17GlasGrada - petak 11.11. 2011.

LISTOPADLISTOPADLISTOPADLISTOPADLISTOPAD

U dubrovačkoj zračnoj luci zabilježen je u petak, 4. studenogdolazak prvog leta Croatia Airlines iz Pariza za Dubrovnik. Naime,za prigodnu svečanost povod se pronašao u povezivanju jugaHrvatske s gradom svjetlosti tijekom cijele godine, petkom i ned-jeljom. Riječ je o letovima koji su inicirani u okviru zimskog pro-grama Destinacijskog menadžmenta pri TZ Grada Dubrovnika,sa ciljem produljenja sezone, odnosno oživljavanja zimske po-nude u Gradu koji bi trebao turistički živjeti i izvan glavne ljetnesezone.

Rastemo, rastemo...Od početka godine do 1.studenog u dubrovačkoj zračnoj luci je

zabilježen rast prometa od 7,18 posto u odnosu na isto razdobljelani. Tom porastu svakako doprinosi i uzlazni trend kakvoga jezabilježio i mjesec iza nas, listopad. Komparirajući ga s listopadom2010. ostvaren je rast broja putnika za 4,96 posto.

U statističkim podacima koji revnosno prate promet, te aviopr-ijevoznike, strukturu gostiju, države i gradove iz kojih dolaze, svaka-ko je među zanimljivijima podatak o popularnim niskotarifnim pr-

CROATIA AIRLINESCROATIA AIRLINESCROATIA AIRLINESCROATIA AIRLINESCROATIA AIRLINES

Prvi zimski letDubrovnik-Pariz

ZRAKOPLOVNI SKUP U MARRAKECHUZRAKOPLOVNI SKUP U MARRAKECHUZRAKOPLOVNI SKUP U MARRAKECHUZRAKOPLOVNI SKUP U MARRAKECHUZRAKOPLOVNI SKUP U MARRAKECHU

ijevoznicima. Naime, promet putnika s niskotarifnim prijevoznici-ma manji je za 14,89 posto u 2011. do 31. listopada nego što je biou istom razdoblju lani. Niskotarifni avioprijevoznici prije nekolikosu godina predstavljali pravi „revolucionarni“ zaokret u približavanjucijena karata širokoj publici, no, ukoliko je suditi prema trendu kojise uočava na dubrovačkom aerodromu, tzv. redoviti, linijski zrako-plovi svojom su kvalitetom usluge, te mrežom destinacija uspjelizadržati svoje putnike.

Direktor dubrovačke zračne luke Roko Tolić i njegov zamjenikFrano Luetić boravili su nedavno na profesionalnom zrakoplovn-om skupu u Marrakechu. Tamo je održana godišnja skupština sv-jetske udruge zračnih luka tijekom koje je organizirana i svečanost

uručenja diploma za uspješno okončan i položen program izmenadžmenta za međunarodne aerodrome. Takav program us-pješno su završili i čelnici naše zračne luke te im je u Marrakechupredsjednica svjetskog ACI-a, Angela Phillips uručila diplome.

Svečano uručene diplome

18 GlasGrada - petak 11.11. 2011.

ZAPOSLENICI ZRAČNE LUKE DUBROVNIKZAPOSLENICI ZRAČNE LUKE DUBROVNIKZAPOSLENICI ZRAČNE LUKE DUBROVNIKZAPOSLENICI ZRAČNE LUKE DUBROVNIKZAPOSLENICI ZRAČNE LUKE DUBROVNIK

Odmah napočetku, zah-valit će se što„otvara“ novurubriku DbvInfa, te skrom-no dodati kakoima po stažustarijih djelatni-ka o „kojimavalja voditiračuna“, osobi-to pred 50.obl-jetnicu otvaran-ja aerodromakoja će se pro-

slaviti slijedeće godine. Izuzetni rezultatiposlovanja duty free shop-a koji se u ovojgodini zrcale u prometu od 10 milijuna eura,bili su izravan povod za razgovors gosparom Nikšom Milanovićem, direk-torom trgovine u dubrovačkoj zračnoj luci.U njegovu radnu knjižicu upisano je 37 go-dina staža na aerodromu.

- Radije bih izbjegao ono “namjestio sena eludrumu” kako se kaže u lokalnom žar-gonu, pa bih rekao da sam se zaposlio naaerodromu 01.04.1973. na mjestu pro-davača u duty free shopu. Imao sam srećuda se te godine nakon sezone raspisaonatječaj za stalni radni odnos prodavača.Primljen sam zajedno sa još troje mojihkolega. Nekoliko godina radio sam na rad-nom mjestu prodavača , a potom kaoposlovođa duty free prodavaonice, a 1987.godine imenovan sam za direktora trgo-vine. Tu funkciju i sada obnašam.

Milanović je rođen u Dubrovniku27.04.1951. Osnovnu školu završio je naGrudi, gimnaziju u Herceg Novom te Višuturističku školu u Dubrovniku. Premda je biostipendist tada hotelskog centra u izgradnjiBabin Kuk i trebao je raditi u hotelu, zbogkašnjenja investicije i smanjenja pred-viđenog obima, prvu je sezonu odradioputem student servisa kao recepcioner u ho-telu Marina lučica u Primoštenu 1972. God-inu potom zaposlio se na aerodromu.

- U uspomenama ostaje puno lijepih i pon-ešto grubih trenutaka, ali to je ljudski, jer nas-tojimo više pamtiti one lijepe trenutke. Svaka-ko najteži trenuci za zračnu luku bila sudogađanja u Domovinskom ratu i neposred-no iza toga nekoliko godina. Za vrijeme 1991/92. zračna luka je bila potpuno opustošena,sva roba u skladištima, namještaj i opremaopljačkana.U to vrijeme računali smo štetutrgovini u robi, opremi i namještaju na okodva i po milijuna njemačkih maraka. Počeli

Nikša Milanović, direktor trgovine:Puno lijepih i

ponešto grubihtrenutaka...

smo pisati pisma sa molbama za pomoćnašim partnerima 1992., odmah po oslo-bođenju aerodroma. Kod većine naših part-nera smo naišli na razumijevanje i pružili sunam pomoć i vrlo smo im zahvalni naročitokolegama iz austrijskih aerodroma. Počet-kom 1993. godine potpisali smo ugovor osnabdjevanju sa firmom Gebr.Heinemann izHamburga, a oni su i danas naš glavni snab-djevač duty free robama. Rekao bih da smoimali sreću dobiti ih kao partnera u vremen-ima kada se u Dubrovnik dolazilo pod opas-nošću da će biti granatirani prilikom slijetan-ja , a to je potrajalo do 1995. godine – kažeMilanović.

Duty free ponovo je počeo s radom kra-jem 1993. kao mala butiga od deset kvadratau prostoru kargo bloka koji je u to vrijemepredstavljao putničku zgradu. Godišnjipromet 1994. godine bio je potpuno zane-

mariv jer je bilo malo putnika , a i zračnaluka je bila stalno granatirana. Gotovo bi sereklo da su bili viši troškovi nego zarada , alije bilo psihološki značajno da je shop bio ufunkciji, te da je ostvarivao kakav- takavpromet. Nakon 1995. promet i turizam nazračnoj luci su u laganom usponu da bi bioponovo u padu 1999., radi krize na Kosovu.Još je jedna godina poslije toga u grafu ras-ta imala pad a to 2009 kada se u zapadnojEuropi i svijetu osjetila kriza.

- Zračna luka ove godine očekuje ukupanbroj putnika od oko 1.350.000 čime sepribližavamo najboljoj godini u povijestiZračne luke, a to je bila 1987. TrgovinaZračne luke “Dubrovnik” upravo pred neko-liko dana ostvarila je ukupan promet od 10milijuna eura na ukupnoj površini od 760metara kvadratnih prodajnog prostora.Svakako smo zadovoljni s

postignutim rezultatom, ali on je došaokao posljedica uvođenja novog konceptanakon otvaranja nove zgrade gdje svi put-nici u međunarodnom odlasku prolaze krozduty free, rada svih djelatnika trgovine te vrlodobrim odnosima sa glavnim snabdjevačemkoji je uložio puno u opremu i koncept trgo-vine te obuku i osposobljavanje djelatnikakoji neposredno rade u prodaji. Sve višepostaje navika kupaca u našem šopu danakon ljetovanja osim tradicijskih stranihduty free proizvoda kupuju naše domaćeproizvode. Ta prodaja će u ovoj godinidostići 17%.To iz godine u godinu raste i

kao kategorija po ukupnoj prodajnoj vr-ijednosti domaća roba je ove godine drugaiza parfema i kozmetike. Vidljivo je da su inaši proizvođači osim onih koji imaju prob-leme privatizacije ili likvidnosti značajnonapredovali u osmišljavanju proizvodadestinacije po dizajnu i kvaliteti. Na tomplanu se može još više napredovati, ali mo-ram primjetiti da su razjedinjeni i ponekadponavljaju i nude iste proizvode, što nevodi raznovrsnosti. Svakako da proizvodisa oznakama destinacije, a naročito Du-brovnika se bolje prodaju jer predstavlja-ju uspomenu iz destinacije ili ljetovanja.

- A što kada se uđe u Europsku uniju?- Ulazak Hrvatske u Europsku uniju i to

kako sada stoji, očekuje se 1.srpnja 2013.,a osobno bih rekao da nisam sretan s timdatumom, jer bilo bi bolje da je na početkuili na kraju kalendarske godine. Što se tičeduty free prodaje, ona poslije tog datumaostaje samo za izvaneuropske zemlje. Što setiče putnika unutar europskih destinacija,artikli će biti opterećeni porezom, ali konceptje u tom slučaju kao sada u europskim zem-ljama, zadržati cijene na sadašnjem nivou zaparfeme i kozmetiku , domaću robu i tehni-ku. Alkoholna pića i cigarete će imati neštoviše cijene. Svakako da će doći do znača-jnih promjena, za koje još nismo pripremni,ali nam je to primaran zadatak u slijedećojgodini. Treba napomenuti da je potrebnozadržati duty free prodaju do posljednjegdana ulaska Hrvatske u Uniju. Na kraju bihželio zahvaliti svim djelatnicima trgovine, odstalnih do sezonskih i onih koji su radili putemstudent servisa, za sav trud koji je doveo doostvarenja ovogodišnjih rezultata.

19GlasGrada - petak 11.11. 2011.

Uređivački kolegij: Roko Tolić (roko.tolic@airport-dubrovnik.hr), Frano Luetić(frano.luetic@airport-dubrovnik.hr), Lidija Crnčević (lidija_crncevic@net.hr),

Tilda Bogdanović (partner@dubrovnikpr.com), Tel: 020 773 377, fax: 020 773 322,e-mail: headoffice@airport-dubrovnik.hr, www.airport-dubrovnik.hr

PETAK 11.11.5:55-6:50

14:15-15:2014:35-15:4021:10-22:05

SUBOTA 12.11.14:35-15:4021:10-22:05

NEDJELJA 13.11.11:45-12:5014:15-15:2014:35-15:4021:10-22:05

PONEDJELJAK 14.11.11:45-12:5014:35-15:4021:10-22:05

UTORAK 15.11.5:55-6:50

14:35-15:4021:10-22:05

SRIJEDA 16.11.14:35-15:4021:10-22:05

ČETVRTAK 17.11.11:45-12:5014:35-15:4021:10-22:05

PETAK 18.11.5:55-6:50

14:15-15:2014:35-15:4021:10-22:05

SUBOTA 19.11.14:35-15:4021:10-22:05

NEDJELJA 20.11.11:45-12:5014:15-15:2014:35-15:4021:10-22:05

PONEDJELJAK 21.11.11:45-12:5014:35-15:4021:10-22:05

UTORAK 22.11.5:55-6:50

14:35-15:4021:10-22:05

SRIJEDA 23.11.14:35-15:4021:10-22:05

ČETVRTAK 24.11.11:45-12:5014:35-15:4021:10-22:05

ZAGREB

- DUBROVNIK

DUBROVNIK

- ZAGREB

CROATIA AIRLINES

PETAK 11.11.6:40-7:35

13:00-13:5516:10-17:1520:00-21:05

SUBOTA 12.11.6:40-7:35

16:10-17:15

NEDJELJA 13.11.6:40-7:35

13:25-14:3021:30-22:25

PONEDJELJAK 14.11.6:40-7:35

13:25-14:3016:10-17:15

UTORAK 15.11.6:40-7:35

13:00-13:5516:10-17:15

SRIJEDA 16.11.6:40-7:35

16:10-17:15

ČETVRTAK 17.11.6:40-7:35

13:25-14:3016:10-17:15

PETAK 18.11.6:40-7:35

13:00-13:5516:10-17:1520:00-21:05

SUBOTA 19.11.06:40-7:35

16:10-17:15

NEDJELJA 20.11.6:40-7:35

13:25-14:3021:30-22:25

PONEDJELJAK 21.11.6:40-7:35

13:25-14:3016:10-17:15

UTORAK 22.11.06:40-7:35

13:00-13:5516:10-17:15

SRIJEDA 23.11.6:40-7:35

16:10-17:15

ČETVRTAK 24.11.6:40-7:35

13:25-14:3016:10-17:15

Informacije o ostalimpolascima i odlascima

možete dobiti na telefon773 377, 773 100 ili na

www.airport-dubrovnik.hr

AVIATION BUSINESS ARENAAVIATION BUSINESS ARENAAVIATION BUSINESS ARENAAVIATION BUSINESS ARENAAVIATION BUSINESS ARENA

Hrvatske aerodrome očekujesnažna konkurencija

Zračni promet u Hrvatskoj i Jugoistočnoj Eu-ropi trenutno je u ozbiljnim problemima, no ubudućnosti bi mogao značajno prosperirati,za što se treba pripremiti kroz jaču suradnju ipronalazak novih poslovnih modela, rečenoje na današnjem međunarodnom skupu “Avi-ation Business Arena 2011”.

Zračni promet u regiji Jugoistočne Europeidućih će godina porasti za pet posto, što jenajviše u Europi, pogotovo u usporedbi s raz-vijenim zemljama gdje nema rasta. Osim toga,u Hrvatskoj će se nakon ulaska u EU potrebaza zračnim prometom povećati, što pokazujeiskustvo svih zemalja koje su ušle u EU, na-javio je direktor Agencije za civilno zrakoplo-vstvo Omer Pita.

No, zračni promet u cijeloj Europi u velikojje mjeri dereguliran, što znači da će hrvatskiaerodromi biti izloženi snažnoj konkurenciji.Zbog toga država mora odrediti strategiju ko-jom će štititi nacionalne resurse, odnosno iz-abrati koje zračne luke imaju veći prioritet i uskladu s time investirati u povećanje kapac-iteta, kaže Pita.

Zračne luke na jednoj strani bilježe velikiporast broja putnika, što je rezultat pojačaneprisutnosti niskobudžetnih zračnih prijevozni-ka i čarter prijevoznika, no na drugoj stranibore se s problemom potkapitaliziranosti ineprofitnog poslovanja, ocijenio je profesor sa

zagrebačkog Ekonomskog fakulteta DarkoPrebežac.

Što se tiče prijevoznika, oni su već na tržištui bore se za opstanak, što će natjerati i našegnacionalnog avioprijevoznika na promjenuposlovnog modela. Croatia Airlines već 20godina posluju po modelu da povezuje Hr-vatsku s ostatkom svijeta, a u međuvremenusu se pojavili niskobudžetni zračni prijevozni-ci i jaki regionalni prijevoznici.

U Europi je ostalo vrlo malo aviokompanijau državnom vlasništvu, pa bi i Croatia Airlinestrebao ići prema postupnoj privatizaciji. CroatiaAirlines mora odlučiti što želi biti - možda jerješenje da postane jakim regionalnim pr-ijevoznikom što bi značilo korištenje manjih

zrakoplova, možda se može transformirati uniskobudžetnog zračnog prijevoznika što biznačilo drastično rezanje troškova, možda setreba fokusirati na turizam, a možda ga možekupiti neki veliki prijevoznik, kaže Prebežac.

Također treba poboljšati performanse kon-trole letenja jer hrvatske zračne luke morajupovećati protočnost prometa. Ove je godinehrvatska kontrola letenja za 50 posto smanjilakašnjenje u turističkoj sezoni, što joj je inačebila bolna točka, oboreni je i rekord od 2600letova na dan, pa u tom smjeru treba nastavitidalje, rečeno je na skupu. www.mmtpr.hr