A. Hoček, K. Momirović, F. Prot: Neposredni utjecaj obrazovanja i drugih socijalnih činilaea na razvoj ... Klneztoloqrja, Vol. 12 (1981.), str. 77-81

Ankica Hošek, Konstantin Momirović, Franjo ProtFakultet za fizičku kulturu sveučilišta u Zagrebu

NEPOSREDNI UTJECAJ OBRAZOVANJAI DRUGIHSOCIJALNIH čINILACA NA RAZVOJKOORDINACIJEPOKRETA

SAžETAK

Primljeno 29. 4. 1981.

Struktura jedinog para značajnih kanoničkih faktora ukazala je flta znacajan utjecaj obrazovanja, kaoglavnog nosioca aktivnog socijalnog statusa nakon parcijalizacije pasivnog statusa, na razvoj motorićke edu-katibilnosti.

1. PROBLEM

Ocjena utjecaja egzogenih, a posebno socijalnih či-nilaca na razvoj motoričkih sposobnosti značajna jeprije svega zbog toga što od veličine tog utjecaja ovi-si i mogući utjecaj tjelesnog odgoja na razvoj moto-ričkih sposobnosti. U istraživanjima A. Hošek (1979)nađene su značajne kanoničke relacije između statu-snih karakteristika i motoričkih sposobnosti. Kano-meke varijable izvedene iz indikatora statusnih kara-kteristika u najvećoj su mjeri ovisile od obrazovnognivoa sredine, rezidencijalnih karakteristika i druš-tveno-političke orijenrtacije sredine u kojoj se odvi-jao proces razvoja; osim obilježja socijalne sredine iobrazovni nivo subjekta imao je značajan utjecaj narazvoj motoričkih sposobnosti. Kanoničke varijableizvedene iz mjera motoričkih sposobnosti bile supretežno defiD!irane faktorima koordinacije pokreta.U analizi Rendulića (1980)povezanost između statu-snih karakteristika i varijabli za procjenu koordina-cije pokreta mogla se pretežno pripisati urtjecaju ob-razovnog nivoa sredine i obrazovanja subjekta, rezi-dencijalnim karakteristikama i društveno-političkojorijentaciji porodice, na količinu efikasnih motorič-kih informacija. Za ocjenu neposrednog utjecajaobrazovanja, a u okviru ovoga i tjelesnog odgoja narazvoj motoričkih sposobnosti od presudnog je zna-čaja procjena utjecaja obrazovanja subjekta i dru-gih, sa obrazovanjem u pravilu povezanih, karakte-ristika njegova aktivnog socijalnog statusa na mo-toričke sposobnosti, nezavisnog od utjecaja socijal-ne sredine i na karakteristike aktivnog socijalnogstatusa i na razvoj koordinacijskih sposobnosti. Ovoposebno vrijedi za analizu utjecaja socijalnih činila-ca na razvoj koordinacije pokreta, kako zbog cen-tralnog značaja ove grupe sposobnosti za sve moto-ričke sposobnosti uopće, tako i zbog toga što soci-jalni činioci, kako su pokazala sva dosadašnja istra-živanja, najviše utječu upravo na razvoj koordina-cije.

Zbog toga je u ovom istraživanju analizirana pove-zanost između obrazovanja i drugih najvažnijih in-dikatora aktivnog socijalnog statusa i najvažnijihmjera za procjenu koordinacije pokreta, nakon što je

i dz jednog i iz drugog skupa varijabli parcijaliziranutjecaj statusnih obilježja socijalne sredine, u ko-joj se odvijao proces razvoja motoričkih sposobnostii proces razvoja socijalizacije.

2. METODE

Istraživanje je bilo provedeno na uzorku od 540 o-soba muškog spola, starih od 19 do 27 godina, pis-menih i klinički zdravih. Ovaj je uzorak bio repre-zentativan za populaciju koja je upravo završila' saregularnim, institucionaliziranim procesom obrazova-nja.

Statusna obilježja sredine, čiji je utjecaj kasnijebio parcijaliziran, procijenjena su na temelju ovihvarijabli: (1) obrazovanja oca, (2) kvalifikacije oca,(3) obrazovanja majke, (4) kvalifikaoije majke, (5)funkcije oca u organima samoupravljanja, (6) funk-cije majke u organima sarnoupravljanja, (7) član-stva oca u SKJ, (8) članstva majke u SKJ, (9) funk-cije oca u Socijalističkom savezu, (10) aktivnosti ocau kulturnim i humanitarnim organizacijama, (11) ak-tivnosti oca u sportskim organizacijama, (12) funk-cije oca u sindikalnoj organizaciji, (13) aktivnostimajke u kulturnim i humanitarnim organizacijama,(14)funkcije majke u sindikalnoj organizaciji, (15) re-zidencijanlih karakteristika porodice, {16) rezidenci-jalnih karakteristika mjesta iz koga potječe otac, (17)rezidencijalnih karakteristika mjesta iz koga potječemajka, (18) ukupnog prihoda porodice, (19) posjedo-vanja vikendice, (20) posjedovanja automobila. (21)posjedovanja telefona, (22) posjedovanje mašine zapranje rublja. (23) posjedovanja hladnjaka, (24) po-sjedovanja televizora, (25) posjedovanja radio apara-ta i (26) posjedovanja električnog iLi plinskog šted-njaka; sve varijable za procjenu ekonomskog statu-sa odnosile su se na porodicu ispitanika.

Koordinacijske sposobnosti procijenjene su ovimkornpozitnim testovima": (1) Grčenje i pružanje(MKUGRP),(2) Neritmičko bubnjanje (MKRBUB),(3)Trčanje, valjanje i puzanje (MBKTVP), (4) Bubnja-nje nogama i rukama (MKRBNR), (5) Poligon nat-raške (MREPOL), (6) Okretnost na tlu (MAGONT),

77

A. Hošek, K. Momirović, F. Prot: Neposredni utjecaj obrazovanja i drugih socijalnih činilaca na razvoj ... Kineziologija. Vol. 12 (1981.). str. 77~1

(7) žong1iranje šibicama (MKAZON), (8) Koraci ustranu (MAGKUS), (9) Okretnost u zraku (MKTOZ),(10) Rušenje loptica palicom (MBKRLP), (11) Trčanjeu polukrugu (MAGTUP), (12) Amortizacija Iopte(MKAAML), (13) Slalom s loptama nogama i rukama (MRLSNL), (14) Paralelne ručne (MKTPR), (15)Rušenje loptica i medicinkj (MBKLIM), (16) Provla-čenje i preskakivanje (MBKPOP), (17), Penjanje i si-Iaženje (MBKPIS)", (18) Osmica sa sagibanjem(MAGOSS), (19) Poskoci u krugu (MKRPUK) i (20)Okretnost s palicom (MKTKK3).

Statusna obilježja ispitanika procijenjena su ovimvarijablama": (1) Obrazovanje (KVALIF), (2) Kvali-fikacija na radnom mjestu (KVARAD),(3) Funkcije uorganima samoupravljanja (SAMOUP), (4) Članstvo uSKJ (SKJ) i (5) Aktualni rezidencijalni status(MJSADA).

Efekat statusnih karakteristika sredine paroijali-ziran je i iz varijabli za procjenu aktivnog statusaispitanika, i iz varijabli za procjenu koordinacijskihsposobnosti. Osim toga su relacije između obilježjaaktivnog socijalnog statusa rispitanika i mjera nje-govih koordinacijskih sposobnosti analizirane tehni-kom kanoničke korelacijske analize. Ta je analiza iz-vedena nakon transformacije parcijaliziranih varija-bli u prvi skup glavnih komponenata, i osim koefi-cijenata transformacije varijabli u kanoničke dimen-zije analizirani su i faktori i kros-faktori izvedeni izkanoničkih dimenzija. Značajnost koeficijenata ka-noničke korelacije procijenjena je na dva načina:Bartlettovim testom i na temelju relacija sa gene-raliziranim kanoničkim indeksom. Analiza je izvede-na programom CLECOC (Gredelj i Momirović, 1979),jednom varijantom programa COCAIN (Momirović,Grerdelj i A. Hošek, 1980)koja analizira relacije dvaskupa varijabli nakon neutralizacije efekata nekogtrećeg skupa varijabli.

3. REZULTATI

Premda je obrazovna i kulturalna struktura soci-jalnog polja vrlo važan činilac u formiranju kvalita-tivnih komponenata procesa rasta i razvoja djeteta',razvoj potencijalnih sposobnosti je bez sumnje u fun-kciji i vlastitog angažmana u toku procesa socijali-zacije. Značajna i ne mala povezanost između skupaobilježja aktivnog socijalnog statusa subjekta i rezul-

• U zagradi je oznaka testa: ovi 'su testovi opisanii njihove metrijske karakteristike analizirane su uistraživanju Momirovića, štaleca i Wolfa (1975),anjihova faktorska struktura analizirana je u is-traživanjima Gredelja, Metikoša, A. Hošek i Mo-mirovića ((975), A. Hošek (1980),S_ Horga (1976) iMomirovića, Gredelja i A. Hošek (1980)_

•• po kosoj klupi i švedskim ljestvama

• U zagradi je oznaka varijable. I varijable za pro-cjenu aktivnog, i varijable za procjenu pasivnogstatusa pripadale su klasi uređenih varijabli.

78

tata u nekim testovim~ koordinacije pokreta (tabe-la 2), nakon što su rezultati u oba skupa oslobođeniutjecaja socio-ekonomskih karakteristika primarnesredine, to nedvosmisleno potvrđuje.

Koliko obrazovni sistem, ma kako bio izložen kri-tici kada se posrnatra s aspekta efikasnosti organiza-cije i sadržaja nastave tjelesnog odgoja, može, i toizgleda uspješno, stimulirati razvoj upravo onih naj-važnijih i najkompleksnijih motoričkih sposobnosti.potvrđuje struktura kanoničkog faktora u prostoruvarijabli aktivnog socijalnog statusa, koja je prakti-čkj kolinearna sa varijablom stupanj obrazovanja su-bjekta (tabela 2)·', Na žalost, na osnovu prikuplje-nih informacija nije moguće saznati kakav je vari-jabilitet efikasno siti nastave tjelesnog odgoja u okvi-ru varijabiliteta stupnja obrazovanja, ali nema sum-

• vidi na primjer Vukosavljević (1975); šturm iStrel (1979); Hošek (1979); Džamonja (1976).Samo je prva kanonička korelacija na razini stati-stičke značajnosti od P = .01, pa je u skladu s timprezentirana struktura samo prvog para kanonič-kih faktora

nje da i sama činjenica o broju završenih razredaškolovanja dovoljno govori o tome da se efilk:asnostprijema, prerade i zadržavanja različitih, pa i moto-ričkih informacija može povoljno transformirati u to-kuedukativnog procesa, ukoliko je započeo u pravovrijeme i ukoliko traje dovoljno dugo. Sasvim je ra-zumljivo da ostala obilježja aktivnog socijalnog Matu-sa nemaju značajnog udjela u formiranju ove kano-ničke dimenzije. Razvoj koordinacijskih sposobnostije dug proces i vjerojatno počinje u naj ranijimfazama rasta i razvoja i to paralelno prateći krivu-lju razvoja socijalizacije. S druge strane članstvo uSKJ i druga obilježja aktivnog socijalnog statusamogu se interpretirati i kao posljedice efikasnostisoeijalizacijskog procesa, dakle, da su, u ovom pri-mjeru, direktna funkcija stupnja obrazovanja', ta-ko da nisu ni mogle imati direktnog odraza na ra-zvojni proces koordinacije. ćinjenica je, na peri-mjer, da je upravo članstvo roditelja u SKJ, daklepolitička orijentacija porodice uz njene edukativnei rezidencijalne karakiteristike, u nekim ranijim is-traživanjima (Hošek, 1979; Rendulić, 1980) glavniprediktor razvoja motoričkih, posebno koordina-oijskih sposobnosti, što su autori pripisali stimula-tivnom utjecaju povoljne obrazovne, intelektualne,kulturne i vrijednosne orijentacije uže socijalne sre-dine na razvoj motoričkih funkcija centralnog nerv-nog sistema Neutralizacija utjecaja efekata ovih so-cijalnih činilaca ostavlja, izgleda, više nego dovoljno

• Na žalost i u ovom je, kao i u većini sličnih istra-živanja, stupanj obrazovanja jedina mjera efika-snosti socijalizacije i položaja subjekta u socijali-zacijskom subsistemu, premda su autori svijesnida je ovakav formalni pristup socijalizacijj jedno-stran i da se može shvatiti kao izlaz za nuždu.

A. Hošek, K. Momirović, F. Prot: Neposredni utjecaj obrazovanja i drugih socijalnih činilaca na razvoj ... Kineziologija, Vol. 12 (1981.), str. 77-81

slobodnog varijabiliteta u kome edukativni procesmože kanalizirati ili možda čak neutralizirati efektenepovoljne strukture pasivnog socijalnog statusa.Možda će to neki pripisati pedagoškom optimizmuautom, ali ovo je pogodan trenutak da se ukaže nato koliko možda i nismo svijesni mogućnosti koje,upravo kao pedagozi fizičke kulture, za razliku odvećine pedagoga drugih profila, možemo iskoristitiza formiranje zdrave i sposobne ličnosti mladih.

Posmatran pod vidom aktivnog socijalnog statusakoji je oslobođen utjecaja socio-ekonomskih karak-teristika roditelja, kanonički faktor u prostoru koor-dinacije ima specifičnu i možda čak neuobičajenustrukturu, Analizom je obuhvaćeno dvadeset različi-tih mjera za procjenu generalnog faktora koordina-cije .ali je samo jedan dio tih mjera odgovoran zapovezanost sa faktorom aktivnog socijalnog statusa.To su u pravilu testovi kaji ne zahtijevaju Iokomo-ciju cijelog tijela, već oni koji od ispitanika zahtije-vaju sukcesivno ili iterativno rjeršavanje istih ili sli-čnih motoričkih problema ekstremitetima. To su ug-lavnom relrativno složene, često zatvorene forme po-kreta tipa manipulacije objektima ili realizacije rit-rnitčkih sklopova pokreta, kojih treba, u ograniče-nom vremenu realizirati, ispravno, što već] broj. Ka-ko su ovi pokreti, ili strukture pokreta, sasvim ne-poznati ispitanicima i često čak vrlo neuobičajeni inestereotipni, vjerojatnost boljeg rezultata u testu jedirektno povezana sa brzinom identifikacije motori-čkog problema i brzinom iznalaženja naj optimalni-jeg rješavanja, koje omogućava efikasnost preostalihsukcesija ili iteracija motoričkog zadatka, Ovakav tipkoordinacijskih sposobnostj se može definirati i kaomotorička edukatibilnost ili čak, možda, kao moto-rička inteligencija, koja se, iako vjerojatno znatnodeterminirana dispozicionim fakitorima, ako je dovo-ljno dugo bila izložena stimulativnom djelovanju od-govarajućeg edukatšvnog procesa, može razviti donatprosječnog nivoa.

Kako je upravo ovakva struktura koordinacije for-mirana pod kriterijem maksimalne povezanosti sa a-'>:tivpjm socijalnim statusom ili, točnije, sa stupnjemobrazovanja koji je oslobođen statusnih karakteristi-ka primarne sredine, čini se da se uzroci ove vezemogu potražiti u ne nužno nezavisnom djelovanjuovih činilaca:

(1) Kod jednakog socijalnog statusa dosizanje visegstupnja obrazovanja značajno ovisi od sposob-nosti, a u našem obrazovnom sustavu od kogni-tivnih sposobnosti.

(2) Obrazovni sustav stimulira razvoj svih sposobno-sti, a obrazovni sustav u nas, koji je pretežno in-telektualistički orijentiran, sfimulira razvoj ko-gnitivnih sposobnosti, i kako koordinacija znatnoovisi o procesiranju efikasnih informacija, obra-zovni sustav posredno utječe i na razvoj koordi-nacije.

(3) Tjelesni odgoj, u okviru odgojno-obrazovnog sus-tava, posebno stimulira, nezavisno od ostalih e-

lemenata tog sustava, razvoj motoričkih sposob-nosti, pa u okviru njih i razvoj koordinacije.

Prva dva činioca su bez sumnje značajna, jer svadosadašnja istraživanja pokazuju (kod nas Džamo-nja, 1976)da postoji jaka parcijalna veza između ob-razovanja i inteligencije. Ta ista istraživanja takođerpokazuju da odgojno-obrazovni sustav prije svegastimulira razvoj kognitivnih funkcija; istraživanjaMejovšeka (1977) i Momirovića, Gredelja i A. Hošek(1980)pokazuju izrazito veliku korelaciju između ko-ordinacije i dntehgencije. U kojoj mjeri treći činilacutječe na dobijenu korelaciju između obrazovanja ikoordinacije nije moguće ocijeniti na osnovu ovih rezultata, pa će procjena relativnog utjecaja tjelesnogodgoja, u okviru odgojno-obrazovnog sustava, kaomogućeg činioca, biti predmet slijedećih istraživanja.

Tabela 1

KROSKORELACIJE TESTOVA KOORDINACIJE IINDIKATORA AKTIVNOG SOCIJALNOG STATUSANAKON PARCIJALIZACIJE INDIKATORAPASIVNOG SOCIJALNOG STATUSA

~ cl Il.. ~..... ~ ::J~...l ~ O

~ ~ :;g ....., (I)>- >- ~ ~ .....,~ ;.:: (I) (I) :;g

MKUGRP -.05 -.02 -.05 .02 .09MKRBUB .25 .08 .05 .07 .09MBKTVP -.02 .00 -.06 .02 -.02MKRBNR .34 .13 .10 .03 .12MREPOL -.11 .02 -.05 .01 -.04MAGONT -.14 -.00 .04 .01 -.02MKAZON .15 .00 .03 -.03 .02MAGKUS -.15 .03 .02 .01 .03MKTOZ -.15 -.01 -.00 .03 .00MBKRLP -.18 .00 -.02 -.06 .01MAGTUP -.22 -.03 .03 .02 -.02MKAAML .26 -.03 -.09 .06 .00MKLSNR -.21 -.02 -.03 -.02 -.07MKTPR -.00 .02 -.03 .04 -.03MBKLIM -.12 .04 .03 .04 .02MBKPOP .13 .06 .00 .05 .04MBKPIS .03 .05 .05 .06 .02MAGOSS .-.05 .02 -.02 .01 .01MKRPUK -.26 -.13 -.12 -.04 -.11MKTKK3 -.05 .00 .04 .02 .03

79

A. Hošek, K. Momirović, F. Prot: Neposredni utjecaj obrazovanja i drugih socijalnih činilaca no razvoj. . . Kineziologija, Vol. 12 (1981.), str. 77~1

Tabela 2 5. LITERATURA

STRUKTURA KANONIčKIH FAKTORA IZOLIRA-NIH IZ SKUPA TESTOVA KOORDINACIJE (F (K) ),SKUPA INDIKATORA AKTIVNOG SOCIJALNOGSTATUSA (F (S» I PRVI KOEFICIJENT KANONIC-KE KORELACIJE (C)

F(K)

MKUGRP -.08MKRBUB .50MBKTVP -.04MKRBNR .67MREPOL -.23MAGONT -.27MKAZON .30MAGKUS -.29MKTOZ -.29MBKRLP -.35MAGTUP -.43MKAAML .51MKLSNL -.43MKTPR -.01MBKLIM -.25MBKPOP .25MBKPIS .05MAGOSS -.10MKRPUK -.52MKTKK3 -.1.0

F(s) C

KVALIFKVARADSAMOUPSKJMJSADA

.99

.23

.11

.18

.32

4. ZAKLJUCAK

Na uzorku od 540 ispitanika muškog spola, starih19 do 27 godina ispitan je utjecaj aktivnog socijal-nog statusa na strukturu i razvoj koordinacijskihsposobnosti, nakon što je iz svakog od ovih sistemaparcijaliziran utjecaj socijalnog statusa porodice.Izoliran je samo jedan par značajnih kanoničkih fa-ktora, čija je korelacija iznosila .51. Njihova struk-tura je ukazala na značajan utjecaj obrazovanja, kaoglavnog nosioca aktivnog .socijalnog statusa nakonparcijalizacije pasivnog statusa, na razvoj motoričkeedukatibilnosti. Ovaj utjecaj je pripisan mogućemdjelovanju povezanosti obrazovanja i razvoja intele-ktualnih funkcija, pa indirektno i razvoja koordina-cije, te mogućem utjecaju nastave tjelesnog odgoja uokviru odgojno-obrazovnog sustava, na razvoj moto-ričkih sposobnosti, pa, u okviru njih i koordinacije.

80

.51

1. Džamonja, Z.:Delovanje nekih egzogenih činilaca na nivo, stru-IktuIU i organizaciju faktora koji sudeluju u pro-cesu prijema, dekodiranja i transformacije hlfor-macija. Disertacija, Fakultet za fizičku kulturuSveučilišta u Zagrebu, 1976.

2. Gredelj, M., D. Metikoš, A. Hošek i K. Momiro-vić:Model hijerarhijske strukture motoričkih sposo-bnosti. I. Rezultati dobijeni primjenom jednogneoklasičnog postupka za prrocjenu latentnih di-menzija, Kineziologija, S, 1-2, 7082 (1975).

3. Hošek, A.:Utjecaj nekih socioloških činilaca na brzinu iz-vođenja jednostavnih pokreta. športno-medictn-ske objave, IS, 4-6, 217-223(1978).

4. Hošek, A.:Utjecaj socioloških karakteristika na motoričkesposobnosti. Kineziologija, 9, 1-2, 107-122((979).

5. Hošek, A.:Povezanost morfoloških taksona sa manifestnimi latentnim dimenzijama koordinacije. Monogra-fija, Kineziologija, izv. br. 4 (1980).

6. Mejovšek, M.:Relacije kognitivnih sposobnosti i nekih mjerabrzine jednostavnih i složenih pokreta. Kinezio-logija, 7, 1-2, 77-136(1977).

7. Momirović, K., J. Štalec i B. Wolf:Pouzdanost nekih kompozitnih testova primamihmotoričkih sposobnosti. Kineziologija, S, 1-2,170-192(1975).

8. Momirović, K., M. Gredelj i A. Hošek:Funkcije perceptivnog, paralelnog iserijalnogprocesora u sistemu za strukturiranje pokreta.Kineziologija, 10, iziv. br. 3, 5-9 (1980).

9. Rendulić, V.:Povezanost između nekih dimenzija socijalnogstatusa i rezultata u testovima motoričke infor-miranosti. Diplomski rad, Fakultet za fizičku kul-turu Sveučilišta u Zagrebu, 1980.

10. Štunn, J. i J. Strel:Povezanost ekonomske razvitostj občin v SR Slo-veniji z nekaterimi morfološkimi in motoričnimiparametri učencev in učenk 1. in 5. razredov os-novnih šol, Kineziclogija, 10,izv. br. 3, 45-58(1980).

11. Vukosavljević, P.:Utjecaj nekih socioloških i demografskih činila-ca na rast i razvoj morfoloških dimenzija. Izvje-štaj Instituta za kineziologiju Savjetu za naučnirad SRH, Zagreb, 1975.

A. Hošek, K. Momirović, F. Prot: Neposredni utjecaj obrazovanja i drugih socijalnih činilaca na razvoj. .. Kineziologija, Vo!. 12 (1981.), str. 77-81

THE DIRECT EFFECT OF EDUCATION AND OTHER SOCIAL FACTORS UPON THE DEVELOPMENTOF MOVEMENT CO-ORDINATION

The sample of 540 male subjects aged 19 to 27 was examined for effect of the active social status upon thestructure and development of co-ordination abilities after partialization of the eiiect of [amily's social statustrom these systems. Only one pair of significant canonical [actors was isolated. Its correlation arnounted to 51.Their structure indicated an important effect of education as the most major factor of the active social status,after partialization of the passive status, upon the development of motor educability. This effect was attribu-ted to the possible influence oi the connectiori between education and development of intellectual functions and,indirectly, of co-ordination development as well as the possible effect of instruction in physical education wit-hin the educational system upon the development of instruction in physical education within the educationaisystem upon the development of motor abilities, co-ordination. among them.

HEIIOCPE,lT,CTBEHHOE BJIl1flHl1E OBPA30BAHl1.ff J1:,Ii;Pyrl1X COD;l1AJIbHbIX <I>AKTOPOB HA PA3BJ1TJ1EKOOP.rr.J1HAD;J1J1 .rr.BJ12KEHJ1V1

B BbI50pKe, cocroauiea l13 540 J1CIlblTYCMblX My.w.:cKoro IlOJIa, B B03paCTe OT 19 040 27 JIeT, nponeneno l1CCJle,llOBa-

Hl1e BJll1HHl1JI aKTMBHOrO cormarn.aoro craryca Ha crpyxr YPY l1 pasaxrne cIloc06HOCTeH KOOp,lIl1HaQI1I1, npn "'Iell1

BO-IlepBbIX npoaezteua napnnanrraanaa BJI>1SIHl1HCOQI1aJlbHOrO crarvca CeMbl1 B KaJK,lIOH Yl3 CI1CTeM. BsrnenenaTOJlbKO onna napa ,lIOCTOBepHbIX KaHOHl1"'IeCKI1XcpaKTopOB, KOppeJlHl1l1H KOTOPblX COCTaBI1J1a.51. l1x CTPYKTypa YKa-

asrsaer Ha 3Ha"'II1TeJlbHOe BJlI1HHl1e 06pa30BaHI1H, KaK rnasnoro cilaKTopa aJ{TI1BHOro COQl1aJlbHOro craryca (nocne

Tora, xax rrpoaenena napnaanaaauna IlaCC~1BHOrOcraryca) Ha B03MOJKHOCTl1o6Y"Iem1JI ,lIBI1JKeHI1JIM.3TO npOI1CXO,lll1T

non BJlJ)[JIHl1eMB3aI1MOOTHOllIeHl1JI06pa30BaHl1JI l1 pa3Bl1TUJI Yll1CTBeHHblX cnoC06HOC'l'eH, l1, cnenoaareasno, pa3BI1Tl1H

J{OOPAI1HaQHl1a TaKJKe nOA BJll'lHHl1eM 3aHHTl1H no CPl13bKYJlbType B Cl1CTeMe06pa30BaHl1H u BOCIll1TaHl1HHa pa3Bl1TUe

lI10TOpHbJX cnocočaocren, l1 cnenoaarem.ao, Ha pa3BJ'ITHe KOOPAl1HaQI1I1.

81