sadrŽaj - orah.hr

SADRŽAJ

1. Uvod – o konoplji

2. Analiza trenutne situacije

3. Gospodarski,socijalni i okolišni potencijali konoplje

4. Strategija i ciljevi

5. Taktički alati – načini provedbe konkretnih ciljeva

6. Financijski instrumenti

7. Sažetak

8. Literatura

1. Uvod – o konoplji

Konoplja je jedna od prvih biljaka prisutnih u strukturi i slici agrikulturnih krajobraza

starih civilizacija Kine, Indije, Bliskog istoka i Egipta, a prema suvremenim

istraživanjima počeci njezinog uzgoja i korištenja stari su gotovo 12 000 godina.

Konoplja je jednogodišnja, u pravilu dvodomna, zeljasta kritosjemenjača. Listovi su na

jednoj stapki, prstasto razdvojeni, a svaki pojedini "prst" na listu ima nazubljene rubove.

Broj takvih listića na pojedinom listu varira. Prvi parovi listova imaju obično samo po

jedan listić, a slijedeći ih mogu imati i do 13 (a uobičajeno ih imaju sedam do devet,

ovisno o genetskim obilježjima i uvjetima u okolišu). Prema vrhu izboja na kojem se

nalaze cvjetovi, broj listića se ponovo smanjuje, tako da može postojati i samo jedan list.

Na donjem dijelu biljke listovi na stabljici rastu u paru jedan nasuprot drugom, da bi

kasnije rasli naizmjenično. U pravilu, cvjetovi konoplje su dvodomni, no opisane su i

jednodomne biljke. Muški cvjetovi su labavo složeni u obliku metlica, dok su ženski

složeni grozdasto. Kod primjeraka koji su jednodomni, pojavljuju se različito grupirani

cvjetovi: ponekad su i muški i ženski na jednoj stapki, a ponekad su na odvojenim

stapkama.

Konoplja (Cannabis sativa L.), prema najnovijoj botaničkoj tj. taksonomskoj podjeli,

obuhvaća sljedeće podvrste i varijetete, a to su : obična konoplja (Cannabis sativa ssp.

sativa var. sativa), divlja obična konoplja (Cannabis sativa ssp. sativa var. spontanea) ,

indijska konoplja ili kanabis ( Cannabis sativa ssp. indica var.indica), konoplja autohtona

u Afganistanu (Cannabis sativa ssp. indica var. kafiristanica), te konoplja autohtona u

Rusiji (Cannabis sativa ssp. ruderalis), što za posljedicu ima i mogućnost međusobnog

križanja. Između navedenih podvrsti konoplje postoje vidljive morfološke razlike. Uz

botaničke poznate su još i druge nebotaničke klasifikacije. Tako se konoplja prema

sadržaju i odnosu kanabinoidnih supstanci može podijeliti na kemotip droge, prijelazni i

vlaknasti tip. Obzirom na geografsku pripadnost porijekla možemo ju klasificirati po

ekotipu na europski (sjevernoruska, srednjeruska južna ili talijanska vrsta) i

istočnoazijski (kineska i japanska vrsta). Konoplju možemo podijeliti i prema osnovnom

načinu njena korištenja na vrste za vlakna, sjeme ili drogu. Na otvorenom konoplja može

narasti 0, 5 m do 8 m. U Europi dosiže u prosjeku visinu između 2 do 4 m. Industrijska

konoplja ima najdužu stabljiku i veći razmak među granama, a listovi su joj tanki i

dugački. Indijska konoplja je niža rastom (uglavnom oko 2 m), ima gusto posložene

grane, te deblje i kraće listove. Divlja obična konoplja je najniža rastom, a listovi su joj

rjeđi. Najbliži srodnici konoplje u biljnom svijetu su hmelj i kopriva. Industrijska

konoplja se tradicionalno uzgaja u zapadnom svijetu, indijska potječe iz južne Azije, a

ruderalna iz srednje i južne Rusije, a razvila se prilagodbom na tamošnje klimatske

uvjete (duži dani, kraće ljeto).

Industrijska konoplja spada u podvrstu sativa, međutim nije automatski svaka sativa

industrijska konoplja. Sative su se uzgajale gotovo na svim kontinentima i prilagodile se

na različite uvjete. Takve stare autohtone sorte sativa često imaju sadržaj THC-a do 8-9

%. Sadržaj THC-a ovisi isključivo o sorti konoplje i klimatskim uvjetima. Sative koje su se

tradicijski uzgajale na prostoru Hrvatske imale su znatno veći sadržaj THC-a (>0, 2%),

ali u to vrijeme konoplja nije smatrana problematičnom biljkom. Tek zadnjih 50-tak

godina selektivno se uzgajaju sorte koje proizvode sve manje THC-a. U svijetu je

trenutno opisano preko 700 različitih sorti konoplje, ali vjeruje se da ih je i puno više. U

stabljici i listu, ali najviše u ženskom cvijetu konoplja proizvodi spojeve koji se zovu

kanabinoidi. Kanabinoidi se najviše proizvode na trihomima – dlačicama koje se u većim

nakupinama pojavljuju na svim dijelovima cvjetova ženskih biljki. Konoplja je biljka koja

se oprašuje vjetrom.

U Hrvatskoj se uzgaja obična konoplja koja se dijeli na europsku i istočno-azijsku.

Podijeljena je prema geografskim tipovima koji su nastali pod utjecajem klimatskih

uvjeta i tipa tla koji su mijenjali svojstva konoplje. Najbolja tla za uzgoj konoplje su

aluvijalna tla i livadske crnice. Kako konoplja reagira na kakvoću tla, znatno varira u

visini i ukupnom razvoju, te se uzima kao kultura koja je i pokazatelj stanja plodnosti tla.

Danas su za uzgoj dozvoljene samo one vrste konoplje koje imaju manje od 0, 2% THC.

1.1.Povijest konoplje

Konoplja potječe iz srednje Azije, točnije s područja između sjeverozapadne Himalaje i

Aralskog jezera. Uzgojeni oblici su najvjerojatnije nastali od divlje konoplje (Cannabis

sativa L. ssp. spontanea) selekcijom i prijenosom u druga područja. Iz srednje Azije se

kao kulturna biljka proširila po Aziji i Africi, kasnije po Europi, a iz nje kasnije i po

Americi. U Aziji, prije svega Kini, uzgajali su je već puno prije 3 tisućljeća p.n.e. zbog

vlakana koja su upotrebljavali za mreže i tkaninu, a poslije i za papir. Sjeme konoplje su

Kinezi koristili i za prehranu i medicinske potrebe.

U Indiji i na Bliskom istoku je uz vlakna bila važna i smola koju izlučuju žlijezde stabljike

i cvjetni listovi konoplje. Zbog medicinskih, a posebno narkotičkih učinaka konoplju su

prozvali i biljka veselja. U Europu su konoplju donijeli Skiti iz Srednje Azije preko Grčke i

sa sjevera preko Rusije te Arapi preko Afrike u Španjolsku.

Grci i Rimljani u početku konoplju nisu uzgajali, već su je uvozili s Istoka. Iz vlakana su

proizvodili odjeću, mreže i jedra, a iz sjemena su prešanjem proizvodili ulje.

Upotrebljavali su je i u medicini. Pred kraj Rimskog carstva počela se masovnije

pojavljivati, odnosno, uzgajati na obradivim površinama. Rimljani su konoplju prenijeli

Slavenima, Francima i Germanima. Konoplju su istočni Slaveni poznavali i prije, a k

njima je došla preko Sibira.

U srednjem vijeku se je proizvodnja konoplje iz vlakana raširila u hladnija područja

prema sjeveru Europe. Proizvodnja se je značajnije povećala u 15. i 16. stoljeću

osvajanjem novih zemalja i to zbog povećane potrebe za izradom mreža i jedara za

potrebe pomorstva.

Iz Europe se proizvodnja konoplje raširila na novootkrivena područja Amerike, a u 17.

stoljeću je proizvodnja konoplje u sinergiji s pomorstvom bila najbolje razvijena u Italiji

te je značajno doprinijela veliko bogatstvu talijanskih gradova-država Venecije, Đenove i

San Marina. Kasnije su vodeću ulogu u proizvodnji konoplje i pomorstvu preuzele

Nizozemska, Francuska i Engleska.

U isto vrijeme proizvodnja konoplje se širila Rusijom koja je s vlaknima opskrbljivala

gotovo cijelu zapadnu Europu.

Početkom 20. stoljeća konoplja pomalo gubi na ekonomskom značaju jer ju zamjenjuju

jeftinija vlakna tropskih predivih biljaka kao što su pamuk, juta, sisal i manila kao i

celuloza iz drveta, a nešto kasnije i umjetna vlakna.

Velikom smanjenju proizvodnje konoplje posebno je pridonijela indijska konoplja

točnije njena narkotička obilježja (sadržaj THC-a). Ove učinke konoplje su iskoristili

američki gospodarstvenici, te je pod njihovim pritiskom 1938. u SAD zakonom

zabranjena proizvodnja konoplje. Zabrani su se uskoro pridružile i zapadnoeuropske

države (osim Francuske).

U godinama prije drugog svjetskog rata na području Kraljevine Jugoslavije proizvodnja i

prerada konoplje je bila iznimno velika, a glavni kupac sirovina i proizvoda od konoplje

bila je Njemačka.

Nakon drugog svjetskog rata najviše su konoplju proizvodile Mađarska, Poljska,

Rumunjska, Bugarska, Rusija i Jugoslavija gdje proizvodnja nije bila zabranjena.

U Jugoslaviji se 1949. godine konoplja uzgajala na gotovo 108 000 ha, a u periodu od

1939 – 1962 god. proizvodnja konopljinih vlakana na industrijski način se povećala za

gotovo 80%. Najveće površine pod industrijskom konopljom bile su u to vrijeme na

području Hrvatske i Srbije.

Promjenom u načinu i stilu života na kraju 20. stoljeća zanimanje za konoplju opet

značajno raste prije svega na područjima prehrane, kozmetike, proizvodnje tekstila i

zdravlja. Države Zapadne Europe su postupno uklanjale zabrane proizvodnje obične

konoplje tako da je danas kao i kod nas dozvoljena proizvodnja onih sorti konoplje koje

ne sadrže više od 0, 2 % THC-a u suhoj tvari biljke.

1.2.Korištenje i obilježja konoplje - pregled

Na industrijskoj konoplji iskoristive su sjemenke, koje sadrže svih 20 aminokiselina (od

čega i svih 8 esencijalnih), listovi i stabljika, a korijen koji dosiže dubinu od gotovo 1,5m

(ponekad čak i 2 m) je iznimno učinkovit čistač onečišćenih tala. Prinos sjemena kreće se

od 0.6-1,3 t/ha, biomase 6-11t/ha, a cvijeta 0,8 -3 t/ha.

Konopljino sjeme koje sadrži 30-35 % ulja koristi se za prehranu ljudi i životinja te za

dobivanje ulja koje ima blagotvoran učinak na ljudsko zdravlje. Naime, ulje sadrži više

od 55 % linolne kiseline, više od 15 % alfa-linolenske kiseline, više od 1,5 % gama-

linolenske kiseline te omega -3-c18 kiseline, ali i nedavno otkriven omega -3-stearidon.

Pretposljednje tri za čovjeka predstavljaju esencijalne masne kiseline. Idealan odnos

između linolne i alfa-linolenske od 3:1 omogućuje nastajanje hormona koji pospješuju

obnovu stanica i jačaju imuni sustav, pa je zahvaljujući tome ovaj masno-kiselinski

sastav i najprimjereniji za čovjekov organizam. Osim za prehranu konopljino ulje može

se vrlo uspješno koristiti i kao kvalitetna sirovina za proizvodnju prirodnih boja i lakova.

Eterična ulja koja se nalaze u vršcima ženskih biljaka mogu se upotrebljavati kao

dodatak za pivo i druge bezalkoholne napitke, u kozmetici za kreme i mirise, odnosno

općenito u farmaceutskoj industriji. Glavni sastojci tih ulja se razlikuju ovisno o sorti, ali

prevladavaju beta-kariofilen, alfa-humulen, beta-farnezen, alfa-bergamoten, beta-

felandren.

Utvrđeno je da konoplja (Cannabis sativa L.) proizvodi preko 420 kemijskih spojeva

uključujući i oko 80 terpensko-fenolnih, koji su nazvani fitokanabinoidi. Ovi spojevi nisu

identificirani u nijednoj dosad poznatoj biljci. Kanabinoidi koji su prisutni u smoli koja

nastaje kao proizvod izlučivanja žlijezda kojima je pokrivena biljka mogu se

upotrebljavati u medicini za ublažavanje čitavog niza bolesti, gubitak apetita, a

istraživanja su pokazala da imaju i pozitivan učinak i na proces ozdravljenje kod brojnih

malignih bolesti. Njih 60-tak već ima identificiran i terapeutski potencijal. Najvažniji ne-

psihoaktivni (fito)kanabinoidi su kanabidiol (CBD), kanabigerol (CBG), kanabikromen

(CBC), delta-9-tetrahidrokanabivarin (delta-9-THCV) i kanabidivarin (CBDV). Za

terapeutske svrhe posebno je značajan udio kanabidiola (CBD) i delta -9

tetrahidrokanabinola (THC).

U biološkom smislu kanabinoidi štite biljku od UV-zračenja, suše, bolesti i insekata.

Najviše THC-a sadrže listovi (do 2%) i vršci (od 0, 1-8 %). Sjeme ga u pravilu ne sadrži.

Vrijednosti THC-a je također nešto veća u neoplođenim vršcima. Važno je naglasiti da na

povećanje THC-a značajno može utjecati čitav niz promjenjivih faktora okoliša, kao što

su suša, manjak kalija, višak dušika i kalcija, napad insekata, te UV – zračenje. U tom

smislu bi ublažavanje i uklanjanje zakonski definirane granične vrijednosti, koja

obuhvaća sadržaj od 0, 2 % THC-a u suhoj tvari biljke, olakšao proizvodnju konoplje, tim

više što je niz istraživanja pokazalo da se ova granična vrijednost za vrijeme sušnih

godina značajno povećava u vršcima ženskih i hermafroditnih biljaka.

Biljka se u etnomedicini uvelike koristila za poboljšanje zdravlja pa se tako npr. čajem od

samljevenog sjemena liječila upala mokraćnih putova, a koristilo se i kao oblog pri

ubodima i oteklinama. Njime su se liječile i bolesti poput upale krajnika, groznice,

nesanice, bradavica i opadanja kose.

Konopljino vlakno odlikuje se izuzetnom čvrstoćom, elastičnošću, dugotrajnošću i

otpornošću na vodu, pa se upotrebljava za proizvodnju užadi, konopca, jedara, platna,

izradu odjeće i obuće, cerada, šatora, ribarskih mreža, vatrogasnih cijevi i opreme, vreća,

konjske opreme, u građevinskoj industriji, automobilskoj industriji, papirnoj,

prehrambenoj, farmaceutskoj, kozmetičkoj i drugim industrijama. Muške biljke imaju

vlakna bolje kakvoće od vlakna ženskih biljaka. Nakon dobivanja vlakna ostaje drvenasti

dio stabljike koji se koristi za izradu papira, papira za cigarete, vrijednosnih papira,

masnog papira, posebnog papira za slikarstvo, izolacijske trake za električne

kondenzatore, posebnog netkanog papira, papira za filtere, filtera za kavu te vrećice za

čaj i izolacijskog materijala, a može se upotrebljavati i za ogrjev. Konopljina vlakna služe

i za izradu kočnih mehanizama i unutrašnjih obloga automobila.

2. Analiza trenutne situacije

Sukladno važećem Pravilniku o uvjetima za uzgoj konoplje, konoplju je u Hrvatskoj

dozvoljeno uzgajati samo u svrhu proizvodnje hrane za ljude i životinje. Takvim

pravilnikom onemogućeno je korištenje svih potencijala konoplje. Prema podacima iz

nadležnog Ministarstva poljoprivrede interes proizvođača za konoplju raste iz godine u

godinu. Tako je primjerice, u 2012. godini bilo je zasijano 106,68 ha konoplje, a

Ministarstvo je izdalo 12 dozvola za uzgoj konoplje. Već sljedeće, 2013. godine zasijano

je 175, 84 ha i izdano 31 dozvola. Do 31. svibnja 2014. godine Ministarstvo poljoprivrede

izdalo je 107 dozvola i prema podnijetim zahtjevima trebalo bi biti posijano oko 659, 95

hektara. Za sjetvu konoplje u 2014. godini koristit će se sorte Santhica 27, KC Dora,

Felina 32, Finola, Futura 75, Uso 31 i Monoica koje u normalnim agro-okolišnim

uvjetima imaju 0, 2% tetrahidrokanabinola (THC) u suhoj tvari.

Ovaj trend pokazuje na porast zainteresiranih subjekata te veliki potencijal koji ova vrlo

korisna industrijska biljka ima u Hrvatskoj.

Velika prepreka u iskorištavanju potencijala ove kulture u Hrvatskoj, osim birokratskih

prepreka, je i proširena predrasuda u javnosti da je konoplja opasna droga koja izaziva

ovisnost, zdravstvene probleme i smrt. Društvene predrasude su do te mjere izražene da

se ljudi čak i ne žele informirati o korisnim karakteristikama konoplje, odnosno o tome

da ova poljoprivredna kultura ima izniman gospodarski potencijal. U tom smislu je od

neprocjenjive važnosti, uz izmjenu Zakona o suzbijanju opojnih droga te predmetnog

Pravilnika, sustavno raditi na informiranju, edukaciji i osvještavanju hrvatske javnosti o

ovoj poljoprivrednoj kulturi. Naime, u široj javnosti je gotovo potpuno nepoznato da su

svi dijelovi konoplje iskoristivi; stabljika, srž, listovi, cvjetovi, sjeme pa čak i stanična

tekućina te da se u svijetu konoplja koristi u gotovo svim poznatim industrijama;

građevinskoj, papirnoj, tekstilnoj, prehrambenoj, kozmetičkoj, kemijskoj, farmaceutskoj,

automobilskoj, ali i u svemirskoj industriji. Današnjim tehnologijama moguće je

proizvesti približno 25.000 tisuća različitih proizvoda.

2.1.Medicinsko korištenje kanabisa – stanje

U Hrvatskoj je medicinski kanabis sukladno Jedinstvenoj konvenciji UN-a iz 1961. godine

uvršten u Popis droga, psihoaktivnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te je

slijedom navedenog, njegova upotreba u medicinske svrhe zabranjena u Republici

Hrvatskoj. No, međutim, prema UN-ovoj konvenciji, dopuštenje za uporabu lijekova na

bazi kanabisa ima svaka država koja ima ured ili agenciju za medicinski kanabis.

Lijekovi na bazi kanabinoida u razvijenim zemljama nisu nikakva novost kao, uostalom, ni

lijekovi na bazi morfija koji se estrahira iz maka. Pozivanje na UN-ovu konvenciju o

zabrani uporabe kanabisa nije u cijelosti opravdano jer UN-ova regulativa ne određuje

precizno što je dopušteno, a što zabranjeno, nego samo propisuje da država koja dopusti

uzgoj kanabisa mora osnovati poseban ured koji će strogo nadzirati kvalitetu, osigurati

kompletan otkup uroda i, naravno, preuzeti odgovornost za daljnju distribuciju

medicinskog kanabisa. Ono što je svakako potrebno učiniti jest da ovlašteno ministarstvo

predloži zakon kojim bi se dopustili uzgoj i uporaba kanabisa u znanstvene i medicinske

svrhe, kao što je to na primjer bilo u Nizozemskoj.

2.2.Zabrana uzgoja konoplje – stanje i posljedice

onemogućavanje cjelovite valorizacije proizvodnog i okolišnog potencijala

konoplje;

onemogućavanje ublažavanja posljedica i stanja uzrokovanih raznim kroničnim

bolestima;

nepoštivanje zakona;

korupcija;

ugrožavanje zdravlja djece i omladine;

rast ilegalne prodaje;

rast troškova vezanih uz represivno djelovanje tijela državne kontrole uzrokuje i

povećanje troškova svim građanima;

bogaćenje kriminalnih skupina.

3. Gospodarski, socijalni i okolišni potencijali konoplje

Industrijska konoplja ima važan ekonomski i ekološki značaj za društvo i okoliš u cjelini.

U nastavku će ukratko biti prikazani potencijali i prednosti korištenja konoplje u važnim

granama gospodarstva te njen utjecaj na okoliš i zapošljavanje tj. društvo u cjelini.

3.1.Proizvodnja hrane

Najvažniji proizvod od konopljinog sjemena je ulje koje spada u najkvalitetnija jestiva

biljna ulja. Ova kvaliteta povezana je s jedinstvenom kombinacijom nezasićenih ulja,

minerala, vitamina, aminokiselina, klorofila i ostalih važnih spojeva. Konopljino sjeme i

brašno su osnova za raznovrsne dodatke običnoj i sportskoj prehrani, a istovremeno su i

izvrsna alternativa proizvodima od soje. Upotreba hrane proizvedene od konoplje u

Europi i SAD brzo raste, a tržište kojeg većinom opskrbljuje Kanada i Istočna Europa

raste prosječno za 10% godišnje. U Njemačkoj, Francuskoj i zemljama Beneluksa ponuda

proizvoda od konoplje u odnosu na Hrvatsku je iznimno velika, a konvencionalne i

specijalizirane trgovine nude sve moguće namirnice i pića iz obične i ekološke

proizvodnje (pivo od konoplje, sladoled , sir, slastice, kruh, čajevi, margarini itd.). Pivo

od konoplje i alkoholni ekstrakti su tradicionalno najviše zastupljeni u Češkoj,

Nizozemskoj, Austriji, Švicarskoj i Njemačkoj. Novije članice EU kao što su Mađarska,

Rumunjska i Češka danas su vodeće u proizvodnji sirovina od konoplje s kojima

opskrbljuju EU i SAD. Posebna vrijednost proizvodnje industrijske konoplje je i u

činjenici da omogućuje adekvatnu i čovjekovom organizmu prihvatljivu zamjenu

životinjskih s biljnim proteinima što u konačnici može utjecati i na promjene u

prehrambenom lancu, ali i sistemima društvenih i osobnih vrijednosti.

3.1.1.Potencijali u Hrvatskoj

Proizvodnja konopljinog ulja i hrane bi se već danas isplatila hrvatskim proizvođačima

jer su prihodi po hektaru površine veći nego kod proizvodnje žitarica. Po svakoj toni

proizvedenog sjemena moguće je proizvesti do 200 litara hladno prešanoga konopljina

ulja, a navedena količina sjemena dovoljna je još i za proizvodnju 600 kg brašna od

konoplje. Pri proizvodnji sjemena industrijske konoplje na hektar površine ostane još i

prosječno do 6 t konopljine slame s gotovo 1,5 t vlakana. Proizvodnja ulja i hrane od

konoplje ima izrazito pozitivne ekonomske učinke te bi se problematikom proizvodnje

industrijske konoplje trebala baviti isključivo Ministarstva poljoprivrede i gospodarstva

što bi uz odgovarajuću i dobronamjernu politiku omogućilo proizvođačima normalno i

slobodno poslovanje ali i otklonilo teret koji sprječava oživljavanje hrvatske

poljoprivrede i gospodarstva. Jednako tako, proizvodnja industrijske konoplje mogla bi

potaknuti poljoprivrednike da zamijene za okoliš problematične načine poljoprivredne

proizvodnje i lakše prijeđu na ekološku – održivu proizvodnju hrane.

3.2.Kozmetika

U kozmetičkoj industriji se konopljino ulje danas koristi za izradu čitavog niza proizvoda

za osobnu njegu kao što su sapuni, kreme, parfemi, gelovi za tuširanje, kreme za

sunčanje, šamponi kao i proizvodi za osjetljivu i problematičnu kožu. Konopljino ulje će

u budućnosti imati sve važniju ulogu u europskoj kozmetičkoj industriji zbog svog

blagotvornog djelovanja na kožu i velike zdravstvene vrijednosti.


Kozmetička i farmaceutska poduzeća će u budućnosti biti značajni kupci konopljina ulja

kao i ostalih sirovina od konoplje jer svi trendovi i analize prognoziraju sve veće

korištenje prirodnih i egzotičnih sastojaka. U tom smislu bi proizvodnja sirovina od

konoplje za kozmetičku i farmaceutsku industriju mogla potaknuti i mnoga poduzeća na

području Hrvatske da usmjere svoju poslovnu aktivnost upravo na ovu propulzivnu i

iznimno obećavajuću industrijsku nišu.

3.3.Tekstilna industrija

U svijetu industrijska konoplja ponovno dobiva sve veću važnost u industriji tekstila i

odjeće posebno u kontekstu njene ekološke prihvatljivosti i male zahtjevnosti koja joj

daje i konkurentsku prednost u odnosu na ostala prirodna i umjetna vlakna. Od

konopljinih vlakana mogu se proizvoditi užad, mreže, cerade, tepisi, geo- i agrotekstili,

brtvila i obloge za kočnice. U proizvodnji potrošačkog tekstila koristi se za gotovo sve

proizvode uključujući i cipele. Utjecaj na okoliš u proizvodnji tekstila smanjuje se i

kombinacijom konopljinih s ostalim vlaknima. Ova kombinacija u korištenju vlakana kod

proizvodnje običnog tekstila i geotekstila može predstavljati i zanimljivu poslovnu šansu

za mnoga tekstilna poduzeća koja su pod velikim pritiskom konkurencije sa istoka.


Korištenje konopljinih vlakana u tekstilnoj industriji može biti zanimljiva poslovna šansa

za još mali broj preostalih poduzeća u ovoj nekad važnoj industriji te pomoći u kreiranju

novih radnih mjesta, koja su izgubljena zbog konkurencije, ekonomske krize ili

jednostavno nebrige. Posebno bi to bilo ostvarivo ukoliko se omogući potpuna

legalizacija industrijske konoplje i otklone nepotrebna birokratska ograničenja. Tekstil

od konoplje kao i odjeća su proizvodi s visokom dodanom vrijednošću što bi dijelu

poduzeća osiguralo poslovanje i sa skupljom radnom snagom. Razvojna usmjerenost na

tehnički tekstil i geotekstil proizveden od industrijske konoplje kao i rad sa srodnim

poslovnim subjektima omogućili bi opstanak i dijelu malih i srednje velikih poduzeća.

3.4.Papirna industrija

Duga konopljina vlakna su odlična sirovina za tiskanje knjiga, a kratka vlakna iz srčike za

časopise i kartonsku ambalažu. Za proizvodnju konopljinog papira moguće je iskoristiti i

ostatke pri preradi konoplje za ostale svrhe, tako da već mnoga poduzeća u Kanadi i SAD

proizvode papir od ostataka vlakana iz proizvodnje konopljinog sjemena gdje ona

predstavljaju sekundarnu sirovinu. U obradi papira iz industrijske konoplje se ne koristi

klor i druge štetne kemikalije tako da je proizvodnja konopljinih vlakana za papir

ekološki i okolišno neupitna, posebno u kontekstu potrebe očuvanja rijeka, potoka,

pitkih voda i šuma. Konopljin papir se koristi pri proizvodnji specijalnih filtera za

tehničku upotrebu, izolaciju električnih kondenzatora, slikarska platna, filtere za kavu,

vrećice za čaj te kao papir za cigarete obzirom da ne sadrži štetne tvari koje se

oslobađaju pušenjem. Papir od konoplje je vrlo izdržljiv i vodootporan zato se i danas

koristi za vrijednosne papire, novac, zemljopisne karte i važne dokumente. Konopljina

sirovina je posebno iskoristiva za potrebe proizvodnje kvalitetnijih i trajnijih proizvoda

u papirnoj industriji, a konopljina celuloza i papirni proizvodi su resurs s višom

dodanom vrijednošću. U Europi se 80-85 % konopljinih vlakana koristi u papirnoj

industriji, a glavninu sirovine preradi Francuska, a s manjim udjelom je slijede Njemačka

i Velika Britanija.


U Hrvatskoj bi preostala papirna industrija mogla koristiti sirovinu od konoplje kao

zamjenu za otpadni papir ili kao primarni izvor celuloze te preusmjeriti svoje poslovne

aktivnosti na proizvode s višom dodanom vrijednošću te pritom zauzeti nove i

dohodovno interesantne tržišne niše. Posebno bi bila zanimljiva proizvodnja higijenskih

papirnih proizvoda, papira za novine i časopise, kartona i ambalaže. Pritom je za

očekivati da u papirnoj industriji Hrvatske još postoji dovoljno znanja i vizije za ponovno

uvođenje industrijske konoplje u proizvodnu djelatnost.

3.5.Kemijska industrija, automobilska i industrija biokompozita

Konopljino ulje je zbog niza pozitivnih obilježja vrlo cijenjeno kao prirodni supstitut u

industriji boja, premaza i sredstava za čišćenje. Od konopljinih sirovina mogu se

proizvoditi okolišu prihvatljive uljne boje, lakovi, maziva, premazi, otapala, toneri,

abrazivne kemikalije, prašci za pranje i sredstava za uklanjanje mrlja.

Kratka vlakna od konoplje mogu se koristiti u industriji biokompozita i automobilskoj

industriji. Vlakna od konoplje i lana se danas već uspješno koriste u automobilskoj

industriji gdje se koriste umjesto obične plastike. Plastika od konoplje se može koristiti i

u avio- i svemirskoj industriji kako zbog svoje čvrstoće tako i male težine.

Biokompoziti od konoplje su čak pet puta tvrđi i dva puta jači od običnih plastičnih

materijala. 'Plastika' od konoplje je razgradiva, lagana, razmjerno jeftina, toplinski i UV

stabilna, ne gubi oblik, a otporna je i na udarce. U slučaju prometnih nesreća se ne lomi

pa tako ne ugrožava vozača i suputnike.

Konopljina srčika se koristi i pri uzgoju i njezi životinja. Neki kanadski i europski

poduzetnici nude visokokvalitetnu stelju za trkaće konje koji zahtijevaju isključivo

nabolje moguće uvjete i materijale. U Europi se koristi gotovo 60% konopljine srčike u

proizvodnji stelje za uzgoj i njegu ostalih životinja.


Proizvodnja biokompozita od konoplje bi u budućnosti mogla biti zanimljiva kao

proizvodna niša za čitav niz poduzeća koja danas djeluju u industriji plastičnih masa, i za

koja se može očekivati da će moći koristiti sirovinu od konoplje. Jednako tako, za

predvidjeti je da će materijali od konoplje zbog njihove ekološke prihvatljivosti, manjeg

utroška energije i ostalih ulaznih parametara biti i mnogo jeftiniji za proizvodnju od

dosadašnjih.

3.6.Građevinska i drvna industrija

Poznato je da izgradnja ali i samo korištenje građevina značajno opterećuju okoliš, pa

tako prema nekim procjenama građevinska industrija pridonosi za više od petinu u

ukupnom ispuštanju CO2 . Pristupi za unaprjeđenje stanja su:

poboljšanje izolacijskih obilježja i kvalitete izgradnje građevina, uz upotrebu

standardnih materijala koji jako onečišćuju okoliš;

korištenje prirodnih i obnavljajućih materijala koji ne onečišćuju okoliš.

U građevinarstvu se proizvodi od konoplje mogu koristiti kao izolacijski i vezivni

materijali, ali i kao konstruktivni elementi.

Kao izolacija se danas i za obične zgrade već može koristiti hempcrete - konopljin beton

koji znatno poboljšava izolacijska svojstva građevine te posljedično smanjuje utrošak

energije. Korištenje industrijske konoplje u građevinarstvu ima niz prednosti od kojih je

najvažnije spomenuti one ekološke i tehničke. Građevine napravljene od konopljine

sirovine moguće je u cijelosti reciklirati, a sama gradnja je jednostavna i brza. Beton od

konoplje je vrlo sličan običnom, ali je mnogo lakši i ima bolja toplinska i izolacijska

svojstva pri čemu disanje materijala omogućuju zračni mjehurići koji se nalaze između

vlakana konoplje. Građevine napravljene od industrijske konoplje imaju visoku

protupotresnu, ali i protupožarnu sigurnost obzirom da dodatni slojevi izolacije nisu

potrebni, a sam materijal nije zapaljiv.

S velikom sigurnošću se može ustvrditi da je hempcrete – konopljin beton materijal koji

nema konkurencije u ostalim građevinskim materijalima jer posjeduje iznimna toplinska

svojstva, a utjecaje iz okoliša smanjuje čak do 98%. Za usporedbu, mineralna vuna

smanjuje utjecaje iz okoliša do 77%, a beton do 89%.

Konopljin beton ima i dobru toplinsku inerciju sličnu drvenim materijalima, što znači da

sporo mijenja temperaturu. Njegova toplinska masa tj. mogućnost da materijal u sebi

čuva energiju je puno veća no kod umjetnih izolacija koje sličnih kvaliteta nemaju

(mineralna vuna i stiropor). To znači da građevina unatoč relativno maloj ukupnoj masi i

debljini zidova, zimi čuva toplinu, a ljeti svježinu. Hempcrete je i vrlo lagan materijal koji

ima odlična svojstva zbog svoje niske gustoće, a istovremeno je i dobar zvučni izolator.

Procjena je da za izgradnju manje kuće treba proizvesti 1 ha konoplje tj. oko 6 tona

sirovine.

Sirovinu od konoplje moguće je vrlo učinkovito koristiti i u drvnoj industriji jer je mnogo

prikladnija za proizvodnju ljepljenih ploča u odnosu na manje kvalitetno drvo. Moguće je

i kombiniranje oba materijala prije svega zbog poboljšanih svojstava konačnog

proizvoda koja proizlaze u prvom redu iz činjenice da su vlakna konoplje čvršća od

drvenih vlakana. Svojstva konoplje obećavaju veliku upotrebu sirovine u drvno-

prerađivačkoj industriji posebno u kontekstu povećanja otpornosti proizvoda na vatru,

gljivice, insekte što bi se u konačnici odrazilo i na očuvanje šuma i šumskih krajobraza,

revitalizaciju regionalnog gospodarstva te razvoj održivih oblika poljoprivrede.


Povećanje proizvodnje industrijske konoplje stvorilo bi kvalitetne uvjete za razvoj nove i

propulzivne građevinske industrije te u budućnosti omogućilo jeftiniju i za okoliš daleko

prihvatljiviju izgradnju stambenih i poslovnih građevina. Izniman značaj za aktiviranje

gotovo usahle drvne industrije imalo bi i njeno sinergijsko povezivanje s industrijom

konoplje te potom njihovo uključivanje u nove smjerove građevinskog sektora.

3.7.Farmaceutska industrija i medicina

Prije prohibicije koja je započela 1937. godine, odnosno 1938. godine, indijska konoplja

bila je tisućljećima poznati lijek za čitav niz zdravstvenih tegoba i bolesti. Postoji mnogo

razloga za legalizaciju indijske konoplje koja se već i danas koristi u liječenju mnogih

bolesti. U kontekstu razvoja postojećih, kao i potencijala za razvoj novih farmaceutskih

industrija, ali i medicinske primjene konoplje od važnosti je bila godina 1990. u kojoj je

Lisa Matud sa svojim znanstvenim timom uspjela izolirati receptor za THC što je

upućivalo da postoje i korelirajući spojevi koje proizvodi sam organizam.

Izraelski znanstvenik Raphael Mechoulam 1992. godine uspio je izolirati prvi

endokanabinoid – anandamid. Tada je moderna medicina otkrila potpuno novi tjelesni

sustav - endokanabinoidni sustav tj. sustav receptora i neuroprijenosnika koji se vežu na

njih (endokanabinoidi) te na taj način prenose poruke kroz tijelo. Osim ljudi,

endokanabinoidni sustav imaju i svi kralježnjaci. Endokanabioidni sustav, koji se stvara

već u najranijoj fazi razvoja embrija, regulira ili je prisutan u više fizioloških procesa;

ima važnu ulogu u živčanom sustavu, imunom sustavu, procesu pamćenja, ženskoj

reprodukciji, regulira neke metaboličke procese, regulira san, apetit, ima ulogu u

odgovoru tijela na stres kao i termoregulaciji tijela. U tom kontekstu valja i promatrati i

ulogu konoplje u liječenju ljudi, obzirom da se radi o zasad jedinoj poznatoj biljci s

mogućnošću proizvodnje kanabinoida.

Mogućnost akutnog otrovanja indijskom konopljom je vrlo niska, obzirom da otrovanja

sa smrtnim ishodom u ljudi dosad nisu poznata, a u procesu liječenja uspješno se mogu

koristiti kako psihoaktivni tako i ne-psihoaktivni (fito) kanabinoidi. Najvažniji ne-

psihoaktivni fitokanabinoidi su kanabidiol (CBD), kanabigerol (CBG), kanabikromen

(CBC), delta-9-tetrahidrokanabivarin (delta-9-THCV) i kanabidivarin (CBDV).

Biokemijsko-farmakološkim istraživanjima utvrđeni su iznimno pozitivni terapeutski

učinci kanabidiola (CBD) na upalne procese, formiranje kostiju, poremećaje spavanja,

reumatični artritis, diabetes tipa 1 i 2, neurodegenerativne bolesti, maligna oboljenja,

ishemijska stanja mozga i srca, a važno je naglasiti da kanabidiol ima i anti

antibakterijsko djelovanje. Istraživanjima je utvrđeno i da delta-9-tetrahidrokanabivarin

(delta-9-THCV) povoljno utječe na regulaciju i liječenje pretilosti.

Bolesti koje se mogu uspješno liječiti s indijskom konopljom i njenim derivatima su:

Chronova bolest, čir na želucu, glaukom, tumori mozga, multipla skleroza, epilepsija,

reumatični artritis, Alzheimerova bolest, anoreksija, AIDS, PTSP, astma, depresija,

kronične bolesti, menstrualni bolovi, migrena i osteoporoza.

Mnoge studije su pokazale da indijska konoplja pri određenim bolesnim stanjima djeluje

učinkovitije i sigurnije od konvencionalnih lijekova. Navedeni konvencionalni lijekovi

njihovim korisnicima najčešće uzrokuju još više štete nego sama bolest, tako da i nije

iznenađujući podatak da bolesnici, ukoliko su u mogućnosti, vrlo brzo prihvaćaju

indijsku konoplju kao dobrodošlu alternativu.


Legalizacijom konoplje u Hrvatskoj bi se moglo poboljšati zdravlje bolesnika te umanjiti

niz troškova koji se pojavljuju u procesu njihova liječenja. Dodatno, potaknula bi se nova

istraživanja kao i razvoj novih lijekova baziranih u prvom redu na aktivnim tvarima

prirodnog porijekla.

Mnoga znanstvena istraživanja su već odavno potvrdila da je indijska konoplja siguran i

niskorizičan lijek ukoliko se koristi na umjeren i odgovoran način te je u tom smislu

odgovarajuća legalizacija indijske konoplje najbolje rješenje za trenutno stanje.

3.8.Proizvodnja energije

Biomasa konoplje može se koristiti za dobivanje biogoriva jer ima povoljan kemijski

sastav koji omogućava proizvodnju ovih vrsta goriva. Stabljika ima visok sadržaj celuloze i

malo lignina, što je čini pogodnom kulturom za ovu namjenu. Konoplja sadrži u prosjeku

55% celuloze (iako ta vrijednost kod nekih sorti može iznositi i 77-80%), 16%

hemiceluloze, 18% pektina i 4% lignina. Od biomase konoplje može se na ekološki

prihvatljiv i učinkovit način proizvoditi i bioetanol, a iz sjemena biodizel. Prema

istraživanjima nekih američkih instituta moguće je iz tone konopljine biomase proizvesti

do 400 l metanola tj. prosječno do 4000 l metanola po hektaru. Prinos biomase konoplje

po jednom hektaru kreće se od 8-20 tona, a s kvalitetnijim sortama se može postići prinos

od 12-16 t od kojeg se može dobiti između 8 000 - 12 000 litara biodizela. U budućnosti se

oplemenjivanjem predviđa povećanje proizvodnje biomase i do 26 tona po hektaru.

Biomasa konoplje se koristi i za dobivanje bioplina kojeg se prema procjenama može

proizvesti i do 3000 m3 hektaru. Ostaci od konoplje pri gorenju imaju visoku energetsku

vrijednost od 17000 kJ/kg te se tako nalaze u istoj kategoriji sa drvom ili crnim ugljem.

Možemo ju sagorijevati cijelu ili u posebnim pećima, a iz ostataka je moguće proizvesti

kvalitetne brikete.

Danas se proizvode i goriva od ostataka industrijske konoplje koja imaju energetska

svojstva pri gorenju slična drvenim briketima (4,8 kWh/kg).


Jedan od ciljeva EU do 2020. je i povećati udio biogoriva do 20 %. Hrvatska ovaj cilj gotovo

sigurno neće ispuniti tim više što i trenutno stanje gospodarske razvijenosti nudi

pretežito mogućnosti za proizvodnju biogoriva prve generacije koja se dobivaju iz

prehrambenog i krmnog bilja (uljana repica, kukuruz, žitarice). Razvijenije države EU već

primjenjuju biogoriva druge generacije koja se proizvode iz ostataka bilja kao što su

drvna biomasa, slama, trava i ostalo. Uključivanje ovih sirovina u proizvodnju biogoriva

omogućuje i veći energetski učinak po hektaru, ali daleko je važnije što nije potrebno širiti

poljoprivredne površine na račun površina za proizvodnju hrane.

Industrijska konoplja bi u budućnosti mogla biti izrazito prikladan energetski usjev u

Hrvatskoj jer ne opterećuje okoliš i nudi veće potencijale u korištenju od svih ostalih

biljaka koje se koriste u tu svrhu, pošto se može namjenski uzgajati za proizvode s višom

dodanom vrijednosti, a ostatke potom iskoristiti u energetskoj proizvodnji i to bez većih

dodatnih troškova.

Ova je činjenica posebno važna u komparaciji s uljanom repicom čija je proizvodnja

danas vrlo zahtjevna i opterećujuća za okoliš obzirom da je za njenu proizvodnju

potrebno korištenje velike količine gnojiva i pesticida koji vrlo štetno utječu na tlo, ljude i

životinje (veliki pomori pčela, riba i rakova).

Regionalni razvoj u Hrvatskoj je izrazito neravnomjeran, s rasponom BDP po stanovniku

od 1:10, pretežito u glavnom gradu koncentriranom gospodarstvu kao i umjerenim

potencijalom za razvoj u obalnom i priobalnom području. Slavonija i Baranja su

poljoprivredne regije bez jakih pokretača razvoja pa bi proizvodnja biogoriva tom

području donijelo nove potencijale za razvoj. Također, moguć je razvoj i drugih

nerazvijenih područja, ovisno o odabiru lokacija za proizvodnju biogoriva. Problem

zbrinjavanja poljoprivrednog stanovništva i subvencija za poljoprivrednu proizvodnju,

kroz sustav poticaja i zaštitne cijene, dovodi do održavanja viših cijena poljoprivrednih

proizvoda u Hrvatskoj te velikom opterećenju za budžet. To šteti standardu cjelokupnog

stanovništva, ali posebno onih s nižim primanjima čiji je udio troškova hrane najveći.

Prebacivanje subvencija kroz biogoriva omogućio bi bezbolno održavanje istog nivoa

podrške poljoprivrednicima. Značajno povećanje potražnje za energetskim usjevima,

smanjilo bi pritisak na održavanje visokih cijena poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj

što bi dovelo do povećanja standarda cjelokupnom stanovništvu, a posebno dijelu s nižim

primanjima kojima je hrana značajan udio potrošnje.

3.9.Zaposlenost

Proizvodnja industrijske konoplje omogućuje i povećanje zaposlenosti što je vidljivo i iz

istraživačke studije i izvješća izrađenih za potrebe EU komisije, a koju su proveli Ernst i

Young. Utvrđeno je tako da uzgoj konoplje dovodi do gotovo 4 puta većeg lokalnog i

regionalnog zapošljavanja po jedinici proizvodne površine no što je to stvarno moguće

ostvariti npr. konvencionalnim uzgojem pšenice.

S druge strane, prema istraživanjima kalifornijskoga zavoda za zapošljavanje tamošnje

gospodarstvo bi proizvodnjom industrijske konoplje i to samo za energetske potrebe

moglo osigurati gotovo 1700 - 4275 novih radnih mjesta. Ovaj se proračun temelji na

pretpostavci da se oko 10 % poljoprivrednog zemljišta namijeni za proizvodnju konoplje

kao energetskog usjeva. U tom slučaju imali bi na svakih 16,2 ha jedno novo radno mjesto.

U slučaju da se u cijelosti ispuni sistem proizvodnje radna mjesta bi se dobilo i u nizu

drugih sektora kao što su:

Održavanje i građevinarstvo: 150 do 300 novih radnih mjesta po regiji.

Inženjering i tehničke usluge: 75 do 100 novih radnih mjesta po regiji.

Istraživanje i razvoj: 25- 50 novih radnih mjesta po regiji.

Opći radovi: 25 do 50 novih radnih mjesta po proizvodnoj jedinici.

Administracija i prodaja: 15 – 25 novih radnih mjesta po proizvodnoj jedinici.

Logistika i skladištenje: 10 do 20 radnih mjesta po proizvodnoj jedinici.


Proizvodnja, prerada i razvoj tržišta sirovina od konoplje kao i proizvodima mogla bi

kreirati čitav niz novih radna mjesta, potaknuti nove razvojne procese na regionalnoj

razini, veću raznolikost poljoprivrede i poboljšanje kvalitete okoliša. Velike investicije u

industriju konoplje mogle bi ponuditi dodatno zapošljavanje, mogućnost razvoja slabije

razvijenih područja i revitalizaciju zagađenih površina. Proizvodnja biogoriva koja bez

sumnje zahtjeva velike investicije može imati višestruki efekt na gospodarstvo kao i

razvoj te zapošljavanje na područjima gdje se industrijska konoplja proizvodi i prerađuje.

Učinkovito korištenje biomase za grijanje i proizvodnju električne struje omogućilo bi

lokalnim sredinama određenu autonomiju u odnosu na energetsku opskrbu kao i

modalitete gospodarskog razvoja. Hrvatska bi se u industriji konoplje mogla usmjeriti

kako na proizvodnju tako i na proizvode i usluge s visokom dodanom vrijednosti što bi bez

sumnje potaklo i ukupno povećanje zaposlenosti.

3.10.Okoliš

Konoplja je biljka od velike važnosti za unaprjeđenje čitavog niza ekosistemskih usluga

uključujući i apsorpciju stakleničkih plinova te je stoga zanimljiva i u sklopu primjene

koncepta zelene/krajobrazne infrastrukture koja predstavlja mrežu kvalitetnih prirodnih

i/ili čovjekovim djelovanjem stvorenih područja i krajobraza koji značajno unaprjeđuju

upravo ekosistemske usluge. Proizvodnja industrijske konoplje je općenito ugljično

neutralna, a poznato je da se za svaku tonu proizvedene industrijske konoplje iskoristi

približno 2 tone ugljičnog dioksida, što bi prosječno značilo vezanje gotovo 18 tona

ugljičnog dioksida po hektaru površine.

Većom proizvodnjom i uzgojem industrijske konoplje potaknulo bi se i ispunjavanje niza

uvjeta iz višestruke sukladnosti, a koji se sastoje od dobrih poljoprivrednih i okolišnih

uvjeta (GAEC) i obaveznih zahtjeva za upravljanje (SMR).

Uzgoj industrijske konoplje omogućuje regulaciju razvoja i širenja korova, poboljšanje

kvalitete tla u plodoredu kao i njegovo prozračivanje. Industrijska konoplja je prikladna i

za postupke fitoremedijacije tj. sanacije tla onečišćenog teškim metalima poput nikla i

kadmija, fitofarmaceutskim sredstvima, toksinima, ali i nekim radioaktivnim

elementima. Primjerice, u Černobilu i njegovoj okolici je 1998. godine uspješno

obavljeno testiranje kojim se ustvrdilo da je industrijska konoplja jedna od

najprikladnijih biljnih vrsta sanaciju jako zagađenog tla. Pritom, toksični elementi ne

ometaju rast konoplje i ostaju u biomasi koju je moguće kontrolirano uništiti uz dodatnu

proizvodnju energije.

Ukoliko se konoplja uzgaja na agrotehnički adekvatan način, korištenje pesticida,

odnosno herbicida u pravilu nije potrebno, što znači da je biljka pogodna i za uzgoj u

vodozaštitnim područjima kao i područjima koja se nalaze unutar neke od kategorija

zaštite prirode. Pogodnost za korištenje u nekim postupcima brzog unaprjeđenja stanja

okoliša povezano je i s njenim kratkim uzgojnim periodom, od sjetve do berbe, koji u

pravilu traje između 120-145 dana, kao i izuzetno važnom karakteristikom vezanom za

dubinu njenog korijenja. Naime, korijenje konoplje može kod nekih vrsta tla prodrijeti i

1,5 – 2 m u dubinu, što je bitno dublje od korijenja većine drugih zeljastih i

jednogodišnjih kultura. Upravo zato konoplju se često sijalo na iscrpljenim, "nabijenim"

tlima kako bi ih se razrahlilo i pripremilo za kasniji uzgoj zahtjevnijih biljki, poput

žitarica. Konoplja se upotrebljavala i na područjima stepa kako bi se tlo razrahlilo i

zasjenilo. Ostale biljke bi se sijale tek nakon što bi konoplja poboljšala kvalitetu tla.

Korištenje hrane od konoplje bi moglo pozitivno utjecati na zdravlje ljudi i okoliša.

Naime, proizvodnja industrijske konoplje ne traži velike kapitalne investicije za razliku

od suvremene prehrambene i poljoprivredne industrije koja koristi milijarde tona

žitarica kako bi nahranila životinje koje se uzgajaju za prehranu ljudi. Pritom se koristi

gotovo ista količina fitofarmaceutskih sredstava, gnojiva, vode i energije, a koriste se i

genetski modificirani usjevi koji ugrožavaju prirodu i ljude.

U kontekstu izgradnje građevina konopljinim betonom izračunato je da svaki m3 ovog

građevnog materijala pri sušenju može vezati do 130 kg ugljičnog dioksida te na taj način

pridonijeti smanjenju učinaka povezanih s globalnim zagrijavanjem. Primjerice,

građevina od 48m2 za koju je potrebno oko 33m3 materijala vezala bi 4,2t CO2, građevina

od 52 m2 za koju je potrebno 49m3 materijala vezala bi 6,3 tone CO2, a građevina površine

do 100m2 za koju je potrebno 72m3 materijala vezala bi gotovo 9,3 tone CO2.

Iznimno veliki potencijal konoplje danas se prepoznaje i u kontekstu očuvanja okoliša s

obzirom na velike mogućnosti zamjene konvencionalnih plastičnih materijala

bioplastikom od konoplje. Ovi materijali kao i proizvodi su lako razgradljivi, a imaju i

ekološki prihvatljiv otisak te tako postaju zanimljivi i u sprječavanju dalje degradacije

okoliša. Važno je naglasiti da se kao vezivo u proizvodnji konopljinih biokompozita mogu

koristiti te na taj način reciklirati, i otpadni plastični materijali.

Primjena sirovine od industrijske konoplje imala bi veliku važnost za očuvanje okoliša i

kod proizvodnje papira obzirom da se za preradu konopljine celuloze koristi i do 75%

manje klora kao i 85% manje sumporne kiseline, a proizvede se i mnogo manje otpada.


Uzgoj industrijske konoplje bi na području Hrvatske smanjio onečišćenost tla, vode i zraka

te velikim dijelom unaprijedio kvalitetu života njenih stanovnika. Povećanom

proizvodnjom konoplje možda bi bilo moguće uvjeriti poljoprivrednike da koriste što

manje štetnih fitofarmaceutskih sredstava i mineralnih gnojiva koji u stvarnosti i najviše

utječu na kvalitetu zraka, živi svijet te iznimno važne resurse pitkih voda posebno na

poljoprivrednim područjima Hrvatske. Jednako tako, izgradnja korištenjem konopljinih

sirovina i konopljinim betonom potaknula bi i postavila nove standarde u gradnji okolišu

prijateljskih građevina, a time i očuvanju okoliša uopće. Korištenje konoplje kao

biogoriva u Hrvatskoj bilo bi zanimljivo i s gledišta očuvanja kvalitete zraka. Naime, biljke

općenito, pa tako i konoplja sadrže vrlo malo sumpora ili drugih okolišu štetnih tvari te

tako gorenjem ne uzrokuju stvaranje kiselih kiša, ali i nastanak raznih bolesti povezanih

sa stanjem i kvalitetom zraka.

4. Strategija i ciljevi

Strategija (okvirni plan, plan svih planova)

(zabrana = kaos, kontrola = uređenost)

Cjelovita liberalizacija i legalizacija konoplje za industrijsku, medicinsku i osobnu

upotrebu dovest će do gospodarskog rasta, uspostave društva odgovornog prema

svojim članovima, posebice onim ugroženima i slabijima te pozitivnih učinaka na

okoliš. Projekt liberalizacije i legalizacije konoplje je u tom smislu projekt

održivog razvoja u punom smislu te sintagme, a koji uz ostalo spaja značajan dio

pozitivnih elemenata naše tradicije sa suvremenim trendovima ekonomskog

razvoja, ali i vrlo diverzificiranim stilovima života sve većeg broja stanovništva.

Okvirni ciljevi politike:

Omogućiti uzgoj konoplje i korištenje svih njenih dijelova kao važne sirovine u

industriji (proizvodnja vlakna, papira, tekstila, hrane, ulja i drugih ekološki

prihvatljivih proizvoda) i proizvodnji goriva;

Omogućiti uzgoj konoplje za rješavanje niza problema u okolišu (npr.

remedijacije tj. fitoremedijacije onečišćenih tala);

Regulacija prodaje indijske konoplje putem registriranih poslovnih subjekata što

bi ju odvojilo od kriminalnih skupina, odnosno crnog tržišta i koruptivnih radnji;

Osigurati medicinsko korištenje indijske konoplje u liječenju teških bolesti i

stanja kao i rekreativno korištenje.

Konkretni ciljevi:

Informirati i educirati javnost o svim aspektima konoplje, razbiti predrasude

javnosti o konoplji;

Liberalizirati i legalizirati te regulirati uzgoj, promet i preradu svih sorti konoplje;

Zabraniti sijanje GMO konoplje;

Pozicionirati Hrvatsku kao zemlju organske konoplje;

Do 2025. godine povećati površinu uzgoja konoplje sa sadašnjih 600 ha na

prijeratnih 15.000 ha, te ponovno pozicionirati RH kao državu predvodnicu na

europskom tržištu;

Poticati razvoj industrije prerade konoplje;

Ostvariti ekonomsku /turističku diverzifikaciju na temelju potencijala medicinske

konoplje tj. indijske konoplje-kanabisa;

Postaviti standarde kontrole kvalitete proizvoda od konoplje;

Uključiti medicinsku konoplju u okvire zdravstvenog sustava Republike Hrvatske.

5. Taktički alati - načini provedbe konkretnih ciljeva

Informiranje i educiranje javnosti o svim aspektima konoplje, razbijanje predrasuda

javnosti o konoplji – od lipnja 2014. kontinuirano

ORaH će organizacijom tribina, konferencija te izložbi proizvoda od konoplje sustavno

raditi na edukaciji javnosti o koristima ove kulture. Objavit ćemo prijedlog ove sektorske

politike na našim web stranicama te otvoriti raspravu na ovu temu na društvenim

mrežama. Tražit ćemo 'saveznike' unutar zainteresirane javnosti te drugim političkim

akterima i nadležnim institucijama, a posebice ćemo koristiti 'glasnogovornike' ovog

projekta, odnosno nestranačke osobe s javnim ugledom. Sudjelovat ćemo i poticati

sajmove, konferencije, simpozije, stručne studije, u organizaciji drugih političkih,

gospodarskih, medijskih i znanstvenih organizacija te poticati sveučilišta na izradu

interdisciplinarnih znanstvenih radova na temu konoplje.

Zagovaramo otvaranje edukacijskog centra koji će raditi na obrazovanju i provođenju

svih mjera i aktivnosti koje jamče pružanje svih potrebnih podataka i znanja za uspješno

ostvarenje svih strateških odrednica i smjernica ove politike.

Liberalizacija i legalizacija te regulacija uzgoja, prometa i prerade svih sorti konoplje

izuzev GMO konoplje – rok srpanj 2014.

Prva faza je uklanjanje konoplje s popisa opojnih droga, psihoaktivnih tvari i biljaka te

uklanjanje svih zapreka proizvodnje, prerade i prometa proizvoda od industrijske

konoplje. Osnivanje Ureda za konoplju - regulatornog tijela te donošenje regulative za

proizvodnju, preradu i promet proizvoda od konoplje, s udjelom THC-a većim od 0, 2%.

Da bi se uklonile zapreke za proizvodnju, preradu i promet industrijske konoplje i

unaprijedila proizvodnja u Hrvatskoj, ORaH će predložiti potrebne izmjene Zakona o

suzbijanju opojnih droga te sugerirati sadržaj novog Pravilnika o konoplji.

Trenutno u svijetu postoji nekoliko modela regulacije uzgoja, proizvodnje i prometa

konoplje s udjelom THC–a većim od 0,2%, a to su Urugvajski model, Colorado i

Washington model, kao i teoretski Borlandov model.

U kontekstu prijedloga regulacije uzgoja konoplje s udjelom THC-a većim od 0,2%

potrebno je nedvosmisleno naglasiti da se razlozi uključivanja kao i ishodišta sektorske

politike u segmentu rekreativnog korištenja konoplje nalaze u već dugo vremena

prepoznatoj činjenici da desetljeća represije i pretrpavanja zatvora diljem svijeta nisu

dovela do smanjenja dostupnosti droga, te cilju kojeg je postavila Globalna komisija o

politici prema drogama, koji obuhvaća transformaciju dominantno represivne i

neuspješne politike prema drogama. Promjena ove u svojoj osnovi neodržive politike i

paradigme obuhvaća:

Uklanjanje iracionalnih ideoloških stereotipa te početak racionalne rasprave o

alternativama u cijelosti neuspješnom 'ratu protiv droga' započetom sredinom

20. stoljeća;

Zaustavljanje kriminalizacije, marginalizacije i stigmatizacije osoba koje koriste

drogu a ne štete društvu;

Poticanje vlada da eksperimentiraju s modelima zakonske regulacije droga u cilju

smanjivanja moći organiziranog kriminala te očuvanja zdravlja i sigurnosti

građana.

Dosadašnja globalna kontrola droga koja se u biti pretvorila u rat protiv korisnika,

farmera i sitnih trgovaca donijela je sa sobom iznimno povećanje kršenja ljudskih prava,

koja su osim raznih vidova državne, odnosno institucionalne represije, obuhvatila i

kršenje čitavog niza ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava. Zaštita ljudskih prava

obaveza je (ili bi barem trebala biti) svih vlada prema brojnim UN-ovim ugovorima i ona

u cijelosti nadjačava obaveze koje proizlaze iz ugovora o kontroli droge.

S obzirom da globalni problem droge predstavlja niz međusobno povezanih

zdravstvenih i društvenih izazova kojima se treba baviti, a ne 'rat' kojeg treba dobiti ,

mudra politika trebala bi imati prioritet u adekvatnom upravljanju tržištem droge na

način kojim će se nanositi najmanja moguća šteta konzumentima i društvu u cjelini, i to

u prvom redu postupnim isključivanjem najštetnijih supstanci kao i zakonskim

dopuštenjem korištenja onih manje štetnih, ali pod nedvosmisleno formuliranim

zakonskim uvjetima.

ORaH radi na izradi prijedloga modela regulacije koji bi bio primjeren Hrvatskoj i koji će

doprinijeti gospodarskom razvoju zemlje i dobrobitima njenih građanki i građana. U

izradu hrvatskog modela uključili smo pozitivne prakse spomenutih modela, te ih

prilagodili našim prilikama s obzirom na geografsko područje, povijest i tradiciju uzgoja

kao i trenutne potrebe.

U tom smislu model regulacije predvidio bi odgovarajuće mogućnosti uzgoja i prodaje

indijske konoplje - kanabisa građanima i stranim državljanima starijim od 18 godina od

strane poslovnih subjekata, kao i uzgoj zakonski određenog broja biljaka za vlastite

potrebe punoljetnim građanima, uz obavezno izbjegavanje zamke prevelikih poreza koji

bi spriječili prijelaz proizvođača i preprodavača na zakonski organizirano i uređeno

tržište.

U sklopu cjelovite regulacije bit će potrebno definirati i moguće maksimalne dopuštene

razine THC-a i njegovih metabolita u ljudskom organizmu s obzirom na njihovo

pojavljivanje vrlo često i danima nakon konzumacije (bilo u svrhu liječenja bilo u

rekreativne svrhe) te koje bi se stoga trebale na odgovarajući način usuglasiti i

kategorizirati suradnjom liječnika, farmaceuta, fiziologa, biokemijskih kao i stručnjaka s

područja zaštite na radu, posebno u kontekstu problematike očuvanja radnih

sposobnosti i samostalnog odlučivanja te sudjelovanja u prometu.

Hrvatska zemlja organske konoplje – kontinuirano

Konoplja ne reagira povoljno na agrokemikalije. Herbicidi joj nisu potrebni ukoliko se

uzgaja na agrotehnički pravilan način, a preferira organska nad mineralnim gnojivima.

Sukladno trendu legalizacije konoplje diljem svijeta, stav ORaH–a usmjeren je ka viziji

Hrvatske kao zemlje organske / ekološki uzgojene konoplje. Proizvodi od organske

konoplje na tržištu postižu i do 30% veću cijenu. Potrebno je raditi na edukaciji

uzgajivača te promociji uzgoja konoplje sukladno organskim, ekološkim ili održivim

načelima uzgoja. Organski uzgoj, osim ekonomskih koristi, doprinosi i očuvanju prirode i

okoliša.

U tom smislu nužno je raditi na promociji proizvodnje konoplje s eko-certifikatima,

podacima o količini smanjenja emisije CO2 , te fair- trade certifikatima. Poželjno je da

proizvodi od konoplje imaju i oznaku da u njih nisu ugrađene sirovine životinjskog

porijekla, te da nisu testirani na životinjama.

Hrvatska treba nastojati uzgojiti vlastite sorte optimalne za uzgoj na našem području, a u

skladu s propisima EU. Važno je da Hrvatska aktivno radi na uzgoju vlastitog autohtonog

sjemena jer bi se na taj način predstavila i kao značajan akter na području sjemenarstva

konoplje u Europi i svijetu. Zbog toga je važno svim mjerama poticati i razvoj

sjemenarstva u Hrvatskoj.

Od iznimne je važnosti kroz Poljoprivrednu strategiju te zakone predvidjeti i u praksi

implementirati sustav tzv. 'mreže zelenih kioska' kojima bi se obvezalo velike trgovačke

lance na ponudu lokalno proizvedenih eko, organskih i održivih poljoprivrednih

proizvoda.

Povećati površinu uzgoja konoplje sa sadašnjih 600 ha na prijeratnih 15.000 ha, te

ponovno pozicionirati RH kao giganta na europskom tržištu – rok do 2025. godine

Cilj od 15.000 ha neće biti ostvariv bez investicija u razvoj industrije prerade konoplje.

Konoplju je u skladu s navedenim nužno definirati kao jednu od tema koja je od interesa

za Republiku Hrvatsku u smislu poticanja ulaganja ili kao strateški resurs. Uvrštavanjem

konoplje u industrijsku strategiju RH omogućilo bi se formiranje strateškog okvira za

ulaganja, što iz nacionalnih sredstava što iz fondova EU koja je do sada već i uložila

značajna sredstva u područje istraživanja industrijske konoplje. Na nacionalnoj razini, uz

direktno financiranje, potrebno je i dodatno stimulirati industriju prerade konoplje i to

raznim poreznim olakšicama, olakšicama pri zapošljavanju, subvencijama za nabavu

strojeva i opreme i sl. Rastom tih industrija značajno ćemo povećati proizvodnju,

zapošljavanje, a u konačnici i izvoz, te preorijentiranje određenih postojećih industrija

na korištenje nove sirovine – konoplje. Tu se u prvom redu misli na industriju papira

koja, umjesto sječe šuma, može koristiti konoplju. Time bi se u značajnoj mjeri

doprinijelo i održivom razvoju RH budući da korištenje konoplje u, primjerice, papirnoj

industriji smanjuje potrebu za sječom šuma te uništavanje šumskih površina.

Da bi se postigao cilj od 15000 ha do 2025. godine strateški ciljevi u razvoju

poljoprivrede Hrvatske trebali bi:

Konoplju svrstati u domaću, tradicijsku biljku naših prostora te je kao takvu štititi

od bilo kakvih genetskih modifikacija;

Konoplju ravnopravno uključiti u plodored / konsocijacijski uzgoj;

Konoplju uključiti u postupke fitoremedijacije na površinama onečišćenim

odlaganjem komunalnog otpada, kao i površinama zagađenim ostalim toksičnim

tvarima;

Uključiti konoplju u preventivnu i kurativnu zaštitu vodocrpilišta;

Definirati mjere poticanja uzgoja konoplje, a posebice subvencioniranje analize

zdravstvene ispravnosti proizvoda od konoplje koji su vrlo skupi za male

proizvođače;

Konoplju promatrati i kao energetski usjev, koja pomaže očuvanju ostalih resursa

flore i faune, osobito šuma, supstituiranjem resursa i smanjenjem emisije CO2;

Nužno je fleksibilizirati poljoprivredno zakonodavstvo tako da ono ne pogoduje

'velikim igračima' nauštrb malih proizvođača i zadruga;

Poticati udruživanje i umrežavanje farmera i proizvođača proizvoda od konoplje

u 'konopljarske zadruge' radi njihovog boljeg pozicioniranja na tržištu;

Postaviti potrebne standarde za očuvanje izvornosti i kvalitete;

Stvoriti europski i svjetski prepoznatljivu marku i kvalitetu;

Stvoriti sustav praćenja i izučavanja konoplje na interdisciplinarnoj akademskoj

razini;

Uključiti konoplju u programe poticaja EU, a koji se odnose na ruralne dijelove

Republike Hrvatske;

Ostvariti dobru suradnju svih zainteresiranih subjekata koji rade na promicanju

konoplje.

Poticati razvoj industrije prerade konoplje – rok 2025. godina

Cilj od 15000 ha neće biti ostvariv bez investicija u razvoj industrije prerade konoplje.

Biomasu konoplje za neke prerađivačke industrije nije rentabilno transportirati na

udaljenosti veće od 150-200 km. Potrebno je na sve moguće načine poticati investicije u

industriju prerade konoplje; državnim potporama, olakšicama pri zapošljavanju,

subvencijama za nabavu strojeva i opreme i sl. Rastom tih industrija značajno ćemo

povećati industrijsku proizvodnju, zapošljavanje i izvoz. Konoplja treba naći važno

mjesto u industrijskoj strategiji RH kako bi mogućnosti za poticanje te industrije bile što

veće. Primjena proizvoda dobivenih od industrijske konoplje obuhvaća mnoge

industrijske grane pa je strateški oportuno ići u pravcu klasterizacije proizvođača

proizvoda od konoplje. Uz to, pozicioniranje Republike Hrvatske kao regionalnog lidera

u proizvodnji industrijske konoplje učinit će Hrvatsku još privlačnijom destinacijom za

domaća i strana ulaganja, zbog pozitivnog učinka na cjelokupno hrvatsko gospodarstvo.

Svjedoci smo značajnog pada industrijske proizvodnje, dok nam međunarodne, ali i

domaće financijske institucije ne predviđaju rast u ni u ovoj godini. Ostvarenjem gore

navedenih ciljeva gospodarski rast bio bi uvelike osiguran.

Potaknuti ekonomsku/turističku diverzifikaciju temeljenu na potencijalu medicinskog

kanabisa tj. indijske konoplje

Važan segment gospodarskog rasta koji bi se omogućio realizacijom projekta

liberalizacije i legalizacije konoplje vezan je i uz moguću tematsku diverzifikaciju

turizma. Pozitivan primjer ovakvog koncepta jest ukupni prihodi amsterdamskih coffee

shopova koji su se kretali između 2, 5 i 3 milijarde $ godišnje, a kumulativni prihod

grada Amsterdama od turizma je i mnogostruko veći. Kao primjer može poslužiti i

američka država Colorado koja je samo u prvi tri mjeseca 2014. od poreza na konoplju

uprihodila gotovo 12.6 milijuna $, uz smanjenje razbojstava i ubojstava za gotovo 10 %.

Hrvatska je turistički prepoznatljiva zemlja koja ima daleko veći turistički potencijal od

Amsterdama. Proširenje turističke ponude u smislu uvođenja rekreativnog

konzumiranja indijske konoplje produžilo bi turističku sezonu na cijelu godinu, te na taj

način Hrvatsku učinilo dodatno privlačnom i cjelogodišnjom turističkom destinacijom. U

sklopu razvoja turističke ponude temeljene na konoplji moguće je obogatiti i segment

zdravstvenog turizma. Obzirom da je Hrvatska već pozicionirana i poželjna turistička

destinacija, realizacija ovog projekta omogućila bi na nacionalnoj razini generiranje

većeg dotoka sredstava kako u državnu blagajnu, tako i u blagajne poduzetnika,

ugostitelja, itd.

Postaviti standarde kontrole kvalitete proizvoda od konoplje - kontinuirano

Standarde kvalitete i metodologiju kontrole nužno je postaviti paralelno s

liberalizacijom i legalizacijom konoplje, a od velike pomoći može biti i analiza stranih

iskustvima, primjerice Njemačke. Kako bi visoka kvaliteta proizvodnje konoplje bila

osigurana predlažemo osnivanje interdisciplinarnog instituta za konoplju po modelu

javno-privatnog partnerstva.

Uključiti medicinsku konoplju u okvire zdravstvenog sustava Republike Hrvatske –

paralelno s legalizacijom konoplje i kontinuirano

Najnapredniji sustav korištenja medicinskog kanabisa u svijetu ima Izrael. U Izraelu se

konopljom liječi preko 10.000 pacijenata. Oboljenja za koja se trenutno u Izrealu koristi

konoplja su: kronični bolovi, pomoć kod terapije oboljelima od AIDS-a, multipla skleroza,

upalna bolest crijeva, kožna oboljenja, Parkinsonova bolest, maligni tumori u raznim

stadijima, a koristi se i za niz rijetkih bolesti u populaciji za koje medicina nema

odgovarajući lijek. U Izraelu je osmišljen sustav koji uključuje pacijenta i njegova trenera

(tj. osobe koja pomaže pacijentu s preporukama vezanim uz konzumaciju lijeka i

navikavanju pacijenta na lijek), pa preko ovlaštenog uzgajivača konoplje koji uzgaja

kontrolirane sorte u kontroliranim uvjetima, do liječnika i ministarstva zdravlja.

Zanimljivost izraelskog sustava je u tome da pacijentu prepušta na izbor u kojem obliku

će pacijent konzumirati lijek (ekstrakt cvijeta kanabisa - ulje, osušeni cvijet,

prehrambeni proizvod), kao i način konzumacije lijeka (oralno, pušenjem i sl.). Trener

medicinskog kanabisa u suradnji s uzgajivačem je osoba koja radi učinkovitosti između

ostalog sugerira određenu sortu za određeno oboljenje.

U buduće uključivanje medicinskog kanabisa (indijske konoplje) u zdravstveni sustav

Hrvatske potrebno je inkorporirati znanja i vještine zemalja koje su već daleko odmakle

s korištenjem kanabisa -medicinske konoplje i svrhu liječenja poput Izraela, Španjolske,

Nizozemske, SAD-a i Češke. Općenito, na tržište se kanabis plasira kao ulje, tinktura,

inhalat ili pak kao pripravak za čaj pa čak i kolače.

Potrebno je provoditi i kontinuiranu edukaciju liječnika i drugog zdravstvenog osoblja,

te donijeti pravila za uzgoj medicinskog kanabisa, te kontrolu kvalitete proizvoda. Za

medicinsku upotrebu od važnosti je da konoplja koja se koristi kao lijek bude

standardizirana (dakle, poznatih svojstava i sastava). Biti će od iznimne važnosti poticati

provođenje kliničkih studija kako sa standardiziranim ekstraktima konoplje, tako i s

pojedinim sastojcima ekstrakta. Na ovaj način mogao bi se potaknuti i razvoj znanosti te

razvoj inovativnih oblika farmaceutske industrije u Hrvatskoj.

6. Financijski instrumenti

• Novac iz EU-fondova (znanost – tehnologija – ruralni i regionalni razvoj,

poljoprivreda – zaštita okoliša);

• Privatne domaće i inozemne greenfield i brownfield investicija;

• Povoljni, postojeći zeleni krediti za smanjenje emisija stakleničkih plinova,

održivu poljoprivrede (krediti etičke banke te tzv. zeleni krediti komercijalnih

banaka i HBOR-a);

• Sredstva iz značajnih rezervi domaćih financijskih institucija koje se premalo

koriste za razvoj održivog gospodarstva.

7. Sažetak

Konoplja je višestruko korisna biljka koja se uzgaja već više tisućljeća, a upotrebljivi su

gotovo svi njezini dijelovi; stabljike u tekstilnoj i industriji papira i graditeljstvu, a sjeme

i ulje iz sjemena su iznimno prikladni za prehranu ljudi i životnija. Učinci eteričnih ulja i

kanabinoida iz konoplje su važni u kozmetici i farmaciji te medicini.

Poboljšanju uvjeta za proizvodnju će uvelike pomoći istraživanje i razvoj prikladne

mehanizacije, uvođenje novih i okolišu prihvatljivih tehnologija proizvodnje, promjena

zakonodavstva te edukacija javnosti i poljoprivrednika o prednostima uzgoja konoplje.

U vremenima sve izrazitijeg traženja novih i okolišu prihvatljivijih mogućnosti razvoja,

konoplja predstavlja jednu od važnih sastavnica novih smjerova u razvoju poljoprivrede

i industrije posebice radi svoje male zahtjevnosti i velike mogućnosti korištenja.

Upravo stoga je konoplja industrijska kultura koja ima izrazit gospodarski, okolišni i

društveni potencijal za održivi razvoj Hrvatske. U tom će smislu upravo cjelovito

osmišljena liberalizacija i legalizacija konoplje za industrijsku, medicinsku i osobnu

upotrebu dovesti i do mogućnosti gospodarskog rasta, uspostave društva odgovornog

prema svojim članovima, posebice onima slabijima i ugroženima te pozitivnih učinaka za

okoliš. Projekt liberalizacije i legalizacije konoplje je projekt održivog razvoja u punom

smislu te sintagme, a koji uz ostalo spaja značajan dio pozitivnih elemenata naše

tradicije sa suvremenim trendovima ekonomskog razvoja, ali i vrlo diverzificiranim

stilovima i načinima života sve većeg broja stanovništva.

Da bi se potencijal konoplje u Hrvatskoj postigao u punom smislu te riječi nužno je

sljedeće:

Promijeniti zakonsku regulativu i propise koji određuju načine uzgoja i prerade

cijele biljke, u svim njenim dijelovima, od korijena, stabljike, lista, cvijeta i

sjemenke te njihovo uključivanje u raznolike gospodarske namjene i primjene;

Zakonski konoplju svrstati u domaće, tradicijske biljne vrste naših prostora, te je

u tom smislu zaštiti od bilo kakvih genetskih modifikacija (sjeme-proizvod) pri

čemu održivi, ekološki i organski uzgoj trebaju biti prioritet;

Definirati mogućnosti korištenja konoplje unutar plodoreda i konsocijacijskog

uzgoja;

Definirati mogućnosti korištenja konoplje kao čistača tla u postupcima

fitoremedijacije, na svim površinama onečišćenim odlaganjem komunalnog

otpada kao i ostalim površinama koje su bile opterećene uporabom

agrokemikalija, odnosno konvencionalnim uzgojem drugih prehrambenih i

industrijskih kultura, te površinama onečišćenim ostalim toksičnim tvarima;

Definirati korištenje konoplje u preventivnoj i kurativnoj zaštiti vodocrpilišta;

Uzgoj i preradu konoplje definirati strateškim elementom u razvoju

poljoprivredne i prerađivačke industrije u Republici Hrvatskoj;

Zakonski definirati mogućnost korištenja svih dijelova konoplje u raznim

granama prerađivačke industrije;

Otvoriti edukacijski centar, koji će raditi na obrazovanju i provođenju svih mjera i

aktivnosti koje osiguravaju pružanje svih potrebnih podataka i znanja za

uspješno ostvarenje svih strateških odrednica i smjernica;

Definirati mjere poticaja za uzgoj konoplje do 2025. godine;

Definirati konoplju kao energetski usjev koji pomaže u očuvanju ostalih resursa

flore i faune, osobito šuma, supstituiranjem resursa te smanjenjem emisije CO2;

Definirati potrebne standarde za očuvanje izvornosti i kvalitete;stvoriti

prepoznatljivu marku i kvalitetu na europskoj i svjetskoj razini;

Stvoriti preduvjete za proučavanje konoplje na interdisciplinarnoj akademskoj

razini;

Uključiti konoplju u programe poticaja EU, a koji se odnose na razvoj ruralnih

dijelova Republike Hrvatske;

Ostvariti dobru suradnju sa svim zainteresiranim dionicima koji promiču uzgoj i

preradu konoplje, a osobito s ministarstvima koja su uključena u zakonsko

određivanje korištenja konoplje u razne gospodarske svrhe, od ekološke

poljoprivrede do eko-turizma.

OČEKIVANI REZULTATI:

1. Povećanje broja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva kako na malim tako i na

površinama većim od deset hektara.

2. Povećanje broja zaposlenih na lokalnoj razini.

3. Povećanje poljoprivrednih resursa Hrvatske putem korištenja dosad neobrađenih

poljoprivrednih površina.

4. Unaprjeđenje sustava plodoreda u cilju očuvanja kvalitete i plodnosti tla.

5. Povećanje broja malih i srednjih poduzetnika koji se mogu uključiti u procese

daljnje prerade sirovina u finalne proizvode, a što je moguće ostvariti i bez

značajnijih investicija.

6. Povećanje investicijskih ulaganja koja odgovaraju malim i srednjim

poduzetnicima te OPG poduzetnicima, koji većinu troškova mogu pratiti osobnim

ulaganjima.

7. Povećanje ekološkog uzgoja koji će predstaviti Hrvatsku kao zemlju sa značajnim

udjelom zelenih oblika ekonomije, te u skladu s time i održivog razvoja, ali i

osigurati dostupnost kvalitetne hrane svim njenim stanovnicima.

8. Razvoj ruralnih područja uključujući i njihovu demografsku obnovu, odnosno

poticanje cjelovitog razvoja lokalnih zajednica premještanjem poduzetničkih

tvrtki i gospodarskih zona bliže lokacijama izvora sirovina.

9. Ispunjavanje i provedba niza europskih standarda koji se odnose na ekološku

proizvodnju i održive izvore energije.

10. Podizanje svijesti, znanja i vještina lokalnog stanovništva te stvaranje preduvjeta

za život i povratak akademski obrazovanih mladih ljudi, ali i život budućih

generacija.

8. Literatura

Alexander A.,Smith P.F.,Rosengren R.J. 2009. Cannabinoids in the treatment of cancer,

Cancer Letters,285: 6-12

Amar, B. M. 2006. Cannabinoids in medicine: A review of their therapeutic potential.

Journal of Ethno-Pharmacology 105:1-25

Amaducci S., Zatta A., Pelatti F., Venturi G. 2008. Influence of agronomic factors on yield

and qualitiy of hemp (Cannabis sativa L.) fibre and implication for innovative production

system. Field Crop Research, 107: 161-169

Augustinović, Z. 2012. Uzgoj industrijskog bilja. Križevci : Visoko gospodarsko učilište

Butorac, J. 2009. Predivo bilje. Zagreb : Kugler,

Department of Agricultural Economics,University of Kentucky.2013. Economic

Considerations for Growing Industrial Hemp: Imlications for Kentucky's Farmers and

Agricultural Economy.

Dubreta N. 2006. Konoplja-sociološki aspekti uzgoja i upotrebe. Socijalna ekologija vol.

15, No. 1-2 (103-123)

Gagro, M. 1998. Industrijsko i krmno bilje : ratarstvo obiteljskog gospodarstva. Zagreb :

Hrvatsko agronomsko društvo

Izzo,A., Borelli, F., Capasso,R., DiMarzo,V., Mechoulan,R. 2009. Non-psychotropic plant

cannabinoids: new therapeutic opportunities from an ancient herb. Trends in

Pharmacological Sciences

Kisić, I. 2011. Sanacija onečišćenog tla. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Kisić, I. 2014. Uvod u ekološku poljoprivredu. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Kocjan Ačko D.,Baričević D., Rengeo D. Andrenšek S., 2002. Gospodarsko pomembne

lastnosti petih sort konoplje (Cannabis sativa L. var. sativa) iz poljskih poskusov v

Markišavcih pri Murski Soboti. V: Zbornik Biotehniške fakultete Univerze v Ljubljani.

Kmetijstvo,79, 1 : 237-252

Mandekić V. 1946. Konoplja i lan. Zagreb, Poljoprivredni nakladni zavod.

Pate D.W.1994. Chemical ecology of Cannabis. Journal of the International Hemp

Association,2: 29-37

Pašković F. 1950. Uzgoj konoplje za vlakno i sjeme. Zagreb,Seljačka sloga.

Poljoprivredna enciklopedija 1967-1973. Glavni redaktor Mladen Josifović. Zagreb : JAZU,

Sv. 1, str. 61¸2-618.

Ritz, J. 1970. Istraživanje proizvodnog kapaciteta sorata konoplje C-PVK-21 i F-1203 :

disertacija. Zagreb : [vlast. nakl.]

Ritz, J. 1967. Industrijsko bilje. Zagreb : Sveučilište u Zagrebu

Robinson,R. 1996. Velika knjiga o konoplji. Park Street Press, Rochester,Vermont.

Struik P.C., Amaducci S., Bullard M.J., Stutterheim N. C., Venturi G., Cromack H.T.H. 2000.

Agronomy of fibre hemp (Cannabis sativa L.) in Europe. Industrial Crops and Products,

11: 107-118

Sadar V. 1951. Konoplja. V: Oljnice, korenovke, predivnice in hmelj. Ljubljana, Založba

Kmečka knjiga : 267 -282

Zimmer L., Morgan P.J.1997. Marijuana Myths,Marijuana Facts.:A review of Scientific

Evidence. New York: Lindersmith Center

KONVENCIJE, DEKLARACIJE, REZOLUCIJE

Jedinstvena konvencija o drogama (1961.)

Konvencija o psihotropnim supstancijama (1971.)

Konvencija protiv nezakonitog prometa opijatima i psihotropnim tvarima (1988.)

Rezolucija o nadzoru proizvodnje konoplje i trgovine s njom (UN/ Generalna

skupština,veljača 2005.)

Frankfurtska rezolucija (1990.)

Deklaracija europskih gradova o politici droga (1998.)

Strategija EU za rat s drogama 2000-2004.

Akcijski nacrt EU za rat protiv droga (Službeni list EU,8.7.2005.)

Strategija EU na prodaju droga 2005-2012 (Vijeće EU. 22 studeni 2004.)

Strategija EU na području droga 2009 -2012 (Vijeće EU,2008.)

PRAVILNICI I ZAKONI

Zakon o suzbijanju zlouporabe droga (NN 80/13)

Zakon i zaštiti prirode (NN 80/13)

Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13)

Pravilnik o uvjetima za uzgoj konoplje,načinu prijave uzgoja maka te uvjetima za

posjedovanje opojnih droga u veterinarstvu (NN 18/12)

Cannabis Policy Reform Act of 2014 (California)

WEB PORTALI

http://hr.wikipedia.org/wiki/Konoplja

http://hr.wikipedia.org/wiki/Industrijska_uporaba_konoplje

http://www.herbioplus.com/#!konoplja/cakm

http://alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/article/konoplja

http://hr.wikipedia.org/wiki/Konoplja

http://hr.wikipedia.org/wiki/Industrijska_uporaba_konoplje

http://www.herbioplus.com/#!konoplja/cakm

http://alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/article/konoplja

sadrŽaj - orah.hr

Documents