Rečenični i pravopisni znakovi

Rečenični znakoviTOČKAPišemo:• na kraju izjavne rečenice: Predstava počinje u 20 sati.• na kraju naslova, podnaslova i natpisa kada u tekstu dolaze jedan iza drugoga: Kazalište ZeKaem. Ivan Kušan. Koko u Parizu• iza naslova koji je smješten u isti redak s tekstom: Hrvatski pravopis. U pitanju je jedan od temeljnih jezičnih priručnika.Ne pišemo:• iza crtice ili trotočja (kao znaka nedovršenog iskaza): Još malo… pa će stići. Stigli su – nisu lagali.• iza naslova novina, knjiga, članaka: Književni vremeplov, Jutarnji list • kada je naslov puna rečenica: Opet poskupljenje struje UPITNIKPišemo:• na kraju upitne rečenice: Idemo li sutra u kino?Ne pišemo:• na kraju neupravnog govora: Pitali su nas idemo li sutra u kino. USKLIČNIKPišemo:• iza uskličnih riječi i rečenica: Jao! Odlično! - Na početku pisma: Poštovani! Draga bako!* UPITNIK I USKLIČNIK / USKLIČNIK I UPITNIKPišemo kada želimo jače naglasiti pitanje (Mislili su na mene?!), odnosno usklik (Mislili su na mene!?). TOČKA SA ZAREZOM: Hijerarhijski između točke i zareza: To je bilo sve; dalje smo mogli samo čekati. DVOTOČJEPišemo:• Pri nabrajanju: Bili su prisutni svi simptomi: slabost, vrtoglavica, umor, dezorijentiranost.• Pri objašnjavanju nekog dijela teksta: Sve je i dalje isto: nema poštovanja i reda.Ne pišemo:• Kada se nabrajanje prirodno uklapa u rečenicu: Planirali smo obići Ilicu, Jelačićev trg i Zrinjevac. *Ukoliko ne želimo posebno naglasiti obraćanje, stavljamo zarez: Poštovani, obraćam Vam se sa sljedećom molbom […]

TROTOČJE: Označava prekinutost dijela rečenice ili cijele rečenice: Pa… mislio sam da ćemo stići…

CRTICAStanka između dijelova teksta, dulja od zareza: Prolazili su dani – smjenjivala su se godišnja doba.U tiskanom tekstu koristi se umjesto navodnika u upravnome govoru: – Pitali ste za mene? – upita on. SPOJNICAPravopisni znak; njome označavamo dijelove riječi koji se ne izgovaraju kao cjelina: mo-ja ku-ća NAVODNICISluže za bilježenje upravnoga govora:Upravni govor na prvom mjestu:„Laku noć do sutra“, šapnula mi je.„Hoćemo li uskoro na spavanje?“ upitala je. „Hajdemo na spavanje!“ povikala je. Upravni govor na drugom mjestu:Šapnula mi je: „Laku noć do sutra.“Upitala je: „Hoćemo li uskoro na spavanje?“ Povikala je: „Hajdemo na spavanje!“ Upravni govor podijeljen na dva dijela:„Laku noć“, šapnula mi je, „do sutra.“„Hoćemo li“, upitala je, „uskoro na spavanje?“ „Hajdemo“, povikala je, „na spavanje!“ Pri navođenju nekog naziva, navodnici se mogu staviti, ali i ne moraju: Planiramo pogledati dramu „Leda“. Planiramo pogledati dramu Leda. Planiramo pogledati dramu Leda. Nazivi ustanova pišu se u navodnicima samo ako su u N: Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“; u G se pišu bez navodnika: Leksikografski zavod Miroslava Krleže. POLUNAVODNICIPojavljuju se unutar upravnoga govora: „To ti je bila 'mudra' odluka“, rugali su mu se.**

**Umjesto polunavodnika, u tiskanom se tekstu (ili pri pisanju na računalu) mogu upotrijebiti i kosa slova (kurziv): „To ti je bila mudra odluka“, rugali su mu se.

ZAREZ U JEDNOSTAVNOJ REČENICI

Pišemo:• Pri nizanju, naknadnom dodavanju i suprotnosti.• Pri pisanju mjesta i datuma: Zagreb, 3. listopada 2011.• Pri pisanju vokativa: Ljudi, počela je jesen!• Pri isticanju: Idemo na izlet, i to u Dubrovnik!• Pri nizanju bibliografskih jedinica: Dujmović-Markussi,

Književni vremeplov 3, Profil International, Zagreb, 2011.

• Ne pišemo: • Pri pisanju mjesta s prijedlogom u: U Zagrebu 3.

listopada 2011.

Pravopisni znakoviTOČKA: Iza većine kratica: i sl., tzv., itd., dr., god./g. Iza rednih brojeva: 7., 8., 33., XX.*** ZAREZ: Pri pisanju brojeva: 18,6 % 5,200 DVOTOČJE: Za označavanje omjera: 4 : 3, 1 : 1 CRTICA• Umjesto prijedloga od/do: Radno vrijeme: 8 – 14 sati. • Udaljenost između mjesta: Zagreb – Rijeka • Smjer kretanja: Tramvaj vozi na relaciji: Prečko – Borongaj. SPOJNICA• Označava da dijelovi sastavljeni tim znakom čine cjelinu: Smail-aga, rak-rana, Ivana Brlić-Mažuranić, crno-

bijelo, C-vitamin, PP-prezentacija• Upotrebljava se pri sklonidbi kratica: Obljetnica HAZU-a, 90-ih godina prošloga stoljeća.• Povezuje riječi pri pisanju brojeva: 16-godišnjak• Povezuje rastavljene dijelove riječi (kod prenošenja u novi redak).

***Ukoliko je jasnoća potpuna, npr. pri pisanju godina: 1838–1881 ili u popisu broja stranica: str. 12–18, točka se ne mora pisati.