TUŠT , Portulaca oleracea

- Izvor antioksidanata, vitamina C, A, B i E te omega-3 masnih kiselina. - Također sadrži:*šest puta više vitamina E od špinata*sedam puta više beta-karotena nego mrkva*25 mg vitamina C po šalici (20% preporučenog dnevnog unosa)*magnezij, kalcij, željezo, vitamin B2, kalij, fosfor i mangan- Za mokraćne ili probavne probleme. Ima antigljivično i antimikrobno djelovanje .- Kod kožnih bolesti, pozitivno djeluje na akne, psorijazu i opekline.

- Njegovo mlado lišće i stabljike idealni su u salatama i sendvičima. - Bogat pektinom, pa se može koristiti za zgušnjavanje juha i variva.

Salata od tušta 1. Naberite dosta mladih izdanaka tušta.2. Operite tušt u cjedilu, kratko prokuhajte u slanoj vodi i izvadite ga u zdjelu.3. Dodajte nasjeckani češnjak i polijte maslinovim uljem i kvasinom, posolite i popaprite.4. Dobro promiješajte i jedite ga kao salatu ili prilog.

MASLAČAK, Taraxacum

*Jedan od najbogatijih izvora beta karotena u svijetu (338 %preporučenog dnevnog unosa).*Sadrži flavonoide, četiri puta više beta karotena od brokule, lutein, zeaksantin i kriptoksantin.*Jedan je od najboljih biljnih izvora vitamina K 1 (650 %preporučenog dnevnog unosa).*Sadrži vitamine, uključujući i folnu kiselinu, riboflavin, pyroxidin, niacin i vitamine E i C.*Odličan je izvor minerala, uključujući magnezij, kalcij, kalij, mangan i

željezo.- Njegovo lišće je bogato dijetalnim vlaknima.- Može se koristiti u salatama, juhama i sokovima. Može se pripremiti na isti način kao špinat.- Lišće i cvijet maslačka može se osušiti i praviti od njih čaj, korijen se može osušiti i ispeći, te ga koristiti kao zamjenu za kavu.- Ima antioksidativna svojstva i sadrži spojeve taraxacin i taracerin, zajedno s inulinom i levulinom, zahvaljujući kojim ima izvanredna ljekovita svojstva:*djeluje kao prirodan laksativ i diuretik*pomaže kod nadutosti i edema*normalizira razinu šećera i kolesterola u krvi

*poboljšava apetit i stimulira rad želuca*čisti i regenerira jetru*pomaže kod opeklina i uboda-Maslačak također posjeduje antivirusna svojstva i može biti koristan u borbi protiv herpesa i AIDS.

LOBODA bijela, Chenopodium album

- Postoji nekoliko vrsta lobode, neke su od njih jestive, dok druge nisu.- Bijela loboda je europski rođak špinata i cikle, može narasti i do 6 metara u visinu.  - Ova biljka ima listove u obliku dijamanta, koji su pokriveni bijelim prahom, zbog čega je i dobila svoj naziv.- Sadrži:*11.600 IU beta karotena u pola šalice (puno više nego blitva i špinat)*300 mg kalcija u pola šalice (blitva sadrži 88 mg, a špinat 93 mg)*folnu kiselinu, magnezij, kalij,

vitamine C, E, B6, B2 i B1Loboda se može pripremiti na isti način kao i špinat. Njezin okus je vrlo sličan špinatu, ali sadržaj nutrijenata je puno veći.

TRPUTAC, Plantago lanceolata 

- Mladi listovi trputca mogu se jesti sirovi ili kuhani. *Osobito su vrijedni zbog provitamina A, vitamina C i K, limunske kiseline, kalija, enzima i glikozida aukubina.- Listovi trputca kuhanjem poprimaju ugodan miris i okus na vrganje. - Ima ljekovito svojstvo zaustavljanja krvarenja iz manjih rana i antibiotsko djelovanje.*Sadrži glikozid aukubin, poznati anti-toksin, askorbinsku kiselinu, apigenin (fitonutrijent sa snažnim antioksidativnim svojstvima), benzojevu kiselinu, oleanoličnu kiselinu i salicilnu kiselinu.- Zahvaljujući svom bogatom sastavu, trputac ima antiupalna i antiseptička svojstva, djeluje kao protuotrov i diuretik.- Potvrđeno je da trputac može pomoći kod mnogih bolesti, uključujući:*astmu, kašalj, upalu sinusa, bronhitis, tuberkulozu, emfizem

*probleme s mjehurom, cistitis* groznicu* hipertenziju* reumatizam* dijabetes* proljev, dizenteriju, gastritis, peptički ulkus, sindrom iritabilnog crijeva, hemoroide i zatvor* alergiju i peludnu groznicu* ovisnost* krvarenja* upalu kože, rane, čirove* ugriz zmije

KOPRIVA, urtica dioica

- Ispod listova kriju se žarnicI, dlačice koje sadrže mješavinu spojeva uključujući histamin, serotonin i acetilkolin. Ako ih dotaknete, dlačice izliju ovaj sok na kožu što izaziva žarenje.Upravo zbog toga većina nas prije konzumiranja kuha koprivu. Međutim kopriva se može koristiti i sirova. *Odstraniti kemijske tvari koji izazivaju žarenje možete i namakanjem u hladnoj vodi.*Kopriva ima visok udio željeza, kalija, mangana, kalcija i vitamina A, C, D i K.

*Jedna šalica koprive opskrbljuje s 1.790 IU vitamina A, što je čak 300% preporučenog dnevnog unosa.- Dijelovi koprive koji se najčešće konzumiraju su lišće i njezin korijen.- Ljekovito djelovanje koprive:* Zbog visokog sadržaja željeza i klorofila pomaže kod anemije i kroničnog umora* Ublažava artritis, bol u zglobovima i giht* Korijen koprive je provjereni prirodni lijek za povećanu prostatu* Zaustavlja krvarenje (lokalna primjena)*Pomaže kod infekcija mokraćnog sustava* Pomaže razbijanju bubrežnih kamenaca* Pruži olakšanje kod peludne groznice i sezonskih alergija* Liječi osip, koprivnjaču i druge kožne alergijske reakcije jer sadrži prirodni antihistamin* Jača kosu i ubrzava njezin rast* Smatra se da je kopriva prirodni afrodizijak

ŠPAROGA, asparagus

- Ima bogatu nutritivnu vrijednost. *Sadrži vitamine A, K, B, C i E, folnu kiselinu, željezo, bakar, vlakna, mangan, kalij, kolin, cink, magnezij i selen.*Zahvaljujući saponinima i flavonoidima, šparoga ima snažna antiupalna svojstva. Zbog toga povoljno djeluje kod bolesti srca i krvnih žila, zaslužna je i velika količina vitamina skupine B, koji kontroliraju razinu homocisteina.*Šparoga je jedan od najbogatijih izvora rutina, flavonoida koji smanjuje kolesterol i krvni tlak te

jača krvne žile.*Porcija šparoga sadrži čak 114 posto preporučene dnevne količine vitamina K, koji je neophodan za sintezu osteokalcina, proteina koji jača kosti.*Vitamin K sprečava nakupljanje kalcija u tkivima koje može dovesti do ateroskleroze, kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara.*Velike količine inulina u šparogi ključne su u liječenju probavnih problema. Inulin je idealna hrana za dobre bakterije koje poboljšavaju apsorpciju hranjivih tvari, smanjuju rizik od alergija i raka crijeva.*Vlakna u šparogi potiču probavu te smanjuju rizik od dijabetesa tipa 2.*Šparoga, uz lubenice i avokado, spada u namirnice najbogatije glutationom. Glutation je jedan od najproučavanijih i najvažnijih antioksidanata. Bitan je za cjelokupno zdravlje, obnavljanje imunoloških stanica i jedan je od najjačih sredstava za čišćenje organizma.Niske razine glutationa povezane su s preranim starenjem, pa čak i smrti.Glutation je važan agens u borbi protiv raka jer štiti od oštećenja uzrokovanih oksidativnim stresom. U laboratorijskim istraživanjima glutation je u potpunosti zaustavio umnožavanje virusa AIDS-a.*Šparoga je moćan diuretik koji pomaže u oslobađanju organizma od mokraćne kiseline, rastvara bubrežne kamence i pomaže kod gihta.*Zbog bogatstva folne kiseline šparoge su odlična hrana za trudnice.*Prema mišljenju nekih alternativnih liječnika, šparoge su korisni za prevenciju i liječenje karcinoma. Pritom se preporučuje koristiti kuhane šparoge. Pretpostavlja se da se kuhanjem šparoga oslobađa asparaginaza - enzim koji pomaže uništavanju stanica raka.Glutation koji sadrži snažan je antioksidans koji štiti stanice od kancerogenih promjena.*Preporučena doza je 4 jušne žlice kuhanih šparoga dva puta dnevno - ujutro i navečer.*Najbolje je koristiti šparoge istovremeno s drugim prirodnim metodama,  kao dio terapije protiv raka. - U kuhanju se domaća šparoga koristi cijela, a kod divlje šparoge se baca drvenasti dio. Domaća šparoga se kuha 5 - 8 minuta, ovisno o njezinoj debljini, a divlja još kraće, 1 - 2 minute.Šparoge pristaju uz različite namirnice i mogu se koristiti u raznovrsnim jelima poput pita, rižota, štrudli, palačinki te salata.Mogu se jesti i same - sirove, kuhane, pečene, pirjane, ukiseljene. 

DIVLJA MRKVA, Daucus carota

- Od 50 do 80 cm visoka dvogodišnja štitarka s tankim bjelkastim i vretenastim korijenom.- Divlja mrkva raste kod nas u više oblika, a vrlo je česta po neplodnim, suhim, ali i vlažnim livadama i poljima.Često prekriva velike površine, pa je u ljetnim mjesecima, po svojim bijelim štitastim cvatovima, najuočljivija od svih štitarki.- Aromatične listove i korijenje divlje mrkve upotrebljavalo je kao povrće siromašnije stanovništvo nekih područja Dalmacije. Listove je bolje

upotrebljavati kao začin ili pomiješane s drugim povrćem.

JAGLAC, Primula vulgaris

- Trajna, oko 10 cm visoka, dlačicama obrasla biljka koja već u rano proljeće razvija žute peterolatične cvijetove na prizemnim stapkama.*Njeno lišće ubrajamo među najbogatije izvore vitamina C. U njima ima 200-530 mg% askorbinske kiseline.*U ožujku, u vrijeme cvjetanja, količine ovog vitamina jaglačevom listu iznosi približno 300 mg%; kasnije se u ocvaloj biljci, potkraj travnja, penje na više od 500 mg%, a zatim se postepeno spušta u toku

godine tako da u prosincu još uvijek iznosi 200 mg%.* Količina karotina u svježem listu kreće se približno oko 4,5 mg%.- Od mladih listova mogu se priređivati juhe i variva, umaci i vitaminski čajevi.

PJEGAVA MRTVA KOPRIVA, Lamium allbum

- Biljka cvate od svibnja do kolovoza, a česti i po drugi put u jesenjim mjesecima, ponekad sve do početka zime. *Mladi listovi ili cijele nadzemne mlade biljke ubrane prije cvatnje predstavljaju zdravo vitaminsko povrće, obično se pripremaju kao varivo.*Listovi su posebno bogati karotinom (do 20 mg%).*Količina vitamina C u mladoj biljci iznosi od 50 - 100 mg% .

VEPRINA, Ruscus aculeatus

- Trajni je zimzeleni polugrm, koji naraste 30-90 cm. Biljka cvate u rano proljeće, sitnim i neuglednim zelenkasto bijelim cvjetićima.- Skuhane proljetne izdanke ove biljke, koji nalikuju izdancima šparoge, uživaju u nekim zemljama kao povrće. Plodovi, čini se, nisu izrazito otrovni, a nije poznato da li su se igdje upotrebljavali za jelo. Imaju slatkast, pomalo bljutav okus.*Sjemenke veprine služile su kao kavin surogat, a podanak u medicini kao diuretik i dijaforetik.

ČEŠNJAČA, Alliaria officinalis

- Dvogodišnja biljka izrazito jakog mirisa po bijelom luku.- Mlade listove češnjače nekada su jeli kao salatu u Engleskoj i Francuskoj, osobito siromašniji slojevi stanovništva. Danas je upotreba ove biljke za jelo većinom napuštena.- Britanski stručnjaci preporučuju upotrebu češnjače kao začina, pa i uzgajanje biljke u vrtovima. - Za jelo su najprikladniji mladi izdanci, vršci stabljike i

mladi proljetni listovi, koji se kod blagih zima pojavljuju već u veljači; mogu poslužiti kao dodatak salatama, a sitno isjeckani i kao zamjena za bijeli luk.- Biljku je već po mirisu lako razlikovati od drugih krstašica i nema opasnosti da se zamjeni za neku drugu otrovnu vrstu. Intenzivan miris na češnjak, koji ova biljka razvija trljanjem među prstima, potječe dijelom od alil-gorušičina ulja (nastalog djelovanjem mirozina na sisigrin), a dijelom, kao i kod češnjaka, od alil-sulfida.

CRNI SLJEZ, Malva silvestris

- Dvogodišnja ili trajna biljka s razgranatom i dlakavom stabljikom, koja može biti prilegnuta, uzdignuta ili uspravna, a naraste i preko 1 m visoko.- Crni je sljez od davnina služio kao ljekovita biljka i kao povrće.

*Sadrži mnogo sluzi, zbog čega se upotrebljava za liječenje kašlja i katara pluća. Stari su Rimljani proljetne listove crnoga sljeza smatrali osobito hranjivim i zdravim.- Ubrani od travnja do srpnja, mladi listovi crnog sljeza mogu se prirediti kao ukusno varivo, slično špinatu.*U svježim proljetnim listovima ima od 50 do 330 (prosječno 115) mg% vitamina c i čak do 18 mg% karotina.*Listovi crnog sljeza bogati su i željezom i kalcijem.- Cvjetovi crno sljeza jestivi su u obliku miješanih salata, a služe i za graniranje mesnih i ribljih jela.

TRNINA, Prunus spinosa

- Trnina je u nas vrlo rasprostranjen grm. Raste često sam, ali i među drugim grmljem i živicom, u svijetlim hrastovim šumama, po brežuljcima. - Plodovi dozrijevaju od kolovoza, a ostaju na granama sve do proljeća. Zelenkasto im je meso trpko i kiselo. Mogu se jesti tek prezrele, pošto ih mraz više puta ofuri. Okus im je tada puno blaži, jer sadrže manje kiseline, a više šećera. *Zrele trnine sadrže 5-6% invertnog šećera, oko 2% slobodnih kiselina i oko 20 mg% vitamina C.

- Trnine se na više različitih načina mogu prirediti za jelo. Prirede li se sa šećerom ili octom, gube opori okus.U francuskim i njemačkim priručnicima ima mnogo uputstava za preradu ovih plodova u voćni sok, kompot, žele, miješanu marmeladu, ili rakiju. Osobito je poznat liker od sjemenki trnine "Prunelle".- Listovi trnine mogu se upotrijebiti kao zamjena za duhan i za ruski čaj.

CRNA BAZGA, Sambucus nigra

- Gusti grm ili drvo 3-9 m visoko. Grane su iznutra ispunjene mekanom bijelom srčikom. *Mirišljavi cvjetovi bazge sadrže malu količinu eteričnog ulja i nešto saponina, glikozida i sluzi.Upotrebljavaju se za čajeve i sokove.- S prehrambenog gledišta mnogo su značajnije bazgine bobe. Isprva budu ljubičasto crvene, a kad dozru, u rujnu, postaju crnoljubičaste. Brzo ih i rado pojedu ptice. Kiselkasto

slatkastog su okusa. *Sadrže oko 10 mg% vitamina C, nešto karotina i vitamina B i E.

*Pored toga u bobama ima 5-6% šećera, nešto organskih kiselina, treslovina, gorkih tvari te tragova eteričnog ulja. Svježe nisu za jelo, ali se daju na različite načine prirediti.- Crnoj bazgi srodna je abdovina (Sambucus ebulus L.). To je grm s jednogodišnjom šupljom stabljikom, koja naraste do 2 m visine. Bobe su   otrovne  i neugodna mirisa.

LOVOR, Laurus nobilis

- Dobro poznata biljka u našim krajevima, posebno uz more. Većinom ga koristimo u kuhanju, kao začin, jer olakšava probavu masnije hrane (dodaje se gulašima, umacima, pečenjima) i smanjuje nadutost. *Lovor je odličan analgetik, te smanjuje bol kod napetih i bolnih mišića i grčeva.*Lovor ublažava bol kod artritisa, reumatoidnog artritisa, neuralgija.*Antivirusno djelovanje i ublažavanje dišnih smetnji.*Dobar za kosu i kožu.