Umjetnika akademija Sveuilita u Splitu

Odsjek: Likovna kultura i likovne umjetnosti

Godina studija: 2013./2014.Semestar: III Renesansa na Cresu i Rabu Seminarski rad

Naziv kolegija: Umjetnost zrelog XV. i XVI. stoljeaNositelj kolegija: pred. D. Brajnov BotiStudent/ica: Daniel MilanovskiSplit, 17. Prosinac, 2013.1. UVOD1.1 Cres

Cres je grad i luka na istoimenom otoku. Arheoloke nam iskopine govore kako su ti predjeli bili naseljavani od vremena prapovijesti. Povrina cresa se irila u obliku potkove oko luke. Grad je smjeten na obali duboko uvuene i dobro zatiene uvale.

Cres je svoj vrhunac dostigao u XVI. stoljeu, kada je preuzeo ulogu ekonomskog i upravnog sredita cresko loinjskog arhipelaga zbog propadanja grada Osora.

Karta stare jezgre grada Cresa

1.2 Rab Rab je grad na istoimenome otoku. Izgraen je na malome poluotoku koji u sredini jugozapadne obale tvori prirodnu luku. Kroz antiku, ljudi su grad nazivali Arba, Arva, Arbia. Njegovo ime dolazi od ilirske rijei Arb, to znai, taman, zelen, poumljen. U X. stoljeu car Konstantin Porfirogenet naziva ga Arbe, a taj oblik poslije preuzima talijanski jezik. Hrvatsko ime Rab se prvi put spominje 1446. godine u ispravi franjevakog samostana Sv. Eufemije u Kamporu. Za vrijeme rimskog cara Augusta, Rab postaje rimskim municipijem. Prema jednom natpisu iz

Doba rimskog carstva Augustovo ime se spominje u obliku donatora koji je dao izgraditi gradske utvrde, vodovod, trijemove i terme. Pojavom Kranstva Rab postaje sjedite biskupije. U IX. stoljeu uvrtava se u regiju Dalmacije .

Poetkom XI. stoljea nakratko pada pod vlast Venecije ali se kasnije uvrtava u sastav Hrvatske drave to potvruje kralj Koloman 1107. godine. Stanje napretka i blagostanja traje sve do 1409. godine kada rab ponovo pada pod vlast Venecije pod kojom Rab postupno nazaduje te se 1828. godine ukida biskupija.

Plan grada Raba

Dananji izgled grada Raba2. Urbanizam2.1 Cres

Prvotna jezgra grada se nalazila na istonom dijelu grada izmeu luke i predjela zvanog zagrad. Taj dio grada je u srednjem vijeku bio bio opasan zidinama. Sjeverne i zapadne etvrti su do XVI. stoljea bila predgraa. Grad se dalje irio oko luke u obliku potkove. U XVI. stoljeu mletaka vlast gradi od 1509. do 1610. godine novi sustav zidina sa ugaonim utvrdama. Nove zidine uokvirvaju i zatiuju stari dio grada, luku i predgraa u oblik etverokutnog tlocrta. Negdje izmeu XIX. i XX. stoljea te se zidine rue te je sauvana samo jedna cilindrina kula na sjeverozapadnom uglu i dvoja gradska vrata u stilu visoke renesanse. Urbanistiki raspored Cresa karakterizira splet ulica koje se proiruju i tvore manje trgove, te se bono granaju u dvorita, tzv dvori. Oni slue kao javni komunikacijski prostori okolnim kuama. U gusto izgraenom starom gradskom podruju kue su jednokatne i dvokatne. U kuama zemljoradnika u prizemju se nalazila konoba, dok u kuama obrtnika prizemlje je sluilo kao radionica ili duan, redovito se stanovalo na katu.

Stara jezgra grada Cresa

Dananji izgled Cresa

2.2 Rab

Rab nije osnovan kao kolonija rima pa se pretpostavlja da je njegova matrica zasnovana na antikoj matrici. Prema arheolokim istraivanjima arheoloki nalazi iz rimskog doba pronaeni su samo na jugoistonom dijelu grada sa nepravilnom osnovom srednjovijekovnog znaaja. Sjeverozapadni dio poiva na ortogonalnom ulinom rasteru. Poloaj rimskih zidina nasluuje se na perimetru srednjovjekovnih zidina u koje su ugraivani rustino klesani kameni blokovi koji su tipini za antike sustave fortifikacija. Dananju urbanistiku osnovicu i najvei dio graditeljskog naslijea grad je stekao uglavnom u Romanici. Tri usporedne, uzdune ulice proteu se sjeverozapadnih zidina pa sve do jugoistonog dijela polutok gdje se gube u nepravinom rasteru ulica starog dijela grada (Kaldanca). Poprene ulie (Ruge) su zapravo stubita koja u pravilnim razmacima spajaju srednju s gorjom ulicom te na taj nain atvaraju stambene insule. U XIV. stoljeu je pored kneeva dvora podignut toranj sa gradskim satom. Krajem XV. i poetkom XVI. stoljea grade se javne i stambene zgrade, poput palaa Dominis, Namira, Crnota, Galzigna i Marinelis.U XIX. stoljeu velik broj zgrada je naputen, a pojavom turizma poetkom XX. stoljea rue se gradske zidine radi izgradnje hotela. Najvaniji crkveni spomenici smjeteni su na sredini poluotoka te tvore jednu od najljepih arhitektonskih cjelina na jadranu.

Pogled na Rab, njegove zvonike i ostatke zidina

Pogled na stari centar grada Raba

3. Arhitektura

3.1. Cres Cres je grad kojemu korijeni seu u VI. stoljee, te zbog toga u njemu se moe nai

mnotvo sakralnih i profanih graevina sa elementima od antike i sve do rensanse.

U staroj jezgri i novijem dijelu grada nalaze se i crkvice Sv. Marka, Sv. Jakova, Sv. Gaetana, Sv. Jurja i Sv. Barbare. U manjim crkvama u gradu i okolici, to su ih

gradile bratovtine istiu se dva osnovna arhitektonska tipa, koji su karakteristini za sakralnu arhitekturu cijelog otoka. Jedan je romaniki s polukrunom izboenom apsidom i ravnim stropom u brodu (crkvica Sv.Gaetan, crkvica Sv. Jakov), a drugi je gotiki, s kvadratinom, oltarskom niom, koja je, kao i brod, nadsvoena iljastim svodom, crkvica Sv. Marija Magdalena iz 1402. godine, te crkva Sv. Duha

Izvan nekadanjih gradskih zidina nalaze se benediktinski samostan Sv. Petra i franjevaki samostan Sv. Franje. U luci, vitalnom centru grada, bili su podignuti objekti javne namjene: kneev dvor, pretorij s vijenicom i uredima, gradska loa, arsenal i fontik za ito, te patricijske palae :Petris, Rodinis. Na sjeverozapadnom dijelu grada, na najvioj toki mletakog obrambenog sistema, nalazi se Venecijanska kula.

Najvanije sakralne graevine sa elementima renesanse su: upna crkva Sv. Marije

Snijene, crkva Sv. Izidora, samostani Sv. Petra i Sv. Franje, a najvanije profane

graevine su: kneev dvor, gradska loa, patricijske palae :Petris i Venecijanska kula. upna crkva Sv. Marije Snijene

U staroj jezgri kod malog trga se nalazi upna crkva Sv. Marije Snijene sa

Zvonikom iz XVIII. stoljea. Crkva je sagraena u XV. stoljeu. Crkvu su izgradili

domai majstori. Na proelju crkve se nalazi kamena grupa Navjetenje, a u luneti

portala je smjeten reljef Bogorodice iz XV. stoljea. U crkvi je smjetena

kasnogotika drvena Pieta iz XV. stoljea. U posjedu upnog ureda uz mnotvo slika

nalazi se i vrijedno djelo, poliptih Sv. Sebastijana sa svecima Alvisea Vivarinia iz

XV. stoljea.

Zvonik crkve Sv. Marije snjene Portal crkve Sv. Marije snjene

crkva Sv. Izidora Nedaleko od crkve Sv. Marije Snjene se nalazi najstarija gradska crkva Sv. Izidora

(zatitinika grada) koja potjee iz XII. stoljea, s romanikom apsidom, gotikim

proeljem i s malim zvonikom na preslicu. Prema tradiciji to je bila prva upna crkva. Zvono crkve iz XV. stoljea spada meu najstarije na otoku. U unutranjosti crkve na oltaru se nalazi kasnogotika drvena skulptura Sv. Izidora u sjedeem poloaju. U crkvi se jo nalaze i druge skulpture u drvetu, Bogorodica s djetetom u krilu, Sv. Sebastijan i Sv. Fabijan, te sve potjeu iz XV. stoljea. U crkvi se jo nalaze dijelovi gotikog oltarnog triptiha.

Detalj sa crkve Sv. Izidora

Proelje sa portalom crkve Sv. Izidora samostan Sv. Frane Samostan se nalazi juno od nekadanjih zidina koje su titile jezgru Cresa, na putu koji je od grada vodio ka Osoru, povijesnom sreditu arhipelaga. Kompleks je

organiziran oko dva klaustra, manjeg i veeg. Na zapadnoj strani veeg klaustra smjetena je jednobrodna crkva orijentirana sjever jug. Proelje crkve, koje odgovara obliku dvoslivnog krova, naglaeno je rozetom i pravokutnim renesansnim portalom iji je nadvratnik ukraen klesanim franjevakim grbom i kaneliranom reljefnom koljkom s volutama. Proelje je dodatno otvoreno iljatim monoforama, koje su zamijenile starije otvore na istome mjestu. Prigraene bone kapele su otvorene takoer naknadno probijenim okulusom, koji je zamijenio pravokutni otvor veih dimenzija. Uz istonu stranu proelja, pred prolazom koji du zida crkve vodi u klaustar, smjeten je jo jedan renesansni portal sa koljkom, manjih dimenzija od glavnog. Izdueni brod crkve natkriven je oslikanom tavanicom, a uzduno je usmjerenje naglaeno jakim vijencem na posljednjoj etvrtini visine obukanih zidova. Crkva je poviena 1853. godine, kada su iznad vijenca probijena na istonom i zapadnom zidu po dva polukruna prozora koja u brod proputaju obilje svjetla. Vjerojatno je tada i zatvoren visoki prozor na zapadnome zidu, vidljiv na detalju vedute Cresa iz 18. stoljea s oltarne pale u junom brodu zborne crkve sv. Marije.Svetite crkve je stubama odignuto od prostora za vjernike u brodu, dok iljati kameni trijumfalni luk uvjetuje oblik blago prelomljenog bavastog svoda nad pravokutnom apsidom, iji je istoni zid otvoren sekundarno probijenim iljatim prozorima. Uz juni zid broda trotravejna je dogradnja, bogato ukraena klesanom dekoracijom, koju inventari 16. stoljea identificiraju kao niz kapela, i to sv. Franje, obitelji Petri i biskupa Marcella Petria,jasno ukazujui da su naruitelji pripadali najvienijoj gradskoj plemikoj obitelji. Kapele se prema brodu otvaraju s tri profilirana luka koji se oslanjaju na bogato ukraene klesane stupove, s velikim krunim cvjetovima na sve etiri strane trupa i ranorenesansnim kapitelima. Lukova su izravno naslonjeni na kapitele, bez imposta, jednako kao i etiri plitka kanelirana pilastra ranorenesansnih kapitela koja nose zavrni vijenac ove kompozicije. Traveji kapele nadsvoeni su krino rebrastim svodovima i meusobno odvojeni polukrunim kamenim lukovima, pri emu je srednji travej vii i u njemu su danas smjetene orgulje. Nadgrobna ploa fra Antuna Marcella Petria danas je ugraena u sjeverni zid crkve, a prikazuje uenog franjevca, umrlog 1526. godine, kako sklopljenih oiju lei s oznakama biskupske asti, okruen knjigama. U 16. stoljeu u crkvi se biljei desetak oltara, od kojih su u samostanskom muzeju sauvani tek rijetki fragmenti. U samostanskom se lapidariju uva nekoliko klesanih kapitela i pilastara koji odgovaraju ukrasima kapela, a vjerojatno su dijelovi oltara i druge kamene opreme koja je tijekom stoljea uklanjana iz crkve. Sjeverno od apside nalazi se krino nadsvoena sakristija, s gotikim umivaonikom iji je trilobni zavretak zailjen i ukraen motivom izmaknutih kvadara. Smatra se da taj umivaonik vjerojatno potjee iz prve polovice 15. stoljea. Na sakristiji se radilo i 1630. godine, kada su popravljena vrata i dovren svod, a poploana je 1662. Godine. Uz apsidu crkve prigraen je pravokutni zvonik s loom za zvona i poligonalnom lanternom sa lukoviastom kupolom. Njegov dananji izgled rezultat je radova koji poinju 1682. godine, iako se zvona i zvonici sv. Franje spominju i ranije. Isprva je gradnja bila dogovorena s majstorom Nikolom Crussilom, no 1687. godineIvan Jakovljev Petri zatraio je miljenje krkoga graditelja Ivana Krstitelja Fontane, prema ijim se nacrtima gradnja zvonika nastavila. Petri je postavio na zvonik natpis o svojim zaslugama za gradnju 1695. godine, da bi skele bile konano skinute 1700. godine. Pola stoljea kasnije podignuta je sadanja kupola. Mali je samostanski klaustar s dvije strane omeen vrtnim zidom i zgradom samostana, dok se uz sjevernu i istonu stranu pruaju trijemovi

na stupovima. U klaustru je i zidana cisterna s bunarskom krunom na kojoj su grbovi obitelji Petri, Balbi i komunalni grb grada Cresa, a dokumenti gradskog vijea govore da je na prijedlog poduzetnog fra Antuna Marcella Petria 1503. godine Vijee izdvojilo 20 zlatnih dukata za izgradnju cisterne u unutarnjem klaustru franjevakog samostana. Veliki je pak klaustar okruen s etiri strane krino nadsvoenim trijemovima koji se oslanjaju na jednostavne kamene stupove, a u sreditu uva cisternu s krunom bunara ukraenom grbovima creskih plemia. Iz dokumenata je vidljivo da su i u ovoj gradnji sudjelovali stanovnici Cresa. Prema uklesanim natpisima, cisterna je popravljana 1614. i 1839. godine. U samostanu je, od 1644. godine, na prijedlog provincijala Ivana Jakova Drae iz Cresa, djelovala bolnica za stare redovnike i nemone, a od 19. stoljea u sjevernom dijelu samostana i sjemenite, odijeljeno posebnom klauzurom. Svaka od ovih dodatnih namjena rezultirala je prilagoavanjem samostanskog prostora, doprinijevi sloenom izgledu dananjega kompleksa. U prizemlju sjevernog krila velikog klaustra nalazi se novoureeni muzej u kojem su okupljene reprezentativne umjetnine u vlasnitvu samostana. Lijepi drveni reljefBogorodica s DjetetomAndree da Murana iz XV. stoljea. Spokojni lik Bogorodice na prijestolju s malim Kristom pomalo nezgrapnih nogu, koji dri golubicu, bio je sredinji dio neke vee kompozicije, da bi u 16. stoljeu dobio dananji okvir i postao sastavni dio nekog od oltara u crkvi.

Samostan i crkva sv. Frane izvan

Cres, crkva sv. Frane, unutranjost

Cres, samostan sv. Frane - mali klaustar gradska loa Pred glavnim vratima je gradska loa, trijem na vitkim stupovima. Izgraena je u XVI. stoljeu u renesansnom stilu. Stup sramote se nalazio na proelju loe. Na srednjem stupu i sada se vide oteenja od prvih karika, za koje je creska uprava vezivala prijestupnike.

Gradska loa

Palaa Petris

U luci, vitalnom centru ,Palaa Petris-Arsannajstarija je patricijska palaa Grada Cresa. Izgraena je u stilu venecijanskih palaa s kasnogotikim i renesansnim arhitektonskim elementima (bifora na zapadnom proelju) u 16.st. Cresani tu palau zovu Arsan, jer se na tom mjestu u davna vremena nalazio arsenal. Palaa je

rekonstruirana i privlai panju raskonim gotikim i renesansnim otvorima. Atraktivna je i njena unutranjost to se posebno odnosi na renesansni zahod u spavaonici nekadanjeg vlasnika. Sada je u zgradi Gradski muzej i lapidarij. Creski muzej nalazi se u ovoj gotiko-renesansnoj palai. Stalni postav jo je u fazi pripreme pa povremenim izlobama nastoji se predoiti sve segmente ivota jednog prostora koji, uz sve specifinosti zatvorene otoke sredine, ivi od antikih vremena.

Palaa Petris - Arsan Venecijanska kula Na sjeverozapadnom djelu grada na najvioj toki mletakog obrambenog sistema, nalazi

se Venecijanska kula. Kula je izgraena uXVI. stoljeu u stilu visoke renesanse. Jedina

je sauvana konstrukcija sistema radskih bedema i kula koje su titile gradsku jezgru i

luku u obliku etverokutnog tlocrta.

Venecijanska kula

Prikaz fortifikacija iz XVI. stoljea

2.2. Rab

Rab je grad na istoimenome otoku koji svoje korjene vue jo iz razdoblja

Prapovijesti. Grad je dananju urbanu osnovu i svoje graditeljsko nasljee stekao u

Romanici. U XV. stoljeu podignuto je nekoliko zgrada: toranj s gradskim satom

pokraj Kneeva dvora, palae Dominis, Namira, Crnota, Galzigna i Marinelis. U XV. stoljeu pregraen je Kneev dvor, dodana mu je kula na junom uglu s

gotikim portalom i monforama u viim etaama i renesansnom biforom na prvom

katu, te Biskupski dvor od kojeg je samo ouvan jugoistoni ogradni zid s

renesansnim portalom. Najvaniji crkveni spomenici su smjeteni na sredini

poluotoka, te grupu tih spomenika ine dananja stolna crkva Sv. Marije, romanika

crkvica Sv. Katarine, crkva Sv. Kristofora, crkva Sv. Frane, crkva i samostan Sv.

Andrije. crkva Sv. Marije Katedrala Sv. Marije potjee iz ranokranskog razdoblja te je kroz stoljea proivjela

razliite pregradnje. Crkva je trobrodna bazilika s pet pari stupova i est lukova, s iznutra polukrunom, a s vanjske strane poligonalnom apsidom. Crkva ima uzdignuti kor te se zbog tog smatralo da imaa kriptu ali su podrobnija istraivanja ipak dokazala da je nema. Renesansni portal je izgraen na mjestu izvornog romanikog. U prvoj polovini XV. stoljea gornji dio proelja je dovren, isto tako su napravljena dva prozora sa strane i jedan okulus u sredini zabata glavnog broda na kojem se nalazi natpis iz 1438. godine. Sredinom XV. stoljea dolazi Andrija Alei te 1456. godine poinje zidati kapelu Zudeniko, ta je kapela naalost poruena i preoblikovana u boljim baroknim oblicima. Uz crkvu se nalazi i zvonik katedrale koji je odvojen od katedrale prema zapadu za 60 metara. Zvonik je izgraen u stilu zrele romanike te je ralanjen u pet vertikalnih kvadara meusobno podijeljenih horizontalnim ukrasnim vijencima sa monoforama na 1. katu, biforama na 2, triforama na 3. i kvadriforama na

posljednjem. Na vrhu se nalazi visoka osmerostrana piramida sagraena u drugoj

polovici XV. stoljea. Ovakav tip zvonika se naziva lombardijskim tipom.

Proelje Rapske katedrale

Unutranjost Rapske katedralepalaa Dominis Palaa Dominis je Sagraena je u XV. stoljeu u renesansnom stilu, s nekim

karakteristikama kasnogotikog stila. Prozori su nesimetrino postavljeni, ali vrlo lijepo izgraeni, te lijepi portal s grbom obitelji Dominis, su najvredniji dijelovi te

palae. Palaa je graevina na dva kata, nalazila se u sjeveroistonom dijelu grada unutar zidina. Prvi kat je sluio za poslovne svrhe. Katovima se pruaju visoke bifore,

podjednakih dimenzija. Na proelju palae su radila dva umjetnika: Petar Trogiranin i

Andrija Alei. Petru Trogiraninu se pridodaje renesansna plastika, a Aleiju obiteljski

grb uzidan na razdjelnici prvog i drugog kata. U unutranjosti se nalazi dvorite koje je

neko bilo arkadama..

Palaa Dominis eksterijer

Prozor palae sa grbom Portal palae Palaa Namira Nedaleko od Palae Dominis nalazi se prekrasni portal nekada otmjene plemike palae Nimira.Mala palaa Nimirasagraena je koncem XV. stoljea u kasno gotikom stilu. Od graevine je ostao samo atrij i lijep portal koji po stilskim karakteristikama pripada krugu Jurja Dalmatinca. U unutranjosti palae je sauvano

malo dvorite etverokutnog tlocrta okrueno trijemom i stupovima koji nose galeriju. Na gornjem dijelu portala nalazi se lijepi grb obitelji Nimira, a neto iznad portala vide se ostaci balustrade terase iznad dvorita.

Portal palae Namir

Kneev dvor Kneev dvorje jedna od najznaajnijih graevina koja se istie u urbanistikoj cjelini

grada Raba. Sagraen je u gotiko-renesansnom stilu To je zapravo skup palaa raen u razliito vrijeme, nad kojim dominira visoka etverokutna kula s lijepim prozorima iz vremena kasne gotike i renesanse. Gradnja dvora zapoela je jo u XIII. st., no najkarakteristiniji dijelovi potjeu iz XV. i XVI. stoljea.Iznad ulaza u nadsvoeno

predvorje vide se ostaci stare balkonade koja poiva na tri konzole s lavljim glavama. S tog su se balkona itali razni proglasi.

Proelje Kneeva dvora

Balkon kneeva dvora

4. Umjetnost 4.1. Kiparstvo i slikarstvo Cresa Najvaniji primjeri renesansnog kiparstva Cresa su: Luneta portala upne crkve u Cresu, skulpture Sv. Blaa i Sv. Jeronima.

Luneta portala upne crkve u Cresu U XV. stoljeu nepoznati je umjetnik dobio zadatak da izradi kamenu kopiju

Gianbellinove Madonne degli alberelli, kopije je vrlo tona, te je vjerojatno

djelo lokaklnih majstora koji su izradili cijeli portal

Luneta portala upne crkve u Cresu

Madonna degli alberelli Bogorodica s djetetom i Veronikin rubac

Bogorodica s djetetom i Veronikin rubac se nalaze u gradu cresu, a reljef je otkriven u crkvi Sv. Marije Snjene. Reljef je izraen u radionici Paola Campse koja najvie radi na podruju istre.

Bogorodica s djetetom i Veronikin rubac skulpture Sv. Blaa i Sv. Jeronima Drvene skulpture sjedeih svetaca zatitnika sv. Jeronima i sv. Blaa spadaju u 15. stoljee te ih je izradio nepoznati majstor. Izvorno su te skulpture bile dio

glavnog oltara kapele naputenog zaseoka u sklopu pastirskog stana Sv. Bla na zapadnoj obali sjevernog dijela otoka Cresa. Od poetka 16. stoljea stan Sv. Bla bio je u vlasnitvu creske opine. Premda nema pisanih dokumenata o izvornom izgledu crkve i njezina interijera, poznato je da je kapela bila u funkciji do sredine 20. stoljea te da su do tada skulpture bile na oltaru. Nakon prestanka funkcije i uporabe kapele, skulpture su prenesene u grad Cres i danas su dio inventara Creskog muzeja. Kipovi oblikovanjem i modelacijom sugeriraju da su bili dio triptiha ili slinog oltarnog retabla. Naime, kip sv. Blaa je po dimenzijama vei, te poloajem tijela ukazuje na to da je morao biti sredinji lik oltarog retabla. To potkrepljuje i injenica da je kapela posveena sv. Blau. Kip sv. Jeronima je manjih dimenzija, neto jednostavnije obrade volumena i tijelom blago zakrenutim ulijevo, to nam govori da je bio postavljen s lijeve bone strane sredinjeg lika. Te injenice navode na pretpostavku da je postojala i skulptura smjetena s desne strane sredinjeg lika. Kip sv. Blaa sjedi na sjeditu poligonalnog podnoja, s rezbarenom oplatom s desne strane. Odjeven je kao biskup, u plavi habit i crveni plat s mitrom na glavi. U lijevoj ruci savijenoj u laktu dri pastirski tap, a desna mu je ruka poloaju blagoslivljanja. U krilu mu se nalazi nezgrapno poloena knjiga. Poloaj tijela je frontalan, statian i ukoen, pogotovo gornji dio, iji je volumen tek malo razbijen naborima plata koji se protee preko koljena i lagano je suuje pri rubu. Noge su lagano razdvojene, te se nazire lijeva cipela ispod habita. Majstor najveu panju pridaje oblikovanju detalja, naroito lica, koje je prilino realistino izvedeno, istaknutih jagodica, iroka nosa i spojenih obrva te s izraajnim borama na elu. Sveti Bla se uvijek prikazuje kao starac sijede brade, odjeven kao biskup. On je muenik iji su uobiajeni atributi eljezni ealj, kao znak muenitva, i upaljena svijea. Kip sv. Jeronima neto je manjih dimenzija i sjedi na manjem i jednostavnijem

sjedalu koje takoer ima poligonalno podnoje. Okrenut je frontalno i blago prema lijevoj strani. Odjeven je u habit i kardinalski plat s kukuljicom koja mu

prekriva glavu. Ruke su mu prekrivene platom do lakta i naslonjene na lijevo koljeno, u gesti dranja nekog predmeta. Pokraj desne noge nedostaje dio

skulpture gdje je najvjerojatnije bio smjeten atribut. U oblikovanju tijela ponavlja se isti ukoen i statian stav s istaknutim koljenima kao kod prethodne

skulpture. Majstor i tu pridaje veu panju modelaciji detalja, kao to su lice i nabori odjee, nego oblikovanju volumena i proporcija tijela. I taj kip ima strog,

autoritativni izraz lica jer su istaknuti nos, obrve i bore na elu te stilizirani

pramenovi brade. Sveti Jeronim bio je jedan od crkvenih otaca iz 4. stoljea. Svetac se prikazuje kao starac s kardinalskim eirom u grimiznim haljama, a

katkad i kao pustinjak u pilji. Uobiajeni atributi su mu lav, sova, raspelo i lubanja. Obje skulpture izraene su samo za frontalni pogled jer su poleine plone i slabo obraene. Pretpostavlja se da su djelo istog majstora, zbog gotovo

identinog modeliranja lica i brade te volumena kipova. Obje su skulpture bile pohranjene u neadekvatnim i loim uvjetima privremenog

depoa Creskog muzeja. Bile su izloene velikim i naglim promjenama vlage i

temperature to je uzrokovalo teki sluaj crvotoine u obadva kipa. Zbog

crvozoine kipovima su uniteni pojedini dijelovi. Na Sv.Blau dijelovi traperije

su izgubili svoj oblik te je oslabljena struktura drvenog nosioca. Na kipu Sv.

Jeronima sluaj crvotoine je bio tei te uz oslabljenu strukturu drvenog nosioca i

oteenog volumena traperije jo mu neostje nekoliko prstiju sa obadvije ake,

dio izmeu sjedala i habita gdje se smatra da je bio sveev atribut.

Obadva kipa su sastavljena od nekoliko drvenih dijelova koje dre kovani i

industrijski avli. Dimenzije Sv. Blaa su 128x60x34 centimetara. (visina-irina-

duina) Dok su dimenzije Sv. Jeronima, 119x56x30 centimetara. (visina-irina-

duina)

Kip sv. Blaa, s prednje i stranje strane

Kip sv. Jeronima s prednje i stranje strane 4.2.Kiparstvo i slikarstvo Raba

Renesansno kiparstvo i slikarstvo je pod velikim utjecajem mletake umjetnosti, te

veinu umjetnikih djela je izradio Andrija Alei. Vanija umjetnika djela su: Bogorodica s mrtvim Kristom u krilu iz druge polovice XV. stoljea, Luneta glavnog portala Rapske katedrale, dijelovi ograde kapele Scaffa, nadgrobna ploa biskupa Ivana Scaffe, esterostrani kameni krsni zdenac s prikazom Ivana Krstitelja, kapela Kolana Crnote, kapela Zudeniko, nadgrobna ploa Frana Zudenika. Kapela Kolana Crnote Na kapeli Kolana Crnote radio je Andrija Alei od 1453. godine do 1454. godine. Kapela je izgraena u crkvi Sv. Ivana sa desne strane glavnog ulaza, kapela je imala osmerostrane stupove i menzolu koja je bila uzidanau crkveni zid. Kapela je bila nadsvoena krinim svodom te je bila ograena kamenom ogradicom. Za vrijeme gradnje kapele pomagao mu je klesar/graditelj Petar Beri. Kada je crkva

poruena, unitena je i kapela. Dio njenih ulomaka se nalazi u stolnoj crkvi. nadgrobna ploa biskupa Ivana Scaffe Andrija Alei 1454. godine radi na nadgrobnoj ploi biskupa Ivana Scaffe. Nadgrobna ploa je reljefni lik biskupa u ornatu, lik biskupa se nalazi u leeem poloaju . Ispod njegovih nogu se nalaze knjige, dok se pod glavom nalazi jastuk.

Reljefna ploa je ukraena biskupovim grbovima, lukovima i stupiima. Uz rub su

uklesana slova, uokvirena zupcima i lezenicama poput Crnotine ploe. Ploa je

uzidana u sjevernu apsidu katedrale, te se okvir ploe vie ne nalazi na samoj ploi

nego je nego je skinut i raznesen ali su mu dijelovi pronaeni u lapidariju

palae Namira.

nadgrobna ploa biskupa Ivana Scaffe nadgrobna ploa Frana Zudenika 1454. godine Andrija Alei radi na narubi nadgrobne ploe za Frana Zudenika sa likom biskupa. 1456. godine djelo je gotovo ali do dans nije pronaeno, te se smatra

da je uniteno pri preureenju Zudenikove kapele 1781. godine Zudenikova kapela Andrija Alei radi 1456. godine na kapeli Frana Zudenika. Kapela je imala etiri

ugaona stupa kovravih kapitela, izgledom je slina Arnirevoj kapeli. Imala je

plitke kanelirane nie sa koljkom, krini svod. Kapela je unitena u XVIII.

stoljeu. 5. Zakljuak Umjetniko bogatstvo Cresa i Raba je uvelike zasluno utjecajima Talijanske

renesanse. Zbog velikog broja radova koje provode hrvatski arhitekti, kipari,

umjetnici, dobivamo dojam da su djela napravljena na podruju sjeverne

dalmacije, Kvarnera loije kvalitete i nezgrapnija od renesansnih djela ostatka

Europe. Ali trebamo se sjetiti da nai umjetnici umjetnike poput Jurja Dalmatinca,

Nikole Firentinca i Andriju Aleija, te zbog djela tih umjetnika, nai domai

umjetnici dobivaju svoje ideale zbog kojih njihova djela iako nisu na istoj razini

kvalitete i obrade dolaze na razinu standarda renesanse Italije i ostatka Europe.

LITERATURA:

Knjige:Miljenko Domijan, Rab u srednjem vijeku, Muzej Hrvatskih Arheolokih Spomenika Split,

Kulturno povijesni vodi, 21

Miljenko Domijan, Katedrala Sv. Marije Velike u Rabu, Muzej Hrvatskih Arheolokih Spomenika Split, Kulturno povijesni vodi, 23

LJ. Karaman, Pregled umjetnosti u Dalmaciji, Matica Hrvatska, Zagreb, 1952

V. Brusi, Otok Rab, s.a. C. Fiskovi i K. Prijatelj, Albanski umjetnik Andrija Alei u Splitu i Rabu, Split, 1948

Rad u zborniku ili lanak u asopisu:Doc. dr. sc. Marijan Bradanovi, Palaa Dominis u Rabu, Rijeka, ISSN 1330-6985, godina XVI., svezak 1., Rijeka, 2011. str. 53-58Ivan Mateji, Venecijanska Renesansna drvena skulptura u naim krajevima kratka rekapitulacija i prinosi katalogu, izvorni znanstveni rad, Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Poreu

Nevena Krstulovi, Radovi na skulpturama sv. Jeronima i sv. Blaa iz Creskog muzeja, Struni rad, Hrvatski restauratorski zavod, Restauratorski odjel Rijeka

Web izvori:http://www.croatiaholidayshr.com/Naslovnica/Pregledclanka/tabid/63/ArticleId/585/language/en-GB/PALACA-PETRIS-ARSAN-ndash-Grad-Cres.aspx 17.12.2013.

http://www.croatiaholidayshr.com/Naslovnica/Pregledclanka/tabid/63/ArticleId/583/language/hr-HR/CRKVA-SV-IZIDORA-ndash-Grad-Cres.aspx 17.12.2013.http://ineco.posluh.hr/pgz/cres/gradj.html 17.12.2013

http://www.cres-samostan.com/?page_id=265 17.12.2013.

http://www.tzg-rab.hr/hrv/rab/povijest-sv-ivan.php 17.12.2013.

http://rab-croatia.com/history/palace_hr.htm 17.12.2013.http://www.kvarner.hr/kultura/likovnost.html 17.12.2013.

Sadraj

1Odsjek: Likovna kultura i likovne umjetnosti

1Seminarski rad

1Naziv kolegija: Umjetnost zrelog XV. i XVI. stoljea

21.UVOD

21.1Cres

31.2Rab

42.Urbanizam

42.1Cres

52.2Rab

73.Arhitektura

73.1. Cres

7upna crkva Sv. Marije Snijene

8crkva Sv. Izidora

10samostan Sv. Frane

13gradska loa

13Palaa Petris

14Venecijanska kula

162.2. Rab

16crkva Sv. Marije

18palaa Dominis

19Palaa Namira

20Kneev dvor

214.Umjetnost

214.1. Kiparstvo i slikarstvo Cresa

21Luneta portala upne crkve u Cresu

22Bogorodica s djetetom i Veronikin rubac

23skulpture Sv. Blaa i Sv. Jeronima

264.2.Kiparstvo i slikarstvo Raba

26Kapela Kolana Crnote

26nadgrobna ploa biskupa Ivana Scaffe

27nadgrobna ploa Frana Zudenika

27Zudenikova kapela

275.Zakljuak

28LITERATURA:

28Knjige:

28Rad u zborniku ili lanak u asopisu:

28Web izvori:

Podatci su izvueni iz Enciklopedije Hrvatke umjetnosti

Podatci su izvueni iz Enciklopedije Hrvatke umjetnosti

Podatci su izvueni iz Enciklopedije Hrvatke umjetnosti

Ovaj dio teksta se zasniva na podatcima sa internetske stranice, http://www.croatiaholidayshr.com/Naslovnica/Pregledclanka/tabid/63/ArticleId/583/language/hr-HR/CRKVA-SV-IZIDORA-ndash-Grad-Cres.aspx

Podatci o ovome samostanu su izvueni iz interntske stranice: http://www.cres-samostan.com/?page_id=265

Podatci o ovoj graevini izvueni su iz internetskog izvora: http://www.croatiaholidayshr.com/Naslovnica/Pregledclanka/tabid/63/ArticleId/585/language/en-GB/PALACA-PETRIS-ARSAN-ndash-Grad-Cres.aspx

Podatci su izvueni iz Enciklopedije Hrvatke umjetnosti

Podatci vezani za urbanizam grada Raba su izvueni iz Enciklopedije Hrvatke umjetnosti

Podatci vezani za ovu graevinu su izvueni i dva djela Miljenka Domijana: Miljenko Domijan, Rab u srednjem vijeku, Muzej Hrvatskih Arheolokih Spomenika Split,

Kulturno povijesni vodi, 21

Miljenko Domijan, Katedrala Sv. Marije Velike u Rabu, Muzej Hrvatskih Arheolokih Spomenika Split, Kulturno povijesni vodi, 23

Podatci o ovoj graevini su izvueni iz iternetskog izvora: http://rab-croatia.com/history/palace_hr.htm

I djela Doc. dr. sc. Marijan Bradanovi, Palaa Dominis u Rabu, Rijeka, ISSN 1330-6985, godina XVI., svezak 1., Rijeka, 2011. str. 53-58

Informaci je o kneevom dvoru i palai Namiri se zasnivaju na internetskom i zvoru: http://rab-croatia.com/history/palace_hr.htm

Informacije o ovim djelima su izvuene iz djela: Nevena Krstulovi, Radovi na skulpturama sv. Jeronima i sv. Blaa iz Creskog muzeja, Struni rad, Hrvatski restauratorski zavod, Restauratorski odjel Rijeka

Izvor za sva ova djela je V. Brusi, Otok Rab, s.a. C. Fiskovi i K. Prijatelj, Albanski umjetnik Andrija Alei u Splitu i Rabu, Split, 1948

29