Religija Vrsta: Seminarski | Broj strana: 14 | Nivo: Visoka kola za primijenjene i pravne nauke, Banja Luka

SADRAJ : - POJAM RELIGIJE - ISTORIJSKI NASTANAK RELIGIJE - DRUTVENI KARAKTER RELIGIJE - MIT I RITUAL - TEIZAM - AGNOSTICIZAM - ATEIZAM - JUDIZAM - HRIANSTVO - PRAVOSLAVLJE - RIMOKATOLICIZAM - PROTESTANIZAM - EKUMENSKI POKRET - ISLAM - BUDIZAM -1- POJAM RELIGIJE Sve religije su podjednako velike i mistinite. One su samo razliite staze koje vode do istog cilja. Sve one istiu bratstvo ovjeka i Oinstvo Boga. Sve religije propovijedaju da bi ovjek trebao voljeti svoje blinje i sva stvorenja. Sve podstiu svoje sljedbenike da budu dobri, ine dobro, vide dobro. Sve religije bismo trebali da tretiramo kao prijateljske partnere u uzvienom zadatku njegovanja moralnog i duhovnog ivota ovjeanstva. Kad razliite religije ponu bogatiti jedna drugu, upotpunie duu (unutranje jedinstvo) za kojom ovaj svijet tei. Uzmimo bogatstvo razliitih tradicija, budimo nasljednici batine cijelog ovjeanstva, a ne samo odreenog podruja ili nacije. Cilj svih religija je, u sutini, samo taj da uini ovjeka boanskim, bogolikim, omoguivi mu da izrazi boanske kvalitete, kao to su univerzalna ljubav, samilost, milosre, nesebinost, tolerancija, strpljenje, hrabrost i drugo. Prvo tumaenje dao je Ciceron, koji rije religija vezuje za latinski glagol relegere (ponovo itati, opet skupiti). Smisao samog glagola Ciceron pokuava izvui iz njegove suprotnosti, iz glagola religere, to se moe prevesti kao zanemariti, zapustiti. Sveti Augustin Niponski rije religija izvodi iz glagola reeligere to znai ponovo izabrati, a pod tim je mislio na obavezu hriana da pronau Boga koga su zaboravili. -2- U osnovi svaku religiju odreuju tri premise: teorijsko uvjerenje ovjeka u postojanje natprirodnog svijeta i u tome najvieg bia, vjerovanje u mogunost odnosa izmeu natprirodnog i prirodnog svijeta, ovjekovo stvarno uspostavljanje odnosa sa natprirodnim svijetom. Taj odnos se manifestuje u vrenju odreenih religioznih obreda ili rituala, kao i kroz kultno organizovanje u kome vjernici putem religioznih obreda iskazuju oboavanje, potovanje i slue boanstvu sa eljom stvarnog sjedinjavanja sa Svetim. Potrebno je pojmovno razlikovati kult od obreda i rituala, jer je kult za razliku od rituala i obreda sloeniji fenomen, s obzirom da istovremeno obuhvata praktinu aktivnost vjere i duhovnu stranu. Kult je objektivna ili stvarna osnova mita, dok je ideja Boga subjektivna i misaona predstava. Prema rome, mit ne moe bez kulta, s obzirom da mit predstavlja slikovito pripovijedanje ili kultnu djelatnost.

---------- OSTATAK TEKSTA NIJE PRIKAZAN. CEO RAD MOETE PREUZETI NA SAJTU. ----------

www.maturskiradovi.net

MOETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: maturskiradovi.net@gmail.com

http://www.maturskiradovi.net/mailto:maturskiradovi.net@gmail.com