ratarstvo u slavonskoj posavini krajem 17. stoljeÆa

UDK 631 (497.5-3 Slavonija) “16”Izvorni znanstveni èlanak

Milan Vrbanus(Hrvatski institut za povijest, Podru`nica Slavonski Brod)

RATARSTVO U SLAVONSKOJ POSAVINI KRAJEM 17. STOLJEÆA

U radu je autor pokušao na temelju popisa Caraffine komisije iz 1698. pri-kazati ratarstvo u slavonskoj Posavini krajem 17. stoljeæa. Pritom je obra-dio geografske preduvjete za razvoj ratarstva te brojnost vuène stoke i nji-hov utjecaj na razvoj ratarstva. Takoðer su obraðene ratarske kulture i nji-hova rasprostranjenost na ovom podruèju.

1. UvodNakon bitke kod Slankamena u kolovozu 1691. god., carska je vojska,

na èelu s vojvodom Du Croyem, hrvatskim banom Nikolom Erdödyjem ipukovnikom Makarom, oslobodila Slavoniju od osmanske vlasti.1

Poslije osloboðenja Slavonije pojavio se problem uprave novoosloboðe-nih teritorija. Hrvatski sabor zahtijevao je da se novoosloboðeni krajevi stavepod njegovu ingerenciju jer je to podruèje bilo pod njegovom upravom u vri-jeme prvog Habsburga. Beèki dvor nije se želio odreæi ovih teritorija smatra-juæi ovo podruèje svojom vojnom steèevinom.2 Stoga je beèki dvor 1689.

202 scrinia slavonica 2 (2002)

1 O tijeku vojnih operacija od 1684. do 1691. god. vidi opširnije: Tadija Smièiklas,Dvijestogodišnjica osloboðenja Slavonije, I dio: Slavonija i druge hrvatske zemlje podTurskom i Rat za osloboðenje. Djela JAZU, XI, (Zagreb, 1891); Ive Mažuran, «Rat za oslo-boðenje od osmanske vladavine od 1684. do 1691. godine i stanovništvo Slavonije krajem 17.stoljeæa», Popis naselja i stanovništva u Slavoniji 1698. godine, Radovi Zavoda za znanstve-ni rad JAZU, 2, (Osijek, 1988); Rudolf Horvat, Slavonija - povijesne rasprave, crtice i bilješ-ke I. Pretisak izdanja iz 1936, (Vinkovci, 1994); Radoslav Lopašiæ, Dva hrvatska junakaMarko Mesiæ i Luka Ibrišimoviæ. (Zagreb, 1888); Rudolf Horvat, Slavonija - povijesne raspra-ve, crtice i bilješke II. (Vinkovci, 1994); Josip Bösendorfer, Crtice iz slavonske povijesti s oso-bitim obzirom na prošlost županija: Križevaèke, Virovitièke, Požeške, Cisdravske Baranjske,Vukovske i Srijemske te Kraljevskog i slobodnog grada Osijeka. Pretisak izdanja objavljenogu Osijeku 1910, (Vinkovci, 1994); Lajos Szita, «Osloboðenje Slavonije i Osijeka od Turaka»,Glasnik Arhiva Slavonije i Baranje I, (Osijek, 1991); Othmar Pickl, «Udio Štajerske u pobje-di nad Turcima kod brda Harsany godine 1687. Prilog logistici «Velikog turskog rata»,Historijski zbornik XLI/1988, (Zagreb, 1989); Josip Kljajiæ, «Ustroj slavonske vojne granice u18. stoljeæu», Glasnik arhiva Slavonije i Baranje, 6, (Osijek, 2001), 193-206; i Josef Matuz,Osmansko carstvo (Zagreb, 1992).

2 Ive Mažuran, «Slavonija nakon osloboðenja od osmanske vladavine i uspostava vojno-komorskog kondominija», Izvještaji Caraffine komisije o ureðenju Slavonije i Srijema nakon

imenovao Georga Ladislava Nagya za upravitelja novoosloboðenih krajeva iMartina Zemljaka za njegovog nadzornika inspektora. Takoðer je osnovanaKomorska inspekcija.3

Vojne vlasti nisu bile oduševljene stvaranjem komorske uprave uSlavoniji te su ometale njeno funkcioniranje pravdajuæi se ratnim prilikama.Beèki je dvor poslao 1690. komisiju na èelu s dvorskim savjetnikom TulliomMigliom, ali je njen rad prekinut jer je osmanska vojska krajem rujna prova-lila u Slavoniju te je osvojila cijelo Pobosuæje, Povuèje, zapadnu Slavoniju tegrad Požegu. Beèki dvor dozvolio je 1692. god. vojnim vlastima pobiranjesvih javnih podavanja te nezakonito postupanje sa stanovništvom pravdajuæito ratnim potrebama.4

Rad komorskih službenika ovisio je o vojnim zapovjednicima koji sunjihov rad ogranièili na okolicu Osijeka, Valpova, Ðakova, Virovitice iPožege te je na taj naèin uspostavljena vojno-komorska uprava.5 InspektorMartin Zemljak, Nagyjev nadzornik inspektora, stigao je u Slavoniju tekpolovicom studenog 1695. godine. Naime, Dvorska komora nije bila previšezainteresirana za njegov dolazak te ga je odgaðala pravdajuæi se prilikama naovom podruèju. Martin Zemljak dobio je precizne upute za rad prema koji-ma je trebao popisati sve posjede i podvræi ih komorskoj upravi, a napuštenuzemlju dati u zakup. Takoðer je morao urediti upravu (sudstvo, kontroliratirad tridesetnièara, mitnièara i provizora, otpustiti nesposobne službenike islièno). Isto je tako trebao onemoguæiti vojnim zapovjednicima pobiranjekomorskih prihoda te traženje besplatnog rada bez odobrenja komorskihèinovnika, osim za vojne potrebe. Meðutim, Zemljak nije uspio ostvariti po-vjerenu mu zadaæu zbog velikog otpora vojnih zapovjednika na èelu s gene-ralom Guidom von Starhembergom, vrhovnim zapovjednikom u Slavoniji.6

Nakon pobjede kršæanske vojske nad osmanskom vojskom kod Sente1697. god., beèki je dvor odluèio urediti prilike u Slavoniji te je carskim uka-zima od 18. listopada i 7. prosinca 1697. osnovana komisija na èije je èelopostavljen Don Ferdinand Carl grof Caraffa di Stigliano7.

203Ratarstvo u slavonskoj Posavini krajem 17. stolje}a

osmanske vladavine 1698. i 1702. godine, Graða za historiju Osijeka i Slavonije, 7, Historijskiarhiv u Osijeku, (Osijek, 1989), 11-12.

2 Ive Mažuran, «Slavonija nakon osloboðenja od osmanske vladavine i uspostava vojno-komorskog kondominija», Izvještaji Caraffine komisije o ureðenju Slavonije i Srijema nakonosmanske vladavine 1698. i 1702. godine, Graða za historiju Osijeka i Slavonije, 7, Historijskiarhiv u Osijek, (Osijek, 1989), 11-12.

3 Mažuran, «Slavonija», 15-16.4 Mažuran, «Slavonija», 16-17; Mažuran, «Rat», 38 i Ive Mažuran, «Podjela Slavonije

na Vojnu granicu (krajinu) i Provincijal 1702. godine i uspostava feudalnih odnosa na novimtemeljima», Stanovništvo i vlastelinstva u Slavoniji 1736. godine, Radovi Zavoda za znan-stveni rad u Osijeku, 6, JAZU, (Osijek, 1993), 19.

5 Mažuran, «Podjela Slavonije», 19.6 Mažuran, «Slavonija», 20; Mažuran, «Podjela Slavonije» 20-21 i Josip Kljajiæ, «Prilike

u brodskom Posavlju od 1688. do sredine 18. stoljeæa», Zbornik radova sa znanstvenog skupao Slavonskom Brodu u povodu 750. obljetnice prvoga pisanog imena Broda, (Slavonski Brod,2000), 182-183.

Caraffa je razmotrio vojne zahtjeve i njihove potrebe. Komisija je odluèi-la zapoèeti s civilnim ureðenjem Slavonije te je imenovala zemaljskog suca.8

Izdala je magistratske instrukcije Osijeku9, Petrovaradinu, Virovitici i Požegi.Pregledala je knjige Komorske inspekcije i utvrdila mnoge nepravilnosti u radunjenog rukovoditelja Gerolda von Leya. Analizirala je rad i drugih komorskihslužbenika te je imenovala i potvrdila komorske èinovnike u Vukovaru,Osijeku, Ðakovu, Valpovu, Virovitici, Požegi, Brodu i Gradiški.10

Popisivaèi11 su, na temelju Zemljakovih opæih i pojedinaènih uputa, tre-bali popisati sela i naselja te zemljišta i stanovništvo po okružjima. Na temeljupopisnih rezultata komisija je ugovarala sa stanovništvom godišnji porez.12

Caraffina komisija obišla je cijelu Slavoniju rješavajuæi nastale proble-me. Uvela je rimskog kneza Livija Odescalchia u posjed srijemskog voj-vodstva13 te je na taj naèin zapoèela prva faza procesa dekameralizacije.14

Odlazeæi krajem 1698. iz Slavonije Caraffa je ostavio puno sreðenije pri-like, nego su bile prije njegova dolaska.

2. Struktura zemljišnih površina u slavonskoj Posavini

Na podruèju slavonske Posavine15 popisano je 1698. god., 21.375 jutarazemljišnih površina. Od toga je bilo 9.262 jutra šuma (43,33%), 9.076 jutara

204 Milan Vrbanus

7 Ostali èlanovi komisije bili su tajnik dvorske komore Rudiger Gosswin vonFürstenbursch, dvorski savjetnik Andre Treobald von Mayren, general Guido von Starhembergi perovoða Johann Georg Strobel von Adelheim. (Mažuran, «Slavonija», 23; Mažuran,«Podjela Slavonije», 22 i Kamilo Firinger, «Magistratska instrukcija za grad i tvrðavu Osijekod 18. VII 1690.», Osjeèki zbornik, XIII, (Osijek, 1971), 161

8 Mažuran, «Slavonija», 24 i Mažuran, «Podjela Slavonije», 22-23.9 Bösendorfer, Crtice, 378-386; Mažuran, «Slavonija» 25 i Mažuran, «Podjela

Slavonije», 24.10 Mažuran, «Slavonija», 25-36, Mažuran, «Podjela Slavonije» 25-28.11 Za popis okružja Valpovo, Orahovica, Slatina, Voæin, Jugovo Polje, Virovitica, Kloštar,

Dobra Kuæa i Stupèanica bili su odreðeni peèujski provizor Gabriel Hapsz i njegov pomoænikNikola Bukovy. Okruge Vukovar, Ðakovo, Našice, Brod, Duboèac, Kobaš, Cernik, Dijanovac(Okuèani) i Gradiška popisali su komorski èinovnici iz Baje Franjo Balog i Georg Hapsz.Zmajevaèki tridesetnièar Andrija Labos i plemiæki sudac Baranjske županije Franjo Paviæpopisali su okruge Gradište, Požega, Kutjevo, Pleternica, Kaptol, Velika, Kamenska iBrestovac. Grad Osijek i okolicu popisali su Andrija Labos, Martin Milekoviæ i Mihajlo Èer-noviæ, a Malu Vlašku Gabriel Hapsz i Martin Milekoviè. (Mažuran, «Slavonija», 25 iMažuran, «Podjela Slavonije», 23)

12 Mažuran, «Slavonija», 25; Mažuran, «Podjela Slavonije», 23; Kljajiæ, «Ustrojstvo»,206 i Kljajiæ, «Prilike», 184.

13 Srijemsko vojvodstvo darovao je car Leopold I., za pozajmljeni novac, LivijuOdescalchiju.

14 Prva faza procesa dekameralizacije trajala je do 1707. godine. 15 U slavonsku Posavinu uvrstio sam kotare Kobaš i Brod. Na podruèju slavonske

Posavine nije popisan grad Brod. Nije mi poznat razlog nepopisivanja ovog grada. (IveMažuran, Popis naselja i stanovništva u Slavoniji 1698. godine. Radovi Zavoda za znanstve-ni rad JAZU, 2, (Osijek, 1988), 99-247)

oranica (42,46%), 2.374 jutra livada (11,11%) te 663 jutra vinograda(3,10%).16 (tablica 1) Nažalost, nemoguæe je utvrditi udio pojedinih kategori-ja zemljišnih površina na podruèju slavonske Posavine u ukupnim površina-ma na popisanom podruèju Slavonije.17

Veæinu zemljišnih površina na podruèju Posavine popisivaèi su utvrdilina podruèju kotara Brod. Na brodskom je podruèju popisano nešto manje od3/5 zemljišnih površina, a na podruèju kotara Kobaš nešto više od 2/5.

18 U kota-ru Brod od 12.600 jutara zemljišnih površina bilo je 5.620 jutara šuma(44,60%), 5.236 jutara oranica (41,56%), 1.382 jutra livada (10,97%) i 362jutra vinograda (2,87%).19 U kotaru Kobaš bilo je 8.775 jutara, od èega 3.840jutara oranica (43,76%), 3.642 jutra šuma (41,50%), 992 jutra livada(11,31%) i 301 jutro vinograda (3,43%).20 (tablica 1) Na temelju ovih poda-taka može se zakljuèiti da je na podruèju slavonske Posavine više od 50%površina pod oranicama, šumama, livadama i vinogradima bilo na podruèjukotara Brod. Naroèito je to vidljivo kod šuma gdje ih je bilo nešto više od 3/5(60,68%) svih površina pod šumama. (tablica 1)

U kotaru Brod najviše zemljišnih površina zauzimaju šume, a u kotaruKobaš oranice. U oba kotara livade i vinogradi zauzimaju manji dio zemljiš-nih površina. Doduše, na podruèju kotara Kobaš livade su imale nešto veæiudio nego u kotaru Brod.

2.1. Šume. U slavonskoj Posavini bilo je 1698. god. 9.262 jutra šuma.Od toga je u kotaru Brod bilo nešto više od 3/5, a u kotaru Kobaš nešto manjeod 2/5 šuma.21 (tablica 1)


16 U Slavoniji je 1698. god. bilo 60,74% oranica, 35,31% šuma, 2,87% livada i 1,08%ostalih zemljišnih površina. Ovi su udjeli zemljišnih površina izraèunati samo za površinepopisane u jutrima. Udjeli bi bili drugaèiji da se tome pridodaju zemljišne površine popisaneu drugim mjernim jedinicama (sat hoda, kopaè vinograda, kosac livada i voz sijena). Naime,na popisanom podruèju Slavonije zabilježeno je 43,09 (1x1) šuma, 13.942,75 motika obraðe-nih i neobraðenih vinograda, 16.657 kosaca livada, 900 vozova sijena i 11.600 motika zem-ljišta pogodnog za sadnju vinograda. Meðutim, buduæi da mi nisu poznate ekvivalentne vri-jednosti u jutrima za navedene jedinice, nisam ih preraèunao u jutra. (Ive Mažuran, Popisnaselja, 99-247 i Milan Vrbanus, «Struktura zemljišnih površina u Slavoniji 1698. godine»,Acta historico-oeconomica, 23-24/1996./97., (Zagreb, 1997), 75-76)

17 Popisom Caraffine komisije iz 1698. god. nije bila obuhvaæena cijela Slavonija.Naime, popisom nije obuhvaæeno podruèje Županje, Vinkovaca i Ðakova. Tadašnji bosanskibiskup Nikola Ogramiæ od Olova nije dozvolio popisivati podruèje Ðakova. Takoðer, popis nedonosi podatke o imovinskoj i ekonomskoj snazi stanovništva te obraðenim površinama zapodruèje Valpova, Donjeg Miholjca, Slatine, Moslavine i Virovitice. (Mažuran, Popis naselja,47-555; Ive Mažuran, Popis zapadne i srednje Slavonije 1698. i 1702. godine, Graða za histo-riju Osijeka i Slavonije, 2, Historijski arhiv u Osijeku, (Osijek, 1966), 17-89)

18 Na podruèju kotara Brod popisano je 12.600 jutara ili 58,95%, a na podruèju kotaraKobaš 8.775 jutara oranica ili 41,05%. (Mažuran, Popis naselja, 99-247)

19 Mažuran, Popis naselja, 99-179.20 Mažuran, Popis naselja, 180-247.21 U kotaru Brod bilo je 5.620 jutara šuma ili 60,68%, a u kotaru Kobaš 3.642 ili 39,32%.

(Mažuran, Popis naselja, 99-247)

U slavonskoj Posavini bilo je nešto više od 3/10 hrastovih šuma, neštomanje od 2/5 miješanih šuma hrasta i drugih vrsta (bukve, tise, johe, jele i dru-gih vrsta), nešto manje od 1/4 šuma bukve, tise, johe, jele i drugih vrsta imiješanih šuma tih vrsta te za nešto više od 1/20 šumskih površina nije upisa-na drvna vrsta.22 (tablica 2) Vidljivo je da su hrastove šume i miješane šumehrasta s drugim vrstama zauzimale 7/10 površina pod šumama (70,37%).

U kotaru Brod nešto manje od 1/3 površine (32,54%) zauzimaju hrastovešume, nešto manje od 2/7 miješane šume hrasta i drugih vrsta (bukva, tisa,joha, jablan i dr.), nešto manje od 1/3 šume bukve, tise, johe i drugih vrsta temiješane šume tih vrsta te za nešto više od 1/16 površina nije poznata drvnavrsta šuma.23 U kotaru Kobaš više od polovice površina pod šumama èinemiješane šume hrasta i drugih vrsta (bukva, tisa, joha, jela i druge vrste),nešto manje od 2/7 hrastove šume, nešto više od 1/9 šume bukve, tise, johe idrugih vrsta te miješane šume tih vrsta te za nešto više od 1/25 nije poznatadrvna vrsta.24 (tablica 2)

Hrastove šume te miješane šume hrasta s drugim vrstama zauzimale sunešto više od 6/10 šumskih površina na podruèju kotara Brod, a nešto manjeod 3/4 šuma na podruèju kotara Kobaš. Ovako velike površine hrastovih šumai miješanih šuma hrasta s drugim vrstama omoguæavale su veliki uzgoj svi-nja.25 Zanimljivo je takoðer da su se šume bukve, tise, johe, jele i drugih vrstate miješane šume tih vrsta prostirale na nešto manje od 1/3 šumskih površinau kotaru Brod, a na nešto više od 1/10 u kotaru Kobaš.

Zanimljivi su podaci o rasprostranjenosti šuma prema ugroženosti odpoplava. Na podruèju slavonske Posavine nešto više od 7/10 površina podšumama prostirale su se u neplavnom podruèju. Veæe razlike postoje tek kod

206 Milan Vrbanus

22 U slavonskoj Posavini hrastove su šume zauzimale 2.861 jutro, odnosno 30,89%.Miješane šume hrasta s drugim vrstama (bukve, tise, johe, jele i drugih vrsta) popisane su na3.657 jutara što je èinilo 39,48% površina pod šumama. Šume bukve, tise, johe, jele i drugihvrsta te miješane šume tih vrsta prostirale su se na 2.259 jutara, odnosno 24,39% površina.Popisivaèi nisu zabilježili drvnu vrsta za 485 jutara šuma ili 5,24%. (Mažuran, Popis naselja,99-247) U Slavoniji biljne vrste popisane su još samo za šume na podruèju kotara Našice. Ukotaru Našice bilo je 833 jutra šuma, od èega 473 jutra miješanih šuma hrasta s drugim vrsta-ma (56,78%) te 360 jutara šume bukve, tise, johe, jele i drugih vrsta te miješane vrste šume tihvrsta. (Mažuran, Popis naselja, 89-98) U svim ostalim kotarima šume su popisane samo premaupotrebi drva. (Mažuran, Popis naselja, 47-61 i 247-555)

23 U kotaru Brod popisano je 1.829 jutara hrastovih šuma, 1.602 jutra miješanih šumahrasta s drugim vrstama (bukva, tisa, joha, jablan i dr.), 1.834 jutra šume bukve, tise, johe idrugih vrste te miješane šume tih vrsta. Popis Caraffine komisije ne donosi podatke o drvnimvrstama za 355 jutara šuma. Na ovom je podruèju bilo 32,54% hrastovih šuma, 28,51%miješanih šuma hrasta s drugim vrstama, 32,63% šuma bukve, tise, johe i drugih vrsta temiješane šume tih vrsta te 6,32% nepoznatih drvnih vrsta. (Mažuran, Popis naselja, 99-179)

24 U kotaru Kobaš bilo je 2.055 jutara miješane šume hrasta i drugih vrsta (bukve, tise,johe, jele i drugih vrsta) (56,43%), 1.032 jutra hrastovih šuma (28,34%), 425 jutara šumebukve, tise, johe i drugih vrsta te miješane šume tih vrsta (11,67%). Na ovom je podruèju bilo130 jutara nepoznatih drvnih vrsta (3,57%). (Mažuran, Popis naselja, 180-247)

biljnih vrsta. U plavnom podruèju kotara Brod zastupljenije su šume bukve,johe, tise, jele i drugih vrsta te miješanih šuma tih vrsta, a u plavnom podruè-ju kotara Kobaš hrastove šume te miješane šume hrasta s drugim vrstama. Uplavnom podruèju kotara Brod hrastove šume i miješane šume hrasta s dru-gim vrstama èinile su tek nešto više od 1/3 šumskih površina.26 (tablice 3 i 4)

2.2. Livade. Na podruèju slavonske Posavine livade su zauzimale 2.374jutra. Od toga je u kotaru Brod popisano 1.382 jutra (58,21%), a u kotaruKobaš 992 jutra (41,79%).27 (tablica 1)

Na podruèju slavonske Posavine nešto manje od 1/2 livada (49,58%) bilesu dobre kvalitete. Osrednje livade èinile su nešto više od 1/14 površina podlivadama, a loše livade nešto manje od 3/10 svih livada. Popis ne donosi podat-ke o kvaliteti livada za nešto manje od 1/7 svih livada.28

Na podruèju slavonske Posavine neupotrebljive livade29 zauzimale sunešto manje od 1/6 svih livada.30 Nešto više od 2/3 ovakvih livada (67,98%)èesto je plavila rijeka Sava, a ostatak je bio obrastao korovom. Na podruèjukotara Brod popisano je nešto manje od 6/7 neupotrebljivih livada koje suveæinom èesto plavljene. Na podruèju kotara Kobaš popisane su neznatnepovršine moèvarnih livada.31 (tablice 7 i 8)

Koji su uzroci ovakvom stanju? Naime, kotar Kobaš takoðer je smještenuz rijeku Savu pa bi se moglo oèekivati da su i ovdje livade èesto ugroženepoplavama. Meðutim, na podruèju kotara Kobaš korito rijeke Save bilo jevišlje nego na podruèju kotara Brod.32 Stoga su livade u kotaru Kobaš bilemanje ugrožene od èestih poplava. Takoðer smještaj kotara Kobaš na obron-


25 Svinje su u Slavoniji uzgajane u hrastovim šumama jer je stanovništvo slalo svojesvinje na žirovanje. Za veæi uzgoj svinja potrebne su bile velike površine hrastovih šuma.

26 U plavnom podruèju kotara Brod hrastove šume èinile su 12,5% šumskih površina, amiješane šume hrasta s drugim vrstama 23,85%. (Mažuran, Popis naselja, 99-179)

27 Mažuran, Popis naselja, 99-24728 U slavonskoj Posavini bilo je 1.177 jutara livada dobre kvalitete, 187 jutara livada

osrednje kvalitete, 696 jutara loših livada te 314 livada nepoznate kvalitete ili u postotku49,58% livada dobre kvalitete, 7,88% osrednje kvalitete, 29,32% loše kvalitete te 13,22% liva-da nepoznate kvalitete. (Mažuran, Popis naselja, 99-247)

29 U radu «Struktura zemljišnih površina u Slavoniji 1698. godine» podaci u tablici 7a nastranici 96 nisu toèni jer sam pogrešno zbrojio podatke o strukturi livada prema ureðenosti ukotarima Kobaš i Brod. (Vrbanus, «Struktura», 96, tablica 7a)

30 U slavonskoj Posavini popisano je 406 jutara loših livada ili 17,10%. (Mažuran, Popisnaselja, 99-247)

31 Na podruèju kotara zabilježeno je 12 jutara moèvarnih livada. (Mažuran, Popis nase-lja, 180-247)

32 Rijeka Sava donosila je u pleistocenu mnogo vode i materijala koji se taložio uz tok teje rijeka uzdizala svoje korito. Taloženje materijala bilo je intenzivnije u zapadnom dijelu tokarijeke Save nego u istoènom. Buduæi je kotar Kobaš u zapadnom dijelu toka rijeke Save nje-zino je korito bilo višlje nego u kotaru Brod. (Geografija SR Hrvatske, 3, (Zagreb, 1975), 212)

cima Psunja uvjetovao je manju ugroženost od èestih poplava rijeke Save.Naime, na ovom je podruèju bilo nešto manje od polovice obradivih površi-na u brdskom podruèju pa je bilo manje ugroženo od poplava.

U slavonskoj Posavini bilo je pod korovom nešto manje od 3/10 neupo-trebljivih livada. U kotaru Brod popisano je više od polovice takvih livada.33

(tablice 7 i 8) Veæina livada obraslih korovom popisana je u plavnom podruè-ju, što znaèi da ove livade nisu bile obraðene zbog èestih poplava. (tablica 8)

U slavonskoj Posavini prostire se nešto više od 4/5 livada dobre kvaliteteu neplavnom podruèju. Nešto veæe površine livada dobre kvalitete popisanesu u plavnom podruèju kotara Kobaš (nešto više od 1/4 površina). Livadeosrednje kvalitete te livade nepoznate kvalitete zastupljenije su u plavnompodruèju. Isto tako bilo je u plavnom podruèju nešto manje od 19/20 (94,25%)livada loše kvalitete. Na podruèju kotara Kobaš sve loše livade prostirale suse u plavnom podruèju, a u plavnom podruèju kotara Brod bilo je više od 9/10takvih livada.34 (tablica 6)

Na koji su naèin popisivaèi odreðivali kvalitetu livada? Moguæe je da supopisivaèi pretpostavili da su na kvalitetu livada utjecale èeste poplave rije-ke Save. Meðutim, u plavnom su podruèju popisane relativno velike površi-ne livada dobre kvalitete. Ova tvrdnja nužno upuæuje na zakljuèak da su popi-sivaèi pokušali utvrditi kvalitetu livada. Vjerojatno su ispitivali stanovnike okvaliteti pojedinih livada te su na temelju njihovih iskaza upisali njihovu kva-litetu. Nažalost, nemoguæe je sa sigurnošæu utvrditi naèin odreðivanja kvali-tete livada.

Na podruèju slavonske Posavine livade dobre kvalitete èinile su gotovopolovicu površina pod livadama te se može pretpostaviti da su postojali dobripreduvjeti za razvoj stoèarstva. Naroèito se to može reæi za kotar Kobaš ukojemu su dobre livade zauzimale više od 3/5 ukupne površine pod livadama.Nešto slabiji preduvjeti za razvoj stoèarstva bili su na podruèju kotara Brodgdje su livade dobre kvalitete zauzimale nešto manje od polovice površinapod livadama. (tablica 5) Razvoj stoèarstva ometale su èeste poplave rijekeSave. Izgradnjom nasipa u drugoj polovici 18. st.35 smanjio se broj poplavašto je dovelo do smanjenja površina neupotrebljivih livada.

208 Milan Vrbanus

33 U slavonskoj je Posavini popisano 118 jutara livada obraslih korovom. U kotaru Brodbilo je 68 jutara takvih livada ili 57,63%. (Mažuran, Popis naselja, 99-247)

34 U plavnom podruèju kotara Kobaš bilo je 120 jutara (100,00%), a u plavnom podruè-ju kotara Brod 536 jutara livada loše kvalitete (93,06%). U neplavnom podruèju kotara Brodje 40 jutara livada loše kvalitete (6,94%). (Mažuran, Popis naselja, 99-247)

35 Zlata Živakoviæ-Kerže navodi da je 1763. god. generalbojnik Fridrich Ludwig grofDönnhof, zapovjednik 7. brodske granièarske pukovnije pokušao izgraditi nasip na Savi, alinije uspio. Kronika Franjevaèkog samostana navodi da je 1770. god. vodostaj rijeke Save biojako visok te je Sava probila nasip. Nasip je 1785. god. postojao od Broda na Savi do Brèkog,a do 1814. god. izgraðen je nasip od Orljave do Broda na Savi. (Zlata Živakoviæ-Kerže,«Savski nasip u županjskom kotaru – stanje krajem 19. stoljeæa», Scrinia slavonica I,Godišnjak Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest,(Slavonski Brod, 2001), 345 i Kronika Franjevaèkog samostana u Brodu na Savi I (1706.-1787.), (Slavonski Brod, 1995), 239)

2.3. Vinogradi. Na podruèju slavonske Posavine vinogradi su zauzima-li nešto manje od 1/30 zemljišnih površina. U veæini naselja ovog podruèjavinogradi su popisani na manjim površinama, ne veæim od 20 jutara, a samou nekoliko naselja na veæim.36

Vinogradarstvo u to vrijeme nije bilo jaèe razvijena gospodarska granana ovom podruèju iako su postojali vrlo povoljni geografski uvjeti za njezinrazvoj.

3. Geografski preduvjeti za razvoj ratarstva

Podruèje slavonske Posavine leži na južnim obroncima Psunja i Dilja uzrijeku Savu. Na tom je podruèju bilo popisano 9.076 jutara oranica37 koje suèinile nešto više od 2/5 (42,91%) svih zemljišnih površina. Od toga je napodruèju kotara Brod popisano 5.236 jutara oranica (57,69%), a preostale subile na podruèju kotara Kobaš. (tablica 1) Ako podijelimo velièinu površinapod oranicom s brojem kuæanstava, proizlazi da je na podruèju slavonskePosavine bilo 7,47 jutara oranica po kuæanstvu. Na podruèju kotara Brodpovršina oranica po kuæanstvu (8,35 jutara po kuæanstvu) bila je nešto veæanego na podruèju kotara Kobaš (6,53 jutara).

U slavonskoj Posavini plodne oranice su zauzimale nešto više od 2/5

ukupne površine svih oranica, srednje plodne nešto više od 1/6, neplodnenešto više od 1/16, a za nešto više od 1/3 nema podataka o njihovoj plodnosti.38

(tablica 9) Plodne su oranice zauzimale prilièno velik udio oranica. Udioplodnih oranica bio bi i veæi da je manji udio oranica za koje se ne znajupodaci o kvaliteti.

Popis Caraffine komisije daje zanimljive podatke o kvaliteti obradivihpovršina u kotarima Brod i Kobaš. Na podruèju kotara Kobaš popisano jenešto više od 3/5 plodnih oranica, a ostatak je bio u kotaru Brod. U kotaruKobaš plodne su oranice èinile nešto manje od 2/3 svih oranica na tompodruèju. Na podruèju kotara Brod popisano više od 4/5 oranica nepoznatekvalitete te 3/4 svih oranica srednje kvalitete. Na ovom su podruèju oranicenepoznate kvalitete èinile nešto manje od polovice svih oranica na podruèju


36 U kotaru Kobaš u dva naselja (Okuèani i Cernik) popisane su površine vinograda veæeod 20 jutara, a u kotaru Brod bilo je èetiri takva naselja (Klakar, Donja Bebrina, Klokoèevik iPodvinje). (Mažuran, Popis naselja, 102, 105, 147, 154, 227 i 232)

37 Mažuran, Popis naselja, 99-247.38 U slavonskoj Posavini bilo je 3.950 jutara plodnih oranica (43,52%), srednje plodnih

1.530 jutara (16,86% ), neplodnih 586 jutara (6,46%) te za 3.010 jutara (33,16%) dokumentine donose podatke o plodnosti oranica. (Mažuran, Popis naselja, 99-247) U radu «Strukturazemljišnih površina u Slavoniji 1698. godine» pogrešno sam zbrojio podatke o plodnosti ora-nica na podruèju kotara Kobaš i Brod. (Vrbanus, «Struktura», 94, tablica 6)

kotara Brod.39 (tablica 9) Na temelju ovih podataka može se pretpostaviti dasu na podruèju kotara Kobaš postojali bolji preduvjeti za razvoj ratarstvanego na podruèju kotara Brod. Naroèito se to može reæi s obzirom na podat-ke o udjelu plodnih oranica u ova dva kotara.

Isto su tako zanimljivi podaci o rasprostranjenosti obradivih površinaprema položaju naselja. U brdskom podruèju slavonske Posavine bilo jenešto manje od 3/10 svih oranica, a u ravnièarskom nešto više od 7/10. Naime,u brdskom podruèju kotara Brod popisano je nešto više od 1/6 oranica, a osta-tak u ravnièarskom. U brdskom dijelu kotara Kobaš bilo je nešto manje odpolovice oranica, a u ravnièarskom nešto više od polovice.40

U brdskom dijelu slavonske Posavine plodne oranice èinile su neštomanje od 3/5 svih oranica na tom podruèju, a u ravnièarskom nešto manje od2/5.

41 U brdskom dijelu kotara Brod plodne oranice èinile su nešto više od 1/5,a u ravnièarskom nešto manje od 3/10 ukupne površine na tom podruèju. Ubrdskom podruèju kotara Brod bilo je nešto manje od 1/7 svih plodnih orani-ca na ovom podruèju. Meðutim, popisi Caraffine komisije ne donose podat-ke o kvaliteti oranica na podruèju kotara Brod za gotovo polovicu obradivihpovršina pa bi udio plodnih oranica vjerojatno bio veæi. S druge strane, ubrdskom podruèju kotara Kobaš bilo je više od 3/4 plodnih oranica, a u rav-nièarskom tek nešto više od polovice svih oranica.42

U brdskom dijelu kotara Brod neplodne oranice èinile su nešto više od1/5 obradivih površina dok ih u ravnièarskom dijelu gotovo nije ni bilo. U rav-nièarskom i brdskom dijelu kotara Kobaš neplodne oranice èinile su tek neštomanje od 1/10 svih obradivih površina.43 (tablica 19)

210 Milan Vrbanus

39 Na podruèju kotara Kobaš zabilježeno je 2.480 jutara plodnih oranica, što je èinilo62,78% svih plodnih oranica u slavonskoj Posavini. Na podruèju kotara Kobaš plodne orani-ce èinile su 64,58% svih oranica na tom podruèju. U kotaru Brod bilo 2.440 jutara oranica ili81,06% za koje popisi ne donose podatke o njihovoj kvaliteti. U ovom je kotaru bilo 1.090jutara oranica srednje plodnosti ili 71,24% svih oranica srednje plodnosti u slavonskojPosavini. (Mažuran, Popis naselja, 99-247)

40 U brdskom podruèju slavonske Posavine zabilježeno je 2.680 jutara ili 29,53%, a uravnièarskom 6.396 jutara ili 70,47% svih oranica. U brdskom dijelu kotara Brod bilo je samo900 jutara oranica ili 17,19%, a u ravnièarskom 4.336 jutara ili 82,81% svih oranica. Ubrdskom dijelu kotara Kobaš popisano je 1.780 jutara ili 46,35%, a u ravnièarskom 2.060 juta-ra ili 53,65% svih oranica. (Mažuran, Popis naselja, 99-247)

41 U brdskom podruèju slavonske Posavine popisano je 1.570 jutara plodnih oranica ili58,58%, a u ravnièarskom 2.380 jutara ili 37,21%. (Mažuran, Popis naselja, 99-247)

42 U brdskom dijelu kotara Brod bilo je samo 200 jutara plodnih oranica ili 22,22%, a uravnièarskom 1.270 jutara ili 29,29%. Na ovom je podruèju bilo samo 13,61% svih plodnihoranica. U brdskom dijelu kotara Kobaš popisano je 1.370 jutara plodnih ili 76,96%, a u rav-nièarskom dijelu 1.110 jutara ili 53,88%. (Mažuran, Popis naselja, 99-247)

43 U brdskom dijelu kotara Brod bilo je 200 jutara neplodnih oranica ili 22,22%, a u rav-nièarskom samo 36 jutara ili 0,83% svih neplodnih oranica na ovom podruèju. U brdskompodruèju kotara Kobaš bilo 150 jutara neplodnih oranica (8,43%), a u ravnièarskom 200 juta-ra (9,71%). (Mažuran, Popis naselja, 99-247)

Postavlja se pitanje kako su popisivaèi odreðivali plodnost oranica i koli-ko su ti podaci toèni. Naime, u vrijeme popisa nije bilo ureðaja za odreði-vanje plodnosti oranica. Vjerojatno su se popisivaèi informirali o plodnostioranica istim naèinom kao i u sluèaju livada. Stanovništvo je vjerojatno ora-nice koje su slabije rodile smatralo neplodnim, a one koje su dobro rodileplodnim. Takvi se podaci mogu smatrati površnim, ali ne postoje pouzdanijipodaci za odreðivanje kvalitete oranica. Buduæi da stanovništvo krajem 17. ipoèetkom 18. st. nije primjenjivalo agrotehnièke mjere (gnojidba, navodnja-vanje, odvodnjavanje i slièno) te nije na taj naèin poveæavalo plodnost svojihoranica, njihovi se podaci o plodnosti obradivih površina mogu smatrati rele-vantnim.

Na podruèju slavonske Posavine podaci o kvaliteti bili su oèekivanibuduæi je kotar Brod veæinom smješten u ravnici uz rijeku Savu, a tek manjimdijelom na obroncima Dilja. S druge strane kotar Kobaš prostirao se podjed-nako u ravnici uz rijeku Savu te na obroncima Psunja. Razlike u smještajuovih dvaju kotara uvjetovale su i razlike u kvaliteti oranica. Na temelju ovihiznesenih podataka može se zakljuèiti da su na podruèju kotara Kobaš posto-jali vrlo dobri, možda i odlièni, preduvjeti za razvoj ratarstva, a u kotaru Brodprilièno slabi.

O razvijenosti ratarstva govore podaci o velièini te udjelu neupotreblji-vih oranica. Na podruèju slavonske Posavine neupotrebljivo je bilo nešto višeod 2/5 obradivih površina. Veæina je takvih oranica neupotrebljiva zbog èestihpoplava rijeke Save. Naime, nešto manje od 4/5 neupotrebljivih oranica biloje vrlo èesto poplavljeno, a ostatak je bio obrastao grmljem i šumama.44

(tablica 10)

Na podruèju slavonske Posavine bilo je plavljeno nešto više od 1/3 orani-ca. Na tom je podruèju plavljeno nešto manje od 2/5 svih plodnih oranica kojesu èinile nešto manje od 1/2 svih poplavljenih oranica. Na podruèju kotaraBrod bilo je više od 3/5 svih plavljenih oranica, a ostatak na podruèju kotaraKobaš. U kotaru Brod plavljeno je nešto više od polovice plodnih oranica. Napodruèju kotara Kobaš plavljeno je puno manje plodnih oranica koje su èini-le nešto više od 1/4 svih plodnih oranica.45 (tablice 10-18)

Na podruèju slavonske Posavine obraslo je grmljem i šumama nešto višeod 1/5 obradivih površina. Veæina površina obrasla je grmljem, a samo neštomanje od 2/5 takvih površina obrastao je šumom i grmljem.46 Vjerojatno su to


44 U slavonskoj Posavini bilo je 4.006 jutara neupotrebljivih oranica ili 44,14% oranica.Od te je površine èesto plavljeno 3.190 jutara oranica ili 79,63% neupotrebljivih oranica.(Mažuran, Popis naselja, 99-247)

45 U slavonskoj Posavini bilo je 3.190 jutara oranica ili 35,15% jutara oranica obraslihgrmljem, trnjem i šumom. Na tom je podruèju poplavljeno 1.490 jutara plodnih oranica, što jeèinilo 37,72% svih plodnih oranica te 46,71% svih plavljenih oranica. (Mažuran, Popis nase-lja, 99-247)

46 U selu Gundinci popisano je 300 jutara, a u selu Sapci 6 jutara oranica obraslih šumomi grmljem. (Mažuran, Popis naselja, 128 i 133)

bile mlade šume koje popisivaèi nisu smatrali pravim šumama jer bi ih popi-sali kao šume. Meðutim, one su onemoguæavale obradu tih površina bez nji-hovog iskrèivanja. Ove oranice vjerojatno nisu bile obraðivane duže vrijeme.Naime, da bi šuma izrasla potrebno je dvadesetak godina pa se može pretpo-staviti da te oranice nisu obraðivane ni zadnjih godina osmanske vladavine.Sve takve površine bile su popisane u kotaru Brod gdje su èinile nešto manjeod 1/6 svih oranica.47 (tablice 13-15)

Iz svega se može zakljuèiti da su na podruèju kotara Kobaš postojalidobri geografski preduvjeti za razvoj ratarstva, dok su na podruèju kotaraBrod bili vrlo slabi. Uzrok tome ne treba tražiti u udjelu plodnih oranica uoba kotara nego u udjelu plavljenih plodnih oranica. Naime, na podruèjukotara Brod èeste poplave onemoguæavale su brži razvoj ratarstva. Naroèitose to odnosi na èinjenicu da je na podruèju kotara Brod èesto plavljena polo-vica plodnih oranica. Može se reæi da su na podruèju kotara Brod bili nepo-voljni geografski preduvjeti za razvoj ratarstva, ali ne zbog malog udjelaplodnih oranica nego zbog položaja ovog kotara. Posljedice lošeg geograf-skog položaja (èeste poplave) stanovništvo æe poèeti rješavati u drugoj polo-vici 18. stoljeæa te æe se na ovom podruèju stvoriti povoljni preduvjeti za raz-voj ratarstva. Do tada æe stanovništvo morati ulagati mnogo rada u obradusvojih oranica, a da neæe biti veæe koristi.

4. Materijalni preduvjeti za razvoj ratarstva

Krajem 17. i tijekom cijelog 18. stoljeæa stanovništvo je obraðivalo ora-nice s 3 i 5 pari volova. Kuæanstva bez dovoljnog broja volova, posuðivala suih izmeðu sebe. Za obraðivanje svojih oranica nisu koristili konje i krave.48

Na temelju ovih tvrdnji vidljivo je da je glavni preduvjet za razvoj ratarstvaposjedovanje dovoljnog broja volova. Stoga je vrlo važno utvrditi brojnostvolova po kuæanstvu na podruèju slavonske Posavine.49

Nijedno kuæanstvo u slavonskoj Posavini nije imalo dovoljno volova zasamostalno uprezanje u plug. Naime, 500 kuæanstava na ovom podruèju nijeimalo volova, a 497 ih je posjedovalo samo jednog vola. Na podruèju sla-vonske Posavine ni jedno kuæanstvo nije posjedovalo 3 ili 5 pari volova. Na

212 Milan Vrbanus

47 U slavonskoj Posavini popisano je 816 jutara oranica obraslih korovom, grmljem išumama ili 20,37%. Sve oranice neupotrebljive zbog korova zabilježene su u kotaru Brod. Ovesu obradive površine èinile 15,58% svih oranica u kotaru Brod. (Mažuran, Popis naselja, 99-179)

48 Jasna Èapo, Vlastelinstvo Cernik - Gospodarstvene i demografske promjene na hrvat-skome selu u kasnome feudalizmu, Institut za etnologiju i folkloristiku, Posebna izdanja, 16,(Zagreb, 1991), 44.

49 U svom radu podijelio sam kuæanstva prema posjedovanju vuène stoke. Na taj samnaèin dobio osam kategorija kuæanstava. To su: kuæanstva s konjem, volom, kravom (KVKr),s konjem i volom (KV), s konjem i kravom (KKr), kuæanstva s konjem (K), s volom i kravom(VKr), s volom (V), s kravom (Kr) te kuæanstva bez konja, volova i krava (bez KVKr).

cijelom podruèju samo je 11 kuæanstava posjedovalo 2 para volova.50 Stogaveæina kuæanstva na ovom podruèju nije imala nikakve preduvjete za kvali-tetno obraðivanje svojih oranica.

Primijenimo li tvrdnju da je stanovništvo obraðivalo svoje oranice s 3 ili5 pari volova dobit æemo da je stanovništvu ovog podruèja za obradu 2.999jutara trebalo 19 dana s 3 para volova, odnosno 31 dan s 5 pari volova. Napodruèju kotara Brod stanovništvu je trebalo nešto manje vremena za obradusvojih oranica nego na podruèju kotara Kobaš.51 (tablice 20-21) Pri tom trebauzeti u obzir da je stanovništvo na podruèju kotara Kobaš obraðivalo dvo-struko veæu ukupnu površinu oranica nego na podruèju kotara Brod, ali jeposjedovalo tek neznatno veæi broj volova.52

Postavlja se pitanje kako je stanovništvo obraðivalo svoje oranice? Akose prihvati tvrdnja da su kuæanstva meðusobno posuðivala volove, pitanje jekako je stanovništvo rješavalo ovaj problem u naseljima s manje od 3 paravolova? Na podruèju kotara Brod u polovici naselja bilo je manje od 3 paravolova. Naime, u 16 naselja na ovom je podruèju bilo je samo 27 volova štoje jedva nešto više od 1/14 svih volova. Meðutim, stanovništvo u tim naselji-ma obraðivalo je nešto više od 1/6 obraðenih oranica. Veæina tih naselja bilaje u neplavnom podruèju, a samo je jedno bilo ugroženo èestim poplavama(selo Poljanci). Naime, ovih 15 naselja èinilo je više od 3/5 svih naselja uneplavnom podruèju (62,50%), a posjedovala su jedva nešto manje od 1/5volova u neplavnom podruèju. (tablica 22) Tako mali broj volova onemo-guæavao je brži razvoj ratarstva u ovom podruèju jer je stanovništvu trebaloviše vremena za obradu i ovolikih površina te nisu bili u moguænosti iskori-stiti povoljne geografske preduvjete za razvoj ratarstva. Povoljni geografskipreduvjeti trebali su takoðer omoguæiti bržu akumulaciju materijalnih sred-stava potrebnih za nabavu volova potrebnih za obradu oranica. Meðutim, tose nije dogodilo. Koji su uzroci ovakvom procesu u neplavnom podruèjukotara Brod? Nažalost, na ovo je pitanje nemoguæe odgovoriti na ovomstupnju istraženosti. Naime, da bi se moglo odgovoriti trebali bismo znatikakvo je bilo socijalno stanje stanovništva u neplavnom podruèju kotara


50 Na temelju podataka iz popisa stanovništva iz 1698. god. može se zakljuèiti da više od4/5 kuæanstava nije imalo preduvjeta za kvalitetno obraðivanje vlastitih oranica. Veæina kuæan-stava bez volova (68,20%) živjela je na podruèju kotara Brod. Na podruèju kotara Brod èak9/10 kuæanstava (90,11%) nije imalo nikakvih preduvjeta za kvalitetno obraðivanje oranica doksu na podruèju kotara Kobaš preduvjeti za razvoj ratarstva bili nešto povoljniji buduæi da neštomanje od 3/4 kuæanstava (73,47%) nije imalo dovoljan broj volova za kvalitetnu obradu obra-divih površina. (Mažuran, Popis naselja, 99-247)

51 Na podruèju kotara Brod stanovništvu je za obradu 973,25 jutara trebalo 17 dana (3para volova), odnosno 27 dana (5 pari volova). S druge strane na podruèju kotara Kobaš sta-novništvu je za obradu 2.025,75 jutara trebalo 20 dana (3 para volova) odnosno 33 dana (5 parivolova). (Mažuran, Popis naselja, 99-247)

52 Na podruèju kotara Kobaš stanovništvo je obraðivalo 2.025,75 jutara oranica, a posje-dovalo je 614,5 volova. U kotaru Brod stanovništvo je zasijalo 973,25 jutara oranica, a imaloje 359 volova. (Mažuran, Popis naselja, 99-247)

Brod. Oèito je da je ono bilo prilièno loše o èemu svjedoèi mali broj volova.Naime, da je stanovništvo imalo potrebna materijalna sredstva, može se sasigurnošæu tvrditi da bi kupili volove potrebne za obradu oranica. Buduæi danisu imali potrebna materijalna sredstva, svoje su oranice obraðivali ruènimradom (motike), a možda i s kravama i konjima.

Na podruèju kotara Brod živjelo je 341 kuæanstvo bez volova. Na ovomje podruèju od tog broja nešto manje od 3/5 kuæanstava posjedovalo drugevrste vuène stoke (konj i krava). Doduše, veæina kuæanstava posjedovala jekravu kao vuènu stoku, a tek je manji broj kuæanstava imao samo konja ili ikonja i kravu. (tablice 23-25)

Na podruèju kotara Brod slièna je situacija bila u plavnom i neplavnompodruèju. Naime, u plavnom i neplavnom podruèju nešto više od polovicekuæanstava bez volova posjedovalo je konja ili krave. U plavnom podruèjukotara Brod nešto više od 1/5 svih kuæanstava nije posjedovalo vuène stokepotrebne za kvalitetnu obradu vlastitih oranica. Slièna je situacija u neplav-nom podruèju kotara Brod gdje nešto manje od 1/4 svih kuæanstava nije imalonikakve preduvjete za kvalitetnu obradu vlastitih oranica. (tablice 26-27)

Nešto je bolja situacija bila na podruèju kotara Kobaš, gdje je bilo 159kuæanstava bez volova. Meðutim, više od 2/3 takvih kuæanstava (67,92%)posjedovalo je druge vrste vuène stoke (konji i krave). Veæina takvih kuæan-stava imala je krave. (tablice 23-25)

Na plavnom podruèju kotara Kobaš 3/4 kuæanstava bez volova posjedo-valo je druge vrste vuène stoke, a u neplavnom nešto manje od 2/3 kuæansta-va. U plavnom podruèju kotara Kobaš nešto više od 1/14 svih kuæanstava nijeposjedovalo volove potrebne za obradu vlastitih oranica, a u neplavnomnešto više od 1/11. (tablice 26-27)

Na temelju ovih podataka može se zakljuèiti da su nešto bolji materijal-ni preduvjeti za razvoj ratarstva postojali u plavnom podruèju. Ova tvrdnjanaroèito vrijedi za plavna podruèja kotara Brod. To je prilièno iznenaðujuæebuduæi da bi se moglo oèekivati da su bolji materijalni preduvjeti postojali uneplavnom podruèju. Naime, u plavnom podruèju èeste poplave uništavale suljetinu te su onemoguæavale prikupljanje novèanih sredstava za pribavljanjevolova potrebnih za obradu oranica, odnosno brži razvoj ratarstva. Oèito je uplavnom podruèju stanovništvo puno više vremena trošilo na obradu svojihoranica te su na taj naèin brže akumulirali materijalna sredstva potrebna zanabavu volova.

Postavlja se pitanje na koji su naèin kuæanstva bez volova obraðivalasvoje oranice? Naravno, postojala je moguænost posudbe volova iz drugihnaselja. No, upitno je koliko se to provodilo buduæi da su naselja bila meðu-sobno dosta udaljena, a i volovi su se više trošili. Postavlja se pitanje zašto biih vlasnici posuðivali? Naroèito vrijedi za ona kuæanstva koja su posjedova-la konje. Zašto bi netko posuðivao svoje volove nekome tko posjeduje konje?Naime, konji su se takoðer mogli uprezati u plug te se moglo s njima orati.

214 Milan Vrbanus

Smatram da su stanovnici ovog podruèju za obraðivanje oranica koristili ikonje pa i krave. Oni koji ih nisu imali možda su ih i posuðivali, ali i obraði-vali vlastite oranice ruèno (motikom). Kuæanstva koja su posuðivala volovetu su uslugu poslije vraæala manualnim radom na njihovim oranicama.

Iz podataka o obraðivanju oranica na podruèju slavonske Posavine vid-ljivo je da su kuæanstva bez volova obraðivala nešto manje od 1/6 obradivihpovršina.53 Kuæanstva bez volova u kotaru Brod obraðivala su nešto više od1/4 svih obraðenih površina, a na podruèju kotara Kobaš nešto manje od 1/9oranica.54 (tablice 28-30) Kuæanstva bez volova obraðivala su na podruèjuslavonske Posavine prosjeèno nešto manje od 1 jutra (0,98 jutra) po kuæanst-vu, a manje od tog obraðivala su samo kuæanstva bez vuène stoke (konja,vola i krave). Istovjetna situacija zabilježena je na podruèju oba kotara.Kuæanstva bez volova obraðivala su na podruèju kotara Kobaš veæu površi-nu oranica od kuæanstava na podruèju kotara Brod. Kuæanstva bez volovaobraðivala su puno manju površinu po kuæanstvu od prosjeène površine zacijeli kotar. (tablice 31-33)

Na podruèju slavonske Posavine kuæanstva bez volova obraðivala suveæu površinu po kuæanstvu u neplavnom podruèju.55 Ista je situacija bila uoba kotara. Meðutim, na podruèju kotara Brod puno je veæa razlika u površi-ni po kuæanstvu izmeðu plavnog i neplavnog podruèja, negoli na podruèjukotara Kobaš. Naime, u plavnom podruèju kotara Brod kuæanstva bez volo-va obraðivala su nešto veæu površinu od 3 jutra, a u neplavnom nešto manjeod jednog jutra po kuæanstvu.56 S druge strane, u plavnom dijelu kotaraKobaš kuæanstva bez volova obraðivala su 1,38 jutara, a u neplavnom 1,44jutra. U plavnom i neplavnom podruèju slavonske Posavine kuæanstva bezvolova obraðivala su jednak udio oranica. U plavnom i neplavnom podruèjukotara Kobaš ovakva su kuæanstva obraðivala nešto više od 1/10 svih obraðe-nih oranica.57 U neplavnom podruèju kotara Brod kuæanstva bez volovaobraðivala su nešto više nešto više od 1/3 oranica, a u plavnom nešto manjeod 1/5 svih obraðenih oranica. (tablice 32-33)


53 Kuæanstva bez volova obraðivala su 491 jutro oranica ili 16,37% svih obraðenih ora-nica. (Mažuran, Popis naselja, 99-247)

54 Na podruèju kotara Brod kuæanstva bez volova obraðivala su 266,75 jutara oranica ili27,40%, a na podruèju kotara Kobaš 224,25 jutara ili 11,07% svih obraðenih oranica.(Mažuran, Popis naselja, 99-247)

55 U plavnim dijelovima slavonske Posavine kuæanstva bez volova obraðivala su 0,92jutra, a u neplavnim 1,03 jutra po kuæanstvu. (Mažuran, Popis naselja, 99-247)

56 U plavnom podruèju kotara Brod kuæanstva bez volova obraðivala su 0,76 jutara, a uneplavnom prosjeèno 0,99 jutara po kuæanstvu. (Mažuran, Popis naselja, 99-247)

57 U kotaru Kobaš kuæanstva bez volova u plavnom podruèju obraðivala su 11,75% ora-nica, a u neplavnom podruèju 10,75% svih obraðenih oranica. (Mažuran, Popis naselja, 99-247)

Na podruèju slavonske Posavine 1698. god. nešto manje od 1/6 kuæan-stava nije obraðivalo svoje oranice.58 Na ovom podruèju obraðivalo je neštoviše od 1/4 kuæanstava do jednog jutra, gotovo polovica kuæanstava od jednogdo pet juara, nešto više od 1/10 kuæanstava od pet do deset jutara te neštomanje od 1% više od deset jutara vlastitih oranica.59 (tablice 34-36)

Analizom ovih podataka po pojedinim kotarima dolazi se do vrlozanimljivih podataka. Na podruèju kotara Brod nešto manje od 1/4 kuæansta-va nije imalo obraðenih oranica. Na ovom podruèju nešto više od 1/3 kuæan-stava obraðivalo je do jednog jutra oranice, a nešto manje od 2/5 kuæanstavaod jednog do pet jutara.60 Veæina kuæanstava obraðivala je male obradivepovršine. Naime, na ovom podruèju nešto manje od 2/3 kuæanstava obraðiva-lo je manju površinu oranice od prosjeka za Slavoniju, a više od polovicekuæanstava manju površinu od prosjeka za kotar Brod. (tablice 34-36)

S druge strane, na podruèju kotara Kobaš tek nešto više od 1/14 kuæan-stava nije imalo zasijanih površina. Na ovom podruèju površinu do jednogjutra oranica obraðivalo je nešto više od 1/7 kuæanstava, više od polovicekuæanstava od jednog do pet jutara, nešto manje od 1/5 kuæanstava od pet dodeset jutara, a nešto više od 1% kuæanstava obraðivalo je površinu veæu od10 jutara.61 (tablice 34-36)

Na podruèju slavonske Posavine nešto više od 2/5 svih kuæanstava nijeposjedovalo volove, a od toga nešto više od 1/3 kuæanstava nije obraðivalasvoje oranice.62 Skoro 9/10 kuæanstava bez obraðenih površina nije imalovolove,63 a nešto više od 1/5 kuæanstava bez volova nije posjedovalo nikakvu

216 Milan Vrbanus

58 U svom radu podijelio sam kuæanstva prema obradivim površinama u pet skupina. 1.skupinu èinila su kuæanstva bez obradivih površina, 2. kuæanstva do jednog jutra oranice, 3.kuæanstva s površinom od jedno do pet jutara, 4. kuæanstva s površinom od pet do deset juta-ra i 5. kuæanstva s više od deset jutara oranice.

59 Na podruèju slavonske Posavine 190 kuæanstava nije obraðivalo svoje oranice, 309kuæanstava obraðivalo je do jednog jutra oranica, 585 kuæanstava od jednog do pet jutara, 123obitelji od pet do deset jutara te samo 8 kuæanstava više od deset jutara ili u postotku 15,64%bez obraðenih površina, do jednog jutra 25,43%, od jednog do pet jutara 48,15%, od pet dodeset jutara 10,12% te više od deset jutara 0,66% svih kuæanstava. (Mažuran, Popis naselja,99-247)

60 Na podruèju kotara Brod 217 kuæanstava obraðivalo je do jednog jutra oranica ili34,61%, a 247 kuæanstava od jednog do pet jutara oranica ili 39,39%. (Mažuran, Popisnaselja, 99-179)

61 U kotaru Kobaš 44 kuæanstva nije imalo obraðenih površina ili 7,48%, 92 kuæanstvaili 15,65% obraðivalo je do jednog jutra, od jednog do pet jutara 338 kuæanstava ili 57,48%,od pet do deset jutara 108 kuæanstava ili 18,37%, a površinu veæu od deset jutara oranicaobraðivalo je 6 kuæanstava ili 1,02%. (Mažuran, Popis naselja, 180-247)

62 U slavonskoj Posavini 500 kuæanstava nije posjedovalo volove ili 41,15% svih kuæan-stava. Od toga 169 kuæanstava nije imalo obraðenih oranica ili 33,80% kuæanstava. (Mažuran,Popis naselja, 99-247)

63 U slavonskoj Posavini od 190 kuæanstava bez obraðenih površina 169 kuæanstava nijeposjedovalo volove ili 88,95% kuæanstava bez obraðenih površina. (Mažuran, Popis naselja,99-247)

vuènu stoku.64 Nešto je bolja situacija bila u kotaru Kobaš. Naime, na ovompodruèju bilo je puno manje kuæanstava bez volova koja nisu obraðivalasvoje oranice. Meðutim, u oba kotara više od polovice kuæanstava bez zasi-janih površina nije posjedovalo nikakve vuène stoke. Udio kuæanstava bezvuène stoke bio je puno veæi u kotaru Kobaš, nego u kotaru Brod.65 Pritomne treba zaboraviti brojnost tih kuæanstava u oba kotara. Naime, na razvojratarstva u slavonskoj Posavini puno je veæi utjecaj imao velik broj kuæan-stava bez zasijanih površina te velik broj kuæanstava bez vuène stoke u kota-ru Brod, negoli relativno mali te zanemarivi broj tih kuæanstava na podruèjukotara Kobaš. (tablica 37)

Na podruèju slavonske Posavine nešto manje od 2/3 kuæanstava bez volo-va obraðivalo je oranice. Veæina kuæanstava bez volova obraðivala su površi-nu do jednog jutra. Meðutim, veæina takvih kuæanstava posjedovala su kravu.Kuæanstva bez vuène stoke èinila su nešto više od 1/3 kuæanstava s obraðe-nom površinom do jednog jutra oranice.66 Sliène su prilike bile u oba kotara.Naime, u oba su kotara oko 2/5 kuæanstava bez volova obraðivala površinu dojednog jutra.67 Nešto veæi je udio takvih kuæanstava bio na podruèju kotaraBrod. Takoðer, u oba su kotara veæina kuæanstava bez volova posjedovalakravu te sijala površinu do jednog jutra oranice. (tablica 37)

Na podruèju slavonske Posavine površinu od jednog do pet jutaraobraðivalo je nešto manje od 1/4 kuæanstava bez volova. Ovoliku su površinuisto tako veæinom obraðivala kuæanstva s kravom te vrlo mali broj kuæansta-va bez vuène stoke.68 Oèito je da je površina od jednog do pet jutara oranicebila prevelika za kuæanstva bez vuène stoke. U oba kotara podjednak brojkuæanstava bez volova obraðivala su površinu od jednog do pet jutara, ali jenjihov udio u ukupnom broju bio puno veæi u kotaru Kobaš.69 Površinu veæu


64 U slavonskoj Posavini 103 kuæanstva bez volova nije imalo nikakve vuène stoke ili20,6% kuæanstava bez volova. (Mažuran, Popis naselja, 99-247)

65 Na podruèju kotara Brod kuæanstva bez ikakve vuène stoke èinila su 4/7 svih kuæan-stava bez volova, a u kotaru Kobaš takva su kuæanstva èinila 3/4 svih kuæanstva bez volova.(Mažuran, Popis naselja, 99-247)

66 U slavonskoj Posavini 331 kuæanstvo bez volova ili 66,20% obraðivalo je svoje ora-nice. Od tog je broja 212 kuæanstava obraðivalo površinu do jednog jutra. Više od polovice(54,25%) takvih kuæanstava ili 115 kuæanstava posjedovalo je kravu, a 77 kuæanstava ili36,32% nije imalo nikakve vuène stoke. (Mažuran, Popis naselja, 99-247)

67 U kotaru Kobaš 63 kuæanstva bez volova ili 39,62% svih kuæanstava bez volovaobraðivalo je do jednog jutra, a u kotaru Brod bilo je 149 takvih kuæanstava ili 43,70%.(Mažuran, Popis naselja, 99-247)

68 Na podruèju slavonske Posavine 117 kuæanstava bez volova ili 23,40% takvih kuæan-stava obraðivalo je od jednog do pet jutara oranica. Od toga je broja 67 takvih kuæanstava pos-jedovalo kravu, a tek ih neznatni broj nije posjedovao nikakve vuène stoke. (Mažuran, Popisnaselja, 99-247)

69 U kotaru Brod 58 kuæanstava bez volova obraðivalo je površinu od jednog do pet juta-ra, a u kotaru Kobaš 59 kuæanstava. Na podruèju kotara Brod udio kuæanstava koja su obraði-vala od jednog do pet jutara bio je 17,01%, a na podruèju kotara Kobaš 37,11% kuæanstavabez vuène stoke. (Mažuran, Popis naselja, 99-247)

od pet jutara obraðivao je zanemariv broj kuæanstava bez volova,70 koja suposjedovala konja i kravu. (tablica 37) Stoga se može zakljuèiti da je veæapovršina od pet jutara oranica bila prevelika za kuæanstva bez volova, odno-sno da ju ona nisu bila sposobna obraditi. Meðutim, poveæanje velièineobraðenih površina dovelo je do poveæanja udjela broja kuæanstava s volovi-ma. To je razumljivo buduæi su za obradu veæih površina oranica potrebnivolovi s kojima su kuæanstva s volovima mogla puno kvalitetnije obraditi iveæe površine oranica.

Važne podatke daje prouèavanje utjecaja položaja naselja i vuène stokena obraðivanje oranica. U slavonskoj Posavini oko 3/10 svih kuæanstavaživjelo je u brdskom, a preostalih oko 7/10 kuæanstva u ravnièarskom dijelu,što znaèi da je ravnièarski dio bio bolje naseljen.71 To je i razumljivo buduæida se veæi dio slavonske Posavine prostire u ravnici uz Savu, a samo manjidio na obroncima Psunja i Dilja. Zanimljivi podaci dobiju se iz analizeudjela obradivih površina prema položaju naselja. Naime, u brdskompodruèju slavonske Posavine obraðene površine nije imalo nešto više od1/20, a u ravnièarskom nešto manje od 1/5 kuæanstava.72 U brdskim predjeli-ma ovog podruèja volove nije posjedovalo oko 3/10, a u ravnièarskim neštomanje od polovice kuæanstava. U brdskom dijelu kuæanstva bez vuènestoke èinila su nešto više od 1/3 kuæanstava bez volova, a u ravnièarskomnešto više od 2/5.

73 (tablice 38-39)

U ravnièarskom podruèju slavonske Posavine živjelo je više od 3/4 svihkuæanstava bez volova te više od 4/5 svih kuæanstava bez vuène stoke.Naroèito se to odnosi na ravnièarski dio kotara Brod gdje je bilo nastanjenonešto više od 3/5 svih kuæanstava bez volova od èega je nešto više od 2/5kuæanstava bez vuène stoke. Za razliku od toga u ravnièarskom podruèju

218 Milan Vrbanus

70 Na podruèju slavonske Posavine veæu površinu od pet jutara obraðivala su samo dvakuæanstva bez volova, po jedno u svakom kotaru. (Mažuran, Popis naselja, 99-247)

71 U ravnièarskom dijelu slavonske Posavine živjelo je 850, a u brdskom 365 kuæansta-va. U ravnièarskom dijelu slavonske Posavine živjelo je prosjeèno nešto više od 22 kuæanstva(22,37), a u brdskom samo nešto više od 10 kuæanstava (10,43) po naselju. Ovakvi rezultati suse mogli oèekivati buduæi da su u ravnièarskom dijelu ovog podruèja najveæa naselja imalaviše od 60 kuæanstava, a u brdskom nešto više od 30 kuæanstava. Naroèito je to vidljivo u kota-ru Brod gdje u naseljima brdskog dijela ne živi više od 20 kuæanstava. (Mažuran, Popis nase-lja, 99-247)

72 U brdskom dijelu slavonske Posavine 21 kuæanstvo ili 5,75% nije imalo obraðenihpovršina, a u ravnièarskom 169 kuæanstava ili 19,88% svih kuæanstava na ovom podruèju.(Mažuran, Popis naselja, 99-247)

73 U brdskom dijelu slavonske Posavine 113 kuæanstava nije posjedovalo volove ili30,04% svih kuæanstava. Od tog broja 39 kuæanstava nije posjedovalo vuènu stoku ili 34,51%kuæanstava bez volova. U ravnièarskom dijelu bilo je 387 kuæanstava bez volova ili 45,53%svih kuæanstava. U ovom podruèju bilo je 159 kuæanstava bez vuène stoke ili 41,09%.(Mažuran, Popis naselja, 99-247)

kotara Kobaš nešto manje od 1/3 kuæanstava nije posjedovalo volove, a od togje bez vuène stoke nešto više od 3/10 kuæanstava.74 (tablice 38-39)

U brdskom dijelu kotara Brod 3/5 kuæanstava nije posjedovalo volove, odtoga je bez vuène stoke bilo više od 1/3 kuæanstava. U brdskom podruèju kota-ra Kobaš takvih je kuæanstava bilo puno manje. Na tom je podruèju živjela1/5 kuæanstava bez volova, od èega je nešto više od 1/3 bilo bez vuène stoke.75

(tablice 38-39)

U ravnièarskom dijelu slavonske Posavine bili su puno slabiji preduvje-ti za razvoj ratarstva, negoli u brdskom. To je naroèito vidljivo iz podataka obrojnosti kuæanstava bez vuène stoke buduæi su takva kuæanstva u brdskomdijelu èinila nešto više od 1/7, a u ravnièarskom nešto manje od 2/5 svih kuæan-stava.76 Meðutim, nešto veæi udio kuæanstava bez vuène stoke imao je punomanje negativan utjecaj na razvoj ratarstva u ravnièarskom, negoli u brdskomdijelu buduæi je ravnièarski dio bio je puno bolje naseljen.

Takoðer vidljivo je da je za poveæanje velièine zasijanih površina izu-zetno važno posjedovanje dovoljnog broja volova. No, za razvoj ratarstvavažni su takoðer i geografski preduvjeti (plodnost oranica, položaj naselja islièno). Naime, razvoj ratarstva u ravnièarskom podruèju otežan je èestimpoplavama rijeke Save, a u brdskom konfiguracijom terena.

Stanovništvo u naseljima ugroženima èestim poplavama vjerojatno jegubilo vjeru u smisao vlastitog rada buduæi su im èeste poplave odnosile trud,a nisu imali nikakve moguænosti popraviti svoj položaj. Naime, malobrojnostanovništvo nije moglo samo izgraditi nasip te im je za ovako veliku aktiv-nost bila potrebna pomoæ državnih institucija. Nažalost, krajem 17. st., odno-sno neposredno nakon završetka rata izmeðu Habsburške Monarhije iOsmanskog Carstva državne institucije nisu imale ni želje, a ni sredstava zatako velike zahvate. Isto tako stanovništvo tih naselja nakon uništenja ljetinenije moglo prikupiti dovoljno sredstava za nabavu potrebnih volova.


74 U ravnièarskom dijelu slavonske Posavine živjelo je 387 kuæanstava bez volova ili77,40% svih kuæanstava bez volova. Takoðer, na ovom podruèju živjelo je 159 kuæanstava bezvuène stoke ili 80,30% svih kuæanstava bez vuène stoke. U ravnièarskom dijelu kotara Brodbilo je 281 kuæanstvo bez volova ili 56,20% svih kuæanstava bez volova. Takoðer, na ovompodruèju živjelo je 126 kuæanstava bez vuène stoke, što je èinilo 44,84% kuæanstava bez volo-va. U ravnièarskom dijelu kotara Kobaš bilo je 106 kuæanstava bez volova ili 32,82%. Naovom podruèju živjelo je 33 kuæanstva bez vuène stoke ili 31,13% kuæanstava bez volova naovom podruèju. (Mažuran, Popis naselja, 99-247)

75 U brdskom dijelu kotara Brod bilo je 60 kuæanstava bez volova ili 60% svih kuæan-stava na ovom podruèju. U brdskom dijelu kotara Kobaš popisano je 53 ili 20% svih kuæan-stava bez volova na tom podruèju. U brdskom dijelu kotara Brod kuæanstva bez vuène stokeèinila su 35,00%, a u brdskom dijelu kotara Kobaš 31,13% svih kuæanstava bez volova.(Mažuran, Popis naselja, 99-247)

76 U brdskom dijelu slavonske Posavine bilo je 51 kuæanstvo bez vuène stoke, a u rav-nièarskom 147 kuæanstava. Kuæanstva bez vuène stoke èinila su u brdskom podruèju 13,97%,a u ravnièarskom 17,29% svih kuæanstava. (Mažuran, Popis naselja, 99-247)

Meðutim, analiza brojnosti kuæanstava s vuènom stokom i velièine zasijanihpovršina pokazuje da je stanovništvo bez volova u plavnom podruèju pokuša-valo obraditi vlastite oranice te osigurati prehranjivanje svojih kuæanstava,odnosno prikupljanje sredstava za nabavu volova potrebnih za kvalitetnijuobradu.

S druge je strane, u brdskim dijelovima, zbog konfiguracije terena,potreban veæi broj volova za kvalitetniju obradu. Stanovništvo bez volova utom je podruèju imalo vjerojatno priliène probleme prilikom obrade oranica.Naroèito se to odnosi na kuæanstva bez ikakve vuène stoke. Meðutim, sta-novništvo je usprkos svemu obraðivalo znaèajne obradive površine, naroèitou kotaru Kobaš. Iz toga bi se moglo zakljuèiti da je stanovništvo ulagalo pri-lièan trud u obradi svojih oranica. U brdskom podruèju taj se trud puno višeisplatio te je osiguravao prehranu vlastitih ukuæana te prikupljanje materijal-nih sredstva za nabavu volova.

5. Udio obraðenosti i velièina obraðenih površina - pokazateljrazvijenosti ratarstva u slavonskoj Posavini

Veæ je prije reèeno da je na podruèju slavonske Posavine 1698. god. bilo9.076 jutara oranica od kojih je bilo obraðeno oko 1/3 površine.77 Meðutim,obradive površine nisu bile jednomjerno obraðene na cijelome podruèju. Napodruèju kotara Kobaš stanovništvo je obraðivalo više od polovice svihobradivih površina, a na podruèju kotara Brod manje od 1/5 oranica. (tablica40) Stanovništvo tadašnje Slavonije obraðivalo je nešto više od 1/5 obradivihpovršina.78 Kotar Kobaš je bio jedini kotar u Slavoniji u kojem je 1698. god.bilo obraðivano više od polovice oranica.79 S druge strane, u kotaru Brod sta-novništvo je obraðivalo manji udio obradivih površina od prosjeka zaSlavoniju.80

220 Milan Vrbanus

77 U slavonskoj Posavini popisano je 9.076 jutara oranica. Od toga je bilo obraðeno 2.999jutara ili 33,04%. (Mažuran, Popis naselja, 99-247)

78 U Slavoniji je stanovništvo obraðivalo 22,05% svih oranica. (Mažuran, Popis naselja,47-555)

79 U kotaru Brod bilo je 5.236 jutara oranica od kojih je obraðeno 973,25 jutara ili18,59%. U kotaru Kobaš bilo je 3.840 jutara oranica, a obraðeno je 2.025,75 jutara ili 52,75%.(Mažuran, Popis naselja, 47-555 i Vrbanus, «Struktura», 86-87 i tablica 8)

80 U Slavoniji su manji udio obraðenosti od prosjeka za Slavoniju imali okrug Vukovar(12,58%), Erdut (8,01%), Kaptol (20,33%), Orahovica (8,62%) i grad Osijek (2,11%). Za gradOsijek je razumljivo buduæi da se radi u gradskom naselju u kojemu se stanovništvo više bavi-lo obrtom i trgovinom, negoli ratarstvom. (Mažuran, Popis naselja, 47-76, 361-371 i 386-433;Ive Mažuran, «Popis stanovništva i njegove imovine u Osijeku 1737. godine», Anali Zavodaza znanstveni rad JAZU u Osijeku, 2, (Osijek, 1982 i 1983), 129-132 i Vrbanus, «Struktura»,86-87 i tablica 8)

Na podruèju slavonske Posavine udio obraðenosti obradivih površinabio je veæi u plavnom podruèju gdje je stanovništvo obraðivalo nešto manjeod 2/5 svih oranica, a u neplavnom nešto više od 3/10 svih obradivih površina.Ovakvo stanje bilo je u oba kotara premda je razlika izmeðu udjela obraðe-nosti u kotaru Kobaš bila neznatna, a u kotaru Brod puno veæa.81 (tablica 41)Koji su uzroci ovakvom stanju?

Moglo bi se pretpostaviti da je stanovništvo u neplavnom podruèju višeobraðivalo svoje oranice. To se i dogodilo, ali je na tom podruèju popisano iviše obradivih površina pa je time i udio obraðenosti manji. Doduše, u plav-nom dijelu kotara Brod stanovništvo je obraðivalo više obradivih površinašto je i razumljivo buduæi da je na tom podruèju živjelo više kuæanstava. Sdruge strane, u neplavnom podruèju kotara Brod stanovništvo je obraðivalo120 jutara oranica manje. (tablica 41) Kako je moguæe da stanovništvo uplavnom podruèju obraðuje više obradivih površina? Treba imati na umu daje na tom podruèju bilo nastanjeno nešto više kuæanstava, negoli u neplav-nom podruèju kotara Brod. Može se pretpostaviti da je stanovništvo u plav-nom podruèju uza sve nevolje (èeste poplave, malobrojnost volova i slièno)ulagalo puno više energije u obradi svojih oranica.

U brdskom dijelu slavonske Posavine udio obraðenosti bio je nešto veæiod 2/5 obradivih površina, a u ravnièarskom nešto manji od 3/10.

82 Analizaudjela obradivosti po pojedinim kotarima pokazuje puno manje razlikeizmeðu ravnièarskog i brdskog dijela u oba kotara.83 Doduše, u brdskom dije-lu kotara Brod bilo je popisano samo 900 jutara obradivih površina što jegotovo pet puta manja površina (481,78%), negoli u ravnièarskom. Ovo jerazumljivo buduæi da se veæi dio kotara Brod prostirao u ravnici, a tek manjidio na obroncima Dilja.84 Situacija je bila posve drugaèija u kotaru Kobašgdje je popisana podjednaka površina oranica u oba dijela. Za razliku odkotara Brod, kotar Kobaš prostirao se podjednako i u ravnici i na obroncimaPsunja.85

Na temelju udjela obraðenosti u brdskom podruèju oba kotara može sezakljuèiti da je stanovništvo ulagalo više truda u obradu svojih oranica. Na toukazuje i podatak o velièini obraðenih površina po kuæanstvu u ravnièarskom


81 U kotaru Kobaš udio obraðenosti u plavnom podruèju bio je 52,86%, a u neplavnom52,70%. S druge strane, u plavnom dijelu kotara Brod stanovništvo je obraðivalo nešto manjeod 2/7 obradivih površina (28,13%), a u neplavnom jedva nešto više od 1/8 svih oranica(12,93%). (Mažuran, Popis naselja, 99-247)

82 U brdskom dijelu slavonske Posavine bilo je 2.680 jutara oranica, a obraðivano je1.127,5 jutara ili 42,07%. U ravnièarskom podruèju popisano je 6.396 jutara oranica od kojihje bilo obraðeno 1.871,5 jutro ili 29,26%. (Mažuran, Popis naselja, 99-247)

83 U brdskom dijelu kotara Brod stanovništvo je obraðivalo 19,83%, a u ravnièarskom18,33% oranica. U ravnièarskom podruèju kotara Kobaš stanovništvo je obraðivalo 52,27%, au brdskom 53,31% svih obraðenih oranica. (Mažuran, Popis naselja, 180-247)

84 Mažuran, Popis naselja, 99-179.85 Mažuran, Popis naselja, 180-247.

i brdskom dijelu. Pri tom ne treba zaboraviti da je, zbog konfiguracije terena,obraðivanje oranica u brdima bilo puno teže, negoli u ravnici, što je vidljivoi iz podataka o velièini obraðenih oranica u svakom kotaru. U brdskompodruèju kotara Brod stanovništvo je obraðivalo gotovo 41 puta manjupovršinu oranica nego u ravnièarskom, dok su u kotaru Kobaš bile obraðiva-ne podjednake obradive površine u ravnièarskom i u brdskom dijelu. Doduše,u ravnièarskom dijelu èeste poplave ometale su poveæanje zasijanih površinate stanovništvo nije moglo iskoristiti èinjenicu da su se oranice ovdje punolakše obraðivale. (tablica 42)

6. Velièina obraðenih površina i velièina obraðenih površina po kuæanstvu

U slavonskoj Posavini stanovništvo je zasijalo 1698. god. 2.999 jutaraoranica. Od te je površine na podruèju kotara Brod bilo obraðeno nešto manjeod 1/3, a u kotaru Kobaš nešto više od 2/3 oranica.86 (tablica 40) Na podruèjukotara Kobaš zasijana je dvostruko veæa površina nego na podruèju kotaraBrod što je razumljivo s obzirom na veliku razliku udjela obraðenosti orani-ca u tim kotarima.

U neplavnom podruèju slavonske Posavine stanovništvo je obradilonešto manje od 3/5 oranica, a ostatak na plavnom.87 U neplavnom podruèjukotara Kobaš obraðivano je dvostruko više obradivih površina, nego u plav-nom.88 Meðutim, u kotaru Brod stanovništvo je obraðivalo veæe površine uplavnom podruèju. (tablice 41 i 46)

Može se pretpostaviti da je stanovništvo plavnih podruèja kotara Brodnastojalo obraditi što veæu površinu kako bi popravilo vlastite ekonomskeprilike. U tom su kotaru poplave ugrožavale 16 naselja, što je èinilo neštomanje od polovice svih naselja u kojima je živjelo više od polovice kuæan-stava. Neka od tih naselja bila su prilièno velika te su imala i više od 50kuæanstava.89 Sva su ova naselja bila smještena u ravnièarskom podruèjukotara Brod. U njima je bilo popisano više od 2/5 svih obradivih površina uravnièarskom dijelu. U ovim je naseljima bilo obraðeno više od 2/3 obraðe-nih oranica u ravnièarskom podruèju kotara Brod. Stanovništvo plavljenih

222 Milan Vrbanus

86 Na podruèju kotara Brod obraðivano je 973,25 jutara ili 32,45%, a u kotaru Kobaš2.025,75 jutara ili 67,55% svih obraðenih oranica. (Mažuran, Popis naselja, 99-247)

87 U neplavnom podruèju kotara slavonske Posavine stanovništvo je obraðivalo 1.795jutara oranica ili 59,85% svih obraðenih oranica. (Mažuran, Popis naselja, 99-247)

88 U nepoplavljenom podruèju kotara Kobaš stanovništvo je obraðivalo 1.370,25 jutara,a u poplavljenom 655,5 jutara. (Mažuran, Popis naselja, 180-247)

89 Na podruèju kotara Brod bilo je 34 naselja od kojih je 16 bilo vrlo èesto ugrožavanoèestim izlijevanjem rijeke Save. U tih 16 naselja ili 47,06% svih naselja na ovom podruèjuživjelo je 335 kuæanstava ili 53,43% svih kuæanstava. U kotaru Brod èesto su ugrožena popla-vama sela Prnjavor, Kopanica i Sibinj. U selu Prnjavor živjelo je 69 kuæanstava, Kopanici 65te u Sibinju 69 kuæanstava. (Mažuran, Popis naselja, 118-125 i 173-177)

naselja kotara Kobaš obraðivalo je nešto više od 3/5 svih obraðenih oranicau ravnièarskom dijelu ovog kotara.90

Iz svega proizlazi da je stanovništvo u plavnim podruèjima oba kotarapokušavalo obraditi što više obradivih površina te na taj naèin popraviti svojekonomski položaj. Ovaj je zakljuèak potpuno razumljiv buduæi da je ovostanovništvo u borbi za opstanak pokazalo veæu žilavost, negoli ono uneplavnom podruèju. Doduše, èinjenica da su im obraðene površine vrloèesto uništavale poplave, morala je vjerojatno vrlo negativno utjecati na nji-hovo psihièko stanje. Meðutim, oni su oèito svake godina nalazili novu snaguza ponovno obraðivanje svojih obradivih površina nadajuæi se da æe ihmimoiæi poplave te da æe uspjeti ubrati svoju ljetinu.

Stanovništvo ravnièarskog dijela slavonske Posavine obraðivalo je višeod 3/5 svih obraðenih oranica. U kotaru Brod stanovništvo ravnièarskog dije-la obraðivalo je više od 4/5 svih obraðenih oranica, a ostatak u brdskom. Uravnièarskom i brdskom dijelu kotara Kobaš stanovništvo je obraðivalo pod-jednako obradivih površina.91 (tablica 42) Ova ujednaèenost udjela zasijanihpovršina u ravnièarskom i brdskom dijelu kotara Kobaš razumljiva je buduæije ovaj kotar podjednako nastanjen u oba dijela.

Stanovništvo slavonske Posavine obraðivalo je nešto manje od 2,5 jutraoranice po kuæanstvu.92 U slavonskoj Posavini obraðivana je najmanja pros-jeèna površina po kuæanstvu u tadašnjoj Slavoniji te puno manja površina pokuæanstvu od prosjeène površine u Slavoniji.93 Koji je uzrok tako malojpovršini obraðenih oranica po kuæanstvu?

Odgovor na ovo pitanje daju podaci o velièini obraðenih površina. Naovom podruèju èak 1/6 kuæanstava nije imala obraðenih površina,94 a nešto


90 U plavnom podruèju kotara Brod bilo je 1.950 jutara oranica ili 44,97% svih oranicau ravnièarskom dijelu ovog kotara. U plavnom podruèju stanovništvo je obraðivalo 548,50jutara ili 69,02% svih obraðenih oranica u ravnièarskom dijelu ovog kotara. U kotaru Kobašstanovništvo u plavnom podruèju obraðivalo je 655,5 jutara oranica ili 60,88% svih obraðenihoranica u ravnièarskom dijelu ovog kotara. (Mažuran, Popis naselja, 99-247)

91 U ravnièarskom podruèju slavonske Posavine stanovništvo je obraðivalo 1.871,5 jutrooranica što je èinilo 62,40% svih obraðenih površina. U ravnièarskom dijelu kotara Brodkuæanstva su obraðivala 794,75 jutara oranica ili 81,66%, a u brdskom 178,5 jutara ili 18,34%svih obraðenih oranica. U ravnièarskom podruèju kotara Kobaš stanovništvo je obraðivalo1.076,75 jutara ili 53,15%, a u brdskom 949 jutara ili 46,85% svih obraðenih oranica.(Mažuran, Popis naselja, 99-247)

92 Mažuran, Popis naselja, 99-247.93 U Slavoniji je 1698. god. obraðivano 3,14 jutara po kuæanstvu. Manju površinu po

kuæanstvu od te površine obraðivalo je stanovništvo u istoènoj Slavoniji (2,93), slavonskojPodravini (2,72) i slavonskoj Posavini (2,47). Veæa površina obraðivana je u Požeškoj kotlini(3,17) i zapadnoj Slavoniji (4,04). (Mažuran, Popis naselja, 47-555 i Mažuran, «Popis sta-novništva», 129-132)

94 U slavonskoj Posavini bilo je 190 kuæanstava bez obraðenih površina ili 15,64% svihkuæanstava. (Mažuran, Popis naselja, 99-247)

više od 1/4 svih kuæanstava obraðivalo je do jednog jutra oranice.95 U slavon-skoj Posavini nešto manje od 1/2 svih kuæanstava obraðivalo je od jednog dopet jutara.96 Na ovom podruèju površinu od pet do deset jutara obradivihpovršina obraðivalo je nešto više od 1/10 kuæanstava, dok je više od deset juta-ra zasijalo manje od 1% svih kuæanstava.97 (tablice 34 i 36)

Ni u jednom drugom manjem geografskom podruèju98 Slavonije99 nijeutvrðen tako velik broj kuæanstava bez obraðenih površina. Isto vrijedi i zakuæanstva s obraðenom površinom do jednog jutra oranice.100 Na ovompodruèju površinu od jednog do pet jutara obraðivao je velik broj kuæansta-va, ali je u zapadnoj Slavoniji i Požeškoj kotlini bilo više takvih kuæansta-va.101 Površine veæe od pet jutara oranice veæinom su obraðivane na podruè-ju zapadne Slavonije i Požeške kotline.102 Isto vrijedi i za kuæanstva s više oddeset jutara obraðene oranice. U slavonskoj Posavini živio je zanemariv brojtakvih kuæanstava.103

Iz ovih je podataka vidljiv uzrok male površine obraðenih oranica pokuæanstvu. Naime, na podruèju slavonske Posavine nešto manje od 1/6 kuæan-stava nije obraðivao vlastite oranice. U svim drugim geografskim podruèji-

224 Milan Vrbanus

95 Na podruèju slavonske Posavine površinu do jednog jutra oranica obraðivalo je 309kuæanstava ili 25,43% svih kuæanstava. (Mažuran, Popis naselja, 99-247)

96 U slavonskoj Posavini površinu od jednog do pet jutara oranica obraðivalo je 585kuæanstava ili 48,15% svih kuæanstava. (Mažuran, Popis naselja, 99-247)

97 Na podruèju slavonske Posavine površinu od pet do deset jutara obraðivalo je 123kuæanstva ili 10,12% svih kuæanstava, a površinu veæu od deset jutara osam kuæanstava ili0,66% svih kuæanstava. (Mažuran, Popis naselja, 99-247)

98 Podruèje Slavonije sam podijelio na pet manjih geografskih podruèja. To su istoènaSlavonija, slavonska Podravina, slavonska Posavina, Požeška kotlina i zapadna Slavonija. Uistoènu Slavoniju uvrstio sam okruge Vukovar i Erdut; u slavonsku Podravinu kotar Orahovicai grad Osijek; u slavonsku Posavinu kotare Brod i Kobaš; u Požeškoj kotlini su grad Požegate vojvodakluke Pleternica, Gradište, Kutjevo, Kamensko, Brestovac, Kaptol i Velika), a uzapadnoj Slavoniji okruge Mala Vlaška, Stupèanica, Subocka i Kraljeva Velika.

99 U istoènoj Slavoniji samo 16 kuæanstava nije imalo obraðenih površina, u slavonskojPodravini 117, u Požeškoj kotlini 135 te u zapadnoj Slavoniji 167 kuæanstava. (Mažuran,Popis naselja, 47-555 i Mažuran, «Popis stanovništva», 129-132)

100 Mažuran, Popis naselja, 47-555.101 U Požeškoj kotlini površinu od jednog do pet jutara obraðivalo je 813, a u zapadnoj

Slavoniji 649 kuæanstava. Slavonska je Posavina s 585 kuæanstava bila na treæem mjestu pobroju kuæanstava. (Mažuran, Popis naselja, 99-385 i 434-555 i Mažuran, «Popis stanovniš-tva», 129-132)

102 U zapadnoj Slavoniji je površinu od pet do deset jutara obraðivalo 311 kuæanstava ili48,06% svih kuæanstava. U Požeškoj kotlini 171 kuæanstvo ili 26,43% svih kuæanstava.Slavonska je Posavina bila na treæem mjestu po broju takvih kuæanstava. U zapadnoj jeSlavoniji 1/5 kuæanstava (22,99%) obraðivala ovoliku površinu, a u Požeškoj kotlini 1/8(13,27%). (Mažuran, Popis naselja, 99-385 i 434-555 te Mažuran, «Popis stanovništva», 129-132 )

103 U zapadnoj Slavoniji takva su kuæanstva èinila 4,73% svih kuæanstava na tom podruè-ju, u Požeškoj kotlini 1,77%, a u istoènoj Slavoniji 3,77% kuæanstava. (Mažuran, Popis nase-lja, 99-385 i 434-555 te Mažuran, «Popis stanovništva», 129-132)

ma, izuzev slavonske Podravine, udio kuæanstava bez obraðenih površina bioje manji od udjela u slavonskoj Posavini.104 Manju površinu oranica od pros-jeène površine u Slavoniji (3,14 jutara) obraðivalo je u slavonskoj Posavininešto više od 4/7 svih kuæanstava. Veæina takvih kuæanstava živjela je u kota-ru Brod gdje su èinili nešto manje od 2/3 svih kuæanstava. U kotaru Kobaš tak-vih je kuæanstava bilo nešto manje od polovice svih kuæanstava. Meðutim, naovom podruèju veæina kuæanstava obraðivala je veæu površinu od prosjeènepovršine za Slavoniju, što je dalo i veæu prosjeènu površinu oranice odondašnjeg prosjeka.105

Uzroci razlike u velièini prosjeène površine po kuæanstvu izmeðu kota-ra Brod i Kobaš mogu se lako objasniti analizom strukture kuæanstava premavelièini obraðenih oranica u ova dva kotara. Na podruèju kotara Brod popi-san je najveæi broj kuæanstava bez obraðenih površina106 te kuæanstava spovršinom do jednog jutra oranica.107 Na podruèju kotara Kobaš bilo je rela-tivno malo kuæanstava bez obraðenih površina i kuæanstava s površinom dojednog jutra.108 (tablice 34 i 36)

S druge strane u kotaru Kobaš više je kuæanstava obraðivalo površinu odjednog do pet jutara nego u kotaru Brod.109 Na podruèju kotara Brod veæinaovakvih kuæanstava obraðivala je površinu do dva jutra, a u kotaru Kobašizmeðu tri i èetiri jutra oranice.110 Još je veæa razlika kod kategorije kuæan-stava koja su obraðivala od pet do deset jutara. Naime, preko 6/7 kuæanstavana podruèju kotara Kobaš obraðivalo je površinu od pet do deset jutara, a


104 U istoènoj Slavoniji bilo je samo nešto manje od 1/20 (4,64%) kuæanstava bez obraðe-nih oranica na tom podruèju, u Požeškoj kotlini nešto više od 1/10 (10,47%), u zapadnojSlavoniji nešto manje od 1/8 (12,34%), dok je u slavonskoj Podravini bilo èak nešto više od 1/3kuæanstava bez obraðenih površina (33,43%) svih kuæanstava na tom podruèju. (Mažuran,Popis naselja, 99-385 i 434-555 i Mažuran, «Popis stanovništva», 129-132)

105 U slavonskoj Posavini površinu manju od prosjeène površine po kuæanstvu obraðiva-lo je 702 kuæanstva ili 57,78% svih kuæanstava. U kotaru Brod takvih je kuæanstava bilo 416ili 66,35%, a u kotaru Kobaš 286 ili 48,64% svih kuæanstava na ovom podruèju. (Mažuran,Popis naselja, 99-247)

106 U kotaru Brod 146 kuæanstava nije imalo obraðenih površina ili 23,40% svih kuæan-stava. (Mažuran, Popis naselja, 99-179)

107 U kotaru Brod površinu do jednog jutra obradive površine obraðivalo je 217 kuæan-stava ili 34,61%. (Mažuran, Popis naselja, 99-247)

108 U kotaru Kobaš bilo je 44 kuæanstva bez obraðenih površina ili 7,48% svih kuæansta-va. (Mažuran, Popis naselja, 180-247)

109 U kotaru Kobaš 338 kuæanstava obraðivalo je od jednog do pet jutara oranica, a ukotaru Brod bilo je 247 takvih kuæanstava. (Mažuran, Popis naselja, 99-247)

110 U kotaru Brod od 247 kuæanstava s površinom od jednog do pet jutara, 126 kuæan-stava obraðivalo je površinu do dva jutra. Površinu do dva jutra na podruèju kotara Kobašobraðivalo je 108 kuæanstava, a 230 kuæanstava od dva do pet jutara. (Mažuran, Popisnaselja, 99-247)

ostatak na podruèju kotara Brod.111 Na podruèju kotaru Brod 2/3 kuæanstavaobraðivalo je površinu od 6 jutara, a u kotaru Kobaš veæu od 6 jutara. Oranicuveæu od deset jutara veæinom su obraðivala kuæanstva na podruèju kotaraKobaš.112 (tablice 34-36) Jasno je da je na podruèju kotara Brod stanovništvoobraðivalo tako malu površinu po kuæanstvu kada je na ovom podruèju takovelik udio kuæanstava bez obraðenih površina i kuæanstava s obraðenompovršinom do jednog jutra. S druge strane na podruèju kotara Kobaš udioovakvih kuæanstava puno je manji, a poveæava se udio kuæanstava s veæimobradivim površinama. Naime, na podruèju kotara Brod nešto više od 3/5 svihkuæanstava èinila su kuæanstva s površinom manjom od prosjeène za ovajkotar, a od toga su kuæanstva bez obraðenih površina èinila gotovo polovicutakvih kuæanstava. S druge strane, na podruèju kotara Kobaš takva sukuæanstva èinila nešto manje od 3/5 svih kuæanstava, ali svega nešto više od1/8 kuæanstava nije imalo obraðenih površina.113

Stanovništvo je veæe površine oranica po kuæanstvu obraðivalo ubrdskim podruèjima slavonske Posavine. Na tom je podruèju obraðivano teknešto više od tri jutra po kuæanstva, a u ravnièarskom tek nešto više od dvajutra oranice po kuæanstvu. Uslijed velikih razlika u prosjeènoj površini pokuæanstvu izmeðu dva kotara bile su i velike razlike izmeðu ravnièarskog ibrdskog dijela ova dva kotara. U oba kotara stanovništvo je obraðivalo veæuprosjeènu površinu u brdskom dijelu.114 Ove razlike prouzroèene su zbog raz-lièitih geografskih preduvjeta u ravnièarskom i brdskom dijelu ovih dvajukotara (èeste poplave i konfiguracija terena).

8. Ratarske kulture u slavonskoj Posavini krajem 17. st.

Na podruèju slavonske Posavine stanovništvo je obradilo 2.999 jutara.Od toga je pšenica zauzimala 2.590,75 jutara, zob 212,25 jutara i jeèam 196

226 Milan Vrbanus

111 U slavonskoj Posavini površinu od pet do deset jutara obraðivalo je 123 kuæanstva ili10,12% svih kuæanstava. Od tog je broja u kotaru Kobaš živjelo 108, a u kotaru Brod 15kuæanstava. (Mažuran, Popis naselja, 99-247)

112 U kotaru Kobaš površinu veæu od deset jutara obraðivalo je 6 kuæanstava ili 1,02%svih kuæanstava, a u kotaru Brod samo 2 kuæanstva ili 0,32% svih kuæanstava. (Mažuran,Popis naselja, 99-247)

113 Na podruèju kotara Brod 381 kuæanstvo imalo je površinu oranica manju od prosjeè-ne površine za ovaj kotar ili 60,77% svih kuæanstava. Od toga 190 kuæanstava nije imalo obra-divih površina ili 49,87% takvih kuæanstava. U kotaru Kobaš 330 kuæanstava imalo je manjuobraðenu površinu od prosjeène za ovaj kotar ili 56,12% svih kuæanstava. Meðutim, samo 44kuæanstva nije obraðivalo svoje oranice ili 13,33% takvih kuæanstava. (Mažuran, Popis nase-lja, 99-247)

114 U brdskom dijelu slavonske Posavine stanovništvo je obraðivalo 3,09 jutara, a u rav-nièarskom 2,20 jutara po kuæanstvu. Stanovništvo je u brdskom podruèju kotara Kobaš obraði-valo 3,58 jutara, a u ravnièarskom dijelu 3,33 jutra po kuæanstvu. Stanovništvo u brdskomdijelu kotara Brod obraðivalo je 1,79 jutara, a u ravnièarskom dijelu 1,51 jutara oranice pokuæanstvu. (Mažuran, Popis naselja, 99-247)

jutara. Pšenica je èinila nešto više od 6/7 obraðenih površina, zob nešto manjeod 1/14 te jeèam nešto više od 1/16 obraðenih oranica.115 (tablice 44-45)

U slavonskoj Posavini pšenica je premoæno prevladavala, a zob i jeèamzauzimali su samo manji dio obraðenih površina. Pšenica je u slavonskojPosavini zauzimala puno veæi udio obraðenih oranica, negoli u Slavoniji, doksu zob i jeèam bili nešto zastupljeniji na podruèju Slavonije nego u slavon-skoj Posavini.116 Stanovništvo slavonske Posavine nije uzgajalo ostale ratar-ske kulture (kukuruz, proso i dr.), dok su ih u drugim dijelovima Slavonijeuzgajali.117 Iz dokumenata nije moguæe utvrditi uzroke ovakve rasprostranje-nosti ratarskih kultura na ovom podruèju.

Sliène su prilike bile na podruèju oba kotara. Doduše na podruèjukotara Brod pšenica je zauzimala nešto manje od 9/10 obraðenih oranica, aostale ratarske kulture (jeèam i zob) nešto više od 1/10 zasijanih površina.Na podruèju kotara Kobaš pšenica je bila nešto slabije zastupljena te jezauzimala nešto manje od 6/7 zasijanih oranica.118 Ostale ratarske kulture(jeèam i zob) zauzimale su nešto više od 1/7 obraðenih površina. Napodruèju kotara Brod zastupljeniji je bio jeèam, a na podruèju kotar Kobašzob. (tablica 45)

Veæ je prije reèeno da je u slavonskoj Posavini prosjeèno bilo zasijanonešto manje od 2,5 jutra oranice. Od te je površine pšenica prosjeèno zauzi-mala nešto više od 2 jutra, a jeèam i zob nešto manje od 1/5 jutra obraðeneoranice (tablica 47) što je razumljivo s obzirom na zastupljenost ratarskihkultura. Dok je pšenicu stanovništvo uzgajalo i na veæim obradivim površi-nama, jeèam i zob uzgajani su na vrlo malim površinama, a vrlo rijetko napovršini veæoj od jednog jutra.119

Na podruèju kotara Brod stanovništvo je uzgajalo pšenicu i na veæimobradivim površinama koje nisu bile veæe od deset jutara, a u kotaru Kobašova je žitarica uzgajana i na veæim obradivim površinama od deset jutara. Uoba kotara jeèam i zob zasijani su veæinom na oranici od jednog jutra, a vrlorijetko na veæoj obradivoj površini. Na temelju podataka o razlici u brojnosti


115 Na podruèju slavonske Posavine pšenica je zauzimala 86,39%, jeèam 7,08% te zob6,53% obraðenih oranica. (Mažuran, Popis naselja, 99-247)

116 U Slavoniji je pšenica zauzimala nešto manje od 2/3 obraðenih površina (65,90%).(Mažuran, Popis naselja, 47-555)

117 Kukuruz je u Slavoniji zauzimao nešto više od 1/20 obraðenih oranica (5,78%), a prosonešto manje od 1/8 obraðenih oranica (12,06%). Kukuruz je naroèito uzgajan na podruèjuPožeške kotline, a proso na podruèju zapadne Slavonije. (Mažuran, Popis naselja, 47-555;Mažuran, «Popis stanovništva», 129-134 i Smièiklas, Spomenici, 61-67 i 72-85)

118 U kotaru Brod pšenica je zauzimala 88,36% obraðenih oranica, a jeèam i zob 11,64%.U kotaru Kobaš pšenica se prostirala na 85,44%, a jeèam i zob na 15,56% obraðenih površi-na. (Mažuran, Popis naselja, 99-247)

119 Jeèam je uzgajalo na površini veæoj od jednog jutra 12, a zob 25 kuæanstava.(Mažuran, Popis naselja, 99-247)

kuæanstava s veæom obradivom površinom jeèma i zobi može se zakljuèiti dasu ove ratarske kulture bile zastupljenije na podruèju kotara Kobaš, negoli napodruèju kotara Brod.120

Zastupljenost ratarskih kultura u plavnom i neplavnom podruèju slavon-ske Posavine bila je približno jednaka. Doduše, udio zastupljenosti pšenicebio je nešto veæi na plavnom podruèju.121 Jeèam je zastupljeniji u plavnom, azob u neplavnom dijelu ovog podruèja.122 Stanovništvo je sijalo pšenicu naveæoj obraðenoj površini po kuæanstvu u plavnom podruèju oba kotara.123

Jeèam je uzgajan na veæoj površini po kuæanstvu u plavnom dijelu, a zob uneplavnom. (tablica 47)

U plavnom i neplavnom podruèju kotara Brod pšenica je bila neštozastupljenija, negoli u kotaru Kobaš.124 Isto tako, jeèam je bio zastupljeniji odzobi.125 U neplavnom podruèju kotara Brod zob je bila nešto zastupljenija.126

U kotaru Kobaš jeèam je bio zastupljeniji u plavnim, a zob u neplavnimpodruèjima.127 (tablica 46)

U ravnièarskom dijelu slavonske Posavine stanovništvo je sijalo veæepovršine pšenice i jeèma, a u brdskom zobi. Pšenica je bila podjednakozastupljena u ravnièarskom i brdskom dijelu.128 U ravnièarskom podruèju

228 Milan Vrbanus

120 Na podruèju kotara Brod stanovništvo je zasijalo 83,5 jutara jeèma i 29,75 jutara zobi,a na podruèju kotara Kobaš 112,5 jutara jeèma i 182,5 jutra zobi. (Mažuran, Popis naselja, 99-247)

121 U plavnom podruèju pšenica je zastupljena na 87,21% zasijanih površina, a u neplav-nom na 85,84%. (Mažuran, Popis naselja, 99-247)

122 Jeèam je u naseljima koja su ugroženim èestim poplavama zauzimao 8,89%, a unaseljima koja nisu ugroženima èestima poplavama 4,96% zasijanih površina. Zob je u plav-nom podruèju zauzimala 3,90%, a u neplavnom 9,21% obraðenih oranica. (Mažuran, Popisnaselja, 99-247)

123 U plavnom podruèju kotara Brod pšenica je uzgajana na 1,44 jutra po kuæanstvu, a ukotaru Kobaš na 3,01 jutra po kuæanstvu obraðenih oranica. U neplavnom podruèju kotaraBrod pšenica je uzgajana na 1,29 jutara po kuæanstvu, a u kotaru Kobaš na 2,91 jutro pokuæanstvu obraðenih oranica. (Mažuran, Popis naselja, 99-247)

124 U plavnom podruèju kotara Brod pšenica je zauzimala 88,24% obraðenih površina, au neplavnom na 88,52%. U plavnom podruèju kotara Kobaš pšenica je zasijana na 86,35%obraðenih oranica, a u neplavnom na 85,00% obraðenih površina. (Mažuran, Popis naselja,99-247)

125 U plavnom podruèju kotara Brod jeèam je zauzimao 9,94% obraðenih površina, a zob1,82% obraðenih oranica. (Mažuran, Popis naselja, 99-247)

126 U neplavnom podruèju kotara Brod zob je zauzimala 4,65% obraðenih oranica.(Mažuran, Popis naselja, 99-247)

127 Jeèam je uzgajan na 0,28 jutara po kuæanstvu u plavnom podruèju kotara Kobaš, a zobna 0,36 jutara u neplavnom podruèju kotara Kobaš. (Mažuran, Popis naselja, 99-247)

128 U ravnièarskom dijelu slavonske Posavine pšenica je zauzimala 86,95% obraðenihoranica, a u brdskom 85,45%. (Mažuran, Popis naselja, 99-247)

slavonske Posavine bilo je zasijano više od 3/5 površina pod ovom žitari-com.129 (tablice 48-49)

Razlike izmeðu zastupljenosti jeèma i zobi u ovim podruèjima bile supuno veæe. Naime, jeèam je u ravnièarskom podruèju slavonske Posavinezauzimao nešto više od 1/12, a u brdskom tek nešto više od 1/30 obraðenihpovršina. S druge strane, zob je u brdskom dijelu zasijana na nešto manje od1/9, a u ravnièarskom na nešto manje od 1/20 oranica.130 U ravnièarskompodruèju jeèmom je bilo zasijano više od 4/5 obraðenih površina pod ovomkulturom. U brdskom je podruèju zob bila zasijana na nešto manje od 3/5obraðenih oranica pod ovom žitaricom.131 (tablice 48-49)

U ravnièarskom dijelu kotara Brod pšenica je zasijana na više od 4/5površina pod ovom žitaricom, a u kotaru Kobaš na nešto više od poloviceobraðenih oranica pod ovom žitaricom.132 U ravnièarskom dijelu kotara Brodjeèam je zauzimao nešto više od 6/7 obraðenih površina pod ovom žitaricom,a u kotaru Kobaš oko 3/4 zasijanih površina pod ovom žitaricom.133 U rav-nièarskom dijelu jeèam je zauzimao izmeðu 1/14 u kotaru Kobaš i 1/11 u kota-ru Brod obraðenih površina. U brdskom dijelu oba kotara jeèam je bio slabi-je zastupljen te je zauzimao izmeðu nešto manje od 1/30 i nešto manje od 1/16obraðenih oranica pod ovom žitaricom. (tablice 48-49)

U brdskom dijelu kotara Kobaš zob je zauzimala nešto više od 3/5 svihoranica pod ovom žitaricom u slavonskoj Posavini. U ravnièarskom dijelukotara Brod zob je bila zasijana na nešto veæoj površini, negoli u brdskom.134

U brdskom dijelu kotara Kobaš ova je žitarica zauzimala nešto manje od 1/8,


129 U ravnièarskom dijelu slavonske Posavine pšenica je zauzimala 1.627,25 jutara ili62,81%, a u brdskom dijelu 963,50 jutara ili 37,19% svih površina pod ovom žitaricom.(Mažuran, Popis naselja, 99-247)

130 U ravnièarskom dijelu slavonske Posavine jeèam je zauzimao 8,39% obraðenihpovršina pod ovom kulturom, a u brdskom 3,46%. U brdskom dijelu slavonske Posavine zobje zasijana na 11,09% obraðenih oranica, a u ravnièarskom 4,66%. (Mažuran, Popis naselja,99-247)

131 U ravnièarskom dijelu slavonske Posavine pod jeèmom je bilo 157 jutara oranica ili80,10% svih površina pod ovom žitaricom. U brdskom dijelu ovog podruèja zob je zauzima-la 125 jutara oranica ili 58,89% svih oranica pod ovom ratarskom kulturom. (Mažuran, Popisnaselja, 99-247)

132 U ravnièarskom dijelu kotara Brod pšenica je zasijana na 703 jutra ili 81,74%, a ukotaru Kobaš na 924,25 jutara ili 53,40% svih površina pod ovom žitaricom. (Mažuran, Popisnaselja, 99-247)

133 U ravnièarskom podruèju kotara Brod jeèam se prostirao na 72,5 jutra ili 86,82%, a ukotaru Kobaš na 84,5 jutra ili 75,11% svih oranica pod ovom žitaricom. (Mažuran, Popisnaselja, 99-247)

134 U brdskom dijelu kotara Kobaš zob je zauzimala 114,5 jutara oranica ili 63,39% svihoranica pod ovom žitaricom. Takoðer, u ovom podruèju pod ovom je ratarskom kulturom bilozasijano 62,74% svih oranica pod ovom žitaricom u slavonskoj Posavini. U ravnièarskom dije-lu kotara Brod bilo je 19,25 jutara ili 64,71%, a u brdskom 10,5 jutara ili 35,29% svih orani-ca pod ovom žitaricom na ovom podruèju. (Mažuran, Popis naselja, 99-247)

a u brdskom dijelu kotara Brod 1/17 obraðenih površina. Ova je ratarska kul-tura zauzimala puno manji udio obraðenih površina u ravnièarskom podruè-ju oba kotara. U ravnièarskom dijelu kotara Brod zob je èinila nešto manjeod 1/40, a u ravnièarskom podruèju kotara Kobaš nešto više od 1/16 površine.(tablice 48-49)

Pšenica je u brdskim dijelovima slavonske Posavine sijana na neštomanje od 22/3 jutra, a u ravnièarskom na oko dva jutra. Stanovništvo je ubrdskom podruèju kotara Brod sijalo prosjeèno ovu žitaricu na nešto više od11/2 jutra, a u ravnièarskom na 11/3 jutra. U brdskom dijelu kotara Kobaš pše-nica je bila zasijana na nešto više od tri jutra oranica po kuæanstvu, a u rav-nièarskom na manje od tri jutra. (tablica 50)

U ravnièarskom podruèju slavonske Posavine jeèam je bio uzgajan nanešto manje od 1/5 jutra po kuæanstvu, a u brdskom na nešto više od 1/10 jutrapo kuæanstvu. U brdskom dijelu oba kotara ova je ratarska kultura uzgajanana jednakoj površini po kuæanstvu, a u ravnièarskom dijelu kotara Kobaš naoko 1/4 jutra po kuæanstvu te u ravnièarskom dijelu kotara Brod oko 1/7 jutrapo kuæanstvu. (tablica 50) Iznenaðuje relativno velika površina jeèma pokuæanstvu u ravnièarskom dijelu kotara Kobaš. U ravnièarskom dijelu kota-ra Kobaš ovu je žitaricu sijalo triput više kuæanstava, negoli u brdskom.135

Takoðer, u ovom je podruèju više kuæanstava sijalo površinu veæu od jednogjutra.

U brdskom dijelu slavonske Posavine zob je sijana na oko 1/3 jutra, a uravnièarskom na samo 1/10 jutra po kuæanstvu. U kotaru Brod ova je ratarskakultura uzgajana na prilièno maloj prosjeènoj površini oranice te se prosjeè-na površina kretala od oko 1/10 jutra u brdskom podruèju do 1/25 jutra u rav-nièarskom. U brdskom dijelu kotara Kobaš stanovništvo je prosjeèno sijalozob na nešto manje od pola jutra, a u ravnièarskom nešto više od 1/5 jutra pokuæanstvu. (tablica 50) Iznenaðuje i podatak o velièini prosjeène površinezobi u brdskom dijelu kotara Kobaš. U brdskom je podruèju zob na svojimoranicama sijalo 98 kuæanstava, a u ravnièarskom 65. Meðutim, u brdskomdijelu kotara Kobaš ovu je žitaricu na površini veæoj od jednog jutra sijalo 17kuæanstava, a u ravnièarskom samo osam. Iz ovih podataka proizlazi razlikau prosjeènoj površini zobi u kotaru Kobaš.

8. Zakljuèak

Slavonska Posavina smještena je na lijevoj obali rijeke Save na južnimobroncima Psunja i Dilja. Veæi dio obradivih površina bio je smješten u rav-nici uz Savu gdje je bio izložen èestim poplavama koje su onemoguæavaleobradu gotovo polovice oranica tog podruèja. Ovo naroèito vrijedi za podruè-je kotara Brod. U ovom su podruèju postojali dobri preduvjeti za razvoj

230 Milan Vrbanus

135 U ravnièarskom podruèju kotara Kobaš jeèam je sijalo 87 kuæanstava, a u brdskom29. (Mažuran, Popis naselja, 180-247)

ratarstva o èemu svjedoèi više od 2/5 plodnih oranica te samo nešto manje od1/10 neplodnih. Ovo posebno vrijedi za podruèje kotara Kobaš gdje je plodnobilo skoro 2/3 oranica. Nažalost, èeste poplave u ravnièarskim dijelovima one-moguæavale su brži razvoj ratarstva premda je stanovništvo u poplavljenimpodruèjima ulagalo velike napore u obradi svojih oranica i popravljanju vla-stitog ekonomskog položaja.

Stanovništvo je obraðivalo oranice s volovima. Meðutim, stanovništvoje na ovom podruèju imalo vrlo malo volova. Naime, više od 2/5 svih kuæan-stava na ovom podruèju nije imalo vlastitih volova, a od tog broja neštomanje od 2/5 nije imalo nikakve vuène stoke. Situacija je bila puno lošija ukotaru Brod gdje više od polovice kuæanstava nije posjedovalo volove. Neštoje bolja situacija bila na podruèju kotara Kobaš. Meðutim, kuæanstva bezvolova takoðer su obraðivala znatnije obradive površine. Na taj su naèinnastojali poboljšati svoj materijalni položaj i pribaviti materijalna sredstvapotrebna za nabavu volova, ali èeste poplave u ravnièarskom dijelu onemo-guæavale su njihove pokušaje.

U slavonskoj je Posavini bilo obraðeno 2.999 jutara oranica što je izno-silo nešto više od 1/3 svih obradivih površina. Na ovom je podruèju udioobraðenosti bio puno veæi od tadašnjeg prosjeka za Slavoniju. Ovako relativ-no visok udio obraðenosti posljedica je vrlo visokog udjela obraðenosti ukotaru Kobaš gdje je bilo obraðivano više od polovice svih obradivih površi-na. Stanovništvo ovog podruèja obraðivalo je 2,47 jutara po kuæanstvu što jebilo manje od prosjeène površine za Slavoniju (3,14 jutara po kuæanstvu).Ovako mala površina obraðenih oranica po kuæanstvu prouzroèena je vrlomalom prosjeènom obraðenom površinom u kotaru Brod (1,55 jutara pokuæanstvu).

Stanovništvo je u slavonskoj Posavini uzgajalo pšenicu, jeèam i zob, alinije uzgajalo proso i kukuruz. Pšenica je bila najzastupljenija ratarska kultu-ra na ovom podruèju. Ova je žitarica zauzimala nešto više od 6/7, a jeèam izob nešto manje od 1/7 svih obraðenih površina. Pšenica i jeèam bili suzastupljeniji u ravnièarskom dijelu, a zob u brdskom.

Ratarstvo bi bilo jaèe da je na obalama rijeke Save bio izgraðen nasip.Izgradnja nasipa ubrzat æe razvoj ratarstva jer æe onemoguæiti èesta izlije-vanja rijeke Save i uništavanje ljetine. Prodajom viška svojih ratarskih proiz-voda stanovništvo æe doæi do materijalnih sredstava s kojima æe moæi naba-viti volove. Nažalost, proteæi æe cijela prva polovica 18. st. dok ne budeizgraðen nasip na rijeci Savi.


STRUKTURA ZEMLJIŠNIH POVRŠINA U SLAVONSKOJ POSAVINI

Tablica 1

STRUKTURA ŠUMA PREMA DRVNIM VRSTAMAU SLAVONSKOJ POSAVINI

Tablica 2(u jutrima)

Izvor: Mažuran, Popis naselja, 99-247.

232 Milan Vrbanus

STRUKTURA ŠUMA PREMA DRVNIM VRSTAMA I UGROŽENOSTI ODPOPLAVA U SLAVONSKOJ POSAVINI


UDIO ŠUMA PREMA DRVNIM VRSTAMA I UGROŽENOSTI OD POPLAVA USLAVONSKOJ POSAVINI

Tablica 4(u postocima)



STRUKTURA LIVADA PREMA PLODNOSTI U SLAVONSKOJ POSAVINI


STRUKTURA LIVADA PREMA PLODNOSTI I UGROŽENOSTI OD POPLAVAU SLAVONSKOJ POSAVINI



234 Milan Vrbanus

STRUKTURA LIVADA PREMA UREÐENOSTI U SLAVONSKOJ POSAVINI

Tablica 7

STRUKTURA LIVADA PREMA UREÐENOSTI I UGROŽENOSTI OD POPLAVA U SLAVONSKOJ POSAVINI




STRUKTURA ORANICA PREMA PLODNOSTI U SLAVONSKOJ POSAVINI

Tablica 9

STRUKTURA ORANICA PREMA UREÐENOSTI U SLAVONSKOJ POSAVINI

(u jutrima)

UDIO ORANICA PREMA UREÐENOSTI U SLAVONSKOJ POSAVINI

Tablica 11 (u postocima)

236 Milan Vrbanus

Tablica 10


UDIO ORANICA PREMA UREÐENOSTI U SLAVONSKOJ POSAVINI


STRUKTURA ORANICA PREMA UREÐENOSTI U KOTARU BROD

Tablica 13 (u jutrima)

UDIO ORANICA PREMA UREÐENOSTI U KOTARU BROD




UDIO ORANICA PREMA UREÐENOSTI U KOTARU BROD


STRUKTURA ORANICAPREMA UREÐENOSTI U KOTARU KOBAŠ


UDIO ORANICA PREMA UREÐENOSTI U KOTARU KOBAŠ

Tablica 17

238 Milan Vrbanus


UDIO ORANICA PREMA UREÐENOSTI U KOTARU KOBAŠ

Tablica 18

STRUKTURA ORANICA PREMA PLODNOSTI I POLOŽAJU NASELJAU SLAVONSKOJ POSAVINI




BROJ VOLOVA U SLAVONSKOJ POSAVINI

Tablica 20

POTREBNI DANI ZA OBRADU ORANICAU SLAVONSKOJ POSAVINI

Tablica 21

240 Milan Vrbanus


BROJ DANA POTREBNIH ZA OBRADU ORANICAU SLAVONSKOJ POSAVINI

Tablica 22



BROJ KUÆANSTAVA S VUÈNOM STOKOM U SLAVONSKOJ POSAVINI

Tablica 23

UDIO BROJA KUÆANSTAVA S VUÈNOM STOKOM U SLAVONSKOJ POSAVINI


UDIO BROJNOSTI VUÈNE STOKE U SLAVONSKOJ POSAVINI


242 Milan Vrbanus


BROJNOST VUÈNE STOKE U SLAVONSKOJ POSAVINIPREMA UGROŽENOSTI OD POPLAVE

Tablica 26



UDIO BROJNOSTI VUÈNE STOKE U SLAVONSKOJ POSAVINIPREMA UGROŽENOSTI OD POPLAVE

Tablica 27

244 Milan Vrbanus


ZASIJANE POVRŠINE PO VUÈNOJ STOCI U SLAVONSKOJ POSAVINI


UDIO ZASIJANIH POVRŠINA PO VUÈNOJ STOCI U SLAVONSKOJ POSAVINI


UDIO ZASIJANIH POVRŠINA PO VUÈNOJ STOCI U SLAVONSKOJ POSAVINI




OBRAÐENE POVRŠINE PO KUÆANSTVU I VUÈNOJ STOCI U SLAVONSKOJ POSAVINI


VELIÈINA ZASIJANIH POVRŠINA PO KUÆANSTVU PREMA VUÈNOJSTOCI I UGROŽENOSTI OD POPLAVE U SLAVONSKOJ POSAVINI


246 Milan Vrbanus


VELIÈINA ZASIJANIH POVRŠINA PREMA VUÈNOJ STOCI I UGROŽENOSTI OD POPLAVE U

SLAVONSKOJ POSAVINI




STRUKTURA ZASIJANIH POVRŠINA PREMA VELIÈINI POSJEDA POKUÆANSTVU U SLAVONSKOJ POSAVINI


UDIO ZASIJANIH POVRŠINA PREMA VELIÈINI POSJEDAPO KUÆANSTVU U SLAVONSKOJ POSAVINI


STRUKTURA ZASIJANIH POVRŠINA PO KUÆANSTVU PREMA VELIÈINI POSJEDA U SLAVONSKOJ POSAVINI


248 Milan Vrbanus


VELIÈINA OBRAÐENIH POVRŠINA PREMA VUÈNOJ STOCIU SLAVONSKOJ POSAVINI




VELIÈINA OBRAÐENIH POVRŠINA PREMA VUÈNOJ STOCIU BRDSKOM DIJELU SLAVONSKE POSAVINE


250 Milan Vrbanus


VELIÈINA OBRAÐENIH POVRŠINA PREMA VUÈNOJ STOCI U RAVNIÈARSKOM DIJELU SLAVONSKE POSAVINE




STRUKTURA OBRAÐENOSTI ORANICAU SLAVONSKOJ POSAVINI

Tablica 40

STRUKTURA OBRAÐENOSTI U SLAVONSKOJ POSAVINIPREMA UGROŽENOSTI OD POPLAVE

Tablica 41

252 Milan Vrbanus


STRUKTURA ZASIJANIH POVRŠINA PREMA POLOŽAJU NASELJAU SLAVONSKOJ POSAVINI

Tablica 42



VELIÈINA ZASIJANIH POVRŠINA PO KUÆANSTVU PREMA POLOŽAJUNASELJA U SLAVONSKOJ POSAVINI


RASPROSTRANJENOST RATARSKIH KULTURAU SLAVONSKOJ POSAVINI


254 Milan Vrbanus


UDIO RATARSKIH KULTURA U SLAVONSKOJ POSAVINI


RASPROSTRANJENOST RATARSKE KULTURE PREMA UGROŽENOSTI OD POPLAVA U SLAVONSKOJ POSAVINI




RASPROSTRANJENOST RATARSKE KULTURE PO KUÆANSTVU PREMAUGROŽENOSTI OD POPLAVA U SLAVONSKOJ POSAVINI


256 Milan Vrbanus


RASPROSTRANJENOST RATARSKIH KULTURA PREMA POLOŽAJUNASELJA U SLAVONSKOJ POSAVINI




UDIO RATARSKIH KULTURA PREMA POLOŽAJU NASELJAU SLAVONSKOJ POSAVINI


258 Milan Vrbanus


RASPROSTRANJENOST RATARSKIH KULTURA PO KUÆANSTVUPREMA POLOŽAJU NASELJA U SLAVONSKOJ POSAVINI




Summary

ARABLE FARMING IN SLAVONIAN POSAVINA AT THE END OF THE 17TH

CENTURY

Slavonian Posavina is located on the left bank of the Sava River and on thesouthern foothills of Psunj and Dilj. Most of the cultivable land is located in the plainalong the Sava, and was exposed to frequent flooding, which made the cultivation ofalmost half of the ploughland in the area impossible. In this area there were howev-er good preconditions for the development of arable farming, more than two fifths ofthe ploughland being fertile and less than a tenth being infertile. This relates in par-ticular to the district of Kobaš, where almost two thirds of the ploughland were fer-tile. Unfortunately, the frequent floods in this area prevented arable farming devel-oping rapidly, although the population in the inundated areas put in great effortswhile cultivating their fields, attempting to improve their economic condition.

The population had very weak material foundations, however, for the devel-opment of farming. More than two fifths of all households did not have their ownoxen, and of this number a little less than two fifths did not have any draught animalsat all. The situation was even worse in the district of Brod, where more than half thehouseholds had no oxen. However, these households did also cultivate considerableareas, thus attempting to gain enough wealth to be able to purchase the oxen neces-sary for better tilling. And yet the frequent floods in the area largely rendered theirefforts nugatory.

Slavonian Posavina had 2,999 jutro (approximately equivalent to an acre) ofland under the plough, which was about one third of all cultivable land. In this areathe percentage of cultivation was quite a lot higher than the average for the time inSlavonia. This relatively high percentage is the consequence of the very high per-centage of cultivation in the district of Kobaš, where more than a half of all cultivableland was tilled. The population of this area tilled per household a bit less than 2.5(2.47) jutro of land, lower than the average area in Slavonia in 1698 (3.14 jutro perhousehold). The smallness of the average area of cultivated land was the result of thevery small area of tilled ploughland per household in the district of Brod (1.55 jutroper household).

The people in Slavonian Posavina cultivated wheat, barley and oats, but no mil-let or maize. Wheat was the most common crop in this area. This cereal took up morethan six sevenths, and barley and oats together less than one seventh, of all the cul-tivated areas. Wheat and barley were more common in the plains of the area, oats inthe hilly areas.

Arable farming would have been stronger if an embankment had been builtalong the banks of the Sava. When an embankment was built, it would speed up thedevelopment of arable farming by preventing such frequent spillages of the river andthe consequent destruction of the produce. By selling their surpluses, eventually thepopulation accumulated the funds necessary to buy the oxen for the tilling of theirland. Unfortunately, a great deal of time was to pass before this process was com-pleted.

260 Milan Vrbanus

ratarstvo u slavonskoj posavini krajem 17. stoljeÆa

Documents