broj 6, godina VI, 2008.

2

Uredništvo: Jagoda Jeleć, Vojo Ribičić, Jelenka Medoš, Željana Škegro, Iris Matviko-Skender, Maja Erceg

Novinarke: Anja A., Petra M., Petra V., Meri S., Barbara R., Sara U. i Ela P.

Glavna urednica: Jagoda Jeleć

Lektor: Jagoda Jeleć

Grafička obrada i priprema za tisak: Vojo Ribičić i Jagoda Jeleć

Tisak: ŠKOLSKA KNJIGA d.d., Zgareb HR 10001 Zagreb, Masarykova 28Ravnatelj OŠ Stjepana Ivičevića prof. Nikola Andačić i uredništvo «Rogača» posebno zah-valjuju PROFILU na tiskanju!

SADRŽAJ:PRVA 1OVA 2DANI KRUHA 3BLAGDANSKI DANI 4MAŠKARE 8MJESEC HRVATSKE KNJIGE 10PRIKUPLJANJE PAPIRA 11NATJECANJA 12MALENA MISTA SRCA MOGA 14TINTILINIĆI 17GLAZBA 22UMJETNIČKIKUTAK 23ŠKOLA U PRIRODI 26PUTOVANJA 28UMEĐUVREMENU 30NAŠI OSMAŠI 31ZADNJA 32

RIJEČ UREDNIŠTVA

Dragi naši učenici, suradnici i pri-jatelji!Nakon malo duže stanke, evo nas opet u društvu još jednog novorođenog broja vašeg i našeg omiljenog Rogača. Novinarska sekci-ja naše škole popratila je i zabilježila sva protekla važna zbivanja, te vam ih sada nudimo u slici i riječi na sljedećim stranicama. Nekolicina učenika na čelu sa svojim neumor-nim i hvale vrijednim učiteljicama i učiteljima, nesebično su dali svoj do-prinos i učinili naš časopis potpunim i zanimljivim. Do sljedećeg broja, uživajte!

Uredništvo

3

DANI KRUHA

Kruh

Kruh ili pogača isto je svima,Samo da dobar okus ima.

Na više vrsta on se dijeli,Postoje svakakvi, crni, bijeli…

Ljudi ga vole svi,I mali i veliki.

Kruh su jeli i naši preci,A mi ćemo ga davati i svojoj djeci.

Barbara Rudež 8.c

KiflicePriprema: U manjoj posudi stavite žlicu brašna, kvasac, šećer i s malo mlakog mlijeka, zamjesite rijetko tijes-to i ostavite na toplo da se diže. U veću posudu uspite brašno, dodajte sol, u sredini napravite udubinu i uspite pripremljeni kva-sac, ulje, mlako mlijeko, jaja i izmješajte mekano tijesto (po potrebi dodati još malo mlakog mlijeka). Mijesite tako dugo dok ne dobijete glatko i rastezljivo tijesto koje se odvaja od ruku i posude. Tako pripremljeno tijesto pokrijte krpom i os-tavite na toplo da se diže jedan sat. Potom ga ponovno promiješajte par minuta da se istisne zrak. Podijelite tijesto na četiri jednaka dijela i od njih formirajte kugle. Stavite ih na nauljen papir, prekrijte krpom i pustite da se „odmaraju” još petn-aestak minuta. Od svake kugle razvite okruglu koru debljine oko 1 cm i izrežite je na osmine, tako da dobijete 32 komada u obliku trokuta. Savijajte ih u kiflice od šireg kraja prema užem. Poredajte ih u lim, pospite brašnom, po njima naribajte margarin i pecite u pećnici koju ste prethod-no zagrijali na na temperaturu 250˚ C, a prije pečenja smanjili na 200˚ C, odnosno dok se ne dignu i dobiju žutorumenu boju.

Sastojci: 1 kg brašna3 jaja1 žličica šećera 3 šalice za crnu kavu ulja 0,5 l mlijeka1 žličica soliPol margarina

Domaći kruhPriprema: U posudu staviti brašno, sol, suhi kvasac i malo promiješati. Dodati vodu i miješati (lupati) drvenom kuhačom. U početku je tijesto grudasto i ljepljivo, ali to ne treba zabrinjavati (mora biti gnjecavije i mekše od onog koje se mijesi rukama). Ostaviti tijesto na toplom i svakih 10-15 min ga izlupati kuhačom. To ponavljati nekoliko puta dok tijesto ne postane glatko i dok se ne počne malo odvajati od posude. Kuhačom izgurati tijesto u nauljeni uski ka-lup (cca 10×25 cm), nauljiti tijesto odozgo (može i s maslinovim), rasporediti (prstima, naginjanjem ka-lupa ili vilicom) i napraviti nožem zareze po kojima će tijesto pucati (lakše je kad se nož naulji – možete zarezati uzduž po sredini – vidi sliku). Ako ste nestrpljivi ili ako vam se žuri, možete odmah staviti peći ili možete ostaviti tijesto da se još malo diže. (dobro ispadne i jedno i drugo) Peći u zagrijanoj pećnici oko pola sata na cca 200˚ C (svaka pećnica je drukčija pa procijenite sami kad ima lijepu boju). Kad je kruh gotov, izvaditi ga i zamotati u krpu i držati u njoj dok se ne ohladi.

Sastojci:500 g brašna (kakvo imate, može glatko, oštro ili pola-pola) 4-5 dcl tople vode (ovisno o vrsti brašna) 1 paketić suhog kvasca 2-3 žličice soli

4

biskupa i predvodi ga i propovijeda viški župnik.

Pola sata prije svečane mise, u 10.30 sati,

ispred župne crkve na obali, paljenje je starog „žrtvenog“ broda, što je drevna komiška tradicija, sta-ra više stoljeća, uvijek u nazočnosti brojnog puka, koji „obred“ pra-ti klapskim i pučkim

pjesmama u čast sv. Nikole biskupa, svog ne-beskog zaštitnika.

Nakon paljenja broda iz župne crkve polazi ve-liki tradicionalni ophod,

ide do groblja i vraća se u crkvu. Kip župnog patrona, po župnoj tradiciji, od starine nose muškarci s imenom Nikola. Povratkom u župnu crkvu nastavlja se svečano euharistijsko slavlje, koje pjesmom prati mješoviti župni zbor.

Sv. Nikola biskup, zaštitnik riba-ra, mornara i putnika, od davnina se časti kao nebeski zaštitnik Komiže, mjesta i stare župe ustanovljene 1568., a obnovljene 1695. godine.

Za proslavu nje-gova blagdana župljani se duhovno pri-premaju trodnevnim pobožnostima od 3. do 5. prosinca, koje u crkvi Gospe od Sedam Žalosti, pučki zvanoj Gospa Gusarica, u 17 sati, predvodi župnik.

Po drevnom župnom običaju, na sam blagdan i župnu svet-kovinu, 6. prosinca, u župnoj se crkvi Sv. Nikole biskupa slave tri mise. Prva jutarn-ja je u 8 sati, u staroj crkvici Gospe Gusarice na izlazu iz mjesta i pred-vodi je župnik Vrsalović. Središnje blagdansko bogoslužje je u 11 sati u koncelebraciji sa svećenicima Viškog dekanata, u župnoj crkvi Sv. Nikole

PROSLAVA SVETOG NIKOLE U KOMIŽI

BLAGDANSKI DANI

DINKO RADALJ 2.C MATEJA MUCIĆ 4.A

5 BLAGDANSKI DANI

BOŽIĆNO DRVCE

Radost Božića osjeća se u zajedništvu obitelji, a zajedništvo obitelji u zajedničkom stvaranju i ukrašavanju božićnog drvca. Nije lagan zadatak pretvoriti obično zeleno drvo u prekrasni božićni ukras. Sa njega se slijevaju zlatne i crvene lamete, sjaje se kugle koje se skladno njišu poput palmi na laganom povjetarcu. Završni ukras su svjećice koje odjenu drvce u čarobni ukras koji tako skladno i lijepo resi naš dom. Ispod drvca nalazi se Betlehem sa štalicom, pastirima, rječicom, jezerom i dvorcem kralja Heroda. Za sve to je najzaslužnija moja sestra Katarina koja se svake go-dine trudi da izgleda bolje nego ikada. Kada padne noć i upale se svjećice, u zraku se osjeća čarobna prisutnost Božića.

Umberto Kostanić, VII.c

PONOĆNA RADOST

Tiho,tihospušta se noć,

Badnja je večer,radost će doć.

Na boru se blistasrebrni sjaj,Božiću dođi,mir nam daj!

Kad ponoćnim nebomprospe se zlatni prah,

nek’ čovjeka svakog takneljubavi topli dah!

Josip Selak, V.b

6

Bliži se. Skoro je tu. Dugo je putovao. 365 dana. Ponovo ga iščekujemo. Samo što nije za-gazio na prag i pokucao na vrata. Božić.

Prije puno godina i stoljeća zvijezda Repati-ca dovela je tri kralja do Betlehema, prije puno go-dina nebo nam je poslalo Spasitelja. Vrijeme tako sporo, jedva primjetno curi. Ili pak nije putovao Božić? Možda smo putovali mi? Čeka li Božić nas? Zar mi moramo pokucati? Tko zna? Ipak mislim da je put-ovao Božić, a možda sam u krivu. Samo znam da ga uvijek proslavimo, bez obzira na to tko otvori vra-ta. I tako, dok razmišljam,

Božić je stigao. Sat pokazuje ponoć. Vrijeme je za Ponoćku. U crkvi se proglasi Božić i svi međusobno čestitamo jedni drugima. Poslije-podne smo na Božićnom ručku. Srca su puna, a osmijeh se udobno smjestio na lica svih ljudi.

Sretan Božić!

Marta Han, V.b

BLAGDANSKI DANIBOŽIĆ KUCA

7 BLAGDANSKI DANI

Čudovita radost Božića

U našem gradu punom čudaveselje, radost i sreća svuda.

Lampice blješte u punom sjaju,ljudi ti osmijeh radosni daju.

Svuda se nešto čudnovato zbiva,Božićne pjesme sav narod pjeva.

SMS-om se čestitke slažui dragoj osobi hitro se šalju.

Lara Landripet, VII.d

8MAŠKARE

9 MAŠKARE

10MJESEC HRVATSKE KNJIGERAZGOVOR SA SPISATELJICOM MAJOM BRAJKO LIVAKOVIĆ

Ove godine, točnije 5.studenoga, imali smo zadovoljst-vo upoznati poznatu hrvatsku spi-sateljicu Maju Brajko - Livaković. Nervozno i budno iščekivale smo dolazak spisateljice u našu školu. Zapravo, budno smo iščekivale 5 minuta ali se činilo kao 5 sati… I evo ih, dolaze dvoje lju-di! Zapravo, jedan visoki, bradati, crno-sijedi čovjek izbrazdana lica, pomalo nalik na djeda božićnjaka i jedna ljupka žena, građom potpu-na suprotnost onog čovjeka pokraj nje, duge plave kose, nasmiješenog lica, velikih smeđih očiju… I evo nas, ulazimo u knjižnicu, upoznajemo se i počinjemo. Škola je organizirala književnici jedan peti razred da popriča s nji-ma i upozna ih. Pa, prije nego prijeđemo na pitanja malo o književnici: Maja Brajko- Livaković, rodila se 1959. god, djetinjstvo provela u Bolu na Braču gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. U Zagrebu je diplomirala na Filozofskom fakulte-tu, na odsjeku kroatistike. Objavila je sljedeća djela: Finka Fi, Sirena i oblak, Kad pobijedi ljubav, Zatočenici Alge,… S velikim strpljenjem i ljubaznošću odgovarala je na naša pitanja, a mi smo joj, u znak zahvalnosti, obećali poslati ovaj broj našeg „Rogača“.

-Kakav ste đak bili?Bila sam vrlo dobar đak. Najdraži predmet mi je bio hrvatski jezik, a najviše sam voljela pi-sati školske pismene zadaće. Ali u svemu tome nastavnik je najvažniji.-Što ste voljeli čitati kad ste bili mali?Uživala sam čitajući Andersenove bajke, Priče iz davnina, Braću Grimm, Galeba Jonathana Livingstona,…-Kad ste otkrili ljubav prema pisanju?Već u osnovnoj školi rodila se ljubav prema pisanju.-Jeste li ikada pokušali pisati poeziju?Da. Poeziju sam pisala u osnovnoj školi i gim-naziji, uglavnom je to bila ljubavna poezija.-Zašto pišete baš za mlade?Uglavnom pišem za mlade jer se još uvijek tako osjećam.-Što vam je inspiracija za vaša djela? Svijet oko mene! Smeta me nepravda, nera-zumijevanje. Inspiracija su mi i moja djeca, priroda, more, svijet…

-Imate li djece? Da, četvero!-Jesu li vam oni kritičari?Da, njihovo mišljenje mi je važno.-Pročitate li im svoja dje-la?Da, naravno.-Jeste li oduvijek željeli biti pisac?Pa, da. Svoju ljubav prema pisanju sam otkrila još u OŠ.-Što je najljepše u vašem poslu?Najljepše je zadovoljstvo na-kon napisanog djela i pohvala mladih čitatelja.-Jeste li u životu ostvarili

sve svoje ciljeve?Naravno da ne! Život bi bio dosadan bez stal-nih težnji ka cilju.-Imate li hobi?U slobodno vrijeme volim šetati šumom. Hobi mi je i oblikovanje, no smatram da čovjek ne može biti na više strana odjednom, stoga sam se ja posvetila pisanju.-Smatrate li da se mnogo toga promije-nilo otkad ste vi izašli iz školskih klupa?Da i ne. Slobodniji ste, više dolazi do vas ono što vrijedi, ali i ono što ne vrijedi.-Mislite li da Internet i tehnologija sve više zasjenjuju knjige?Pa ne, ne vjerujem… čitanje je užitak. Ljepše je provoditi vrijeme uz knjigu, nego uz ekran. Uvijek će postojati ljudi koji će voljeti čitati knjige.-Osjećate li nostalgiju za svojim rodnim krajem?Obožavam se vraćati u svoj rodni kraj. Najviše volim more, ono ima i uvijek će imati posebno mjesto u mom srcu.-Poruka mladima:Morate biti uporni, upornost je vrlina, poštovati sebe i druge, ne smijete se povoditi drogama i lošim društvom!

„Zlo nudi ljudima moć i bogatstvo, a uzima dušu. U životu je sve povezano, svoje stavove možete izreći na drugačiji način. Svijet ovisi o svima nama….“

Petra Velić, Petra Marče, Ela Prdelet, Barbara Rudež i Anja Ančić

11

PRIKUPLJANJE PAPIRA

U prvoj ovogodišnjoj akciji saku-pljanja papira i drugoj od početka školske godine naši učenici su skupili 7332 kg starog papira. Od toga najviše starog papira skupili su učenici s Dugiša 2.E razred s učiteljicom Anom Marijom Vukušić. Drugi po redu su učenici 1.b

razreda i učiteljica Mira Glučina. Treće mjesto osvojili su učenici 5.d razreda s učiteljem Obradom Ilijaševićem.

12NATJECANJAUČENICI KOJI SU SUDJELOVALI NA ŽUPANIJSKOM

NATJECANJU ŠK. GOD. 2007/08.FIZIKA

MENTOR IVAN BARIĆ:VJEKOSLAV ŽUNA 8.B

INFORMATIKA

MENTOR MARICA GRŽIĆ:PETAR MARČE 6.DALEN VULETIĆ 6.DDORIS KALAJŽIĆ 6.D

MATEMATIKA

MENTOR MAJA ERCEG:LUCIJA BATINOVIĆ 4.CDINKO RADALJ 4.C

MENTOR MARIJA DUNDIĆ:MARIO VEKIĆ 4.B

MENTOR BRANKO BOŠNJAK:ANA BOKŠIĆ 6.AIVA JELAVIĆ 6.ALOVRE TOPIĆ 6.AVJERA MARINOVIĆ 6.AMATEO GOJAK 6.ALUKA MARKOVIĆ 6.AJOSIP JURČEVIĆ 6.B

MENTOR MARIJANA BUŠELIĆ:PETAR MARČE 6.DANTE RAVLIĆ 6.D

ENGLESKI JEZIK

MENTOR ANA VUKUŠIĆ:IVANA ANDRIJAŠEVIĆ 8.DDARIO TALIJANČIĆ 8.DLEA ŠTULIĆ 8.E

MENTOR SMILJANA BOŠNJAK:VJEKOSLAV ŽUNA 8.BLUĆI BURSAĆ 8.B

MENTOR ROMANA LALIĆ-PEJKOVIĆ:JOSIPA ŠIMIĆ 8. A

NJEMAČKI JEZIK

MENTOR ANITA ČOVIĆ:SARAH KATIĆ 8.D

BIOLOGIJA

MENTOR IDA VULETIĆ:MATEA PAVLINOVIĆ 7.BTEA ŠARIĆ 7.B

POVIJEST

MENTOR RADICA BARIĆ:ISTRAŽIVALAČKI RADJOSIP BORIĆ 8.DMARIN FILIPOVIĆ 8.D ANĐELA VUJIČIĆ 8.DDARIO TALIJANČIĆ 8.D

GEOGRAFIJA

MENTOR TINA GRANIĆ:STIPE GREGIĆ 7.B

Nakon županijskog natjecan-ja, na reginalno natjecanje iz matematike plasirali su se Ana Bokšić i Petar Marče.

ČESTITAMO !!!

13„KLOKAN BEZ GRANICA“

NATJECANJA

I ove školske godine 180 učenika naše škole, od 2. do 8. razreda, sudjelovalo je u međunarodnom natjecanju iz matematike „Klokan bez granica“. Učenici su se natjecali u četiri kategorije: - LEPTIRIĆI - ECOLIERI - BENJAMINI - CADETI.

Među 10 % najuspješnijih rješavača u Republici Hrvatskoj, plasirala su se i 22 učenika iz naše škole.

Najuspješniji učenici bit će i nagrađeni od Hrvatskog matematičkog društva.

LEPTIRIĆI:

1. KATE GOJAK 3.E2. PETRA GRGIĆ 3.E3. DORA VITLIĆ 2.E4. MARKO GLIBOTA 3.A5. MARKO PEAR 3.D

ECOLIERI:

1. NEDA BEGOVIĆ 5.D2. ANDREA OKMAŽIĆ 5.D3. MARIO VEKIĆ 4.D4. ANA LALIĆ 4.B

BENJAMINI:

1. LUCIJA TOPIĆ 6.A2. PETRA MARČE 6.D3. ALEN VULETIĆ 6.D4. ANA BOKŠIĆ 6.A5. IVA JELAVIĆ 6.A6. VJERA MARINOVIĆ 6.A7. LOVRE TOPIĆ 6.A8. KARLA VUKOVIĆ 6.A9. MARO RICA 6.A10. LUKA MARKOVIĆ 6.A11. LUCIJA ŠIMIĆ 7.B12. ANTONIO PRGOMET 7.A13. MATEO GOJAK 6.A

Učenica KATE GOJAK 3.e riješila je 100% test.

Bravo Kate!

14MALENA MISTA SRCA MOGAKRVAVICA

Krvavica je smještena na središnjem dijelu hrvatske obale, na Makarskoj rivijeri, u jedinstven-om spoju planine Biokovo, zelenih borovih šuma, bijelih šljunčanih plaža i kristalno čistog mora. Plaža se proteže prema Ma-karskoj gdje se nalaze brojne male uvale skrivene od znatiželjnih po-gleda, čiji mir i tišinu remeti šapat mora, krik galeba i svirka cvrčaka. U mjestu se nalazi prodava-onica osnovnih namirnica, tur-ist biro, tri restorana, dva mala bara, boćalište, ronilački klub, marina sa 150 vezova u moru, suhi vez, dizalica za brodove do 8 tona. Šetnica uz more se proteže u dužini od 4 km u pravcu Makarske te šest ki-lometara u pravcu Baške Vode i Brela.

Tijekom proljeća i ljeta najspecifičniji vjetar je maestral, koji s mora dono-si osvježavajući, a ljeti toliko željeni rashlađeni zrak. Noću maestral zamjeni burin(lagani sjeverac) koji rashlađuje pregrijanu suhu zemlju. Padaline ovoga područja također imaju mediteranske ob-like. Godišnje ovdje padne u prosjeku oko 810 ml. kiše po metru četvornom, ali priličito dobro raspoređeno, tako da su proljeća i osobito ljeta pretežno suha, dok

je glavnina padalina ravnomjerno raspoređena tijekom jeseni i zime. Za razliku od padina Biokova, snijeg je iznimno rijedak fenomen u priobalnom području, a zanim-ljivo je spomenuti da je u nekim godinama u svibnju moguće u istom danu uživati na snijegu na vrhovima Biokova i kupati se u već približno toplom moru.

Toni Mulahalilović VIII.C

Podgora U samom srcu Dalmacije, na ekološki najčišćem djelu najbistrijeg mora na svijetu, smjestila se Podgora, princeza hrvatskog Jadra-na. U podnožju je planine-parka prirode Biokovo, čiji su obronci obraslim gustim raznolikim med-iteranskim raslinjem, a osobito stoljećima starim maslinicima. Šljunčane plaže kao biserna ogrlica protežu se uzduž 4 km duge podgorske obale. Podgora, pored prirodnih ljepota, kvalitetnog hotelskog i obiteljskog smještaja, bogate gas-tronomske ponude, turistima nudi kvalitetan i raznovrstan kulturni, sportski i zabavni život. Gos-toprimstvo domaćina uvjerit će Vas da Podgori nikad ne kažete zbogom, već samo doviđenja.

Andrea Eljuga VIII.c.

15 MALENA MISTA SRCA MOGA

Baška Voda

Tučepi Tučepi su se smjestili samo 4 km od Makarske. Ovo razvijeno turističko mjesto naseljeno je još od antike, a gospodarsku je osnovu nekada činila poljoprivreda. Međutim, zahvaljujući ljepoti obale i kvalitetnoj ponudi smještaja, Tučepi postaju omiljeno odredište gostiju. Tražite li šljunčana žala s hladovinom borova i maslina, Tučepi su odredište za pre-poruku. Sportski sadržaji u okviru hotelske po-nude te najam rekvizita za sportove na vodi na raspolaganju su ljubiteljima aktivnog odmora, a Biokovo je pravi izazov speleolozima, alpin-

istima te svima koji vole šetnje i boravak u prirodi. Gastronomska ponuda Tučepa poznata je i izvan mjesta, a možete birati ozmeđu ve-likih i udobnih restorana i malih, slikovitih ko-noba. Tučepi imaju i jako puno starina pa se preporučuje posjetiti: ostatke starokršćanske crkve iz 5.st. na gradskom groblju, crkva Sv. Ju-raja iz 13.st., barokne vile i jako puno drugih znamenitosti.

PodnoBiokovaležimaloribarskomjes-toBaškaVoda.Ne zna se kako je dobilo ime.NekipričajudajedobiloimepoBastu,jersuseBašćanispuštalina izvorevode,adrugidasuimtoimedaliTurci,jerbaškanaturskomznačinajbolja. Bez obzira na to kako je dobila ime,Baška Voda leži na podvodnim vodama, kojenabujaju na proljeće kad se otapa snijeg naBiokovu.BaškaVodajeizrazitoribarskomjesto,skorosvakaobiteljimapomorcauobitelji,aima

ijakopunosvećenika.Obiteljisubilesiromašnetesumnogadjecaišlatrbuhomzakruhomkaopomorci,amnogiusvećenike.ZaštitnikBaškeVodejeSv.Nikola,čijijebakrenikipnaulazuuluku.Sgodinamasepretvorilouturističkomjes-to,itojednoodnajposjećenijihnaMakarskojrivi-jeri.VolimBaškuVodu,tamosumiživjelibakaidjed,aidanasimampunorođakaiprijateljakojiunjojžive.

Leo Matijašević VIII.C

16MALENA MISTA SRCA MOGAMalo misto srca moga!

To je mali zapušteni kraj,okružuje ga zeleni gaj,ima životinja svih vrsta,

a i biljaka, od bora do brsta.

I ljudi su dobre volje,ma, kažem vam, ne može

biti bolje. Savršena je i hrana,stvarno, nema mana!!!

To je Jakovlje, selo malo,do kojega mi je jako, jako

stalo!

Barbara Rudež VIII.c.

Malo mjesto srca moga

Makarska, mjesto malosvakome u srce bi stalo.

Zlatne niti suncaobasjavaju more,dok grane palmipo vjetru vijore.

Kad u gradu upale se svjetlatada ljepše nema od ovog mjesta.

Makarska je kao san,zato više volim noć nego dan.

Uvijek ću se sjećati grada togi uvijek će biti dio srca mog.

Ivana Šošić VIII.c.

Makarska u vrijeme rata

Kanta za smeće izbušena rupama od metaka. Ljudi plaču i proklinju poštare. More je crno i uzbur-kano kao da razumije što se događa. Čini mi se da se Biokovo izduljilo i još više nadvilo nad Makarsku, jer joj je ono zadnja šansa. A Osejava i Sveti Petar kao da će se svaki čas spojiti i na taj način zaštititi Makar-sku od neprijateljskih mornarica. Uskrsno je vrijeme a stare bake kao da su zaboravile još starije recepte za kolače. Ti kolači od oraha inače su suhi kao i ova škrta zemlja oko mene. Uskrs je. Crkvena zvona zvone, ali ljudi ne dolaze u crkvu. Rat je, boje se. Primijetila sam da je sve tako čisto, prirodno – prekrasno. Niske bijele kuće crvenih kro-vova skrivaju se među borovima… Ne daj Bože da ovo mjesto uništi nečija pohlepa! Petra Marče 8.c

Makarska

Čulasamodstarijih«mudrijih»kakogovore:«Makarskajekaozlatnanoćnaposuda.»Reljefjojjekaočistozlato:Dvaprekrasnapoluotokanjensuzaštitničkiznak.Plavetnilomora«završava»teknaBračuiliHvaru.Boroviinjihovatamnozele-nabojaostavljajudojamčistoćeinetaknutostiprirode,atekBiokovo… A izraz“noćnaposuda”odnose senamakarske ljude.Autor ove izreke očito je smatrao da su ljudi u Makarskojpovršnii«pokvareni».Mislimdajetomčovjekubiložaoštosemoždanekistariobičajinecijene.Alisvesemijenjapaistol-jetniobičaji.Vinoseradisvakegodine,pečeserakija,praviseiorahovica.NašebakejošznajuraditiMakarskerafioleitortuMakaranu . Stopa kriminala relativno jemala. Možda nisamupravu ali znamda ljudi zabolje raspoloženje trebajubitioptimističnijiivišemislitinaonajstihizpjesme:«Makarskajepraviraj»… Petra Marče, 8. C

17 TINTILINIĆI

18TINTILINIĆI

19 TINTILINIĆI

20TINTILINIĆI

21 TINTILINIĆI

22

Avril LavignejekanadskapjevačicarođenaumalommjestašcuNapanee.Njezinaglazbajepunk-rockstila.Odkadjedošlanascenu,prepričavasezgodnaanegdota:Ujednomhotelubilajedodjelanekenagrade. Jednimhodnikomšetali suseMTV-jevireporteriinaletjelinaskupinutinejdžera.MeđunjimabilajejošnepoznataAvril.Prišlajereporterimaipitala:”JesteliviizMTV-ja?”.Pozitivnoodgovorivši, reporterisusevećspremalinada-vanjeautograma,aliAvrilreče:”JasamAvrilLavigne,uskoroćetečutizamene!” Istvarno,nakonsamopar tjedana,AvrilsenijeskidalasavrhaMTV-jevihtop-ljestvica.Nekepjesme:Girlfriend,Complicated,I’mwithu…

Guns N’ Roses američki je hard rock sas-tav koji je krajem 80-ih i početkom 90-ih godina svojom glazbom, koja je bila mješavina rocka, bluesa, punka, glam rocka i heavy metala, nekoliko uspješnih albuma, spektakularnim koncertima, kao i skandalima i tučnjavama, osvojio svjetsku popularnost. Danas je Axl Rose jedini pre-ostali član izvornih Gunsa. Njihov prijašnji sastav činili su (s lijeva na desno): Duff, Slash, Axl Rose, Steven i Izzy, a današnji sastav čine: Axl, Robin, Richard, Tommy, Bryan. Njihove najpoznatije pjesme su:

Welcome to the jungle, Sweet child o’ mine, Paradise city., Don’t cry, Patience, Liv and let die, November rain, Estranged,… Osim po glazbi, bili su poznati i po skandalima. Pozornost medija privlačilo je i ponašanje članova benda koji su bili gotovo stalno pod utjecajem droge i alkohola. Tada su zaradili titulu najopasnijeg benda na svijetu.

GLAZBA

Billy Talentjekanadskapunkrockatrakcijakojapostojivećnizgodina,apopularnostjesteklatekprijedvijegodinekadasuizdalialbumsimenomBillyTalent.Dotadasuuglavnomobjavljivalisvojuglazbuuneovisnojprodukciji.UpravostimalbumomBillyTalentjeizašaoizanonimnosti,tesusinglovimaTryHonesty,RiverBelowiTheexzaintrigiralijavnost.BillyTalentIIizašaojeprošlegodineizaradiovelikupopularnost.

Cradle of Filth je osnovan na ljeto 1991. u Engleskoj. Bendovi od kojih su su ih najviše inspirirali su: Bathory, Celtic Frost i Diamanda Galas kao i književni geniji Lord Byron, Sheridan LeFanu, Friedrich Nietzsche, Bram Stoker i Charles Baudelaire .1994. izadli su svoj prvi album The Principle Of Evil Made Flesh . Ovaj album je bio jako popu-laran i kasnije je Cradle of Filth bio priznat kao jedan od najboljih black metal bednova . Njihov revolucionarni način brzine sviranja bez gubitka melodičnosti sa mješavinom male/female vokala je daleko iznad svake

kritike . Neobičan je i bio način na koji je Dani Filth izvodio black metal vokale.Neke pjesme: Nymphetamine, her ghost in the fog. Meri Sumić i Petra Marče, 8.C

23 UMJETNIČKI KUTAKMOJ RAZGOVOR SA ŠKOLJKOM

Kasno poslije podne je. Trebala sam večer provesti kod najbolje prijateljice, ali smo se posvađale. Sad kad razmislim i pokušam se sjetiti razloga svađe ništa mi ne pada na pamet. Šetam po plaži i razmišljam što ću napraviti. Sigurno se neću vratiti i ispričati jer znam da bi ona to željela. Ali ipak se ne mogu vratiti kući jer mi je torba s ključevima ostala kod nje. Nakon puno razmišljanja i bez pravog odgovora obeshrabrila sam se. Sjela sam na vlažno kamenje i slušala more. Osjećala sam da mi ono govori što da napravim. Jedan dio je govorio da se vratim i ispričam se, a drugi dio mi je govorio da ću radije prespavati na mokroj plaži nego kod neke takve prijateljice. Odjednom sam čula glas kako mi govori:’’Naravno da ćeš se vratiti. Ipak ti je ona najbolja prijateljica već dvanaest godina’’. Ovaj glas nije bio u mojoj glavi. Dolazio je iz žala. Počela sam kopati i kopati, ali na kraju sam ustanovila da je taj glas bio pokraj mene. Bila je to školjka. Mis- lila sam da sam luda. Školjka. Kako mi se može školjka obratiti i govoriti mi što da radim. ‘’Može, može’’- čula sam. Sad mi i misli čita. Kad sam je uzela u ruke vidjela sam da to nije obična školjka kakvu možeš naći bilo gdje. Ova je bila prekrasne crvene boje s rozim pramenovima. Ali to nije bilo sve. Imala je oči, nos, usta, ruke i male sitne nožice. I srce. Čula sam kako je tuklo u mojim rukama. Rekla mi je da i sama znam da ću se kad-tad vratiti i pomiriti se. I to je bilo točno. Odlučila sam da ću školjku odnijeti kući i čuvati je do kraja

života. Ona je rekla da to nije pametna ideja i da ona želi živjeti tamo gdje i pri-pada, a ne u nekoj staklenci. Uz to je dodala da je mogu doći posjetiti kad god budem željela razgovarati. I jesam. Ta školjka mi je puno pomogla u životu. Poz-dravile smo se i ja sam krenula k prijateljici. Ispričale smo se jedna drugoj i rekle da nikakve svađe poput ove (koja je grupa bolja Red hot chilli peppers ili GUNS N’ ROSES) neće pokvariti naše prijateljstvo koje će trajati zauvijek.

Sara Ursić 8. C

Buđenje

MOJ BOG

Moj Bog je jedini Bog.On me voli i ja njega.

Poštujem ga.,A on meni za uzvrat pruža sreću i

Zadovoljstvo.Moj bog me čuva i

Štiti od zla,Ja njega molim za dobrotu i spas.

Zoran Lendić 8.C

Samo kamenBiokovo.Mjestostapanjadivljineiljepote.Priroda.Vječnivjetarnjišejesenskocvijeće.Životinje.Naokonevidljivekućice,skriveneukamenu,ostaci…Ljudituvišenežive,neveselese,nepjevaju,…Šumeiuspavanaprirodakojuprobudisamoponekiplaninariliizletnik.Neravnigorskipejzaž,šikara,kamenjarprekrivenojesenskimšarenimlišćem.Poputmorauzburkanogvalovima.Pucapogledpremamoru,sjedinjavanjemsiveiplaveboje,bojeneba…

Anja Ančić, 8. C

Zalegla Makarska u hlad ispod debele hladovine Biokova, protegla se, a noge uronila u plavo more kao umorni ratnik poslije bitke s Mlečanima. Miriše nebo na osušene smokve i mlado vino, a zemlja na topli kruh. Budi se Makarska polako i tiho kao kad majka budi usnulo dijete, nekada tiho i sneno, a nekada razigrano i bučno kao more kada ga jugo digne i prospe po kamenom žalu. Buni se tako, uzdiže i pjeni, pa smiri i sanjari uz toplinu zrakama sunca. I ovdje živne Makarska i sve nakratko krene kao stari vrtuljak sata na kampanelu crkve. Vrti se patuljak i odbrojava sate, dane, godine…

Petra Velić, 8. C

24UMJETNIČKI KUTAKDolazak važnih gostiju

Moja mama ima jako dobru prijateljicu koju poznaje još od djetinjstva. Jednom godišnje je po-zove k nama na malu večericu, kako bi njih dvije mogle „proćakulati“, ispričati koji trač i baciti koji komentar na račun Busheve politike ili visokih ci-jena Splitskih butiga. Do prije par godina bilo mi je svejedno, pa možda čak drago kad bi došla jer uvijek bi sa sobom donosila neke posebne čokolade i ko-jekakve slatkiše iz nizozemske, s kojima se „Kraš“ ne može mjeriti po lijepome okusu. Obično bih se cijelu večer prežderavao tim slatkišima, te bih joj oprostio što me guši dimom cigareta i što mi glasnim smije-hom i govorom ne dopušta mirno odgledati subotnju utakmicu. Oko 22-23 sata moja mama bi je ispratila preko vrata i sve bi teklo tim redom godinama. E, onda se sve promijenilo: naime, mamina prijateljica je u Amsterdamu upoznala nekoga Francuza i morala ga je, naravno, „dovući“ u Makarsku radi upoznavan-ja sa svojim prijateljicama iz djetinjstva. I tako, prije

dvije godine, ona njega „dopelja“ u naš stan. Bio je to čovjek srednjih godina, na prvi pogled lijepo odjeven, šutljiv i pristojan. Čovjek sa finim ukusom koji zna procijeniti dobar sir, dobro vino i sve što čovjek te vrste voli. Ubrzo je poslužen i domaći pršut, a on ga je objeručke prihvatio. Dok su moja mama i njezina prijateljica pričale, on bi samo tupo gledao, te bi povremeno kimnuo glavom kad bi mu njegova djevojka ne lošem engleskom prevela njihov razgovor. No, onda se ma-jka sjetila uključiti mene i mog oca u taj razgovor. Mom ocu, meni i tom Francuzu, bilo je vidno neu-godno. Samo bi se tupo gledali i smješkali. Otada otac i ja bježimo „punom parom“ kada vidimo fino vino, skupi sir i domaći pršut. Jer taj pršut u našoj kući kao da označava dolazak nekog stranca. A ja ne volim kada mi neko dolazi u kuću. Vo-lim biti sam, u miru. Ja i moja tišina.

Josip Borić 8. d

Pjesma mog djetinjstvaDjetinjstvo je moja pjesma. Dugačka, ali pro-lazi brzim i veselim ritmom. U toj pjesmi mi pomažu roditelji, učitelji i prijatelji. Stihovi su puni sjećanja od jučer, priča iz sadašnjosti i iščekivanja budućnosti. U toj pjesmi nema pravopisa. Svugdje lete lopte, čuje se smi-jeh i pjesma. Kitice su iskrivljene i okrenute naopačke.

Prva kitica govori o prvoj svijeći na torti. O prstićima u blatu, prvom koraku i riječi. Čuje se plač zbog izgubljene lutke. I smijeh zbog dobivene čokoladice.

Druga nam kitica priča priče o prvim prijatelji-ma, vrtiću i školi, o prvoj petici i jedinici.

Treća kitica govori o pubertetu, prvoj svađi s roditeljima, i prvim ljubavnim jadima.

Ta nas pjesma vodi kroz djetinjstvo. Vole je stari i mladi. Starima je utjeha, a nama veselje koje protječe.

Matilda Pivac 7.c

To sam Ja Postoji jedna predivna cvijetna livada. Na njoj raste šareno i raznoliko cvijeće. Ima tu lijepih ruža u raskošnim haljinama, ponosnih tulipana, tužnih visibaba i sramežljivih trantićica. Ima i jako opasnog i bodljikavog trnja... Veseloj družini pripadam i ja, iako ras-tem i cvjetam samozatajno uz rub. Ne želim privlačiti pažnju drugih. Dovoljno mi je to da sam zadovoljna sa samom sobom. Ponekad sa sjevera zapuše hladan vjetar. Napravi strašan nered u našim malim životima. Bodljikavo trnje se nastoji opirati misleći da je moćno. Drugi se pak bore umišljenoću, svojim ugledom, ali svi se na kraju slome. Ja samo potražim zaklon uz rub, u svojoj obitelji. Kad nevrjeme prođe, dignem glavu ravno prema suncu i pomislim: “Kako divan dan!“. To sam ja: jedan mali skromni cvijet u velikom šarenom svijetu. I baš mi je lijepo!

Karmela Duka VII.c

25 UMJETNIČKI KUTAKRASTEMOZAJEDNO-MOJGRADIJA

Kiša je. Sjedim u toplini svog doma. Razmišljam o svome gradu. Prekrasan je. Ima zele-nila, kuća, parkova, ali srce Makarske je more. Moj grad sa svim svojim stanovnicima ispunjava one praznine u srcu, ali mnogi od nas to ne primijete. Ne daju mu dovoljno poštovanja. Nije im važno koliko će stabala posijeći, bitno je da sagrade zgrade sa što više katova. Ja obožavam svoju Makarsku. Ljubav prema njoj usadili su mi roditelji. Nikad neću zaboraviti kad me je tata jedno jutro prije izlaska sunca odveo skupa sa sestrom malim brodom malo izvan gradske luke. Bilo je prekrasno! Gledali smo sunčeve zrake koje su se prosipale po mom usnulom gradu. Taj prizor mi je ostao duboko u srcu. Draga moja Makarska, sretan ti rođendan, želim ti da ostaneš zauvijek biser Mediterana, pre-poznatljiva po mirisu borova, lavande i plavetnila mora. Želim da te svi vole kao što te volim ja!

Jerko Kovačević, VII. b

Moji roditelji kažu da ja brzo rastem.Jatoneprimjećujem.Menisečinidavrijemesporoprolaziidanikadnećunarastikaooni.Kadmaloboljepogledam,mojgradukojemsestalnoneštomijenja,gradi,uljepšava,tektadavidimdaionrastekaoija.Stalnorastunovestambenezgrade,obiteljskekuće,kućezaiznajmljivanje,hoteli,alinigdjenemanašesportskedvorane.Štomožemo... Predsvakuturističkusezonugradseuljepšava,budeprepuncvijeća. Tadami je najljepši. Siguran samdaturistikojidođuumojgradzavidemeni,nje-govomstanovniku,natakvojljepoti. Itakovamrastemozajedno,mojgradMakarskaija,četvrtašJosip.

JosipMartić,IV.a

Ponoćna radost

Tiho,tihospušta se noć,

Badnja je večer,radost će doć.

Na boru se blistasrebrni sjaj,Božiću dođi,

mir nam daj!

Kad ponoćnim nebomprospe se zlatni prah,

nek’ čovjeka svakog takneljubavi topli dah!

Josip Selak, V.b

BOŽIĆNO DRVCE

Radost Božića osjeća se u zajedništvu obitelji, a zajedništvo obitelji u zajedničkom stvaranju i ukrašavanju božićnog drvca. Nije lagan zadatak pretvoriti obično zeleno drvo u prekrasni božićni ukras. Sa njega se slijevaju zlatne i crvene lamete, sjaje se kugle koje se skladno njišu pop-ut palmi na laganom povjetarcu. Završni ukras su svjećice koje odjenu drvce u čarobni ukras koji tako skladno i lijepo resi naš dom. Ispod drvca nalazi se Betle-hem sa štalicom, pastirima, rječicom, jezerom i dvorcem kralja Heroda. Za sve to je najzaslužnija moja sestra Katari-na koja se svake godine trudi da izgleda bolje nego ikada. Kada padne noć i upale se svjećice, u zraku se osjeća čarobna prisutnost Božića.

Umberto Kostanić, VII.c

26ŠKOLA U PRIRODIŠkola u prirodi od 14. travnja do 18. travnja 2008.

„Putujemo domovinom do Međimurja i nazad u Dalmaciju”( IV.a Nade Kalajžić, IV.b Marije Dundić i IV.c Maje Erceg )

Ponedjeljak, 14. travnja – Pošli smo rano ujutro iz Makarske, ostavivši za sobom

uplakane i z a b r i n u t e r o d i t e l j e . Z a u s t a v i l i smo se na o d m o r i š t u Krka. Vozili smo se au-t o c e s t o m Dalmatinom,

prošli tunele Mala Kapela i Sveti Rok, te preko Masleničkog mosta. Posjetili smo naš glavni grad Zagreb i vidjeli Trg bana Jelačića, tržnicu Dolac, uspinjaču, Gornji grad, kulu Lotršćak, Grički top, Katarinin trg, Markov trg, Sabornicu, Kamenita vrata, Katarinin trg, crkvu Sv. Marka i unutrašnjost katedrale. Uvečer smo doputovali u prelij-epi Sveti Martin na Muri.

Utorak, 15. travnja – Bili smo u Mariji Bis-trici, vidjeli i doživjeli najveće hrvatsko marijansko svetište. Nakon toga smo imali ručak u Varaždinu, te razgledavanje grada, a posebno nas se dojmilo varaždinsko gro-blje, jedno od najljepših u Europi.

Srijeda, 16. travnja – Taj dan nam je bio posebno drag. Nis-mo putovali, već smo uživali u međimurskom krajoliku, upoznali

mjesto Sveti Martin na Muri, posjetili farmu jelena, te uživali na sportskim terenima i u kompleksu bazena, a večer je završila lu-dom zabavom u discu.

Č e t v r t a k , 17. travnja - Oduševio nas je dvorac Tr a k o š ć a n ( z i d i n e , namješ ta j , slike, zbirka portreta, prikaz strategije bitaka, zbirka oružja i viteških oklopa, bib-lioteka, tamnica… ) Predivan je bio i okoliš, šuma i jezero u podnožju brežuljka. Poslije smo otišli u stari grad Zrin-skih, glavni grad Međimurske županije, u Čakovec.

Poslijepodne smo se prevezli skelom na drugu obalu Mure, da-kle na granicu sa Slovenijom.Po povratku u Sv. Martin bilo je „All night party“

Petak, 18. travnja – Rano jutro, spremanje, polazak - adio, Sv. Martine na Muri! Rea Pletikapa nas napušta u Zagrebu (ona je važna rukometna „golmanica“ koja ima turnir sutra u Karlovcu). Stižemo na Plitvička jezera, kiša nam je pokvarila obilazak. Umjesto na jezera odlazimo u Memorijalni cen-tar Nikola Tesla, u Smiljanu. Uvečer, oko 21.30 – Napokon doma !!!

tekst i foto: učenici IV. c

27 ŠKOLA U PRIRODIBJELOLASICA-1. DAN

Dragidnevniče!Jučer,04.02.2008.god.sarazredomsamkrenulanaBjelolasi-cu.PutemsmosvratilinaPlitvičkajezera.Tamosmošetalipoputeljcimaislikaliseispodjednogslapa.Nakontogasmonas-taviliputpremaBjelolasici.Kadsmodošli,vozačnamjepodijelionašuprtljagu.Potomsmoušli u sobe. Ja sam sobu br. 108 dijelila sa Joanom, Larom iAnitom.U18:30smokrenulinavečeru,aposlijevečereimalismodisco.Tojebilanajluđanoć!

BJELOLASICA-2. DAN

Probudilismoseiotišlinadoručak.Poslijedoručkasmosevoziliukočiji.Došaojevodič ipokazaonamselo.Vidleli smopotokJasenčicu.Bilonamje„super“!

BJELOLASICA-3. DAN

Poslije doručka autobusom smo krenuli u Ogulin. Vidjeli smoĐulin ponor i posjetili zavičajni muzej. Tamosmovidjelijednuženukojajeposvojojodjećii šminki nalikovala Ivani Brlić-Mažuranić. Onanamjepričalao tojomiljenojknjiževnici.Vi-djeli smo i crkvuSv.Križa i ostale zanimljivo-sti.

BJELOLASICA-4. DAN

Vodičnasjeodveoušumu.Tamosmošetaliivi-djeliprveproljetnice,špiljeirupeodživotinja.Bilojejakozanimljivo.

BJELOLASICA-5. DAN

U jutarnjim satima krenuli smoputMakarske.UsputsmosvratiliuZadarposjetitiizložbu„ZlatoisrebroZadra“postavljenuusamostanu.NarimskomForumuslikalismocrkvuSv.Donata,vidjelismocrkvuSv.StošijeiSv.Keršovana.NakontogasmonastaviliputpremaMakarskoj,ukojusmodošliu18:00.

Đina Nola IV. D

LEGENDA O KAMENOM DIVU NA PLANINI KLEK

Iznad grada Ogulina izdiže se planina Klek. Na vrhu planine spava kameni div. Legenda o divu glasi ovako: Bio jednom bog Perun, kralj Ogulina, vladar cijelog kraja, kojemu nitko nije bio ravan, bio je svemoguć. Naudio bi svakomu tko bi mu prkosio. Imao je svoga pomoćnika, diva, koji se jedini njemu usudio prkositi. Zbog toga ga je Perun proganjao sa svojom jakom vojskom po cijelom Ogulinu. Div je dugo bježao dok se nije umorio na planini Klek. Tek što je umoran zaspao, zateče ga je Perun kako spava i skameni ga. Otada živi legenda o kamenom divu koji spava na vrhu planine.

Napisali: Marin I., Mateo R., Marin S. i Lana J.

28„Čovjek koji je rasvijetlio svijet“

(moj posjet Smiljanu)

Školske praznike u povodu blagdana Svih Svetih iskoristila sam, između ostalog, za posjet Smiljanu, rodnom mjestu velikog izumitelja Nikole Tesle. Tek koja minuta dovoljna je da iz Gospića dođete do Smiljana, malog ličkog mjesta koje u jesen izgleda predivno. Odmah sam u daljini primjetila rodnu kuću Nikole Tesle, koju sam dotad često viđala na televiziji i u novinama, a od srpnja ove godine tamo je uređen i Tematski park Nikola Tesla. Na ulazu sam s roditeljima i braćom kupila ulaznice, te potom otišla u obilazak parka, najprije u rodnu kuću koja je bila za sve nas veliko iznenađenje. Izvana mala i skromna, a unutra nešto posve drukčije-prepuna slika i tekstova koji govore o Teslinom životnom putu od Like do Amerike, njegov-im izumima, mislima i dr. Posebno mi se svidjela glazba koja vas prati cijelim prostorom – mješavina starih ličkih jesama, zvukova grmljavine, ptičjeg pje-va...

Tamo ćete pronaći nekoliko „touch screenova“ pomoću kojih možete saznati sve što vas zanima o Tesli. U potkrovlju sa staklenim podom, čije se osvjetljenje mjen-ja kako njime prolazite, voditelj centra pokazao nam je neke od Teslinih pokusa, koji su mi poma-lo izazivali strah, jer se radi o vi-sokim naponima. Ljudi kojima je ugrađen „pace maker“ ne smiju ulaziti u ove prostore upravo zbog ovih napona. Uz kuću se nalazi mala crkva Sv. Petra i Pavla, te štala sa slam-natim krovom kakva je izgledala u

29

Teslinom djetinstvu. U sredini parka nalazi se ob-jekt ispitne stanice, samo manji od originala, kakav se nalazio u Colo-rado Springsu u SAD-u na početku prošloga stoljeća. Njime se želi po-kazati Teslino proučavanje munja, bežičnog prijenosa energije i dr. U blizini ispitne stanice izgrađen je multimedijalni centar s predavaonicom, internet caf-feom i ostalim sadržajima. Naročito mi se svidjelo dječje igralište kakvo bih rado vidjela i u Makarskoj. Nije namjenjeno

samo maloj djeci već i nama nešto većima, čak i srednjoškolcima. Najprije sam pomislila da se radi o nekakvim Teslinim spravama, a kada sam shvatila da su to najbolje sprave za igru koje sam ikada vi-djela, nisam se mogla odvojiti od njih. Kroz mjesto protiče potok Vaganac iznad kojeg je naprav-ljen trokutasti most preko koje-ga ne možete prijeći na suprotnu stranu, već služi za odmor i kao

vidikovac. Pokraj mosta nalazi se Teslina turbina – vodenica napravljena od niza diskova bez lopatica. Promje-na brzine okretanja turbine može se vidjeti preko indikatora – LED rasvjete na samoj vodenici. Napuštajući Smiljan odlučila sam prvom prilikom doći ponovo i provesti još više vremena, kako bih saznala više o ovom čovjeku na kojega možemo biti ponosni, a bez čijih bi izuma svijet još dugo čekao na pronalaske poput ras-vjete, radija, televizije, satelita, mobitela...

LUCIA KATAVIĆ 5 A

„Čovjek koji je rasvijetlio svijet“(moj posjet Smiljanu)

30U MEĐUVREMENUJedriličarski klub «Bura»

Jedriličarski klub “BURA” osnovan je 1949.g. Jedan je od najstarijih sportskih klubova u Ma-karskoj. Klub broji 80-ak članova (djeca i odrasli). Jedri se u tri klase: OPTIMIST - do 15g., LASER i KRSTAŠI (veliki brodovi). U klasi “optimist” postoji škola jedrenja i regatni razred. U školi jedrenja uče se teoretski i praktični dijelovi osnova jedrenja. Regatni razred su djeca koja su završila školu jedrenja i savladali vještine potrebne za zvanje kadet. Tijekom cijele godine odlaze na regate po cijeloj hrvatskoj i sudjeluju na prvenstvu države. U re-gatnom razredu su : Marin Vuleta, Dino Urlić, Ivan Karin i Vega Letica, a školu jedrenja pohađaju : Ivan Vranješ, Jaksa Jurasović, Roko Ančić, Anja Ančić, Tomislav Gojak, Maro Rica, Leon Grubišić, Jure Urlić, Karla Jurić, Stjepan Šimić, Lucija Šimić, Chiara Katić, Karlo Glavičić, Maris Kurtović, Doris Kalajžić. Ukoliko su povoljni uvjeti, odnosno da ima vjetra, izlazi se na more, a u koliko nema, djeca se bave drugim aktivnostima kao što su: kondicione pripreme, nogomet, frizbi, vožnja bicikila, trčanje... Zimi se ide na Biokovo na snijeg, a ljeti se vesla i kupa . Boravak djece na moru potpuno je siguran jer su djeca pod nadzorom trenera Dragana Urlića koji zajedno sa njima izlazi na more te ih prati u gumenjaku, daje im instrukcije i spreman je intervenirati u svakoj situaciji. Svake godine u našem se klubu održavaju dvije regate : Kup Makarske – regata za klasu optimist i laser, Regata Hrvatskih mornara – za velike brodove (krstaše). Ako voliš more vjetar i jedrenje dođi u jedriličarski klub Bura !

Dino Urlić, Anja Ančić, 8c

Nsiamvrevojaladazpravaomgourzmjuetionoštočtaim.Zaavljhuujćinobniećnojmćoiljddksvogmgzoa,pemrairtažsivnjimazansntevkniasaCmbrgerida,njievanokjoimseroedsljoemnpiasnaaslvoaurčijei,jdienojebtinodasepvroizdanjesovlonlaazenasovmmsjteu.Otaslasolvamgoubtiiuptponumnerdeuibeozibranaovuoloknosttkestmžeotečtiatibezpobrelma.Ovoješljiavonzavantipok-likemija.Začuđujuće,zarne?Auevijekstemisllidajepavropisvžaan!!!

Za tebe!!Iako to ne zaslužuješ,

ova pjesma je posvećena tebi,no to ne želim priznati ni sebi.

Za tobom izgara moje srceto ti moram reći, makar kažu

da vrijeme sve rane liječi.

ali, i pokušaj je važan,makar bio i lažan…

Iako to ne zaslužuješ,Ova je pjesma bila posvećena

Tebi, no to nikad nećuPriznati ni sebi…

Barbara Rudež, VIII.c.

Ekipa igrača i navijačica “ Mi smo prvaci “ IV. C razred, naše škole, osvojio je prvo mjesto i pehar u nogometnom turniru osnovnih škola, pobjedom u napetom finalu, nad četvrtašima OŠ oca P. Perice.Nogometni turnir se održavao u dvorani naše škole, u prosincu 2007.

31 NAŠI OSMAŠI