SEMINARSKI RAD

SEMINARSKI RAD

RANI PROGRAMI ZA POTICANJE PISMENOSTI

http://www.maturski.orgUVOD

U ovom seminaru izlagat emo o razvijanju vjetina pisanja i itanja kod predkolske djece. Novija istraivanja pokazuju kako je za pravilan razvoj tih vjetina potrebna priprema, tj. razvoj predvjetina, koju je mogue zapoeti ve i od tree godine djetetova ivota. U predkolskom razdoblju znaajan je razvoj djetetove linosti. Budui da je komunikacija s djetetom potrebna od prvog dana njegova roenja, uenje putem komunikacije bit e uinkovitije ako postoji vizualna potpora. Obveza je svih roditelja upoznati dijete s pisanom rijei.

U prvom dijelu seminara govorimo o preditakim vjetinama, fazama usvajanja itanja, o vanosti okruenja i okoline u kojoj dijete odrasta. U drugom dijelu navodimo konkretne prijedloge kako stimulirati dijete, to emo mu itati i kojim ga pounim igrama zainteresirati. Spomenut emo, takoer, principe Montessori pedagogije i utjecaj raunala na uenje i usvajanje pisma kod djece.

PREDITAKE VJETINE

Preditake vjetine su preduvjet za razvoj itakih vjetina, a prema mnogim strunjacima njihova razvijenost u odreenom razdoblju djetetova razvoja moe biti jasan znak hoe li dijete imati tekoa u itanju u koli, pa i u odrasloj dobi. Poetke preditakih vjetina mogue je zamijetiti u djeteta izmeu 2 i pol i 3 godine. Moemo ih definirati kao spoznaje o postojanju i karakteristikama pisanoga govora prisutne u svijesti djeteta znatno prije nego to dijete naui itati i pisati. To je, dakle, svjesnost djeteta o pisanom jeziku tj. o njegova tri aspekta: o funkciji pisanog jezika, o tehnikim karakteristikama pisma, te o procesima i tehnici itanja.

Dijete s 2. i 3. godine prepoznaje da netko upravo ita ili pie te da pisani tekst nosi neku poruku, a svrha itanja je da se ta poruka uoi i primi.

Oko 4. i 5. godine ivota dijete osvjetava pojmove o pismu. Oni ukljuuju: osvjetavanje razlika u slovima, svijest o smjeru pisanja slijeva nadesno i odozgo-dolje, usvajanje rjenika koji opisuje pismo i njegove karakteristike. U ovom periodu pojavljuje se i osvijetenost glasovne strukture rijei, tj. da se svaka rije sastoji od zasebnih glasova. Ta svijest se u poetku pojavljuje kao prepoznavanje rime, a kasnije kao prepoznavanje prvoga glasa u rijei.

Izmeu 5. i 6. godine zamjeivanje glasovne strukture rijei se poboljava, a oituje se kao spremnost na igru s rastavljanjem rijei na glasove, uivanje u rimi i uoavanje aliteracije. To omoguuje djetetu da tijek glasovnog govora podijeli u apstraktne jedinice, tj. foneme, koji e odgovarati pisanim simbolima, odnosno slovima.

Izmeu 6. i 7. godine, a u mnoge djece i prije, uspostavlja se spoznaja korespondencije izmeu glasa i dogovorenog znaka za taj glas, tj. slova. Usvajanjem korespondencije glasa i slova, dijete poboljava preditake vjetine ralambe rijei na glasove.

Razvijenost preditakih vjetina ovisi o kvaliteti okruenja koje djetetu nudi primjere koritenja pisanog jezika.

Primjeri materijala za poduavanje

Ameriki istraivai u projektu Better Baby daju odreene savjete za rad s djecom kod kue. Za predvjebe itanja koriste stotinjak kartica na kojima su rijei ispisane velikim slovima. Roditelju se nalae da do dva tri puta dnevno djetetu pokae te karte, ali vrlo brzo kako bi se izbjegla dosada. Ako dijete gleda kartu due od jedne sekunde, panja se gubi. Kako roditelj pomie svaku kartu glasno ita onu rije koja pie. Isti princip je i s brojevima. Da bi potaknuli enciklopedijsko znanje, moemo napraviti karte na kojima e biti izrezane slike iz novina i to nacionalne zastave, pasmine pasa, povijesne linosti i sl.

Raspon djejih reakcija je veoma irok tako da nekoj djeci ove vjebe mogu biti dosadne i zamorne, dok e ih druga oduevljeno prihvatiti. Ponekad je potrebno zapoeti neto aktivnije. Jedna majka koja je vidjela da ne moe zainteresirati dijete arenim karticama i slikama, poela je raditi vjebe na strunjai gdje je nakon svake vjebe poticala dijete na jo odreeni broj vjebi: Jo samo petnaest! Bravo, jo samo etrnaest! itd.

FAZE USVAJANJA ITANJA

1. Faza cjelovitog prepoznavanja

Kad dijete ui itati najprije ui znaenje cijele napisane rijei napamet. To je logografska strategija: cijela napisana rije je znak za izgovorenu rije. Ako se tako nauene rijei uklope u cjelinu teksta, dijete e itati tekst tako to e prepoznavati nauene rijei i po smislu pogaati ostale rijei. Naravno, pri tome ini mnoge pogreke npr. ako jo nije nauilo rije kola, onda e reenicu Ana i Ivo idu u kolu proitati kao Ana i Ivo idu u kino, ili kui i slino. Iz toga zakljuujemo da dijete rije koju prvi put uje pogaa po smislu cijele reenice, a ako rije stoji sama za sebe, ne moe je ni pogaati.

2. Faza poetne glasovne ralambe

U ovoj fazi dijete poinje obraati pozornost na glasove koji tvore rije, tj. slova. Sada nepoznate rijei ne pogaa samo po smislu cjeline teksta, nego i po prvom slovu, tj. glasu u rijei. Tako e reenica iz prethodnog primjera Ana i Ivo idu u kolu ovaj put glasiti Ana i Ivo idu u etnju. Dakle, dijete e rije kolu pogaati prema prvom slovu, tj. glasu .

5. Faza prevoenja slova u glas

Ovdje je dominantna abecedna strategija, tj. dijete prepoznaje slovo i prevodi ga u njegovu glasovnu zamjenu. Ova faza zahtjeva glasovnu ralambu rijei i glasovno pamenje pa ju je stoga veoma teko za svladati. Kad dijete stekne sposobnost prevoenja slova u glas, ono moe proitati svaku rije, pa i onu, iji smisao ne poznaje.

6. Faza sloenog prevoenja grafikih u glasovne jedinice

U ovoj se fazi dijete u prevoenju slova u glas rukovodi cjelinom gramatike i sintaktike strukture, a nove rijei izgovara i naglaava po analogiji s poznatima. Dominantna strategija je ortografska strategija. Koriste je i djeca i odrasli, tako da pri itanju ne rastavljaju vie napisanu rije na njene osnovne elemente, tj. grafeme, nego uoavaju poznate pravopisne cjeline. Kombinacija je logografske strategije i glasovne ralambe.

VANOST OKRUENJA ZA RAZVOJ PREDITAKIH VJETINA i Stimuliranje uma u predkolskoj dobi

Ispitivanja na ivotinjama pokazala su da cerebralni korteks raste kada je okolina dovoljno stimulirajua. Ta istraivanja nadahnula su brojne istraivae da stvore programe za obogaivanje male djece. Sasvim je logino da djeca u dobi izmeu dvije i pet godina mogu imati koristi od stimulirajue sredine i aktivnosti. Jo je vie iznenaujui podatak o utjecaju dosade: smanjena stimulacija okoline imala je snaniji uinak na stanjivanje korteksa nego bogata stimulacija na rast korteksa.

Odrasli trebaju ohrabrivati djecu na istraivanje, pokazati im osnovne vjetine, hvaliti njihova postignua, pomagati im da vjebaju i proiruju svoje vjetine, tititi ih od negodovanja, zadirkivanja i okruiti ih bogatom jezinom sredinom. Dijete izmeu tri i etiri godine razvija osjeaj za vrijeme i osjeaj za sebe, svoje ime, godine, obitelj. Rjenik se proiruje na 1500 rijei, raste uporaba gramatike i to je doba dugakih pria. U dobi od etiri do pet godina rjenik moe dosei 2500 rijei, moe brojati do 30 ili vie, imenovati boje, poznaje prijedloge i komparacije.

Uloga odraslih u poticanju pismenosti

Roditelji, odgojitelji i uitelji duni su djetetu osigurati kvalitetno okruenje za razvoj pismenosti. To je takvo okruenje koje pridonosi kvalitetnom razvoju preditakih vjetina. Ono mora biti oputeno, vedro, strpljivo prema grekama i optimistino prema ishodu. Roditelji ne smiju pokazivati znakove nestrpljenja, vremenske stiske, nezadovoljstva postignutim, razoaranja zbog neuspjeha. Neuspjeh i tekoe valja promatrati kao povremene i normalne pojave. Vano je hrabrenje, izbjegavanje kritike i doputanje djetetu dovoljno vremena da razmisli kad pogrijei prije nego to se pomogne ili ispravi. Od velike je vanosti da dijete dok ita s roditeljima osjea ugodu i zadovoljstvo, a to se postie ako roditelj ita zanimljiv pisani tekst kroz koji e dijete doivljavati njegovu ljepotu i humor.

Odrasli su primjer koritenja pisane rijei kao obavijesti, izvora znanja i pomoi u raznim ivotnim situacijama. Oni pokazuju djetetu to se dogaa ako u kutiju na kojoj pie EER stavimo sol, to nam kazuju znakovi na kojima pie STOP, OPASNOST, OTROV, VISOKI NAPON... i to se dogaa nekome tko ih ne zna proitati. Korisno je da roditelji izrauju male natpise koji upozoravaju na vane obavijesti u kui: NE ULAZI, TIINA, ODMAH DOLAZIM itd., te da u to ukljue i dijete. Dijete takve natpise moe postavljati i na neoekivana i pogrena mjesta radi ale i zafrkavanja odraslih i pri tome uivati. Istovremeno dijete tako ui i usvaja obavijesnu vanost rijei, ali uoava i njihove razlike u duljini, obliku, poetnom i zavrnom slovu to je poetak osvjetavanja i glasovne ralambe i abecednog naela ( svaki glas/fonem u izgovorenoj rijei predstavljen je pisanim znakom/grafemom koji ima dogovoreni, uvijek isti oblik/slovo ).

Zatim, roditelji pokazuju primjerom kako dobivaju vane i zanimljive obavijesti iz novina i knjiga, te koriste pitanja djeteta kako bi mu pokazali da se toni odgovori mogu dobiti iz pisanih izvora: enciklopedija, rjenika, udbenika, telefonskih imenika... Takoer je korisno da roditelji s djecom odlaze u knjinice i zajedno trae izvore obavijesti.

Odrasli su takoer i primjer odailjanja pisane obavijesti. Djeca moraju zamijetiti da pisanje poruke prenosi znaenje, tj. obavijest, naredbu, zabranu. Najprije moraju sudjelovati u roditeljskom pisanju pisma i estitki, zatim samostalno diktirati neku obavijest. Dijete e najprije i najlake napisati svoje ime. To okolina treba iskoristiti da potakne dijete da poalje poruku na taj nain to e se potpisati ispod nekog crtea i tako oznaiti posjedovanje neega.

Dakle, dijete mora biti okrueno odraslima koji piu i itaju, te biti ukljueno u te aktivnosti. Pri tomu je vano da one budu razumljive, imaju jasan cilj, zanimljive i zabavne to e onda pobuditi u djetetu elju i za vlastitim pismenim izraavanjem.

POTICAJNO ITANJE - DIJALOKO ITANJE

Uinkovito poticajno itanje ima oblik razgovora u kojemu se faze itanja izmjenjuju s fazama razgovora o slikama i tekstu, a razgovor postaje sve sloeniji i bogatiji. Sljedea su naela poticajnog itanja djetetu:

korisnije je aktivno sudjelovanje djeteta nego pasivno sluanje (bolje je djetetu postavljati pitanja nego traiti od njega da mirno slua ili da pokazuje na slici)

govor roditelja mora sadravati vie od samoga teksta (mora potaknuti djeji govor i reagirati na njega proirenjem, objanjenjem, davanjem primjera, ispravljanjem i pohvalom).

zahtjevi za samostalnim govorom djeteta postupno se poveavaju: zahtjeva se sve vea samostalnost i sve sloeniji oblici izraavanja.

Ta naela su primijenjena u programu dijalokog itanja (Arnold i sur., 1994.). Njega mogu primjenjivati roditelji, odgojitelji i uitelji u rehabilitacijskom programu. Njihova je uloga postupno voenje djeteta u sve sloeniju upotrebu rijei. Najprije se od djeteta trai imenovanje stvari i bia (krava), zatim imenovanje svojstava i funkcija (velika, daje mlijeko), i na kraju se od djeteta zahtjeva sve dui i bogatiji govor. Drugi stupanj sloenosti jest zahtijevanje iskaza od nekoliko rijei i postupnog samostalnog opisa slike i sadraja prie.

TO ITATI DJECI?

Slikovnice

Na govorni, estetski i misaoni razvoj djeteta djelovat e pozitivno samo dobra, umjetniki oblikovana i napisana slikovnica. Stoga je veoma vano izabrati upravo takvu slikovnicu. Meu slikovnicama je naroito esta pojava kia, to znai da one mogu biti jeftino dopadljive, ali bez prave estetske vrijednosti. Testovi su u njima jezino loi, esto besmisleni i lano djetinjasti, a slike su sladunjave, stereotipne i nematovite. Najee su to slikovnice kojima je nepoznat, nenaveden autor teksta i slika. Stoga trebamo birati slikovnice iji je tekst napisao pisac za djecu, a ilustracije potpisao slikar. Jezik takvih slikovnica je dobar i lijep, daje kratku i jednostavnu poruku, smisao i zakljuak. Za djecu mlau od tri godine slike moraju biti velike, prikazivati jedan predmet jednostavnoga i jasnoga oblika i primarne boje. Dakle, najprije se itaju slikovnice jednostavnog sadraja, jasnih slika i s jednim ili dva glavna lika. Ve oko 5. godine ivota dijete e uivati u prouavanju i otkrivanju sadraja bogatoga crtea s mnogo elemenata i brojnim meusobnim odnosima likova u akciji. Atmosfera itanja treba biti oputena, ugodna, topla, a roditelj smiren i oputen. U suprotnom dijete nee uivati i nastojat e prekinuti itanje. Pri itanju slikovnice roditelj moe koristiti i metodu dijalokog itanja. Odrasli i dijete itaju slikovnicu tako da dijete sjedi odraslom u krilu i da oboje istodobno gledaju tekst. Vedri komentari djeteta i roditelja smjenjuju se s dijelovima obinog itanja. Vano je svakodnevno itanje slikovnica pa ak i nekoliko puta za redom istu slikovnicu. Odrasli ponavlja i ispravlja za djetetom rijei koje je dijete usvojilo itanjem i u svakodnevnim situacijama podsjea dijete na razgovor o slikama i dogaajima u prii.

Prie

Nakon to dijete preraste jednostavne slikovnice, potrebno je dio vremena posvetiti itanju pria. Tu se takoer preporuuje dijaloko itanje, a ne doslovno itanje. Dijete emo motivirati za itanje prie ako razgovaramo o naslovu prie ili knjige, naslovnoj i ostalim ilustracijama, te mu postavljamo pitanja o moguem sadraju i likovima u prii. Korisno je tijekom ili nakon prie pogaati ili smiljati kraj prie, te traiti drugaija rjeenja ili priu preseliti u drugo vrijeme ili prostor. Pozivanje djeteta na zamiljanje osobina likova i svojstva opisanoga u tekstu potaknut e dijete na samostalno unutarnje zamiljanje stvarnosti, to e mu olakati i obogatiti budue itanje. Svi ti oblici aktivnog itanja moraju biti nenametljivi, umjerene koliine i ne smiju pokvariti priu ili volju za njenim sluanjem.

Pjesmice

itanje i poduavanje djece pjesmicama nije tako esto kao itanje slikovnica i pria, no one igraju veoma vanu ulogu u poticanju pismenosti. esto sluanje, itanje i ponavljanje jednostavnih pjesmica u rimi, hrabrenje djeteta da predvidi zavretak u rimi, da nadopunjuje stihove rimom, da pamti rimu vrlo je korisna vjeba za fonoloko osvjeivanje djeteta. Djeca su ve od poetka 4. godine, a mnoga i prije, sposobna prepoznati i ponavljati rimu kao i veseliti se rimi i uivati u njezinu ponavljanju. Stoga im valja esto i ponovljeno itati djeje stihove u rimi i proirivati postupno zahtjeve da je zapamte, predvide i sami proizvode.

Igre itanja i pisanja za predkolsko dijete

Sally Goldberg, dr.sc., profesorica predkolskog odgoja i obrazovanja na Sveuilitu Nova Southwestern, SAD u svojoj knjizi Razvojne igre za predkolsko dijete navodi mnoge naine kako roditelji mogu proiriti djetetova znanja u matematici, prirodnim znanostima, umjetnosti, a tako i jezina znanja. To su jednostavne i brze aktivnosti koje ne zahtijevaju neko vee vremensko ili financijsko ulaganje.

Vezano uz nau temu, obratit emo osobitu pozornost na igre itanja i pisanja. Kao to uimo govoriti jezik tako da ga sluamo, djetetu je potrebno da mu se ita kako bi nauilo itati. Svakako da imamo mnogo toga na izboru, ali dobar nain je s knjigama i slikovnicama koje imaju velika i krupna slova, istaknuto prvo slovo, rijei vezane uz sliku...

Za konkretno uenje slova i rijei, postoji jedna jednostavna igra s karticama na kojima se nalaze slova i rijei. Kartice na kojima su slova mogu sluiti za imenovanje predmeta koji poinju tim slovom, mogu se objesiti na one predmete koje poinju tim slovom, V na vrata, S na stol itd. Svrha ove igre je pouiti dijete slovima abecede, a na koji nain ovisit e o kreativnosti i matovitosti roditelja.

Jo jedan od primjera koji navodi dr. Goldberg je uenje slova putem pjesmice. Ta pjesmica treba sadravati slova abecede, a dijete e ju lako zapamtiti ako naui pjevati.

Kartice s rijeima imaju svrhu pouiti dijete vizualnom prepoznavanju rijei. U engleskom jeziku sastavljen je popis 100 rijei koje se najee izgovaraju. Te rijei predstavljaju 50 posto cijelog sadraja itanja u poetnim razredima. S tim karticama moe se postupati kao u igri Memory, sa zadatkom skupljanje parova ili sa zadatkom itanja i prepoznavanja kartice. Kako bi dijete vjebalo vjetine vizualnog pamenja, moe mu roditelj proitati sadraj kartice i traiti da dijete ponovi tek nakon to ju roditelj sakrije iza lea. Na taj nain mora zapamtiti ono to je vidjelo, a sama igra je usmjerena na pamenje vienog, a ne na ispravnost itanja.

Rijei i reenice

Moemo organizirati igre kojima emo se posebno usredotoiti na odreenu vrstu rijei, kao to su npr. glagoli i imenice. Za poetak ponemo s malo rijei koje trebaju biti jednostavne i razumljive. Napiemo na kartice: skai, plei, pljei. Bitno je povezivati sadraj kartice i radnju. Za poetak neka to budu rijei: hodaj, tri, sjedi, spavaj, plivaj, govori i pjevaj.

U takvim igrama razvijamo u djece ljubav prema glumi. U igri s imenicama moemo napravit komplet kartica s razliitim zanimanjima: vatrogasac, policajac, lijenik, odvjetnik, uiteljica i tajnica ili to mogu biti razliite ivotinje.

Da se pribliimo itanju reenica, moemo uzeti igre imenovanja i povezivanja rijei. Kartice s rijeima stavimo na one stvari koje oznaavaju. Na svaku karticu stavimo jednu rije, a cilj je posloiti kartice pravilnim redoslijedom u reenice. To trebaju biti jednostavne rijei, uglavnom imenice, a mogu zapoinjati: To je..... To je lopta. To je stolica.

Kako bismo spojili aktivnosti koje e zainteresirati dijete i poboljavanje vjetina itanja potrebno je uiniti itanje zanimljivim, pristupanim i konkretnim. U tu svrhu koristimo se porukama i uputama. To mogu biti:

otvori vrata

zavei cipelu

sloi maramicu

pomakni knjigu

doi ovamo

Vjebe pisanja

Samim vjebama pisanja prethode vjebe grafomotorike. Preslikavanje je vano zbog koordinacije oko ruka. Preslikavanje i bojenje su jednako vani kao crtanje. Kako dijete bude ovladavalo jednostavnim likovima postupno e moi prelaziti na sloenije likove. Jedan od teih zadataka je crtanje kompozicija. Svrha je pouiti dijete vjetinama crtanja i vjetini vizualizacije koja je bitna za razumijevanje reenog i proitanog. Prijedlozi su: livada sa zelenom travom, drveem i cvijeem, buket cvijea, ormar s knjigama.

Vjebe pisanja poinjemo od ravnih crta koje emo dijete pouiti tako da spaja toke u ravnom nizu. Te toke mogu biti i u odreenom nizu kako bi ispala slika. Mogu biti krugovi, zaobljene linije i kose crte. Odlina vjeba za pouavanje urednom pisanju crta je rjeavanje zadataka poput labirinta. Izraujui vlastiti labirint prilagoavamo njegovu sloenost djetetovoj razini. Svaki labirint mora imati zadatak zbog motivacije u djeteta: pomozi psu pronai kost; pomozi djeaku da se vrati kui; pomozi djevojici da nae izgubljenu lutku.

Za pouavanje pisanju slova autorica navodi igru Potraga za slovima. Napiemo jednu jednostavnu reenicu: Ivana, danas lijepo izgleda i kaemo djetetu da zaokrui sva slova A u toj reenici. Zadatak moemo nastaviti da zahtijevamo pronalazak i nekih drugih slova, svih samoglasnika ili nekih slova s kojima je dijete ve upoznato, poetno slovo njegovog imena i sl.

Montessori princip obrazovanja

Model pedagogije koja danas nosi njezino ime Marija Montessori je oblikovala na temelju promatranja djece u razliitim fazama njihova razvoja. Uoila je da djeca neovisno o mjestu roenja, kulturi, jeziku i naciji, imaju jedinstvene karakteristike razvoja.

Djetetov um nesvjesno upija sve informacije iz svoje okoline, te dijete na taj nain ui. Zbog toga je jako vano svako iskustvo djeteta ve iz najranijeg djetinjstva jer ima utjecaj na kasniji razvoj. Od 0 - 3 g. uenje je nesvjesno, a od 3 - 6 g. svjesno: dijete je aktivno, razvija se govor i postavlja pitanja.

U djejem razvoju postoje razdoblja posebne preosjetljivosti u kojima dijete ima sposobnost usvajanja pojedinih vjetina kao nikada vie kasnije u ivotu. Dijete vie puta iznova ponavlja neku aktivnost, ona ga posve zaokuplja.

Sluajui ljudski govor od roenja do svoje este godine dijete upija jezik bez ikakve izravne poduke, sa osnovnim reeninim strukturama, gramatikom i naglascima. Vano je razgovarati s djetetom kako bi usvajalo nove rijei i obogaivalo jezik.

Vjebe govora i jezika

U Montessori vrtiima koriste se mnogobrojni materijali na podruju pripremanja za poetno itanje i pisanje. Predvjebe su vjebe za razvoj osjeta i miia. Prva pretpostavka je govor, dobar izgovor, obogaivanje vokabulara, obrada tema kao to su: posjet kolodvoru, imenovanje svojstava predmeta, igre pridruivanja.

Od velike je vanosti i vladanje tijelom, te vjetine izrezivanja, modeliranja i spretnosti. Djeca se zatim upoznaju s pojedinim slovom koje "shvate" ne samo vizualno ve i pomou osjetila opipa za to se koriste slova od brusnog papira. Djeca najprije itaju takorei prstima. Pojedina slova se potom sastavljaju u rijei.

Ovdje je vano naglasiti da Montessori pedagogija ne poznaje sluajeve koji bi imali tekoa u itanju ili pisanju. Maria Montessori sugerira da se najprije pone djecu uiti pisati, a tek onda itati i to tako da se djecu najprije upozna s pisanim, a zatim sa tiskanim slovima.

Razdoblja osjetljivosti

Ukoliko su roditelji svjesni tih perioda i ukoliko ih prepoznaju, uvelike mogu pomoi djetetu da ba u to najoptimalnije vrijeme dijete razvije vjetine i osjete do maksimuma.

1,5 3 god. - razvoj jezika

3,5 4,5 god. - pisanje

4,5 5,5 god. - itanje

Montessori materijali

Sve materijale koje koriste odgajatelji Montessori pedagogije moemo grupirati u etiri osnovne skupine:

materijali za vjebe iz svakodnevnog ivota

materijali za vjebanje osjeta

materijali za vjebanje govora i jezika

materijali za vjebanje matematike

Svaki materijal ima svoje fiksno mjesto u prostoriji vrtia - smisao za red se razvija od malih nogu i on je temelj za kvalitetan proces uenja. Strogim se redom kreira stabilna okolina u kojoj se dijete lako orijentira i time neutralizira strah od novog. Kontrola pogreke - dijete moe samo kontrolirati je li pronalo ispravno rjeenje. "Specifino pripremljeno okruenje" - dijete tono zna to ima na raspolaganju tako da samo moe planirati svoje aktivnosti. Jedan primjerak svakog materijala - pospjeuje proces socijalizacije jer se djeca moraju dogovoriti tko e uzeti koji materijal ili e ga pak zajedno koristiti.

RAUNALO U POTICANJU PISMENOSTI

Utvreno je kako ve trogodinjaci mogu poeti koristiti raunalo bez veih zapreka. Stoga se danas upotreba raunala sve vie koristi u poticanju djetetove pismenosti. Evo nekoliko primjera to sve moe predkolac u susretu s raunalom:

pritisnuti nekoliko tipki kojima e prizvati arene sliice to e njegovu pozornost zadrati koliko i nova igraka

igrati se brojevima, nauiti pisati prije nego li pone itati

otkriti neke osnove programiranja

vjebati svoj mozak logikim zagonetkama i razvijati svoju inteligenciju i kreativnost s beskrajnim mogunostima razmiljanja na novi nain

Raunalo predoava sadraje na djetetu zanimljiv nain, tj. kroz igru, a zbivanja na ekranu su uvijek dinamina i stoga zanimljivija od slika u udbeniku. Djetetu je omogueno svladavanje gradiva uz stalnu povratnu informaciju o njegovoj uspjenosti to predstavlja vei izazov od klasinog uenja gdje rijetko moe provjeriti naueno.

Danas se za predkolce izrauju vrlo pouni programi koje oni prihvaaju kao zanimljivu i omiljenu igru. Takoer je utvreno kako su predkolcima najomiljeniji programi u kojima mogu pisati i crtati sama za sebe i samostalno davati i ispitivati neke vlastite ideje, a ne oni u kojima se samo igraju. Dunost roditelja i odgajatelja je da omogue djeci i takvo iskustvo uenja, ali pri tome moraju biti oprezni da programi koje dijete koristi budu primjereni. Stoga izbor programa nikada ne bi trebali prepustiti onima koji pri tom vode ponajprije ekonomski interes!

Opismenjivanje djece uz pomo raunala

Postoji nekoliko vrsta programa prilagoenih predkolskoj djeci koji omoguuju da dijete ve sa 4 ili5 godina bez problema naui itati i pisati uz pomo raunala.

Usvajanje vjetine itanja i pisanja tumai se na nekoliko naina. Dr. Marija Montessori utvrdila je da mlaa djeca prije i lake naue pisati nego itati. Tek kad shvate smisao pisanoga, ona otkrivaju da to mogu i proitati, i to ne samo to su sama napisala nego i druge napisane rijei.

Programi poetnog opismenjivanja idealni su za djecu predkolske dobi. Naime, njima je jednostavnije pritisnuti tipku na tipkovnici nego ispisivati slova rukom, jer fina grafomotorika jo nije razvijena. Raunalo, uz to, olakava ispravljanje pogreaka pa i dotjerivanje teksta, to djecu ini osobito ponosnim na svoj rad. Eksperimentalni su programi pokazali da petogodinjaci mogu napisati loginu, povezanu priu od dva do tri ulomka, sa tek malo pomoi za itanje. ( McCormick i Piestrup, 1984. )

ZAKLJUAK

Za poticanje pismenosti u ovom smo seminaru izdvojili nekoliko vjebi i igara za predkolsko dijete. Vano je da se dijete potie na njemu zanimljiv nain, a to se postie razliitim igricama i pitalicama, a u novije vrijeme putem raunala. Svim igrama i aktivnostima zajedniko je nastojanje da dijete osvijesti da se svaka rije sastoji od zasebnih glasova te da ju je mogue ralaniti na glasove i ponovo sastaviti. Bitno je da se upotrebljavaju igre u kojima dijete nee stei osjeaj neuspjeha, manje vrijednosti, potrebe za isticanjem ili natjecanjem. Dakle, igre ne smiju biti zadaci koje emo bodovati, ocjenjivati i usporeivati jer e takve igre razviti u djeteta strah i odvratnost prema svemu to je povezano s itanjem i kolom. Dijete se treba veseliti itanju i uivati u proitanim sadrajima zajedno s odraslima.

Ako roditelji djeci svakodnevno itaju knjige, posebno tijekom predkolskog perioda, djetetov rjenik e postati bogatiji i njihova sposobnost razmiljanja e rasti zajedno s njihovim intelektualnim napretkom. Na ovaj nain djeca e nauiti da sluaju i da govore. Odrast e kao individue koje vole itanje. Dok se neto ita djeca esto postavljaju pitanja, jer ona ue postavljajui pitanja. Treba im pruiti logine i zadovoljavajue odgovore. Njihova pitanja nikada ne smiju biti ignorirana ili podcijenjena. Nikada ih ne treba dezinformirati. Djeci nikada ne dosadi sluanje istih pria svaki put iznova. Ovo im pomae pri upoznavanju rjenika i olakava upijanje poruke koju knjiga prua.

Prije svega, ako odrasli kod kue stalno itaju i meusobno dijele miljenja o temama i karakteristikama knjiga koje itaju, djeca e razviti interes za itanjem. itanje poinje od porodice. ak i malo dijete koje ne zna ni itati ni pisati dri knjigu, lista je, zagleda slike, postavlja pitanja o knjizi i na kraju itanje postaje prirodno kao unos hrane i pia. U kratko, ako itanje ima svoje mjesto u naem ivotu i naa djeca e itati.

Popis literature

Arnold, D. H. i sur.: Accelerating language development through picture book reading: Replication and extension to a videotape training format, Journal of Educational Psychology, 1994., 86, 235 243. U: udina Obradovi, M., Igrom do itanja, kolska knjiga, Zagreb, 1991., str. 35.

Cvetkovi Lay, J., Darovito je, to u s njim?, Alinea, Zagreb, 1999.

Cvetkovi Lay, J., Ja hou i mogu vie, Alinea, Zagreb, 2002.

udina Obradovi, M., Igrom do itanja, kolska knjiga, Zagreb, 1991.

Diamond, M., Hopson, J., arobno drvee uma, Ostvarenje d.o.o., Lekenik, 2001.

urek, V., Vjebe za razvoj grafomotorike, kolska knjiga, Zagreb, 2004.

Goldberg, S., Razvojne igre za predkolsko dijete, Ostvarenje d.o.o., Lekenik, 2003.

Hitrec, G., Kako pripremati dijete za kolu, kolska knjiga, Zagreb, 1991.

Mc Cormick i Piestrup, A. (1984.): A Computer in the Nursery School. U: Cvetkovi Lay, J., Darovito je, to u s njim?, Alinea, Zagreb, 1999., str. 174.