sadrŽajnapomenu da su u svim kućama stanovnici rimokatolici, osim u tri kuće, u kojima žive...

God. XXIV 10. ožujka 2016.

SADRŽAJ:

ISSN 1846-0267

Općina Sibinj:

12. Usvojena Odluka o usvajanju Strateškog razvojnog programa općine Sibinj ............................

13. Strateški razvoni program općine Sibinj 2015. - 2020. .............................................................

Broj: 3/2016.

274

275

»SLUŽBENI VJESNIK« Broj: 3Strana: 274

OPĆINA SIBINJ

12.

Na temelju članka 30. Statuta općine Sibinj (“Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije ” br. 04/13) Općinsko vijeće općine Sibinj na svojoj 16.sjednici održanoj dana 12.veljače 2016. godine, donijelo je slijedeću

ODLUKU

o usvajanju Strateškog razvojnog programa općine Sibinj za razdoblje 2015.-2020. godine

Članak 1.

Usvaja se Strateški razvojni program općine Sibinj za razdoblje 2015.-2020. godine.

Članak 2.

Strateški razvojni program općine Sibinj za razdoblje 2015.-2020. godine se sastoji od: analize postojećeg stanja i SWOT analize, vizije razvoja općine Sibinj, te strateških razvojnih ciljeva, prioriteta i mjera razvoja općine Sibinj.

Tekst Strateškog razvojnog programa općine Sibinj za razdoblje 2015.-2020. godine nalazi se u prilogu ove Odluke i čini njezin sastavni dio.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave u ,,Službenom vjesniku Brodsko-posavske županije''.

KLASA : 023-01/15-01/54URBROJ: 2178/08-01-16-62Sibinj, 12.veljača 2016.g.

PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA OPĆINE SIBINJ

Krunoslav Eraković, v.r.

»SLUŽBENI VJESNIK«Broj: 3 Strana: 275

13.

SADRŽAJ

I. UVOD .............................................................................................................................................................. 4 II. PRISTUP IZRADI STRATEGIJE .................................................................................................................. 5 III. SOCIO – EKONOMSKA ANALIZA ........................................................................................................... 8 1. IZ POVIJESTI ................................................................................................................................................. 8 2. GEOSTRATEŠKI POLOŽAJ ....................................................................................................................... 10 2.1. Prostorni pokazatelji .................................................................................................................................. 10 3. NASELJA NA PODRUČJU OPĆINE SIBINJ.............................................................................................. 11 4. RELJEF ......................................................................................................................................................... 13 5. KLIMA .......................................................................................................................................................... 14 6. DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA ................................................................................................................... 14 7. GOSPODARSTVO ....................................................................................................................................... 17 7.1. Osnovni pokazatelji gospodarstva općine Sibinj ....................................................................................... 17 7.2. MSP i obrtništvo ........................................................................................................................................ 20 7.4. Poduzetničke zone....................................................................................................................................... 31 7.5. Institucionalna potpora razvoju gospodarstva ............................................................................................ 32 8. POLJOPRIVREDA ....................................................................................................................................... 35 9. ŠUMARSTVO .............................................................................................................................................. 40 9.1. Lovstvo........................................................................................................................................................ 41 10. TURIZAM .................................................................................................................................................. 42 10.1. Smještajni i ugostiteljski kapaciteti .......................................................................................................... 45 10.2. Manifestacije i događanja ........................................................................................................................ 46 10.3. Javna turistička infrastruktura .................................................................................................................. 51 11. PRIRODNI RESURSI ................................................................................................................................ 52 12. KULTURNO – POVIJESNA BAŠTINA .................................................................................................... 56 13. INFRASTRUKTURA ................................................................................................................................. 59 13.1. Prometni sustav ........................................................................................................................................ 59 13.1.1. Cestovni promet .................................................................................................................................... 59 13.1.2. Željeznički promet ................................................................................................................................ 62 13.2. Vodoopskrbni sustav ................................................................................................................................ 64 13.3. Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda ...................................................................................... 64 13.4. Naftovodi i plinovodi ............................................................................................................................... 67 13.5. Energetski sustav ...................................................................................................................................... 68 13.5.1. Javna rasvjeta ........................................................................................................................................ 68 13.6. Postupanje s otpadom................................................................................................................................ 68 13.7. Groblja ..................................................................................................................................................... 70 14. DRUŠTVENE DJELATNOSTI .................................................................................................................. 74 14.1. Društvena infrastruktura .......................................................................................................................... 74 14.2. Športsko rekreacijska infrastruktura ........................................................................................................ 77 14.3. Javna uprava ............................................................................................................................................. 82 14.4. Odgoj i obrazovanje ................................................................................................................................. 84 14.4.1. Predškolski odgoj .................................................................................................................................. 84 14.4.2. Osnovnoškolsko obrazovanje ............................................................................................................... 85 14.5. Zdravstvo i socijalna skrb......................................................................................................................... 87 15. CIVILNO DRUŠTVO ................................................................................................................................ 87 16. FINANCIJSKO POSLOVANJE OPĆINE SIBINJ ..................................................................................... 94 16.1. Prihodi Općine Sibinj ............................................................................................................................... 95 16.2. Rashodi Općine Sibinj ............................................................................................................................. 96

Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.


16.3. Financiranje javnih potreba ...................................................................................................................... 97 17. RAZVOJ RURALNIH PODRUČJA .......................................................................................................... 99 17.1. LAG POSAVINA.................................................................................................................................... 101 IV. STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE SIBINJ DO 2020. ............................................................................ 103 1. SWOT ANALIZA ....................................................................................................................................... 104 2. VIZIJA RAZVOJA OPĆINE SIBINJ ......................................................................................................... 110 3. STRATEŠKI RAZVOJNI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE .................................................................... 111 4. HORIZONTALNE TEME .......................................................................................................................... 156 4.1. Informacijsko društvo .............................................................................................................................. 156 4.2. Održivi razvoj i zaštita okoliša ................................................................................................................. 159 4.3. Jednake mogućnosti i ljudska prava ......................................................................................................... 160 5. USKLAĐENOST S RAZVOJNOM DOKUMENTACIJOM VIŠIH RAZINA ......................................... 162 V. PROVEDBA STRATEŠKOG RAZVOJNOG PROGRAMA .................................................................... 170 1. INSTITUCIONALNI OKVIR .................................................................................................................... 171 2. BAZA PROJEKTNIH IDEJA/RAZVOJNIH PROJEKATA OPĆINE SIBINJ .......................................... 173 3. FINANCIJSKI OKVIR I IZVORI FINANCIRANJA ................................................................................ 176 4. PRAĆENJE I IZVJEŠTAVANJE ................................................................................................................ 187 5. AKCIJSKI PLAN ZA 2015. GODINU ....................................................................................................... 189 ZAKLJUČAK ................................................................................................................................................. 191 PRILOG I ........................................................................................................................................................ 192 REZULTATI ANKETNOG UPITNIKA ......................................................................................................... 192 PRILOG II ....................................................................................................................................................... 221 POPIS SLIKA, TABLICA I GRAFIKONA .................................................................................................... 221 IZVORI PODATAKA, KORIŠTENE PUBLIKACIJE I FOTOGRAFIJE ..................................................... 226


I. UVOD

Za razliku od gospodarski razvijenih zemalja u kojima ideja strateškog upravljanja i ciljanog usmjeravanja

razvojnih procesa na razini jedinica lokalne samouprave predstavlja opće prihvaćenu pojavu i praksu, u Republici

Hrvatskoj to još uvijek nije slučaj. U tom smislu, današnji rast i razvoj većine općina, posebice onih u ruralnim

područjima, obilježava nedostatak strateškog promišljanja. Rezultat takve prakse vidljiv je sa svih aspekata

razvoja, ali i između glavnih razvojnih dionika – privatnog sektora, nositelja javne vlasti, te lokalnog

stanovništva.

Svjesna potencijalnih opasnosti stihijskog, nedovoljno usmjeravanog, a time i nedovoljno kontroliranog razvoja,

Općina Sibinj uvidjela je potrebu za izradom dokumenta čija će neposredna implementacija, na dugoročno održiv

i socijalno prihvatljiv način, pridonijeti ne samo ukupnom gospodarskom rastu i razvoju općine, već i

maksimiziranju vrijednosti cjelokupnog raspoloživog prostora općine. Stoga je Općina Sibinj na čelu s

načelnikom Josipom Pavićem pokrenula izradu Strateškog razvojnog programa općine za razdoblje 2015. do

2020. godine, kako bi kroz strateško promišljanje osmislila načine zaustavljanja nepovoljnih razvojnih trendova,

te osigurala svim stanovnicima optimalno gospodarsko, infrastrukturno i društveno okruženje za kvalitetan život.

Ovim Strateškim razvojnim programom, Općina Sibinj želi definirati smjernice za stvaranje kvalitetnih uvjeta za

život i rad, a nizom provedbenih mjera definirati korake za poticanje cjelovitog razvoja i prosperiteta u svim

relevantnim društveno-gospodarskim kategorijama: poduzetništvu i obrtništvu, poljoprivredi, turizmu, očuvanju

kulturne baštine te zaštiti i očuvanju okoliša.

Pred Općinom Sibinj nalazi se mukotrpan i zahtjevan zadatak, jer izrada Strateškog razvojnog programa

predstavlja tek početni korak, ali uz podršku stanovnika općine, kao i svih ostalih relevantnih čimbenika,

provedba ovoga Strateškog razvojnog programa realna je i izvodljiva.

II. PRISTUP IZRADI STRATEGIJE

Strateški razvojni program općine Sibinj je dokument politike lokalnog razvoja kojim se određuju razvojni ciljevi,

prioriteti i mjere održivog socio-ekonomskog razvoja područja općine. Strateški razvojni program obuhvaća

razdoblje od 2015. – 2020. godine, te je usklađen sa programskom dokumentacijom na nacionalnoj i europskoj

razini, a sadrži slijedeće glavne cjeline:

Socio – ekonomska analiza/ocjena stanja

Ovo poglavlje sadrži najvažnija razvojna obilježja, razvojne trendove, razvojne probleme i razvojne potrebe

općine Sibinj u području prostornih obilježja, demografskih obilježja, komunalne infrastrukture i prometnog

sustava, zaštite okoliša, gospodarstva, društvenih djelatnosti, potkrijepljenih pokazateljima, te podacima iz

prethodnih analiza, strategija i drugih dokumenata.

Strategija razvoja

SWOT analiza sadrži ocjenu snaga i slabosti (unutar općine), te mogućnosti i prijetnji (izvan općine) značajnih za

razvoj svih releventnih područja obrađenih analizom stanja; obrazlaže i tumači koji su i kakvi stvarni čimbenici

razvoja i potencijali za razvoj, ali i ograničenja i prepreke razvoju.

Vizija sadrži opis zamišljenog sveobuhvatnog budućnosti područja općine Sibinj u razdoblju do 2020. godine.

Strateški ciljevi sadrže konzistentan i sažet opis namjeravanih ishoda s jasno izraženim i mjerljivim postignućima

koja proizlaze iz vizije. Oni moraju biti:

- mjerljivi

- ostvarivi

- jasno formulirani

- s određenim rokom ostvarenja

- sveobuhvatni

- društveno i okolišno prihvatljivi

- takvi da pridonose razvoju općine

- sukladni ciljevima Županijske razvojne strategije

Prioriteti proizlaze iz vizije i razrađuju strateške ciljeve. Mjere su intervencije i aktivnosti u nekom

sektoru/području i predstavljaju okvir za pripremu i izradu konkretnih razvojnih projekata.


Poglavlje pod nazivom „Horizontalne teme" obuhvaća pregled horizontalnih načela koji se primjenjuju u

politikama EU, a to su informacijsko društvo, održivi razvoj i zaštita okoliša, te jednake mogućnosti i ljudska

prava. Upravo i razvojni dokument Europske Unije, Europa 2020., definiran je kao strategija za „pametan,

uključiv i održiv rast".

Provedba strategije

U okviru ove cjeline definirane su odgovornosti, te uloge u provedbi Strateškog razvojnog programa, izrađena je

baza razvojnih projekata koji se planiraju realizirati u razdoblju do 2020. godine, te je izrađen financijski okvir

Strateškog razvojnog programa koji sadrži indikativni pregled, te alokaciju financijskih sredstava po strateškim

cijevima, prioritetima i mjerama. Kako bi se pratila uspješnost implementacije definiranih mjera, te razina

ostvarenih ciljeva i prioriteta opisan je sustav praćenja i izvještavanja koji će se provoditi tijekom provedbe

Strateškog razvojnog programa.

Metodološki gledano, u procesu izrade Strateškog razvojnog programa, primjenjeno je nekoliko pristupa/načela:

1. Partnerski pristup

Jedno od temeljnih načela politike regionalnog razvoja je načelo partnerstva i suradnje između javnog, privatnog i

civilnog sektora. Ono podrazumijeva suradnju između tijela općinske uprave, gospodarskih subjekata, socijalnih

partnera i organizacija civilnoga društva. Partnerstvo se u svom radu rukovodi sljedećim načelima:

- Konsenzus – poticanjem napretka u postizanju sporazuma kroz pregovarački konsenzus

- Jednakost – niti jednom članu nije omogućen dominantan utjecaj u radu partnerstva

- Transparentnost – svi sudionici potpuno su informirani i upoznati s aktivnostima koje partnerstvo poduzima u

svom radu

2. Istraživački i analitički pristup

Definiranjem vrste podataka, izvora i načina njihovog prikupljanja osigurana je kvaliteta statističke i analitičke

osnove za izradu Strateškog razvojnog programa. Temeljem kvalitetno prikupljenih i obrađenih ulaznih podataka,

te provedenog anketiranja, definirana je ocjena stanja razvoja općine Sibinj koja daje zaključke stanja razvoja

općine (SWOT), te je osnova za daljnje utvrđivanu viziju, strateške ciljeve, prioritete i mjere razvoja.


3. „Bottom – up" pristup (pristup odozdo prema gore)

U procesu izrade Strateškog razvojnog programa općine Sibinj primjenjen je pristup „odozdo prema gore" - jedno

od sedam osnovnih načela LEADER programa koje za cilj ima potaknuti sudjelovanje javnosti na lokalnoj razini

u donošenju razvojnih politika. Navedeni pristup obuhvaća uključivanje lokalnih čimbenika, gospodarske i

društvene interesne skupine, te predstavnike javnih i privatnih institucija. Pristup odozdo prema gore znači da

lokalni akteri sudjeluju u donošenju odluka, te sudjeluju u izradi Strateškog razvojnog programa kojim se

zajednički identificiraju ključni problemi i potrebe, te definiraju buduće smjernice razvoja općine.

Pri izradi Strateškog razvojnog programa održani su radni sastanci sa svim relevantnim dionicima s područja

općine, provedeno je anketiranje svih kućanstava na području općine, te su prikupljene projektne ideje/razvojni

projekti za implementaciju strategije. Primjenom načela „odozdo prema gore" rezultiralo je raznovrsnim idejama

i mogućim rješenjima koji će omogućiti kvalitetan razvoj područja općine Sibinj.

4. Pristup praćenja i vrednovanja postignutog

Praćenje ostvarivanja definirane strategije omogućuje vrednovanje postignutog i kontinuirano unaprjeđivanje.

Zbog toga će se formirati Radna skupina za provedbu koja će koordinirati implementaciju Strateškog razvojnog

programa, ali i vrednovati ono što je postignuto prema zadanim indikatorima za definirane ciljeve, prioritete i

mjere.


III. SOCIO – EKONOMSKA ANALIZA

1. IZ POVIJESTI

Sibinj od XV. do kraja XVII. stoljeća pripada području Osmanskog Carstva. Prije osnutka Budimskog, a potom i

Bosanskoga ejaleta (beglerbegluka) sav je ovaj prostor pripadao Rumelijskom ejaletu, a zapravo je bio pod

kontrolom smederevskih i bosanskih sandžakbegova. Najveći je dio zapadne Slavonije neprekidno pripadao

Bosanskom sandžaku (potom ejaletu), Srijem Budimskom, dok je prostor između njih s upravnim središtem u

Požegi bio podložan čestim promjenama vrhovne vlasti. Nakon pada Budima, vjerojatno je za Slavoniju bio

odgovoran bosanski paša, a za Srijem rumelijski. Područje Sibinja je pripadalo Požeškom sandžaku (vilajetu) koji

je organiziran oko 1540. godine.

Pisani podaci o Sibinju do kraja Osmanske okupacije prilično su šturi. Međutim, prema povijesnim pokazateljima

nazire se da je Sibinjsko područje tj. zemljište pripadalo Brišćanskom posjedu koji se spominje 1289., 1428. i

1464. godine. Unutar Brišćanskog posjeda 1428. i 1464. godine, spominje se selo Kloštar nedaleko Slobodnice,

što govori o postojanju samostana, vjerojatno, na području današnjeg Sibinja. Naziv Sibinj potječe od istoimenog

potoka koji izvire u obližnjim brdima, a utječe u današnji lateralni kanal. Nekada je taj potok uvirao u Mrsunju,

koja uvire u Savu. Najvjerojatnije je da hidronim Sibinj potječe iz prajezične baštine ovoga kraja, slično kao i

hidronim Mrsunja. Srednjovjekovne isprave brodske okolice ne spominju Sibinj.

Nakon odlaska Osmanlija počinju ovamo stizati hrvatske izbjeglice iz Bosne. Popis naselja iz 1698. godine daje

nam dragocjene podatke o nastanku i naseljavanju Sibinja. U popisu se navodi da selo ima šezdeset i devet

naseljenih kuća, što znači da je u to vrijeme Sibinj bio veće naselje i od Broda. Kuće u Brodu su prije odlaska

uništili ili spalili muslimani koji su u njima živjeli prije prebjega u Bosnu, što objašnjava činjenicu da je u to

vrijeme Sibinj imao i više kuća i stanovnika. Andrija Zirdum (2001.) za ime Sibinja navodi, na temelju latinskoga

teksta kojega je prepisao i preveo Ive Mažuran, da u komorskom popisu naselja iz 1698. godine u izvorniku stoji:

utvrda Szebin (1698.), Szibin (1730.) i Sibijn (1760.). Popis nam također donosi imena svih kućevlasnika uz

napomenu da su u svim kućama stanovnici rimokatolici, osim u tri kuće, u kojima žive pravoslavni Vlasi. Isto

tako, navodi se da je stanovništvo Sibinja pretežito doselilo iz Bosne, jer u njihovu bosanskom kraju nije bilo

dovoljno obradive zemlje, a o njihovoj sudbini se brinuo gospodar pukovnik J. F. Kyba. Osim popisa imena

kućevlasnika saznajemo i točan broj djece u obiteljima, pa je tako navedeno da je pedeset i pet sinova i četrdeset i

devet kćeri, a navodi se i točan popis konja, krava, junadi, ovaca, koza, svinja, stogova sijena i ostalih dobara.


Za svoja zemljišta nisu plaćali nikakav porez ili namet, a nisu plaćali ni tzv. Vojnicu, jer su uživali vojničke

povlastice. Povremeno su izdržavali njemačke vojnike, ali osim toga, nisu imali nikakvih novčanih nameta.

Daljnji izvještaj popisa navodi da su Sibinjci radili na izgradnji brodske tvrđave i da su do tada (1698.) do nje

prevezli i ukopali 700 palisada za što tijekom radova nisu dobivali ni carski kruh. Isto tako, preko godine, svaka je

kuća davala obične radnike.

Zanimljiva je činjenica da su Sibinjci međusobno bili posvađani, jer nisu znali točne granice svojih posjeda. Takve

nesuglasice je rješavala vojska koja je ponovno premjerila posjede, te tako otklonila nesuglasice. U

demografskom pogledu, Sibinj se s godinama razvijao i povećavao, tako da broj stanovnika krajem XIX. stoljeća

doseže devet stotina.

Kada je Sibinj dobio sadašnji naziv mjesta nije poznato, no kao župa se pod tim imenom spominje za kanonske

vizitacije 1695. godine, dok su matice župe sačuvane od 1730. godine. Prvi sačuvani protokoli vizitacija

provedenih na brodskom području datiraju iz 1730. i 1746. godine, za vrijeme zagrebačkog biskupa Jurja

Branjuga (1723. – 1748.).

Izvještaji vizitacija župe Sibinj kroz godine donose sljedeće: godine 1730. navodi se kako je župna crkva sv. Ivana

Krstitelja drvena, ali se trenutno gradi i druga, nova crkva s tornjem i jednim zvonom. Oko nje je dosta veliko,

ograđeno groblje. U crkvi postoje tri oltara: sv. Ivana Krstitelja, sv. Antuna Padovanskog i oltar Začeća Bl. Djevice

Marije. Svetohraništa nema, sveta ulja se čuvaju u pozlaćenoj srebrenoj posudici, tu su i dva srebrena kaleža, tri

nove misnice i tri albe sa svojim pripadnostima.

Postoji i župni dom na kat s dvije sobe, a u prizemlju su spremište, kuhinja i štala. Dvorište je dobro ograđeno i

pored njega se nalazi vrt. Selo Sibinj bilježi sto katoličkih kuća. Župnu dužnost vrši otac Andrija od Dubočca iz

samostana i obitelji Sutjeska, star 42 godine, na dužnosti 5 godina. Godine 1746. vizitator zagrebačkog biskupa

Juraja Branjuga je zapisao sljedeće: »Dana 3. srpnja godine Gospodnje 1746. vizitirao sam crkvu sv. Ivana

Krstitelja u Sibinju, koja je od prošle godine, na najveću duševnu utjehu poboljšana te lako nosi prvo mjesto do

svih do sada vizitiranih župa, pa čak ju treba, po mojem sudu, postaviti za primjer, a to će moći prosuditi i vaša

preuzvišenost ako se milostivim okom udostoji pregledati vizitu ove crkve. Protokol vizitacije iz 1765. godine

bilježi da je crkva dotrajala, krov je loš, temelj je oslabio i značajno već iskočio, a samu lađu crkve, s raznim

napuknućima i rupama, više nije moguće popraviti, već ju treba iznova izgraditi, za što su već izdane naredbe. Ovo

je ujedno i zadnja vizitacija prije izgradnje današnje crkve.


2. GEOSTRATEŠKI POLOŽAJ

S obzirom na izduženost Brodsko-posavske županije u smjeru zapad-istok, općina Sibinj nalazi se u njenom

sjeveroistočnom djelu. Općina na sjeveru graniči s Požeško-slavonskom županijom, na zapadu s općinom

Brodski Stupnik, na jugu s općinom Bebrina, a na istoku s Gradom Slavonski Brod i općinom Podcrkavlje. Općina

Sibinj prostire se na 104,371 km2 ili 10.437 ha, što čini 5,13% ukupne površine Brodsko-posavske županije, i peta

je općina po veličini u Županiji.

2.1. Prostorni pokazatelji

U strukturi površina općine Sibinj najzastupljenije su poljoprivredne površine s udjelom od 54,57 %. Prema

Prostornom planu uređenja općine Sibinj iz 2003. godine (Sl. vj. BPŽ 8/03, 17/07) poljoprivredne površine

Općine prostiru se na 5.684 ha i imaju sljedeću strukturu: oranice 40,6%, voćnjaci 1,2%, vinogradi 0,9%, livade

6,3% i ostale poljoprivredne površine 6,0%.

Šumske površine zauzimaju 3,5388 ha i čine 33,9% prostora Općine. Hrvatske šume upravljaju sa 78% šumskih

površina, dok je ostatak od 22% u privatnom vlasništvu. Prema provedenoj analizi važećeg PPUO Sibinj koju je

proveo Zavod za prostorno uređenje Brodsko-posavske županije ukupna površina građevinskog područja naselja

općine Sibinj iznosi 980,48 ha što je 9,48 % u odnosu na površinu općine Sibinj.

Slika 1: Prikaz prostornog položaja općine Sibinj u okviru Brodsko posavske županije


U ukupnoj površini građevinskog područja, zona povremenog stanovanja iznosi 143,259 ha ili 14,61%. Od

vodnih površina općine Sibinj značajni su akumulacija Petnja, te ribnjak Jelas (čiji se dio nalazi u općini Sibinj).

3. NASELJA NA PODRUČJU OPĆINE SIBINJ

Prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine br. 86/06, 125/06

– ispravak, 16/07 – ispravak, 95/08 – Odluka USHR, 46/10 – ispravak, 145/10, 37/13, 44/13 i 45/13) u sastavu

općine Sibinj se nalazi 12 naselja. Naselje Sibinj je administrativno središte općine.

Slika 2: Prostorni položaj naselja na području općine Sibinj


S obzirom na veličinu prevladavaju mala naselja od 101-200 stanovnika (5 naselja, 41,67% od ukupnog broja

stanovnika), a slijede naselja od 501-1.000 stanovnika (2 naselja, 16,67% od ukupnog broja stanovnika). Ostala

naselja imaju jednako učešće u ukupnom broju stanovnika. Najveće naselje je općinsko središte Sibinj, a najmanje

Čelikovići.

Po položaju u prostoru Općine, jedino je Slobodnica locirana u nizinskom području rijeke Save. Sibinj i Gornji

Andrijevci protežu se se djelomično u nizini, a djelomično na južnim padinama Dilj gore. Bartolovci i Gromačnik

se uglavnom pružaju južnim padinama Dilj gore, a manjim dijelom nizinom.

Slika 3: Ulaz u naselje Sibinj

Slika 4: Naselje Gromačnik


U brdskom dijelu Općine nalaze se naselja Brčino, Čelikovići, Grgurevići, Grižići, Jakačina Mala, Ravan i

Završje. Ova naselja nalaze se na nadmorskoj visini većoj od 100 m, pri čemu se izdvajaju Čelikovići koji se

nalaze na 324 m nadmorske visine.

4. RELJEF

Na prostoru općine Sibinj izdvajaju se dvije osnovne reljefne cjeline: prigorski i nizinski dio. Prigorski pojas na

sjeveru Općine čini uski brdsko-planinski pojas, te širi prigorski pojas koji se pruža do kontakta s nizinskim

prostorom. Prigorski pojas na sjeveru Općine je brdsko-prigorski dio Dilja, s najvišim vrhom od 461 m. To je

pretežno šumsko i nenaseljeno područje. Prigorska pak područja su reljefno blago razvijena područja, pogodna za

razvoj naselja i gospodarske aktivnosti.

Južni dio općine Sibinj je nizinsko područje, koje je dio niskog zaravnjenog zemljišta uz rijeku Savu. To je prostor

akumulacijsko-tektonskog reljefa čije su karakteristike određene mlađim tektonskim procesima i klimatskim

promjenama u pleistocenu. U takvom širem nizinskom prostoru mogu se izdvojiti manje morfogenetske cjeline:

naplavna ravan Save (poloj), fluvio-močvarna nizina, terasna nizina i glacis terasa.

Od nabrojanih manjih morfogenetskih cjelina na području općine Sibinj, na kontaktu s prigorskim prostorom je

nizinsko područje glacis terase. To je područje blago povišenog prostora na kontaktu nizine s prigorjem.

Nadmorske visine terena se kreću od 100-120 m. U građi terase prevladavaju klastični sedimenti proluvijalnog i

deluvijalnog porijekla.

Na glacis terasu se nastavlja uski pojas terasne nizine gdje se apsolutne visine kreću od 90-100 m. To je prostor

pokriven relativno debelim naslagama lesa i sličnih sedimenata pleistocenske starosti. Najjužnije naselje općine,

Slobodnica, pripada ovom prostoru, s prosječnom nadmorskom visinom od 97 m. Najniže naselje je Gromačnik u

jugoistočnom dijelu Općine, na prosječnoj nadmorskoj visini od 90 m.

Od ukupno 12 naselja općine, 6 ih je na nadmorskoj visini do 200 m. Među tom skupinom je i Sibinj, na 118 m.n.v.


5. KLIMA

Ukupne klimatske karakteristike područja općine Sibinj, kao dijela šireg područja Brodsko posavske županije i

Istočne Hrvatske, odlikuju osobine umjereno kontinentalne klime koju karakteriziraju srednje mjesečne

temperature više od 10° C tijekom više od četiri mjeseca godišnje, srednje temperature najtoplijeg mjeseca ispod

22° C, te prosječna godišnja količina oborina od 700-800 mm.

6. DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA

Na prostoru općine, prema posljednjem popisu stanovništva, kućanstva i stanova Republike Hrvatske 2011.

godine koji je proveo Državni zavod za statistiku, živi 6.895 stanovnika, što čini udio od 4,35 % u stanovništvu

Brodsko posavske županije. Međutim, demografska kretanja na području općine Sibinj nemaju pozitivna

obilježja. Uspoređujući podatke s prethodnim popisom iz 2001. godine kada je evidentirano ukupno 7.549

stanovnika, proizlazi da je broj stanovnika u općini u padu za 654 osobe (indeks 91,34).

Promatrajući razdoblje koje obuhvaća posljednja tri popisa stanovništva koje je provodio Državni zavod za

statistiku, razvidno je da u periodu od 1991. do 2001. godine, općina Sibinj bilježi pozitivan rast ukupnog broja

stanovnika od gotovo 9%, dok je u razdoblju od 2001. do posljednjeg popisa za gotovo identičan postotak smanjen

ukupan broj stanovništva. Razlozi navedenome ponajprije se mogu sagledati sa aspekta gospodarske krize zbog

koje mladi napuštaju ovo područje.

Tablica 1: Broj stanovnika po naseljima


U pogledu broja stanovnika po naseljima, prema posljednjim podacima iz 2011., u odnosu na 2001. godinu

razvidan je pad broja stanovnika u svim naseljima na području općine, uključujući i naselje Sibinj kao

administrativno središte općine.

Prosječna gustoća naseljenosti na području općine iznosi 66,06 stanovnika/km2, što je ispod prosjeka gustoće

naseljenosti Brodsko posavske županije (77,96 stanovnika/km2) i Republike Hrvatske (75,71 stanovnika/km2).

U općini Sibinj muškarci čine 49,24 % ukupne populacije, dok je udio žena neznatno veći i iznosi 50,76 %.

Od ukupnog broja stanovnika, 4.605 osoba pripada u kategoriju radno sposobnog stanovništvo, (15 - 64 god), a

prosječna starost starost stanovništva iznosi 40,1 godina. U pogledu narodnosti i vjeroispovjesti, 6.796 stanovnika

se izjasnilo kao Hrvati, a 6.727 stanovnika se izjasnilo kao katolicima. Uz katolike, najveći udio u stanovništvu

čine osobe pravoslavne vjeroispovijesti (50), dok se 41 popisana osoba nije izjasnila u pogledu vjeroispovijesti.

Grafikon 1: Starosna struktura stanovništva


Promatrajući strukturu stanovništva na području općine Sibinj prema stupnju obrazovanja, vidiljivo je da najveći

udio u ukupnom broju stanovnika čine osobe sa završenom srednjom školom, dok najmanji udio stanovništva

čine osobe sa završena 1-3 razreda osnovne škole.

Iz grafikona koji slijedi može se zaključiti da na području općine Sibinj prevladava relativno nepovoljna

obrazovna struktura stanovništva s obzirom da čak 41% stanovništva ima završeno ili tek dio osnovnog

obrazovanja, a tek 6% stanovništva je visokoobrazovano.

Grafikon 2: Stanovništvo prema stupnju obrazovanja


7. GOSPODARSTVO

7.1. Osnovni pokazatelji gospodarstva općine Sibinj

Prema stupnju razvijenosti, područje općine Sibinj razvrstano je u II skupinu jedinica lokalne samouprave čija je

vrijednost indeksa razvijenosti između 50% i 75% prosjeka Republike Hrvatske tj. iznosi 64,65 %, te pripada

potpomognutim područjima.

U razdoblju 2010. – 2012. prosječni dohodak po stanovniku na području općine Sibinj iznosio je 17.738 Kn , dok

je prosječna stopa nezaposlenosti u istom razdoblju iznosila visokih 24,9%.

Tablica 2: Broj zaposlenih prema osnovi osiguranja


Visoka stopa nezaposlenosti na području općine, svakako je jedan od značajnih problema uzrokovanih

gospodarskom krizom, koja za posljedicu ima depopulaciju područja, posebice mladih ljudi. Promatrajući

kretanje nezaposlenosti u razdoblju od 2010. – 2015. godine, razvidno je da je nezaposlenost dosegla vrhunac

2011. godine, te da od 2013. broj nezaposlenih kontinuirano pada.

U ukupnom broju nezaposlenih na području općine, najugroženiju kategoriju čine mlade osobe u dobnoj skupini

15-30 godina od kojih je nezaposleno 152 osobe.

Grafikon 3: Broj nezaposlenih u razdoblju 2010. – 2015.


Tablica 3: Struktura nezaposlenih prema dobi

Grafikon 4: Nezaposlene osobe prema stupnju obrazovanja


Promatrajući strukturu nezaposlenih prema stupnju obrazovanja na području općine Sibinj, najveći udio u ukupnom broju nezaposlenih čine osobe sa završenom srednjom školom, te osobe sa završenom osnovnom školom. Iz navedenog podatka nedvojbeno je da je obrazovna struktura nezaposlenih osoba vrlo nepovoljna, s obzirom da čak 85% ukupnog broja nezaposlenih čine navedene dvije skupine, dok je s druge strane postotak udio visokoobrazovanih osoba vrlo nizak.

Tablica 4: Broj nezaposlenih prema trajanju nezaposlenosti

Prema trajanju nezaposlenosti, čak 42% nezaposlenih osoba s područja općine pripada u kategoriju dugotrajno nezaposlenih tj. nezaposlene su duže od godinu dana.

7.2. MSP i obrtništvo

Gospodarsku osnovu općine Sibinj čine djelatnosti građevinarstva i trgovine, prometa, poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, te ugostiteljstva. U svrhu dobivanja konkretnih informacija o stanju u gospodarstvu, tijekom procesa izrade Strateškog razvojnog programa provedeno je anketiranje svih kućanstava na području općine koje je obuhvatilo i poslovne subjekte uključujući i obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Analizom prikupljenih podataka na uzorku od 25 ispitanika (poslovnih subjekata) razvidno je sljedeće:

- tek 12% ispitanika izvozi svoje proizvode na inozemna tržišta

- od 17% ispitanika koji koriste sezonsku radnu snagu, 30% iskazalo je probleme sa pronalaženjem istih


- tek 8% ispitanika član je neke proizvođačke udruge/organizacije (zadruga, klaster i sl.)

- 54% ispitanika zainteresirano je za udruživanje u proizvođačke udruge/organizacije

- 68% ispitanika planira nova ulaganja u poslovanje od kojih 29% planira ulaganja u opremu i strojeve, a 24% u

nabavu poljoprivredne mehanizacije

- kao najveću prepreku u poslovanju, ispitanici su iskazali troškove poslovanja (13%), financijski kapital (15%),

te zastarjelu opremu (10%)

- od poticajnih mjera, 24% ispitanika iskazalo je potrebu sufinanciranja nabave opreme, dok je 15% ispitanika

iskazalo potrebu sufinanciranja izrade dokumentacije za natječaje

- 34% ispitanika planira povećanje postojećih kapaciteta proizvodnje

- tek 4% ispitanika je do sada apliciralo za bespovratna sredstva iz EU fondova i programa

- 68% ispitanika planira se prijavljivati za dodjelu bespovratnih sredstava iz EU fondova i programa

- 83% ispitanika smatra da nije dovoljno informirano o bespovratnim sredstvima koja se mogu ostvariti iz EU

fondova i programa

Navedeni pokazatelji upućuju da su potrebna kontinuirana ulaganja u unapređenje poslovanja poduzetnika i

obrtnika, ali i uvođenje kontinuiranih potpornih i poticajnih mjera za poslovne subjekte kako bi se umanjile i

otklonile poteškoće s kojima se isti svakodnevno susreću, ali i doprinijelo jačanju konkurentnosti sektora malog i

srednjeg poduzetništva kao glavne osovine gospodarskog rasta i razvoja, te zapošljavanja na području općine.

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, Registar poslovnih subjekata, na području općine Sibinj

registrirano je aktivnih 47 poduzeća.

Promtrajući veličinu poduzeća, na području općine prevladavaju mikro poduzeća sa manje od 10 zaposlenika koja

zapošljavaju 53% ukupnog broja zaposlenih.


Tablica 5: Popis aktivnih tvrtki na području općine


Grafikon 5: Broj poduzetnika po naseljima na području općine

Promatrajući prostorni razmještaj aktivnih poduzeća na području općine, vidljivo je da je najveći broj poduzeća

koncentriran na području naselja Sibinj kao administrativnom središtu općine, slijedi naselje Slobodnica, dok je

najmanji broj poduzeća registriran na području naselja Ravan.


Iz grafikona koji slijedi vidljivo je da je najveći broj aktivnih poduzeća s područja općine registrirano u djelatnosti

građevinarstva, zatim u prerađivačkoj industriji, stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnosti, te trgovini na

veliko i malo, dok je najmanji udio registriran u području obrazovanja.

Uz poduzetništvo, na području općine Sibinj i obrtništvo ima dugu tradiciju djelovanja. Prema podacima Obrtnog

registra, na području općine registrirano je ukupno 74 aktivna obrta.

Grafikon 6: Broj poduzetnika po djelatnostima


Tablica 6: Popis aktivnih obrta na području općine


Analizirajući prostornu raspodjelu obrta po naseljima, razvidno je da je najveći broj obrta na području općine

registriran na područjima naselja Sibinj i Slobodnica, dok je najmanji broj registriran na području naselja Ravan.

Grafikon 7: Broj obrtnika po naseljima

Promatrajući strukturu obrta prema vrstama pretežite djelatnosti, najveći broj obrta registriran je u djelatnosti

trgovine na veliko i malo, slijede djelatnosti prijevoza i skladištenja, te prerađivačke industrije, dok je najmanji

broj registriranih obrta u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima.


Grafikon 8: Broj obrtnika po djelatnostima

Mala i srednja poduzeća i obrtnici, predstavljaju vrlo značajan dio gospodarstva na području općine Sibinj, zbog

svog doprinosa zapošljavanju, stvaranju društvenog bruto proizvoda, ali i ukupnog socio-ekonomskog razvoja i

utjecaja na razinu kvalitete života. S obzirom da su ruralna područja, pa tako i područje općine Sibinj, sama po sebi

nedovoljno razvijena, a infrastrukturni uvjeti za značajniji razvoj gospodarstva relativno loši, gospodarske

aktivnosti na području općine pretežito se odvijaju u okvirima lokalnih malih i srednjih poduzetnika i obrtnika.


Glavne karakteristike sektora MSP i obrtništva na području općine Sibinj su nedovoljno intenzivne aktivnosti u

pokretanju novih poslovnih pothvata, malen udio rastućih poduzeća i obrta, izloženost jakim administrativnim

preprekama, prevelika ovisnost o tradicionalnim bankarskim instrumentima, slaba fokusiranost na razvoj

poduzetničkih znanja i vještina, nedovoljna razvijenost i primjena neformalnih oblika obrazovanja, slaba

primjena informacijsko – komunikacijskih tehnologija, nedovoljna ulaganja u inovacije i nove tehnologije, ali i

loša percepcija poduzetništva kao poželjne karijere.

7.4. Poduzetničke zone

Kako bi se izravno potaknuo razvitak malog i srednjeg poduzetništva, te obrtništva kao i doprinijelo povećanju

zaposlenosti, od 2001. godine se, putem nadležnih ministarstava, provode programi Vlade Republike Hrvatske za

poticanje malog gospodarstva: Program razvoja poduzetničkih zona 2004.-2007. i Program poticanja malog i

srednjeg poduzetništva 2008.-2012., dok je u srpnju 2013. godine donesen Zakon o unapređenju poduzetničke

infrastrukture (Narodne novine 93/13, 114/13 i 41/14).

Razvoj poduzetničkih zona prepoznat je kao uspješan model efikasnog gospodarenja prostorom, pune

funkcionalnosti za korisnike, racionalizacije u procesu izgradnje, uređenja i korištenja prostornih resursa, te

komplementarnog djelovanja proizvodnih djelatnosti, organiziranje pratećih djelatnosti i zajedničkih službi i sl.

Vlada Republike Hrvatske 2007. godine ugovorom o darovanju ustupila je Općini Sibinj 36,54 ha državnog

zemljišta za razvoj poduzetničke zone malog gospodarstva na području općine. Iste godine, na temelju odluke

Općinskog vijeća objavljena su dva javna natječaja za prodaju zemljišta u zoni kojim je utvrđena početna cijena u

iznosu 5 EUR/m2 plativo u kunama prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan uplate, (što prema

podacima Hrvatske narodne banke za srednji tečaj za EUR na koncu mjeseca u kojemu je donesena odluka iznosi

36,00 kn/m2 ili 9,00 kn/m2 manje od vrijednosti naznačene u ugovorima o darovanju).

Prije početka izgradnje infrastrukture u zoni, te donošenja odluka o prodaji i raspisivanju natječaja za prodaju

zemljišta u zoni, Općina Sibinj kao nositelj projekta i vlasnik zemljišta nije donijela programe izgradnje i razvoja

ili druge akte kojima bi se utvrdili ciljevi izgradnje zone malog gospodarstva, strategija razvoja i izvori

financiranja. Tijekom 2008. godine Općina Sibinj je s izabranim ponuditeljima zaključila 8 ugovora i četiri

dodatka ugovoru kojima je prodano ukupno 303 821 m2 zemljišta, što je za 14.813 m2 više od površine koja je

navedena u objavljenom natječaju. Ugovorena je cijena od 5,10 EUR/m2 i 11 EUR/m2, što iznosi ukupno

1.699.211 EUR prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan plaćanja. Ugovori o prodaji zemljišta nisu

bili u skladu sa sadržajem i uvjetima natječaja, niti po oznaci katastarskih čestica niti po površini.


Do navedene situacije je došlo jer je parcelacija katastarskih čestica u zoni obavljena u veljači 2008., odnosno

nakon objave natječaja, iz čega proizlazi da Općina nije pripremila dokumentaciju za nadmetanje na način kojim

bi se osigurali točni podaci o veličini parcela koje su predmet prodaje.

Također, ugovorima o prodaji zemljišta u zoni nisu utvrđene međusobne obveze između Općine kao prodavatelja i

kupaca vezano za djelatnost koju će kupci razvijati u zoni, rokove početka obavljanja djelatnosti, kao ni rok do

kojega će Općina osigurati potrebnu infrastrukturu u zoni kako bi se mogla ostvariti svrha radi koje je predmetna

zona osnovana. Isto tako, nisu utvrđena prava Općine za slučaj da kupac na kupljenom zemljištu ne započne

obavljanje gospodarske djelatnosti kada se za to osiguraju uvjeti ili ga stave u prodaju.

Prikupljena sredstva od prodaje građevinskog zemljišta utrošena su za uređenje zone malog gospodarstva i

izgradnju objekata i uređaja komunalne infrastrukture na 5,22 ha zemljišta tj. izgrađena je cesta, elektroenergetska

mreža, te sustav vodoopskrbe. Preostalo zemljište dostupno za prodaju obuhvaća 1,89 ha.

Navedenim postupanjem, projekt razvoja poduzetničke zone malog gospodarstva dobiti će i sudski epilog, a do

donošenja pravomoćne presude, sva daljnje radnje po pitanju razvoja zone su onemogućene. Postojeća situacija

ima dalekosežne posljedice na poslovnu klimu na području općine i onemogućava pružanje potpore Općine Sibinj

jačanju gospodarskih aktivnosti i smanjenju nezaposlenosti.

S obzirom da je vrlo teško predvidjeti vrijeme i ishod navedenog postupka, potrebno je prostorno planskom

dokumentacijom predvidjeti potencijalnu novu lokaciju za formiranje mini gospodarske zone za koju bi se

provela detaljna analiza u fazi izrade izmjena i dopuna PPUO .

7.5. Institucionalna potpora razvoju gospodarstva

Na području općine Sibinj nema registriranih pravnih osoba za operativno provođenje mjera za razvoj

gospodarstva i poduzetništva, poticanje i privlačenje investicija, te iniciranje i realizaciju projekata poticanja

gospodarskog razvitka i poduzetništva na lokalnoj razini.

Na regionalnoj razini djeluje razvojna agencija Centar za tehonološki razvoj Brodsko posavske županije d.o.o. u

Slavonskom Brodu koja potencijalnim klijentima bez naknade pruža usluge informiranja, savjetovanja o

registraciji djelatnosti i početku poslovanja, savjetodavne i konzultantske usluge, informranje o projektima i

programima u poduzetništvu, savjetovanja vezana za tekuće poslovanje poduzetnika, testiranje poduzetničkih

sposobnosti i ideja, informiranje o programima ministarstava Vlade RH, pomoć inovatorima pri zaštiti, provjeri i

komercijalizaciji ideje, te izdavanje info biltena.


Također, razvojna agencija pruža i beneficirane usluge poput istraživanja tržišta i marketinga za poduzetništvo,

izrada poduzetničkih projekata i elaborata za kredite, i dr., organizaciju seminara za poduzetništvo i poduzetnike,

organizaciju stručnog osposobljavanja i izobrazbe u poduzetništvu, internet usluge i povezivanje poduzetnika,

izrada kataloga, studija i programa za lokalnu sredinu, organizaciju sajmova poduzetništva ili sudjelovanje na

sajmovima, koordinaciju poduzetničkih aktivnosti u lokalnoj sredini, te ostale potrebne usluge i aktivnosti.

Osim razvojne agencije Brodsko posavske županije, na području Grada Slavonskog Broda djeluje i Razvojna

agencija čiji je osnivač Grad Slavonski Brod, a koja pruža usluge kako prema Gradu Sl. Brodu tako i ostalim

jedinicama lokalne samouprave:

- izrada svih vrsta projekata za privlačenje sredstava fondova EU

- informiranje o natječajima za financiranje projekata raspisanih od strane Ministarstava RH, fondova RH i

predpristupnih fondova EU te savjetnička podrška i koordinacija na realizaciji projekata / programa

- pružanje informacija i savjetničke podrške pri ostvarivanju poticaja

- savjetodavna pomoć pri osnivanju i utvrđivanju sadržaja djelatnosti u poduzetničkim zonama, marketinška

obrada zone, privlačenje strateških partnera i ostali oblici podrške

- privlačenje stranih investitora (podrška kvalitetnim programima i promocija gospodarstva putem brošura,

promotivnih mapa, digitalnih materijala, video zapisa, internet stranica i dr.)

Osim prema JLP(R)S, razvojna agencija pruža slijedeće usluge i poduzetnicima:

- praćenje natječaja za financiranje projekata raspisanih od strane Ministarstava RH, fondova RH i predpristupnih

fondova EU te savjetnička podrška i koordinacija na realizaciji projekata / programa

- izrada gospodarskih projekata i studija

- priprema poduzetnika za primjenu standarda i normativa Europske unije

- prikupljanje i analiza poduzetničkih ideja

- pružanje informacija i savjetničke podrške pri ostvarivanju poticaja

- edukacija poduzetnika početnika i poduzetnika u fazi rasta i razvoja

- informacijski konzalting i usluge info-točke o financijskom tržištu, poticajima, mogućnostima suradnje,

izobrazbama, skupovima, seminarima, tehnološkom razvoju


Na području županije djeluje i poduzetnički inkubator Brodin d.o.o. čiji su osnivači Grad Slavonski Brod,

Brodsko posavska županija, Hrvatska gospodarska komora, Udruženje obrtnika Slavonski Brod, te CTR d.o.o..

Poduzetnički inkubator BRODIN d.o.o. osnovan je 2001. godine s ciljem poticanja razvoja obrtništva, malog i

srednjeg poduzetništva, na području Grada Slavonskog Broda i Brodsko-posavske županije.

Poduzetnički inkubator je poduzetnicima s područja Grada Slavonskog Broda ali i cjelokupne Županije omogućio

zakup proizvodnih prostora u posebno infrastrukturno uređenoj i prilagođenoj vlastitoj proizvodnoj hali površine

843 m2. Hala je opremljena s komunalnom i ostalom infrastrukturom potrebnom za nesmetan rad poduzetnika

početnika i poduzetnika u fazi rasta i razvoja, u uvjetima suvremenog poslovanja. Poduzetnički inkubator

BRODIN d.o.o. raspolaže i vlastitim uredskim prostorijama veličine 130 m2 u poslovnom tornju Đuro Đaković, u

Slavonskom Brodu.

Stanari poduzetničkog inkubatora imaju mogućnost koristiti usluge osoblja Poduzetničkog inkubatora uz

određenu naknadu. Usluge koje poduzetnički inkubator pruža obuhvaćaju izradu poslovnih planova,

investicijskih programa, provedba postupka ishođenja kredita, te ispitivanja poduzetničkog potencijala.

Uz navedene razvojne agencije i poduzetnički inkubator aktivnosti poticanja razvoja gospodarstva provodi i

Brodsko posavska županija provedbom različitih mjera i projekata kojima se nastoji potaknuti poduzetništvo na

lokalnoj razini.

Neki od navedenih projekata su:

- Projekt „Gazele" – sastavni je dio „Programa razvoja malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva Brodsko-

posavske županije za razdoblje 2014. – 2020. godine". U okviru navedenog projekta Brodsko-posavska županija

dodijeljuje potpore za ulaganja u novu opremu i suvremene tehnologije, proširenje proizvodnih kapaciteta

(izgradnja/dogradnja/adaptacija poslovnih objekata), uvođenje novih proizvodnih postupaka i novih proizvoda,

razvoj proizvoda s višim stupnjem prerade, uvođenje korištenja obnovljivih izvora energije i povećanja

energetske učinkovitosti. Krajnji cilj Projekta je povećanje konkurentnosti MSPO sektora Brodsko-posavske

županije na domaćem i međunarodnom tržištu. Korisnici sredstava po ovom Projektu su mikro, mali i srednji

gospodarski subjekti (trgovačka društva i obrti) koji se bave proizvodnim djelatnostima i čije je sjedište na

području Brodsko-posavske županije.

- Projekt „Izvoznik" – sastavni je dio „Programa razvoja malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva Brodsko-


dodijeljuje potpore za poticanje razvoja proizvodnih i izvozno orijentiranih subjekata malog gospodarstva s

područja Brodsko-posavske županije koji svojim poslovanjem ostvaruju tržišnu uspješnost, povećavaju izvoz i

zaposlenost. Korisnici sredstava po ovom Projektu su mikro, mali i srednji gospodarski subjekti (trgovačka

društva i obrti) koji se bave proizvodnim djelatnostima i čije je sjedište na području Brodsko-posavske županije uz

određene uvjete koji se propisuju javnim pozivom.

- Projekt „Poduzetnik u BPŽ zoni" – sastavni je dio „Programa razvoja malog i srednjeg poduzetništva i

obrtništva Brodsko-posavske županije za razdoblje 2014. – 2020. godine". U okviru navedenog projekta


Brodsko-posavska županija dodijeljuje potpore za rješavanje komunalnih i infrastrukturnih zahvata na čestici

unutar poduzetničke zone, izgradnju poslovnih objekata unutar poduzetničke zone, kupnju strojeva i opreme za

poslovanje u poslovnom objektu unutar poduzetničke zone. Korisnici sredstava po ovom projektu su mikro, mali i

srednji gospodarski subjekti (trgovačka društva, obrti i zadruge) bez obzira na sjedište, ali koji realiziraju svoje

investicije u poduzetničkim zonama na području Brodsko-posavske županije

- Projekt „Inovatori" - sastavni je dio „Programa razvoja malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva Brodsko-


dodijeljuje potpore za poticanje razvoja inovatorstva. Krajnji cilj Projekta je povećanje konkurentnosti MSPO

sektora Brodsko-posavske županije na domaćem i međunarodnom tržištu.

Korisnici sredstava potpore po ovom projektu su fizičke osobe - inovatori, čije je prebivalište na području

Brodsko-posavske županije, te mikro, mali i srednji gospodarski subjekti (trgovačka društva i obrti), čije je

sjedište na području Brodsko-posavske županije uz određene uvjete koji se propisuju javnim pozivom

8. POLJOPRIVREDA

Na području općine Sibinj, u ukupnoj površini općine poljoprivredno zemljište čini udio od 37,31%. Prema

podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, ukupno raspoloživo poljoprivredno

zemljište obuhvaća 3.391 ha, od čega obradive površine obuhvaćaju 2.709 ha. U ukupno raspoloživim

površinama, oranice čine udio od čak 80% poljoprivrednog zemljišta.

Prema bonitetnoj vrijednosti, najveći udio čine poljoprivrednog zemljišta čine obradiva tla, ali je i značajan udio

osobito vrijednog obradivog tla koje je uglavnom smješteno u nizinskom dijelu općine, južno od ceste

Gromačnik-Bartolovci-Sibinj-G.Andrijevci gdje je lociran najveći dio ukupnih poljoprivrednih površina.


Manji dio poljoprivrednih površina nalazi se u dolinama brdskih vodotoka. U tom dijelu Općine su parcele površinom male i ne omogućavaju racionalno korištenje, te primjenu suvremenih načina obrade.

Slika 5: Poljoprivredno zemljište prema bonitetnoj vrijednosti


Grafikon 9: Poljoprivredno zemljište prema vrsti uporabe

U strukturi obradivog poljoprivrednog zemljišta na području općine Sibinj, najveći udio od 92% čine oranice,

slijede voćnjaci sa 4% udjela, dok najmanji udio obuhvaća mješovite i višegodišnje nasade.

U pogledu broja parcela poljoprivrednog zemljišta, na području općine registrirano je ukupno 2.347 parcela od

kojih je oranicama obuhvaćeno 71%, voćnjacima 16%, dok je najmanji broj parcela obuhvaćenim ostalim

vrstama korištenja zemljišta. U odnosu na podatke iz Popisa poljoprivrede 2003. godine kada je evidentirano

3.469 parcela korištenog poljoprivrednog zemljišta, jasno je vidljivo smanjenje površina obradivog

poljoprivredno zemljišta.

Okosnicu poljoprivrednog sektora na području općine Sibinj čine obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja

čine 97% ukupnog broja poljoprivrednih subjekata na području općine.


Tablica 7: Broj i struktura poljoprivrednih subjekata

Područje općine Sibinj raspolaže kvalitetnom osnovom za održivom poljoprivrednom proizvodnjom, a ratarstvo

tradicionalno ima najveći udjel u poljoprivrednoj proizvodnji na području općine. Najveći problem

poljoprivredne proizvodnje u ratarstvu je usitnjenost poljoprivrednog zemljišta, zastarjela poljoprivredna

mehanizacija, primjena konvencionalne poljoprivrede, neizgrađenost sustava za navodnjavanje, a posebice

usmjerenost na primarnu poljoprivrednu proizvodnju bez prerade koja povećava njihovu vrijednost.

Kako je vidljivo iz prethodnih pokazatelja, od ukupno korištenog poljoprivrednog zemljišta na području općine

Sibinj, 80% čine oranice. U ratarskoj proizvodnji najviše se proizvode žitarice, potom krmno bilje i uljarice. Kada

se govori o proizvodnji žitarica najveće površine su pod kukuruzom i pšenicom, kojima su poljoprivredni

proizvođači tradicionalno orijentirani, ali njihova isplativost je sve manja. Kao najprofitabilnija ratarska kultura

posljednjih godina sve više izdvaja se soja, koja je vrlo tražena, posebno jer u Republici Hrvatskoj navedena

kultura nije genetski modificirana.

Jedna od mogućnosti za profitabilniju ratarsku proizvodnju svakako je prelazak na ekološki način proizvodnje.

Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprirevredi, ribarstvu i ruralnom razvoju iz mjeseca lipnja 2015.

godine, na području općine Sibinj nema niti jednog registriranog ekološkog proizvođača, što jasno ukazuje ne

potrebu poticanja primjene ekoloških načela u poljoprivrednoj proizvodnji koja će omogućiti bolji plasman

proizvoda na tržište, ali i veću otkupnu cijenu.

Uz sektor ratarstva, na području općine Sibinj značajan potencijal razvoja ima i pčelarstvo s obzirom da livade i

pašnjaci, nakon oranica čine najveći udio u korištenom poljoprivrednom zemljištu.

Koncem 2014. godine, na području općine osnovana je i udruga pčelara koja trenutno broji 42 člana, a koja

raspolaže sa ukupno više od 2.100 pčelinjih zajednica. Pašne prilike na području općine Sibinj razlikuju se u

brdskom i nizinskom dijelu općine, ponajprije zbog različite poljoprivredne proizvodnje koja se primjenjuje u

navedenim područjima.


U nizinskom dijelu općine u proljeće cvjeta uljana repica koja se ne uzgaja u brdskom dijelu općine, te amorfa,

koja dolazi nakon bagrema, a koje također uglavnom nema u brdskom dijelu općine. Glavnu ispašu čini bagrem

kao i u u većini kopnenih krajeva Hrvatske, te livadna paša koja dolazi nakon bagrema. Također, u godinama kada

zamedi šuma, pčele se vode i na šumsku ispašu, a brojni pčelari svoje košnice odvoze i na pašu kestena na području

Hrvatske Kostajnice i Dvora na Uni koja slovi za najkvalitetniju, te pašu suncokreta na područje istočne Slavonije.

S obzirom da sektor pčelarstva posljednjih nekoliko godina bilježi porast, pojavili su se i određeni problemi, a

jedan od najznačajnijih je problem nekvalitetnih satnih osnova. Naime, budući da se satne osnove, kao materijal

koji se dodaje pčelama kako bi na njima izgradile svoje saće, proizvode od voska, a voska je „onoliko koliko ga

proizvedu postojeći pčelari", satne osnove trebaju i svim postojećim pčelarima, ali i novim članovima, koji tek

počinju pčelariti. Navedeno za posljedicu ima manjak satnih osnova, budući da je količina voska na tržištu ovisna

o postojećim pčelarima, a kontinuirano raste potreba za većim količinama satnih osnova.

Zbog navedene situacije, povećan je uvoz nekvalitetnog voska iz drugih zemalja, a proizvođači satnih osnova,

kako bi zadovoljili rastuće potrebe tržišta, u prirodni pčelinji vosak dodaju parafin i druge sastojke, kako bi

umjetno povećali količine voska satnih osnova. Uslijed toga, dolazi do opadanja kvalitete satnih osnova, koje, ako

je količina parafina u njima prevelika, pčele ne prihvaćaju i na njima ne izgrađuju saće, ili se ono, uslijed velikih

temperatura i količine legla i meda koji u njega odlažu pčele, sroza sa okvira, te uništi ono što je u njega odloženo, a

pčele koje se u tom trenutku na njemu nalaze se utope u tom materijalu.

Jedan od problema u sektoru pčelarstva na području općine Sibinj odnosi se i na plasman proizvoda na tržište.

Naime, mnogi od pčelara med prodaju raznim otkupljivačima i preprodavačima u veleprodaji, čime dobivaju

manju cijenu za vlastiti proizvod. Prodaja na malo uglavnom se vrši na kućnom pragu, izravnom kupnjom od

pčelara, ali je u daleko manjoj mjeri zastupljena.

Kako je pčela najznačajniji faktor stabilnosti u ekosustavu, a u svijetu je primijećen trend odumiranja pčelinjih

zajednica uslijed povećane uporabe pesticida, potrebno je intenzivno raditi na osvještavanju poljoprivrednih

proizvođača o dobrobiti koju pčele imaju za čitavi ekosustav. S tim u svezi, potrebno je i poljoprivredne

proizvođače educirati da za zaštitu svojih poljoprivrednih kultura ne koriste sredstva koja štete pčelama, te

izgraditi partnerski odnos s njima kako bi upoznali pčelare sa vremenom namjeravanog tretiranja svojih kultura, a

sve kako bi se rizik od stradavanja pčela smanjio na minimum.


Budući da se zbog intenzivne poljoprivredne djelatnosti i sve prisutnije pojave monokultura u poljoprivrednoj

proizvodnji pčelama oduzima dio bogatstva prirodne raznolikosti u njihovoj prehrani, što također može

nepovoljno utjecati na njihovo zdravlje i život, potrebno je djelovati na obogaćivanju i oplemenjivanju pčelinjih

paša primjenom redovnih akcija sadnje medonosnog bilja.

Uz ratarstvo i pčelarstvo, voćarstvo predstavlja poljoprivrednu granu koja posljednjih godina bilježi porast na

području općine Sibinj. Prema službenim podacima, na području općine registrirano je ukupno 24.680 stabala, a

najzastupljenije kulture u voćarskoj proizvodnji su šljive, jabuke, orasi, breskve i nektarine, te kruške i trešnje.

Najveći problemi koji muče voćare su nesređeno tržište, otkup i plasman proizvoda, nedostatak rashladnih i

smještajnih kapaciteta za proizvode, nepostojanje sustava za navodnjavanje, te zaštite od mraza i tuče. Sve

navedeno ocrtava velike probleme s kojima se susreću voćari, no svejedno je razvidno da postoji interes za ovom

vrstom poljoprivredne djelatnosti na području Općine.

Tradicionalno, na području općine prisutna je i vinogradarska proizvodnja, te proizvodnja vina, iako u ukupnim

površinama ova proizvodnja nije značajnije zastupljena.

Daljnji razvoj poljoprivrednog sektora na području općine potrebno je osmišljavati i provoditi u skladu s načelima

održivog razvoja, a to je moguće postići prvenstveno kroz sustavnu edukaciju poljoprivrednika, a potom i

adekvatnu implementaciju stečenih znanja. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva temelj su budućeg

poljoprivrednog razvoja koja na više načina pozitivno djeluju na ukupnu gospodarsku sliku, prvenstveno kroz

očuvanje tradicije bavljenja ovom djelatnošću, a potom i kroz nastojanje zadržavanja, te povratka mladih ljudi na

selo.

Na području općine Sibinj nalaze se šumarije Oriovac i Slavonski Brod koje gospodare šumama podijeljenim u

gospodarske jedinice. Unutar granica Općine nalazi se dio gospodarske jedinice "Stupničko brdo-Cerje", čitava

gospodarska jedinica "Mlada vodica-Puavice", koje pripadaju šumariji Oriovac, te dio gospodarske jedinice

"Južni Dilj" koja pripada šumariji Slavonski Brod.

Šumske površine zauzimaju 3.538 ha i čine 33,9% prostora općine. Prema kategorijama, gospodarske šume

obuhvaćaju 2.090,01 ha, zaštitna šume 95,95 ha dok ostale šume i šumske površine obuhvaćaju 1.245,55 ha.

Hrvatske šume upravljaju sa 78% šumskih površina, dok je ostatak od 22% u privatnom vlasništvu.

9. ŠUMARSTVO


Najviši prostori Općine su pod šumama bukve i jele, a u nižim dijelovima su rasprostranjene šume hrasta, graba,

jasena, topola i ostalih listača. Kako na području općine Sibinj brdski dio čini pobrđe Dilja, na njegovim južnim

padinama se prostiru šume hrasta kitnjaka i običnog graba u subasocijacijama s dlakavim šašem, te postepeno

prelaze u panonsku varijantu brdske šume bukve. U posljednje vrijeme se na ovaj prostor unose brzorastuće

četinjače (ariš, smreka, bor).

Na krajnjim južnim obroncima Dilj gore prostiru se šume hrasta lužnjaka i velike žutilovke s rastavljenim šašem i

žestiljem. Također se javlja i zajednica hrasta lužnjaka i običnog graba, koja se javlja na uzvisinama koje nisu

izložene poplavama.

9.1. Lovstvo

Prostor općine Sibinj, po svojim prirodnim osobinama vrlo je kvalitetan za lov i lovno gospodarstvo. U njemu su

dijelovi tri državna lovišta, jednog uzgajališta divljači i jednog zajedničkog lovišta. Državna lovišta formirana na

području općine Sibinj su:

- državno lovište br. XI/22 "Sjeverni Dilj"

- državno lovište br. XII/11 "Mlada vodica-Puavice"

- državno lovište br. XII/10 "Migalovci".

Državno lovište br. XI/22 "Sjeverni Dilj" ustanovljeno je na sjevernom dijelu Općine. Ukupna površina iznosi

oko 5.110 ha od kojih je općini Sibinj 1.038 ha. Državno zemljište je na 3.710 ha, a privatno na 1.400 ha. Šume i

šumsko zemljište su na 3.820 ha, odnosno njihov je udjel 75% u ukupnoj površini lovišta. Od divljači koja

prirodno obitava ili se prvenstveno uzgaja nalazi se: jelen obični, srna obična, divlja svinja, zec obični i fazan.

Matični proljetni fond je slijedeći: jelen obični, 40 kom; srna obična, 100 kom; divlja svinja, 60 kom, zec obični,

150 kom i fazan, 300 kom.

Državno lovište br. XII/11 "Mlada voda-Puavice" zauzima sjeveroistočni dio općine Sibinj, jugoistočno od

državnog lovišta XI/22. Lovište je brdskog tipa s ukupnom površinom 3.760 ha. Općini Sibinj pripada 1.677 ha,

odnosno 44,6%. Šume i šumsko zemljište zauzimaju 3.220 ha od kojih je cca 90% državno vlasništvo. Udio šuma i

šumskog zemljišta je oko 86% u ukupnoj površini lovišta.

U lovištu prirodno obitava divljač koja je zastupljena i u državnom lovištu br. XI/11 "Sjeverni Dilj". Matični

proljetni fond je slijedeći: jelen obični, 30 kom; srna obična, 120 kom; divlja svinja, 40 kom; zec obični, 150 kom;

fazan, 300 kom.


Državno lovište br. XII/10 "Migalovci" prostire se na južnom dijelu Općine, južno od autoceste Zagreb-

Lipovac. Ukupna površina ovog lovišta je 5.700 ha. Od ukupne površine šume i šumsko zemljište zauzimaju

2.060 ha, odnosno oko 35%. Lovište je nizinskog tipa te u njemu prirodno obitava: jelen obični, srna obična, divlja

svinja, zec obični, fazan, trčka skvržulja, šljuka bena, patka divlja-gluhara, prepelica-pučpura, liska crna. Lovište

ne obuhvaća izgrađeno i neizgrađeno građevinsko zemljište površine do 300 m od naselja.

Uzgajalište divljači (državno lovište broj XII/2 - "Brodski ribnjaci-novi ribnjak Jelas". Ovo uzgajalište je

nizinskog tipa, a obuhvaća novo formirane ribnjačarske površine u jugozapadnom dijelu Općine.

Zajedničko otvoreno lovište br. 11. "Sibinj" jedino je zajedničko lovište na području ove Općine. Lovište zauzima

središnji zapadni dio Općine, a proteže se od prometnice Brčino-Ravan-Bilice (na sjeveru) do autoceste Zagreb-

Lipovac (na jugu). Od divljači koja prirodno obitava značajni su: srna obična, zec, fazan i trčka.

10. TURIZAM

Po svom značenju za turizam, turistička mjesta u Republici Hrvatskoj razvrstavaju se u četiri turistička razreda

koje se provodi na temelju službenih podataka Državnog zavoda za statistiku prema propisanim kvanitativnim i

kvalitativnim kriterijima.

Sukladno Pravilniku o proglašavanju turističkih općina i gradova i o razvrstavanju naselja u turističke razrede

(NN ) područje općine Sibinj razvrstano je u „D" razred, dok su naselja Gromačnik i Sibinj svrstani u turistički

razred „C".

Na prostoru Općine postoje mogućnosti za razvitak različitih oblika ruralnog turizma poput izletničkog i sportsko

- rekreacijskog, lovnog i ribolovnog, ekološkog i kulturno-povijesnog turizma. Ove oblike turizma, u prostornom

smislu, moguće je razvijati u nizinskom području Općine (ribnjaci), u području prijelaznog, prigorskog dijela, te u

brdskom dijelu općine Sibinj (jezero i šume-lov), što znači na pojedinačnim lokacijama, u prirodno geografski

različitim uvjetima, s ponudom različitih prirodnih resursa o kojima će ovisiti i valorizacija temeljnih prirodnih

vrijednosti prostora u turističke svrhe.


U Prostornom planu Brodsko-posavske županije, kao turistički lokaliteti županijskog značaja, u smislu korištenja

prostora i planiranja sadržaja za turizam, na području općine Sibinj izdvojeni su:

- naselja u brdskom dijelu s evidentiranom tradicijskom graditeljskom baštinom

- jezero Petnja, kao turistički lokalitet izvan naselja

Jezero Petnja je umjetno jezero nastalo na južnim padinama Dilja, na potoku Petnja (Kapravljevac) s osnovnom

namjenom zaštite od poplava, te eventualno za natapanje poljoprivrednih površina, te na kraju i za potrebe

rekreacije i turizma. Jezero je nepravilnog oblika i izduženo u pravcu istok-zapad, s nekoliko većih uvala,

prosječne duljine oko 1.400 m, te širine oko 200 m i dubine do 17 m. Vode potoka Petnja zaustavljene su

izgradnjom zemljane brane u pravcu sjever-jug. Kruna brane i strana okrenuta vodi je betonirana. Površina tako

stvorene akumulacije kreće se od 13-26 ha kod minimalnog i maksimalnog vodostaja.

Posebnu atraktivnost čini krajolik oko jezera kojega čine brojne šumske površine, koje na užem području oko

Petnje zauzimaju površinu od oko 1.160 ha. To su, uglavnom, bjelogorične šume u kojima je najveći udio bukve s

lazarkinjom, te hrasta kitnjaka s običnim grabom, a prisutne su i četinjače, bor i smreka. Posebnu osobitost ovom

prirodnom predjelu daje stapanje boje vode, plavetnila vode sa zelenilom šuma u okolini, što ovo područje čini

posebnim.

Slika 6: Jezero Petnja


Jezero Petnja predstavlja značajan turistički lokalitet čije je potencijale potrebno dodatno turistički valorizirati.

To je prvenstveno izletničko i rekreacijsko područje, ali i kupališno i ribolovno područje. Postojeći objekti u

funkciji turizma na području jezera Petnja su ribolovni dom s trgovinskim objektom, te izgrađenom terasom nad

jezerom (vidikovac) i uređene staze (šetnice) oko jezera. Do brane je izgrađena pristupna cesta, a plato ispred

brane koristi se kao parkiralište

Jezero Petnja je najatraktivniji prirodni potencijal za razvitak turizma na prostoru općine Sibinj, zajedno sa

područjem šumske vegetacije „Mlada Vodica" i lokalitetima „Livada kod Sv. Petke, te „Livade uz akumulacijsko

jezero Petnja" koje su predložene za zaštitu u kategoriji posebnog botaničkog rezervata. Ta su područja pogodna

za razvitak izletničkog i rekreacijskog turizma, vezanog za jezero (kupanje, veslanje, športski ribolov), kao i

okolnog prostora livada (izleti, kampiranje, rekreacija), ali i za promociju ekološkog i edukativnog turizma, kroz

organizirane posjete (škola u prirodi, izviđači) ili individualne posjete (ljubitelji prirode, ornitolozi).

S obzirom na brdski dio općine koji karatektizira netaknuta i nezagađena priroda, vrlo značajan turistički

potencijal imaju i šumske staze i putevi, te postojeći planinarski putevi koji prolazem područjem općine. Prema

podacima Hrvatskog planinarskog saveza, Registar planinarskih putova, na području općine Sibinj evidentirani

su slijedeći planinarski putevi:

- Brodski Drenovac – Pljuskara u duljini 23,5 km ( ) od kojih 7 km

prolazi područujem općine Sibinj

- Pljuskara – Čardak u duljini 26,5 km ( ) od kojih 5 km prolazi

područjem općine

http://info.hps.hr/putovi/putovi?p[view]=302

http://info.hps.hr/putovi/putovi?p[view]=1099

Slika 7 i 8: Turistička signalizacija


Kao turistički lokalitet, Prostornim planom uređenja općine predviđena je i izgradnja motodroma u naselju

Slobodnica. Planirani motodrom obuhvatio bi slijedeće osnovne skupine namjene prostora: sport, zabava,

rekreacija te njihove razne prateće djelatonosti kao što su ugostiteljstvo, turizam i trgovina. U sklopu motodroma

predviđa se niz pratećih funkcija primarnog i sekundarnog značenja kao što su: moto pista, škola vožnje, te prateća

parkirališta. S obzirom da se zemljište na kojemu je planirana izgradnja motodroma nalazi u državnom vlasništvu,

daljnje postupanje po pitanju ovoga projekta je obustavljeno dok se ne riješe imovinsko pravni odnosi.

10.1. Smještajni i ugostiteljski kapaciteti

U pogledu smještajnih kapaciteta, na području općine Sibinj tj. naselja Gromačnik posluje Hotel Zovko koji

raspolaže sa 75 ležaja, a nalazi se u kategoriji hotela sa četiri zvjezdice.

Jedan od objekata koji je također planiran u svrhu turističko smještajnih kapaciteta na području općine je i vojni

objekat sa pripadajućom infrastrukturom koji se nalazi iznad naselja Gromačnik u brdskom dijelu općine. Na

površini od 17 ha zemljišta smješteni su objekti i skladišta koji se nalaze u vlasništvu Vlade Republike Hrvatske, a

kojiima upravlja Ministarstvo obrane Republike Hrvatske. Uzevši u obzir da se navedeni objekti i zemljište ne

planiraju koristiti u vojne svrhe, Općina Sibinj planira zatražiti upravljanje nad navedenim objektom i zemljištem.

Navedena lokacija ima velike turističke potencijale s obzirom da udaljenost do jezera Petnja iznosi 2 km zračne

linije, što pruža mogućnosti razvoja i povezivanja novih i postojećih turističkih sadržaja.

Slika 9: Hotel „Zovko"


Slika 10: Položaj vojnog kompleksa MORH-a iznad naselja Gromačnik

Ugostiteljski kapaciteti zastupljeni su manjim brojem ugostiteljskih objekata. Od ukupno 7 registriranih ugostiteljskih objekata na području općine, prevladavaju objekti tipa caffe bar i to dva objekta u naselju Sibinj, jedan objekt u naselju Slobodnica, jedan objekt u naselju Gornji Andrijevci, te caffe bar u okviru ŠRC Rehlicki. Također, u Sibinju se nalazi i jedan registirani objekt brze prehrane.

10.2. Manifestacije i događanja

Na području općine Sibinj nekoliko je značajnijih manifestacija i događanja koji se mogu kvalitetno turistički valorizirati i to memorijalni maraton „Putevima sibinjskih žrtava", zatim tradicionalne folklorno-kulturne manifestacije „Božićni koncert" KUD-a Tomislav iz Sibinja, „Kukuruzijada", te „Uskrsni ponedjeljak" koji tradicionalno svake godine organizira KUD Šokica iz Slobodnice.


MEMORIJALNI MARATON „PUTEVIMA SIBINJSKIH ŽRTAVA"

Memorijalni maraton po prvi puta organiziran je 2015. godine kao podsjetnik na stradanje osmorice nevinih

Hrvata, stanovnika Odvoraca - Petra Topalovića, Antuna Ercegovića, Đuke Štimca, Ivana Katalinića, Stjepana

Gunčevića, Antuna Perkovića, Mate Pejića i Ivana Jankovića, koji su u veljači 1935. godine mučki ubijeni od

strane žandarmerije Kraljevine Jugoslavije. Upravo 2015. godine navršilo se 80 godina od pogibije mještana koja

je trajno obilježila sibinjski kraj.

Stazu u dužini 18 kilometara, od Jakačine Male, preko Bilica, Grižića, Starog Slatinika pa do Sibinja, trčalo je više

od 120 sudionika iz Slavonskog Broda, Velike Kopanice, Strizivojne, Osijeka, Slatine, Kutine i Batrine te Sibinja.

S obzirom da navedeni tragični povijesni događaj za sobom nije ostavio značajnijih pisanih tragova, mlada

autorica Nataša Travarević, profesorica povijesti u sklopu obilježavanja 80. godišnjice stradavanja sibinjskih

žrtava predstavila je monografiju „Padoše nevini, padoše od sile".

Slika 11: Sudionici maratona „Putevima sibinjskih žrtava


Od sportsko rekreativnih događanja potrebno je izdvojiti „AIRSOFT" međunarodni susret koji se održava u

mjesecu svibnju na jezeru Petnja u organizaciji Airsoft kluba „Slavonija" iz Sibinja. Airsoft je vojni simulacijski

šport, sličan paintballu, u kojem se upotrebljavaju replike vatrenog oružja, a koji posljednjih godina sve više

dobiva na popularnosti. Susreti svake godine okupljaju sve veći broj sudionika, kako iz Hrvatske, tako i

inozemstva.

Uz Airsoft susrete svake godine u mjesecu lipnju/srpnju na jezeru Petnja održava se i Kup Republike Hrvatske u

kajaku i kanuu na mirnim vodama za uzraste mlađih kadeta, kadeta i mlađih juniora u organizaciji Kajak kanu

kluba "Olimpik" iz Slavonskog Broda. U sklopu programa organizira se i atraktivno sportsko natjecanje „Dragon

boat" utrka u kojoj sudjeluje velik broj sportskih rekreativaca.

Dragon boat je vrlo stabilan čamac prilagođen za utrke posada. U posadu se ubrajaju: 20 osoba veslača

raspoređenih po 10 na lijevoj i 10 na desnoj strani čamca. Jedna osoba (kormilar) je zadužena za upravljanje

čamcem i nalazi se odostrag na kormilu čijim pomicanjem usmjerava čamac prema određenom pravcu. Jedna

osoba (bubnjar) je na prednjoj strani čamca na kojoj se nalazi veliki bubanj, te ta osoba udarajući u bubanj zadaje

ritam svojoj posadi koja jednostranim sinkroniziranim veslanjem pokreće čamac. Dakle, potrebne su ukupno 22

osobe za sudjelovanje u utrci, a organizator svima osigurava čamac, vesla, bubanj i zaštitne prsluke.

Slika 12: sudionici AIRSOFT susreta


Slika 13: „Dragon boat show" na jezeru Petnja

MK Nightmares organizatori su Motorock partya koji se proteklih osam godina održava u mjesecu rujnu na jezeru

Petnja, a događanje je humanitarnog karaktera. Program Motorock partya obuhvaća nastupe lokalnih rock

bendova uz uobičajene popratne sadržaje za ljubitelje oktanskih sportova. Ulaz za sve posjetitelje je besplatan,

kao i kamp koji je iz godine u godinu sve popularniji, te privlači sve veći broj motociklista. Uz humanitarnu i

društvenu stranu, navedeno događanje značajno je i sa turističkog aspekta, s obzirom da ovakvi susreti privlače

velik broj posjetitelja i potencijalno generiraju značajne prihode na području općine.

Tradicionalna folklorna i gastronomska manifestacija „Kukuruzijada" održava se već sedam godina zaredom u

mjesecu kolovozu, a organizator manifestacije je KUD „Slavonija" iz Gornjih Andrijevaca. Cilj ove manifestacije

je promoviranje i očuvanje kulturnog naslijeđa, te njegovanje tradicijskih običaja ovoga područja. Uz

organizatore koji broji više od 50 aktivnih i 20-ak podupirućih članova, u pripremu ove manifestacije uključeni su

gotovo svi stanovnici naselja Gornji Andrijevci. Uz bogat folklorni program, manifestacija obuhvaća razne

natjecateljske igre, nezaobilazne pečene i kuhane kukuruze, ali i izvorne zvuke tamburica.


Slika 14: Tradicionalna manifestacija „Kukuruzijada"

Od ostalih događanja na području općine potrebno je istaknuti Ribičke večeri koje predstavljaju tradicionalnu

gastronomsko – kulturnu manifestaciju koja se svake godine u mjesecu kolovozu održava na području jezera

Petnja. Glavni organizator manifestacije je Udruga športskih ribolovaca Petnja, a uz brojne ribičke delicije (fiš,

šaran na rašljama i sl.), ova gastro – manifestacije svake godine okuplja sve veći broj posjetitelja.

Također, Općina Sibinj u suradnji s Udrugom športskih ribolovaca Petnja koncem mjeseca kolovoza organizira

fišijadu u parku u naselju Sibinj, a osim natjecateljskog gastro dijela, u sklopu događanja predstaviti će se

djelovanje udruge ribolovaca ali i malonogometnog kluba s područja općine.

Od sportskih događanja na području općine potrebno je izdvojiti turnir malog nogometa pod nazivom „Tri kralja"

koji se tradicionalno početkom mjeseca siječnja održava u organizaciji NK Mladost iz Sibinja u dvorani OŠ Ivan

Mažuranić u Sibinju. Ove godine, turnir je okupio 53 ekipe koje su se natjecale u 5 kategorija, od kojih je

sudjelovalo 28 ekipa mlađeg uzrasta. Kontinuiran rast broj sudionika i posjetitelja, svakako ukazuje na interes

stanovništva za prakticiranjem sportsko-rekreativnih aktivnosti i zdravog stila života, ali i potrebe za daljnjim

unaprjeđenjem ponude sportsko-rekreativnih sadržaja na području općine.

Jedna od planiranih manifestacija kojima će se nastojati povezati i promovirati, tradicijski poljoprivredni

proizvodi i turizam je i specifična manifestacija pod nazivom „Dani meda" čiji bi glavni organizator bila Udruga

pčelara, a glavni cilj održavanja navedene manifestacije bio bi popularizacija meda i pčelinjih proizvoda.


10.3. Javna turistička infrastruktura

Sukladno Pravilniku o javnoj turističkoj infrastrukturi (NN 131/09), na području općine Sibinj ista nije značajnije

razvijena. U navedenu kategoriju pripada plaža i šetnica uz jezero Petnja, koja se proteže u dužini od tek 150

metara. Navedenu šetnicu uredila je Općina Sibinj i TZ Brodsko posavske županije koja je i postavila klupe, te

ogradu. Jedan od najvećih problema u pogledu jezera Petnja svakako čini pristup istom s obzirom da se

parkiralište i plato ispred samog jezera nalazi u privatnom vlasništvu, što onemogućuje bilo kakva daljnja

ulaganja. Stoga je jedan od prioriteta razvoja turističke ponude na jezeru Petnja rješavanje imovinsko pravnih

odnosa kako bi se osigurali osnovni preduvjeti za daljnja ulaganja.

Slika 15: Šetnica uz jezero Petnja

Slika 16: Šetnica do jezera Petnja


S obzirom da jezero Petnja predstavlja najznačajniji turistički lokalitet na području općine, potrebno je osigurati

infrastrukturu koja će unaprijediti turističke sadržaje i to kroz uređenje šetnice oko cjelokupnog jezera, te

povezivanje pojedinih uvala drvenim mostovima sa šetnicom u jednu cjelinu. Također, sjeverno od jezera Petnja

prema Pljuskari postoje putovi koji se koriste kao biciklističke staze, ali isti nisu uređeni, niti evidentirani kao

biciklističke staze. Kako bi se povezali postojeći sadržaji i potencijali brdskog dijela općine sa jezerom, potrebno

je urediti navedene staze, propisano ih obilježiti i promovirati kao turistički sadržaj aktivnog turizma koji u

današnje vrijeme sve više dobiva na značaju. Jedan od potencijalnih turističkih sadržaja na području općine,

svakako mogu biti vinske ceste, s obzirom da na području općine postoji nekoliko vinara, te je potrebno usmjeriti

dostupne resurse i na razvoj ovoga sadržaja koji direktno povezuje poljoprivredne i turističke djelatnosti, te

omogućava plasiranje domaćih, tradicijskih proizvoda poljoprivrednika s područja općine.

U pogledu turističkog označavanja postojećih sadržaja, na području općine postavljeno je tek nekoliko tabli

turističke, smeđe signalizacije, te su svakako potrebna dodatna ulaganja u označavanje i bolju valorizaciju

postojećih ali i planiranih novih turističkih sadržaja.

11. PRIRODNI RESURSI

Na području općine Sibinj evidentirani su prirodni potencijali koji imaju veliki značaj i koje je potrebno očuvati i

uskladiti s ljudskim djelovanjem kako bi se maksimalno zaštitila priroda. Prema podacima Državnog zavoda za

zaštitu prirode na području općine Sibinj nalazi se dio Jelas polja površine 2.331,86 ha koji pripada kategoriji

značajnog krajobraza.

Slika 17: Prostorni položaj Jelas polja


Jelas polje značajno je jer se nastavlja na dijelove aluvijalnih staništa rijeke Save (Park prirode Lonjsko polje) i

predstavlja spoj između zapadnih i istočnih dijelova rijeke Save. Ukupna površina Jelas polje obuhvaća 20.800 ha,

a unutar njega nalazi se i posebni ornitološki rezervat Jelas ribnjaci koji obuhvaća površinu od 125 ha. Ribnjaci su

umjetna močvarna staništa na kojim se gnijezde, hrane i odmaraju brojne vrste ptica (siva čaplja, žličarka,

bjelobrada čigra, riječni galeb, divlja guska, te brojne druge), a proglašeno je međunarodno važnim područjem za

ptice tzv. IBA područjem (Important Bird Area).

Osim dijela Jelas polja, na području općine Sibinj u kategoriji značajni krajobraz nalazi se i jezero Petnja. Nastalo

je izgradnjom vodne brane 1968. godine, a kroz svoje postojanje izvrsno se integriralo u okoliš tako da danas

predstavlja sastavni dio ekosustava Dilj gore. Vodu daje petnaestak diljskih izvora, a osnovni donosilac vode je

potok Petnja.

Nastalo u dolini jezero ima nepravilan oblik, izduženo smjerom istok-zapad, s pet većih uvala od kojih je najveća

ona na sjeveroistoku. Sukladno obliku jezera razvijena je reljefna struktura okružja sa šumama do samih obala.

Dio livade (na sjeveroistoku), zavisno od visine kota i razine vode, je više ili manje pod vodom, te je tako jezero

duže ili kraće. Ova livada proteže se kao zeleni nastavak dalje u brdsku reljefnu strukturu područja sa šumama.

Slika 18: Prikaz dijela Jelas polja


Slika 19: Jezero Petnja iz zraka

Površina jezera kod minimalnog vodostaja iznosi 130.000 m2, a kod maksimalnog 280.000 m2, dok njegova

dubina doseže do 17 m. Ukupna duljina jezera iznosi 1.400 m, a širina ide i do 200 m. Duljina obale je zbog

razvedenosti peterostruko veća (6.500 m). Volumen akumulacije, ovisno o razini vode, kreće se od 500.000 m3 do

skoro 1.500.000 m3. Njegovu osobitost, osim oblikovnih crta krajolika, čini bistrina i plavetnilo vode, na kojoj se

zrcali kompozicijska slika zelenila šume i dominantna uzvišenja koji ga okružuju.

Visina brda njegove orografske razvedenosti ide do 268 m..n.v. u odnosu na 144 m.n.v. razine vode jezera.

Pokrivaju ih šume, a zavisno od uvjeta staništa ovdje se izmjenjuju: biljne zajednici bukve s lazarkinjom, hrasta

kitnjaka i običnog graba, a dijelom i šume hrasta kitnjaka sa šašem, te nešto četinjača (bor i dr.). Sa svojih 29

hektara vodene površine, dubine i preko 8 m i bogatsvom svih vrsta riba, jezero Petnja izuzetno je privlačna

ribolovna destinacija.

Od ostalih prirodnih resursa na području općine, potrebno je istaknuti da je tijekom mjeseca srpnja 2012. godine,

Brodsko posavska županija donijela IV. Izmjene i dopune PPU Županije (Službeni vijesnik br.9/2012) kojim su

predviđena područja za zaštitu na području općine Sibinj temeljem Zakona o zaštiti prirode i to:

- Posebni botanički rezervat - Livade uz jezero Petnja

- Posebni botanički rezervat - Livade kod Sv. Petke koje obuhvaćaju površinu od 172 ha

- Posebni rezervat šumske vegetacije Mlada Vodica koji obuhvaća površinu od 134 ha kao staništa šuma hrasta

kitnjaka i običnog graba


Tijekom posljednjih desetljeća, ljudski utjecaj na prirodne resurese postao je toliko snažan da se pretvorio u

ozbiljnu prijetnju opstanku najvećeg dijela prirodne baštine. Raznolikost prirodnih i poluprirodnih staništa u

naglom je opadanju, a brojne biljne i životinjske populacije koje ovise o tim staništima smanjuju se i po brojnosti i

po području svojega rasprostranjenja. Staništa su sve jače izložena cjepkanju na izolirane «otoke» koji nisu u

stanju dugoročno opstati, naročito s obzirom na sve intenzivniji pritisak uzrokovan različitim ljudskim

aktivnostima. Stoga je zaštita prirode u Europi usmjerena na stvaranje sustava preostalih vrijednih područja za

ugrožene vrste i staništa, koja su međusobno funkcionalno povezana. Takav sustav naziva se ekološka mreža. Ona

se temelji na mreži zaštićenih područja, ali je dopunjena, što joj daje funkcionalnost koja omogućuje maksimalno

očuvanje ugroženih vrsta i staništa na relativno malo preostalog prirodnog prostora.

Ekološka mreža Republike Hrvatske čini sastavni dio ekološke mreže Europske unije Natura 2000. Nacionalna

ekološka mreža obuhvaća područja u Hrvatskoj koja su primjenom stručnih kriterija, a na temelju dostupnih

podataka ne starijih od 50 godina, utvrđena kao područja važna za očuvanje ili uspostavljanje povoljnog stanja

ugroženih i rijetkih stanišnih tipova i/ili divljih svojti na europskoj i nacionalnoj razini. Ekološku mrežu RH čine

područja očuvanja značajna za ptice - POP (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih

vrsta ptica od interesa za Europsku uniju, kao i njihovih staništa, te područja značajna za očuvanje migratornih

vrsta ptica, a osobito močvarna područja od međunarodne važnosti) i područja očuvanja značajna za vrste i

stanišne tipove - POVS (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i

njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju.

Slika 20: Prikaz NATURA područja u Republici Hrvatskoj


Na području općine Sibinj dio koji pripada ekološkoj mreži obuhvaća područje Jelas polja s ribnjacima

(identifikacijski broj područja HR2001326) sa staništima velikog tresetara, crvenog mukača, barske kornjače,

širokouhog mračnjaka, vidre, te amfibijska staništa Isoeto – Nanojuncetea. Također, Jelas polje zaštićeno je i kao

područje značajno za očuvanje ptica i njihovih staništa (identifikacijski broj područja HR1000005) sa 41 vrstom

ptica sa statusom gnjezdarica, preletnica ali i značajnim selidbenim populacijama ptica. Osim Jelas polja na

krajnjem sjevernom dijelu općine nalazi se i manji dio područja koje je kategorizirano kao područje značajno za

vrste i stanišne tipove pod nazivom Južni Dilj koji također pripada ekološkoj mreži ((identifikacijski broj područja

HR2000623).

12. KULTURNO – POVIJESNA BAŠTINA

Od sakralnih kulturnih dobara na području općine ističe se crkva sv. Ivana Krstitelja u Sibinju koja se nalazi pod

zaštitiom Ministarstva kulture. Sagrađena u 18. stoljeću, crkva predstavlja jednobrodnu građevinu s polukružnim

svetištem i zvonikom u pročelju s baroknom lukovicom. Uz svetište je prigrađena sakristija kvadratnog tlocrta i

kapela s polukružnom apsidom. Svojim građevnim oblicima izdvaja se od sličnih građevina slobodnom i

razvedenijom kasnobaroknom koncepcijom i naglašavanjem pročelja figuralnom plastikom.

Također, i inventar crkve sv. Ivana Krstitelja nalazi se pod zaštitom Ministarstva kulture kao pokretno kulturno

dobro. Inventar kasnobaroknog stilskog izraza iz XVIII. stoljeća čine: glavni oltar smješten u apsidi, bočni oltari u

duhu baroknog klasicizma (XIX st.) s oltarnom palom, te propovjedaonica, sakristijski ormar, krstionica i klecala,

koji su usklađeni sa ostalim inventarom u crkvenom interijeru. Interijer u prostoru kapele upotpunjuju i zidni

oslici Josipa Muravića.

Slika 21: Crkva sv. Ivana Krstitelja


U naselju Grgurevići smještena je crkva sv. Filipa i Jakova. Crkva je jednobrodna građevina, podignuta u

baroknom slogu, s četverokutnim svetištem i crkvenim zvonikom, istaknutim dvama vijencima naglašene

profilacije. Crkvena je zgrada u prvo vrijeme bila pokrivena šindrom, koja je kasnije zamijenjena crijepom. Crkva

je posvećena u mjesecu studenom 1828. godine. Crkva ima dužinu 30 m, a širinu 15 m. Visina lađe iznosi 12 m,

dok je visina crkvenog tornja 20 m.

Inventar crkve sv. Filipa i Jakova zaštićeno je kao pokretno kulturno dobro kojega čine glavni oltar, slika sv.

Josipa, oltarna pala sv. Filipa i Jakova, orgulje, tabernakl i dvije plastike svetaca. Glavni oltar u apsidi je u drvu sa

karakterističnim pozlaćenim ukrasima, klasicističkim aplikacijama i oltarnom palom usred retabla sa predstavom

Uznesenja BDM. U lađi uz trijumfalni luk slika je sv. Josipa sa Kristom na rukama, klasicistički rad 19. st.

Tabernakl, u niši lađe, prvotno je bio dio glavnog oltara. Oltarna pala s likovima sv. Filipa i Jakova u sakristiji,

ranije dio glavnog oltara, u rustičnoj je maniri klasicističkog izraza. Na koru su orgulje iz 1885. godine.

Jedan od primjereka memorijalne baštine koji je zaštićen kao nepokretno kulturno dobro pri Ministarstvu kulture

Republike Hrvatske je i Spomenik sibinjskim žrtvama, smješten na dijelu javne površine pored pješačke staze u

Ulici Sibinjskih žrtava ispred k.br. 112 na dijelu k.č. br. 3858, k.o. Sibinj.

Slika 22: Spomenik sibinjskim žrtvama


Radi se o spomeniku koji je izveden je na postamentu s ogradom u grubom betonu koji obradom i izgledom

podsjeća na klesani kamen. Sama spomen ploča je iz crnog kamena i na njoj je upisan tekst koji podsjeća na

događaj i spomen je na 19. veljače 1935. kada je mučki ubijeno 8 hrvatskih seljaka od strane protuhrvatski

raspoloženog režima Kraljevine Jugoslavije.

Događaj se desetljećima obilježava kao simbol domoljubne svijesti ovdašnjeg stanovništva. Pozadina događanja

je vezana uz proslavu Papinog dana koja je u nedjelju 17. veljače 1935. održana u Sibinju po odobrenju tadašnjih

vlasti. Žandari su s puškama s bajunetima uperenim na seljake pošli na njih. Neki iz grupe seljaka povikali su: „Ne

pucajte, gospodo, mi se nećemo tući!". Ne obazirući se na ove pozive, žandari su zapucali u masu. Pogođeni

mecima, na poprištu je ostalo ležati 8 seljaka.

Osim navedenih nepokrenih i pokretnih kulturnih dobara, na području općine Sibinj postoji značajan broj

primjeraka tradicijske graditeljske baštine koje je potrebno očuvati i zaštiti, te sukladno mogućnostima turistički

valorizirati. Neki od navedenih objekata, spomenika i lokaliteta navedeni su u tabeli koja slijedi:

Tablica 8: Objekti, spomenici i lokaliteti koji se planiraju zaštititi


U suradnji sa nadležnim konzervatorskim odjelom, Općina Sibinj započela je s procedurama zaštite navedenih

objekata/spomenika/lokaliteta čija je zaštita vrlo značajna za očuvanje povijesnog identiteta i kulturne baštine.

Sustav cestovnog prometa na području Općine Sibinj čine:

Državne ceste:

- D 525 Pleternica (D49) – čvor Sl. Brod zapad (A3)– Sl.Brod (D53)

Županijske ceste:

- 4162 Bilice (Ž 4161) - Ravan - Brodski Zdenci - D 53 u duljini 6,76 km

- 4202 D 525 (Bartolovci) - Slav. Brod - Garčin - Vrpolje - granica županije u duljini 3,36 km

- 4206 Slobodnica - D 525 u duljini 0,88 km

13. INFRASTRUKTURA

13.1. Prometni sustav

13.1.1. Cestovni promet

Slika 23: Ambar i krušna peć u Grižićima Slika 24: Drveni štagalj u naselju Ravan


Lokalne ceste:

- 41069 Brđani (granica županije) - Ravan (Ž 4162)

- 42030 Ravan (Ž 4162) - Sibinj (D 525)

- 42031 Grgurevići – Čelikovići (L 42030)

- 42032 L 32030 - Jakačina Mala

- 42033 Sibinj (D 525) - željeznička postaja Sibinj

- 42034 Petnja - Završje - Sibinj ( D 525)

- 42036 Slobodnica (Ž 4206) - Kaniža - Bebrina - S.Kobaš (Ž 4204

Slika 25: Prikaz cestovnog sustava na području općine


U okviru posavskog prometnog koridora položene su državna cesta D 525 i županijska cesta Ž 4202, koje su u

funkciji paralelnih cesta autocesti na području Općine i koje povezuju sva naselja na pribrežju Dilj gore. Zbog

visokih cestarina na autocesti A3, navedene ceste su opterećene intenzivnim prometom u strukturi kojeg je velik

udio teretnih vozila. Istovremeno, velika izgrađenost uz prometnu cestu izazvala je niz sigurnosnih problema,

značajan negativan utjecaj na urbane zone, a pojačani promet utjecao je i na oštećenje kolnika. Kao rješenje gore

spomenutih problema nameće se realizacija planirane trase južne obilaznice naselja Bartolovci, Sibinj i Gornji

Andrijevci.

Na trasi su planirana i dva denivelirana cestovno-željeznička prijelaza.

Južno od autoceste nalazi se samo jedno naselje koje deniveliranim prijelazom prelazi preko autoceste A3

(Bregana-Zagreb-Lipovac), a postojeću željezničku prugu M 105 (Novska- Tovarnik-DG) prelazi u nivou, da bi

došla do općinskog središta. Južnim prostorom Općine, kroz naselje Slobodnica, prolazi cestu koja je značajna za

longitudinalno povezivanje posavskog dijela Brodsko-posavske županije.

Brdski dio Općine karakterizira sjeveroistočni dio pod šumom i zapadni dio u kome je smješteno 6 naselja koja su

prometno povezana s općinskim središtem županijskim i lokalnim cestama.

Uz državne, županijske i lokalne ceste, sustav cestovnog prometa na području općine čine i nerazvrstane ceste. U

nerazvrstane ceste pripadaju ulice unutar pojedinih naselja, pristupni putovi, šumski i protupožarni putevi, a za

njihovu izgradnju i održavanje nadležna je Općina Sibinj. Na području općine Sibinj postoji oko 30 km

nerazvrstanih cesta, bilo da se radi o cestama unutar naselja ili glavnim poljskim putevima.

Postojeće stanje nerazvrstanih cesta na području općine ukazuje na potrebu izgradnje novih tj. asfaltiranje

nekoliko cesta na području naselja Sibinj, Slobodnica, Bartolovci i Gromačnik, te poboljšanja tehničkih

elemenata postojećih cesta iako se redovito, sukladno mogućnostima vrše radovi sanacije istih tj. nasipanja

tucanikom/frezanim asfaltom.

Poboljšanje je potrebno i u dijelu poljoprivrednih puteva koji su mjestimično u relativno lošem stanju, iako

Općina Sibinj, sukladno financijskim mogućnostima, kontinuirano radi na sanaciji istih i nasipanju kamenim

materijalom. S obzirom na ukupnu duljinu poljoprivrednih puteva na području općine, svakako je potrebno iznaći

dodatne izvore financiranja kako bi se navedena problematika riješila. Potrebe su vidljive i u dijelu protupožarnih

puteva koje je potrebno osposobiti/sanirati/izgraditi, kako bi se, u slučaju požara, lakše i brže moglo pristupiti

gašenju istih, radi povećanja sigurnosti ljudi i njihove imovine, usjeva i sl.


U pogledu sigurnosti u prometu, posebice pješaka, nogostupi su izgrađeni u naseljima Slobodnica (dio naselja),

Sibinj (dio naselja), Bartolovci (sjeverna strana Ulice hrv. branitelja, koji je u vrlo lošem stanju), te Gornjim

Andrijevcima. Postojeći nogostupi su dotrajali i oštećeni, osim novog nogostupa u naselju Sibinj, u ulicama Braće

Radića (ulica prema željezničkoj stanici) i Sibinjskih žrtava (glavna ulica – južna strana, ali samo u duljini od 450

m), te nogostupa na dionici uz državnu cestu D 525 (dio između naselja Bartolovci i Slobodnica, tzv. „Mulji"). Sve

ostale nogostupe potrebno je obnoviti, te izgraditi nove u naseljima u kojima do sada nisu izgrađeni.

Kako bi se unaprijedila sigurnost prometovanja na području općine, potrebno je postaviti mjerače brzine u naselju

Sibinj kao administrativnom središtu općine i to na lokaciji kod centralnog parka gdje prolazi državna cesta i gdje

je velika frekvencija prometa, a u blizini se nalazi škola, te ostali društveni i uslužni sadržaji.

Također, mjerač brzine potreban je i u središnjem dijelu naselja Bartolovci, gdje vozila nerijetko prometuju

velikim brzinama iznad dopuštenih, zatim na dionici državne ceste D525 koja spaja Bartolovce i Slobodnicu

(prema željezničkoj pruzi, tzv. „Mulji"), te u naseljima Gornji Andrijevci i Gromačnik u blizini škole.

U pogledu ostalih prometnih objekata i opreme, Općina Sibinj je u postupku donošenja Odluke o uređenju

prometa u suradnji s Policijskom upravom i Županijskom upravom za ceste Brodsko posavske županije, koja

predstavlja osnovni preduvjet izgradnje nadstrešnica za autobusna stajališta koja do sada na području općine nisu

izgrađena.

Na području općine Sibinj nalazi se željeznička pruga za međunarodni promet M104 Novska- Vinkovci-

Tovarnik-Državna granica-(Šid) koja pripada koridoru RH1 prema Odluci o razvrstavanju željezničkih pruga

(Narodne novine 3/14).

13.1.2. Željeznički promet


Slika 26: Prikaz željezničke mreže na području općine

Duljina pruge prema vrsti na području općine Sibinj iznosi 7,53 km. Prema Studiji modernizacije X.

Paneuropskog koridora Željezničkog projektnog društva od 2008. god. u kolodvoru Sibinj planira se izgradnja

otočnih perona između postojećeg 1. i 3. te 4. i 6. kolosijeka.

Navedeno će za posljedicu imati uklanjanje postojećeg 2. i 5. kolosijeka. Predviđena je dogradnja 1a.

manipulativnog kolosijeka. Kolosijeci će se produljiti kako bi mogli prihvatiti vlakove duljine 750 m, te na

izlaznoj strani prema Zagrebu dovršiti A vezu, a na strani prema Vinkovcima dograditi V vezu. Željezničko-

cestovni prijelaz u km 228+887 će se denivelirati. Po završetku rekonstrukcije namjena kolosijeka bit će takva da

će kolosijeci 1. i 4. biti prijemno otpremni, kolosijeci 2. i 3. glavni prolazni, kolosijek 1a. krnji kolosijek. Precizniji

termini realizacije ovih bitnih poboljšanja sustava nisu navedeni u Studiji.


13.2. Vodoopskrbni sustav

Vodoopskrba stanovnika i ostalih korisnika vode na prostoru općine Sibinj nije riješena u potpunosti i na

zadovoljavajući način. Javnim vodoopskrbnim sustavom pokriven je dio općine. Naselja nizinskog dijela spojena

su na vodoopskrbni sustav gradskog vodovoda Slavonski Brod, dok su neka naselja brdskog dijela priključena na

vodoopskrbni sustav Jakačina. Izvorište gradskog vodoopskrbnog sustava Slavonski Brod je crpilište Jelas gdje

se zahvačaju podzemni vodonosni horizonti. Kvaliteta zahvaćene vode ne zadovoljava u prirodnom stanju, radi

povišenog sadržaja željeza, mangana, nitrita i amonijaka, te se prerađuje. Ukupna duljina izgrađene javne

vodoopskrbne mreže na području općine Sibinj iznosi 52,60 km.

13.3. Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

Stanovnici općine Sibinj otpadne i sanitarne vode rješavaju pomoću septičkih, sabirnih ili crnih jama čime ne

predstavljaju izuzetak u županijskim razmjerima. Postojeći način zbrinjavanja otvara velike mogućnosti

zagađenja podzemnih vodonosnih horizonata i manjih tekućica. Zagađenje podzemnih vodonosnika, u uvjetima

neriješene vodoopskrbe, može utjecati na zdravlje korisnika vode. Oborinske vode prihvaćaju se otvorenim

kanalima uz prometnice i odvode do najbližeg vodotoka ili melioracijskog kanala.

Tablica 9: Izgrađenost sustava vodoopskrbe po naseljima na području općine


Izgradnja sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području općine Sibinj dio je projekta pod nazivom

BROD 2 - Poboljšanje vodno komunalne infrastrukture koji obuhvaća:

- Aglomeracija Brod (72.992 stanovnika)

Sustav Aglomeracije Brod obuhvaća izgradnju kanalizacije u dijelovima grada Slavonskog Broda, rekonstrukciju

kanalizacijske mreže u gradu, rekonstrukciju i/ili zamjenu dotrajalih vodovodnih cijevi, čvorova i popravak

vodospremnika u Brodskom Brdu, te izgradnju kanalizacije u općini Sibinj i uključivanje na sustav odvodnje

Brod, izuzev naselja Grižići koje će biti sastavni dio aglomeracije Brodski Stupnik.

Izgradnja kanalizacijskog sustava na području općine Sibinj uključuje naselja Gromačnik, Bartolovci, Sibinj,

Gornje Andrijevce i Slobodnicu u dužini 34 km s pripadajućim objektima (precrpnim stanicama).

Slika 27: Prikaz sustava aglomeracije Brod


- Aglomeracija Brodski Stupnik (3.093 stanovnika)

- Aglomeracija Garčin (4.806 stanovnika)

- Aglomeracija Donji Andrijevci (3.387 stanovnika)

Nositelj projekta je tvrtka Vodovod d.o.o. Slavonski Brod, te je u tijeku izrada projektne dokumentacije u

vrijednosti 8.429.800,00 Kn. Vodovod d.o.o. s partnerima (jedinice lokalne samouprave) snosi 15 % prihvatljivih

troškova, a ostatak se sufinancira iz Kohezijskog fonda. Predviđeni rok izrade dokumentacije je 30. lipnja 2016.

godine, a procijenjena vrijednost radova na izgradnji infrastrukture iznosi 280.000.000,00 Kn.

Slika 28: Prikaz sustava aglomeracije Brodski Stupnik


13.4. Naftovodi i plinovodi

Prema prostornom planu općine Sibinj (Sl. vj. BPŽ 8/03,17/07) na području općine Sibinj izgrađen je jedan

međunarodni cjevovod jadranskog naftovoda. Međunarodni cjevovod jadranskog naftovoda (Sisak – Slavonski

Brod) izgrađen je paralelno sa južne strane autocestom A3 (Bregana-Zagreb-Lipovac). Prije naselja Slobodnica

odvaja se jedan odvojak prema BIH koji je napušten.

Duljina postojećeg cjevovoda Jadranskog naftovoda na području Općine Sibinj iznosi:

- trasa Sisak – Slavonski Brod 7,750 m

- napuštena trasa Slobodnica – Bosanski brod 6,100 m

Sjeverno od trase jadranskog naftovoda Sisak – Slavonski Brod, u postojećem koridoru planira se izgradnja

međunarodnog naftovoda PEOP, te izgradnja višenamjenskih međunarodnih produktovoda.

Prema prostornom planu Brodsko-posavske županije na području općine Sibinj nalaze se sljedeći plinovodi i

produktovodi:

Postojeći:

- magistralni plinovod Kutina-Slavonski Brod DN 600/75

- magistralni plinovod Slobodnica-Donji Miholjac DN 800/75

- magistralni plinovod OPČS Slobodnica-MRČ Slavonski Brod DN 400/50

- produktovod Slobodnica-Bosanski Brod DN 400/50

-

Planirani:

- magistralni plinovod Slobodnica-Sotin

- međunarodni plinovod Slobodnica-Bosanski Brod, Kozarac-Slobodnica

- magistralni plinovod Okoli-Slobodnica

Prema dostavljenim podacima distributera plina Brod-plin d.o.o. na području općine Sibinj izgrađena je

srednjetlačna polietilenska plinska mreža (ST PE PM) u dužini cca. 46 km. Materijal cjevovoda je PE 80 u 100%

količini. Jedan od glavnih ciljeva prostornog i gospodarskog razvoja općine Sibinj je izgradnja lokanih

plinoopskrbnih sustava, tako da se omogući korištenje prirodnog plina u što većem broju naselja i što većeg broja

korisnika u plinoficiranim naseljima.


13.5. Energetski sustav

Prijenosni elektroenergetski sustav na području općine Sibinj je pod nadležnosti HOPS25 d.o.o., Prijenosno

područje Osijek. Prema očitovanju HOPS d.o.o., Prijenosno područje Osijek, sjevernim područjem Općine Sibinj

prolazi trasa dalekovoda DV 110 kV TS Slavonski Brod 1 – TS Požega. Južnim područjem Općine Sibinj prolazi

trasa dalekovoda DV 110 kV TS Slavonski Brod 1 – EVP Kapela 1 i 2.

Distribucija električne energije na području općine je u nadležnosti HEP-ODS d.o.o., Elektra Slavonski Brod. Na

području općine Sibinj zastupljeni su zračni i kabelski vodovi naponskih razina od 35 kV do 0,4 kV, a najznačajniji

energetski objekt na području općine Sibinj je transformatorska stanica 35/10(20) kV Sibinj.

13.5.1. Javna rasvjeta

Postojeći sustav javne rasvjete na području općine Sibinj nije zadovoljavajući. Iako je javna rasvjeta izgrađena u

svim naseljima na području općine, posebno se ističu naselja u brdskom dijelu u kojima nije izgrađen dovoljan

broj pojedinačnih elemenata tj. rasvjetnih stupova i tijela, te time nisu zadovoljene potrebe stanovništva u pogledu

kvalitetnog osvjetljenja. U pogledu tehničke izvedbe postojećeg sustava, u svim naseljima na području općine

izgrađen je sustav javne rasvjete na stupovima, izuzev u naselju Gornji Andrijevci, u kojima je javna rasvjeta

riješena putem tzv. visilica.

Generalno promatrajući, cjelokupan sustav javne rasvjete ne zadovoljava osnovne ekološke i energetske

standarde. Dotrajale svjetlosne armature ne prate današnje standarde u pogledu minimalnog svjetlosnog

zagađenja i svjetlotehnike, a s druge strane sustav nije niti ekonomičan zbog velike potrošnje električne energije.

Stoga je Općina Sibinj započela sa zamjenom postojeće rasvjete ekološkom i energetski učinkovitom javnom

rasvjetom gdje će se postojeća rasvjetna tijela zamijeniti novima, kao i ugraditi visokotlačne natrijeve žarulje.

13.6. Postupanje s otpadom

Sukladno zakonskim propisima i vodeći se načelima održivog razvoja, općina Sibinj usmjerena je ka unapređenju

sustava gospodarenja otpadom na cjelokupnom području općine. U tu svrhu izrađen je i „Plan gospodarenja

otpadom općine Sibinj za razdoblje od 2012. do 2019. god."


Sva naselja iz sastava Općine obuhvaćena su sustavom organiziranog prikupljanja otpada. Nositelj aktivnosti je

tvrtka „Jackob Becker" koja prikupljeni otpad odvozi na vlastitu deponiju. Prema podacima tvrtke „Jackob

Becker"u 2010. god. na području općine prikupljeno je 660 tona mješovitog komunalnog otpada od čega se 600

tona odnosi na kućanstva i 60 tona na poslovne subjekte i javne površine.

Koncem 2014. godine nakon nabave kontejnera za sakupljanje komunalnog otpada koje je sufinancirao Fond za

zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Republike Hrvatske, na području općine započelo je odvojeno

prikupljanje otpada. Postavljeno je ukupno 26 kontejnera za papir, staklo i plastiku tzv. zelenih otoka i to na 9

lokacija u općini.

Zeleni otoci su postavljeni na sljedećim lokacijama:

- M.O Sibinj ispred zgrade općinske uprave, te na izletištu Petnja

- M.O. Slobodnica ispred mjesnog doma u Slobodnici

- M.O. Bartolovci ispred mjesnog doma u Bartolovcima

- M.O. Gromačnik ispred autobusnog stajališta (kraj velikog mosta)

- M.O. Brčino-Ravan ispred mjesnog doma u Ravnu

- M.O. Grgurevići-Čelikovići-Jakačina Mala ispred mjesnog doma u Grgurevićima

- M.O. Gornji Andrijevci ispred mjesnog doma u Gornjim Andrijevcima

- M.O. Grižići ispred mjesnog doma u Grižićima

Slika 29: Prikaz zelenog otoka


Minimalno pražnjenje zelenih otoka ugovoreno je jednom mjesečno ili sukladno dinamici punjenja istih.

Jedan od problema vezanih za sustav gospodarenja otpadom svakako je i pojava divljih odlagališta otpada. Iako ne

obuhvaćaju značajne površine, te se redovito uklanjaju, divlja odgališta kontinuirano se pojavljuju što ukazuje na

potrebu sustavnog informiranja i edukacije stanovništva o zaštiti okoliša i propisnom zbrinjavanju otpada.

Veće divlje odlagalište za čiju su sanaciju potrebna znatna financijska sredstva nalazi se na području k.o. Sibinj

južno od istočnog lateralnog kanala i sjeverno od auto ceste A3 na kč.br. 3788. Navedeno odlagalište je više puta

sanirano, međutim kontinuirano se na isto dovozi građevinski, poljoprivredni i ostali otpad, a procjenjuje se da je

odloženo od 300 do 500 m3 građevinskog i poljoprivrednog otpada.

Kako bi se prikupljeni i selektirani otpad kvalitetno zbrinuo, Općina Sibinj planira izgradnju reciklažnog dvorišta

na području općine. S obzirom da su u tijeku izmjene i dopune prostorno planske dokumentacije koja će precizno

definirati lokaciju budućeg reciklažnog dvorišta, tek nakon izvršenog postupka izmjena i dopuna pristupiti će se

izradi projektno-tehničke dokumentacije za navedeni projekt.

13.7. Groblja

Na području općine Sibinj izgrađeno je 9 groblja i to u naseljima Gromačnik, Bartolovci – Slobodnica, novo

groblje u Slobodnici, Sibinj, Jakačina Mala, Grgurevići, Čelikovići (staro groblje), Brčino – Ravan, te naselju

Grižići. Prostorni položaj, raspored i pristup grobnim mjestima, osim novog groblja u Slobodnici nije

zadovoljavajući iz razloga što se gotovo svaki grob nalazi „u retku i stupcu za sebe".

Slika 30: Mrtvačnica na groblju u naselju Grižići Slika 31: Mjesno groblje u naselju Grižići


Slika 32: Mrtvačnica na mjesnom groblju u naselju Brčino - Ravan

Slika 33: Mjesno groblje u naselju Sibinj

Groblje u naselju Sibinju prošireno je na susjednu parcelu zemljišta, na kojoj se ukop pokojnika

vrši na način da je osiguran prostor za nesmetan pristup svakom grobu. Kroz središte groblja

prolazi glavna staza, koja će se račvati na lijeve i desne odvojke. Svaki odvojak će prolaziti između

dva reda grobova. Na taj način biti će kvalitetno riješen pristup grobnim mjestima i za osobe sa

invaliditetom. Trenutno su u tijeku radovi postavljanja ograde na mjesnom groblju.


Na mjesnim grobljima u Jakačini Maloj i Grgurevićima ne postoje izgrađene mrtvačnice, a za navedena groblja

još uvijek su neriješeni imovinsko – pravni odnosi zbog neusklađenosti u stanja u zemljišnim knjigama. Nakon

njihova okončanja, Općina Sibinj planira izgradnju novih mrtvačnica.

Slika 34: Mjesno groblje u naselju Grgurevići

Slika 35: Mjesno groblje u naselju Jakačina Mala


Na starom groblju u naselju Čelikovići nije izgrađena mrtvačnica, a izgradnja iste nije u planu, budući da se ukopi

na tom groblju više ne vrše, osim u iznimnim slučajevima, za najstarije žitelje.

Na mjesnom groblju Bartolovci – Slobodnica ima još svega nekoliko slobodnih grobnih mjesta, te je u skorije

vrijeme izgledna maksimalnu popunjenost kapaciteta groblja. Ukopi pokojnika s područja ovoga naselja nakon

iskorištenja postojećih kapaciteta planiraju se na novom groblju u Slobodnici koje je definirano na lokaciji južno

od naselja. Iako je na navedenom groblju izgrađena nova mrtvačnica, isto trenutno nije u funkciji jer mrtvačnica

nije priključena na elektroopskrbnu mrežu, budući da u blizini nema trafostanice.

Slika 36: Mjesno groblje Bartolovci


14. DRUŠTVENE DJELATNOSTI

14.1. Društvena infrastruktura

Mjesni domovi na području općine Sibinj predstavljaju osnovnu infrastukturu namijenjenu zadovoljavanju

društvenih potreba na području općine. Na cjelokupnom području općine izgrađeno je 9 domova, te su svi objekti

izgrađeni i/ili dograđeni prije 1980. godine. Sukladno vremenu izgradnje i korištenim materijalima, utjecaju

vremenskih prilika ali i ljudskom faktoru, većina objekata zahtijeva provedbu radova obnove. Iako je Općina

Sibinj uložila znatna sredstva u održavanje, te izmjenu stolarije na svim društvenim domovima, posljednjih

godina sve je veća potreba za izradom toplinske ovojnice objekata, ugradnje energetski učinkovitog i ekološki

prihvatljivog sustava grijanja, te sanacije krovišta na pojedinim domovima. Posebice je kritično stanje krovišta na

mjesnom domu u naselju Grgurevići koje je potrebno što prije sanirati.

Slika 37: Mjesni dom u naselju Grgurevići


Društveni dom u Slobodnici površine je 1080 m2 od čega prizemlje obuhvaća 790 m2, a kat 290 m2. Navedeni

objekt djelomično je rekonstruiran 2011. godine, ali trenutno nije u funkciji, budući da je u tijeku izvođenje radova

postavljanja elektroinstalacija, te je potrebno provesti radove priključenja objekta na vodoopskrbnu mrežu i

urediti sanitarne čvorove.

Mjesni dom u naselju Gromačnik obuhvaća površinu od 250 m2, te se nalazi u najlošijem stanju u odnosu na ostale

mjesne domove na području općine. Iako je na samom objektu društvenog doma izmijenjeno krovište, čitavi

objekt zahtijeva obnovu. Također, izvedeno stanje objekta mjesnog doma ukazuje na nedovoljnu iskorištenog

unutarnjeg prostora, a jedna od problema čine i sanitarni čvorovi.

Slika 38: Mjesni dom u naselju Slobodnica

Slika 39: Mjesni dom u naselju Gromačnik


Ostali društveni domovi smješteni su u naseljima Sibinj (300 m2), Bartolovci (300 m2), Gornji Andrijevci (250

m2), Grižići (150 m2), Brčino – Ravan (150 m2), Grgurevići (200 m2), te Jakačina Mala (200 m2).

Slika 40: Mjesni dom i igralište u naselju Brčino - Ravan

Slika 41: Mjesni dom u naselju Grižići


Kako bi se osigurala kvalitetna društvena infrastruktura koja će biti na raspolaganju svim mještanima općine,

potrebno je sukladno postojećem stanju obnoviti navedene mjesne domove, izgraditi i/ili staviti u funkciju

sanitarne čvorove, te funkcionalno opremiti sve objekte.

14.2. Športsko rekreacijska infrastruktura

U pogledu infrastrukture za bavljenje športom i rekreacijom, na području općine Sibinj stanje nije

zadovoljavajuće. U sklopu OŠ Ivan Mažuranić u Sibinju nalazi se sportska dvorana ukupne površine 1.811,32 m2.

Također, u naselju Sibinj nalazi se i malonogometno igralište kod željezničke pruge. Ulaganja u navedeno

igralište prioritetna s obzirom da se isto nalazi u željezničkom pojasu, te je prije svega potrebno riješiti imovinsko

– pravne odnose.

U pogledu naselja Brčino – Ravan, kod mjesnog doma nalazi se jedno betonsko igralište za mali nogomet, te jedno

travnato igralište za mali nogomet. Na području naselja Grgurevići – Čeliković kod mjesnog doma smješteno je

malonogometno igrališta, te jedno igralište u školskom dvorištu.

Slika 42: Malonogometno igralište u Sibinju


Slika 43: Malonogometno igralište u naselju Grgurevići

Slika 44: Travnato igralište u naselju Grižići

U naselju Jakačina Mala nema izgrađenih terena i igrališta, no vidljivi su ostaci dječjeg igrališta tj.

elemenata za igru kod mjesnog doma.

U naselju Grižići nalazi se travnato igralište za mali nogomet kod kapelice sv. Mihovila, te jedno igralište

u dvorištu područne škole.


U naselju Gornji Andrijevci smještena su tri igrališta: školsko igralište, igralište iza škole na javnoj površini i

malonogometno betonsko igralište u središtu naselja.

Slika 45: Školsko igralište u naselju Gornji Andrijevci

U naselju Sibinj uz postojeće malonogometno igralište kod željezničke pruge, te betonsko malonogometno

igralište kod škole, evidentirana su dva igrališta za djecu.

Slika 46: Dječje igralište u Vinogradskoj ulici u Sibinju

-

-

-

-

-


Slika 47: Dječje igralište u parku u naselju Sibinj

U naselju Gromačnik također je smješteno jedno dječje igralište koje se nalazi u vrlo lošem stanju.

Slika 48: Dječje igralište u naselju Gromačnik


Na području naselja Slobodnica nalaze se dva igrališta – malonogometno betonsko igralište kod mjesnog doma, te

malonogometno igralište kod željezničke pruge. Također, nalaze se i ostaci dječjeg igrališta koje više nije u

funkciji.

Slika 49: Malonogometno igralište u naselju Slobodnica

Kako je i razvidno iz prethodnih fotografija, postojeći športsko – rekreacijski tereni na području općine u relativno

su lošem stanju, te ne zadovoljavaju potrebe za kvalitetnim sadržajima, posebice za djecu i mlade. Isto tako,

postojeća dječja igrališta su u neodgovarajućem stanju po pitanju opremljenosti i funkcionalnosti sprava za igru.


14.3. Javna uprava

Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Općine Sibinj, utvrđenih zakonom i Statutom, te obavljanje

poslova državne uprave koji su zakonom prenijeti na općinu, u Općini Sibinj ustrojen je Jedinstveni upravni odjel

kojim upravlja pročelnik, a koji zapošljava 6 djelatnika.

Slika 50: Zgrada Općinske uprave u Sibinju

S ciljem da se omogući izravno sudjelovanje građana u donošenju odluka od svakodnevne važnosti za njihov život

i rad, statutom Općine Sibinj predviđeno je osnivanje mjesnih odbora. Mjesni odbori mogu se osnovati za

područje jednog naselja, za više manjih naselja ili dijelove većih naselja.

Mjesni odbori imaju pravo prelagati mjere i aktivnosti za unapređenje komunalnih usluga, vrtića, škola,

zdravstvene skrbi, kulturnih i sportskih ustanova na njihovu području, a također mogu utjecati na radno vrijeme

javnih službi, objekata za opskrbu hranom i pićem, te regulaciju prometa. Povrh toga, mjesni odbori također mogu

obavljati određene poslove iz samoupravnog djelokruga jedinice lokalne samouprave koji su na njih preneseni od

strane općine ili grada. Rad mjesnih odbora financira se iz proračuna Općine Sibinj. Mjesni odbori imaju

prvenstveno savjetodavnu ulogu – djelokrug i samostalnost mjesnih odbora ograničena je ZLP(R)S-om i statutom

općine, i oni podliježu nadzoru koji provode tijela jedinice lokalne samouprave.


Na području općine Sibinj djeluje 8 mjesnih odbora:

- MO Bartolovci

- MO Ravan – Brčino

- MO Gornji Andrijevci

- MO Grižići

- MO Gromačnik

- MO Jakačina Mala – Grgurevići – Čelikovići

- MO Sibinj

- MO Slobodnica

Kako su transparentnost rada i otvorenost tijela JL(R)S, njihova suradnja s organizacijama civilnog društva, te

funkcioniranje mjesne samouprave prepoznati kao ključne odrednice daljnjeg razvoja demokracije i sudjelovanje

građana u političkom životu njihovih lokalnih zajednica, u nastavku su prikazani rezultati istraživanja o

transparentnosti i odgovornosti Općine Sibinj kao jedinice lokalne samouprave.

Od konca mjeseca lipnja do početka mjeseca listopada 2014. godine, GONG i Udruga gradova proveli su treći put

zaredom istraživanje o transparentnosti i odgovornosti svih jedinica lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj.

Rezultati istraživanja temelje se na pregledu službenih internetskih stranica, uvidu u Poslovnike i Statute,

anketnom upitniku, zahtjevu za pristupom informacijama, te obavljenim telefonskim pozivima na centrale

gradova, općina i županija. Ciljevi istraživanja bili su utvrditi aktualnu razinu transparentnosti i odgovornosti

jedinica lokalne i regionalne samouprave, usporediti nalaze u odnosu na prethodna istraživanja i detektirati

trendove, te potaknuti višu razinu transparentnosti jedinica lokalne i regionalne samouprave.

Od ukupno 576 jedinica lokalne samouprave koje su obuhvaćene istraživanjem, Općina Sibinj nalazi se na 348.

mjestu sa ostvarenih 0,90 bodova od maksimalnih 10 bodova, čime je općina svrstana u kategoriju izrazito

netransparentne općine.

Unatoč naporima uloženim protekle tri godine da se otvorenost i transparentnost općine poboljša, pred Općinom

Sibinj evidentne su značajne promjene i primjena mjera koje će doprinijeti učinkovitijem i transparentnijem

djelovanju.


14.4. Odgoj i obrazovanje

14.4.1. Predškolski odgoj

Prema dostavljenim podacima iz općinske uprave, na području općine Sibinj ne djeluje niti jedan dječji vrtić.

Stoga su roditelji primorani djecu slati u susjedne općine i grad Slavonski Brod. Procjenjuje se da minimalno 30-

ero djece s područja općine Sibinj pohađa dječje vrtiće u Slavonskom Brodu. Također, 9-ero djece s posebnim

potrebama pohađa Polikliniku i dječji vrtić „Zlatni cekin" smješten u Slavonskom Brodu (Vinogorje), koji Općina

dijelom financira. Program predškole provodi se u suradnji sa OŠ Ivan Mažuranić, a istim je obuhvaćeno 67 djece

sa područja općine. Program predškole odvija se u tri skupine; dvije skupine djece pohađaju program u naselju

Sibinj, te jedna skupina u naselju Slobodnica.

S obzirom na iskazanu situaciju, Općina Sibinj započela je s pripremom projekta izgradnje novog dječjeg vrtića na

području naselja Sibinj koji će omogućiti svoj djeci pohađanje programa predškolskog odgoja i obrazovanja na

području općine. Idejnim projektom predviđena je lokacija novog dječjeg vrtića na k.č.br. 85 i 340/3, k.o. Sibinj

(sa sjeverne strane centralnog parka u Sibinju). Dječji vrtić će činiti glavna zgrada vrtića, bruto površine 785,42

m2, te odvojeno od nje zgrade kotlovnice i radionice koje će činiti funkcionalnu cjelinu.

U objektu glavne zgrade formirati će se sadržaji za predviđeno tri grupe djece (boravak + garderoba + sanitarije), s

višenamjenskom dvoranom, prostorom za odgajatelje i administraciju i gospodarskim prostorom. Uz smještajne

jedinice za djecu, predviđene su vanjske, dijelom natkrivene terase. Ukupna vrijednost projekta izgradnje dječjeg

vrtića procjenjuje se na 3,5 milijuna kuna.

Slika 51: Idejno rješenje novog dječjeg vrtića u Sibinju


14.4.2. Osnovnoškolsko obrazovanje

Na području Općine osnovno školstvo čine matična škola u Sibinju koja nosi ime Ivana Mažuranića,

osmogodišnja područna škola u Slobodnici i 6 područnih škola i to u Gornjim Andrijevcima (4 razredna

odijeljenja), Starom Slatiniku (4 razredna odijeljenja), Grižićima (4 razredna odijeljenja), Grgurevićima (4

razredna odijeljenja) i Ravnu (4 razredna odijeljenja). U Gromačniku postoji područni razredni odjel koji

organizacijski pripada Osnovnoj školi „Ivana Brlić Mažuranić" Slavonski Brod.

Slika 52: PŠ Slobodnica Slika 53: PRO Stari Slatnik

Slika 54: PRO Gornji Andrijevci Slika 55: PRO Ravan


Slika 56: PRO Grgurevići Slika 57: PRO Grižići

Prema podacima Osnovne škole „Ivan Mažuranić" Sibinj, u školskoj godini 2014./2015. upisano je ukupno 603

učenika u 36 razrednih odjela. Matična škola ima neto površinu školskog prostora od 2.614,72 m2, sa 14 učionica,

6 kabineta i sportsku dvoranu površine 1.811,32 m2 od čega na veliku dvoranu otpada 776,02 m2.

Slika 58: OŠ Ivan Mažuranić

Škola zapošljava ukupno 81 djelatnika – 23 učitelja razredne nastave, 31 učitelja predmetne nastave, 4

vjeroučitelja, 3 stručna suradnika, te 20 ostalih djelantika. Osnovna škola „Ivan Mažuranić" jedna je od najvećih

škola Brodsko-posavske županije i ima status EKO škole.


14.5. Zdravstvo i socijalna skrb

Na području općine Sibinj djeluju 3 ambulante. U općinskom središtu Sibinju postoji namjenski objekt s

ambulantom opće prakse i ambulantom dentalne medicine, dok se preostale dvije ambulante nalaze u naseljima

Slobodnica i Grgurevići.

Objekti socijalne zaštite ne postoje na području općine Sibinj.

Na području općine Sibinj smještena je jedna ljekarna u centru Sibinja, u zgradi Općinske uprave. Također, na

području općine djeluje i privatna veterinarska ambulanta smještena u naselju Sibinj.

15. CIVILNO DRUŠTVO

Prema podacima Ministarstva uprave, Registar udruga Republike Hrvatske, na području općine Sibinj

registrirano je 40 organizacija civilnog društva i to:

- DVD Grižići

- Lovačka udruga "Šljuka"

- Lovačka udruga "Kuna" Odvorci

- "KLAS" udruga hrvatskih folklornih grupa

- Humanitarna udruga "Sunce"

- Ženski rukometni klub Slobodnica

- Kulturno-umjetničko društvo "TOMISLAV" Sibinj

- Hrvatsko europska liga pomoći

- Udruga športskih ribolovaca "Petnja" Sibinj

- Udruga za poticanje kreativnosti " Bubamara"

- Hrvatski nogometni klub "Sloga 1958"

- Bantam klub Hrvatske

- Malonogometni klub " Redoksi ", Sibinj

- Treća sreća - Udruga za zaštitu prava životinja

- DVD Sibinj

- KUD "Slavonija" Gornji Andrijevci

- DVD Slobodnica

- Pikado klub „Prvi"

- Moto klub Sibinj

- NK "Slobodnica" Slobodnica

- Vatrogasna zajednica Općine Sibinj

- Twirling klub "Aurora"


- NK "Andrijevački sportski klub"

- Auto klub Sibinj

- Airsoft klub "Slavonija" Sibinj

- Tamburaški sastav "Bećarsko srce"

- Košarkaški klub "SIBINJ"

- NK "Mladost" SIBINJ

- Udruga Brišćani

- NK "Sloga" Gromačnik

- Creativo SB

- Biljarski klub "SIRIUS" Sibinj

- Lovačko društvo "Petnja"

- Udruga za sport i rekreaciju "DILJ - M&M" Brčino – Ravan

- Teniski klub "Sibinj" Sibinj

- NK "Vatrogasac" Grižići

- NK "Mladost" Jakačina Mala

- KUD "Šokica" Slobodnica

- Pčelarska udruga "Sibinj"

- Stolnoteniski klub " Sibinj " – Sibinj

Od navedenih organizacija civilnog društva, najznačajniji su:

- KUD Slavonija, Donji Andrijevci

Kulturno umjetničko društvo "SLAVONIJA" iz Gornjih Andrijevca osnovano je 1984. godine. U svom postojanju

KUD "Slavonija" radi na očuvanju tradicije Andrijevaca obnavljanjem običaja kroz plesove i pjesme. Do sada su

nastupali na svim poznatim folklornim smotrama, te brojnim drugim folklornim priredbama diljem Hrvatske i

inozemstva. Organizatori su folklorne večeri pod nazivom "Kukuruzijada". Društvo broji 60 aktivnih članova, a

radi u dvije sekcije: folklorna i tamburaška.

- KUD Šokica, Slobodnica

KUD "ŠOKICA" djeluje od 1915. godine na području na Slobodnica. U vremenu djelovanja KUD-a došlo je do

promjene imena, 1947. u KUD "Sloboda" da bi se nakon Domovinskog rata i osamostaljenja Hrvatske 1994.

godine vratilo ime "Šokica". KUD "Šokica" danas broji oko 90 aktivnih članova koji rade u četiri sekcije i to:

dječja folklorna, starija folklorna, pučko-pjevačka i tamburaška sekcija.


Pri KUD-u djeluje i škola sviranja koju danas pohađa 25 mladih učenika (3 generacije) od kojih prva već svira

folklorne sadržaje starijoj folklornoj sekciji a mlađi kod nastupa dječje folklorne sekcije.

Dječja folklorna sekcija broji 30 članova, koja se svake godine pomlađuje novim članovima, a iz koje svake

godine dolazi podmladak u stariju folklornu sekciju. KUD "Šokica" je član Družine – čuvari tradicije hrvatskih

obiteljskih zadruga čije je sjedište pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu, kao i IGF-a (Međunarodne unije

folklora).

KUD "Šokica" je organizator dvije folklorne manifestacije i to: "Uskrsni ponedjeljak" u Slobodnici, te Božićni

koncert pod nazivom "Slava Bogu na visini".

- KUD "Tomislav", Sibinj

KUD Tomislav, Sibinj djeluje preko 60 godina na području sadašnje općine Sibinj, kao glavna poveznica

djelovanja i očuvanja izvornog slavonskog folklora, ponajprije sa područja sela Sibinja. Dakako, uz izvorni

folklor same Brodsko-posavske županije i sela Sibinja, njeguje i foklorne plesove cijele Lijepe naše. Vrijedno je

spomenuti plesove Međimurja, Posavine, Baranje, Like, Zagorja te Bunjevačke plesove, Ražanac, Korčulanski

plesovi i dr.

Kroz dugoodišnje djelovanje, kroz KUD je prošlo mnoštvo članova koji su svojim zalaganjem, radom a posebno

ljubavlju prema folkloru i Slavoniji ostavili trag, svatko na svoj jedinstveni način.

Slika 59: KUD „Tomislav" Sibinj


U sadašnjem radu KUD-a sudjeluju 40 članova, u više sekcija: folklorna, tamburaška, pjevačka i dječija. Svoj rad i

trud, te rezultate pokazuju, uspješno, na gostovanjima diljem Hrvatske, ali i izvan nje. Vrhunac rada tijekom cijele

godine je godišnji koncert, koji kao poklon svome selu održavaju tradicionalno na Sveta tri kralja.

Članovi KUD-a posebno su ponosni na sve osvojene nagrade na natjecanjima ljepote, gdje se ocjenjue ljepota

narodne nošnje, ali i ljepota same djevojke i snaše. KUD djeluje u prostorijama doma kulture, a najveće potrebe u

djelovanju su ograničena financijska sredstva potrebna za obnovu postojećih i/ili kupnju novih glazbenih

instrumenata, te tradicijskih narodnih nošnjih.

Od sportsko rekreativnih udruga, na području općine djeluje 6 nogometnih klubova i to:

- NK Mladost – Sibinj

Povijest nogometnog kluba "Sibinj" seže u daleku prošlost. 'NK SOKOL' osnovan je 1926. godine te je kasnije

pod imenom 'SLAVONAC' djelovao do 1948. godine. Poslje toga djeluje pod imenom 'FD MLADOST', a danas

'NK MLADOST'.

Još davne 1921. godine prvu nogometnu loptu u Sibinj je donio Braco Damić, a 1926. godine stolarski pomoćnik

Anton Šiljak osniva nogometni klub 'SOKOL'. Još prije osnutka kluba u Sibinju ljudi su se okupljali uglavnom

oko crkve da bi igrali nogomet, a kasnije na "placu" - mjesto između potoka Kikovac i crkve. Igralište na "Placu"

nije odgovaralo ni približno uvjetima koji su Sibinjci trebali da bi se natjecali u tadašnjim ligama pa su dobili

zemljište južno od zgrade "Sokolane" (današnji dom kulture). Bilo je to koncem 1947. godine. Dobrovoljnim

radom ljudi, od voćnjaka koji je bio na tom mjestu, napravili su nogometno igralište na kojem Sibinjci i danas

igraju svoje nogometne utakmice.

NK „Mladost" Sibinj danas se natječe u 2. županijskoj nogometnoj ligi centar.

Slika 60: NK Mladost Sibinj


- NK Vatrogasac – Grižići

Nogometni klub Vatrogasac osnovan je 1980. godine, te danas broji između 50 i 60 članova. Glavni ciljevi udruge

usmjereni su ka okupljanju djece i mladih, poticanje razvoja sporta i uključivanje mladih u sportske aktivnosti, te

promoviranje zdravih stilova života na području općine. Članovi udruge natječu se u županijskoj nogometnoj ligi,

u kategorijama juniora i seniora.

Slika 61: NK Vatrogasac


- NK Sloga - Gromačnik

Davne 1948. godine pod zelenim drvetom ispred kuće Ivana Oreškovića i zgrade seoske straže sastala se grupa

tada mladih i ambicioznih ljudi sa ciljem osnutka nogometnog kluba.

Sam sastanak na kojem je nazočilo dvadesetak mještana Gromačnika inicirali su Stjepan Kostadinović i Mijo

Devčić, a nakon provedene rasprave odlučeno je kako će novoosnovani klub nositi ime Sloga jer je ime vezano za

Hrvatsku slogu ( Vjera u Boga i Hrvatska Sloga ). Kao službeni datum osnivanje NK Sloge navodi se 01. svibanj.

Slika 62: NK Sloga

Boja kluba je zelena, a u svojoj organizaciji klub se trenutno takmiči sa juniorskim i senirskim sastavima. Kroz

svoje dugo postojanje kluba je nasupao u općinskim ligama tadašnje općine Slavonski brod, a u današnje vrijeme

klub se takmiči u Županijskim ligama Brodsko - Posavske županije.


- Pčelarska udruga Sibinj

Pčelarska udruga „Sibinj" mlada je udruga osnovana 2014. godine, ali koja broji već 42 aktivna člana s područja

općine. Osnovne djelatnosti udruge su organizacija stručnih predavanja, sudjelovanje na pčelarskim sajmovima

kao i organizacija manifestacija u svrhu promoviranja pčelarstva i proizvoda od meda. Glavni ciljevi djelovanja

udruge su usmjereni primarno ka unapređenju sektora pčelarstva, te očuvanja ekološke ravnoteže i

bioraznolikosti.

Kao jedan od najvećih problema Pčelarska udruga Sibinj prepoznala je nedovoljnu informiranost javnosti o

dobrobiti i kvaliteti meda i ostalih pčelinjih proizvoda na ljudsko zdravlje. Stoga je prepoznata potreba

osviještavanja javnosti i poticanja konzmacije pčelinjih proizvoda, te njihovom brendiranju i pozicioniranju na

tržištu. Jedan od aktivnosti koje će udruga kontinuirano provoditi odnosi se i na sadnju medonosnog bilja radi

obogaćivanja pčelinjih paša i produljenju pašne sezone. Također, udruga planira i nabavu stroja za izradu satnih

osnova od voska koji bi pčelari sami donosili, te na taj način imali potpunu kontrolu kvalitete satnih osnova. Jedan

od planiranih projekata udruge u doglednoj budućnosti obuhvaća izgradnju punionice meda.

Iako mlada, udruga je već ostvarila suradnju s drugim pčelarskim udrugama s područja Brodsko posavske

županije, Hrvatskim pčelarskim savezom i drugim institucijama koje imaju za cilj razvoj i jačanje sektora

pčelarstva.

- Moto klub Sibinj

Osnovan još 2008. godine, Moto klub Sibinj danas broji 15 članova koji aktivno djeluju u području jačanja uloge

moto kulture u društvu. Jedan od glavnih ciljeva udruge je unapređenje prometne kulture i sigurnosti u prometu na

području općine Sibinj. Od redovnih aktivnosti i projekata koje udruga provodi potrebno je istaknuti kontinuiranu

organizaciju akcija koje doprinose većoj sigurnosti u prometu, posebice djece i mladih. U tu svrhu, udruga

redovno surađuje sa školama i ostalim institucijama s područja općine. Također, članovi udruge sukladno

potrebama organiziraju i humanitarne akcije u svhu pomoći potrebitima s područja općine, te moto susrete koji se

tradicionalno održavaju svake godine na jezeru Petnja.


16. FINANCIJSKO POSLOVANJE OPĆINE SIBINJ

Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave definira izvore prihoda za jedinice

lokalne i područne (regionalne) samouprave, vrste zajedničkih poreza koji se dijele između različitih razina vlasti

i njihovu diobu između središnje države, županija, gradova i općina.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave osiguravaju prihode za financiranje svojih aktivnosti i

slobodno njima raspolažu. Općenito, prihodi općina, gradova i županija trebali bi biti jednaki zadacima koje

izvršavaju. Sustav financiranja lokalne samouprave prilično je složen i obuhvaća različite izvore prihoda,

uključujući poreze (vlastite poreze i zajedničke poreze koji se dijele između lokalne samouprave, županija i

države), neporezne prihode (vlastite i zajedničke), kapitalne prihode i subvencije.

Temeljni financijski dokument kojim Općina Sibinj definira svoju financijsku, socijalnu, investicijsku, razvojnu i

opću politiku tijekom godine je općinski proračun čije su glavne funkcije odrediti najvažnije ciljeve općine u

fiskalnoj godini, alat kojim općina utječe na ekonomsko stanje, instrument kontrole prikupljanja i trošenja

proračunskih sredstava

Proračun kao financijski dokument iskazuje sve prihode i rashode, te daje sveobuhvatan prikaz cjelokupnog

poslovanja Općine Sibinj kao jedinice lokalne samouprave.

Iako bi svaka općinska uprava željela financirati sve predložene projekte i investicije, te raspolagati sa više

sredstava, postoje čvrsta zakonska uporišta, jasno definirani izvori sredstava i prioriteti u upravljanju

proračunskim sredstvima.

Na izgled Proračuna Općine Sibinj, utjecaj ima široki krug tijela, ustanova, organizacija i pojedinaca. Svaki novi

proračun za nastupajuću godinu oblikuje se temeljem:

- zakonskih odredaba kojima su utvrđene obveze Općine Sibinj

- višegodišnjih ciljeva definiranih strateškim razvojnim dokumentima na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj

razini

- prijedloga proračunskih i izvanproračunskih korisnika

- prijedloga građana putem mjesnih odbora i udruga civilnog društva

- prijedloga Općinskog vijeća

- eventualnih zaduženja

- započetih projekata čija provedba je u tijeku


16.1. Prihodi Općine Sibinj

U tabeli koja slijedi prikazani su prihodi Općine Sibinj u razdoblju 2010. – 2014. godine:

Tablica 10: Prihodi Općine Sibinj

Analizom prihoda Općine Sibinj u razdoblju 2010. – 2014., vidljivo je da najveći udio u ukupnim prihodima,

općina ostvaruje s osnove poreza i prireza na dohodak, koji je ujedno i pokazatelj povećane zaposlenosti na

području općine. Navedeni prihodi u blagom su porastu do 2013. godine, dok je u 2014. zabilježen neznatan pad

prihoda po toj osnovi. Uzrok blagih oscilacija u navedenim prihodima je u povećanom broju prijava povrata

poreza na dohodak građana.

U pogledu prihoda od poreza na robu i usluge, stupanjem na snagu novoga Zakona o fiskalizaciji u prometu

gotovinom (NN 133/12), prihodi od poreza na robu i usluge Općine Sibinj su se i više nego udvostručili.


Prihodi iz državnog proračuna tijekom proteklog petogodišnjeg razdoblja uvelike variraju, ponajprije iz razloga

značajnih potpora ostvarenih 2010. i 2014. godine namijenjenih saniranju šteta od elementarnih nepogoda koje su

pogodile općinu Sibinj, te uzrokovale znatne štete na poljoprivrednim usjevima. Povećanje prihoda u proteklom

razdoblju vidljivo je i sa osnova prihoda od imovine, s obzirom na primjenu Zakona o postupanju s nezakonito

izgrađenim zgradama (NN 86/12, 143/13), te obvezu legalizacije bespravno sagrađenih objekata i zgrada. Jedan

od značajnih izvora prihoda Općine Sibinj čine i prihodi sa osnove komunalnog doprinosa i naknade koji u

proteklom razdoblju također bilježe oscilacije, a koje su dijelom uzrokovane zbog otpisa dugova, ali i obveze

legalizacije bespravnog sagrađenih objekata i i zgrada.

Provedenom analizom može se zaključiti da su prihodi općinskog proračuna stabilni i u kontinuiranom rastu, što

omogućava kvalitetno planiranje razvoja i ulaganja u daljnje unapređenje kvalitete života stanovništva na

području općine.

16.2. Rashodi Općine Sibinj

U tabeli koja slijedi prikazani su rashodi Općine Sibinj u razdoblju 2010. – 2014. godine:

Tablica 11: Rashodi Općine Sibinj


16.3. Financiranje javnih potreba

U okviru djelatnosti koje obnaša, Općina Sibinj kao jedinica lokalne samouprave obavlja poslove lokalnog

značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana i unaprijedila kvaliteta života i to osobito poslove koji se

odnose na uređenje naselja i stanovanje; prostorno i urbanističko planiranje; komunalno gospodarstvo; brigu o

djeci; socijalnu skrb; primarnu zdravstvenu zaštitu; odgoj i osnovno obrazovanje; kulturu, tjelesnu kulturu i šport;

zaštitu potrošača; zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša; protupožarnu zaštitu i civilnu zaštitu; promet, te ostale

poslove sukladno posebnim zakonima.

U uvjetima kontinuiranog nedostatka javnih sredstava, njihova raspodjela predstavlja ozbiljan zadatak za svaku

lokalnu samoupravu, pa tako i Općinu Sibinj. Djelotvorna raspodjela proračunskih sredstava potvrđuje dobru

namjeru vlasti da odgovorno upravlja javnim sredstvima, uključujući transparentnu javnu potrošnju, što

podrazumijeva da iza svake kune poreznih obveznika stoje jasno definirani ciljevi i prioriteti, u skladu sa

potrebama građana.

1. Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području općine Sibinj

U 2015. godini, ovim programom obuhvaćena je:

- Izgradnja i uređenje poljskih puteva, nerazvrstanih cesta i sličnih objekata niskogradnje. U 2015. godini ukupno

planirana sredstva za realizaciju programa iznose 2.100.000,00 Kn.

- Uređenje i izgradnja poslovnih i ostalih građevina. Predviđena financijska sredstva za realizaciju iznose

600.000,00 Kn

- Izgradnja i ulaganje u objekte javne rasvjete. Predviđena financijska sredstva za realizaciju iznose 1.000.000,00

Kn

- Nabava opreme i nematerijalne imovine u vrijednosti 555.000,00 Kn

2. Program održavanja komunalne infrastrukture na području općine Sibinj

Ovim programom financira se:

- Odvodnja atmosferskih voda

- Održavanje javnih površina

- Održavanje nerazvrstanih cesta

- Održavanje javne rasvjete

- Sanacija komunalnog otpada

U 2015. godini ukupno planirana sredstva za realizaciju programa iznose 1.362.850,00 Kn.


3. Program javnih potreba u području kulture, športa, obrazovanja, socijalne skrbi i religiji na području općine

Sibinj

U 2015. godini planirana su slijedeća financijska sredstva:

- Javne potrebe u kulturi – 172.000,00 Kn

- Javne potrebe u športu – 360.000,00 Kn

- Javne potrebe u obrazovanju – 150.000,00 Kn

- Javne potrebe u socijalnoj skrbi – 321.000,00 Kn

- Vjerske zajednice – 50.000,00 Kn

- Ostale javne potrebe – 155.000,00 Kn


17. RAZVOJ RURALNIH PODRUČJA

Europska unija, ruralnu Europu prepoznaje kao područje koje se prostire diljem regija različitih država, a

obuhvaća područja netaknutog krajobraza te poljoprivrednog i šumskog zemljišta, sela, male gradove i naselja

koja okružuju industrijske i regionalne centre. (http://www.hmrr.hr/hr/naslovna/)

Definiranje ruralnog prostora temelji se na dva kriterija:

- Administrativni kriterij

Razlika između ruralnih i urbanih područja se temelji na teritorijalnoj podjeli prema kojoj su manje

administrativne jedinice - općine, ruralna područja, dok su gradovi urbana područja.

- Kriterij prema gustoći naseljenosti odnosno definicija OECD-a

OECD kriterij je najčešći međusobno priznat i korišten kriterij za razlikovanje ruralnih i urbanih područja.

Temelji se na gustoći naseljenosti stanovništva. Na lokalnoj razini područja se klasificiraju kao ruralna ili urbana

temeljem praga od 150 stanovnika na km2. Na regionalnoj razini OECD definira tri skupine područja, ovisno o

udjelu stanovništva u regiji koje živi u ruralnim lokalnim područjima: pretežito ruralne regije (više od 50 %

stanovništva regije živi u lokalnim ruralnim područjima), značajno ruralne regije (15 – 50 % stanovništva regije

živi u lokalnim ruralnim područjima) i pretežito urbane regije (manje od 15 % stanovništva regije živi u lokalnim

ruralnim područjima).

Primjenom OECD kriterija razvidno je slijedeće:

- 91,6 % ukupnog područja Republike Hrvatske klasificira se kao ruralno područje, a 8,4 % kao urbano područje

- 88,7 % naselja smješteno je u ruralnim područjima, a 11,3 % u urbanim područjima sa 35 % stanovništva u 14

gradova sa više od 30.000 stanovnika

- 47,6 % ukupnog stanovništva živi u ruralnim područjima, a 52,4 % stanovništva u urbanim područjima.

Iz navedenih podatka, može se zaključiti, da prema OECD kriteriju Republika Hrvatska pripada u kategoriju

visokog stupnjua ruralnosti. U razvoju ruralnih područja Europska Unija od 1992. godine razvija i potiče

specifični model ruralnog razvoja pod nazivom LEADER, te kroz istoimenu inicijativu, financira različite

aktivnosti.


Temelj LEADER-a predstavlja suradnja između državne uprave, lokalne samouprave, nevladinih organizacija i

privatno-komercijalnog sektora s ciljem definiranja razvojnih smjernica na lokalnoj razini, razvijanja kapaciteta

te razmjene znanja i iskustava ruralnih zajednica. Navedena suradnja realizira se kroz tzv. lokalne akcijske grupe

(LAG) koje predstavljaju oblik partnerstva kojeg čine predstavnici lokalnih i regionalnih vlasti, privatnog

sektora, te civilnog društva.

Prednosti primjene modela lokalnih akcijskih grupa u razvoju ruralnih područja su:

- članovi LAG-a predstavljaju sve dijelove društva s partnerskog područja, uključujući žene i mlade

- članstvo u LAG-u otvoreno je za sve nove organizacije i pojedince koji mogu doprinijeti aktivnostima

- ključni interesi zajednice uključeni su u partnerski proces

- stavljanje naglaska na lokalno stanovništvo koje je glavni čimbenik ruralnih područja

- poboljšanje ruralnih životnih i radnih uvjeta

- iskorištavanje i razvijanje postojećih potencijala za ruralni razvoj

- potecnijali stvaranja dodane vrijednosti domaćim proizvodima, posebice olakšavajući ulazak na tržište malim

proizvodnim jedinicama kroz zajedničke aktivnosti

- osiguravanje protoka informacija i znanja za napredak u razvoju ruralnog gospodarstva i lokalne zajednice

- promicanje ruralnog razvoja putem lokalnih inicijativa i partnerstva

- korištenje strukturnih i ostalih fondova EU

- jačanje financijskih i ljudskih kapaciteta za provedbu projekata ruralnog razvoja

Primjena LEADER pristupa i osnivanje lokalnih akcijskih grupa započelo je u predpristupnom razdoblju u

Republici Hrvatskoj, te je do sada u RH službeno registriran 61 LAG.


17.1. LAG POSAVINA

S obzirom da područje općine Sibinj pripada ruralnim područjima u Republici Hrvatskoj, zajedno sa još četiri

jedinice lokalne samouprave, Općina Sibinj bila je inicijator i jedan od osnivača LAG-a „Posavina" koji obuhvaća

pet JLS smještenih zapadno od Grada Slavonskog Broda. Po formalno – pravnom obliku LAG Posavina

predstavlja udrugu koju čine predstavnici lokalne zajednice iz neprofitnog sektora, gospodarstvenici, jedinica

lokalne samouprave, javne institucije i druge organizacija koje djeluju na ovom području. Cilj osnivanja LAG-a je

umrežavanje navedenih dionika i osnaživanje razvojnih kapaciteta.

Osnovan 2011. godine, LAG Posavina nalazi se u središnjem dijelu Brodsko -posavske županije, odnosno u

najjužnijem dijelu Slavonske nizine. Na istoku graniči sa gradom Slavonskim Brodom, a na zapadu s općinom

Staro Petrovo Selo. Na sjeveru se prostire padinama Požeške i Dilj gore, a južna granica mu je rijeka Sava koja je

granica između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Danas, LAG Posavina obuvaća prostor 7 jedinica lokalne samouprave i to: općine Bebrina, Brodski Stupnik,

Nova Kapela, Čaglin, Podcrkavlje, Oriovac i Sibinj, te obuhvaća površinu od 759,49 km2.

Slika 63: Prostorni obuhvat LAG-a „Posavina"


Kroz prepoznavanje i mobliziranje lokalnih resursa, cilj LAG-a Posavina je stvoriti perspektivnu lokalnu

zajednicu za kvalitetan život ovdašnjeg stanovništva, te podići konkurentnost i unaprijediti sveobuhvatni razvoj

ovoga područja.

2013. godine kroz mjeru 202 IPARD programa u Republici Hrvatskoj pod nazivom „Priprema i provedba lokalnih

strategija ruralnog razvojga" LAG Posavina od odobrenih 450.000,00 Kn odobrenih sredstava kroz navedenu

mjeru iskoristio je 81% ili 363.821,90 Kn. Sukladno Pravilniku o provedbi mjere 202 navedena sredstva utrošena

su za prezentiranje i promoviranje LAG-a, organizaciju i provedbu edukativnih radionica na području LAG-a,

sudjelovanje na sajmovima, za stručna usavršavanja i programe obrazovanja članova i zaposlenika LAG-a iz

područja upravljanja projektima u ruralnom razvoju i poslovnog planiranja, te sudjelovanje na tematskim

seminarima i radionicama.

LAG Posavina do sada je bio nositelj i/ili partner na nekoliko projekata:

- „LAG Posavina - model razvitka ruralnog područja RH po uzoru na slične primjere u EU" koji se provodio u

sklopu obilježavanja EU tjedna u Brodsko-posavskoj županiji

- "Aktivni roditelji za aktivnu zajednicu" – partner na projektu koji se financira iz Europskog socijalnog fonda,

ukupne vrijednosti 1.032.559,00 kn

- "Pokreni sebe u svojoj lokalnoj zajednici"- projekt Bebrinske udruge mladih koji se financira iz Europskog

socijalnog fonda, a u kojemu je LAG Posavina partner; ukupna vrijednost projekta iznosi 533.290,00 Kn


IV. STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE SIBINJ DO 2020.

1. SWOT ANALIZA

Svaki plan i program koji uključuje razvojnu komponentu, odnosno analizira problematiku i definira ciljeve

razvoja, sadrži u svom programskom dijelu SWOT analizu.

SWOT je akronim nastao od engleskih riječi:

? Strenghts - snage

? Weaknesses - slabosti

? Opportunities - mogućnosti

? Threats - prijetnje

SWOT analiza je analitički okvir za dobivanje relevantnih informacija o Općini Sibinj i o okolini u kojoj djeluje

sada i u budućnosti. Svrha analize je utvrđivanje mogućnosti i prijetnji u okolini i vlastitih snaga i slabosti. Temelji

se na pretpostavci da se najveći uspjeh postiže maksimiziranjem vlastitih snaga i prilika u okolini uz istodobno

minimiziranje prijetnji i slabosti.


SWOT ANALIZA KOMUNALNE I DRUŠTVENE INFRASTRUKTURE


SWOT ANALIZA ZAŠTITE OKOLIŠA


SWOT ANALIZA SEKTORA GOSPODARSTVA


SWOT ANALIZA UPRAVLJANJA, DRUŠTVENOG I SOCIJALNOG RAZVOJA


2. VIZIJA RAZVOJA OPĆINE SIBINJ

Vizija se pojavljuje kao polazište i odredište u procesu strateškog planiranja i u implementaciji strateškog

razvojnog programa. Smjer i putokaz kojim putem treba krenuti, da bi se u definiranom vremenskom razdoblju

stiglo na odredište. Vizija razvoja općine Sibinj definirana je temeljem održanih sastanaka s ključnim sudionicima

iz javnog, privatnog i civilnog sektora s područja općine kao i predstavnicima Općine Sibinj.

S nastojanjem da se što realnije projicira buduće stanje koje se planira ostvariti do 2020. godine, vizija razvoja

općine glasi:

Općina Sibinj svoj razvoj temelji na na povoljnom geoprometnom položaju i bogatstvu prirodnih resursa. Stabilno i konkurentno

gospodarstvo, razvijena ekološka poljoprivreda, te razvoj turizma koji se temelji na uređenim i očuvanim prirodnim ljepotama, glavne

su strateške odrednice održivog razvoja područja općine. Kroz sinergijsko djelovanje svih potencijala, sa osviještenim i aktivnim stanovnicima, općina Sibinj je mjesto za kvalitetan i

skladan život stanovništva sa visokim stupnjem socijalne osjetljivosti


3. STRATEŠKI RAZVOJNI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE

Ciljevi su temeljna pretpostavka za ostvarenje vizije razvoja Općine Sibinj. U tu svrhu, definirano je 5 strateških razvojnih ciljeva, s pripadajućim prioritetima i mjerama:


U nastavku je dan pregled strateških ciljeva, prioriteta i mjera općine Sibinj za razdoblje 2015. – 2020. godine.

Razvojni su prioriteti hijerarhijski najviša operativna razina koja će se operacionalizirati putem prioritetnih

područja djelovanja koji sadrže mjere provedbe. Svaka pojedina mjera se dalje operacionalizira do najnižeg

nivoa, te provodi kroz aktivnosti, programe i projekte.


4. HORIZONTALNE TEME

U procesu izrade Strateškog razvojnog programa općine Sibinj posebna pozornost usmjerena je usklađenosti

ciljeva, prioriteta i mjera s tzv. horizontalnim načelima dobre prakse EU-a u lokalnom gospodarskom razvoju.

Ova načela razvila su se iz dugog iskustva u bavljenju gospodarskim promjenama na lokalnoj i regionalnoj razini,

a to su: f

- Informacijsko društvo

- Održivi razvoj i zaštita okoliša

- Jednake mogućnosti i ljudska prava

4.1. Informacijsko društvo

„Informacijsko društvo" kao pojam je uveden početkom 1990-ih godina kao odgovor Europske unije na

revoluciju u društvu potaknutu ubrzanim razvojem komunikacijskih tehnologija. Budući da tehnološki napredak

omogućuje obradu, pohranjivanje, pristup i prijenos informacija u bilo kojem obliku i neovisno o udaljenosti,

vremenu i količini, razvoj informacijske tehnologije uvelike mijenja način na koji živimo i radimo. U tom

kontekstu, cilj informacijskog društva je jačanje gospodarske konkurentnosti EU i poboljšanje ekonomskih i

društvenih struktura. Prvi strateški dokument o informacijskom društvu, „Put Europe u informacijsko društvo",

predstavljen je 1994. godine i u njemu su predložene mjere za stvaranje standarda i okvira za informacijsko

društvo. Budući da je adekvatna tehnologija ključna za to, EU je odonda veliku pozornost posvetila otvaranju

tržišta i ulaganju u tehnologiju. U Lisabonu je 2000. godine pokrenuta inicijativa eEurope za razdoblje do 2005.

godine, kojom se građanima nastojalo omogućiti kvalitetnije, brže i transparentnije usluge (primjerice

elektroničko zdravstvo, elektroničko učenje i elektroničke vladine usluge). Za razdoblje od 2005. do 2010. godine

donesena je strategija i2010, koja je za cilj imala potaknuti razvoj i korištenje digitalnih tehnologija u

svakodnevnom životu, s posebnim naglaskom na uvođenje širokopojasnog interneta.

U prosjeku, 93% Europljana koristi širokopojasni Internet, ali je potrebno istaknuti da samo pojedine zemlje nude

tu vrstu pristupa Internetu i u ruralnim područjima. Europski statistički ured EUROSTAT je u prosincu 2012.

godine objavio rezultate istraživanja o korištenju informatičkih tehnologija među pojedincima i tvrtkama na

europskoj razini. U navedeno istraživanje bili su uključeni i hrvatski građani i tvrtke.


Istraživanje je pokazalo da su hrvatske tvrtke u okviru europskog prosjeka po pitanju korištenja informatičkih

tehnologija – 96% hrvatskih tvrtki ima pristup internetu (95% u EU), 41% koristi razne mobilne uređaje za pristup

internetu (47% u EU), dok 66% hrvatskih tvrtki ima mrežnu stranicu (69% u EU). Po pitanju korištenja mrežnih

alata za ispunjavanje obveza prema javnim tijelima, hrvatske tvrtke uglavnom ne zaostaju znatno za ostatkom

Europske unije – 78% hrvatskih tvrtki preuzima sve potrebne obrasce s interneta (76% u EU), 72% pronalazi

potrebne informacije i propise na internetu (74% u EU) dok ih 63% koristi Internet za slanje ispunjenih obrazaca

javnim tijelima (69% u EU).

Digitalna agenda za Europu je jedna od sedam tematskih inicijativa stvorenih unutar strategije Europa 2020, i

definira ulogu informacijskih i komunikacijskih tehnologija u dostizanju ciljeva zacrtanih u strategiji Europa

2020. Glavni cilj ove inicijative je maksimizirati društveni i ekonomski potencijal informacijskih i

komunikacijskih tehnologija, a posebice interneta, u svim sferama poslovnog i društvenog života, i to kroz

poticanje inovacija i ekonomskog rasta, kao i poboljšanja u dnevnom životu građana i tvrtki. Veća primjena

digitalnih tehnologija će povećati kvalitetu života Europljana kroz bolju zdravstvenu skrb, sigurniji i učinkovitiji

promet, čišći okoliš, nove medijske mogućnosti i lakši pristup javnim uslugama i kulturnim sadržajima. U skladu s

tim, metode ostvarivanja informacijskog društva su sljedeće:

- poticanje istraživanja, razvoja i korištenja novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT)

- stvaranje regulatornog okvira i standarda koji će omogućiti tržišno natjecanje

- poticanje razvoja aplikacija, sadržaja i inicijativa koje građanima omogućuju sudjelovanje u informacijskom

društvu i korištenje njegovih prednosti.

Najveći izvori financiranja informacijskog društva u financijskoj perspektivi EU od 2014. do 2020. godine će biti

program Horizont 2020 i financijski instrument Connecting Europe. Program Horizont 2020 će objediniti sve

postojeće europske programe financiranja na području istraživanja i inovacija, kao npr. CIP i FP7. Istraživanja i

inovacije u okviru informacijskih i komunikacijskih tehnologija u okviru programa Horizont 2020 će donijeti

napredak europskim građanima i poduzetnicima te odgovoriti rastućim potrebama u zdravstvu, prometu, zaštiti

okoliša i informatičkoj sigurnosti.

Connecting Europe će u financijskoj perspektivi od 2014. do 2020. godine biti jedan od ključnih instrumenata za

promicanje rasta, zapošljavanja i konkurentnosti kroz ciljana infrastrukturna ulaganja na europskoj razini, i to na

području prometa, energije i informatizacije. EU planira uložiti novac u projekte koji će privući dodatne privatne i

javne izvore financiranja koristeći inovativne financijske instrumente, poput europskih projektnih obveznica, što

bi u konačnici moglo značiti investicije višestruko vrjednije od sredstava uloženih od strane EU.


Od 50 milijardi Ä, koliko je predviđeno za cijeli instrument, 9,2 milijarde Ä će biti namijenjene ulaganjima u brži

Internet i europske digitalne usluge od kojih će preko 100 milijuna Europljana imati izravne koristi.

Kao i u većini drugih ruralnih područja, gospodarstvo na području općine Sibinj ovisno je o tradicionalnim

tehnologijama, te je nedovoljan broj proizvoda s većom dodanom vrijednošću. Ujedno, još je relativno slabo

korištenje suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija od strane poduzetnika, primarno onih malih i

srednjih, u svakodnevnom poslovanju. Jednako tako, još uvijek je relativno mali broj korisnika suvremenih

informacijskih tehnologija i među lokalnim stanovništvom, što dovodi i do smanjenih mogućnosti pristupa

informacijama, a time i do nepovoljnijeg položaja u odnosu na korisnike IKT-a. Vrlo je značajno da primjena

informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT) ne ostane ograničena na poslovni sektor već da ima snažne

implikacije na dobro upravljanje Općinom kao i na cjelokupno civilno društvo. Prioriteti i mjere iz Strateškog

razvojnog programa podržavaju projektne prijedloge vezane za informacijsko-komunikacijske tehnologije u

smislu izobrazbe, razvoja ljudskih resursa i osiguranja komunikacijske infrastrukture. Suvremena dostignuća

informacijsko-komunikacijskih tehnologija koristit će se za razvoj novih mogućnosti u različitim gospodarskim

sektorima (u uslužnim djelatnostima, posebice turizmu za kojega suvremene informacijske tehnologije

predstavljaju izuzetno značajan medij promidžbe kao i distribucije), te poboljšanje logističke konkurentnosti.

Sve aktivnosti/projekti definirani Strateškim razvojnim programom usmjereni su da u poticanju gospodarskih

aktivnosti uzmu u obzir značenje koje informacijsko-komunikacijske tehnologije imaju za rast konkurentnosti:f

- pomažu društveno izoliranim osobama i zajednicama kako bi se riješio problem njihove isključenosti, odnosno

kako bi ih se uključilo u razvojne procese

- koriste se u strateškim mogućnostima zaposlenja te da se osigura adekvatna i održiva infrastruktura za podršku

takvih mogućnosti;

- na odgovarajući način pomažu boljoj i uspješnijoj promociji kulturno-povijesnog nasljeđa i baštine radi razvoja

turizma i podizanja kvalitete života lokalnog stanovništva.

- Dugoročne implikacije u svim sektorima poslovanja i kvalitete života – jačanje konkurentnosti poslovnih

subjekata, jača prisutnost zajednica u javnosti, razvoj novih individualnih vještina kod pojedinaca koje doprinose

otvaranju novih mogućnosti.

Da bi se navedeno i ostvarilo, mora postojati i svijest i razumijevanje o tome što se sve može postići uz pomoć

informacijske i komunikacijske tehnologije, a to zahtijeva široku edukaciju na svim razinama.


4.2. Održivi razvoj i zaštita okoliša

Intenzivan industrijski razvoj tijekom 20. stoljeća izazvao je niz problema vezanih za okoliš kao što su klimatske

promjene, oštećenje ozonskog omotača, pojava elementarnih nepogoda i uništenje šuma. Pod utjecajem tih

saznanja ojačala je svijest o važnosti zaštite i očuvanja okoliša, te su Ujedinjeni narodi 1983. godine osnovali

Svjetsku komisiju za zaštitu životne sredine i razvoj (poznatu pod nazivom „Brundtland komisija") koja je imala

zadatak ispitati stanje životne okoline i načine izravnog uključivanja zaštite i očuvanja okoliša u planove razvoja.

1987. godine u izvještaju „Brundtland komisije" pod naslovom "Naša zajednička budućnost" po prvi puta se

spominje pojam održivog razvoja koji je definiran kao razvoj koji zadovoljava potrebe današnjih generacija ne

ugrožavajući buduće generacije u zadovoljavanju njihovih potreba.

Na ovoj se definiciji temelje sveobuhvatna nastojanja međunarodne politike po pitanju zaštite životne sredine. Ta

su nastojanja formulirana na konferenciji u Rio de Janeiru održanoj 1992. godine pod nazivom "Skup o Zemlji" u

okviru koje je usvojena Agenda 21 (Akcijski plan za 21. stoljeće) koja daje snažnu potporu integriranju održivog

razvoja u sveoubuhvatne procese razvoja. U tom globalnom planu prepoznati su problemi ljudskog odnosa prema

okolišu, ustanovljeni njihovi uzroci, te predložene aktivnosti za njihovo rješavanje. Naglašeno je da se problemi

moraju rješavati aktivnostima na svim razinama, od globalne do lokalne razine, te da ključnu ulogu u ostvarivanju

održivog razvoja moraju imati lokalne vlasti, kojima je upućen poziv da zajedno sa svojim stanovnicima potaknu

razgovor o održivom razvoju i naprave pojedinačne nacrte djelovanja na tom putu, specifične za svoje područje -

lokalne Agende 21.

Danas u modernom svijetu postoji tendencija da probleme zaštite okoliša analiziraju stručnjaci, koji predlažu

svoja rješenja. Razna se "rješenja" usvajaju i raspravljaju u okviru različitih razvojnih strategija koje promiču

političari. Tada rješenja ugrađena u razvojne strategije administriraju i provode službenici ili od vlade određene

organizacije civilnog društva. Građani (javnost) često, u najboljem slučaju, imaju izbor između prije određenih i

suprotstavljenih rješenja iza kojih se kriju različiti interesi, a ne opće dobro.

Proces planiranja uz sudjelovanje javnosti u kojem lokalna zajednica ima proaktivnu ulogu još uvijek nije

uobičajena praksa u Hrvatskoj. Iz tog razloga često nastaju neprovedivi planovi i projekti, koje građani ne vide kao

„svoje". Građani nisu bili uključeni u planiranje i proces odlučivanja, a njihova mišljenja, pristupi, vrijednosti i

ideje nisu uzeti u obzir.


Mnoge su lokalne samouprave kolebljive ili se boje poticati sudjelovanje građana, jer smatraju da će ono dodatno

opteretiti njihove već ionako oskudne resurse, osobito proračun. Lokalne su samouprave u strahu da će građani,

ako ih se pita za mišljenje, odmah tražiti od lokalne samouprave veću brigu za okoliš i skuplje načine rješavanja

problema u okolišu.

Uvriježeno je mišljenje da je sudjelovanje građana ponajprije poželjno za lokalne samouprave sa stabilnijom

financijskom osnovicom. Međutim, ta je predodžba u potpunosti kriva. Pravi smisao sudjelovanja građana ne

sastoji se samo u tome da se od građana traže njihovi odgovori o tome što žele da bude učinjeno ili koje usluge

trebaju, već ono donosi brojne prednosti poput povećanje razumijevanja građana o mogućnostima poboljšanja

kvalitete okoliša; povećanje brige zajednice za rješavanje problema okoliša, što pomaže pri društvenom

povezivanju i osjećaju društvene odgovornosti; jačanje osjećaja kod građana da njihovo sudjelovanje ima

pozitivan utjecaj na uvjete života u njihovoj zajednici; povećanje znanja i svijesti o utjecaju poslovnog sektora na

okoliš i zajednicu u kojoj djeluje; smanjenje prostora za potencijalne sukobe s lokalnom samoupravom; donošenje

kreativnih rješenja koja odgovaraju lokalnim potrebama; kompetentnije donošenje kvalitetnijih odluka,

uvažavanjem različitih mišljenja i pristupa, vrijednosti i ideja te prikupljanje izravnih spoznaja o okolini u kojoj

žive članovi zajednice; unaprjeđenje svijesti građana o pitanjima zaštite okoliša i razumijevanje javnosti za

projekte i pitanja koja su utjecala na donošenje odluka, što je uvjet za povećanje povjerenja građana u institucije

vlasti.

Stoga je ovim Strateškim razvojnim programom obuhvaćeno uključivanje zajednice u ciljeve planiranja zaštite

okoliša na lokalnoj razini koje će omogućiti lokalnom stanovništvu izražavanje potreba i problema, sudjelovanje

u izradi i provođenju programa zaštite okoliša, unaprijeđenje znanja i vještina lokalnog stanovništva, ali i aktivan

doprinos stvaranju dugoročnog partnerstva unutar same zajednice.

4.3. Jednake mogućnosti i ljudska prava

Već Ugovor EU iz Amsterdama 1989. naglašava važnost jednakih mogućnosti u programima koje financira EU.

Promicanje jednakih mogućnosti odnosi se ne samo na ravnopravnost spolova nego i na jednake mogućnosti,

odnosno ravnopravnost za sve socijalno isključene osobe kao što su invalidne osobe, odnosno osobe smanjih

radnih sposobnosti, etničke skupine, bivši ovisnici o narkoticima, bivši prijestupnici, starije nezaposlene osobe,

samohrani roditelji, ruralne periferne zajednice slabijih obrazovnih mogućnosti itd. Promicanje jednakih

mogućnosti zahtijeva uklanjanje prepreka kako strukturalno tako i u ponašanju, a koje ograničavaju sposobnost

pojedinca da sudjeluje u socioekonomskom životu zajednice.


Definiranje strateških razvojnih ciljeva i prioriteta Strateškog razvojnog programa općine Sibinj temeljeni su na

pretpostavci da svi dionici društva moraju imati pozitivnu ulogu u budućem razvoju područja općine. Stoga

"jednake mogućnosti" prožimaju cijeli proces izrade Strateškog razvojnog programa, od osnovne analize do

izbora projekata. Jednakost spolova i osiguranje pristupa mogućnostima za sve članove zajednice, ima velike

gospodarske implikacije za općinu Sibinj.

Premda svi prioriteti i mjere u Strateškom razvojnom programu polaze od načela "jednakih mogućnosti", posebno

ističemo slijedeće prioritete i mjere:

- SRC 4 – P1 Jače uključivanje civilnog društva u socio-ekonomski razvoj; M2 Poticanje razvoja socijalnog

poduzetništva, M3 Poticanje razvoja volonterizma

- SRC 5 - P1 Ulaganja u obrazovanje i ljudske potencijale; M1 Poticanje obrazovanja za zapošljivost i

konkurentnost na tržištu rada

- SRC 5 – P2 Uspostava poticajnog socijalnog okruženja; M1 Unapređenje zdravstvene zaštite i socijalne

sigurnosti, M2 Integracija osoba u nepovoljnom položaju na tržište rada


5. USKLAĐENOST S RAZVOJNOM DOKUMENTACIJOM VIŠIH RAZINA

Prepoznavanje i uvažavanje šireg planskog konteksta ključan je element svakog razvojnog plana. Širi planski

kontekst ove Strategije razvoja su županijski razvojni planovi i strategije, nacionalni razvojni planovi i strategije,

te politike, strategije i programi EU-a. Prilikom pripreme Strateškog razvojnog programa općine Sibinj za

razdoblje 2015. – 2020. vodilo se računa o njezinoj usklađenosti s navedenim širim okvirom na način da slijede

opće razvojne smjernice zadane strateškom dokumentacijom više razine.


V. PROVEDBA STRATEŠKOG RAZVOJNOG PROGRAMA

1. INSTITUCIONALNI OKVIR

Uspješan i održiv razvoj općine Sibinj predstavlja kompleksan proces u kojemu je koordiniranost institucija u

procesu provedbe Strateškog razvojnog programa ključna. Dobro kapacitirane, lokalne institucije moraju biti

organizirane i dostupne tako da pomognu u identificiranju i mobiliziranju svih resursa u svrhu implementacije

SRP-a. Kako bi se Strategija uspješno provela potrebna je suradnja između središnje državne, regionalne i lokalne

vlasti, ali i različitih tijela uprave, institucija i poduzeća, te svih drugih dionika na lokalnoj razini.

USPJEŠNA IMPLEMENTACIJA STRATEŠKOG RAZVOJNOG PROGRAMA

Navedeno najviše dolazi do izražaja kod velikih kapitalnih projekata, kod koji se isprepleću nadležnosti državne,

regionalne i lokalne razine, te financiranje i provedba aktivnosti projekata.

Provedba Strateškog razvojnog programa općine Sibinj u najvećoj je mjeri u nadležnosti javnog sektora. Javni

sektor uključuje Općinu i institucije, odnosno organizacije i ustanove javnog sektora s područja općine Sibinj kao

što su škole i sl. Ključnu ulogu u provedbi Strateškog razvojnog programa ima Općina Sibinj, odnosno Jedinstveni

upravni odjel.


Planskim dokumentima koje donosi, Općina će osigurati provedbu Strateškog razvojnog programa, te poduzimati

mjere/aktivnosti iz svoje nadležnosti kako bi se što uspješnije implementirale sve definirane razvojne mjere. U

okviru svoga djelokruga rada Jedinstveni upravni odjel prati provedbu, priprema i provodi općinske razvojne

projekte te obavlja i druge poslove od značaja za provedbu Strateškog razvojnog programa.

Vrlo značajan dionik u provedbi Strateškog razvojnog programa je i privatni sektor kao pokretač razvoja i

zapošljavanja. Jedan od ciljeva Strateškog razvojnog programa je potaknuti i afirmirati dijalog s poslovnim

sektorom, te ukloniti zapreke i stvoriti što kvalitetnije okruženje za djelovanje i realizaciju poduzetničkih

inicijativa kojima se ostvaruje razvoj gospodarstva i novo zapošljavanje, te dugoročno poboljšava kvaliteta života

stanovništva. Stoga su strategijom definirane mjere koje trebaju osigurati povoljniju poduzetničku klimu,

osnovnu poduzetničku infrastrukturu, ali i kontinuiranu institucionalnu potporu jačanju gospodarskih aktivnosti.

Provedbom strategije treba omogućiti jače sudjelovanje privatnog sektora i u tradicionalno „javnim" funkcijama:

obrazovanju, kulturi, sportu, te zdravstvu i socijalnoj skrbi.

Kako u samoj izradi, tako i u provedbi Strateškog razvojnog programa općine Sibinj, civilni sektor ima značajnu

ulogu. Organizacije civilnog društva su važan sudionik u procesu razvoja općine i cjelokupne lokalne zajednice.

Uspostavljanjem kvalitetne suradnje s ostalim dionicima i proaktivnim djelovanjem, organizacije civilnog

društva mogu ne samo doprinijeti poboljšanju kvalitete života na području općine, nego i utjecati na povećani

dotok financijskih sredstava iz nacionalnih i EU fondova i programa namijenjenih financiranju inicijativa i

projekata iz različitih područja djelovanja.

Stoga, kako bi se osigurala uspješna provedba Strateškog razvojnog programa formirat će se Radna grupa za

provedbu, koja će biti zadužena za koordinaciju i praćenje provedbe Strateškog razvojnog programa, a činiti će je

četiri člana. Radna grupa za provedbu biti će odgovorna za koordinaciju i praćenje provedbe i realizaciju

definiranih prioriteta i mjera, te komunikaciju s dionicima i prikupljanje razvojnih projekata. Članovi Radne

grupe za provedbu sastajat će se jednom svaka četiri mjeseca kako bi razmijenili informacije o odrađenim

aktivnostima i dogovorili konkretne aktivnosti za naredno razdoblje.


2. BAZA PROJEKTNIH IDEJA/RAZVOJNIH PROJEKATA OPĆINE SIBINJ


3. FINANCIJSKI OKVIR I IZVORI FINANCIRANJA

Implementacija Strateškog razvojnog programa općine Sibinj do 2020. godine ovisiti će o osiguranju i privlačenju

sredstva potrebnih za provedbu definiranih mjera. Pribavljanje i održavanje dugoročnih izvora financiranja za

SRP općine Sibinj predstavlja značajan izazov uzevši u obzir da izrada i provedba SRP-a nije zakonom propisana

na razini lokalne samouprave.

Financijski okvir Strateškog razvojnog programa općine Sibinj, izrađen je na temelju baze projektnih

ideja/razvojnih projekata, proračuna i planova nabave Općine Sibinj, procjene mogućnosti povlačenja sredstava

iz fondova nacionalne razine, fondova i programa EU, kao i drugih međunarodnih izvora.

Bitno je napomenuti da su prilikom izrade, a u svrhu dobivanja što realnijeg okvira, iz procjene bili isključeni

veliki investicijski projekti za čiju implementaciju je odgovorna nacionalna razina. Također vodilo se računa i o

tome da kod velikih infrastrukturnih projekata kojima je nositelj Općina, ne uzimaju cjelokupni iznosi projekata,

već samo onaj dio za koji se pretpostavlja da će se zaista i utrošiti u implementacijskom periodu. Ukupna planirana

financijska sredstva za provedbu SRP-a do 2020. godine iznose 183.636.000,00 Kn ili 24.130.880,42 EUR.

U tabeli koja slijedi prikazan je indikativni pregled i alokacija financijskih sredstava po ciljevima, odnosno

prioritetima za razdoblje primjene Strateškog razvojnog programa:


Na nacionalnoj razini financiranje predviđenih mjera i projekata u okviru predloženih mjera moguće je putem

bespovratnih sredstava nadležnih ministarstava, fondova i programa i to:

Ministarstvo poduzetništva i obrta

- Program poticanja poduzetništva i obrta – Poduzetnički impuls

Tijekom 2015. godine, Poduzetničkim impulsom putem javnih poziva obuhvaćena je dodjela bespovratnih

sredstava za:

- Jačanje konkurentnosti prerađivačke industrije (Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije

(HAMAG-BICRO))


- Jačanje konkurentnosti uslužnih djelatnosti (Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije

(HAMAG-BICRO))

- Cjeloživotno obrazovanje za obrtnike

- Sudjelovanje na međunarodnom sajmu INTEROP Las Vegas 2015 i za posjet Silicijskoj dolini

- Sudjelovanje na predstavljanju pred inozemnim ulagačima, „Investors meet innovations" Bloomberg, London,

Velika Britanija

- Domaće sajmove, međunarodne sajmove i manifestacije

- Revitalizaciju poslovnih prostora

Ministarstvo poljoprivrede

- Državne potpore – stočarstvo, mljekarstvo, pčelarstvo, drvna industrija

- Program izravnih plaćanja 2015. – 2020.

Program izravnih plaćanja uključuje program osnovnog plaćanja, zeleno plaćanje (poljoprivredne prakse korisne

za klimu i okoliš – raznolikost usjeva, ekološki značajne površine, čuvanje trajnih travnjaka i pašnjaka), dodatno

preraspodijeljeno plaćanje, dodatno plaćanje za mlade poljoprivrednike, program potpore za male

poljoprivrednike

- IAKS mjere ruralnog razvoja za 2015. godinu – iz državnog proračuna se isplaćuju potpore za integriranu

poljoprivrednu proizvodnju, te očuvanje izvornih i zaštićenih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja

- Potpore male vrijednosti u poljoprivredi i ruralnom razvoju

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

Kao i svaka druga država članica Europske Unije i Republika Hrvatska sukladno obvezama iz Ugovora o

pristupanju Hrvatske u EU osnovala je Agenciju za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. U

okviru djelatnosti koje obnaša, APPRRR provodi nacionalne mjere potpora u poljoprivredi i ribarstvu, mjere

Zajedničke poljoprivredne politke EU (izravna plaćanja i IAKS mjere ruralnog razvoja), mjera Zajedničke

organizacije tržišta EU (intervencije u stočarstvu/bilinogojstvu; raspodjela uvozno/izvoznih dozvola; proizvodna

ograničenja u sektoru mlijeka i šećera; provedba mjera privatnog skladištenja; provedba Sheme školskog voća i

Sheme školskog mlijeka), mjere IPARD programa (6 mjera), provodi Nacionalni program pomoći sektoru

pčelarstva, Nacionalni program pomoći sektoru vinarstva, provodi mjere Zajedničke ribarstvene politike EU,

mjere potpora osiguranja usjeva, te provodi programe kapitalnih ulaganja.


U okviru Programa ruralnog razvoja moguće je financiranje slijedećih projekata:

- Ulaganja u fizičku imovinu (potpore ulaganjima u restrukturiranje, modernizaciju i povećanje konkurentnosti

poljoprivrednih gospodarstava; zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva s ciljem smanjenja štetnog

utjecaja na okoliš; te korištenje obnovljivih izvora energije)

- Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja (potpore za pokretanje poslovanja mladim

poljoprivrednicima; ulaganja u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima i potpore za

razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava)

- Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima (potpore za sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj

općina i sela u ruralnim područjima i njihovih temeljnih usluga te planova zaštite i upravljanja koji se odnose na

lokalitete Natura 2000. i druga područja visoke prirodne vrijednosti; ulaganja u izradu, poboljšanje ili proširenje

svih vrsta male infrastrukture, uključujući ulaganja u obnovljive izvore energije i uštedu energije; ulaganja u

pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno

vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu)

- LEADER – CLLD (korisnici potpora su Lokalne akcijske grupe)

Ministarstvo turizma

- Razvoj novih i inovativnih turističkih proizvoda i poboljšanje postojećih koji doprinose razvoju turističkih

destinacija

- Podizanje konkurentnosti turističkih gospodarstava

- Sufinanciranje strukovnih udruga u turizmu i ugostiteljstvu

- Promocija i jačanje kompetencija strukovnih zanimanja za turizam

Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova

- Program održivog razvoja lokalne zajednice

U okviru Operativnog programa 'Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. javnim pozivima na dostavu projektnih

prijedloga, sufinancirati će se:

- Razvoj mreže poduzetničkih potpornih institucija (PPI) za pružanje visokokvalitetnih usluga za MSP

- Razvoj poslovne infrastrukture

- Izgradnja proizvodnih kapaciteta MSP i ulaganja u opremu

- Ulaganja u proizvodnu tehnologiju MSP

- Podrška razvoju hotela s dodatnim sadržajima


- Podrška poduzećima u zadovoljavanju zahtjeva norma, ocjeni sukladnosti i certifikaciji u svrhu poboljšanog

pristupa tržištima i povećanja konkurentnosti

- Povećanje konkurentnosti i učinkovitosti poduzeća u potpomognutim područjima

putem IKT–a

- Energetska obnova zgrada i poticanje OIE u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja

- Priprema i provedba programa razvoja kulturne baštine

- Promicanje održivog korištenja prirodne baštine

- Proširenje, modernizacija i unapređenje studentskog smještaja

Ministarstvo gospodarstva

- Poticanje razvoja komunalnog gospodarstva i komunalnog standarda

- Razvoj hrvatskih klastera konkurentnosti

- Regionalne potpore kapitalnih ulaganja

- Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja

Ministarstvo kulture

- Izgradnja/adaptacija/opremanje kulturnih objekata

- Sanacija/adaptacija sakralnih objekata

- Istraživanja i zaštita kulturno povijesnih lokaliteta i objekata

- Projekti razvoja novih kulturnih programa i sadržaja

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

- Izgradnja/modernizacija/opremanje odgojno – obrazovnih objekata

- Izgradnja/modernizacija/opremanje školsko- sportskih dvorana

- Projekti izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja

Ministarstvo socijalne politike i mladih

- Izgradnja/modernizacija/opremanje objekata socijalne skrbi

- Projekti razvoja institucionalnih i izvaninstitucionalnih usluga socijalne skrbi

- Projekti socijalnog uključivanja marginaliziranih skupina stanovništva

Ministarstvo zdravlja

- Projekti zdravstvenih organizacija

- Projekti iz područja ovisnosti

- Projekti iz područja psihosocijale

- Projekti iz područja zdravstva


Hrvatske vode

- Projekti izgradnje sustava vodoopskrbe i odvodnje

- Projekti iz područja upravljanja vodama

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Fond dodjeljuje sredstva pravnim i fizičkim osobama radi financiranja programa, projekata i drugih aktivnosti,

utvrđenih sukladno odredbama Zakona o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, putem zajmova,

subvencija, financijske pomoći i donacija za slijedeće:

- sufinanciranje istraživačkih i razvojnih aktivnosti u području klimatskih promjena

- sufinanciranje građenja (radove i opremu) i stručni nadzor građenja reciklažnog dvorišta

- izradu projektne dokumentacije za ishođenje građevinske dozvole u cilju građenja reciklažnog dvorišta

- sufinanciranje međunarodnih projekata sufinanciranih sredstvima Europske unije

- sufinanciranje ostalih mjera energetske učinkovitosti u prometu

- sufinanciranje trgovačkih društava i fizičkih osoba (obrtnika) za provedbu projekata edukacije vozača o

elementima eko vožnje

- sufinanciranje energetskih pregleda zgrada i građevina i uvođenja sustava gospodarenja (upravljanja) energijom

u skladu sa normom HRN EN ISO50001 u malim i srednjim poduzećima i kod fizičkih osoba (obrta)

- sufinanciranje energetskih pregleda zgrada i građevina i uvođenja sustava gospodarenja (upravljanja) energijom

u skladu sa normom HRN EN ISO50001 u velikim poduzećima

- sufinanciranje projekata obnovljivih izvora energije u turističkom sektoru

- Javni poziv za neposredno sufinanciranje (EnU-1/2015) energetskih pregleda sustava javne rasvjete

- Javni poziv za neposredno sufinanciranje (EnU-2/2015) izrade projektne dokumentacije za projekte energetski

učinkovite i ekološke javne i vanjske rasvjete

- subvencije trgovačkim društvima za poticanje obrazovnih i informativnih programa i projekata u području

zaštite okoliša i prirode

- sufinanciranje kupnje električnih i hibridnih vozila (kategorija l1, l3, l6, l7, m1, n1) trgovačkim društvima i

fizičkim osobama (obrtnicima) dodjelom subvencija

- sufinanciranje poticanja obrazovnih, istraživačkih, razvojnih studija, projekata i programa u području zaštite

okoliša i prirode

- sufinanciranje provedbe obrazovnih, istraživačkih i razvojnih aktivnosti


- sufinanciranje projekata organizacija civilnog društva (udruga) u području zaštite okoliša i prirode, energetske

učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije

- sufinanciranje izrade programa i planova energetske učinkovitosti jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave

- sufinanciranje projekata zaštite i očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti

- sufinanciranje kupnje električnih i hibridnih vozila l1,l3,l6,l7,m1 i n1 kategorija građanima dodjelom donacije

- sufinanciranje nabave komunalnih vozila

- sufinanciranje energetske obnove nestambenih zgrada

- sufinanciranje provedbe projekata energetski učinkovite i ekološke javne i vanjske rasvjete

- sufinanciranje energetske obnove višestambenih zgrada

- sufinanciranje izrade projektne dokumentacije za projekte povećanja energetske učinkovitosti u višestambenim

zgradama

- sufinanciranje nabave opreme za nadogradnju sustava prikupljanja otpada u pogledu obračuna naplate

komunalne usluge odvoza otpada po volumenu ili masi

- sufinanciranje nabave mobilnih reciklažnih dvorišta

- sufinanciranje nabave komunalne opreme za odvojeno prikupljanje otpada

- sufinanciranje nabave i ugradnje uređaja za mjerenje potrošnje toplinske energije u postojećim višestambenim

zgradama

- sufinanciranje energetskih pregleda i energetskog certificiranja postojećih višestambenih zgrada

Fond za razvoj turizma

- Program razvoja javne turističke infrastrukture

Hrvatska turistička zajednica

- Potpore turističkim događanjima

- Potpore za programe razvoja i uvođenja na tržište složenih turističkih proizvoda za tržište posebnih interesa

Hrvatske autoceste, Županijska uprava za ceste Brodsko posavske županije

- Projekti izgradnje/modernizacije državnih i županijskih prometnica i prometnih objekata

Brodsko posavska županija

- svi projekti u skladu sa Županijskom razvojnom strategijom


Osim prethodno navedenih potencijanih izvora financiranja na nacionalnoj razini, za provedbu mjera i projekata

definiranih Strateškim razvojnim programom općine Sibinj na raspolaganju su i Strukturni fondovi Europske

unije iz kojih se financiraju razvojni projekti koji doprinose smanjivanju razlika između razvijenijih i manje

razvijenih dijelova EU, kao i promicanju ukupne konkurentnosti europskog društva i gospodarstva i to:

1. Europski socijalni fond (ESF) - European Social Fund predstavlja glavni financijski instrument Europske

unije za ostvarivanje strateških ciljeva politike zapošljavanja. Fond osigurava podršku europskim regijama koje

su pogođene visokom stopom nezaposlenosti.

2. Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) - European Regional Development Fund - ima za cilj jačanje

ekonomske i socijalne kohezije, te smanjivanje razlika u razvoju između regija unutar EU. Većinom je usmjeren

na infrastrukturne investicije, proizvodne investicije u cilju otvaranja radnih mjesta, te na lokalni razvoj i razvoj

malog i srednjeg poduzetništva.

Sredstva iz ovog fonda usmjeravaju se na statističke prostorne jedinice prema EU klasificikaciji tzv. NUTS regije.

U okviru kohezijske politike EU te regije služe kako bi se utvrdila razina i vrsta pomoci kojom EU financira

kohezijsku politiku, tj. razvojne aktivnosti zemalja članica sukladno strateškim smjernicama donesenim na razini

EU.

3. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (European Agricultural Fund for Rural Development,

EAFRD) - ima za cilj jačanje europske politike ruralnog razvoja i pojednostavljivanje njezine provedbe.

Konkretno, poboljšava upravljanje i kontrolu nad politikom ruralnog razvoja. Pravo na korištenje sredstva iz

ovoga fonda imaju poljoprivredni gospodarski subjekti, poljoprivredne organizacije, udruge i sindikati, udruge za

zaštitu okoliša, organizacije koje pružaju usluge u kulturi zajednice, uključujući medije, udruge žena,

poljoprivrednike, šumare i mlade. Aktivnosti koje se podupiru povezane su s mjerama grupiranim oko 4 osi:

- Konkurentnost (strukovno osposobljavanje i informativne aktivnosti, programi koji promiču pomaganje

mladim poljoprivrednicima, aktivnosti čiji je cilj modernizacija poljoprivrednih i šumskih posjeda i povećavanje

njihove komercijalne uspješnosti, aktivnosti koje potiču poljoprivrednike da sudjeluju u programima koji

promiču kvalitetu hrane itd.)

- Okoliš

- Kvaliteta života (aktivnosti usmjerene na obnavljanje i razvoj sela te očuvanje i najbolje korištenje ruralne

baštine)

- LEADER - poticanje ruralnog stanovništva i lokalnih čimbenika, uključujući i lokalnu upravu, na mobilizaciju u

svrhu razmatranja potencijala područja u kojem žive te njihovo pretvaranje u izradu i primjene razvojnih strategija


4. Europski ribarski fond (European Fisheries Fund, EFF) - instrument je koji financira zajedničku ribarsku

politiku. Fond je koncipiran tako da osigurava održivo ribarstvo i industriju akvakulture u EU. Financira

industriju koja prilagođava svoju flotu radi postizanja konkurentnosti, kao i mjere zaštite okoliša. Također

pomaže ribarskim zajednicama pogođenim promjenama da diverzificiraju svoju ekonomsku bazu.

Uz strukturne fondove Republici Hrvatskoj dostupan je i Kohezijski fond (Cohesion Fund- CF) koji je namijenjen

za financiranje velikih infrastrukturnih projekata u EU na području prometa i zaštite okoliša u svrhu postizanja

gospodarske i socijalne kohezije Europske Unije, te poticanja održivog razvoja. Kohezijski fond financira

intervencije na području:

- Okolišne infrastrukture s ciljem preuzimanja EU standarda zaštite okoliša

- Učinkovito korištenje energije i korištenje obnovljivih izvora energije

- Trans-europske transportne mreže (Trans-European Transport Networks)

- Transportne infrastrukture (izvan TEN-T mreže), koja doprinosi okolišno održivom urbanom i javnom prometu,

inter-operabilnosti transportnih mreža diljem EU, te potiče inter-modalne prometne sustave.

Iako je u Kohezijskom fondu uglavnom riječ o financiranju velikih nacionalnih projekata čiji su korisnici tijela

javne vlasti, prilike za poslovni sektor otvaraju se kroz sudjelovanje u postupcima javne nabave za isporuku

dobara i usluga, te obavljanje radova kao što su različite studije, građevinski radovi i slično.

Od ostalih potencijalnih izvora finanicranja projekata obuhvaćenih Strateškim razvojnim programom,

nositeljima definiranih projekata na raspolaganju su i specifične kreditne linije poslovnih banaka, poput kreditnih

linija Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR):

- Kreditna linija za financiranje projekata vodoopskrbe i odvodnje (HBOR i njemačka razvojna banka

„Kreditanstalt für Wiederaufbau" – KfW)

- Program kreditiranja projekata Europskih strukturnih i investicijskih fondova javnog sektora

- Program kreditiranja komunalne infrastrukture

- Program kreditiranja projekata zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije

- Program kreditiranja energetske obnove zgrada

- Kreditiranje EU projekata ruralnog razvoja, ribarstva i vinske omotnice

- Program kreditiranja projekata Europskih strukturnih i investicijskih fondova privatnog sektora

- Program kreditiranja mikro poduzetnika

- Program kreditiranja turističkog sektora

- Kreditiranje pripreme poljoprivredne proizvodnje


- Program kreditiranja gospodarstva

- Program kreditiranja nove proizvodnje

- Program kreditiranja brodarstva

- Program kreditiranja ženskog poduzetništva

- Program kreditiranja poduzetništva mladih

- Program kreditiranja poduzetnika početnika

- Program kreditiranja razvitka malog i srednjeg poduzetništva

HAMAG BICRO:

- Jačanje konkurentnosti prerađivačke industrije

- Jačanje konkurentnosti uslužne industrije

- Program TEHCRO - Glavni cilj Programa za razvoj tehnološke infrastrukture (TEHCRO) je povećanje

konkurentnosti hrvatske ekonomije kroz razvoj učinkovitih potpornih institucija koje će svojim djelovanjem

stvoriti povoljno okruženje za transfer tehnologije i povećati mogućnosti rasta i održivosti inovativnih

tehnoloških poduzeća, naročito onih koja nastaju kao tzv. «start-up» ili «spin-off» poduzeća utemeljena na znanju,

rezultatima znanstvenog istraživanja i korištenju novih tehnologija. U sklopu programa TEHCRO razlikuju se

četiri programske linije: tehnologijski inkubatori, tehnologijsko-poslovni centri, Centri kompetencije, Razvojno-

istraživački centri

- Kreditni program „Mikro kreditiranje – Prvi korak u poduzetništvo"

Uz navedene oblike financiranja koriste se i ostali izvori, medu kojima posebno model javno privatnog

partnerstva. Javno privatno partnerstvo je model financiranja koji je u primjeni u razvijenim ekonomijama više od

desetljeca i sve više zauzima ucešca u financiranju kapitalnih investicija javnog sektora. Ono pokazuje brojne

prednosti: brža gradnja infrastrukture, brža provedba, manji ukupni troškovi, bolja alokacija rizika, kvalitetnija

usluga, stvaranje dodatnih prihoda, ucinkovitije upravljanje. Javno privatno partnerstvo, odnosi se na oblike

suradnje izmedu javnih i privatnih partnera čiji je cilj osigurati financiranje, izgradnju, obnovu, upravljanje ili

održavanje infrastrukture ili pružanje usluga.

Jedan od dostupnih oblika financiranja projekta obuhvaćenih Strateškim razvojnim programom temelji se na

društveno odgovornom poslovanju. Društveno odgovorno poslovanje je koncept u kojem poslovni subjekt

odlučuje na dobrovoljnoj osnovi doprinositi društvenom razvoju, zaštiti okoliša a u interakciji s ostalim

dionicima. Biti društveno odgovoran ne znači samo ispunjavati zakonske obaveze, već korak više od toga,

investirati u ljudski kapital, okoliš i odnose sa dionicima.

Primjenom društveno odgovornog poslovanja tvrtke se integriraju u okruženje u kojem djeluju i doprinose

razvoju lokalnih zajednica ne samo kroz osiguranje radnih mjesta ili plaćanje poreza.


Primjer osiguranja financijskih sredstava za projekte kroz društveno odgovorno poslovanje razvidno je kroz

brojne natječaje u Republici Hrvatskoj kojima se tvrtke nastoje uključiti u život lokalne zajednice, čime doprinose

rastu socijalnog kapitala.

Neke od najvećih tvrtki koje kontinuirano razvijaju i potiču društveno odgovorno poslovanje su:

- INA d.d.

- HEP d.d.

- Zagrebačka banka

- Privredna banka d.d.

- Croatia osiguranje d.d.

- Holcim

- Hrvatska pošta

- Hrvatska lutrija d.o.o.

- Hrvatski telekom

- RTL pomaže djeci

- Karlovačka pivovara

Natječaji koje provode navedene tvrtke, ali i brojne druge usmjerene su na financiranje projekata udruga i

organizacija mladih, projekata iz područja kulture i sporta, obrazovanja, zaštite okoliša, ljudskih prava, te

humanitarnih i drugih akcija.

4. PRAĆENJE I IZVJEŠTAVANJE

Kako bi se osiguralo kontinuirano procjenjivanje Strateškog razvojnog programa i provedbe projekata u odnosu

na planirano razdoblje, inpute, infrastrukturu i korisnike projekta, potrebno je vršiti nadzor provedbe. Nadzor

osigurava kontinuirane povratne informacije o provedbi, te rano identificira stvarne ili potencijalne uspjehe i

probleme kako bi se omogućila pravodobna prilagodba razvojnih mjera i projekata. Provedba Strateškog

razvojnog programa općine Sibinj podrazumijeva uspostavu sustava za praćenje i vrednovanje postignutih

ciljeva, a temelj za praćenje uspješnosti implementacije strategije čine zadani indikatori.


Svrha sustava praćenja je osigurati dovoljno informacija za nositelje provedbe Strateškog razvojnog programa za

donošenje ocjena o sljedećim ključnim elementima:

- uspješnosti postizanja postavljenih ciljeva za tekuće razdoblje

- razlozima za eventualno nedostizanje postavljenih ciljeva i mogućim rješenjima

- adekvatnosti planiranih resursa (materijalnih, ljudskih, financijskih) za dostizanje planiranih ciljeva, odnosno

prijedlozima za eventualnim realokacijama resursa

- relevantnosti planiranih prioriteta i mjera s obzirom na eventualne promijenjene okolnosti

- financijskoj učinkovitosti provedbe mjera

- uspješnosti procesa partnerstva s ključnim razvojnim dionicima

Dosadašnja iskustva pokazuju da mnogi strateški razvojni planovi nisu implementirani upravo iz razloga što isti

nisu kvalitetno i operacionalizirani. Stoga, kako bi se maksimalno umanjili potencijalni rizici, Strateški razvojni

program općine Sibinj propisuje i načine provedbe i praćenja koji će se vršiti na način praćenja financijskog

učinka provedenih mjera, te praćenja kvalitativnog učinika provedenih mjera putem zadanih indikatora.

Praćenje financijskog i kvalitativnog učinka provedenih mjera vršiti će se putem pripreme godišnjeg Izvješća o

provedbi Strateškog razvojnog programa. Izvješće će se sastojati od financijskog i narativnog dijela. Financijski

dio obuhvatiti će kratak pregled koje su sve razvojne mjere poduzete, te opis o financiranju provedbe razvojnih

mjera u izvještajnom razdoblju. Navedeno uključuje opis ukupno planiranih sredstava za ostvarivanje razvojnih

mjera u izvještajnom razdoblju, te utrošena sredstva za provedbu prema izvorima financiranja (državni proračun,

županijski proračun, lokalni proračun, pomoći Europske unije, javna poduzeća, ostali izvori (javno-privatna

partnerstva, koncesije, sredstva privatnog sektora), ukupno.

Narativni dio izvješća obuhvatiti će sumarni prikaz provedenih mjera, te opis postignutih rezultata provedenih

razvojnih mjera u izvještajnom razdoblju pomoću definiranih pokazatelja. Također, narativni dio obuhvatiti će i

opis glavnih dionika koji su sudjelovali u praćenju, te sastavljanju izvješća, ali i izvješće o statusu projekata

definiranih unutar Baze razvojnih projekata.

Baza razvojnih projekta kontinuirano će se nadopunjavati, što će omogućiti „integrirano" upravljanje razvojem.

Uspostavljen sustav praćenja i izvještavanja omogućiti će brzo i učinkovito ažuriranje, kako baze projekta, tako i

ostalih dijelova Strateškog razvojnog progrma, a u svrhu postizanja očekivanih rezultata.


5. AKCIJSKI PLAN ZA 2015. GODINU


ZAKLJUČAK

Općina Sibinj tijekom 2015. godine je uz stručnu pomoć konzultanata, te uz suradnju relevantnih lokanih

razvojnih dionika i članova radne skupine izradila Strateški razvojni program općine Sibinj za razdoblje od 2015.

do 2020.

Strateški razvojni program analizira stanje u svim sektorima na području općine, ali i uključuje prijedloge kako

unaprijediti kvalitetu života na području općine, kako izgraditi osnovnu infrastrukturu i ojačati obrtništvo i

poduzetništvo, te osigurati preduvjete koji će ojačati gospodarske aktivnosti i zaustaviti negativne razvojne

trendove.

Općina Sibinj definirala je razvojne ciljeve za razdoblje do 2020. godine:

SRC 1 Planiranje razvoja i izgradnja infrastrukture

SRC 2 Održivo upravljanje okolišem

SRC 3 Razvijeno gospodarstvo temeljeno na lokalnim resursima

SRC 4 Odgovorno, aktivno i održivo upravljanje

SRC 5 Visoka razina kvalitete života

Svrha izrade Strateškog razvojnog programa općine Sibinj je odrediti gdje općina želi i može biti u gospodarskom,

društvenom i kulturnom pogledu u odnosu na regiju i državu u cjelini, te odrediti optimalan put za postizanje toga

cilja. Kako bi se Strateški razvojni program uspješno implementirao, neophodno je ovaj dokument redovno pratiti

i ocjenjivati, razvijati i unaprijeđivati.

Odgovornost za implementaciju Strateškog razvojnog programa je najvećim dijelom na Općini Sibinj kao

lokalnoj samoupravi, ali ne i isključivo na njoj. Bez podrške javnosti, poduzetnika, obrtnika, predstavnika svih

društvenih grupa i interesnih skupina teško će biti provesti definirane mjere i prioritete, te ostvariti strateške

ciljeve i razvojnu viziju područja općine. Implementacija Strateškog razvojnog programa nedvojbeno je

zahtjevan, ali i jedini mogući način za integrirani razvoj područja općine.


PRILOG I REZULTATI ANKETNOG UPITNIKA


PRILOG II POPIS SLIKA, TABLICA I GRAFIKONA

Slika 1: Prikaz prostornog položaja općine Sibinj u okviru Brodsko posavske županije

Slika 2: Prostorni položaj naselja na području općine Sibinj

Slika 3: Ulaz u naselje Sibinj

Slika 4: Naselje Gromačnik

Slika 5: Poljoprivredno zemljište prema bonitetnoj vrijednosti

Slika 6: Jezero Petnja

Slika 7 i 8: Turistička signalizacija

Slika 9: Hotel „Zovko"

Slika 10: Položaj vojnog kompleksa MORH-a iznad naselja Gromačnik

Slika 11: Sudionici maratona „Putevima sibinjskih žrtava

Slika 12: sudionici AIRSOFT događanja

Slika 13: „Dragon boat show"

Slika 14: Tradicionalna manifestacija „Kukuruzijada"

Slika 15: Šetnica uz jezero Petnja

Slika 16: Šetnica do jezera Petnja

Slika 17: Prostorni položaj Jelas polja

Slika 18: Prikaz dijela Jelas polja

Slika 19: Jezero Petnja iz zraka

Slika 20: Prikaz NATURA područja u Republici Hrvatskoj

Slika 21: Crkva sv. Ivana Krstitelja

Slika 22: Spomenik sibinjskim žrtvama

Slika 23: Ambar i krušna peć u Grižićima

Slika 24: Drveni štagalj u naselju Ravan

Slika 25: Prikaz cestovnog sustava na području općine

Slika 26: Prikaz željezničke mreže na području općine

Slika 27: Prikaz sustava aglomeracije Brod

Slika 28: Prikaz sustava aglomeracije Brodski Stupnik

Slika 29: Prikaz zelenog otoka

Slika 30: Mrtvačnica na groblju u naselju Grižići

Slika 31: Mjesno groblje u naselju Grižići

Slika 32: Mrtvačnica na mjesnom groblju u naselju Brčino – Ravan

Slika 33: Mjesno groblje u naselju Sibinj

Slika 34: Mjesno groblje u naselju Grgurevići

Slika 35: Mjesno groblje u naselju Jakačina Mala

Slika 36: Mjesno groblje Bartolovci

Slika 37: Mjesni dom u naselju Grgurevići

Slika 38: Mjesni dom u naselju Slobodnica

Slika 39: Mjesni dom u naselju Gromačnik

Slika 40: Mjesni dom i igralište u naselju Brčino – Ravan

Slika 41: Mjesni dom u naselju Grižići


Slika 42: Malonogometno igralište u Sibinju

Slika 43: Malonogometno igralište u naselju Grgurevići

Slika 44: Travnato igralište u naselju Grižići

Slika 45: Školsko igralište u naselju Gornji Andrijevci

Slika 46: Dječje igralište u Vinogradskoj ulici u Sibinju

Slika 47: Dječje igralište u parku u naselju Sibinj

Slika 48: Dječje igralište u naselju Gromačnik

Slika 49: Malonogometno igralište u naselju Slobodnica

Slika 50: Zgrada Općinske uprave u Sibinju

Slika 51: Idejno rješenje novog dječjeg vrtića u Sibinju

Slika 52: PŠ Slobodnica

Slika 53: PRO Stari Slatnik

Slika 54: PRO Gornji Andrijevci

Slika 55: PRO Ravan

Slika 56: PRO Grgurevići

Slika 57: PRO Grižići

Slika 58: OŠ Ivan Mažuranić

Slika 59: KUD „Tomislav" Sibinj

Slika 60: NK Mladost Sibinj

Slika 61: NK Vatrogasac

Slika 62: NK Sloga

Slika 63: Prostorni obuhvat LAG-a Posavina


Tablica 1: Broj stanovnika po naseljima

Tablica 2: Broj zaposlenih prema osnovi osiguranja

Tablica 3: Struktura nezaposlenih prema dobi

Tablica 4: Broj nezaposlenih prema trajanju nezaposlenosti

Tablica 5: Popis aktivnih tvrtki na području općine

Tablica 6: Popis aktivnih obrta na području općine

Tablica 7: Broj i struktura poljoprivrednih subjekata

Tablica 8: Objekti, spomenici i lokaliteti koji se planiraju zaštititi

Tablica 9: Izgrađenost sustava vodoopskrbe po naseljima na području općine

Tablica 10: Prihodi Općine Sibinj

Tablica 11: Rashodi Općine Sibinj

Grafikon 1: Starosna struktura stanovništva

Grafikon 2: Stanovništvo prema stupnju obrazovanja

Grafikon 3: Broj nezaposlenih u razdoblju 2010. – 2015.

Grafikon 4: Nezaposlene osobe prema stupnju obrazovanja

Grafikon 5: Broj poduzetnika po naseljima na području općine

Grafikon 6: Broj poduzetnika po djelatnostima

Grafikon 7: Broj obrtnika po naseljima

Grafikon 8: Broj obrtnika po djelatnostima

Grafikon 9: Poljoprivredno zemljište prema vrsti uporabe


IZVORI PODATAKA, KORIŠTENE PUBLIKACIJE I FOTOGRAFIJE


Bilješke :


Izdaje Stručna služba Županijske skupštine i župana.Odgovorni urednik: Zvonimir Penić, dipl. novinar, Slavonski Brod, Petra Krešimira IV br. 1.

Telefon: 216 - 252List izlazi po potrebi.

Tisak: "DIOZIT" d.o.o., Matije Gupca 37, Slavonski Brod


sadrŽajnapomenu da su u svim kućama stanovnici rimokatolici, osim u tri kuće, u kojima žive...

Documents