religije i crkve pred izazovom globalizacije

IzvorničlanakUDK2:316.42.063.3Primljeno26.2.2009.

JosipŠimićSveučilišteuZagrebu,FilozofskifakultetDružbeIsusove,Jordanovac110,HR–10000Zagreb

[email protected]

Religije i crkve pred izazovom globalizacije

SažetakProcesi globalizacije događali su se mnogo puta u povijesti, daleko prije pojave riječi ‘glo-balizacija’ u drugoj polovici 20. st. Suvremena globalizacija podrazumijeva društvene, gos-podarske i političke procese usmjerene na prelaženje državnih granica i stvaranje globalnog svjetskog poretka. No ona se ne smije svesti samo na to, budući da njeni procesi pogađaju sva područja ljudskog života i djelovanja: medije i komunikacije, gospodarstvo, politiku, pravo, kulturu, ekologiju, etiku, religije i crkve. Posljedice globalizacije jesu nova iskustva na društvenoj, političkoj i gospodarskoj razini – povezivanje i umrežavanje kroz procese internacionalizacije i transnacionalizacije, kroz skupove poput G7 (G8) i Međunarodnog gospodarskog foruma u Davosu, ali i brojni društveni lomovi i gospodarska recesija. Glo-balizacija potiče religije na približavanje, na jačanje suradnje i na zauzimanje zajedničkog stava. Religije to i čine kroz postojeće zajedničke institucije, poput Svjetskog parlamenta religija (1993.) i Svjetske konferencije religija za mir (1970.), tražeći nove oblike približa-vanja, dijaloga, solidarnosti, suživota, suradnje i ostvarenja etičkog konsenzusa, vodeći računa o zaštiti vlastitog identiteta u vremenu pluralizma i multikulturalnosti. Religije su svjesne da je etičko pitanje postalo pitanje planetarne odgovornosti koje zahtijeva globalnu etiku oko koje se trebaju složiti svi subjekti na svjetskoj razini, a u kojoj će čovjek biti aktivni subjekt. Kršćanske crkve uzimaju u obzir određene pozitivne zakonitosti procesa globaliza-cije tako da možemo govoriti o »kršćanskoj globalizaciji«. Kršćanstvo je od svojih početaka bilo usmjereno na određenu vrstu globalizacijskih procesa – daleko prije nego li se pojavio naziv ‘globalizacija’. Crkve su svjesne svoje zadaće zajednički braniti u vremenu globa-lizacije dostojanstvo svakog čovjeka, svake tradicije i kulture. One to čine preko brojnih postojećih međucrkvenih institucija na svjetskoj razini kao što su Ekumensko vijeće crkava (World Council of Churches, WCC), Ekumensko vijeće mladih u Europi (Ecumenical Youth Council in Europe, EYCE). Katolička Crkva je od početka bila globalna i iz te je perspek-tive kroz stoljeća misijski djelovala. Nakon II. vatikanskog sabora to će djelovanje pojačati osnivanjem Papinskog vijeća za jedinstvo kršćana (1988.) koje je nastalo iz Tajništva za jedinstvo kršćana (1960.), zatim Svjetskog dana mladih i Caritasa internationalisa.

Ključneriječicrkva/e,dijalog,etika,globalizacija,internacionalizacija,kultura/e,mondijalizacija,plura-lizam,religija/e,transnacionalizacija

1.Globalizacija:pojavak,definicija,razvojiposljedice1

Naziv ‘globalizacija’2 pojavio se u modernoj semantici u drugoj poloviciprošlogstoljeća.LukaTomaševićtvrdidajenastao1961.,3SimoneMoran-

1

Kratica koju susrećemo u tekstu: LThK =Lexikon für Theologie und Kirche, I.–XI.,Herder,Freiburg/B.-Basel-Rom-Wien1993.–2001.

2

Krozpovijestsusepriširenjuvelikihcarstavadogađalidruštveno-kulturniprocesikaoštosupokušajikulturneireligiozneunifikacije,kojemožemonazvatiglobalizacijom:helenizacijanakon osvajanja Aleksandra Makedonskog,kulturno-religiozne unifikacije za vrijeme

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA116God.29(2009)Sv.4(745–761)

J. Šimić, Religije i crkve pred izazovomglobalizacije746

dinitvrdidagajeprvismislioiupotrijebioThe Economist1962.,4aStefanoZamagni5tvrdidagaje1983.iskovaoameričkinovinarTheodorLevitttedagaje1988.usvojimradovimaučinioslavnimekonimistKenichiOhmae.Oko1990. postaje vrlo popularan kao dijagnostički pojam za opisivanje suvre-menihdruštvenih,gospodarskihiraznihdrugihprocesanasvjetskojrazini.6Kaoizrazpotisnuojeudrugiplannapozornicidruštvenihzbivanja7različitepojmove8kaoštosunpr:‘industrijalizacija’,‘kapitalizam’,‘socijalizam’,‘li-beralizam’,‘moderna’,‘post-moderna’itd.Izpojma‘globalizacija’izvedenesuuhrvatskomjezikuriječipoput‘globalizirati’,‘globalan’,‘globalistički’,‘globalizirajući’,aiuengleskom9imamoinoveriječiiizraze.Paralelno s izrazom ‘globalizacija’ na frankofonskom govornom područjupojavljujesenaziv‘mondijalizacija’(mondialisation).Ovadvaterminapo-nekadizgledajuibivajuupotrebljavanikaosinonimi,iakotoustvarinisu.Iuonimvatikanskimdokumentimakojisu izvornonapisaninafrancuskom,susrećemonaziv‘mondijalizacija’.10Istovrijediizaprijevodenafrancuskirazličitihvatikanskihdokumenata.Postojerazličitiopisiidefinicije globalizacije.SimoneMorandini11pišekakosamariječ ‘globalizacija’,upućujenaobzorebezgranica, tekakoonanijeposljednjikorakuprocesumondijalizacijeiliinternacionalizacije.Onovakodefiniranašfenomen:

»Sizrazomglobalizacijaukazujesenasloženiinovifenomen,tipičanzaposljednjadesetljeća,kojijenezaustavljiv.Stvaranjeglobalnogmeđuovisnogiumreženogprostora,sodređenimuni-tarnimznačajkama,ukojemdjelujurazličitičinitelji.«12

Tojesuživotujednomotvorenomdruštvu,kojiolakšavaotvaranjegranicaiz-međurazličitihkultura,religijaiidejnihusmjerenja.»Globalizacijaje«,pišeGianninoPiana,»složenfenomennakojimožemosvestimnoštvoprocesa,kojisujakovažnizarazvojosobnogidruštvenogživota.«13

Procesi globalizacije,14zahvaćajuraznapodručjaljudskogživotaidjelova-nja.SimoneMorandini15nabrajaštosesveglobalizira:1.komunikacije,2.gospodarstvo,3.politika,4.okoliš,5.rizikisolidarnost,6.kultureireligije.ŠtosvezahvaćajuprocesiglobalizacijejošjasnijenabrajaLexikon für Theo-logie und Kirche: 1.medije i komunikacije16 –brzi protok informacija; 2.gospodarstvo17–proizvodnju i tržišta;3.politikuipravo18–politički i pravni poredak;4.društveneiživotneodnose19–društvene i međuosobne odnose;5.kulturu20–dijalog kultura;6.ekologiju21–zaštita okoliša;7.etiku22–traže-nje univerzalnih etičkih načela;8.religije23–interkonfesionalni dijalogi9.crkve24–ekumenski dijalog.Posljedice globalizacije25 su: 1. nova iskustva, ali i lomovi na društveno-političkoj,gospodarskoj,kulturnoj,etičkojireligioznojrazini–dramatični procesi i promjene;3.ubrzanointeresnopovezivanjeiumrežavanjerazličitihdruštvenihsubjekata–integracijski procesi;3.pojavaiporastutjecajatrans-nacionalnih čimbenika26 na političkoj, gospodarskoj (silni porast utjecajamultinacionalnihkompanija), financijskoj (svevećavažnostmeđunarodnihtržištakapitala)ikulturnojrazini–transnacionalizacija;4.gubitakilisma-njenjepolitičkevažnostigranicanacionalnihdržava– internacionalizacija;5.pojavanovognačinapromišljanjaorazličitimproblemima(interesnesku-pinepoputG7[G8]iSvjetskigospodarskiforum,kojiseokupljauDavosu),aliinovaekološkasvijestposebnouraspravioklimatskimpromjenamaioonečišćenjuokoliša,novioblicipartnerstvaradiostvarenjarazličitihciljevanasvjetskojilikontinentalnojrazini–globalizirajuća svijestiekologiziraju-ća savjest;6.prosvjedikojiprateokupljanjaG7(G8),Svjetskigospodarski



forum isličneskupove–protuglobalizacijskiprosvjediiprocesi–antigloba-lizacija.

2.Stav,odgovoridjelovanjereligijanaizazovglobalizacije

SimoneMorandini27predlažeodređenopovezivanjereligijakakobiseomo-gućilonastajanjejednogzajedničkogpoimanjaitumačenjafenomenagloba-lizacije,polazećiodanalizeglavnihdruštvenihpodručjakoja suuključena

Partskog carstva, Rimskog carstva, Han di-nastije,širenjaislamauranomSrednjemvije-ku,mongolskogcarstvaitd.Istotako,širenjekršćanstvamožemopromatratikao jedanodnajvećihprocesaglobalizacije,doknekividesv.Pavlakaojednogodnajvećihglobalizato-ra u povijesti. U novom vijeku, kolonijalnuglobalizaciju provodili su također europskiimperiji: portugalski, španjolski i Ujedinje-no kraljevstvo (Velika Britanija). Određenedruštvene, gospodarske i političke proceseudrugojpolovici19.stoljeća,kojisupreki-nuti Prvim svjetskim ratom, možemo sma-trati pretečama moderne globalizacije. Usp.Franz-XaverKaufamann,»Globalisierung.I.Grundlegung: 2. Historische Entwicklung«,LThKXI.,str.96–97.

3

LukaTomašević,Crkva pred izazovom glo-balizacije. Vrednovanje i kršćansko propiti-vanje, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb2007., str. 31.Autor se poziva naWebster’s Third International Dictionary of English Language Unbridged, Meriam, Springfield,MA.1961.,str.965.

4

Usp.»Globalizzazione.Peravviarelariflessi-one«,Credere oggi24(2004),br.1/139,str.7.

5

Usp.»Globalizzazione: economia,politicaeambiente«,Credere oggi24(2004),br.1/139,str.37.

6

Udrugoj polovici prošlog stoljeća na svjet-skoj razini nastaju različite ustanove kojeimajuglobalnuzadaću,anekeodnjihnastalesu u okviru ili pod pokroviteljstvomUN-a:GATT =GeneralAgreement onTariffs andTrade; GEF = Global Environment Facil-ity; IWF = InternationalerWährungs Fond;UNCTAD = United Nations Conference onTradeandDevelopment;UNESCO=UnitedNations Educational Scientific and CulturalOrganization; UNHCR = United NationsHigh Commissariat for Refugees; UNICEF= United Nations International Children’sEmergencyFound;UNDP=UnitedNationsDevelopment Programme; UNEP = UnitedNations Ecological Programme; UNDRO =UnitedNationsDisasterReliefCoordinator;UNIDO=UnitedNationsIndustrialDevelop-

mentOrganization;UNPO=UnrepresentedNations and Peoples Organization;WTC =WorldTradeCentre;WTO=WorldTradeOr-ganization(istukraticuimaiWorldTourismOrganization);WUS=WorldUniversitySer-vice;WWF=WorldWildlifeFound;WWU=WirschaftsundWährungsUnion;Worldbankitd.Postojeiustanovekojisunastalekaoplodbilateralnih ilimultilateralnihdogovora,kaoNAFTA=NorthAmericanFreeTradeAgree-ment,OPEC=OrganizationofPetroleumEx-porting Countries, Dogovor iz Maastrichta,Schengenskisporazumimnogidrugi.

7

Usp. Claude Lévi-Strauss, Race et histoire,Paris1961.,str.53.Govorećiopozapadnja-čivanju planeta, autor ističe da je ono dale-ko manje rezultat slobodne odluke, već dase radi o manjku slobodnog izbora. Pojam‘globalizacija’ često je shvaćan kao drugoimezaliberalnikapitalizammultinacionalnihkompanija. Upravo pred početak 17. Dana Frane PetrićaukomentarunaprveznakovekrizeirecesijeInesSabalićučlanku»Umroje anglosaksonski kapitalizam« (Slobodna Dalmacija,20. rujna2008.,str.14)napisalaje:»Ovojepočetakkrajaglobalizacijeikrajfinancijskogsustavanakojismonavikli,notežnjazaprofitomipakjevječna.«

8

Usp. Franz-Xaver Kaufmann, »Globalisie-rung.I.Grundlegung:1.Begriff«,LThKXI.,str.95.

9

Globalbudget(irung),global managing,glo-bal sourcing, global players, GPS = global positioning system, global recession, global share,global villageitd.

10

Usp. Ivan Pavao II, Lettre Au moment,L’Osservatore Romano, 13. svibnja 2000.,4 (Enchiridion Vaticanum XIX, Documenti ufficiali della Santa Sede 2000,EDB,Bolog-na2004.,str.834,837i838).Uovompismupapa našoj temi posvećuje br. 3 i 5 (str. 4),koristeći tri puta izraz ‘mondialisation’ ijednom ‘globalisation’. Isto tako, Papinskovijećezapravdu imirudokumentuVoilà à peine plus. L’Église face au racisme. Pour une société plus fraternelle, pripremljenom29.kolovoza2001.zaSvjetskukonferenciju



u procese globalizacije i u raspravu o njoj (mediji, gospodarstvo, politika,okoliš,kulturaireligije).Isti autor28 tvrdi kako je potreba planetarne solidarnosti na gospodarskomi društvenom području pokazala nužnost daljnjeg jačanjameđukulturalnihodnosa,kakobise izbjeglaredukcijasuvremenogdruštvanapuku»mcdo-naldizaciju«,tj.napotrošačkodruštvobezširokihobzoraipovijesnogsjeća-nja.Raznolikostlokalnihkulturaosuđenajenazaboraviliutapanjeunekojglobalnojpopulariziranojkoinè kulturi,bezneposrednihdruštvenihsadržajaili,štojejošgore,naiskorjenjivanjekrozimperijalističkupolitiku,kojazaposljedicumožeimatisrazcivilizacijaipojavufundamentalizama,kakoonihreligioznihtakoionihpolitičkih,gospodarskihiindividualističkih,usredoto-čenihupotpunostinatržište.Multikulturalnost,kojaseostvarujeunaprednimdruštvima,pokazujerazliči-temogućnosti,kojeponekadpotičunapromjene,nameđusobneinkulturaci-je,naporastidentiteta.Utomsmislu‘globalno’ovdjenepodrazumijevapukuuniformiranostijednoobraznost,kojeodbacujulokalneznačajke.Danas,na-stavljaS.Morandini,29 trebamoodbaciti eurocentričnu težnjuzakulturnimjedinstvomljudskezajedniceutemeljenenazapadnjačkimvrijednostima,bu-dućidanamseotvorioprostorzadijalogkultura,posebnokadsuupitanjuljudskaprava.Tajdijalogjestbitnačinjenicazastvaranjesigurneplanetarnezajednice.Sveovoštojerečenozakulture,možeserećiizareligije,nastavljanašpi-sac,30jersedanasionenalazejednauzdruguijerihglobalizacijapoziva,neostavljajući imizbor,nasuprotstavljanjefundamentalizmuinameđusobnosestrinskoprepoznavanje.Obzormiraisuživotanužnijecilj,iakoseponekadčinidagajenemogućeostvariti,kojipredreligijestavljazadaćunastojanjaokopravednosti,opraštanjaiodbacivanjanasilja,kakobiseostvarilapraved-nost.Utomobzorudijalogsepokazujekaotemeljnietičkiireligiozniimpera-tiv,kojisemorapokazatipažljivimispremnimsaslušationogadrugoga.EnzoPace,31docentsociologijereligijanaSveučilištuuPadovi,ističekakoglobalizacijaskraćujeudaljenostizmeđukulturaireligija,kojetakopostajublizujednadrugojčemudoprinoseselidbeljudirazličitihkulturaireligijanarazličitamjestanašegplaneta.Društvaprvogsvijetapozvanasusuočitisesovimnovimoblicimapluralizma,koji sudaleko raznolikiji i izazovniji odonogklasičnogoblikapluralizmakojijepostojaoizmeđukatolikaiprotesta-nata,kaopripadnikadominirajućihcrkavaimanjinskihreligija.Globalizacijastavljaizazovpredvelikepovijesnereligije,kojesuoduvijekimalenavikusmatratisesveopćimisvjetskim:1.Dalipostatibedemobranezajedničkihuspomena ivlastitih identiteta,kojiseosjećajuugroženimdolaskomnovihkulturaireligija,kojesushvaćenetuđimiposveneuskladivimsdemokrat-skimpravilima igre ili pak nastojati zapriječiti izbijanje sukoba kultura ilinovihvjerskihratova;2.Ilipojačatinaporeokoistinskogdijalogasnakanompostizanjaminimalnogkonsenzusaizmeđurazličitihreligijaikultura?Pacepostavljapitanje:

»Kakosepostavljajureligijeikultureuodnosunastanjekojesmoopisali?Jesuliustanjuizdr-žatiizazovenovogpluralizmakojepostavljaglobaliziranodruštvo?«32

Ondrugidiosvogačlankaposvećujetemi»Velikesvjetskereligijeiglobali-zacija«,33atrećidiotemi»Izazoviglobalizacije«(zareligije).34

Govoreći o susretu velikih povijesnih religija i globalizacije, Enzo Pace35ističe da su religije, posebno one povijesne, naviknute širiti se po cijelomsvijetu,inkulturiratiseuokoliše,posverazličiteodonihukojimasunastale.



Zato, teoretski gledano, one nemaju nikakva razloga bojati se globalizaci-je, jer sunadnacionalneposamoj svojojdefiniciji i jer sunjihovnavještajiliporuka sposobniprevladatikulturne, lingvističke iostaleprepreke,kojerazdvajajunarodeipojedince.Krozpovijesttosučinilikršćanstvoiislam,adanas toposebnočinibudizam,pokušavajućipretočitiu shvatljivigovorteškaikompliciranapravilaasketskogputa,kojiomogućujesvladavanjeboli.Ako je to istina,onda je isto tako istinadaglobalizacijadanaspredstavljarelativnonovustvarnostikadsusvjetskereligijeupitanju.Očitajeičinje-nicadau»trećem«i»četvrtomsvijetu«nastajunovereligije36zahvaljujući

protiv rasizma, rasne diskriminacije, kseno-fobije i nesnošljivosti (održana u Durbanuod 31. kolovoza do 7. rujna 2001.), u br. 2kaže:»2.Lamondialisation,déjàcommencéeen1988,necessedes’accélérer:lespays,leséconomies, lescultures, lesmodesdevieserapprochent,s’universalisentetseconfondent(…)La‘mondialisation’encourss’illustrededifférentesmanières(…)«U:Enchiridion Va-ticanumXX,Documenti ufficiali della Santa Sede 2001,EDB,Bologna2004.,str.1727.Utalijanskom prijevodu isti tekst koristi izraz‘globalizzazione’: »La globalizzazione, giàavviata nel 1988, accelera continuamente ilpasso;ipaesi,leeconomie,leculture,glistilidivita si avvicinano, siuniversalizzanoe siconfondono(…)La‘globalizzazione’incor-soappareinvarimodi(…)«(VidiIsto.)

11

S.Morandini,Nav.čl.,str.7–8.S.Morandinijekoordinatorprojekta»Etica,filosofiaeteo-logia«fondacijeLanzauPadovi.

12

Isto,str.8.StefanoZamagni,uranijenavede-nomčlankunastr.37,ovakodefiniraglobali-zaciju:»Quellodellaglobalizzazioneètipicofenomenocomplesso.Nondeveperciòmera-vigliarelapluralitàdelleinterpretazioniedeirelativiattegiamentipolitici.Ineffettilaglo-balizzazionedivideglistudiosieicitadinipiùdiquantoliunisce(…)Moltipensanochelaglobalizzazionerappresentisolounavanzatostadiodisviluppodelcapitalismo.«

13

»Etica: una corresponsabilità planetaria«,Credere oggi24(2004),br.1/139,str.57.

14

Usp. Peter Urlich, »Weltwirschaft, Welt-wirschaftordnung«, LThKX.,str.1085. Kaoreakciju na procese globalizacije i njihoveposljedice, Urlich opisuje tri različita poli-tička,adonekleidruštvenaietička,pristupasamom fenomenu: 1. staroliberalni pristupposve slobodnog tržišta, koji podržava slo-bodno i deregulirano tržište i ne želi ni po-sredno ni neposredno uplitanje politike usvrhuregulacijetržišta,kojiustvaripolitikui drugapodručja ljudskog života, promišlja-nja i djelovanjapotpunopodlažedominacijitržišta,koje jesrecesijomkrajem2008.do-

živjelokrah;2.neoliberalni pristupprihvaćaprimatpolitikenadtržištem,alisamousvrhuoneregulacijekojabiomogućiladalekovećuučinkovitosttržištai3.ordoliberalni pristupkojipoliticinaglobalnojrazinidajeapsolutniprimatnadtržištemausvrhu»civiliziranja«(»dovođenjaured«)svjetskogtržišta(global governability, governance).StefanoZamagni,uranijenavedenomčlankunastr.39,govorio»delokalizaciji«proizvodnjekaojednojodposljedicaglobalizacije.

15

Usp.S.Morandini,Nav.čl.,str.9–18.

16

Usp.JoachimR.Höflich,»Globalisierung.II.Globaliesierungsprozesse:1.Komunikation«,LThKXI.,str.98–99.

17

Usp. Hermann Sauter, »Globalisierung. II.Globalisierungprozesse:2.Ökonomie«,LThKXI., str. 99–100. Vittorio Hösle, u svojemdjelu Moral und Politik. Grundlagen einer politischen Ethik für das 21. Jahrhundert,C.H.Beck,München1997.,zaključujekakosesvjetsko gospodarstvo zahvaljujući globali-zacijirazvijaprekogranicasuverenihdržava(usp. str. 720), a što je naročitouzelomahanakonzavršetkahladnograta,tesusemnogedržavepriključileGATT-u,noosjećasema-njakjednesredišnjeetičkeustanovekojabitoreguliralajerWorldBankiIMF(Međunarodnimonetarnifond)imajuograničenemogućno-sti(usp.str.749).Globalizacijagospodarstvaitehničkirazvoj,posebnoinformacijsketeh-nologije,upozoravaHösle,dalekojebržiodnjegovamoralnogvrednovanja(usp.str.755).Ontakođerkažedapitanjeporezatrebauredi-tijednimmeđusobnimdogovoromnaglobal-nojrazini,kakobisespriječiobijegkapitala(usp.str.926).Umodernomsvijetuuznapre-dovale globalizacije, naglašava Hösle, ima-moprimat vanjske politike, posebnokad suupitanjugospodarskiiekološkiproblemi,jernitiizolacionizamvelikihsilanijevišemoguć(str. 1008). Globalizaciju gospodarstva višenijemogućezaustavitiilivratitinatrag(usp.str.1017).Globalizacijaprivredemanje-višeprisiljavana reaktivnupolitiku,nasuprotni-žim socijalnim i ekološkim standardima unadolazećimzemljama(usp.str.1084).Höslezaključujekako jedovođenjeprivredeu red



velikimmasamakojeseselepoplanetuikojetakoomogućujupresađivanjetihreligijaiu»prvi«svijet,kojeseodpočetkapredstavljajunesamokaoetničkereligije,većistovremenoikaotransnacionalnereligije.Kaoreakcijanaovodogađasedasepripadnicipovijesnihreligijapovlačeizatvaraju,ži-većivlastituvjerukaooznakuvlastitogkulturalnogidentiteta.Globalizacijačinidasekulturneireligijskerazlikepojavljujuiutječuitamogdjesedržidaonenemajunikakvevažnosti,atosuzatvoriibolniceu»prvomsvijetu«.Sjednestrane,globalizacijakrozmoderneseobeiskorjenjujeosobe,skraćujućiudaljenostiizmeđurazličitihmjesta,asdrugestranedovodinasvjetskupo-zornicuonoštojeposvelokalno,patakoobičajijedneetničkeskupinekružeurazličitimokolišima,udaljenimodnjihovihizvornihmjesta,činećitakodalokalnopostaneglobalno.Globalizacija postavlja određene izazove, kako tvrdi već spominjani EnzoPace,37predvelikepovijesnereligije (kršćanstvo, islam,hinduizamibudi-zam),odkojihjenajvećireligioznipluralizamkojijeprožeonesamozapadnodruštvo,većimnogadruga.Sjednestranesusrećemočinjenicudasuseljudinaviklinasuživotitoleranciju,namiješanebrakove,nazanimanjezarazličitereligioznesvetkovineisvečanostipainasudjelovanjeunjima.Oniseusva-kodnevnomživotuuzajamnopodnose,postajuprijateljipoštujućirazličitostdrugih.Sdrugestraneživotpostajesveteži,jerjesvemanjeradnihmjesta,jersejavljadruštvenadegradacijaučetvrtimavelikihgradova.Utakvojsituacijiosjećajzajedništvakojepružajureligijepostajumnogimaposljednjanadautežnjiimatijedanodređeniidentitetibitiprepoznatiprihvaćenkaosubjektudruštvenojsredinikojaihnepoznaje,nepriznajeičestozapostavlja.Osjećajpripadnostinekojreligijinatajnačinpostajetakođerosjećajetničkeikultur-nesamoobrane,zahvaljujućiupravoduhovnojsnazikojunekojosobipružaodređenareligijausvrhuobraneudruštvukojejeneprijateljskopremaslabi-ma,nasilnosonimakojeneuspijevagospodarskipokoritiinezainteresiranozaonekojiostajunarubudruštva.Uglobaliziranomdruštvureligijemogubitiunapastidaseprekomjerehvalesvojomulogomčuvaricakolektivnihsjećanjacijelihnaroda,što je jamstvoponuđenogosjećajapripadanjazajedničkojsudbini.Religijetakopostajupo-sljednjesigurnojamstvozajedničkogidentitetauvremenuukojemjepora-staoosjećajstrahaodmogućeiskorjenjivostirazličitihobičajanarodaipoje-dinaca.ZatosemnogihvatajuzaBoga,nesamoineprijesvegajerželebitičvrstiuvjeri,negodalekovišezatojerumnogimslučajevimavjeraostajekaozadnjapoveznicaosobakojeusvijetuukojemživevišeneuspijevajupronaćionedruštveneikulturneznačajkeokolišaukojemsurođeniiukojemsunekadživjeli.Velikepovijesnereligijepozvanesudapazekakonebiupaleuzamkusvođe-njavjerenajednostavnealimoćneidjelotvornezajedničkedruštvene»ozna-čivače«,iakosečinidasesituacijarazvijauispravnomsmjeru.Njihovivođeipredstavnicitrebajubitisvjesnisvojeodgovornostiiizazovakojiglobaliza-cijastavljapredsvakogaodnjih.Religijesupozvaneprilazitisvebližejed-nadrugoj,usprkosbrojnimrazlikama,jermoguizvršitivrlovažnuodgojnuzadaćunastojećiokopitanjakoja su imsvimazajednička.One takomoguodgajatisvojevjernikeuglobalnompravcu,tj.damožepostojatijednaistinakojusvakaodnjihmožeprihvatiti.Trebajuihuputitidadjelujunalokalnomplanupoštujući jedni druge i slijedeći pozorno različite putove koje svakaodnjihnudiu svrhunadilaženja svegaštoograničava ljudskobiće. Istinu,kojusvakareligijadržidazakonitoposjeduje,ljudimogudostićinarazličitenačine.Tonijerelativiziranjeistine,naprotivonatakopostajeglobalna,kao



okvirzajedničkihduhovnihvrednotakojemoguposlužitizaizgradnjujednesveopćeetike.AndreasBsteh,38govorećioreligijamauprocesuglobalizacije,iznositrivaž-nezadaćekojereligijeuprocesuglobalizacijemorajuimatipredočima:1.osje-ćajzajedničkeodgovornosti,2.traženjejedinstvakrozdijalogi3.formulira-

središnjazadaća21.st.,kaoiprihvaćanjeiza-zovaglobalizacije(usp.str.1113).

18

Usp. Christian Tomuschat, »Globalisierung.II. Globalisierungsprozesse: 3. Politik u.Recht«,LThKXI.,str.100–101.

19

Usp. Franz-Xaver Kaufmann, »Globalisie-rung. II. Globalisierungsprozesse: 4. Sozia-les«,LThKXI.,str.101–102.

20

Usp.WolfgangWelsch, »Globalisierung. II.Globalisierungsprozesse: 5. Kultur«, LThKXI.,str.102–105.

21

Usp. Urlich Hampicke, »Globalisierung. II.Globalisierungsprozesse:6.Ökologie«,LThKXI.,str.105–106.

22

Usp. Konrad Hilpert, »Globalisierung. II.Globalisierungsprozesse: 7. Ethik«, LThKXI.,str.106–110.Mogućejetakođergovoritiomeđusobnompovezivanjuiprožimanjuraz-ličitihfilozofskihtradicija.

23

Usp.AndreasBsteh,»Globalisierung.II.Glo-balisierungsprozesse: 8. Religionen«, LThKXI.,str.110–111.

24

Usp. Jürgen Werbick, »Globalisierung. II.Globalisierungsprozesse: 9. Kirche u. Kir-chen«, LThKXI., str. 111–113. SpomenimoiučenjekatoličkeCrkve,posebnopapeIvanaPavla II. o globalizaciji. Usp. također LukaTomašević,Nav.dj.

25

Usp. Franz-Xaver Kaufmann, »Globalisie-rung. I. Grundlegung, 3. Begleiterscheinun-gen«,LThKXI.,str.97–98.

26

Kaonegativanprimjerposljedicaglobalizaci-je imamopadcijenanafteudrugojpolovici2008. i»plinskirat«Rusija-Ukrajina-Europ-skaUnijapočetkom2009.Godina2008.do-nijela je krizu i recesiju globalnih razmjerakojajepogodilasvesvjetskeburze.Krizaječinisepočelasnevjerojatnimpadomvrijed-nosti dolara i rastom cijena sirove nafte doskoro150$injenimpadompočetkom2009.nasamo34$.Tootvarapitanjeomoraluonihkojiupravljajusvjetskimtržištemnafteidru-gihopćepotrebnihdobara.Kulminacijakrizeirecesijepokazalasekrajem2008.katakliz-

mičkim padom vrijednosti dionica i drugihburzovnihpapirana svjetskimburzamakojijeprisiliovlademnogihzemaljada,suprotnosvimdosadaproklamiranimgospodarskimifinancijskimpolitikama,ubrizgajuvelikeko-ličine novca u posrnule banke, investicijskefondoveitvrtke.Ovajpostupakneposrednogfinancijskog miješanja podsjeća na metodunekadašnjih komunističkih režima. Kao po-sljednjičinuovojdramitrebapridodatiiplin-skisukobRusija-UkrajinaiRusija-Europskazajednica.Sveovomogućejepromatratikaonegativneposljediceprocesaglobalizacije.

27Usp.S.Morandini,Nav.čl.,str.7–22.

28Usp.Isto,str.16–18.Trebamoli–pitaseMo-randininastr.17–odgovoritinaoveizazovebranećiposvakucijenuvrednoteZapada,čakismjeramakojesusnjimausuprotnosti,po-sebnonakon11.rujna2001.?

29Usp.Isto,str.17–18.

30Usp.Isto.Gledeintegracijeislamanastr.18piše:»Samokrozdijalogmožemose,napri-mjer,nadatipojavi jednogeuropskogislamakoji će biti otvoren za kritičku integraciju,kojićeznatisačuvatiipotvrditivlastitiidenti-tet,stvarajućiistovremenonoveoblikedodiraisusretasaZapadom.«

31Usp. Enzo Pace, »Religioni e globalizzazi-one«,Credere oggi24(2004),br.1/139,str.47–55.

32

Isto,str.49.

33

Usp.Isto,str.50–52.

34


35


36

Usp. Isto, str. 50–51. Kao npr. Sveopća cr-kva kraljevstvaBožjega utemeljena 1977. uBrazilu,MoonovaUjedinjenacrkva,različitekarizmatskeskupine,religijskezajednicekojepotječu iz Ghane itd. Danas je doista teškosnaćiseuovoj»novojsvetojgeografiji«uko-jojsusrećemodžamije,hramove-sikh(a),bu-dističkepagode,terreiros–svetištaafro-ame-ričkihsektipoputumbandeicondomablea.



njezajedničkogetičkogsustavaprekomeđusobnogpovezivanja,dogovaranjaiprožimanja.Religije39promatrajučovjekakaopojedincakojiprijesvegausvojojnutrini,tj.usvimsvojimživotnimrazdobljimaipodručjima,pokušavanadićisamogsebe.Osjećajućisepozvanimatumačitiznakovevremena,štoznačidasuseusmjerile prema otkrivanju i tumačenju budućnosti čovjeka, oslanjajući senabogatstvosvojihpovijesnihreligioznihsadržajaiizričaja.Polazećiodtihdatosti,onenastojeprotumačitisadašnjost,tj.onoštojeunjojnovo,itouvi-jekiznova–nadrugačijinačin,jeronoštojedanasljudimanovo,brzobivanadiđenozbogsvebržegglobalnogumreženjaisvejačegmeđu-prožimanjaprostoraivremena.Stvarnostsvijeta,kojijesvepovezanijiiujedinjeniji,sasvimsvojimmogućnostima,naistinačinpokazujemogućnostnapretkaira-zvojaglobalnihrazmjera,aliipodručjamogućihsukoba.Tojepozivrazliči-timreligijamadasvasvojanastojanjaisvesvojemogućnostistaveuslužbučovjekuunjegovunastojanjudaprekousmjerenjanasvojetranscendentalnekorijeneponovnoutemeljisvojeljudskodostojanstvo.Polazećiodpostojećihrazličitostiiodrazličitihidentiteta,čovječanstvojepozvanotražitinovoza-jedništvokakobiočuvaloreligioznuietičkudimenziju.Činjenicadaseljudi,ipojedinciiskupine,morajusvevišeučitidijelitiživot-niprostorsdrugima,svevišenamećeipotrebuneizbježnogdijalogameđureligijama.40Njihovdijalogmeđusobnoisasvijetomtrebaproizlazitiizdina-mikenjihovihvlastitihidejauznakujednenovedijaloškekulture,kojanećepoticatireligijedanjihovevlastiteidentiteteizadaćedefinirajujednaprotivdruge,većnaprotivdaihtonastojanjeusmjerijednupremadrugoj.Usvijetukojisvevišepostajejedinstvenutraženjuodgovoranarazličitaživotnapi-tanja,odreligijaseočekujedapostanusimbolprocesa»dijalog-jedinstvo«,kakotonaglašavaWalterKasper.41Izmjeničnidijalognećeisključitipitanjeistinitostinitićepitanjezajedništvatražitiinastojatiutemeljitinajednommi-nimalnomzajedničkomnazivniku.Ovdjesedalekovišeradionovonastalomidentitetuostvarenomiprodubljenomupovezanosti,kojidrugeneisključu-jeniti zaobilazi,većnaprotiv,koji jenaučiopokazivati seupovezanosti sdrugima.Toćebititemeljprocesadijaloga-jedinstvakojićeunadolazećimkulturnimnastojanjimačovječanstvameđusobnopovezivatirazličitereligijeiupućivatiihnanjihovuzajedničkuodgovornostzaljudeizastvorenisvijet.Iakoreligijeikultureteškopodnoseilineprihvaćajujednusveopćuetiku,42ipaksamoprekonjihovogminimalnogdogovoratrebajunastojatiokozajed-ničkeetike,zadržavajućisvojerazličitosti.43Premauvjerenjusvihreligija,čo-vjekasenesmijeshvaćatiidefiniratikaodionekogsvemirskogstrojanitikaonekufunkcijuglobaliziranogdruštva,većkroznjegovuosobnuusmjerenostnatranscendentalno,štourazličitimreligijamabivashvaćenonarazličitenačine.Religijesupozvanedjelovatinaovomtlu,kojenijesamopozitivističkiformu-lirano,većsetemeljinaljudskomdostojanstvu,kojejerazličitodefiniranourazličitimreligijama.Oneopažajupotrebuzajedničkistupitiuraspravuozada-tostimaživotnihodnosa,kojisesvebržeisvevišemijenjaju,ausvrhutraženjasuživotadostojnogčovjekaiprirodenazemlji.Religijetrebajunaučiti,govo-rećionjihovimpolazištima,formuliratizajedničkaetičkanačela44proisteklaizmeđusobnogprožimanjaipovezivanja,odkojihćeondapolazitiutraženjunovihoblikaživotadostojnihčovjeka.Oneuzajedničkomnastupu,polazećioddostojanstvačovjekaiiznjegaizraslihpravaidužnosti,trebajupokazative-likuosjetljivostujedinjujućisvojenaporeutraženjuobrambenihmehanizamauborbisuvijeknovimopasnostimainepravdamakojeugrožavajučovjeka.GianninoPiana45smatrada,kadagovorimooglobalizaciji,etičkopitanjepo-stajepitanjemplanetarneodgovornosti.Jednatakvaetikazahtijevaponovno



otkrivanjerelacionalne ontologije46kojapokazujeuniverzalističkecrte,po-tičućisvakogčovjekadapreuzmeodgovornostzacjelokupnočovječanstvo,kako ono sadašnje tako i ono buduće, i da u tom smislu vrednuje vlastitodjelovanjena temeljuproširenogakoncepta ljudskogdobra.47Odgovornostupućujenapotrebupažljivogpromatranjaobjektivnevrijednostidjelovanja,štoznačipodložitisekriterijuuspješnostiilirezultata.Primjenajednetakveparadigmenatrenutačnusituacijutrebabitiizvršenaprekoindividualizacijestvarnogoperativnog izborakojiomogućujeproširenjepodručjademokrat-skogsudjelovanjau različitimpodručjimadruštvenogživota,odgospodar-stvadoinformacijeikonačnodosamepolitike.48Zrelopreuzimanjeodgovor-nostipodrazumijevauključivanjeosobnesubjektivnosti,atodrugimriječimarečeno,značidasetomožeostvaritisamotamogdjesuljudisvjesnivažnosti

37

Usp.E.Pace,Nav.čl.,str.52–54.

38

Usp.AndreasBsteh,Nav.čl.,str.110–111.

39

Usp.Isto,str.110.

40

Usp.Isto,str.111.

41

Usp.»DasChristentumimGesprächmitdenReligionen«,AA.VV.,Dialog aus der Mitte christliche Theologie,Andreas Bsteh (Hg.),Mödling1987.,str.105–130.

42

Usp.AndreasBsteh,Nav.čl.,str.111.

43

Usp.SimoneMorandini,Nav.čl.,str.20.

44

Usp. AA.VV., Ethik der Religionen, Rat-schowC.H.(Hg.),Stuttgart1980.;AA.VV.,Ethik der Religionen – Lehre und Leben, I–V,Michael Klöcker – Udo Tworuschka (Hg.),München–Göppingen1984.–1986.

45

Usp.GianninoPiana,Nav.čl.,str.57–66.

46

Usp.Isto,str.59–60.Autorkažedaetikavećusvomzačetkubivazamišljenakaoonoštopripadaosobiunjenojprirodipostojanjaiod-nosa;atodrugimriječimaznačidaonaprimasvoj izvor i svoj cilj od jedne relacionalne ontologije, koja upotpunomsmisludefiniraidentitetčovjeka.Usredištumoralnogsustavauglobaliziranomdruštvujeonajdrugi,kojegtrebapoštivatiičijapravajesubitniuvjetpokojemsvatkonasvojnačiniusvojevrijememožeostvaritipoštovanjeizaštitusvojihvla-stitihprava.Ovdjesejasnopokazujeperspek-tivaosobneizajedničkemeđuovisnosti,kakotozahtijevavećbiblijskozlatnopravilo:»Nečinidrugomonoštoneželišdaontebiučini«.Prijelazizantičkograzdobljagrčkefilozofijeurazdobljemodernefilozofije,jestprijelazodonogabitinaonoja. Drugibivapozvansamo

napodređeni i instrumentaliziraninačin, štouključuje rizik da čovjek potrebe drugogatumači projicirajući na njega svoje vlastitepotrebeizahtjeve.Istinskiskokukakvoćiuodnosunaovakoegoističkopoimanjesusre-ćemoukršćanskojtradiciji,kojauvodinačeloljubavikojasepružabeztraženjaosobneko-risti.Moralnodjelovanjetakousvajaodgovorkojijepotpunibezikakvainteresa.

47

Usp.Isto,str.60.Autordoslovnokaže:»Uvjetpotpunemeđuovisnosti ukojoj danas čovje-čanstvoživi,kaoposljedicaprocesaglobali-zacije,širidokrajnjihgranicaobzorodgovor-nosti, pretvarajući ga u suodgovornost svihu odnosu na svakoga (pojedinca) i svakogauodnosu na sve, stvarajući drugim riječimastrukturalneuvjetepremakojimajeonajdru-gi(bližnjiukršćanskomsmislu)svakičovjek,usmislučovječanstvakoježivinazemlji.Toznačidaseuširemipovijesnomsmislugle-dano, kao i u smislu budućnosti, naša brigatreba usmjeriti na buduće naraštaje, za kojetreba sačuvati svijet u kojemu će se uistinumoćiživjeti.«Nastr.61autorističekakoPaulRicœurusvojojkoncepcijiuz»ja«i»ti«uvo-dii»trećeg«kojinijeanoniman,negoosobasjasnimimenom.Autordaljenaistojstranicikaže:»Odgovornostpremadrugompoprimatakopotrebnupolitičkudimenziju,kojauklju-čuje traženjeoblikasvešireg iučinkovitijegsudjelovanjauonimsredištimamoćiukojimabivajudoneseneodlukekojesetičusadašnjegibudućegustrojasvijeta.Odgovornostpopri-mauniverzalističkeoblike–onajnetko prema komu trebabiti odgovoran jest svaki čovjek–itodoistapostajekriterijvrednovanjasva-kogljudskogčinashvaćenogkaopromicanjesveopćeg (globalnog) ljudskog dobra–kakojevećspomenuto–nesamokaodobrosva-kogpojedinogčovjekaicijelogčovječanstva,većdakakoibudućihnaraštaja.«

48

Usp. Isto, str. 61–63.U drugom dijelu svo-jega izlaganja pisac kaže da su ekonomija iinformacija dva privilegirana područja kadagovorimooprocesimaglobalizacije.



trenutkaiobavezedanastojeuprvomreduokopoboljšanjauvjetaživotasvihljudi.Tozahtjevadubokupromjenumentalitetaiusvajanjeoblikaponašanjakojiolakšavajuponovnootkrivanjevrednotakojeoduvijekpostojeinjihovosuvremenokorištenjenanačinkojiodgovaradanašnjimpotrebama.49

Nekršćanskereligijsketradicijeodređujureligiozno-kulturnosamopoimanje– etičku svijest-savjest50 i društveno-gospodarskupraksubrojnih zemalja inarodaurazličitimdijelovimasvijeta.Jedanzajednički ethos(ethoskonver-gencije), kojibisetemeljionamoralnimnačelimarazličitihreligija, trebaobiomogućitičovječanstvudaostvarizajedništvounastupuidapronađe»za-jedničkusavjest«.Nastojanjeokozajedničkogethosanarazinisuradnjeraz-ličitih religija, crkava, ali i društvenih, državnih imeđunarodnihustanova,podrazumijevanekolikovažnihčinjenica:1.svijestonužnojpotrebisveopće,univerzalne–globalneetike;2.potrebadogovorasvihnavedenihsubjekataokosredišnjihnačelaitemajedneglobalneetike;513.svjetskaetika–World Ethos (Weltethos)52 kao jedan od uspjelijih pokušaja formuliranja svjetskeiliglobalneetike (World iliGlobal Ethic)na temelju različitih religijskih ifilozofskih etika, a što podrazumijeva i nove odnose na relaciji etika-filo-zofija-pravo-politika-religije.H.Küng1990.otvararaspravuoovojtemi,aveć 1993. biva proglašen Svjetski parlament religija (World Parliament ofReligions).53Uztu,postojeinekedrugeinstitucijekaoSvjetskakonferencijareligijazamir(WorldConferenceonReligionandPeace,WCRP)54 uteme-ljena1970.

3. Crkve u procesima globalizacije

OsimkatoličkeCrkve i nekedrugekršćanske crkvepodrazumijevaju sebesveopćima, svjetskimcrkvama55 – i iz togaproistječenjihovausmjerenost»kršćanskojglobalizaciji«.Ovuusmjerenostsamoponekadpratiiodređenacrkveno-političkastvarnost.Takoseopažajupromjenekojepogađajusamoljudskopostojanje,postavljajućidalekosežnapitanjakakozasamuteologijutakoizapraksucrkvenihzajednica,pozvanihdaživeinavještajuuniverzal-nostEvanđeljauvremenukorjenitihpromjenaudruštvu.Kršćanstvo,kojeseširiloizEurope,»izvozilo«jemanje-višeieuropskukul-turu,alijeusprkosprovođenjainkulturacijskihnastojanjaurazličitimmjesti-masvojegadjelovanja,ipakostalotuđe.Misijesuutomsmisludugovremenaostaleneupitnosredstvoširenjakršćanskevjereikulture,popraćenepokuša-jimainkulturacijeusvomdjelovanju.Djelovanjemisionaranerijetkojebiloipozivnaizradujednogdijaloškogobzorjakojebibilootvorenodrugimkul-turamainjihovimtradicijama.Propagiranjekršćanskevjereu20.st.bilojeponekadkritiziranokaoreligioznikolonijalizamkojinastojiuniverzaliziratiinametnutizapadno-europskestrukturepromišljanjaiorganiziranja.AndreaToniolo56sepitakojidoprinosmožepružitikršćanstvousuvreme-nimprocesimajedinstvaiuniverzalizacijeljudskeobitelji?Onodgovarakakoetičkoidruštvenoposredovanjeistinavjere,kojesusrećemouučenjucrkve,pružadvakriterijaprotivbrutalnelogiketržišta:1.onajodostojanstvuljud-skeosobeinjenihpravai2.onajovrijednostipojedinihkulturainjihovihreligioznihtradicija.Nekateološkastremljenja,57kaopolitičkateologijaiteo-logijaoslobođenja,pružajutakođerodređenekriterijeinačelaukorijenjenausrcukršćanstva,kojamoguposlužitikaomoralniautoriteturazdobljugloba-lizacije:univerzalnostkraljevstvaBožjega,načelosuosjećanjaiotkupljenjaipovijesnežrtve.Postojerazličite,manjeilivišeglobalne,organizacijeiustanovekojeokuplja-junekatoličkecrkve,crkvenezajedniceiskupine,kaoštojeEkumenskovije-



ćecrkava (WorldCouncilofChurchis,WCC)58sasjedištemuŽeneviuteme-ljenonaprvomsusretuuAmsterdamu1948.,kojije1996.imao332članiceizvišeodstotinuzemalja.WCCjevažnomjestoučenjapoštivanjapostojećeraznolikosticrkvenihstrukturainačinaispovijedanjavjere.UzWCCpostoje

49

Usp. Isto, str. 63–65.Autor u trećem dijelusvoga izlaganja govori o nužnosti promjenementalitetainačinaživota.

50

Na području kršćanskih crkava u zadnjihdvadeset godina susrećemo pokušaj izradeprihvatljivogglobalnogetičkogstandardapo-sredstvomciljanihkonzultacijana različitimrazinamasnakanomostvarenjameđu-crkve-nog »koncilijarnog« procesa, a sve u svrhustvaranjajednogsvimaprihvatljivogetičkogmodelakojibijamčioočuvanjemiraiostva-renjedruštvenepravednosti.

51

Usp. Thomas Hausmanninger, »Weltethos«,LThKX.,str.1074–1075.Usp.različitepoku-šaje,koncepteiinicijative:1.Karta ljudskih prava proglašena od UN-a 1948. kao prvipokušajformuliranjasveopćihetičkihnačela;2. esencijalizam–pokušajutemeljenjaopćihetičkihnačelapozivajućisenaaristotelovskutradiciju,kakopredlažeMarthaC.Nussbaum uFragility of Goodness,Cambridge1986.;3.Agenda 21, donesena1992.uRiodeJaneirukaozavršnidokumentnaKonferencijiUN-aozaštitiokolišaidaljnjemgospodarskomraz-voju,umeđuvremenujepotpisanaodmnogihvlada,kaoiodrazličitihreligijskihicrkvenihautoriteta.Agenda 21progovorilajeoodrži-vom razvoju (sustainable development) nasvjetskomplanu,okokojegbitrebalonasto-jati krajem20. st. i tijekom21. st., kako biprocesi globalizacije na području gospodar-skog razvoja i proizvodnje poprimili manještetnedimenzijezaokoliškojesudalekopri-hvatljivijeikorisnijezanjegovuzaštitu.Onazahtijevanovaznanjaitehnikezaštiteokolišapodrazumijevajućiiglobalnuekološkuodgo-vornostzabudućenaraštaje.

52

Usp. Hans Küng, Projekt Weltethos, Mün-chen–Zürich 1990.; H. Küng,Weltethos für Weltpolitik und Wirtschaft, München 1997.;AA.VV.; Erklärung zur Weltethos,HansKüng–Karl-JosefKuschel(Hg.), München1994.;AA.VV., Wissenschaft und Weltethos, HansKüng–Karl-JosefKuschel(Hg.),München-Zürich1998.;ThomasHausmanninger,»Dis-kurs ‘Weltethos’«,Catholica(M) 48 (1994),str.303–314;AdelTheodorKhoury,Das Et-hos der Weltreligionen,Freiburg-Basel-Wien1993.; Franz Wolfinger, »Ein gemeinsamesWeltethos?«,AA.VV.,Christliche Sozialethik zwischen Moderne und Postmoderne, Tho-masHausmanninger(Hg.),Paderborn1993.,str.171–185.

53

NakonproglašenjaSvjetskogparlamentare-ligijaslijede1995.UNO-komisijazasvjetskipolitičkiporedak,zatimistegodineSvjetskakomisija za kulturu i razvoj, te 1996. Inter-ActionCouncil.Uznovafilozofskanastojanja(Usp.NigelDower,World Ethics,Edinburgh1998.),susrećemoikonkretnanastojanjakojagovore o znanosti, gospodarstvu i politici(usp.HansKüng,Projekt Weltethos,Nav.dj.;H.Küng,Weltethos für Weltpolitik und Wirt-schaft,München1997.,kaoiAA.VV:,Wissen-schaft und Weltethos,izd.HansKüng–Karl-JosefKuschel,Nav.dj.).Imamoiautorekojigovore o miru i zaštiti okoliša (usp. NigelDower,Nav.dj.; HaryKessler,Ökologische Wissenschaft im Dialog der Kulturen und Religionen, Darmstadt 1996.; usp. ThomasHausmanninger,»Weltethos…«,Nav.čl.,str.1074).Umeđuvremenujepostalojasnodaseproblemuniverzalizacijeethosaposredstvompovezivanjarazličitihreligioznihifilozofskihučenja može dovesti bliže stvaranju jednogsveopćegmoralnogkodeksa(World/Welt-Et-hos).Prekospomenutemeđusobnepovezano-stidolazisedootkrivanjazajedničkihstavovarazličitihreligijskihikulturnihtradicija(krš-ćanske, židovske, muslimanske, budističke,racionalno-filozofske itd.)posebnokad suupitanju vrhovna moralna načela kao što sudostojanstvo osobe, zabrana ubijanja, rodi-teljskaskrbzadjecuitd.

54

Usp.NorbertKlaes,»WeltkonferenzderReli-gionenfürdenFrieden«,LThKX.,str.1079.WCRPjeutemeljen1970.stajništvomuNewYorku i članstvom u preko 30 zemalja. DosadasuodržanesvjetskekonferencijeuKyo-tu1970.,Louvainu1974.,Princetonu1979.,Nairobiju 1984.,Melbournu 1989.,Rivi delGardaiRimu1994.iAmmanu1999.

55

Usp.JürgenWerbick,Nav.čl.,str.111–113.

56

Usp.»Unitàdellafamigliaumana,compassi-oneesolidarietà«,Credere oggi24(2004),br.1/139,str.83–96,posebnostr.96.

57

Usp.JohannBaptistMetz,»Propostadipro-grammauniversaledelcristianesimonell’etàdella globalizzazione«,AA.VV.,Prospettive teologiche per il XXI secolo,Ed.RosinoGibel-lini,Queriniana,Brescia2003.,str.392i394.Istaknutiteologpolitičketeologijesmatradasjećanjenavlastitepatnjeinapatnjedrugih,utemeljenonaiskustvokriža,možebititemeljsveopće(univerzalne)odgovornostiiishodiš-



i nekedrugeglobalne institucijekršćanskih crkava:Konferencije svjetskihCrkava(Weltkirchenkoferenzen,WKK),59kojesubilevrlovažnezarazvojekumenskogpokreta. TrebaspomenutiiWorldStudentChristianFederation(WSCF)60 utemeljen još17.kolovoza1895.uŠvedskoj, zatimEkumenskisabormladihuEuropi (EcumenicalYouthCouncilinEurope,EYCE),61kaoiWorldEvangelicalFellowship(WEF)62utemeljen1951.uWoudschotenuuNizozemskoj,WorldPresbyterianAlliance (WPA),63ChristianWorldCom-munions (CWC,Weltweite Christliche Gemeinschaften [WCG]),64 World-wideChurchofGod(WeltweiteKircheGottes)65–Savezadventističkihza-jednicaitd.CarloMolari66ističekakoprocesglobalizacijenemožebitiživljennapozi-tivannačinbezodgovarajućeduhovnosti.Globalnogospodarstvotrebabitivođenojednomuniverzalnometikom,kojusvitrebajuprihvatitiizastupati.Gospodarskaglobalizacijanamećemeđuljudskimodnosimailuzornausmje-renja i ciljeve,usmjerene samonazaradu ipukogospodarskoblagostanje.CrkvaKristova,usvimsvojiminačicama,vršisvojumisijuondakadavršimilosrđeinastupabezinteresa.Crkvaikršćanskezajedniceposvojojtradi-cijiustanjusupružitiznačajandoprinosustvaranjuiširenjuduhovnostikojadjelujebezikakvihsebičnihinteresa.PonajprijepozivomnaKristovugozbukojajetemeljninositeljkršćanskeduhovnosti;onaodgovaranastrukturalnepotrebeljudskihbića,kojasunesavršenaiograničena.Kaodrugo,kršćanskecrkvetrebajutrajnopokazivatipozornostipredlagatinačinedjelovanjakadasuupitanjuposljednjiisiromašniuljudskojzajednici.Ovajstavmorapostatikriterij svakogpravednogdruštvenogdjelovanja, aposebnogospodarskog,nastojećiostvaritionajmirkojijezadnjiciljposlanjaCrkve,društavaisva-kogpojedinca.Nemamirabezpravde,nitipravdebezmira.KatoličkaCrkvajenakonII.vatikanskogsaborapoduzelavažnekorake,kojenekismatrajuputemprema»jednojpolicentričkojsvjetskojcrkvi«,67posebnokrozuvođenjejezično-kulturnihraznolikostiubogoslužju,krozsasvimpozi-tivan stav prema inkulturaciji, kroz prijenos crkvene odgovornosti, kako nasveopćoj takoinalokalnojrazini–naSinodubiskupa,napojedinebiskupeidijelomnabiskupskekonferencije.Crkvatakođerglobalnodjelujekrozka-ritativno djelovanje i pokazivanje solidarnosti na svjetskoj razini, pomažućiprekoCaritasaInternationalisacrkvama,aliine-crkvenimustanovama,kaoinekršćanskimzemljama,krajevimainarodimanajugoistokuAzije,uAfriciiJužnojAmerici.DaljnjikorakkojijeKatoličkaCrkvaučinilajestpriznavanjevrijednostiposebnihiskustavamjesnihcrkavautrećemsvijetuunjihovusvje-dočenjuEvanđeljainatajnačinpokazalanastajanjesvojegadrugačijeglica.68

Gledanoizglobalneperspektive,jakojevažnoiutemeljenjeSvjetskogdanakatoličkemladeži69nainicijativuIvanaPavlaII.DosadsususretiodržaniuRimu1985.,uBuenosAiresu1987.,SantiagudeComposteli1989.,Czensto-chowi1991.,Denveru1993.,Manili1995.,Parizu1997.,Rimu2000.,Toron-tu2002.,Kölnu2005.iuSydneyu2008.Treba seodvažiti i nadaljnjekorakeu spomenutom razvoju zbog izazovajednenovegospodarsko-političke,aliireligiozno-kulturnedinamike.Globa-lizacijaiprocesikojijeprateomogućavajusvegušćeisvejačeumreženje,a time i svevećupovezanost i svebrži protok informacija.Crkvapri tombivaupućenanalokalnestruktureodlučivanja,kojemogustavitipokrajinskestruktureupoložajobranezajedničkihidentitetaprotivglobalnihizjednači-vanja.Njenecentralističkestrukture,izlažućilokalnecrkveneustanovejed-nosmjernomprotokukomunikacija,informacijaiuredbiostavljalesuimdosadajakomaloprostora.



U svakodnevnoj crkvenoj praksi još uvijek ostaje pitanje: kako se otvoritiproročanstvusiromašnihcrkavatrećegsvijeta?70Minimalnizahtjeviuciljuplodonosne životne izmjene ideja i plodonosne suradnje lokalnih crkava isveopćeCrkvebilibi:1.poštivanjenačelasubsidijarnostiuCrkvi;2.jačanjeinstitucijakatoličkeCrkvenasrednjojrazinikojebiiskustvumjesnihcrkavadalodalekovećutežinu;3.davanjevećevažnostisinodalnimkonzultacijamaidrugimtijelimaodlučivanja.71

Otvoriti se proročanstvu siromašnihmjesnih crkava znači ići korak dalje.Oneuglavnompredstavljajuperiferijuuodnosunagospodarsko-društvenaglobalnastremljenja,kojajedvadavoderačunaopogođenimakojinisuspo-sobnikonkurirati,ajedvadamogubitismatranipotrošačima.ProročanstvasiromašnihCrkavatražedalekovišeodsamogotvaranjananajvišojrazini.NjihovoproroštvotražipromjenumentalitetaodsveopćeCrkve,atoznačidapostaneodvjetniksiromašnih,suvišnihiodbačenih,dazastupaetikuplane-tarnesuodgovornosti.72

te etikemira.Usp. J.B:Metz,Sul concetto della nuova teologia politica (1967–1997),Queriniana,Brescia1998.Metzuovomdje-lu kaže kako je nužno ovom našem vreme-nu kulturalne amnezije suprotstaviti kulturusjećanja na žrtve (Isto, str. 169) priznajućibezuvjetnotrpljenjedrugogakaozalognovihoblikadruštvenesolidarnosti(str.218).

58

Usp.KonradRaiser,»ÖkumenischerRatderKirchen«,LThKVII.,str.1031–1033.

59

Usp.GeorgHintzen, »Weltkirchenkonferen-zen«,LThKX.,str.1077–1079.

60

Usp.DietrichWerner,»WorldStudentChri-stianFederation«,LThKX.,str.1289.

61

Usp.AloysKlein,»ÖkumenischerJugendratinEuropa«,LThKVII.,str.1031.

62

Usp.PeterLüning,»WorldEvangelicalFel-lowship«,LThKX.,str.1288–1289.

63

Usp. Alasdair I. C. Heron, »Presbyteriani-smus.I.BegriffiII.Geschichte«,LThKVIII.,str.539–540.Usp.takođerAndrewF.Walls,»Presbyterianismus. III. PresbyterianischeMissionen«,LThKVIII.,str.540–542.

64

Usp.HardingMeyer,»WeltweiteChristlicheGemeinschaften«,LThKX.,str.1083–1084.

65

Usp. Hans Gasper, »Weltweite KircheGottes«,LThKX.,str.1084.

66

Usp. »Nuova cattolicità: essere chiesa nellaglobalizzazione«,Credere oggi24(2004),br.1/139,str.97–106.

67

JohannBaptistMetz,»ImAufbruchzueinerkulturelle polyzentrische Weltkirche«, AA.VV., Zukunftsfähigkeit, Franz-Xaver Kauf-mann(Hg.),Freiburg/B.1987.,str.92–123.

68

Usp.JanezJuhant,Globalisierung und post-moderne Mensch, LIT Verlag, Berlin-Ham-burg-Münster2005.UKatoličkojCrkvidanassusrećemo raspravu u kojoj bivaju postav-ljena pitanja kako i kolikoKatoličkaCrkvamože biti shvaćena kao sveopća Crkva tekako preispitati i revidirati određenu, done-kledruštvenoipolitičkiopravdanu,forsiranucentralizaciju, kao i način odlučivanja kojipotječeizdrugepolovice19.idijelomizprvepolovice20.stoljeća.

69

Usp. Dagobert Vonderau, »Weltjugendtag«,LThK X., str. 1077. Sljedeći svjetski susretkatoličke mladeži planiran je u Madridu2011.

70

Usp. JohannBaptistMetz,Nav. čl., str. 98;CarloMolari, Nav.čl.,str.101.

71

Usp.JürgenWerbick,Nav.čl.,str.112.

72

Usp. Gannino Piana, Nav. čl., str. 57–66. UzadnjemdesetljećupapinstvaIvanaPavlaII.,točnijeurazdobljuod1997.do2005.,onjeusvojim dokumentima i nagovorima više putaprogovoriooproblemuglobalizacije.Uistomrazdobljuimamoirazličitedokumentevatikan-skihuredaikomisija,Sinodebiskupairazliči-tihbiskupskihkonferencija.Radiseovišeodtridesetdokumenata.Uovomtekstutonismodotaklijerbizaanalizucijeletedokumentacijetrebalonapisatijednupovećuraspravu.



Crkve imaju pravo i zadaću kritizirati načela financijskog poslovanja kojapromiču bezosjećajnu globalizaciju, a zapostavljaju strukture regionalnogodlučivanja.Onesetrebajuzauzetizaregionalneidentitete,razvijativlastitustrategijuizbjegavajućiagresivnanacionalističkaifundamentalnastrujanja.Kadsuupitanjudugovisiromašnihnarodaidržavaiztrećegsvijeta,kršćan-skecrkve,iakosenalazepodpritiskomdruštvenihstrujanjakojanamećeglo-balizacijanastojećistvoritinovisvjetskiporedak,trebajupružitisvjedočan-stvosolidarnostiizahtijevatiotpisivanjedugova,poštenuizmjenuiskustava,uvažavanjepogledaipotrebasiromašnihkrajeva.Zajedničko nastupanje i djelovanje različitih crkvenih i religioznih institu-cijapotrebnojekakoglobalnipolitičko-gospodarskiprocesiodlučivanjanebi ostali bez etičko-religioznogkorektiva.To znači da se uzpomoćnjiho-vazajedničkogetičkogadjelovanjapotpomogneostvarivanjegospodarskeidruštvenepravednosti,zatimočuvanjeizaštitaokoliša,kaoisvihstvorenihdobara.Totakođerpodrazumijevaočuvanjeljudskogdostojanstvaprotivbez-dušnedinamikeglobalnihsredištagospodarskemoći.Uovomzajedničkomnastojanjumožesedoćidoglobalnihprocesakojinećezatiratitradicionalnereligiozneidentitete,veććesenzibiliziratizanjihovoočuvanjeinjihovneza-obilaznidoprinos.

4.Zaključak

Procesi,kojemožemonazivati ‘globalizacijom’,događalisusedalekopri-je pojavka te riječi početkom šezdesetih godina 20. st.Oni se odvijaju napodručjudruštvenogživotaipolitike,gospodarstva,kulture,ekologije,etike,religijaicrkava.Globalizacijskiprocesipovezivanjaiumrežavanjauzroku-jutransnacionalizacijuiinternacionalizaciju.Religijesupodutjecajimaglo-balizacijskihprocesapojačalezajedničkusuradnjukrozrazličiteinstitucijeisusretepokazujućisvevećuodgovornostzadobročovjeka.Onepojačanona-stojeokomeđusobnogdijalogaitraženjasvevećegjedinstvauzajedničkomnastupu, svjesnedačovjeknijenekianonimni sudioniksvjetskihzbivanja.Kršćanskecrkve,polazećiodsvojegadvotisućljetnogiskustva,nastojedjelo-vatizajedničkikadasuupitanjusuvremeniprocesiglobalizacije.Nekatoličkekršćanskecrkve(anglikanska,protestantskeipravoslavne)icrkvenezajedni-ce(različiteeuropskeiameričkekršćanskeskupine)zajedničkinastupajupre-koEkumenskogvijećacrkava (WorldCouncilofChurches,WCC).UzWCC,u Europi postoji i Ekumensko vijećemladih u Europi (EcumenicalYouthCouncil inEurope,EYCE).KatoličkaCrkva, koja većdvije tisućegodinaima»globalni«ustroj,odII.vatikanskogsabora(1962.–1965.)naekumen-skomplanunastojiokopribližavanjasvihkršćanskihcrkavaprekoPapinskogvijeća za jedinstvokršćana, koje je nastalo1988. izTajništva za jedinstvokršćana(1960.).Uzreligijeicrkve,idrugidruštveničiniteljinašegavremenauviđajupotrebuutemeljenjajednezajedničkeetike–ethosa konvergencije,usvrhureguliranjaprocesaglobalizacije.

Literatura

AA.VV., Erklärung zur Weltethos, Hans Küng – Karl-Josef Kuschel (Hg.), München1994.

AA.VV.,Ethik der Religionen,RatschowC.H.(Hg.),Stuttgart1980.

AA.VV.,Ethik der Religionen, I–V,MichaelKlöcker–UdoTworuschka(Hg.),München–Göppingen1984.–1986.



AA.VV.,Wissenschaft und Weltethos,HansKüng–Karl-JosefKuschel(Hg.),München–Zürich1998.

Agenda 21, Declaration of the United Nations Conference on Environment and Develop-ment and the Statement of Principles for the Sustainable Management of Forest,RiodeJaneiro,3to14June1992,Adoptedbymorethan178Goverments.

AndreasBsteh,»Globalisierung.II.Globalisierungsprozesse:8.Religionen«,LThKXI.,110–111.

MarthaCravenNussbaum,Fragility of Goodness,Cambridge1986.

NigelDower,World Ethics,Edinburgh1998.

HansGasper,»WeltweiteKircheGottes«,LThKX.,1084.

UrlichHampicke,»Globalisierung.II.Globalisierungsprozesse:6.Ökologie«,LThKXI.,105–106.

ThomasHausmanninger,»Diskurs‘Weltethos’«,Catholica(M)48(1994),303–314.

ThomasHausmanninger,»Weltethos«,LThKX.,1074–1075.

AlsdairI.C.Heron,»Presbyterianismus.I.BegriffiII.Geschichte«,LThKVIII.,539–540.

KonradHilpert,»Globalisierung.II.Globalisierungsprozesse:7.Ethik«,LThKXI.,106–110.

GeorgHintzen,»Weltkirchenkonferenzen«,LThKX.,1077–1079.

Joachim R. Höflich, »Globalisierung. II. Globalisierungsprocesse: 1. Komunikation«,LThKXI.,98–99.

VittorioHösle,Moral und politik. Grundlegung einer politischen Ethik für das 21. Jahr-hundert,C.H.Beck,München1997.

IvanPavaoII.,LettreAu moment,L’Osservatore Romano,13.svibnja2000.,4.(Enchi-ridion Vaticanum XIX, Documenti ufficiali della Santa Sede 2000,EDB,Bologna2004.,829–838).

Janez Juhant,Globalisierung und postmoderne Mensch, LIT-Verlag, Berlin–Hamburg–Münster2005.

WalterKasper,»DasChristentumimGesprächmitdenReligionen«,AA.VV.,Dialog aus der Mitte christliche Theologie,Hg.AndreasBsteh,Mödling1987.,105–130.

HaryKessler,Ökologische Wissenschaft im Dialog der Kulturen und Religionen,Darm-stadt1996.

AdelTheodorKhoury,Das Ethos der Weltreligionen,Freiburg-Basel-Wien1993.

NorbertKlaess,»WeltkonferenzderReligionenfürdenFrieden«,LThKX.,1079.

HansKüng,Projekt Weltethos,München-Zürich1990.

HansKüng,Weltethos für Weltpolitik und Wirtschaft,München1997.

Franz-XaverKaufmann,»Globalisierung.I.Grundlegung:1.Begriff2.HistorischeEnt-wicklung,3.Begleiterscheinungen«,LThKXI.,95–98.

Franz-XaverKaufmann,»Globalisierung.II.Globalisierungsprozesse:4.Soziales«,LThKXI.,101–102.

AloysKlein,»ÖkumenischerJugendratinEuropa«,LThKVII.,1031.

ClaudeLévi-Strauss,Race et histoire,Paris1961.

PeterLüning,»WorldEvangelicalFellowship«,LThKX.,1288–1289.

Johann Baptist Metz, »Im Aufbruch zu einer kulturelle polyzentrische Weltkirche«,AA.VV.,Zukunftsfähigkeit,Hg.Franz-XaverKaufmann,Freiburg/B.1987.,92–123.

JohannBaptistMetz,Sul concetto della nuova teologia politica (1967–1997),Queriniana,Brescia1998.



JohannBaptistMetz,»Propostadiprogrammauniversaledelcristianesimonell’etàdellaglobalizzazione«,AA.VV.,Prospettive teologiche per il XXI secolo,Ed.RosinoGibellini,Queriniana,Brescia2003.,3389–402.

HardingMeyer,»WeltweiteChristlicheGemeinschaften«,LThKX.,1083–1084.

CarloMolari,»Nuovacattolicità:esserechiesanellaglobalizzazione«,Credere oggi24(2004),br.1/39,97–106.

SimoneMorandini,»Globalizzazione.Peravviarelariflessione«,Credere oggi24(2004),br.1/139,7–22.

EnzoPace,»Religionieglobalizzazione«,Credere oggi24(2004),br.1/139,47–55.

Giannino Piana, »Etica: una corresponsabilità planetaria«,Credere oggi 24 (2004), br.1/139,57–66.

PontificioConsigliodellagiustiziaedellapace,Voilà à peine plus. L’Église face au ra-cisme. Pour une société plus fraternelle.Enchiridion Vaticanum XX, Documenti ufficiali della Santa Sede 2001,EDB,Bologna2004.,1726–1752.

KonradRaiser,»ÖkumenischerRatderKirchen«,LThKVII.,1031–1033.

HermannSauter,»Globalisierung.II.Globalisierungsprozesse:2.Ökonomie«,LThKXI.,99–100.

LukaTomašević,Crkva pred izazovom globalizacije. Vrednovanje i kršćansko propitiva-nje,Biblioteka»Filozofskaistraživanja«,HFD,Zagreb2007.

ChristianTomuschat,»Globalisierung.II.Globalisierungsprozesse:3.Politiku.Recht«,LThKXI.,100–101.

AndreaToniolo,»Unitàdellafamigliaumana,compassioneesolidarietà«,Credere oggi24(2004),br.1/139,83–96.

PeterUrlich,»Weltwirtschaft,Weltwirschaftordnung«,LThKX.,1084–1085.

DagobertVonderau,»Weltjugendtag«,LThKX.,1077.

Andrew F.Walls, »Presbyterianismus. III. PresabyterianischeMissionen«, LThKVIII.,540–542.

WolfgangWelsch, »Globalisierung. II.Globalisierungsprozesse: 5.Kultur«, LThKXI.,102–105.

Jürgen Werbick, »Globalisierung. II. Globalisierungsprozesse: 9. Kirche u. Kirchen«,LThKXI.,111–113.

DietrichWerner,»WorldStudentChristianFederation«,LThKX.,1289.

FranzWolfinger,»EingemeinsamesWeltethos«,AA.VV.,Christliche Sozialethik zwischen Moderne und Postmoderne,Hg.ThomasHausmanninger,Paderborn1993.,171–185.

Stefano Zamagni, »Globalizzazione: economia, politica e ambiente«, Credere oggi 24(2004),br.1/139,37–46.



JosipŠimić

ReligionsandChurchesinFrontoftheChallengeofGlobalization

AbstractProcesses of globalization have been happening numerous times through history, long prior to the appearance of the word ‘globalization’ in the second half of 20th century. Modern globaliza-tion includes the social, economic and political processes headed to crossing national boundar-ies and creating a global world order. However, globalization cannot be attributed simply to that issue, for its processes deal with all dimensions of human life and activity: media and commu-nications, economy, politics, law, culture, ecology, ethics, religions, and churches. The conse-quences of globalization are new experiences related to social, political and economical sphere – interconnection and networking through processes of internationalization and transnationa-lization, through the meetings (summits) of the members of G7 (G8) and International Economic Forum in Davos, and also the numerous social breaks and economic recession. Globalization inspires religions to aim at the approaching, the stronger cooperation and the intercession for the common attitude. For realization of this purpose religions act through the existing common institutions like The World Parliament of Religions (1993) and World conference of religions for peace (1970), asking for a new way of approaching, dialogue, solidarity, coexistence, coopera-tion and realization of ethic consensus, taking into account the protection of its own identity in time of pluralism and multiculture. Religions are aware of how ethic question has become the question of world’s responsibility. That issue requires global ethical principles around which all subjects on the world scale are to agree with. In that global ethic the human being will be respected as an active subject. The Christian Churches take into consideration the certain positive lawfulness of globalization process, thus we can speak of “Christian globalization”. Christianity has been headed to globalization process from the earliest days of the faith – prior to the process has emerged known as globalization. The Churches became aware of its responsi-bility in order to protect in the time of globalization the dignity of every person, every tradition, and culture. The Churches respond to this phenomenon through numerous existing interchurch institutions on world domain such as The World Council of Churches (WCC), Ecumenical Youth Council in Europe (EYCE). The Catholic Church from the beginning has been global and based on this perspective the Catholic Church through centuries has been carrying out its missionary work. After the Second Vatican Council the Catholic Church has strengthened its activity by establishing Pontifical Council for Christian Unity (1988), which has emerged from Secretariat for Promoting Christian Unity (1960), World Youth Day and Caritas internationalis.

Keywordschurch/es, dialogue, ethics, globalization, internationalization, culture/s,mondialisation, pluralism,religion/s,transnationalization

religije i crkve pred izazovom globalizacije

Documents