PROROANSTVO

Druge uspjenice Roberta T. Kiyosakija i Sharon L. Lechter u serijalu Bogati otac:

BOGATI OTAC; SIROMANI OTAC: emu bogati poduavaju djecu, a siromani i srednja klasa ne!

KVADRANT PROTOKA NOVCA BOGATOG OCA: Vodi bogatog oca ka financijskoj slobodi

VODI U INVESTIRANJE BOGATOG OCA: U to bogati investiraju, a siromani i srednja klasa ne!

BOGATO DUETE; PAMETNO DIJETE: Pruanje poetne financijske prednosti vaem djetetu

UMIROVITE SE MLADI I BOGATI: Kako se brzo obogatiti i ostati bogat zauvijek!

PROROANSTVO Zato najvei krah trita dionica u povijesti

TEK DOLAZI... I kako se moete pripremiti i profitirati od

njega!

Robert T. KiyoSaki i Sharon L. Lechter Autori knjige Bogati otac, siromani otac

2004.

Izdava: KATARINA ZRINSKI d.o.o. Varadin Moslavaka 9, Varadin, tel.fax: 042/241-828

Za izdavaa: Mirjana Ptiek, dipl. inf. Urednik: Vedran Martinez

Naslov originala: Rich Dad's Prophecy Copyright 2002. by Robert T.Kiyosaki and Sharon L.

Lechter 2003 KATARINA ZRINSKI, Varadin

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb

UDK 65.012(035)

KIYOSAKI, Robert T. Proroanstvo : zato najvei krah

trita dionica u povijesti tek dolazi... : i kako se moete pripremiti i profitirati od njega! / Robert T. Kiyosaki i Sharon L. Lechter ;

Velikom nastavniku

Ovu knjigu, Proroanstvo bogatog oca, posveujemo Daveu Stephensu, srednjokolskom nastavniku u Indianapolisu, Indiana. Knjigu posveujemo nastavniku zato to uzrok problema opisanih u Proroanstvu bogatog oca nisu usponi i padovi trita dionica, ve nepostojanje financijske edukacije u kolskom sustavu.

Dave Stephens nije samo neumorno radio na tome da svojim uenicima priblii financijsku edukaciju, ve je stvorio program u kojem njegovi srednjokolci odlaze u osnovne kole i postaju financijski mentori mlaim uenicima. Dave je takoer svojom strunou pridonio educiranju uenika za elektronsku verziju PROTOKA NOVCA za djecu, plus nastavni program, koji e uskoro biti na raspolaganju kolama, besplatan i bez reklama.

Poaeni smo njegovom podrkom i pohvaljujemo ga zbog njegovog doprinosa podruju obrazovanja.

(Daljnje informacije o programima Davea Stephensa u kolskom sustavu priloene su na kraju ove knjige).

5

Ova publikacija je osmiljena tako da prui kompetentne i pouzdane informacije o

temi koju obrauje. Meutim, prodaje se s pretpostavkom da autor i izdava nisu

ukljueni u pruanje pravnih, financijskih ili drugih profesionalnih savjeta. Zakoni i

prakse variraju od drave do drave i ako se zahtijeva pravna ili druga pomo, potrebno

je potraiti usluge profesionalaca. Autor i izdava odbacuju svu odgovornost koja

proizlazi iz upotrebe ili primjene sadraja ove knjige.

Iako su zasnovani na istinitim priama, odreeni dogaaji u knjizi su obraeni radi

boljeg edukacijskog efekta.

Copyright 2001 Robert T. Kiyosaki i Sharon L. Lechter

Sva prava rezervirana.

Objavio Warner Books u suradnji s

CASHFLOW technologies, Inc.

Monopoly je zatitni znak Hasbro, Inc.

Zatitni znakovi

CASHFLOW Technologies, Inc.

6

Sadraj

Uvod 9

Prvi dio Je li bajka zavrila?

1. poglavlje Promjena zakona... Promjena budunosti 21

2. poglavlje Promjena zakona koja je promijenila svijet 33

3. poglavlje Jeste li spremni na suoavanje sa stvarnim svijetom?. 43

4. poglavlje Nona mora poinje 65

5. poglavlje Kakve su vae financijske pretpostavke? 81

6. poglavlje To to investirate ne znai da ste investitor 101

7. poglavlje Svatko treba postati investitor 113

8. poglavlje Uzrok problema 123

9. poglavlje Oluja stoljea 135

Drugi dio Izgradnja arke

10. poglavlje Kako izgraditi arku 155

11. poglavlje Preuzimanje kontrole nad arkom 169

12. poglavlje Kontrola br. 1: Kontrola nad sobom 179

13. poglavlje Kontrola br. 2: Kontrola nad svojim emocijama . . . 211

14. poglavlje Kako sam ja izgradio svoju arku 221

15. poglavlje Kontrola br. 3: Kontrola nad izgovorima 233

16. poglavlje Kontrola br. 4: Kontrola nad svojom vizijom 245

17. poglavlje Kontrola br. 5: Kontrola nad pravilima 259

18. poglavlje Kontrola br. 6: Kontrola nad svojim savjetnicima . . 279

19. poglavlje Kontrola br. 7: Kontrola nad svojim vremenom . . . 285

20. poglavlje Kontrola br. 8: Kontrola nad svojom sudbinom. . . . 299

Zakljuak Prorok se nada da je u krivu 305

Dodatak 1 ERISA i 401 (k) planovi 311

Dodatak 2 O kolskom programu Davea Stephensa 315

7

Zahvale Zahvaljujemo Zajednici Bogatog oca. Zahvalni smo na

pismima koje dobivamo od ljudi poput vas, koji su preuzeli kontrolu nad svojim financijskim ivotom i poduavaju druge financijskoj pismenosti.

U lipnju 2002, gotovo 250 ljudi okupilo se u Las Vegasu da proslave financijsku pismenost igrajui nau igru PROTOK NOVCA. Oni su doli na tu ideju, podijelili je na forumima richdad.com-a i sami realizirali taj dogaaj. Kakva sjajna skupina ljudi koji podravaju Bogatog oca. Nastavite uiti i poduavati!

Hvala vam!

8

Uvod

Noina arka

Moj je bogati otac esto govorio: "Ako eli biti bogati vlasnik biznisa ili investitor, mora shvatiti priu o Noinoj arci." Iako bogati otac nije sebe vidio kao proroka, vrijedno je radio na svojoj sposobnosti da vidi budunost. Obuavajui svojeg sina i mene da postanemo vlasnici biznisa i investitori koji e moi vidjeti budunost, esto bi govorio: "Shvaate li koliko je vjere trebalo Noi da svojoj obitelji kae: 'Bog mi je rekao da dolazi velika poplava, zato moramo izgraditi arku.'" Zatim bi se nasmijao i rekao: "Moete li zamisliti to su mu rekli njegovi ena, djeca i investitori? Mogli su rei: "Ali, Noa, pa mi ivimo u pustinji. Ovdje nema kie. U stvari, trenutno vlada sua. Jesi li siguran da ti je Bog rekao da izgradi arku? Bit e teko prikupiti kapital za izgradnju broda usred pustinje. Ne bi li imalo vie smisla izgraditi hotel, bazene i igralite za golf?"

Gotovo trideset godina, od nae devete godine, bogati otac obuavao je svojeg sina i mene da postanemo vlasnici biznisa i investitori. Budui da smo bili djeca, esto je koristio vrlo j ednos t avna s reds tva za poduavan je , kao to je igra "Monopoly", kako bi nas poduio principima investiranja. Bogati otac koristio se i basnama kao to je pria o tri praia da bi nam prenio vanost izgradnje financijskih kuica od cigle, a ne od slame. Upotrebljavao je i prie iz Starog zavjeta, kao to su pria o Davidu i Golijatu, kako bi svojem sinu i meni

9

objasnio vanost poluge, u ovom sluaju Davidove prake, kao lekciju o tome kako mali ovjek moe potui velikoga. Poduavajui nas vanosti posjedovanja vizije budunosti, bogati otac esto bi govorio: "Uvijek imajte na umu da je Noa imao viziju. Ali, to je jo vanije, imao je vjeru i hrabrost da djeluje na temelju svoje vizije. Mnogi ljudi imaju viziju, ali nema svatko nepokolebljivu vjeru i hrabrost poput Noe, vjeru i hrabrost da djeluje na temelju svoje vizije pa su vizije budunosti esto jednake vizijama sadanjosti ." Drugim rijeima, ljudi bez vjere, hrabrosti i vizije esto ne vide promjene koje dolaze sve dok nije prekasno.

Moj bogati otac bio je vrlo zabrinut zbog zakona iz 1974. poznatog kao ERISA. Rekao je: "U vrijeme kad je donesen, veina ljudi nije niti znala za ERISA-u. Mnogi ak nisu nikada uli za taj zakon koji je donio Kongres, a potpisao predsjednik Nixon. Puni efekt te promjene zakona nee se osjetiti jo 25 do 50 godina. Htio bih da im mogu rei da se ponu pripremati... Ali kako im mogu govoriti o budunosti?"

U sijenju 2002., stanovnici SAD-a koji su se jo oporavljali od dogaaja 11. rujna 2001, uli su za bankrot jedne od najveih kompanija Amerike. Ali ono to je bilo jo gore od bankrota, vijest koja je uplaila mnoge ljude iz moje generacije, baby-boom generacije roene izmeu 1946. i 1964., bilo je shvaanje da su mnogi zaposlenici Enrona izgubili cijelu svoju mirovinsku tednju. Po prvi puta, milijuni iz baby-boom generacije poeli su shvaati da 401 (k), IRA i slini planovi, utemeljeni na uzajamnim fondovima i dionicama kompanija, nisu onoliko sigurni koliko su mislili i koliko su im rekli financijski planeri. Milijuni pripadnika generacije populacijske eksplozije imali su neto zajedniko s tisuama ljudi koji su radili za Enron. Propast Enrona pokrenula je osobni alarm, strah, shvaanje da i njihov mirovinski plan nije tako siguran kao to su mislili. Proroanstvo bogatog oca ostvarivalo se.

Lokalna TV postaja pozvala me i zamolila da komentiram efekte bankrota Enrona, kompanije koja je nekada bila vodea na polju industrije nafte i zemnog plina. Privlana mlada TV voditeljica pitala me: "Je li bankrot Enrona izoliran dogaaj?"

10

Odgovorio sam: "Bankrot Enrona je ekstremni sluaj - ali ne izoliran." Nastavio sam: "Iznenauje me to to mediji ne spominju Cisco, Viacom, Motorolu i druge divove. Iako nisu tako dramatini kao Enron, postoje mnoge kompanije sline Enronu u koj ima zaposlenici imaju znaajan dio svoje uteevine u dionicama svojeg poslodavca."

"to elite rei?" upita TV voditeljica. "elim rei da bi katastrofa Enrona morala biti alarm. Alarm

koji zaposlenicima kazuje da njihov 401(k) nije neunitiv, da je mogue izgubiti sve tik prije mirovine, da uzajamni fondovi nisu sigurni ak i ako investirate u razliite dionice."

"Kako to mislite, uzajamni fondovi nisu sigurni? ak i ako investirate u razliite dionice?" upita ona s naznakom oka i bijesa. Osjetio sam da sam joj nagazio na ulj, iako nije radila za Enron.

Umjesto da uem u debatu o uzajamnim fondovima i diverzifikaciji, rekao sam: "Ja sam se umirovio s 47 godina bez ijedne dionice ili uzajamnog fonda. Za mene, uzajamni fondovi i dionice su prerizini, ak i ako investirate u razliite dionice. Postoje bolji naini da investirate u svrhu umirovljenja."

"elite li rei da ne treba investirati u dionice, uzajamne fondove niti u razliite dionice?" upita ona.

"Ne", odgovorih ja. "Nikome ne govorim da neto treba uiniti. Samo kaem da sam se ja umirovio rano bez ijedne dionice ili uzajamnog fonda - i bez investiranja u razliite dionice. Ako elite investirati u razliite dionice i uzajamne fondove, to je za vas moda dobro, ali ne i za mene."

"Sada moramo pustiti reklame", ree mlada ena. "Hvala vam to ste gostovali u naoj emisiji." Rukovala se sa mnom, brzo okrenula prema kameri i poela govoriti o prednostima nove kreme protiv bora.

Razgovor je zavrio prije no to sam oekivao. inilo se da je, kad je razgovor skrenuo s Enrona na ono to su vjerojatno bile osobne strategije investiranja TV voditeljice, krema protiv bora postala zanimljivija tema za razgovor ne samo za TV voditeljicu ve i za tisue gledatelja. Tema mirovine nije bila ugodna.

11

Jedan od ciljeva ERISA-e bilo je poticanje pojedinaca da tede za vlastitu mirovinu. To bi potaklo trojaki pristup mirovinskoj tednji:

1. Socijalno osiguranje 2. Osobna tednja radnika 3. Mirovinski plan kompanije uplaen novcem kojeg je

kompani ja odvoji la za definirani mirovinski plan svojih zaposlenika.

5. svibnja 2002., lanak u Washington Postu naslovljen "Mirovinske promjene predstavljaju izazove" usporedio je ovaj pristup sa stolicom s tri noge:

Zadnji put kad smo provjeravali, prva noga, socijalno osiguranje, jo je stajala, iako se pomalo ljuljala dok su polako nagrizali njene jamce sve vei porezi na dobit, poviena dob umirovljenja, plaanje poreza na neke beneficije i tako dalje...

Svi planovi tednje oznaeni brojkama i slovima i blagoslovljeni od strane Kongresa - 401 (k), 403(b), IRA, SEP-IRA, Keogh - trebali su poduprijeti drugu nogu, tednju radnika, potrebnu za sve duu i skuplju mirovinu. Korporacijske porezne beneficije pridruene planovima koje sponzorira kompanija - a koje se sastoje uglavnom od novca radnika -premjetene su da podupru, ili ak i nadomjeste treu nogu stolice. Umjesto da nagrade vjernost zaposlenika, one su omoguile kompanijama da odbace ili jako umanje tradicionalne mirovinske planove.

Sve to znai: Vidi, mama, tronoga stolica sa samo dvije noge!

Kao rezultat ERISA-e, ljudi su iznenada postali odgovorni za vlastiti mirovinski plan, budui da je planiranje prebaeno s poslodavca na zaposlenika koji nema dovoljnu financijsku edukaciju da bi uspjeno napravio plan. Iznenada, tisue brzo obuenih financijskih planera poeli su educirati milijune ljudi da "investiraju dugorono, kupe i zadre i da investiraju u razliite dionice." Mnogi od tih zaposlenika jo ne shvaaju da

12

je njihov prihod tijekom mirovine u potpunosti ovisan o nj ihovoj sposobnosti da sada mudro investiraju. Ako se proroanstvo bogatog oca ostvari, za milijune ljudi, ali ne i za sve ljude, problem e se tijekom slijedeih 25 godina samo pogorati. ini se da se proroanstvo bogatog oca ostvaruje.

Jad i spas

Ovo nije mrana knjiga o jadu i bijedi. Ovo je knjiga o jadu i spasu. Tijekom kasnih 70-tih i poetkom 80-tih bogati otac podsjeao je svojeg sina i mene na ERISA-u. Govorio je: "Uvijek pazite na promjene u zakonu. Svaki put kad se promijeni zakon, mijenja se i budunost. Ako ste spremni da se mijenjate s promjenama u zakonu, imat ete sretan ivot. Ako ne obraate panju na promjene u zakonu, ponaat ete se kao voza automobila koji ne vidi znak koji ga upozorava na otri zavoj i umjesto da uspori i pripremi se, sagne pogled da upali radio i izleti s ceste u umu."

Oni od vas koji su proitali druge moje knjige, sjetit e se kako sam spomenuo Zakon o poreznoj reformi iz 1986. Ta promjena zakona bila je jo jedna promjena na koju me upozorio bogati otac. Mnogi ljudi nisu pazili na tu promjenu, a cijena njihove nepanje mjerila se milijardama dolara. Po mojem miljenju, ova promjena zakona iz 1986. u velikoj je mjeri doprinijela krahu tednji i zajmova. Zbog toga dobro ob razovan i p r o f e s i o n a l c i poput l i j en ika , odv j e tn ika , raunovoa i arhitekata ne mogu koristiti mnoge porezne beneficije koje uivaju biznismeni poput mene. I opet, kao to je rekao bogati otac: "Uvijek pazi na promjene u zakonu. Svaki put kad se promijeni zakon, mijenja se i budunost."

Za milijune ljudi, ERISA, ta malo poznata promjena zakona, imat e negativan uinak na njihove financijske ivote. Za druge, ta e promjena zakona biti najbolja stvar koja im se dogodila. Zato tvrdim da ovo nije knjiga o jadu i bijedi, ve knjiga o jadu i spasu. Oni koji se zavaravaju da e budunost biti ista kao danas, po mojem miljenju nai e se u istoj situaciji u kojoj su se nali mnogi zaposlenici Enrona na kraju

13

radne karijere, bez imalo novca za mirovinu. Oni koji su budni i svjesni da se budunost mijenja i spremni za nadolazee promjene, imat e vrlo svijetlu budunost, ak i ako se dogodi najvei krah trita dionica u povijesti , krah prouzroen promjenom zakona.

Jedna od glavnih lekcija bogatog oca iz prie o Noinoj arci nije bila da pokuamo postati proroci. Umjesto da nas naui da gledamo u kristalnu kuglu i postanemo profesionalni itai sudbine, bogati otac koristio je priu o Noi da nam prenese lekciju o budnosti i spremnosti. Govorio bi: "Kao to mornar uvijek trai znakove promjene vremena, vlasnik biznisa i investitor mora biti budan i spreman za sve to lei pred njim. Vlasnici biznisa i investitori moraju razmiljati poput mornara koji svoje brodove vode preko divovskog oceana, spremni na sve nevolje."

Ova k n j i g a n i j e n a p i s a n a zato da potvrd i da e se proroanstvo bogatog oca ispuniti. Ova knjiga napisana je iz est glavnih razloga:

1. Da nas sve podsjeti da trebamo biti budni i da ukae na neke signale upozorenja na koje nam je bogati otac skrenuo panju. U ovoj knjizi otkrit ete manu ERISA-e. Drugim rijeima, unutar tog malo poznatog zakona nalazi se jo manje poznata pogreka za koju je bogati otac rekao da e pokrenuti najvei krah trita dionica u povijesti svijeta.

2. Da sagleda dananji svijet iz prave financijske perspektive. Bogati otac svoje je pretpostavke temeljio na stvarnim injenicama kao to su promjene zakona i pogreke u zakonu. On je upotrebljavao i statistike realitete, kao to je injenica da 75 milijuna pripadnika baby-boom generacije, 83 milijuna ako ubrojite legalne i ilegalne useljenike, postaju sve stariji, a veina njih ivjet e due od njihovih roditelja. On bi tada postavio pitanje: koliko ljudi iz te generacije ima dovoljno aktive sauvane za mirovinu? Konzervativne procjene pokazuju da manje od 40% tih ljudi danas ima dovoljno sredstava za mirovinu.

14

Ako vlada SAD-a bude prisiljena poveati poreze da bi platila financijske i medicinske potrebe tih ljudi u starosti, to e se dogoditi s ekonomijom SAD-a? Moe li ona odrati vodeu ulogu u svijetu? Moemo li ostati konkurentni ako vlada povisi poreze kako bi plaala starije osobe i nastavi davati velike izdatke za vojsku? Kad se porezi povise, kompanije e moda otii traei drave s manjim porezima. A to e se dogoditi ako Kina pretekne SAD u ekonomiji? Moemo li si priutiti zadravanje visokih plaa ako e kineski radnik isti posao raditi za manju plau? Bogati otac obuio je svojeg sina i mene da utemeljimo nae prognoze za budunost na injenicama iz sadanjosti.

3. Da se i vi zapitate jeste li zaista spremni za budunost. Ne kaem da e se proroanstvo bogatog oca ostvariti, budui da on sebe nije vidio kao osobu s posebnim psihikim moima niti kristalnom kuglom, niti je smatrao da ima posebnu vezu s Bogom. Trebate se zapitati jeste li spremni u sluaju da se ostvari proroanstvo bogatog oca. Drugim rijeima, ako se do 2020. godine dogodi najvei krah trita dionica u povijesti u razdoblju od danas, kako ete vi proi financijski? Hoe li vam biti bolje ili gore? Ako se dogodi krah trita, hoete li biti spremni ili e vas oboriti?

4. Da vam ponudi neke ideje o tome to vi moete uiniti kako biste se pripremili za najvei krah trita dionica u povijesti. Iako su neke ideje spomenute u mojim prethodnim knjigama, detaljnije u govoriti o tome to moete uiniti sada. I jo vanije, zato je bitno poduzeti proaktivne korake sada.

5. Da vas obavijesti da ete moda imati vremena za pripremu do 2010. U stvari, u ovoj knjizi otkrit ete zato je velika ansa da se od sada do 2010. dogodi jo jedan veliki porast trita, veliki porast prije velike propasti. ak i ako danas nemate nita, ako ste spremni, moda ete imati jo jednu priliku na tritu u usponu, kao to je bilo ono od 1995. do 2000.

15

6. Napokon, da vas obavijesti da ete vjerojatno bolje proi u financijskom smislu ako se aktivno pripremite. Drugim rijeima, ako sada planirate, djelujete i pripremite se, vaa financijska budunost moda e biti mnogo svjetlija ak i ako se najvei krah u povijesti ne dogodi. Ako ste proaktivni, educirani i spremni, bit e to mnogo bolje za vas nego financijska strategija veine ljudi po pitanju njihovih investicija, pasivna strategija "kupi, zadri i pomoli se" da e trite dionica rasti, a ne propasti. Naravno, ljudi koji vjeruju u to da trite dionica samo raste, vjerojatno vjeruju i u uskrnjeg zeca.

Pria o Noi i arci sjajna je pria o velikom proroku, proroku s nevjerojatnom vizijom, vjerom i hrabrou. Ova knjiga nee vas nauiti da budete prorok... ali vjerujem da e vam dati vjeru u to da vam je svjetlija financijska budunost dostupna, vama i vaim blinjima, bez obzira na to dogodio se najvei krah dionica u povijesti ili ne. Svrha ove knjige nije da bude kristalna kugla, ve je njena svrha da vas naui da budete budniji i spremniji na sve to se dogodi, bilo dobro ili loe. Drugim rijeima, da vam prui veu kontrolu nad financijskom budunou. Kao to je rekao bogati otac: "Bit prie o Noi nije u tome to je Noa bio u pravu, ve u tome to je imao vjere i hrabrosti, i pripremao se za sve to se moe dogoditi, ak i za ogroman potop usred pustinje - potop koji je potopio ostatak svijeta."

Napomena: ERISA je pomogla u stvaranju neslavnog 401 (k) plana, kao i drugih mirovinskih planova u Americi. I druge drave imaju sline planove, samo to se drukije zovu. Na primjer:

1. U Australiji se zovu Superanuacijski planovi. 2. U Kanadi se slian plan zove RRSP. 3. U Japanu, plan se takoer zove 401 (k).

16

Proroanstvo bogatog oca

Greka u ERISA-i. Kako je ERISA dozvolila da financijski problemi nae

generacije prijeu na lea generacije nae djece. Dogodit e se veliki krah trita dionica - iako je teko

odrediti tono vrijeme, on je neizbjean. Jedini nain da se ovjek pripremi za krah i profitira od

njega jest putem financijske pismenosti i preuzimanja kontrole nad svojim financijama.

Prikazane su vrste financijske strategije koje e vam pomoi da se pripremite.

BESPLATNO!

AUDIO PROGRAM NA INTERNETU

U svakoj naoj knjizi dajemo vam audio intervju kao bonus s dodatnim uvidima. Kao znak zahvale to itate ovu knjigu, moete posjetiti web stranicu i skinuti snimku moje diskusije s jednim od mojih savjetnika o tome zato bogati postaju bogatiji, i kako i vi to moete uiniti! (snimka je na engleskom jeziku op. ur.)

Hvala vam na interesu za vau financijsku edukaciju.

17

Prvi dio

Je li bajka zavrena?

Nekada davno, sve to je ovjek trebao uiniti bilo je da ide u kolu, dobro ui, pronae siguran posao, bude lojalan zaposlenik, umirovi se, preseli u manju kuicu blizu golf terena i ivi sretno do kraja ivota.

Danas, veina nas zna da sve prie koje poinju s 'nekada davno' i zavravaju sa 'ivi sretno do kraja ivota'. Problem je u tome to danas postoje mnogi prinevi i princeze iz bajke koji se nadaju da njihova bajka nije gotova, nadaju se da e savjet njihovog financijskog planera da investiraju dugorono, kupe i zadre i investiraju u razliite dionice odrati bajku na ivotu sve dok oni ive.

Naalost, kao to zna veina profesionalnih investitora, bajke vezane uz trite dionica nemaju uvijek sretan kraj.

19

to je vanije od toga da se postane bogati investitor? ezdesetih godina, kad sam bio djeak, investiranje je bila

aktivnost za bogate i one koji su htjeli postati bogati. Danas svi moramo investirati iz puno vanijih razloga no to je bogatstvo. Danas su vaa budunost , va budui s tandard ivota, financijska sigurnost, a moda ak i pitanje ivota ili smrti, odreeni time koliko ete mudro investirati. Drugim rijeima, kad se pribroji medicinska skrb, vau kvalitetu, pa i duinu ivota odredit e to koliko inteligentno investirate danas... A to je mnogo vanije od toga da se investira radi bogaenja.

- Robert Kiyosaki Emisija na PBS, 2001.

20

Prvo poglavlje

Promjena zakona... Promjena budunosti

I moj bogati otac i moj siromani otac bili su zabrinuti za dobrobit svojih zaposlenika. Moj pravi otac, kao glavni nadzornik za obrazovanje drave Havaji, imao je desetine tisua radnika koji su raunali na to da e on brinuti za njih. Moj pravi otac, ovjek kojeg zovem siromani otac, bio je tako zabrinut za svoje uitelje da je, nakon to vie nije bio glavni nadzornik, postao voditel j Udruge uitel ja drave Havaj i (HSTA), sindikata uitelja, i nastavio pregovarati oko dobrobiti svojih uitelja.

I moj bogati otac bio je zabrinut za svoje zaposlenike, a po mnogo toga i vie od mojeg pravog oca. Bio je vie zabrinut zato to su zaposlenici mojeg siromanog oca imali financijsku podrku drave i lokalnih i nacionalnih sindikata uitelja. Zaposlenici mojeg bogatog oca nisu imali podrku drave niti zatitu sindikata. esto je govorio: "Volio bih da mogu rei svojim radnicima ono to znam i to vidim u budunosti. Volio bih da mogu, ali bojim se da bih ih previe uplaio. Osim toga, glavni problem je u tome to veina njih nema temeljnu financijsku edukaciju da shvate ono to govorim i da neto

21

poduzmu po tom pitanju. Kako mogu rei svojim lojalnim, vrijednim zaposlenicima da danas nije dovoljno biti lojalan i vrijedan? Kako im mogu objasniti da dugorona sigurnost posla ne osigurava dugoronu financijske sigurnost? Kako im mogu objasniti da im je promjena u zakonu zauvijek promijenila budunost? Kako da im to kaem a da ih ne uplaim i ne uinim depresivnima? Kako im mogu rei o onome za to mislim da e se dogoditi, ali nisam u to siguran?"

Kao to sam rekao, oba moja oca bila su vrlo zabrinuta za svoje radnike. Razlika je bila u tome to je moj siromani otac imao i mo drave i uiteljskih sindikata da pomogne svojim radnicima. Moj bogati otac znao je da su njegovi radnici u nepovoljnijem poloaju i zbog toga je brinuo. 1974. u Americi se dogodila velika promjena zakona koja je trebala pomoi radnicima koji su radili za ljude poput mojeg bogatog oca. I dok su mnogi ljudi smatrali da je namjera s kojom je zakon donesen sjajna ideja, bogati otac mogao je vidjeti pogreke u zakonu. Znao je da po mnogo pitanja veini njegovih radnika dugorono gledano nee biti bolje, i mogao je predvidjeti financijsku katastrofu koju e izazvati provoenje tog zakona.

1979. imao sam trideset i dvije godine i pokuavao ouvati svoj biznis. Moj biznis s najlonskim i Velcro novanicima za surfere krenuo je bolje no to sam oekivao. Za samo nekoliko godina postali smo velika kompanija s preko 380 nezavisnih zastupnitava samo u SAD-u. Nismo nikada uspjeli izraunati koliko ljudi diljem svijeta radi za nas. Problem je bio u tome to smo imali meunarodno prodavani proizvod, ali smo bili ne iskusna kompani ja s mladim t imom nekompetentn ih menadera. Kad se sretnu uspjeh i nekompetentnost, nesrea nije daleko.

Kau: "Ne moe nauiti plivati iz prirunika." Ja bih dodao: "Ne moe nauiti biznis iz prirunika ili poslovne kole." Moji partneri i ja imali smo ogranieno znanje iz prirunika i vrlo malo ivotnog iskustva u biznisu. U ranoj dobi, uili smo neke jednostavne, ali grube lekcije o biznisu, lekcije koje se mogu nauiti samo iz prve ruke. Osim lekcije da te uspjeh moe ubiti, neke druge lekcije koje sam nauio bile su:

22

1. Prijatelji nisu uvijek dobri poslovni partneri. 2. Kompanija moe biti profitabilna i ipak imati velikih

financijskih problema. 3. Male stvari, kao to je neposjedovanje dovoljno konca,

mogu zaustaviti cijeli biznis. 4. Ljudi ne plaaju uvijek svoje raune, to znai da ih ni vi ne

moete uvijek platiti. Ljudi vas ne vole kad im ne platite. 5. Patenti i zatitni znakovi vaan su aspekt uspjenog biznisa. 6. Lojalnost moe biti varljiva. 7. Vano je imati tone financijske podatke i raunovodstvo. 8. Trebate snaan menaderski tim i snaan tim profesionalnih

savjetnika kao to su pravnici i raunovoe. 9. Treba mnogo novca da bi se izgradio biznis. 10. Biznis ne ubija nedostatak novca, ve nedostatak poslovnog

iskustva i osobnog integriteta.

Zapravo, popis lekcija je mnogo dui. Iskustvo meunarodnog uspjeha i meunarodne propasti bilo je neprocjenjivo vrijedno. Proao sam kroz to iskustvo ne jednom, nego dva puta. I premda vie ne elim prolaziti kroz to, spreman sam, jer lekcije su neprocjenjivo vrijedne, ako ste spremni i dovoljno ponizni da uite iz svojih greaka. Svaki poslovni neuspjeh pokazao mi je ono to ne znam i to trebam nauiti, a to iskustvo uenja dovelo me do uspjeha.

1979. bio sam preko glave u iskustvima uenja. Zakopao sam se u grekama iz vlastite nekompetentnosti i nisam htio nita vie uiti. Imao sam vie no dovoljno gluposti iz kojih sam mogao uiti, no bogati otac ukazao mi je na jo neke stvari. U proljee 1979. doao sam u njegov ured na na redovni sastanak i pokazao mu financijsko izvjee moje kompanije. Gledajui izvjee, bogati otac odmahnuo je glavom i rekao: "Tvoja kompanija boluje od financijskog raka, a bojim se da je smrtonosan. Vi deki pogreno ste vodili kompaniju koja je mogla postati bogata i mona."

Mike, sin bogatog oca, nije bio moj poslovni partner, no sjedio je na veini mentorskih sastanaka koje sam imao s njegovim ocem, ovjekom kojeg zovem Bogati Otac. Mike i ja

23

bili smo najbolji prijatelji kroz cijelu srednju kolu, ali kad sam se vratio s koleda i iz Vijetnamskog rata, bilo je teko odrati prijateljstvo jer bili smo u potpuno razliitim poslovnim i f i n a n c i j s k i m k a t e g o r i j a m a . 1979. Mike j e p r e u z i m a o multimilijunsko carstvo svojeg oca, a ja sam bio u procesu gubitka mul t imi l i junskog biznisa. Dok je Mike gledao f i n a n c i j s k e poda tke mo je kompan i j e , os j eao sam se posramljeno jer je i on odmahnuo glavom.

"to je ovo?" upita bogati otac, pokazujui dio mojeg financijskog izvjea.

Gledajui ono to je pokazivao, rekoh: "To je novac koji dugujemo zaposlenicima i dravi za porez na plae."

"A pogledaj sada svoje trenutno financijsko stanje. Tamo nema novca", ree bogati otac ozbiljno. "Kako e isplatiti plae i platiti porez?"

Sjedio sam i utio. "Pa..." poeh kolebljivo, "kada nam vrate neke dugove, imat emo dovoljno da im platimo."

"Ma hajde", ree bogati otac. "Nemoj mi to prodavati. Ja nisam tvoj profesor s koleda. Iz tvojih financija mogu vidjeti da veina tih dugova kasni vie od 120 dana. Ti i ja znamo da ti ovi ljudi kojima si prodao svoj proizvod nikada nee platiti. Reci mi istinu. Reci sebi istinu. Bankrotirao si. Bankrotirao si i sada e izbjei plaanje svojim zaposlenicima i plaanje poreza za njih. Koristi novac svojih zaposlenika kako bi odrao svoju kompaniju."

"Ali to je samo kratkoroni kreditni problem. Novac nam pristie od prodaje diljem SAD-a i svijeta", rekoh ja u svoju obranu.

"Da, ali to ti vrijedi prodaja ako ne moe proizvoditi ni isporuiti proizvod? Iz ovog financijskog izvjea mogu vidjeti da ti ljudi duguju novac i da ti duguje novac ljudima. Duguje ljudima koji ti dobavljaju proizvodni materijal. Zato misli da e ti tvoji dobavljai i dalje davati kredit?"

"Pa..." poeo sam, ali me bogati otac ljutito prekinuo. "Tvoji dobavljai nee ti davati kredit. Zato i bi?" "Pa, opet u razgovarati s njima."

24

"Sretno", ree bogati otac. "Gledaj, zato se ne suoi s istinom? Ti i ta tri klauna koje naziva poslovnim partnerima p o g r e n o ste vod i l i svoj b izn i s . Ne zna t e to r ad i t e , nekompetentni ste i, to je najgore, nemate hrabrosti priznati sebi sve to. Pravite se da ste biznismeni, ali po vaim financijskim izvjeima, vi ste ili prevaranti ili klaunovi. Nadam se da ste klaunovi. Ali, ako neto ne promijenite, klaunovi e postati prevaranti." Bogati otac govorio je to napuivi usne i polako odmahujui glavom. "Posuivanje novca od vlastitih zaposlenika dovoljno je loe. Pogledaj samo koliko poreza dugujete. Kako ete ih platiti?"

Bogati otac bio je moj uitelj od moje devete godine. Bio je vrlo ljubazan i blag ovjek, ali kad je bio ljut, nije bio pristojan. Ova vrua lekcija iz poslovnog menadmenta trajala je satima. Napokon sam pristao zatvoriti biznis, likvidirati preostalu ak t ivu i u p o t r i j e b i t i n o v a c da p l a t i m p o r e z e i p l a e zaposlenicima.

"Nema nita loe u tome da prizna da si nekompetentan", ree bogati otac. "Ali jako je loe ako lae i pravi se da zna to radi. Laganje i pretvaranje da zna to radi loe su navike i elim da prestane s tim. Ako eli biti bogat i uspjean, mora nauiti bre govoriti istinu, bre traiti pomo i biti ponizniji. Svijet je prepun arogantnih siromanih ljudi, obrazovanih i neobrazovanih, ljudi koji ne mogu priznati da neto ne znaju. Svijet je pun ljudi koji prolaze kroz ivot pravei se pametnima, a to ih ini glupima. Ako eli brzo uiti, prvi korak je da brzo prizna da neto ne zna."

"Sjeti se lekcije iz nedjel jne kole, lekcije koja kae: 'Blaeni bili ponizni, jer oni e naslijediti zemlju.'" Nije reeno: 'Blaeni bili slabi', niti 'Blaeni bili arogantni', niti 'Blaeni bili dobro obrazovani'. Kae: 'Blaeni bili ponizni' jer ponizni e uiti, a ako ui, naslijedit e obilje ivota koje su Bog ili priroda postavili pred nas. Vi momci ste arogantni, umiljeni, prponi i neznalice, a ne ponizni. Mislite da ste uspjeni zato to je va proizvod uspjean. Vi jo niste biznismeni. Imali ste sree, ali nemate vjetinu ni iskustvo potrebne da svoju sreu pretvorite u biznis. Nitko ne postaje uspjean biznismen preko

25

noi. Jo morate mnogo uiti. A lekcija koju morate nauiti danas jest: ako dugujete novac, platite dug. Ljudi mrze one koji ne plaaju dug. Prijateljstva, obitelji i tvrtke su se raspadale zbog neplaenih dugova. Iz f inanci jskog izvjea vae k o m p a n i j e m o g u v i d j e t i da d u g u j e t e d rav i , s v o j i m dobav l j a ima , v lasn iku zeml j i ta i , to je na jvan i j e , zaposlenicima. Platite te raune, i to odmah. Ne inite nita drugo dok oni nisu plaeni. Ne vraaj se ovamo dok niste platili sve poreze i dali sve plae zaposlenicima. Postaje nemaran biznismen, a nemarni biznismeni ne postaju bogati i uspjeni. Sada odlazi i ne vraaj se dok ne napravi ovo to sam ti rekao."

Kao to sam rekao, bogati otac esto me korio tijekom godina, ali ova lekcija bila je naroito upeatljiva. Dok sam zatvarao vrata, mogao sam osjetiti kako mi ta lekcija proima duu i postaje neto to nikada neu zaboraviti. Iako je boljelo, znao sam da je to vana lekcija. Jer, da nije tako vana, bogati otac ne bi se toliko naljutio niti postao tako brutalno izravan. S trideset i dvije godine bio sam dovoljno star da podnesem ovu snanu lekciju nabijenu emocijama i dovoljno mudar da znam da moram nauiti neto vano.

Tijekom godina, bogati otac neprekidno me poduavao o istini i potenju. esto je svojem sinu i meni govorio: "Mnogi ljudi pitaju mlade to ele biti kad odrastu. Kad postave to pitanje, obino ih zanima kojom profesijom bi se dijete eljelo baviti. Meni osobno nije vano to e raditi kad odraste. Nije mi vano hoe li postati lijenik, filmska zvijezda ili domar. Ali vano mi je da postaje sve iskreniji i sve poteniji. Ljudi postaju sve pristojniji, ali ne i iskreniji, ili to je jo gore, lau kao djeca i postaju jo gori laci kad odrastu." Dok sam se kretao prema svojem automobilu, znao sam da mi je vrijeme da postanem iskreniji i poteniji prema sebi, svojim partnerima i zaposlenicima.

Dok sam ulazio u automobil, mogao sam uti bogatog oca kako govori: "Svaka kukavica moe slagati. Treba hrabrosti da bi se rekla istina. Vi deki trebali biste odrasti i postati ljudi koji imaju sve vie hrabrosti da sve bre govore istinu, ak i ako ta istina boli, ak i ako zbog vaeg potenja ispadnete loi. Bolje

26

je ispasti lo zbog istine nego biti laljiva kukavica koja ispada dobra. Svijet je pun takvih kukavica." Dok sam pokretao auto, osjeao sam se uasno i znao sam da sam ispao jednako lo kao moja financijska izvjea. Za vrijeme vonje spoznao sam da imam dva izbora. Jedan je bio da nastavim lagati sebi i vie nikada ne vidim bogatog oca. Drugi je bio da pronaem hrabrost i suoim se s istinom, da oistim vlastiti nered i da se radujem tome to u opet vidjeti bogatog oca.

U dobi od 32 godine, shvatio sam da jo uvijek moram odrastati. Znao sam da, ukoliko elim postati bogatiji, uspjeniji i bolji ovjek, moram biti u stanju uti istinu, pa bila ona i teka. Kao dio svojeg odrastanja, moram nauiti govoriti istinu na bolji nain. Dok sam izlazio iz auta na parkiralitu svoje kompanije, znao sam da je sada trenutak da ponem govoriti istinu i da to mora poeti s mojim partnerima, koje je bogati otac nazvao klaunovima.

Priblino etiri mjeseca kasnije, vratio sam se u ured bogatog oca s novim financijskim izvjeima u ruci. Bogati otac i Mike pregledavali su ih, inilo mi se, due vremena. Napokon, bogati otac ree: "Dakle, svi tvoji porezi i zaposlenici su isplaeni?"

"Tono", rekoh ja. "Ako primjeuje, rijeio sam i mnogo svojih dugova."

"Natjerao si ih da ti plate?" upita bogati otac. "Neki su platili, a ostale sam skinuo s financijskog izvjea i

poslao im inspekciju." "To je dobro", ree Mike. "Kupac koji ne plaa nije kupac.

Kupac koji ne plaa je lopov." "Sada to shvaam", odgovorih ja. "Ali i ja sam radio isto." Bogati otac me pogleda... Zastane, polako klimne glavom i

tiho ree: "Hvala to si to priznao." "Nije bilo lako", odgovorio sam. "Imao sam sliku sebe kao

uspjene osobe, a u stvarnosti, dugovao sam mnogim ljudima mnogo novca."

Mike i bogati otac sjedili su u tiini, lagano klimajui glavama. Napokon bogati otac ree: "Istina te oslobaa. Nadam se da si sada slobodan da poisti nered za sobom i pone

27

graditi svoj slijedei biznis na malo vrim temeljima. Tako mnogo ljudi pokuava izgraditi svoje financijsko carstvo na gomili lai, a lai nikada nisu dobar temelj za carstvo."

Sada je na mene doao red da sjedim u tiini i pustim da kristalno ista tiina ispuni sobu. Nakon duge stanke, Mike upita: "U kakvom je stanju tvoja kompanija? Tvoje financijsko izvjee je potenije, ali ono nikada ne kazuje cijelu priu."

"Kompanija je gotova", odgovorih ja. "Jo uvijek prodajemo i trenutno poslovanje je dobro, ali nas etvorica koji smo pokrenuli biznis smo zavrili. Vjerojatno vie nikada neemo biti partneri niti prijatelji. Iskreno govorei, istina nas je razdvojila."

"Dakle, kad si se vratio u kompaniju, imao si otvoreni razgovor?"

"Pa, poelo je kao otvoreni razgovor, a zavrilo kao okraj. Skoro smo se potukli, ali to se ipak nije dogodilo. Na poslu nije bilo ugodno, ali moram odati partnerima priznanje to su ostali tamo i pristali poistiti nered za sobom, kao to si ti sugerirao."

"I to sada?" upita Mike. "Pa, p reda jemo ostatke kompani je j ednom od naih

dobavljaa i svatko ide na svoju stranu. Uskoro emo poeti otputati zaposlenike, i oni e dobiti sav novac koji im dugujemo. Nai investitori dobit e dio svojeg uloenog novca, ali ne sav, no razgovarali smo s njima i razumiju rizik u koji su uli. Neki su rekli da e opet investirati u moje kompanije. I porezi su plaeni."

Mike i bogati otac sjedili su u tiini. Bilo je kao na sprovodu - mnogo emocija, ali malo rijei. Gaenje tvrtke je kao i svaki kraj . Dobro ili loe, bilo je iskustava koja su zauvijek promijenila nae ivote, nau budunost i ono to emo postati. Bojao sam se gaenja svjetala i zatvaranja vrata ureda po posljednji puta, iako mi je bilo drago to e se uskoro zatvoriti. Napokon bogati otac prekine tiinu i ree: "Pa, ponosan sam na nain na koji si podnio gubitak svoje tvrtke. Znam da nije bilo ugodno i da si mogao to rijeiti i drukije. Mogao si uzeti preostali novac i pobjei, ali izabrao si bolji nain da dovri

28

stvari. Zato e tvoj slijedei poslovni pothvat imati malo bolje temelje. Jesi li nauio mnogo?"

"Vrlo mnogo", rekoh ja. "Jo uvijek pokuavam provariti lekcije."

"I trebat e ti godine za to", ree bogati otac. "Ali jednog dana to e iskustvo i greke, kao i iskustva koja tek dolaze, postati temelj tvojeg uspjeha i bogatstva. Veina ljudi izbjegava greke. Veina ljudi cijeli ivot igra na sigurno izbjegavajui takve lekcije, a taj nedostatak ivotnog iskustva ograniava njihov budui financijski uspjeh. Uvijek imaj na umu da se poslovno iskustvo ne moe stei iz prirunika niti u uionici. Iako je bilo bolno, zbog naina na koji si rijeio ovaj poslovni neuspjeh, ovo e kratko bolno razdoblje postati temelj tvojeg dugoronog financijskog bogatstva. Da si pobjegao i lagao, tvoja financijska budunost vjerojatno bi bila budunost kukavice jer bi tada dozvolio kukavici u sebi da ti odredi budunost."

Sjedio sam u tiini i klimao glavom. Nisam imao to za rei. Ve sam uo taj govor i tu lekciju, ali tog dana ta jednostavna lekcija imala mi je mnogo vie smisla i ostavila mnogo dublji trag. Bogati otac esto je govorio svojem sinu i meni da svatko od nas u sebi ima cijeli niz likova. U svakome od nas nalazi se ljubazna osoba, zlobna osoba, pohlepna osoba, bogata osoba, siromana osoba, kukavica, pokvarenjak, junak, laljivac, ljubavnik, krtac, gubitnik i mnogi drugi. Stalno nas je podsjeao da je odrastanje proces izbora u kojem biramo kakva osoba elimo postati, koju osobu elimo izabrati od svih likova u nama. Kao to sam prije rekao, kad nas je pitao to elimo biti kad odrastemo, pitao nas je koji lik smo izabrali. Nije pitao hoemo li biti lijenici, pravnici ili vatrogasci. Za bogatog oca, lik koji osoba izabere daleko je vaniji od izbora profesije.

"Kad se radi o novcu, svijet je pun kukavica", ree bogati otac. "Novac esto budi u nama kukavicu i moda zato ima tako malo stvarno bogatih ljudi. Novac u nekim ljudima budi krca i prevaranta i zato su nai zatvori sve puniji. Novac budi i izdajnika koji e krasti od onih koji ga vole i vjeruju mu, a kad si 'posuivao' od svojih zaposlenika, izabrao si da bude taj lik i

29

zato sam bio tako strog s tobom. Prevaranti i kukavice su jedno, ali osoba koja izdaje one koji mu vjeruju je najgori od svih likova koje imamo na raspolaganju... A ti si izabrao taj lik."

Nisam vie imao mnogo to za rei. Bol u meni bila je snana. Istina i potenje nisu uvijek ugodni, a ova doza istine i potenja bila je vrlo neugodna, no ipak potrebna. Shvatio sam da sam u oajnikom pokuaju da spasim kompaniju izabrao da izdam one koji su mi vjerovali.

"Jesi li nauio svoju lekciju?" upita bogati otac. "Jesi li dobio lekciju o izboru likova?"

Opet sam klimnuo glavom. Shvatio sam lekciju - duboku, bolnu lekciju, lekciju koju u uvijek pamtiti. Uvijek sam o sebi razmiljao kao o dobroj, potenoj osobi. No, pod pritiskom, lik koji je izaao na povrinu bila je osoba koja je izdala one koji su joj vjerovali.

"Dobro", ree bogati otac. "Lekcija o karakteru mnogo je vanija od lekcije o itanju financijskog izvjea, no financijsko izvjee odraava tvoj karakter. Tvoje financijsko izvjee isprialo mi je kako izdajnik u tebi preuzima tvoju tvrtku. To je jo jedna lekcija o vanosti uvanja rauna, odgovornosti i sposobnosti itanja financijskog izvjea. Brojevi mi priaju priu o tome koji lik upravlja novcem. Kad ste ti i tvoji partneri pokrenuli biznis, poeli ste kao kockari, imali ste sree i postali klaunovi mislei da je vaa srea bila vjetina. Kad je novac poeo pristizati, postali ste budale kupujui Porschee i Mercedese, a kad ste upali u financijsku nevolju, postali ste ljudi koji izdaju svoje dobavljae, svoju dravu i svoje radnike. Tvoje financijsko izvjee isprialo mi je bolju priu od mnogih romana."

"Dosta je, tata", ree Mike pokuavajui me zatititi od daljnjih lekcija. "Mislim da mu je jasno."

"U redu", ree bogati otac. Zatim se okrene prema meni i upita me: "Jesi li shvatio?"

"Potpuno mi je jasno", odgovorih ja. "Dobro. Hajdemo na ruak", ree bogati otac. "Postoji jedna

mnogo vanija lekcija za koju elim da je naui... Vrlo vana

30

lekcija koja poinje pitanjem: zato tvoji zaposlenici nisu znali to radi s njihovim novcem.

Kad je dizalo stiglo, vidjeli smo da je puno ljudi koji idu na ruak. Utrpali smo se unutra i bogati otac rekao je: "Jednog dana, kada mene vie ne bude, milijuni vrijednih ljudi otkrit e da su klaunovi poput tebe i tvojih partnera igrali igre s njihovim novcem, novcem od njihove mirovine, s njihovom financijskom budunou i s njihovom financijskom sigurnou. Vlada je donijela promjene zakona za zatitu radnika, ali ne mislim da e te promjene rijeiti problem. U stvari, mislim da e ga pogorati za mnoge ljude. Bojim se da e se dogoditi neto strano."

31

32

Drugo poglavlje

Zakon koji je promijenio svijet

Bogati otac, Mike i ja otili smo u jedan od naih omiljenih kineskih restorana na ruak. Kao i obino, bio je prepun jer je tamo hrana bila dobra, usluga brza, a cijene niske. Morali smo ekati nekoliko minuta prije no to smo dobili stol i na omiljeni konobar oistio ga je dok smo se mi smjetali.

Dok smo itali jelovnik, bogati otac rekao mi je: "Veina ljudi nee imati dovoljno novca za mirovinu. U stvari, mogao bih se kladiti da se veina ljudi koji sjede u ovom restoranu nee moi umiroviti jer nemaju nita u svojim mirovinskim planovima."

"Misli, radnici?" upita Mike. "Ljudi poput naeg konobara, kuhara i peraa posua?"

"Ne samo radnici u restoranu, ve i mnogi slubenici u odijelima i kravatama koji ovdje objeduju nee imati nita ili nee imati dovoljno za mirovinu. Veina ljudi u ovoj prostoriji nee si moi priutiti mirovinu."

"Veina?" upitah ja iznenaeno. "Ne bi li bilo tonije rei neki, a ne veina?"

"Ne", ree bogati otac. "Vjerujem da je preciznija rije veina."

33

"Kako je to mogue?" upitah ja. "ini se da veina ima dobar posao. Dobro se odijevaju i ine se inteligentnima."

"Sjea se da sam ti spomenuo ERISA-u?" upita bogati otac. "Da, nejasno se sjeam", odgovorih ja. "Spomenuo si je

nekoliko puta. Nisam shvatio to govori niti zato je ta promjena zakona tako vana."

"Veina ljudi ne shvaa njezinu vanost", ree bogati otac. "Moda e proi i godine prije no to ljudi ponu shvaati uinak koji e taj zakon imati na budunost."

"to je ta promjena zakona i zato je donesena?" upitah ja. "Dobro pitanje", ree bogati otac. "Prije svega, ERISA znai

Zakon o osiguranju mirovinskih prihoda zaposlenika. Taj zakon omoguio je 401(k). Ni ja nisam obraao mnogo panje na njega kad je donesen, ali uskoro su me raunovoe i odvjetnici poeli upozoravati na promjene koje moram nainiti u svojem biznisu. Kad se to poelo dogaati, poeo sam se vie interesirati."

"I to si otkrio?" upitah ja. "ini mi se da je zakon donesen da bi se mirovinska tednja

zaposlenika zati t i la od zlouporabe od strane n j ihovih poslodavaca", ree bogati otac.

"Kakve zlouporabe?" upitah ja. "Postoje mnogi naini zlouporabe mirovinskih planova. ak

i u nekim velikim kompanijama mirovinski planovi su prazni ili nemaju dovoljno sredstava. A vrlo esto kompanija kupuje drugu kompaniju ne zbog biznisa, ve zato to eli njezin novac od mirovinske tednje. Neke od tih odgovornijih tvrtki imaju desetke milijuna dolara u svojim fondovima za radnike mirovine, i taj je novac esto vredniji od same tvrtke. I tako, kompanija-otima kupuje drugu kompaniju i iscrpi mirovinske fondove radnika."

"Oni ele preuzeti kompaniju samo zbog mirovinskih fondova?"

Bogati otac klimne. "Ali to nije jedini nain zlouporabe. Ima ih jo. Zbog takvih zlouporaba je navodno donesena ERISA."

"Zato kae navodno?" upitah ja.

34

"Pa, zakon je donesen za dobrobit zaposlenika, ali, kao to znamo, nita nije dobro samo za jednu skupinu ljudi. I kompanije su imale korist od tog zakona, ali koristi kompanije nisu se spominjale u tisku."

"Pa kako je to koristilo kompanijama?" upitah ja. "Sada kad si imao svoju prvu tvrtku, postavit u ti pitanje.

Koliko mirovinski plan zaposlenika kota kompaniju?" "Misli, ukljuujui socijalno osiguranje plus novac za

mirovinski plan?" Bogati otac klimne i ree: "Da... koliko to kota?" "Vrlo je skupo", odgovorih ja. "esto bih poelio da mogu

platiti radnicima vie, ali skriveni porezi - porezi kojih zaposlenici esto nisu svjesni - tako su visoki da si to nisam mogao priutiti. Svaki puta kad bih im dao poviicu, i drava bi dobila poviicu."

"I tako, iako je ERISA donesena za dobrobit zaposlenika, na mnogo je naina bila korisnija poslodavcima. U mnogim sluajevima, trokovi umirovljenja preli su sa poslodavca na zaposlenika."

"Ali, zar poslodavac ne mora davati istu koliinu koju ulae zaposlenik?" upitah ja.

"Moe, ako mu to doputa plan. Ali, kljuna fraza je ista koliina", ree Mike. "Drugim rijeima, koliina novca koju mora uplatiti poslodavac sada je znaajno smanjena. To je kao da prepolovi svoje plaanje hipoteke. Zar to ne bi bilo dobro?" Mike se dobro razumio u ovaj novi mirovinski plan jer mu je bogati otac dao to u zadatak. "A povrh toga, mnogi zaposlenici biraju da ne uloe nita, pa ni poslodavac ne mora uloiti nita."

"Dakle, ako zaposlenik ne uloi novac u svoj fond, poslodavac ne plaa nita. Novac za mirovinu tog zaposlenika ne postoji. I zato emo imati problema? Problem s ljudima bez ikakve mirovinske tednje?" upitah ja.

"To je jedan od problema... I to vrlo veliki problem. Ali, po mojem miljenju, nee ljudi koji nemaju nita u mirovinskom planu biti najvei problem. Najvei problem bit e oni zaposlenici koji su vrijedno polagali novac na svoje mirovinske

35

raune. Oni koji su uredno polagali novac u mirovinske planove prouzroit e najvei krah trita dionica u povijesti."

"U povijesti?" upitah ja skeptino. "A krah nee izazvati oni koji nemaju nita, nego oni koji su tedjeli novac?"

Bogati otac klimne. "Razmisli o tome. Moe li netko tko nema nita izazvati krah trita dionica?"

"Zapravo ne znam. Nisam nikada razmiljao o tome", odgovorih ja.

"Najvei krah trita dionica izazvat e milijuni ljudi iji je novac vezan uzajamnim fondovima i drugim vrstama dionica na tritu, a ne oni koji nemaju dionica niti novca", nadovee se Mike. "To je ista logika."

"Ova promjena zakona stvorit e mnoge probleme, a jedan od problema, daleko u budunosti, bit e taj ogromni krah trita dionica", ree bogati otac kad je stigla naa hrana.

"Kako to? Kako moe biti tako siguran?" upitah ja. "Jer ljudi koji ulau novac na trite nisu investitori. Kao to

ve zna, veina tvojih radnika ne zna itati financijsko izvjee. Kako moe investirati ako ne zna proitati financijsko izvjee?" upita bogati otac. "Uinak ERISA-e je ne samo u tome da e milijuni ljudi ostati bez mirovinske tednje, ve i u tome da prisiljava da svoju financijsku budunost povjere tritu dionica, a svi znamo da trita rastu i padaju." Bogati otac pogleda izravno u mene. "Obuavao sam Mikea i tebe da postanete investitori koji mogu zaraditi i na usponu i na padu trita. Ali veina zaposlenika nema taj mentalni i emocionalni trening i kada pone veliki krah, vjerujem da e reagirati kao i veina neuvjebanih investitora - uspaniit e se i poeti prodavati. Prodavat e da bi zatitili svoju budunost."

"Kada e se po tvom miljenju to dogoditi?" upitah ja. "Ne znam", ree bogati otac. "Nitko nema potpuno pouzdanu

kristalnu kuglu. Ali od sada pa do tog kraha, pretpostavljam da e biti vie uspona i padova na tritu. A ti mali usponi i padovi doi e prije najveeg uspona i najveeg pada."

"Hoe li biti znakova upozorenja?" upita Mike. "O, da", nasmijei se bogati otac. "Bit e ih mnogo. Dobra

vijest je ta to ete vi imati dovoljno vremena da steknete

36

iskustvo i vjetine na tim manjim usponima i padovima. Kao to ljeti vjebate surfanje na manjim valovima pripremajui se za velike zimske valove, preporuam vam da uinite isto sa svojim vjetinama investiranja. Kako e usponi i padovi postajati sve vei i vei, lake ete se obogatiti."

"Ali drugi e postajati sve siromaniji", rekoh ja tiho. "Naalost, to je tono. Ali uvijek pamtite priu o Noi. Noa

nije mogao smjestiti sve ivotinje na palubu, a bojim se da to vrijedi i za nadolazei krah trita."

"Dakle, preivjet e najsposobniji?" upitah ja. "Preivjet e financijski najsposobniji i najpametniji", ree

bogati otac. "Preivjet e oni koji su spremni, kao to je preivio Noa pripremajui se za budunost izgradivi arku. I ja sam vas uvjebao da izgradite arku."

"Mi gradimo arke?" nasmijah se ja. "Gdje su? Ne vidim niti jednu." "Arka koju vam pomaem izgraditi nalazi se u vaim glavama." "Arka u mojoj glavi", rekoh ja cinino, "to je neto novo." "Gledaj", ree bogati otac posegnuvi za hranom. "Ako se ne

eli pripremiti, reci mi to sada. Nemoj troiti moje vrijeme. Misli li da mi se svia kad te korim zbog loeg voenja biznisa i osobnih financija? Jesam li uzalud potroio svoje vrijeme i vjeru na tebe? Ako jesam, reci mi sada."

"Ne, ne, ne", molio sam ga. "Stvar je u arci. Teko mi je shvatiti taj koncept gradnje arke, naroito arke u glavi."

"Pa, to misli, gdje se dogaa investiranje, novac i biznis? U tvojoj glavi. Ako se novac ne nalazi u tvojoj glavi, nee se nai ni u tvojim rukama", ree bogati otac ljutito.

"U redu, u redu, u redu", rekoh ispriavajui se. "Gledaj", ree bogati otac. "Taj veliki krah trita dionica

moe se i ne mora dogoditi. Ali uvjeravam te da e biti naglih uspona i padova. Uvijek ih je bilo i uvijek e ih biti. Predvianje da oni dolaze i nije neko predvianje. Vi ste, momci, u ranim tridesetima. Imate dobre financijske temelje i stjeete veliko poslovno iskustvo. Dovoljno ste stari da se suoite sa stvarnim svijetom. Kao to vjebate surfanje gotovo svakog dana, traim od vas da vjebate i jahanje na usponima i

37

padovima financijskih trita i ciklusa. Ako to uinite, vjetina e vam se poboljati."

"Dakle, usponi i padovi trita su poput morskih valova", rekoh ja.

"Tono", ree bogati otac. "Zato se zovu poslovni ciklusi." "A ti misli da je ERISA poput oluje na moru koja e uskoro

stvoriti velike valove, mijenjajui poslovne cikluse na dugo vrijeme", ree Mike.

"U terminima surfera, odgovor je: da. To mislim", ree bogati otac zavravajui ruak. "Uvijek je bilo uspona i padova, ali vjerujem da e ova promjena zakona dovesti do najveeg uspona i najveeg pada."

"A to ako si u krivu?" upitah ja. "Ako sam u krivu, a vi uinite onako kako vam predlaem, u

najmanju ruku bit ete sve bogatiji. Bit ete sve bogatiji jer ete graditi svoju arku - financijsku arku u glavi i ve zbog toga obogatit ete se i u dobrom i u loem razdoblju."

"U redu", rekoh ja. "Imat u na umu tu ideju o arci i razmiljati o njoj. Razmiljat u o tome kao o planiranju i pripremi za budunost, kao to se Noa pripremao za neto to se moglo dogoditi, ali i nije moralo. Ali zbog ega misli da e ta promjena zakona imati takav utjecaj i prouzroiti takav krah trita?"

"Jer promjene u zakonu mijenjaju budunost", odgovori bogati otac. "Na primjer, ako drava promijeni ogranienje brzine ispred ovog restorana s 25 milja na sat na 100 milja na sat, vrlo brzo bismo vidjeli promjene. Bilo bi vie prometnih nesrea i poginulih. Tako promjena zakona mijenja nau budunost, na bolje ili na gore."

"A to je promijenila ova promjena zakona? Zato ne moemo vidjeti promjene? Zato i ovi slubenici nisu zabrinuti kao ti?"

Bogati otac dohvati isti papirnati ubrus i na njega napie:

DB DC

38

"Slubenici oko nas i radnici koji ovdje rade nisu zabrinuti jer se sada nalazimo u razdoblju prijelaza iz DB mirovinskih planova u DC mirovinske planove."

"to?" upitah ja. "Iz DB planova u DC planove?" "Iz DB planova u DC planove", ree Mike. "Veina je ljudi

poput tebe, nesvjesna razlike izmeu ta dva plana, a razlike su velike. Veina slubenika koji sjede oko nas jo uvijek razmiljaju u terminima DB mirovinskih planova i zato ne brinu. Nisu svjesni promjena niti posljedica u budunosti."

"Kad e postati svjesni razlika?" upitah ja. "Razdoblje kanjenja je prilino dugo", ree bogati otac.

"Predviam da e za 25 do 50 godina ljudi postati svjesni punog uinka ove promjene zakona."

"Misli, negd je oko 2000. emo poeti pr imjeivat i promjene?" upitah ja.

"O, ti e ih primijetiti mnogo prije", ree bogati otac. "Iako e ljudi primijetiti promjene kao to su manji usponi i padovi trita dionica, ne vjerujem da e postati svjesni zastraujuih posljedica ove promjene zakona sve do 2000. ili kasnije, moda i prekasno."

Raun je plaen. Dok smo ustajali od stola, na omiljeni konobar ve ga je istio i pripremao za slijedeu grupu gladnih gostiju. "A to ti radi da bi se pripremio za te promjene?" upitah ja bogatog oca.

"Ja sam ve spreman. Ve sam izgradio svoju arku", nasmijeio se bogati otac dok smo izlazili na ulicu. "Ti problemi nee biti moj problem. Ali bit e tvoj. Ja vie neu biti ovdje kada doe glavni udar prouzroen promjenom zakona. Tvoj otac i ja bit emo pokopani prije no to plimni val udari o obalu."

"Dakle, ova promjena zakona je kao da tvoja generacija prebacuje svoj problem na nau generaciju", rekoh ja, testirajui p r i jemivos t bogatog oca na ideju meugenerac i j skog prebacivanja problema kao to je ovo.

"Rekao bih da je to prilino tono", ree bogati otac. "Tvoja generacija je imala koristi, a sada naa generacija

plaa za to?" upitah ja. "To je nae naslijee?"

39

"To je dio prie", ree bogati otac s lukavim smijekom. "Prvo ti elim objasniti razliku izmeu DB i DC mirovinskog plana."

Bogati otac objasnio je da je DB, ili plan definiranih beneficija, mirovinski plan koji definira beneficije ili koliinu novca koju e umirovljena osoba dobiti. Na primjer, ako je zaposlenik radio 40 godina u kompaniji i umirovio se u 65., definirane beneficije znae da e taj zaposlenik dobivati 1000 dolara mjeseno dok je iv. Ako ivi do 66. godine, kompanija je dobro prola jer mu je plaala definiranu beneficiju samo godinu dana. Ako ivi do 105. godine, kompanija je plaala 1000 dolara god i n je kroz 40 godina . U ovom s lua ju zaposlenik je proao bolje, ali na troak kompanije. Socijalno osiguranje je minimalan DB plan.

Nove promjene kroz ERISA-u doputaju kompanijama da se prebace na DC plan ili plan definiranih doprinosa. Razlika izmeu DB i DC plana nalazi se u razlici definicija rijei beneficija i doprinos. DB plan definira beneficiju, a DC plan definiran je doprinosom. Drugim rijeima, radnikova mirovina vrijedi onoliko koliko vrijedi doprinos ako ga ima.

Radnik se moe umiroviti bez iega, jer nije plaao nita. Pored toga, ako se radnik umirovi s 2 milijuna dolara u planu, a ta 2 milijuna nestanu do njegove 85. godine kroz distribuciju, zbog pogrenog voenja ili zbog kraha trita, u 85. radnik e ostati bez sredstava za mirovinu. Radnik se ne moe vratiti u kompaniju i zahtijevati druge financijske beneficije.

Jednostavno reeno, odgovornost, trokovi i dugorone posljedice umirovljenja prijei e s poslodavca na zaposlenika. Iako je razlika izmeu slova DB i DC mala, dugorone posljedice su bile i bit e velike. Kao to je rekao bogati otac: "Generacija 2. svjetskog rata prebacuje problem na baby-boom generaciju i slijedee generacije. Drugim rijeima, oni su imali korist, a mi emo plaati raune. I to vrlo velike raune.

Kad smo se vratili u ured bogatog oca, obojicu sam zagrlio i zahvalio im na lekciji. Poinjao sam iznova, bez novca, bez posla, ali s bogatstvom znanja i iskustva. Iako pomalo zabrinut i

40

nervozan, bio sam spreman da se vratim na posao, traei novu poslovnu priliku da ponem graditi novu kompaniju.

"Imam jo jedno pitanje", rekoh ja gledajui bogatog oca. "Mnogi od slubenika u tom restoranu nisu bili svjesni razlike izmeu DB i DC mirovinskog plana?"

"Ne. Rekao bih da nisu", ree Mike, odgovarajui umjesto oca. "I to e u budunosti stvoriti vee probleme. Zato to nisu svjesni, ne pripremaju se za budunost. Jo uvijek misle da e nakon umirovljenja imati novca koliko ele."

"Bojim se da e mnogi pripadnici tvoje generacije biti prisiljeni ivjeti u niim standardima nakon mirovine nego to je morala moja generaci ja" , ree bogati otac. "Veina pripadnika moje generacije jo ima DB mirovinske planove. Oni mogu po cijeli dan igrati golf i tombolu. Mnogi iz tvoje generacije nikada se nee moi umiroviti. Mnogi, u stvari ak veina, radit e cijeli ivot. Neki zato to to ele, a drugi zato jer e morati."

"Nadam se da vole ono to rade", rekoh ja uz osmijeh. "To je kratkorono razmiljanje", ree Mike. "Statistika

pokazuje da 25% svih radnika postaju invalidi prije ili kasnije nakon to se umirove. Neki postaju trajni invalidi, a neki privremeni. Zato je vjerovanje da je rjeenje raditi ono to voli zapravo ogranieno. Naa generacija i budue generacije moraju razmiljati dugorono, jer emo mi ivjeti due. Ali pitanje je, moemo li si priutiti da ivimo due i moemo li si priutiti cijene zdravstvene skrbi? A to e se dogoditi ako budemo meu onih 25% invalida i ne moemo raditi niti se baviti onim to volimo? To su najvanija pitanja koja moramo postaviti sebi, svojim obiteljima i svojim radnicima."

"A sada ih ne postavljamo", rekoh ja, gledajui bogatog oca. "Ne, bojim se da ne", odgovori bogati otac, gledajui na sat.

"Problem veine onih slubenika iz kineskog restorana je u tome to veina njih misli da imaju iste DB mirovinske planove kao i njihovi roditelji. Oni mogu tako razmiljati jer rade za velike korporacije. Ali u bliskoj budunosti, velike korporacije prijei e na DC mirovinske planove i veina radnika, pa ak i

41

s lubenic i , nee biti sv jesn i dugoron ih pos l j ed i ca t ih promjena."

"A rad za veliku korporaciju je poput rada na velikom brodu za krstarenje", ree Mike ubacujui se u razgovor. Mnogo je istraivao i bio je vrlo zabrinut za budunost. "U stara vremena, kad je radnik zavrio s radom, korporacija mu je davala sobu na brodu. Umirovljeni radnik pridruio bi se drugim putnicima, u iva ju i u bene f i c i j ama rada za dobri brod SS Dobra korporacija. Umirovljeni radnik pijuckao je ampanjac i plesao, sluajui glazbu Bennyja Goodmana, cijelu no. Ali to je prolost. SS Dobra korporacija sada moe baciti umirovljenog radnika s palube s malim pojasom za spaavanje zvanim plan definiranog doprinosa."

"A to ako u tom planu nema nita?" upitah ja. "To nije problem broda", ree Mike. "Pokuaj izgraditi arku od pojasa za spaavanje", ree bogati

otac sarkastino. "Veina ljudi nije obuena za gradnju arki, pa e provesti pozne godine svojeg ivota drei se malih pojaseva za spaavanje i pomagala koja im prui obitelj i drava. Zato elim da vi svoje arke ponete graditi sada. Ako to uinite, kad se promjena dogodi, imat ete svoj veliki brod, svoju arku, dovoljno snanu i dovoljno veliku, sposobnu izdrati oluju na moru. A vjerujte mi, oluja dolazi, i to velika."

Zahvalivi bogatom ocu i Mikeu na ruku, okrenuo sam se i krenuo prema dizalu. Imao sam 32 godine i bio bez novca i posla, ali ovaj put poinjao sam iznova s bogatim znanjem i iskustvom. Znao sam da e izgradnja mojeg slijedeeg biznisa biti laka i bra. Iako sam ostao bez novca, iako sam znao da se na moru sprema velika oluja, bio sam uzbuen. Za mene, izgradnja arke imala je vie smisla od izgradnje pojasa za spaavanje poznatog pod imenom 'plan definiranih doprinosa' ili kako se ve zovu financijski pojasevi za spaavanje u drugim dijelovima svijeta.

42

Tree poglavlje

Jeste li spremni na suoavanje sa stvarnim svijetom?

Ulice Waikikija bile su zakrene turistima koji su ili na plau ili se vraali s nje. Veina ih je bila odjevena u kupae kostime i klompe prekrivene pijeskom. Veina je izgledala sretno to se odmaraju od svakodnevice, kakva god ona bila.

Dok sam prelazio ulicu i iao prema autobusnoj stanici, gledao sam valove koji su se razbijali nekoliko stotina metara prije obale i pitao se hou li stii na veernje surfanje s prijateljima. Valovi, topla voda i zalazee sunce dozivali su me. Prije no to je autobus stigao, stajao sam zavidno gledajui prema oceanu i mislei o nainu ivota kakvim sam odrastao, surfajui do zalaska sunca i do iscrpljenosti, i znao sam da mi je u tom trenutku najbolje poi kui. Rastuio sam se shvaajui da vie nisam djeak i da mi je vrijeme da raistim nered iz prolosti kako bih imao bolju budunost. Ruak s Mikeom i bogatim ocem bio je bolan, ali koristan. itanje mojeg financijskog izvjea bilo je bolno, ali iskreno. Ti jednostavni dokumenti priali su priu o laima koje su do tada izreene i bilo je vrijeme da se pria promijeni. Stavio sam smeu

43

omotnicu sa svojim financijskim izvjeem pod ruku i krenuo svom domu kojeg sam uskoro morao prodati.

Mnogi ljudi danas me pitaju: "Kako ste poeli iznova?" ini se da ih zanima kako ovjek nastavlja kad izgubi sve i kako uspijeva opet pokrenuti ivot. Mnogi od njih imaju dobre poslove ili vrste karijere i ini se da ne ele izgubiti ono to imaju. Jedan mladi iz Japana pitao me: "Niste li osjeali stid kad ste sve izgubili?" Nasmijao sam se i rekao: "Osjeao sam mnogo toga, a stid je definitivno bio jedna od emocija." Ja sam zatim postavio njemu nekoliko pitanja i otkrio da on mrzi svoj posao jer ima malu plau. Ali njegov posao bio je siguran i on bi prije patio do kraja ivota nego riskirao sramotu. Uvjeravao sam ga da to nisu samo njegovi osjeaji. Mnogi ljudi bi radije imali malo novca i malo sree nego da riskiraju sramotu pokuavajui ostvariti sve ono to ivot nudi.

"Kako ste poeli iznova bez posla i bez novca?" To je jo jedno esto pitanje o tom razdoblju mojeg ivota. Na takva pitanja ne postoji jedan odgovor. Rijei su same po sebi ograniavajue, pa obino dajem odgovore kao to su: "Uinio sam to jer nisam imao to drugo. Nisam se imao emu vratiti." Takoer kaem: "Rjeavao sam stvari kako su dolazile." Ili: "Bili su mi to jedni od najgorih dana u ivotu, ne bih ih elio ponovno proivjeti, ali, gledajui unatrag, bili su to isto tako neki od najboljih dana jer su promijenili smjer mojeg ivota. Ti su dani promijenili ono to sam postao u procesu promjene mojeg ivota."

Ponekad kaem: "Morao sam birati izmeu svoje prolosti i svoje budunosti... Izbor je bio takav da mi prolost bude ista kao i budunost ili da mi budunost bude mnogo bolja od prolosti." Taj odgovor esto rezultira uenjem, ali ono to kaem jest to da e veina ljudi koji se boje promjene ili rizika zavriti radei sutra isto ono to rade danas. Za mnoge ljude, preivljavanje iz dana u dan bolje je od riskiranja dananjice za bolje sutra. Razumijem tu ivotnu strategiju. I danas povremeno vidim svoje prijatelje koji su jo uvijek momci s Waikiki plae i zavidim im na njihovom ivotu - naroito kada sjedim u Boeingu 747 i letim iz Londona u New York ili iz Los Angelesa

44

u Sydney. I ja se esto pitam jesam li donio dobre odluke u ivotu. Dok sjedim u avionu i jedem avionsku hranu, tri moja prijatelja ve 35 godina odlaze na isto mjesto na Waikiki plai, iznajmljuju daske za surfanje, upoznaju mlade djevojke koje laskaju njihovim ostarjelim mukim egoima i pjevaju havajske pjesme za napojnicu. I sutra e raditi istu stvar na istom m j e s t u . . . Na neki nain, to vrijedi i za mene. Vjerujem da je razlika u tome to smo htjeli razliite stvari u ivotu. Ja sam htio drukije sutra, a oni isto sutra.

Vjerujem da veina ljudi spada u jednu o te dvije kategorije odluuje da li e riskirati kako bi dobio najbolje od ivota ili e prihvatiti da danas i sutra vodi isti ivot. Ja sam riskirao sve jer sam htio mnogo bolje sutra - to je najbolji odgovor koji imam kad objanjavam kako sam se opet osovio na noge nakon to sam sve izgubio. Riskirao sam, izgubio i krenuo iznova jer sam i dalje htio istu stvar: bolje sutra. Veina ljudi ostaje tamo gdje jesu, poput mojih prijatelja s plae, jer dananjica je sigurna, a ele da takvo bude i sutra. Naalost, veina nas zna da e dananji dan zavriti i da dolazi sutranji. ak i moji prijatelji s plae to znaju.

Bogati otac znao je kolika je financijska rupa nastala u mojem financijskom izvjeu i u mojem osobnom ivotu. Kao to je rekao nekoliko mjeseci prije gledajui financijsko izvjee moje tvrtke: "Tvoja kompanija ima financijski rak." Iako je znao da nemam novca, stana niti posla, nikada mi nije ponudio posao niti financijsku podrku, a ja je nisam htio niti oekivao. Uio sam od njega preko 20 godina i znao sam to se od mene oekuje.

Moj siromani otac bio je pun razumijevanja. Nekoliko puta mi je ponudio novac, ali bio sam svjestan njegove loe financijske situacije. Nije bio u boljoj situaciji od mene. Imao je svoju kuu, ali bio je u kasnim 50-tim i gotovo je u potpunosti ovisio o maloj uitel jskoj mirovini koju je dobivao od uiteljskog sindikata. Ono malo tednje to je imao izgubio je na franizi za sladoled koja je propala. Bio je to prvi izlet mojeg oca u stvarni svijet biznisa i taj ga je svijet kaznio. Ne zbog njegove akademske briljantnosti , ve zbog pomanjkanja

45

iskustva iz stvarnog ivota. On je imao problema i s traenjem posla zbog svoje dobi i zbog svojeg ega. Budui da je nekada bio ef - glavni nadzornik za obrazovanje - vjerujem da mu je bilo teko traiti posao od ljudi mnogo mlaih od njega.

Isto tako, jako se naljutio kad mu je reeno da se njegovo iskustvo u dravnoj slubi ne moe prenijeti u poslovni svijet. esto su mu govorili: "Imate veliko radno iskustvo, definitivno ste uspjeni, ali vae vjetine nisu ono to trebamo. Ne moemo upotrijebiti ono to ste uili cijeli ivot." Tada je uinio ono to ine mnogi ljudi u njegovoj dobi i s njegovim znanjem: postao je savjetnik. Ne znam je li ga tko zaposlio, ali inilo se da ta titula ublaava bol u njemu.

Jedna od stvari koje su me tjerale da nastavim bio je zavjet koji sam si zadao u to vrijeme. Zavjet je glasio: "Nikada neu dopustiti svojem neznanju, aroganciji ili strahu da mi stanu na put u ostvarenju ivota za koji znam da ga mogu imati." Vidio sam to mojem ocu ine dob, arogancija, nedostatak praktinih ivotnih vjetina, nedostatak financijske inteligencije i ovisnost o dravnoj pomoi i zavjetovao sam se da e mi njegov primjer biti lekcija onoga to ne elim postati. U tom trenutku zavjetovao sam se da u opet postati uenik, a moja je edukacija zapoela rjeavanjem problema s mojeg financijskog izvjea koje je odraavalo nered koji je stvorilo moje financijsko neznanje i arogancija. Tada sam se zavjetovao da u sluati bogatog oca i poeti s prouavanjem onoga to veina ljudi ne prouava.

Od moje devete godine bogati otac bio mi je vaan mentor. Sada, kad sam imao 32 godine, zavjetovao sam se da u uiti od njega jo vie kao odrasla osoba. Znao sam da moji dani surfanja i igranja ragbija dolaze kraju i, iako je ta pomisao bila tuna, radovao sam se budunosti - novoj, drukijoj budunosti koja mi je pruala veu kontrolu nad novcem i ivotom. Kaem to jer nisam htio postati poput svojeg siromanog oca, ovjeka koji je kao savjetnik koji se bliio ezdesetima jo uvijek traio posao, jer je shvatio da mu je mirovina nedovoljna. Nisam htio ekati do svoje 60. godine da nainim promjene, da otkrijem da u mirovinskom fondu nemam dovoljno novca za ostatak ivota.

46

Moj zavjet u dobi od 32 godine bio je da raistim svoj financijski ivot, educiram se i pobrinem za svoju budunost danas.

Dok sam se selio iz svojeg stana koji si vie nisam mogao priutiti i pitao se gdje u sada ivjeti, nazvao me prijatelj. Selio je na 4 mjeseca u Kaliforniju zbog posla i pitao me mogu li mu pripaziti na kuu, zalijevati biljke i hraniti psa. To je rijeilo moj problem stanovanja - barem privremeno. inilo se da novac dolazi u drukijem obliku. Potom sam dobivao ekove u pravi trenutak - bili su to povrati, refundacije i novac od dunika koji su napokon vratili dio svojeg duga tvrtki. No, iako su stizali ekovi, oni nisu bili redoviti i bilo je dana kad nisam mogao kupiti hranu jer nisam imao novca. Iako su vremena bila teka, kaem da je to razdoblje bilo dobro jer mi je dalo vremena da otkrijem tko sam i kakav sam.

Ubrzo nakon to sam preselio u prijateljevu kuu, nazvao me drugi prijatelj. On je traio zaposlenike na razini menadmenta. "Imam kompaniju koja je jako zainteresirana za tebe. Rekao sam im da si bio vrhunski prodava u Xeroxu i da si 4 godine vodio nacionalnu i meunarodnu prodaju sa s tot inama prodavaa. Oni trae nekog kao to si ti. Plaa je odlina. Mnogo se putuje, dnevnice su velike, beneficije brojne, a tko zna, jednog dana moda e biti predsjednik kompanije. Ne mora preseliti. ele da bude most izmeu Azije i Kalifornije upravo tamo, na Havajima. Jesi li zainteresiran?"

Moram vam rei da mi je taj poziv bio kao poziv s nebesa, budui da sam bio bez novca i oajan. Letio sam vie od zmaja. Oajni dio mene mogao je osjetiti zov dobro plaenog posla, prestia, t i tula , benef ic i j a , automobi la i korporac i j ske hijerarhije. to je najvanije, opet sam se osjeao voljenim i eljenim. I ja sam znao da sam savren za taj posao jer sam educiran u New Yorku, a shvaao sam i japansku kulturu, budui da sam bio japanski Amerikanac 4. generacije. Odmah sam prihvatio ponudu.

etiri t jedna kasnije, bio sam jedan od tri preostala kandidata izmeu njih 16 koje je kompanija izabrala na temelju ivotopisa. ak sam za svaki razgovor kupovao novo odijelo, i

47

to novcem za hranu. Posljednjeg dana intervjuiranja sjedio sam pred uredom regionalnog potpredsjednika, ali umjesto da se osjeam dobro, poeo sam se osjeati loe. eludac mi se poeo okretati kad sam shvatio da radim isto ono to je radio moj siromani otac - obojica smo ili na razgovore za posao, a jedina je razlika bila u tome to sam ja imao 32 godine a moj otac 59. uo sam zov novca, sigurnosti, titule, promocije i beneficija i otkrio koji lik iz mene odgovara na to.

Tijekom vrlo dugih 10 minuta sjedio sam pred uredom potpredsjednika i razgovarao sam sa sobom. Napokon sam napisao poruku: "Hvala vam to ste zainteresirani za mene. Cijenim vrijeme koje ste mi posvetili. To je koristilo mojem samopotovanju, ali moram nastaviti sa svojim ivotom i zato odustajem od kandidature za mjesto u vaoj kompaniji. Hvala vam." Predao sam poruku tajnici i zatvorio vrata za sobom. Tada sam posljednji puta poslao molbu za zaposlenje.

Bogati otac uvijek je bio vie zainteresiran za lik koji sam odluio postati nego za profesiju koju sam izabrao. U ovom sam razdoblju morao izabrati izmeu lika plaljivca i lika ratnika. Nakon to sam se dva tjedna bez iega suoavao sa stvarnim svijetom, plaljivac u meni je pobjeivao. Zatim je jednog dana u meni pobijedio ratnik i osjeao sam se dobro. A onda se opet pojavio plaljivac. Do etvrtog tjedna bitka je bila nerijeena. Polovinu vremena bio sam plaljivac, a polovinu ratnik. Tada su se stvari poele mijenjati. ivot se poeo mijenjati kad sam se pomirio sa svojim statusom osobe bez novca, bez posla i bez zvanja. Drugim rijeima, pomirio sam se s tim da budem nitko i nita. Vie nisam bio dijete, niti student, niti brodski asnik, niti vojni pilot, niti poduzetnik. Nisam imao nita i to mi se poelo sviati. Nije bilo tako loe. Ni sa ime se nisam suoavao, nita nisam imao i to sam bolje mogao to prihvatiti, ratnik u meni vie je jaao. Jedan od razloga to sam odbio mogunost posla kao nacionalni menader prodaje bio je taj to sam se nalazio usred osobnog eksperimenta i htio sam vidjeti koji e lik u meni prevladati.

48

Bogati otac esto nam je postavljao ovo pitanje: "Kad ne bi imao nita - niti novac, niti posao, niti hrane, niti stana - to bi radio?"

Kad bismo odgovorili: "Pronali bismo posao i zaradili par dolara", bogati otac rekao bi da smo programirani da postanemo zaposlenici.

Kad bismo odgovorili: "Potraili bismo poslovnu priliku i izgradili ili kupili tvrtku", bogati otac rekao bi da smo programirani da postanemo poduzetnici.

Kad bismo odgovorili: "Pronali bismo investiciju i potraili investitore", rekao bi da smo programirani da postanemo investitori i poduzetnici.

Bogat i otac rekao j e : "Veina l judi od r o e n j a je programirana da trai posao. U stvari i idu u kolu kako bi osnaili taj program. Ako elite biti poduzetnici ili investitori, trebat e vam drukije obrazovanje, obrazovanje za stvarni svijet.

U trenucima samoe sjetio bih se malog kviza bogatog oca, a sada, u trenucima kada nisam imao nita, poeo sam odluivati to elim biti do kraja ivota.

Bogati otac nazvao me oko est tjedana nakon naeg ruka u kineskom restoranu i pitao elim li mu se pridruiti za rukom. Naravno, prihvatio sam. Ovaj put nali smo se u skupom restoranu u sreditu Honolulua, mjestu na kojem su ruali moni ljudi. Gotovo svi su bili u poslovnim odijelima. Ja sam doao autobusom, odjeven u kratke hlae i crvenu Aloha majicu, trudei se da izgledam kao bogata koji se vie ne mora odijevati kao drugi. Sumnjam da sam ikoga zavarao ili da je itko mario za to. Ruao sam samo sa svojim bogatim ocem. Odijelo njega ne bi impresioniralo jer je znao moj financijski status. Ustao je da me pozdravi i rukuje se sa mnom, i upitao me kako ide.

"Prilino dobro", odgovorio sam sjedajui. "Privikavam se na to da nemam nita i da sam nitko i nita."

Bogati otac nasmije se i ree: "Nije tako loe, zar ne?" "Ne, nije", rekoh ja. "Stvari se pogoraju samo kad ponem

sumnjati u sebe i razbijati glavu zbog svih gluposti koje sam

49

uinio. Ali postajem jai. Slabi u meni gubi bitku, a ratnik jaa. Uskoro u biti spreman suoiti se sa stvarnim svijetom."

Nakon to sam mu rekao kako sam se prijavio za dobro plaen posao menadera prodaje i zatim ga odbio, na licu mu se pojavio iroki osmijeh. "To je neto najbolje to sam od tebe uo. Stvarno si odluio promijeniti svoju budunost. A to je najvanije, drago mi je da si pronaao hrabrost za suoavanje sa stvarnim svijetom."

Zbunjen, mirnuo sam i upitao ga: "Zar se ne ele svi suoiti sa stvarnim svijetom?"

"Veina misli da eli", ree bogati otac. "Ali, istinu govorei, veina ljudi danas daje sve od sebe da se sakriju od stvarnog svijeta."

Naiao je konobar, predao nam jelovnike, napunio nae ae s vodom i brzo nam pobrojao dnevne specijalitete. "Ljudi se kriju od stvarnog svijeta? Kako to ine? Zar samo putem sigurnog posla?" upitah ja.

Bogati otac vrati jelovnik konobaru i ree: "Uobiajeno." Zatim me pogleda i ree: "Postoje mnogi drugi naini osim sigurnog posla kako se ljudi mogu sakriti od stvarnog svijeta. Veina ljudi danas provodi ivot bjeei od utoita do utoita, utoita koja ih tite od stvarnog svijeta. Na primjer, mnogi ljudi napuste utoite doma i odlaze u utoite koleda. Nakon diplome, mnogi odlaze u utoite posla ili profesije. Ako se vjenaju, stvaraju utoite za svoju obitelj i proces se nastavlja tako to idu od jednog do drugog utoita. Kada ljudi izgube posao, esto otpuhnu prainu sa svojih ivotopisa i krenu u potragu za slijedeim utoitem, a ako se rastave, mnogi jure u potragu za novom osobom s kojom e stvoriti novo utoite doma."

"Zar je u tome neto loe?" upitah ja. "Ne, ne nuno, sve dok postoji drugo utoite", ree bogati

otac pijuckajui svoju vodu. "Ali problemi nastaju kad osoba napusti jedno utoite, a ne moe pronai drugo. To se dogodilo tvojem ocu."

"Mojem ocu?" upitah pomalo iznenaeno.

50

"Da, tvojem ocu", ree bogati otac. "Tvoj otac danas se suoava sa stvarnim svijetom kao i ti i pitam se koji od vas e bolje proi. Razlika je u tome to se tvoj otac poeo suoavati

sa stvarnim svijetom nakon svoje pedesete, a ti u svojim tridesetima. Obojica ste bez posla. To mi je zanimljivo promatrati."

"Objasni mi stvarni svijet s kojim se danas suoava moj otac."

"Tvoj otac napustio je utoite svojeg roditeljskog doma, iao u dobru kolu, dobio dobar posao i penjao se u hijerarhiji uspjeha. Je li to tono?"

"Da", odgovorih ja. "Dakle, tvoj je otac iao od utoita do utoita dok nije

doao do poloaja glavnog nadzornika za obrazovanje. Napustio je dom i otiao u kolu, oenio se i nikada nije napustio kolski sustav. Je li to tono?"

Klimnuh glavom, rekavi: "Bio je odlian uenik pa je ostao unutar sustava ili utoita, kako kae, koje je hranilo njegov ego i omoguilo mu da pobjeuje. Kae li da je trebao napustiti utoite visokog obrazovanja?"

"Zato bi?" ree bogati otac. "Bio je pametan, odlian student, predsjednik razreda, uskoro i cijelog sustava pa je i trebao ostati u sustavu u kojem je dobro funkcionirao. Da sam bio na njegovom mjestu i ja bih vjerojatno uinio isto. Ali tada je u dobi od pedeset godina odluio napustiti sustav, a svijet izvan kole je stvarni svijet. Kad se radi o financijama, tvoj otac nije bio mentalno niti emocionalno spreman za stvarni svijet."

"Misli, kad se odluio natjecati za zamjenika guvernera Havaja?" upitah ja.

"Da. Tvoj se otac kao poten ovjek nat jecao protiv pokvarenog politikog sustava i otkrio da potenje nije najbolja politika. Kad se ukljuio u izbore za zamjenika guvernera, uao je u stvarni svijet i izgubio. Nakon gubitka, naao se izvan sustava u kojem je odrastao, sustava u kojem je bio uspjean, jedinog sustava koji zna i iznenada se morao suoiti sa stvarnim svijetom - i to mu ne uspijeva. Povrh toga, im je izgubio posao, tvoja majka umrla je od sranog udara. Pretpostavljam

51

da nije mogla izdrati sramotu koja prati svaki gubitak ili injenicu da je tvoj otac ostao bez posla, jer njih su se dvoje nali izvan sustava koji ih je titio."

"Moja majka podnijela je to tee od oca. Mnogi njeni lani prijatelji iz dravne slube prestali su je zvati i dolaziti na ruak kad je tata izgubio izbore. Meu njima su bili i mnogi od njenih najbliih prijatelja. Svijet moe biti vrlo okrutan prema ljudima koje percipira kao gubitnike. Vole te dok si na vrhu, a zaborave kad padne. Vjerujem da je moja majka tee podnijela oev pad s vrha od bilo koga drugoga i vjerujem da je zato umrla prije svoje pedesete."

Bogati otac tiho je sjedio dok sam govorio o svojoj majci. Bilo mu je jasno da mi nedostaje. Nakon nekog vremena, nastavio je rekavi: "Nakon to ju je otac prealio, opet se oenio. Naravno, s uiteljicom. Zatim je kupio tu franizu za sladoled i izgubio svoju ivotnu uteevinu. Nakon toga se rastao, vjerojatno zbog pritiska to nema utoite, sigurnu luku, a to je strano stresno za parove. Danas je tvoj otac poput siroeta. Nema roditelja, nema suprugu, djeca ga ne mogu uzdravati, a utoite u kojem je odrastao, obrazovni sustav, ne puta ga natrag. Sada prihvaa svakakve poslove da bi preivio - pokuava pronai vrata slijedeeg utoita kako bi se zatitio od stvarnog svijeta."

"Da nema uiteljsku mirovinu, stvarni svijet bi ga smrvio", rekoh ja. "Moda bi bio i beskunik."

Bogati otac sloio se s tim. "Moda biste ga morali izdravati, to ine mnoga djeca. Posljednje utoite je obitelj, ako si obitelj to moe priutiti", ree bogati otac gledajui izravno u mene. "Ti sada ne moe skrbiti za njega, zar ne?"

"Bilo bi teko, ali pronaao bih nain", rekoh ja. "Ali zato razgovaramo o toj temi stvarnog svijeta i utoita?"

"Jer se tvoje lekcije nastavljaju", ree bogati otac uz osmijeh. "To to si u svojim tridesetima ne znai da vie ne moe uiti. Trenutno si u stranoj financijskoj situaciji, ali hvala Bogu da si u nju doao s 32 godine. Sada moe izabrati da iz ovog loeg iskustva stvori jo goru situaciju, to ine gubitnici, ili moe tu lou situaciju pretvoriti u najbolju stvar

52

koja ti se dogodila. Milijuni ljudi zapeli su u uredima, na farmama, na poslovima prodaje, ivei u strahu od onoga s im

se ti danas suoava. Mnogi bi reali na tebe i tretirali te kao skitnicu. Neki bi ti mogli i zavidjeti jer si uspio proi kroz tu bol zbog gubitka svega to si imao."

"To zvui smijeno", rekoh ja. "Zato bi mi netko zavidio na tome to nemam nita?"

"Jer neki ljudi imaju viziju, viziju koju drugi nemaju ili ne ele imati", ree bogati otac. "Neki ljudi poinju shvaati da se tvoja generacija suoava s veim izazovima od moje. Nakon 2000. mnogi ljudi tvoje generacije shvatit e da e se susresti s istom financijskom situacijom u kojoj se ti nalazi sada. Neki od onih s vizijom e ti zavidjeti, jer si suoen s nitavilom, sa stvarnim svijetom, svijetom bez utoita, danas, a ne sutra. To to tvoji vrnjaci danas imaju novca i uspjeni su ne znai da e tako biti i sutra. Oni koji to shvate zavidjet e ti."

"Jo mi nije u potpunosti jasno zato bi mi zavidjeli." rekoh ja. "Jer ti si proao pola procesa koji oni tek trebaju proi.

Veina ljudi dri se lanog osjeaja sigurnosti, znajui da posla i financijske sigurnosti ima sve manje i manje", ree bogati otac. "Ti si rano pogrijeio i sada ima vremena to ispraviti i uiti iz iskustva. Jesi li spreman da krene naprijed?"

"Jesam", rekoh. "Nalazim se usred nevolje. Suoen sam s onim to zove stvarnim svijetom i nije tako loe."

"Dobro", nasmijei se bogati otac. "Vidi, najbolja stvar koja se meni dogodila bila je suoavanje sa stvarnim svijetom kad sam imao 13 godina."

"Kad ti je umro otac i ostavio te da brine o biznisu i obitelji?" Bogati otac objasni: "Dok je tvoj otac s trinaest godina u

koli uio abecedu sigurnog posla, ja sam se suoavao sa stvarnim svijetom - svijetom s kojim se on suoava danas. Kao mladi tinejder, nisam imao obrazovanja niti novca, imao sam bolesnu majku slomljenog srca, obitelj o kojoj sam morao brinuti, biznis koji je propadao i nikog na koga bih se mogao osloniti. Iz dananje perspektive, to je bilo najbolje to mi se moglo dogoditi. Danas imam tako mnogo novca jer nisam imao utoite u koje bih se mogao sakriti. I zato ti sada ne elim

53

pomoi. Kad bih ti pomogao i ponudio utoite, odgaao bih ono neminovno. Da si pripadnik moje generacije, dao bih ti posao, jer za moju generaciju siguran posao bio je najvaniji. Tvoja generacija treba financijsku sigurnost vie no siguran posao. Tvoja generacija ima mnogo poslova - restorani brze hrane uvijek trae radnike. Tvoja generacija nema financijsku edukaciju potrebnu za ostvarivanje prave financijske sigurnosti, a nedostatak te edukacije bit e uzrok neizbjenog."

"Neizbjenog?" upitah ja. "Da, neizbjenog", ree bogati otac. "Velika je vjerojatnost

da t v o j a g e n e r a c i j a nee imat i u to i t e s o c i j a l n o g i zdravstvenog osiguranja na koje se moe osloniti, kao to smo imali tvoj otac i ja. Milijuni ljudi iz tvoje generacije nee imati dovol jno novca za mirovinu. Mili juni pripadnika tvoje generacije nee imati DB mirovinski plan ili mirovinski plan sindikata da ih zatiti od stvarnog svijeta. Ono s im se ti suoava danas je ono s im e se milijuni iz tvoje generacije suoiti nakon 2010. Kao to rekoh, kad mene vie ne bude."

Sjedio sam u tiini dok nam je konobar posluivao hranu. Poeo sam shvaati zato su oba moja oca tako zagovarali mirovinske planove svojih zaposlenika. Nakon to je konobar otiao, rekoh: "Dakle, tvoja generacija ima DB mirovinske planove, a moja nema. A za tebe to je velika razlika."

"Ogromna razlika", ree bogati otac. "Vidi, zaposlenici koji su radili za tvojeg oca imaju podrku drave i sindikata. Moji zaposlenici imaju samo vlastitu potporu, a veina mojih zaposlenika ne polae novac u svoje mirovinske fondove. Oni ne znaju to je to. Misle da su to isti fondovi kao i DB, isti kakve su imali njihovi roditelji. Zbog tog lanog osjeaja DB sigurnosti, veina mojih zaposlenika nema nikakvu uteevinu. Imaju lijepe kue, dobre aute i televizore, ali nita drugo. To me brine. Razgovaram s njima o investiranju, ali dobri auti i televizori znae im vie od uzajamnog fonda ili tednje u banci. Osim toga, ne znaju razliku izmeu tednje i investiranja. Oni misle da je to isto. Zato brinem za tebe i tvoju generaciju. Veina ljudi moje generacije ima nekakvu zatitu od stvarnog svijeta. Veina ljudi tvoje generacije napokon e se suoiti sa

54

stvarnim svijetom, svijetom za kojeg nisu spremni i za kojeg e mnogi biti prestari. Taj ogromni problem prijeti, a ini se da nitko ne mari za to."

"Dakle, milijuni ljudi iz moje generacije suoit e se s onim s im se ja suoavam danas: stvarnim svijetom, i to bez iega?"

"Da, upravo to elim rei", ree bogati otac ozbiljno. "Upravo to. Razlika je u tome to se ti suoava sa stvarnim svijetom 1979. u dobi od 32 godine, a mnogi tvoji vrnjaci suoit e se s njim nakon 2010., kad im bude 62, 72, 82, ili ne daj Boe jo i vie, godina... Ali suoit e se sa stvarnim svijetom."

"Dakle, mirovinski plan moje generacije mogao bi ostati bez novca, ako ne poloe dovoljno novca u njega."

"Jo gore", ree bogati otac: "Mirovinski plan tvoje generacije mogao bi ostati bez novca ak i ako osoba poloi mnogo novca u njega, jer moe biti izbrisan velikim krahom trita dionica koji ja predviam."

"Dakle, DB mirovinski plan zatien je od kraha, ali DC nije?" upitah ja.

Bogati otac klimne. "U veini sluajeva, ali ak su i DB planovi propadali zbog loeg voenja. No rizik je vei za DC mirovinski plan. Problemi se stvaraju i uskoro e nastupiti trenutak istine. Uskoro e tvoja generacija otkriti funkcionira li novi DC plan ili ne. Problem je to e ljudi to otkriti tek nakon to se umirove."

"Misli, moji kolege iz razreda mogli bi otkriti u 65. godini da je njihov DC plan bio neadekvatan ili nedovoljan?" upitah ja. "To e znati tek nakon to se umirove, kad e biti prekasno da ga nadopune radom, da nadoknade manjak?"

Bogati otac klimne i nastavi: "Ne samo da mnogi ne stavljaju nita u svoje fondove, mnogi koji stavljaju ne stavljaju dovoljno, a vrlo mali broj je svjestan koliko su dionice i uzajamni fondovi rizini. Uzajamni fondovi mogu pasti na nulu u sluaju kraha trita. A to e se i dogoditi, ne svim kompanijama ni uzajamnim fondovima, ali jednog dana u budunosti, tvoja generacija ut e alarm i shvatiti da njihov DC plan nije siguran, da je njihovo utoite za mirovinu

55

izloeno riziku. Kada to shvate, ljudi e se poeti povlaiti s trita dionica... nastat e panika i trite e se sruiti. A ako panika bude velika, krah e biti najvei na svijetu. Problem je u tome to previe amaterskih investitora ulazi na trite, a oni su mnogo vei problem od pogreaka u mirovinskoj reformi. Zato predviam da e se veina ljudi tvoje generacije suoiti sa stvarnim svijetom s kojim se ti suoava danas. Jedino je pitanje, koliko e oni imati godina kad se to dogodi."

"Veina ljudi moje generacije?" upitah, provjeravajui tu izjavu. "Da, veina ljudi tvoje generacije. Rekao bih da barem 80%

tvoje generacije nee imati dovoljno novca za mirovinu. A milijuni e ostati bez novca i potpore do 2020., nakon tog ogromnog kraha trita dionica. Vlada SAD-a nee si moi priutiti sredstva za preko 150 milijuna ljudi kojima je potrebna potpora drave za financijski i zdravstveni opstanak."

"Preko 150 milijuna ljudi?" rekoh opet, propitujui brojke bogatog oca. "Pa ima samo 75 milijuna pripadnika baby-boom generacije."

"Da, broj e biti znatno iznad 150 milijuna zbog