šalabahter 1.docx

Upload: david-campbell

Post on 06-Jul-2018

214 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

  • 8/17/2019 šalabahter 1.docx

    1/1

    Endogeni pokreti nastaju duboko u litosferi, a uzrokovani su golemom snagom koja je rezultat procesa u p laštu.Tektonski oblici relj. Oblici nastali radom unutrašnjih sila.Tektonski pokreti pokreti koji su stvorili tektonskeoblike .prema vrstama procesa razlikujemo konstruktivne,destruktivne,konzervativne granice /etape oblikovanja reljefa-geosinklinalna ,orogena etapa,kratonska/platformska etapa. Sloj više ili manje ko mpaktna mineralna (kamena) nakupina omeenadvijema plohama.DIJASTR!E pukotine izmeu dvaju slojeva.DIJA"#A$E pukotine kroz više slojeva."onkordantni-meusobno usporedni.Diskordantni-polo!eni pod nekim kutom %RE -valovita savijanja tjiskrivljavanja slojeva koja nastaju djelovanjem subdukcije,zbijanja i bocnog tlaka te izdizanjem i spustanjem kontinenata,

    gradene od konkavnog d ijela(sinklinale) i konveksong dijela(antiklinale)RASJEDI& strukuturna jedinica litosfere koja nastajeizdizanjem,spustanjem ili uzduznim pomicanjem dijelova kore duz pukotine(svaki rasjed ima krilo,rasjednu plohu,skok,hod,

    tri tipa rasjeda"obicni/normalni,reverzni, s vodoravnim pomakom navlake& strukturne jedinice litosfere kod kojih se tereni stosu primarno bili jedan uz drugi nalaze jedan na drugom.razlikujemo autohtoni(nepokretni dio zemljista) i alohtoni(pomaknuti dio)

    epirogenetski pokreti--dugotrajna okomita pomicanja velikih dijelova #emljine kore s izvijanjima uz rubove,ali bez promjenau njihovoj gradi RAS'ADA(JE I TR)E(JE STIJE(A mehanicko razaranje-usitnjavanje cvrstih stijena u vece ili manje komade bez promjene njihova mineralnog sastava kemijsko razaranje*korozija+&ovisi o klimi,nastaje nizom kem.procesa u stijenama,mijenjase i oblik i kem.sastav oraganogeno razaranje-organizmi imaju veliku ulogu, moze biti fizicko i kemijsko Denudacija se ocitujekao erozija - mehanicko razaranje i trošenje #emljine površine utjecajem vanjskih procesa (voda, vjetar, led), derazija $ oblikovanje

     padina utjecajem gravitacije (kli!enje i soliflukcija), korozija (oblikovanje topljivih stijena kemijskim procesima% krški proces) i drugo .

    ER$IJA&ijecna erozija obuhvaca usijecanje i udubljivanje toka u podlogu, tj. stvaranje korita i njegovih obala, kao i denudacijudolinskih strana% dio je slo!enog procesa oblikovanja cjelokupne rijecne dolina. * 'ubinska erozija ocnom erozija, nazadna +Rijecna dolina nastaje, dubinskom i bocnom erozijom, rijecno se korito jace usijece i spušta, a u drugome se pomice vodoravnoA",!,#A-IJS"I %#I-I %A#E- sprud ili lido, zaljev ili liman, zatoke ili lagune, primošten ili tombolo, obalne dine(ostali" estuari fjord, rijas, koraljne obale) "r.  je tip reljefa koji se razvija na tlu sastavljenom od topljivih stijena (vapnenac, sol, gips),Reljefni oblici i preoblikovanje reljefa u pustinjama DE#A-IJA $ proces, tj. rad vjetra kojim se odnosi raspadnutastjenovita graa, pijesak i još sitnije *estice 0E(TIA"TI $ zajedni*ki naziv za sve vjetrom izbrušene komade kamenja1A!ADE $ goleme kamenite pustinje nastale jakom deflacijom (serir) "RA$IJA $ proces kada *estice pijeska i sitnogkamenja udaraju u izlo!ene stijene ili površine te ih nagrizaju ili ruše E#S"A +&O# $ rad vjetra na oblikovanju reljefa kojise o*ituje kao deflacija i korazija DI(E  012+ $ uzvisine nastale nakupljanjem pijeska, mogu biti pokretne i nepokretneER2, ",! $ kraj pjeskovitih dina %AR1A(A $ srpast oblik dine (idealan) #EDE(JA3"I #ED $ nastaje u krajevima shladnom i polarnom klimom i na visokim planinama, glavni *inilac preoblikovanja reljefa u tim uvjetima rezultat je ledenja*ki reljefS(JE4(E 2RA(I-E $ visina iznad koje pada više snijega nego što ga se mo!e otopiti, kriti*na visina ispod koje snijegi led nestaju, tj. prelaze u teku3e stanje IR( $ snje!no-ledena nakupina

    S0JST0A 0DE -"E!IJS"&I$I3"A &  kemijska ( nastaje izgaranjem vodika u kisiku% razli*iti kem.sastav mora i slatkih voda)

    fizi5ka okus%miris%boja , prozirnost,toplinska svojstva, gusto3a 'TI3"A S0JST0A (osvjetljenje, prozirnost, boja)osnovna obilje6ja morski7 struja  " smjer, brzina i stalnost unutra.nji pokreta5i struja " tlak mora i razlike u razini moravanjski pokreta5i vjetar, plima i promjena tlaka zraka % vjetar stvara prisline struje na površini mora Teku8ice (stalne, periodi*ne, povremene)Elementi teku8ica Izvor $ mjesto izviranja vode iz podzemlja i predstavlja po*etak teku3ice% 0relo "orito 'ad. 0odopad $ SlapApsolutni pad $ visinska razlika izmeu izvora i uš3a Relativni pad  ,zdu6ni presjek teku8ice $ zbroj svih padova imeu izvora i uš3aDuljina teku8ice  Rije5ni kilometar $ bale ,0odostaj $ visina iznad ili ispod neke to*ke u rijeci,je utvrena nadmorska visina, tzv nulta to*ka,0odostanje  $ pokazuje mijenje vodostaja tijekom nekog razdoblja%rzina otjecanja $ put što ga *estica vode prijee u jedinici vremena, m/s.!atica $ pojas najve3e brzine otjecanja vode u koritu!okri presjek  $ vodom ispunjen dio popre*nog presjeka korita teku3ice'rotok  $ koli*ina vode koja otje*e u jedinici vremena (sec) kraj odreenog mjesta kroz mokro profil teku3ice% m4/sRe6im teku8ice $ pokazuje na ko ji se na*in rijeka opskrbljuje vodom, kao i raspodjelu karakteristi*nih vodostaja tijekom godine,.8e $ mjesto gdje prestaje rad teku3ice% more,jezero, mo*vara, druga teku3ica 'RIJE3JE&1rostor što ga odvodnjava teku*ica sasvojim pritocima na površini kopna ili u podzemlju topljivih stijena elementi porje5ja*1ovršina por ijecja,&azvodnica ,slijev)%ifurkacija je pojava kada rijeka krivuda, ra*va se i otje3e, stalno ili tek pri višim vodostajima, u dva porije*ja ili slijeva.#ED je voda u krutom stanju, a nastaje u odreenim uvjetima na kopnu i u moru. edenja*ki led stvara se od snijega preko firna,dakle, posrednom preobrazbom iznad snje!ne granice firn & snje!no-ledena masa gusto3e 5,46 do 5,75 g/cm4regelacija (re!elacija) $termodinami*ki proces koji utje*e na odmrzavanje firnskog leda pod ve3im tlakom#edeni pokrovi su povezane mase leda golemih razmjera'laninski ledenjaci oblikovani su ponajviše strukturom reljefa (dolinski, padinski) u udubinama na podno!jima uzvisina!erzlota (permafrost) trajno smrznuto tlo 'asati $ pušu iz sutropsih polja visokog tlaka prema po jasu toplog zraka i manjeg tlaka $ ekvator2lavni zapadni vjetrovi $ zapadni rubovi suptropskih maksimuma 'olarni isto5ni vjetrovi $ iz podru*ja visokog tlaka zraka

     prema niskim% hladni vjetrovi $imski monsun $ preko 8ine prema primorju 9ihog o. i ju!ne zije #jetni monsun $ najja*e izra!en u ndiji9aj se zrak uzgonskom silom izdi!e pa tako nastaje vjetar uz padinu, koji je najjaci na pr isojnoj strani. 9o je dolinski vjetar ili DA(I"

     2ocu jesuprotno% padine se jako ohlade pa zrak struji niz njih i slijeva se u podno!je% nastaje, vjetar niz padinu, gorski vjetar ili (9(I"2lavni tipovi klima*tropska: umjerena i polarna klima.)A : tropske ki.ne klime.% : su7e klime; - : umjereno tople 

    D : borealne klime ili snje!no-šumske % E < snje6ne Af  : prašumska ,A= : savanska,%> : pustinjske , %S : stepske,-f  : umjereno tople vla!ne -s : sredozemne ili mediteranske,-= : sinijske Df  : vla!ne borealne,D= : suhe borealne,ET : tundre E :vjecnog mraza T#  $ rastresit, nejednolik površinski sloj koji pokriva najve3i dio kopna na #emlji ? osnovne sastavnice tla@mineralne tvari, organske tvari, voda i zrak Aeracija tla $ stalna izmjena plinova izmeu zraka u tlu i atmosphereEluvij $ tlo nastalo od kamenite podloge nad ko jom se i nalaziAluvij (naplavina, nanos) $ tlo koje nije nastalo od podlogenad kojom se nalazi ve3 ga je donjela voda, ledenjak ili v jetar "ultivirano ili antropogeno tlo $ nastaje radom *ovjeka 'R-ESI , T#,

     padogenski procesi $ utje*u na promjenu tla" humifikacija, zaslanjivanje ili salinizacija, odslanjivanje ili desalinizacija

    http://hr.wikipedia.org/wiki/Reljefhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Reljefhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Reljefhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Tlohttp://hr.wikipedia.org/wiki/Tlohttp://hr.wikipedia.org/wiki/Tlohttp://hr.wikipedia.org/wiki/Tlohttp://hr.wikipedia.org/wiki/Reljef