uklanjanje nafte iz vode

5/22/2018 Uklanjanje Nafte Iz Vode

1/12

@. Benkovi}*

TEHNI^KA OPREMA ZA UKLANJANJE NAFTE INAFTNIH DERIVATA PRI AKCIDENTNIM SITUACIJAMA

NA UNUTARNJIM VODAMAUDK 665.6:614.7:656.62PRIMLJENO: 4.12.2006.PRIHVA]ENO: 5.1.2007.

SA@ETAK: Uloga i zna~aj prijevoza roba u unutarnjoj plovidbi uvelike su va`ni za hrvatskogospodarstvo. Na osnovi svjetskih i doma}ih iskustava ve} odavno se zna da je va`nost za{tite imjera sigurnosti nuàn ~imbenik svakog procesa. U cilju sigurnog obavljanja poslova ukrcaja,transporta i iskrcaja nafte i naftnih derivata u lukama na unutarnjim vodama potrebno je provoditimjere za{tite na radu, za{tite od poàra i za{tite okoli{a. Unato~ svim preventivnim mjerama,akcidenti se doga|aju. Brzom intervencijom i pravilnim izborom sredstava za sanaciju izljevenenafte nastala {teta moè se u~inkovito sanirati. Oprema koja se pri tome upotrebljava kao {to su:uljne barijere, uljni upija~i raznih vrsta i namjena, kemijski odma{}iva~i, sakuplja~i nafte i ostalaoprema jesu produkt iskustva, analize istraìvanja i stalnog razvoja specijaliziranih tvrtki.S obzirom da je transport roba na unutarnjim vodama Hrvatske usko vezan za vodene tokovedrugih zemalja, nu`no je pratiti me|unarodne standarde sigurnosti kako bi se odrào korak sa

svijetom.

Klju~ne rije~i:unutarnje vode, plovni put, brod u unutarnjoj plovidbi, akcident, naftne barijere,uljni upija~i

UVOD

Na dana{njem stupnju tehnolo{kog razvojaplovidba brodova je djelatnost koja, zbogobjektivnih i subjektivnih razloga, uvijek pred-stavlja stanovitu opasnost za ljude na rijekama irije~ni okoli{. Pored izravne opasnosti za ljude irije~ni okoli{, opasnosti koje prijete brodovima uplovidbi mogu ugroziti i znatna materijalna dobrana rijekama i kopnu, odnosno izazvati velike {tetedrugim gospodarskim djelatnostima na kopnu. Utom pogledu isti~u se poljoprivreda i turizam kaova`ne gospodarske grane Republike Hrvatske.

Zbog navedenih razloga briga o plovidbenojsigurnosti je prvenstveno u nadle`nosti obalnedràve koja, poduzimanjem propisanih mjera,osigurava stanovitu razinu plovidbene sigurnosti upodru~ju svoje nadle`nosti (unutra{nji rije~ni

plovni putovi) te u podru~ju me|unarodnih vodau kojem bi posljedice nezgoda katastrofalnihrazmjera mogle izravno ugroziti interese i drugihdràva.

Mjere koje poduzimaju dràve i kojima seostvaruje stanovita razina plovidbene sigurnostimogu se podijeliti u dvije osnovne skupine:

mjere kojima se spre~avaju nezgode i

mjere kojima se umanjuju posljedice

rije~nih nezgoda.281

STRU^NI RAD SIGURNOST 49 (3) 281 - 292 (2007)

*Mr. sig. @eljko Benkovi}, dipl. ing., Sinaco d.o.o., Savska cesta41/XIII, 10000 Zagreb.


2/12

Treba istaknuti da se na dana{njem stupnjutehnolo{kog razvoja kao i u doglednoj budu}nostine o~ekuje ostvarivanje takvih tehnolo{kih uvjetakojima bi se u potpunosti sprije~ile rije~nenezgode. U dràvama koje raspolaù s pribli`nosli~nom konfiguracijom obale ustroj slu`binadle`nih za plovidbenu sigurnost te usporedivihrazvojnih i financijskih mogu}nosti sli~an jeustroju uspostavljenom u Republici Hrvatskoj. Udràvama u kojima se plovidbenoj sigurnosti iza{titi rije~nog okoli{a posve}uje ve}a pozornostza poslove koji su u nadle`nosti ministarstva tePlovputa ustrojavaju se posebne slu`be (obalnestraè). U~inkovitost rada ovih slu`bi osigurava sena~elima vojne hijerarhije, organizacije i upra-vljanja. Samo u najrazvijenijim dràvama svijetaposlovi iz nadle`nosti Hrvatskog registra brodovaobuhva}eni su slu`bama izravno pod upravomnadle`nog ministarstva.

Rije~ni transport je najisplativiji oblik prije-voza u procesu razmjene roba, osobito kodsrednjih i dugih relacija. Razina plovidbenesigurnosti unutarnjim vodama ovisi o radu

Ministarstva pomorstva, prometa i veza RepublikeHrvatske te ustanova koje se bave analizom i

propisima ove specifi~ne gospodarske grane.

MJERE ZA[TITE OD AKCIDENTA

Odgovornost snose svi zajedno, ona jekolektivna jer opet u slu~aju akcidenta kada su upitanju vode, stradavaju posredno i neposrednosvi zajedno.

Nafta i naftni derivati kao opasne tvarizauzimaju sve ve}e mjesto u prijevozu opasnihtvari na unutarnjim vodama Republike Hrvatske.

Incidenti i akcidenti koji se doga|aju gotovosvakodnevno pri prijevozu nafte, odnosno naftnihderivata govore u prilog tezi da sigurnost priprijevozu opasnih tvari nije na zadovoljavaju}ojrazini. Prepoznavanje, kontrola opasnosti ilipotencijalnih opasnosti, poznavanje propisa ipravilnih radnji pri prijevozu nafte i naftnihderivata na unutarnjim vodama osnova suprevencije akcidenta, odnosno sigurnosti.

@. BENKOVI]: Tehni~ka oprema za uklanjanje nafte i ... SIGURNOST 49 (3) 281 - 292 (2007)

282

Tablica 1. Promet opasne robe u lukama na unutra{njim vodenim putovima u 2002. god. u tonamaTable 1. Traffic in dangerous commodities in inland ports in 2002 (in tons)

Klase opasne robe UkupnoU

unutra{.prometu

U me|unarodnom prometu

ukupno izvoz uvoz tranzit

Ukupno 225.375 222.011 3.364 - 1.400 1.964

1. Eksplozivne tvari i artikli - - - - - -

2. Plinovi pod tlakom, teku}ii bez tlaka - - - - - -

3. Zapaljive teku}ine 222.417 222.011 406 - 406 -

4.1 Zapaljive krute tvari - - - - - -

4.2 Samozapaljive krute tvari - - - - - -4.3 Tvari koje u dodiru s vodom

proizvode otrovne plinove - - - - - -

5.1 Oksidiraju}e tvari - - - - -

5.2 Organski peroksidi - - - - - -

6.1 Otrovne tvari 2.958 - 2.958 - 994 1.964

6.2 Infektivne tvari - - - - - -

7. Radioaktivne tvari - - - - -

8. Korozivne tvari - - - - -

9. Ostale opasne tvari i artikli - - - - -


3/12

Usporedbom tablica 1 i 2 moè se vidjeti da jeu samo dvije godine prijevoz opasnih tvari naunutarnjim vodama porastao dvostruko1.

CILJ RADA

Cilj ovog rada je prikazati dio tehni~ke opremeza operativne aktivnosti sanacije izljevene nafte, asve u svrhu stalnog pobolj{avanja radnihpostupaka te time i smanjenja ozljeda na radu i

{tete od akcidentnih situacija.U ovome radu bit }e prikazan dio tehni~keopreme za sanaciju izljevene nafte i naftnih

derivata s karakteristikama i kratkim opisom kakobi posluìokaosvojevrsni vodi~u izboruopreme.

Da bi se moglo {to bolje pristupiti sanaciji,potrebno je prvo poznavati karakteristike otrovnetvari koja se razlila. S obzirom na otrovnu tvar, aprema vrsti i koli~ini raspolo ive opremei sredstvaza ~i{}enje, treba napraviti najbolji izbor. Potomvalja pristupiti na najbrì i naju~inkovitiji na~insanaciji vodene povr{ine i obale.

TEHNI^KA OPREMA I SUSTAVI ZAUKLANJANJE RAZLJEVENE NAFTEI NAFTNIH DERIVATA NAUNUTARNJIM VODAMA

Naftne barijere, uljni upija~i, odma{}iva~i,pumpe, grabila i razne mreè za sakupljanje uljasamo su dio {iroke palete osnovne opreme koja sedanas nudi na trì{tu. Naravno izbor opremeuvelike ovisi o materijalnoj mogu}nosti pojedinih

vatrogasnih postrojbi.


283

Tablica 2. Promet opasne robe u lukama na unutra{njim vodenim putovima u 2004. god. u tonama

Table 2. Traffic in dangerous commodities in inland ports in 2004 (in tons)

Klase opasne robe Ukupno

Uunutra{.prometu

U me|unarodnom prometu

ukupno izvoz uvoz tranzit

Ukupno 455.878 417.112 38.766 - 38.313 453

1. Eksplozivne tvari i artikli - - - - - -

2. Plinovi pod tlakom, teku}ii bez tlaka - - - - - -

3. Zapaljive teku}ine 419.986 417.112 2.874 - 2.421 453

4.1 Zapaljive krute tvari 30.522 - 30.522 - 30.522 -

4.2 Samozapaljive krute tvari - - - - - -

4.3 Tvari koje u dodiru s vodomproizvode otrovne plinove - - - - - -

5.1 Oksidiraju}e tvari - - - - - -

5.2 Organski peroksidi - - - - - -

6.1 Otrovne tvari - - - - - -

6. Infektivne tvari 3.453 - 3.453 - 3.453 -

7. Radioaktivni mat. - - - - - -

8. Korozivne tvari - - - - - -

9. Ostale opasne tvari i artikli 1.917 - 1.917 - 1.917 -

1 Podaci o prijevozu opasne robe rezultat su statisti~kogistraìvanja koje se provodi u Republici Hrvatskoj od 1997. u podru~jucestovnog i eljezni~kog prijevoza, cjevovodnog transporta i prometa umorskim lukama, a od 2002. u podru~ju prometa na unutra{njimvodenim putovima.

Podaci o prometu opasne robe u lukama na unutranjim vodenimputovima (rije~ni promet) dobiveni su od kapetanija luka unutranjihvodenih putova izvjetajem prijava o dolasku plovila u luku unutarnjihvoda i prijava o odlasku plovila iz luke unutarnjih voda (PR/M-21a iPR/M-21b). Obuhva}ena su sva plovila (doma}a i strana) koja suprispjela u Republiku Hrvatsku ili otputovala iz Republike Hrvatske, aprevozila su opasnu robu.


4/12

U osnovnu opremu za uklanjanje nafte inaftnih derivatana unutarnjim vodama pripadaju:

barijere za naftu razli~itih konstrukcija iplutaju}e barijere - vodobrani

rasuti uljni upija~i, tekstilni materijali zaupijanje petrolejskih supstanci

uljno upijaju}i tepisi i strunja~e

odma{}uju}a sredstva za kemijskorazlaganje ugljikovodika

pumpe za sakupljanje tvari isteklih napovr{inu vode.

Upomo}nu opremuza sigurnost rada tijekom

uklanjanja naftnih mrlja na unutarnjim vodamaubrajaju se:

~amac za spa{avanje, opremljen ja~imizvanbrodskim motorom

sklopivi prenosivi bazeni za privremenoskladi{tenje kontaminiranog materijalasakupljenog s vodene povr{ine

sredstva transporta kontaminiranogmaterijala sakupljenog s vodene povr{ine.

Naftne barijere i plutaju}e barijere - vodobrani

Naftne barijere punjene pjenom

Barijera je smi{ljena za stvaranje zapreka navodenoj povr{ini tijekom uklanjanja posljedicaekolo{kih katastrofa i njihovo spre~avanje.

Zapreka je prakti~no nepotopiva. Zadràvasvoju funkciju ~ak i nakon djelomi~nog uni{tenja.Ima vrlo dobra fizi~ko-mehani~ka svojstva,otporna je na utjecaje kemijskih sredstava isun~evog zra~enja. Bez nekog posebnog odrà-vanja moè se upotrebljavati nekoliko godina.

Sastoji se od ~vrste oplate punjene lakompjenom, opremljene ~eli~nim prstenima zasidrenje konopa-vodilice i povezivanje zaprekajedne sa drugom (slike 1 i 2). Na dnu barijera suutezi. Duìna barijere je podesiva prema potrebi,a izra|ena je od ekolo{ki prihvatljivih materijala.

Zasebni segmenti se spajaju poveznimplasti~nim uètom promjera 4 mm, plasti~nomiglom ili na neki drugi na~in.

Plutaju}e naftne barijere na napuhavanje

Upotrebljava se za prikupljanje petrolejskihsupstanci na povr{ini vode. To je zra~na cijevcilindri~nog oblika promjera 30 cm, opremljenaokomitom pregradom visine 48 cm. Barijere seproizvode u duìnama od 5 i 10 metara. Odvojenidijelovi se spajaju.

Detalji povezivanja barijera:

pro~ista~ na barijeri oja~an je po punojduìni poliamidskim trakama s otvorima zavezivanje na obalu ili sidrenje u vodotoku


284

Slika 1. Povezivanje uètom

Figure 1. Rope tying

Slika 2. Poja~anja na dnu barijere

Figure 2. Reinforcements at the lower end of the barrier


5/12

na oba kraja barijere nalaze se oja~anetrake tekstila koje omogu}uju brzopovezivanje dvaju barijera pomo}u sustavaza brzo spajanje

kao uteg upotrebljava se pocin~ani lanac

zapreke se transportiraju u tekstilnompakiranju.

Ovu barijeru smatramo osnovnom, jer onazaustavlja najve}u koli~inu istekle tvari. To jeujedno najmasivnija barijera koju upotreblja-vamo, a prednost joj je lako skladi{tenje i zauzimamalo mjesta.

Metalne naftne barijere za brze rijeke

Napravljene su od pocin~anog èljeza snepotopivim plutaju}im dijelom. Segmenti imajuru~ice, standardna duìna svakog je 4 m, aproizvo|a~ nudi segmente po èlji naru~itelja.Poseban dizajn osigurava izvrsno fiksiranjeopasnih tvari na brzim vodotokovima. Gumenenavlake spre~avaju prodiranje naftnih tvari me|usegmente, a zahvaljuju}i ~vrstoj metalnojkonstrukciji barijera je sposobna izdràti velikanaprezanja.

Ova uljna barijera prikladna je za dugotrajneintervencije ili kao preventivni zid na mjestimagdje je pove}an rizik od ekolo{kih incidenata.Moè se upotrebljavati i za zaustavljanjezaga|enja na manjim vodotokovima. Tijekominstalacije nije potrebno napuhavanje ilirastezanje nosivim uètom.

Vi{eslojna naftna barijera

Vi{eslojna naftna barijera je najsuvremenija

barijera od svih do sada navedenih. To je vrlostabilna i ~vrsta metalna konstrukcija. Postojedvije paralelne metalne barijere na koje se moèpri~vrstiti metalna re{etka za hodanje po barijeri.Segment je mogu}e povezati klinovima, duìnasegmenta je 3-5 m. Za rukovanje segmentima jenu`na dizalica. Ova barijera prikladna je zadugoro~ne intervencije i sakupljanje zaga|enjapetrolejskih tvari. Kupovina ove barijere naro~itose isplati ako se smjesti na podru~je ponovljenihakcidenata. Pojedini segment moè seupotrebljavati kao improvizirani splav nosivosti

150 kg (slika 3).

Osnovna pravila za postavljanje naftnihbarijera na vodotokove:

ako postoji perimetar intervencije navodotoku, dobro je unaprijed izabrati

mjesta postavljanja barijere nakon {to se odabere mjesto, treba povezatibarijeru u duìnu koja }e odgovarati zazapre~ivanje vodotoka

ako postoji dovoljno barijera, moè senapraviti vi{e takvih setova, {to }e ubrzatiintervenciju

dobro je ako svaka uljna barijera ima ventilza napuhavanje jednak onome naautogumi (spretni vatrogasci ih mogu vrlolako napraviti)

za svaki segment dobro je imati jednu bocustla~enog zraka, npr. iz ronila~ke opreme ina njoj pri~vr{}enu cijev za napuhavanjebarijere

jedan vatrogasac je dovoljan za posta-vljanje i napuhavanje jednog segmenta, apet uvje`banih vatrogasaca moè napuhati50 metara naftne barijere za 2 minute

u slu~aju da se barijera sastoji od vi{edijelova, dobro je ako je na svakom spojupri~vr{}eno uè, usidreno za obalu, {toomogu}uje barijeri kao cjelini da zadrì

traèni oblik


285

Slika 3. ^vrsta kruta barijera

Figure 3. Solid barrier


6/12

barijera mora biti dobro usidrena za obaluprije postavljanja na povr{inu vode

barijera se mora postaviti na vodenojpovr{ini paralelno s obalom tako da jeusidreni dio barijere u struji vodotoka

barijera se postavlja tako da se prvo nagornjem kraju veè dovoljno dug i ~vrstkomad uèta, koji se prenese na drugustranu i veè uz prikladan sidreni element,omotav{i uè jednom ili dvaput oko njega

kada je sve spremno, korak po korakotpu{taju se konopi i barijera pod pritiskomvode otpluta na drugu stranu vodotoka.

Ovaj opis se ~ini dug i fizi~ki zahtjevan, alidobro organizirani timovi od 10 vatrogasacamogu postaviti 50 metara barijere za desetakminuta, pod uvjetom da su pripremljena svapotrebna sredstva:

povezane barijere

boce zraka pod tlakom s ventilima zapunjenje

konopi za sidrenje, klinovi i maljevi.

Plutaju}e barijere - vodobrani

Ova oprema za sanaciju naftnih incidenata jena razme|i izme|u barijera i uljnih upija~a,oblikom nalikuju na barijere, a djeluju kao uljniupija~i. To je dobra kombinacija oblika isvrhovitosti. Upotrebljava se kao zadnja barijeragdje je voda ve} prili~no pro~i{}ena i gdje jezadatak ukloniti posljednje mrlje ulja.

Nakon njih ne preostaje ni{ta drugo osimkemijskog uklanjanja petrolejskih supstanci.Upotrebljavaju se samo jednom, a njihova

prednost pred naftnim barijerama je da plutaju napovr{ini i polako se natapaju tvarima kojeapsorbiraju, bez otpora toku na vodenoj povr{ini.

Jo{ neke od prednosti plutaju}ih barijera -vodobrana jesu ove:

besprijekorne sa zdravstvenog gledi{ta udodiru s pitkom vodom

ne mijenjaju svojstva upijenih tvari

otporne na klimatske promjene, plijesan,mikroorganizme i sun~evo zra~enje

visoki kapacitet upijanja.

Rasuti uljni upija~i

Za upijanje isteklih tvari na vodenoj povr{inipotrebno je upotrebljavati uljne upija~e koji neupijaju vodu, ve} samo naftnu tvar.

S obzirom na materijalni sastav, razlikuju se

dva tipa: sinteti~ki materijali na osnovi tekstilnih

~estica i vlakana (polipropilen i polietilen) i

prirodni (uglavnom treset).

Prirodni materijali su ekolo{ki i imaju boljaupijaju}a svojstva. Oni su skuplji, ali biorazgradivi- sinteti~ki upija~i su jeftiniji, ali se moraju uni{titipaljenjem.

Rasuti sinteti~ki tekstilni uljni upija~i

Prednosti rasutih tekstilnih uljnih upija~a

(netkanog tekstila) su:

vrlo visok kapacitet apsorpcije:do 77 litara teku}ine uhva}enosa 5 kilograma rasutog apsorbenta

vrlo brza apsorpcija

pogodni za skladi{tenja (slika 5.)

lako se spaljuju

izvrsno pluta (slika 7.)

isplativ odnos cijene i kapaciteta

apsorpcije.


286

Slika 4. Plutaju}i uljni upija~ - barijera

Figure 4. Floating oil absorber - barrier


7/12

Rasuti tresetni uljni upija~i

Prednosti rasutih tresetnih uljnih upija~a: rje{avanje naftnih incidenata i na tlu

i na vodenoj povr{ini

pro~i{}avanje naftnih istjecanja iz te{kodostupnih mjesta i s neravnih povr{ina

upija 8 - 10 puta ve}u koli~inu teku}inenego {to je njegova teìna

~isti ~ak i male pukotine

aktivna podr{ka biorazgradnji sakupljenihnaftnih proizvoda

mala te ina

dugo skladi{tenje

uklanjanje u pogonima za spaljivanjeotpada ili na poljima za biorazgradnju.

Rasuti uljni tresetni upija~i ubrajaju se uosnovnu opremu za rje{avanje ekolo{kihkatastrofa, ali se ne preporu~uju za uporabu navodotokovima jer je njihovo sakupljanje spovr{ine zahtjevno i fizi~ki te{ko, s malomu~inkovitosti. Uporaba rasutih apsorbenatapreporu~a se na ~vrstom tlu gdje se mogu lakopomesti na lopatu i spremiti u vre}e.

Mogu}i na~ini zbrinjavanja rasutihtresetnih uljnih upija~a

Ovdje je navedeno nekoliko na~ina zbrinja-vanja rasutih uljnih upija~a. Izbor zbrinjavanjaovisi o tehni~kim mogu}nostima, ali i ozakonskim obvezama.


287

Slika 5. Ambalaà

Figure 5. Packaging

Slika 7. Sabiranje mreìcom

Figure 7. Mesh collector

Slika 6. Rasuti tekstilni upija~

Figure 6. Fabric oil absorber

Slika 8. Izgled i ambalaà rasutih tresetnih uljnih upija~a, te njihova primjena na vodenoj povr{ini i ~vrstom tlu

Figure 8. Peat oil absorbers and their application on water surface and on solid ground


8/12

Spaljivanje:S obzirom da je uljni upija~ odprirodnog materijala organskog podrijetla, moèse spaljivati samostalno kao energent. Tako|er semoè mije{ati sa drvno- industrijskim ostacima iliugljenom pra{inom za izradubriketa i pobolj{anjeizgaranja.

Odlaganje u zemlju: Kada upija~ jednom upije

ulje, on ga vi{e ne ispu{ta tako da se cijela tvarzakopana, na primjer, u ilova~u raspada najednom mjestu.

Biosanacija: Kompostiranjem uz dodavanjevode i mikroba koji se hrane ugljikom.

Uljno upijaju}i tepisi, strunja~e i jastuci

Ova tri sredstva najbolja su za sakupljanjenaftnih supstanci s povr{ine vode. Njihovaprednost je laka primjena i sakupljanje s povr{inevode. Mogu se dohvatiti s obale. Lak{a je

manipulacija upijaju}im tepihom koji se samoodmota te se otkine potrebna koli~ina, stavi navodu i nakon toga se obavi postupak jednak onomsa strunja~ama.

Prednosti su:

visok kapacitet apsorpcije za naftne tvari

brzo hvatanje i sakupljanje opasnih tvari sa~vrstih podloga i vodenih povr{ina

lako rukovanje

jednostavno pode{avanje oblika

neograni~eno vrijeme skladi{tenja

otporni na klimatske uvjete

neograni~eno vrijeme plutanja na vodenojpovr{ini

otporna kemijska veza upijene teku}ine iupija~a, upijena teku}ina se ne osloba|a.

Odma{}uju}a sredstva za kemijsko

razlaganje ugljikovodika

Prema hrvatskom vatrogasnom iskustvupostoje proizvodi koji posve uklanjaju obojenemasne mrlje s povr{ine vode - ostatak naftnih tvarikoje plutaju povr{inom. Njihova debljina je100-200 mikrona. Bioaktivna tvar u sredstvimauzrokuje iznimno brzu biorazgradnju naftnihmrlja i ostataka, a krajnji rezutat je samo H2O iCO2. Time se potpuno smanjuje opasnost nastalaod istjecanja naftnih proizvoda. Aktivator je pHneutralan i dermatolo{ki besprijekoran.

U pitanju je nezapaljiva, neotrovna teku}inakoja ne djeluje poput klasi~nih sredstava za~i{}enje (organskih otapala itd.). Ona razlaèmolekule ugljikovodika na kra}e lance i podràvaaktivnost bakterija pri vrenju.

Sakuplja~ nafte

Sakupljanje nafte s vodene povr{ine je tehni~kizahtjevna mjera. Za brzo usisavanje nafte i drugihsrodnih zaga|iva~a s vodenih povr{ina teku}ica istaj}ica upotrebljavaju se plutaju}i sakuplja~ nafte

ili peristalti~ka pumpa - SKIMMER.


288

Slika 9. Upijaju}i jastuk te kombinacija brane i upijaju}ih jastu~i}aFigure 9. Oil absorbent cushion and a combination of a barrier and absorbent cushions


9/12

Prednosti sakuplja~a nafte su:

raznolika primjena na vodenoj povr{ini

lako prenosiv - rastavljiva konstrukcija

moè se uspje{no upotrebljavati s raznimvrstama pumpi

lako rukovanje

automatska regulacija ruba pobiranja

proto~ni kapacitet do 400 l/min

plutaju}a cijev od 10 m.

Zbrinjavanje sakupljene nafte i ulja

Sklopivi prenosivi bazeni upotrebljavaju se zaprivremeno skladi{tenje kontaminiranog materi-jala sakupljenog s vodene povr{ine (slika 10).Sakupljena nafta i ulja voze se posebnim vozilimado sabirnog bazena na daljnju obradu (slika 11).

Nakon zavr{etka sanacije na za topredvi|enom mjestu oprema se ~isti, su{i i spremaza ponovnu uporabu.

EUROPSKA I HRVATSKA LEGISLATIVA

Op}a zakonska regulativa

Kako je prijevoz opasnih tvari u stalnomporastu, javila se i potreba za sve ve}im brojemnovih terminala. S obzirom na osjetljivost rije~nogprometa, potrebno je ve} pri samom projektiranjuugraditi zakonsku regulativu i specifi~ne aktekojima se regulira prijevoz i rukovanje opasnimtvarima u Hrvatskoj kao npr.:

Nacionalni plan djelovanja na okoli{

Dràvni plan o za{titi voda

Zakon o vodama

Zakon o za{titi okoli{a

Pravilnik o procjeni utjecaja na okoli{

Planovi intervencije u za{titi okoli{a

Zakon o zapaljivim teku}inama i plinovima

Pravilnik o zapaljivim teku}inama

Zakon o za{titi od poàra.


289

Slika 10. Sklopivi prenosivi bazen

Figure 10. Folding portable pool

Slika 11. Sabirni bazen za daljnju obradu

Figure 11. Collection pool for further processing


10/12

U stalnoj te`nji za smanjenjem broja akci-denata pri prijevozu i rukovanju opasnim tvarimana unutarnjoj plovidbi i unutra{njim vodo-tokovima, u mnogim zemljama ve} unaprijed sepriprema operativni plan intervencija. Vezano uzplanove postoji cijeli niz zakonskih odrednicakoje dijelimo na: zakonske odrednice, propise ipodzakonske pravne akte.

Zakonske odrednice

Europski sporazum o me|unarodnom prijevozuopasnih tereta na unutarnjim plovnim putovima(ADN); (www.unece.org/trans/danger/danger.htm)potpisalo je deset dràva: Austrija, Bugarska,Hrvatska, ê{ka, Francuska, Njema~ka, Ma|ar-ska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Moldavija,Slova~ka i Rusija. Prilikom izrade potrebne pravneregulative, tijela koja upravljaju lukama unutarnjeplovidbe du`na su primijeniti odredbe sadràjaEuropskog sporazuma o me|unarodnom prijevo-zu opasnih tereta na unutarnjim plovnim puto-vima. Europski sporazum ~ini pravnu podlogu zadono{enje mjera nacionalnog prava kojima seure|uje pitanje plovidbe u lukama unutarnjeplovidbe, ~ime se pridonosi stvaranju jedin-stvenog reìma plovidbe. Nacionalna pravila nesmiju biti opre~na onima sadrànim u Europskomsporazumu, pri ~emu zakonodavna tijela ni{ta nespre~ava da propi{u i neke dodatne, stroèkriterije ako to zahtijevaju interesi odre|enogpodru~ja djelovanja.

S obzirom na mjere za{tite od poàra izaga|enja, posebnu pozornost treba obratiti napravila koja se odnose na:

ukrcaj, iskrcaj, prijevoz i rukovanjeopasnim tvarima i

operacije s brodovima.

Tako|er je potrebno napomenuti da za sva onapitanja koja nisu regulirana Europskim spora-zumom o me|unarodnom prijevozu opasnihtereta na unutarnjim plovnim putovima, ili se usamom tekstu Sporazuma tako navodi, tijela kojaupravljaju lukama unutarnje plovidbe trebajuuzeti u razmatranje i odredbe IMDG kodeksa(Me|unarodni pomorski kodeks o opasnimteretima od Me|unarodne pomorske organizacije

- OMI).

Osim europskih sporazuma, tu su tako|erbilatelarni i multilateralni sporazumi sa zemljamakoje dijele iste vodotokove.

Hrvatski propisi

Od zakonskih akata koji se na neposredanna~in odnose na pitanja gospodarenja lukamaunutarnjih voda, s posebnimte i{tem na prijevoz irukovanje opasnim teretom, najzna~ajniji su:

Zakon o plovidbi unutarnjim vodama.Odredbama ovoga Zakona ure|uju se:plovidbena sigurnost na unutarnjimvodama Republike Hrvatske na kojimavrijedi me|unarodni, me|udràvni ilidràvni sustav plovidbe; osnovnimaterijalno-pravni odnosi u pogleduplovila; postupci upisa plovila; prijevoz iplovidbeni poslovi; plovidbene nesre}e;kapetanije i nadzor.

Zakon o lukama unutarnjih voda.

Zakon o prijevozu opasnih tvari.Budu}i dase u Pravilniku o prijevozu i rukovanjuopasnim tvarima u unutarnjoj plovidbinavodi kako }e se na pitanja iskori{tavanja

luka unutarnjih voda na odgovaraju}ina~inprimjenjivati i odredbe Zakona o prijevozuopasnih tvari, propisuju se uvjeti prijevozaopasnih tvari u pojedinim vrstama prometa,du`nosti osoba koje sudjeluju priprijevozu, uvjeti za ambalaù i vozila,uvjeti imenovanja sigurnosnih savjetnika teprava i du`nosti, nadle`nost i uvjeti zaprovo|enje osposobljavanja osoba kojesudjeluju pri prijevozu, nadle`nostdràvnih tijela u vezi s tim prijevozom tenadzor nad obavljanjem prijevoza.

Podzakonski pravni akti

Od podzakonskih akata treba spomenuti ovepravilnike:

Pravilnik o prijevozu i rukovanju opasnimtvarima u unutarnjojplovidbi.Ovim pravil-nikom se reguliraju osnovna pitanja vezanaza iskori{tavanje luka unutarnjih voda.Propisuje se na~in obavljanja prijevozaopasnih tvari brodovima unutarnje plovi-dbe i ~amcima namijenjenim za gospo-

darske svrhe, rukovanje opasnim tvarima u


290


11/12

lukama i pristani{tima kao i uvjeti i na~inpod kojim }e se obavljati ukrcaj i iskrcajopasnih tvari u lukama. Pravilnik tako|ersadrì odredbe kojima se definiraju na~inispre~avanja {irenja isteklih ulja kao i na~inii uvjeti za osposobljavanje osoba zarukovanje i prijevoz opasnih tvari.

Pravilnik o inspekciji sigurnosti unutarnjeplovidbe. Ovim Pravilnikom utvr|uju seinspekcijski poslovi po granama inspekcijesigurnosti unutarnje plovidbe, vrsteinspekcijskog nadzora, uvjeti koje moraispunjavati inspektor i stru~na sprema

inspektora, na~in rada, prava i obvezeinspektora, na~in polaganja stru~nog ispitainspektora, te oblik, sadr aj i na~inizdavanja iskaznice i zna~ke inspektora.

Uredba o uvjetima kojima moraju udovo-ljavati luke unutarnjih voda i o mjerilima zanjihovo razvrstavanje.

Uredba o uvjetima sigurnosti plovidbe ulukama i pristani{tima unutarnjih voda.

ZAKLJUÂK

Provedba zadovoljavaju}e razine plovidbenesigurnosti u podru~ju teritorijalnih rije~nih putovai unutra{njih rije~nih voda Republike Hrvatskenu`no mora osigurati:

zadovoljavaju}u razinu za{tite ljudskihìvota na plovnim objektima, posebicemornara, radnika, ribara, turista, putnika naputni~kim brodovima i drugih osoba kojedulje ili kra}e vrijeme borave na rijekama ijezerima,

zadovoljavaju}u razinu ekolo{ke za{titerijeka, zraka i priobalja,

materijalna dobra (brodova i tereta) uprometu rije~nim plovnim putovima,

kvalitetu ivljenja stanovni{tva koje obitavau obalnom podru~ju rijeka RepublikeHrvatske,

uvjete za daljnji razvoj turizma u obalnompodru~ju rijeka Republike Hrvatske,posebice ribolovnog turizma.

LITERATURA

Dràvni plan o za{titi voda,N.N., br. 108/99.

Europski sporazum o me|unarodnom prije-vozu opasnih tereta na unutarnjim plovnimputovima (ADN), Dostupno na:www.unece.org/trans/danger/danger.htm

Nacionalni plan djelovanja na okoli{, N.N., br.

46/02.Planovi intervencije u za{titi okoli{a,N.N., br.

82/99.

Pravilnik o prijevozu i rukovanju opasnimtvarima u unutarnjoj plovidbi,N.N., br. 80/00.

Pravilnik o inspekciji sigurnosti unutarnjeplovidbe, N.N., br. 80/00.

Pravilnik o procjeni utjecaja na okoli{,N.N.,br. 59/00.

Pravilnik o zapaljivim teku}inama, N.N., br.

54/99.Uredba o uvjetima kojima moraju udovoljavati

luke unutarnjih voda i o mjerilima za njihovorazvrstavanje, N.N., br. 102/00.

Uredba o uvjetima sigurnosti plovidbe ulukama i pristani{tima unutarnjih voda,N.N., br.88/00.

Zakon o plovidbi unutarnjim vodama,N.N.,br. 19/98. i 151/03.

Zakon o lukama unutarnjih voda, N.N., br.142/98. i 65/02.

Zakon o prijevozu opasnih tvari, N.N., br.97/93., 95. i 151/03.

Zakon o vodama,N.N., br. 107/95.

Zakon o za{titi okoli{a,N.N., br. 82/94.

Zakon o zapaljivim teku}inama i plinovima,N.N., br. 108/95.

Zakon o za{titi od poàra,N.N., br. 58/93.


291


12/12

EQUIPMENT FOR CLEANING OIL ANDOIL-BASED SPILLS ON INLAND WATERS

SUMMARY: The importance of transport in inland navigation is a great consideration in Croatianeconomy. World and domestic experience has made it evident how important protectionmeasures are in this process. If safe loading, transport and unloading of oil and oil-basedproductsis to be achieved in inland navigation ports, occupational safety measures, fire protection andenvironmental protection measures need to be implemented. In spite of all the measures whichmay be implemented to the letter, accidents do occur. Speedy intervention and proper choice ofcleaning agents for treating oil spills may reduce damage and be made more efficient. Devicesused in such events, oil barriers, oil absorbers, chemical agents, oil collectors and other devicesare selected based on experience, research and new developments in specialised companies.In view of the fact that inland water transport in Croatia is intimately linked with the inland watersof other countries, international safety standards are to be implemented.

Key words:inland waters, navigation route, ship, accident, oil barriers, oil absorbers

Professional paperReceived: 2006-12-04Accepted: 2007-01-05


292

uklanjanje nafte iz vode

Documents