Hrvatska je pristupila Europskoj uniji 1. srpnja 2013. Kako bi ta država članica dosegnula prosjek EU-a u pogledu rasta i dohotka, EU je uložio golema sredstva u okviru svoje kohezijske politike, a od 2014. i u okviru Plana ulaganja za Europu (Junckerov plan). Rezultati su bili vrlo pozitivni zahvaljujući sredstvima EU-a i nastojanjima Hrvatske da provede reforme i postane privlačno mjesto za ulagače i poduzeća.

RASTEMO ZAJEDNO:POTPORA EU-A HRVATSKOJ OD 2013

Croatia - GDP/head (PPS), index EU-28=100

55

65

75

20172016201520142013

Konvergencija: hrvatski BDP po stanovniku porastao je od 2013. za 2 postotna boda u usporedbi s prosjekom EU-a.

11,34 milijarde eurauloženo je u Hrvatsku u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova od 2013. do 2020

917 milijuna euradodatnih ulaganja mobilizirano je u Hrvatskoj od 2014. u okviru Junckerova plana

Otkako je Junckerova Komisija 2014. počela s radom, 8241 malo i srednje poduzeće u Hrvatskoj primilo je potporu iz europskih strukturnih i investicijskih fondova i u okviru Junckerova plana.

Od 2014. sredstvima EU-a financirano je 80 % ukupnih javnih ulaganja u Hrvatskoj.

Preračunato ulaganja EU-a u okviru strukturnog financiranja iznose 2504 eura po stanovniku Hrvatske.

EU financira kohezijske projekte u Hrvatskojdo iznosa od 85 % njihove vrijednosti.

Očekivani rezultati kohezijskih ulaganja

do 2020

1200 istraživača imat će bolju infrastrukturu za

istraživanje i razvoj

6880 poduzeća primit će potporu

315 000 kućanstava imat će pristup širokopojasnom

internetu

2 milijuna građana imat će bolju vodoopskrbu i pročišćavanje otpadnih voda

Rast: od 2012. do 2018. hrvatski BDP po stanovniku porastao je za 15 %.

Projektom e-Škole koji financira EU nastoji se povećati upotrebu digitalne tehnologije u 150 hrvatskih škola. Razredi su opremljeni tabletima i računalima koji su sada dio svakodnevnog života učenika.

Fondovi EU-a potpomogli su razvoj inovativnog robotskog sustava za neurokiruršku primjenu u Zagrebu. Novi se sustav sastoji od „glavnog robota” za navigaciju i robota pomoćnika koji rukuje složenim medicinskim instrumentima, što omogućuje izvođenje radnji za koje su potrebne iznimna preciznost i točnost. Sustav poboljšava sigurnost pacijenata.

Ulaganjima iz Kohezijskog fonda unaprjeđuju se mreže za vodoopskrbu i otpadne vode u Slavoniji i Istri te na otoku Krku. U Slavoniji će 125 000 ljudi imati bolji pristup pitkoj vodi. Nakon završetka projekta 2020. najveći dio otoka Krka bit će priključen na bolje vodovodne i kanalizacijske mreže.

Od proširenja koristi imaju svi. Širenjem jedinstvenog tržišta otvaraju se nova tržišta za poduzeća u EU-u i u zemljama koje će mu tek pristupiti. Zahvaljujući većem dohotku koji su te države članice ostvarile ulaganjima EU-a, stvaraju se bolje prilike za trgovinu i ulaganja svugdje u EU-u. Ulaganja EU-a u te zemlje mogu i izravnije pridonijeti zapošljavanju i rastu u drugim državama članicama u slučajevima kad je poduzeće izvođač u prekograničnom projektu koji financira EU.

Primjerice, procjenjuje se da gotovo trećina učinka kohezijske politike na njemački BDP proizlazi iz programa financiranja provedenih u drugim državama članicama.

Naposljetku, veće jedinstveno tržište privlačnije je ulagačima iz cijelog svijeta: od velikog vala proširenja 2004. izravna strana ulaganja u EU izražena kao postotak BDP-a porasla su više nego dvostruko: s 15,2 % BDP-a te godine na 40,9 % BDP-a 2017.

POTICANJEIZVRSNOSTIUISTRAŽIVANJUIINOVACIJAMA

Hrvatska je primila 71,9 milijuna eura u okviru programa EU-a za istraživanje i inovacije Obzor 2020. Program „Širenje izvrsnosti i sudjelovanja” u okviru Obzora 2020. namijenjen je izgradnji kapaciteta na sveučilištima i u istraživačkim organizacijama. Sve države članice koje su pristupile EU-u nakon 2004. mogu u okviru tog programa dobiti financijska sredstva, uspostaviti partnerstva diljem Europe i izgraditi istraživačke centre. Hrvatska je u tom kontekstu primila 5,8 milijuna eura.