samoodrživo domaćinstvo_stručnjak za vrt

5/8/2018 samoodrivo domainstvo_strunjak za vrt

1/80

Nezaobilazni vedic u planiranju i stvaranjusarnoodrzivog i energetski ucinkovitog domacinstva S am oodrziva ,kuca Voda iz

v la stito g iz vo ra Energ ija iz

v la stito g iz vo ra S tednjaci na drva S olam i ko lektori Turb ine na vjetar G eo term aln o

grijanje V odene turbine

Izo lac ija kuee R ecik liran je o O rganski

u zg oj h ra ne U zgo j dom ael

iivotinja Uzgo j pcela Izrada zim nice P roizvodnja v Izrada sapuna

svijeca

:1 A & G BridgewaterI


2/80

vaslov iz vo mik a: T HE S EL F-S UF FIC I N CYSva se prava prfdrZavaju. i jedan dro ave knj lge niJeuopus eno umnazau. oren i tl na b iro.oJInaCin, elcktronski. mChal1lCkl, totokcprranjem. prssnimavanjern iii drukcije. bez::)n~thO-dllogpamenog odobrema nnsitelja prsve.COpyr igh i1; N ew H olla nd P ublis he rs IU KI L td 2 00 6.': Z a H rva tsko iz da nJ e L eo co mm erce d.o.o .. R ljek a 2008,' &MOODRL .I YO DOMACI NST II O...rednik: tcororco Marusic"Pf8Veo; even Boric

POCETAK Recikliranje vode 20 UZGOJ VLASTITISto je to Stednjaci ZIVOTINJA PROIZVODIsamoodriivost? 3 i oecnice .22 Uzgoj pilica 44 Skladistenie hrane 60Dobrobit od Solarni kolektori Uzgoj patki 46 Pripremasa mood rzivosti 4 i Trombovi zidovi 24 dzemova 62Uzgoj gusaka 48Sagledajte svoje Solarne iii Uzgoj koza 50 Priprema chutneya 64mogucnostl 6 fotonaponske Susenje hrane 66Projekt celije 26 llzgo] ovaca 52u gradu 8 Turbine na vjetar 28 Dimljenje hrane 68Uzgoj krava 54

It Projekt Proizvodnja piva 70Geotermalno Uzgoj svinja 56na selu 10 grijanje 30 Proizvodnjal Uzgoj pcela 58 jabukovace 72Vodene tu rbine 32Pretvaraci Proizvodnja vina 74r IZVOf)ENJE i akumulatori 33 Izrada biljnogsapuna 76PROJEKTA Potpuna izolacijaI I vaseg dorna 34 Izrada svijeca 77Samoodrztvagradska kuca 12 Recikliranjekucnog otpada 36Sarnoodrfivaseoska kuca 14 Organski uzgo]povrca 38Samcodrzivo malogospodarstvo 16 Organski uzgojvoca 40Vlastita voda 18 Uzgo] zacinskog

bilja 42

" i3 ~la dn lk : L EO C OMMER CE d .o .o~I e k a, D o br ls e Cesa r ic a 3 2~el . 051 /62.5-910lJ n ak la dn ika : L ec na mc M aru si6Priprerna 1:8usak: Studio Publikuffi d.CI.O,i lIstnbuter za BiH:. .E O COMMERC E o.o.o,Sanja tuka. Prlanska 1Tel. +387 (0)51/345-160G SM +3 87 10163/998-431'Iek. 04j200RISBN 97B-953-21 8 1 79-1SadrzajPredgovor autora 2

C ip - K 8I Al og tz ~c lJ -3 n P Ut Jl lk 8C 1J I5 VE VC IL IS NA K NJ ~iN Ir. A R UE KAUDK640.1

B RI OC E'N AT ER , A la nsamocerz lvc cor r ecmsrvo I A la n I G i l!

Br idgewater : (priiE1\,oo Nevea S ol ie ). ' R ij Ok "LfClXommerce.2008P n le vo d d je la ' T h e s e lf s uf fi d~ n -c yISB'" 978-95J.218-l79-1

11:1026098

A . & G . Bridgewater

Nezaobilazni vodic u planiranjui stvaranju samoodriivog ienergetskl

ucinkovitog domaCinstva


3/80

Predgovor autoraUpozorcni smo. Znali smo da oneciscujemo itrujemo svoju okolinu, pa se ovo morale dogoditi. Njednom zelcna ibogata Majka Zemlja sada je bolesna, Bolest se ne skriva, njeni Iizicki simptorni vsu svima. Zrak je zagaden, kolicine surna svakodnevno se srnanjuju, ispustanje ugljicnog dioksidapovecava, globalno zagrijavanje maze se osjctiti i izrnjerin, luana nam je pocela sadrzavari rolikonczdravih sasrojaka da nas cini bolesnima, ribe u moru ugiba]u, razine mora sc uzdizu, au klirnivladati kaos. Dobra je vijcst da nam Filozofija sarnoodrzivosti nudi uzbudljiva, dinamicna, prakricnarealna rjesenja za problernc koji se javljaju, kako bi zivjeli 1 1 a laksi, Cisci i zeleniji nacin, Vise nijepotrebno sarno raspravljati 0 problemi rn a ituz iti se kako je situacija toliko ozbiljna da je mogu rijsarno ani koji su na vlasti iirnaju moe.Filozofija sarnoodrzivosti nudi prakricna iprecizna rjesenja problema zivljenja koja ce pornociponovnom ozivljavanju plancta. Zamislite dornacinstvo potpuno neovisno od vanjske vodovodne,ili kanalizacijske rnreze, cisru organsku hranu, svjez zrak, uzgoj vlastitih proizvoda, vise vjezbanja,zagadenja, igru s djecom u okolini koja buja zivotom. Samoodrzivosr yam nudi srvaran iprakticanpionirski korak prema naprijed.

MjereU ovoj knjizi koriste sejedinice rnetr lckog su

GODISN]A D

Zbog globalnih, a raklokalnih vari jac ija u kternperarurarna, krozknjigu savjeu dani ucetiri glavila godi


4/80

Sto je to samoodrzlvost?SamOOdrZivostje ekoloski p~ihvatljiV naetn Zi.Vljenjakoji ozn~cava"?" ..energetsku, prehrambenu Istambenu neovtsnost . Ovo mozemo Ipojednostavnlti.~o sami uzgajate organsku hranu, uzgalate zivotinje, stedlte na potrosn]] struje iosilnih goriva (prirodni plin,. nafta i ugllen), pohranjujete svoje proizvode, te opeenltoorovodite dosta vremena radeci na zemlji, tada ste na dobrom putu da postaneteeovisni i sposobni za samoodrzavan]e.PITANJA KOJA 51 TREBATE POSTAVITI'Jzda stc rnastal: o tome da stvnrite sarnoodrzivo~maCinstv(l, no kako cere idcjc prervoriri LI srvarnosr? Sljedeca-ta picanja pornoci cc yam u planiranju sarnoodrzivog::....-otnog sula koji je u skladu s vasirn porrebama. ACIN ZIVOTAZxlitt: li da sc filozufijn samoodrzivosti u porpunosri ugradi 1Ivas nacin zivor . ncsro S T D cc utjccati na svc aspekte v3kgzivljcnja - iii iednostavno zelite promijcniri naholjc sameneke aspekte svog djdovanja?

Ztlite Ii we prorn.cnc izvcsti velikom brzinorn ili mislirc dabi trehali lei. k alak po korak?

Aku ste s purrncrom - a to je od presudne vaznosti - da l i vasonion a u porpunosri podrzava?

Zarnislja: Ii svoje ideal no rnjcsro za osnivanjc dornacinsrva ur adu iii ua s e lu,:\(ozete li svo] san osrvariri os ra juc i u s vo r n sadasnjern domu iunajrnljujuci pnljoprivredno zernlj.stc?Zelite limalo dornacinsrvo, na prirnjcr vclicine pola hcktaraiii vccc, prcko jednog hektara?Zelite Ii sc bavin organskim uzgojcrn?

.' Zelue J i posrari ekoloskt osvjcsren u svakorn poglcdu -ta novanju, hranc, odjccc, vlasnisrva?Zelitc li svo svo]c vrijcmc uloziti urad na samoodrzlvorndornacinstvu iii cere jedan d.o radnog vrcrnena provcsri nauobicajcnorn poslu kako hi varn osigurao dodarnu zaradu?

Trcbaic li1I porpunosu promijcniti svojc zanirnanje iiikarijcru kako bi sc u po i puno su mogli uklopiri u filozofijusamondrztvnsn>Razmisljare Ii mozda 0 prodaji svojeg stana .Ii kucc 1I gradu,re preseljen]u 11 neko jcfrinijc podrucjc. kao na prirnjer 113selo iii negdje 1I inozernsrvo?Mozctc li se udruziri s isrornisljcnicima - prijareljima, obircljiili pripadnicirna neke komunc?

HRANA Teztrc Ii .radiciona.norn seoskom dornacinstvu, na prim)er spilicirua za meso ijaja, kravsrna iii kozarna za meso, rnlijeko isir iusjevima za prehranu dornacih zivocmja?

Jeste Ii vegctarija nac i ako jcsrc. k ao ce to urjccari na vas novizivotni stil?

T T nccle n se h a v i : i organskim uzgojcm? Ho ce re Ii pokus au hili potpuno ncovisni II srnislu porrcba zahranom?

Sto sveukljucujf ]c?

A1a1a tuibin ntl vicrsr psoizvcsi ce dovolino clcktri ine enerj?i je 7 . . ' 1osvjr:r l j .1.v:J.JIJt s tamJ s j ili 4 spevscc sobr ,ENERGIJA Planiratc li posrari potpuno neovisni od clektricne, vodneplinskc mrcze?Hocete li se vracati u proslost j pokusati 2ivjeti bez siruje?cere se okrcnun buducnosri i rraz.ri v.sokotchnoloska rjesenj

.' Hocerc li imari turhinu na vjctar? Hocerc li irnari georerrnalnu stanicu? Zelirc li 1I potpunosu izolirari svoj dom? Zelitc Ii se odreci svojcg sadasnieg auiornobila II korisr nckdrugog oblik a rranspona ili kupiti manji auromobil koji rromanje goriva?Hocere Ii sc vas dorn opskrbljivari voclom iz busotinc il i ceim a ri bun ar?

ZIVOTINjE Zelite li drzati domace 7.ivotinje, kao na primjcr pilicc, svi.li pcele?

Ako necere imari dornace zivotinjc, cirne cere gnojiti zcrnlj Zdite Ii drzari domace zivorinje prvcnsrvcno xbog vlastiteprehranc - jaja, mlijcko imeso - iii zelire prodavari viskovc

[mate li dovoljno prostora za drzanjc ~ivolinja? Ako sre odlucili drhti zivotinje (na primjcr kravu zamlijeko), jcStC li razmisljal! 0 pos lovt rna vezanirn za ttl -hranjcnjc, 24-s3rna briga 0 zivotinjama, rnuznja?


5/80

DObrobiti su toliko znacalne da ce zaslgurno utjecati na svakl aspekt vasegi:ivota. Jest cete kvaJitetniju hranu bez kemikalija, konzervansa, pojacivacaokusa, umjetnih boja, herbicida iii pesticida. Bit cete vise uskladeni s prirodom.Koristit cete manje (neobnovljivih) fosilnih goriva. Smanjit ce yam se racuni zapotrosnju energije, smanjit ce se i stres, te cete opcenito pocetl zivjeti zdravi]e,uzbudljivije, duhovno bogatije i zadovoljnije.

Ima Ii je ; zamene?

USTEDE ENERGIJESarno jcdan pogJed na nasc dornovepokazar ce nam da je vecina nas 11najrnanju ruku rastrosna u smisluencTgije . svi zelirno vcce sranovc, veceauromobile. svc vccih smo apcrlra isvcmora hiti vece ivece . no, s d rugesrrane, 'to izgleda vrlo nelogicno, najvecidio cncrgije ko]u trosimo jc zapravoizgubljen. U svojim srannvima izivorimacnergija narn curi na sve srrane, Akopogledamo na samo jcdan aspekrsarnondrzrvosti, a to je usrcdu novca, viseje ncgo ocigledno da jc moguce usrcdjetigomill l novca S31110 krpanjem nckolikorupa iz koje nam cncrgija ncomeranocurl.

Ako pomno analiziramo svojeuoskovc - grijanjc, hladcnje, rasvjera,voda, srnece. prijcvoz irako daljc - isjctimo sc nckih principa sarnoodrzivosu,odmah je jasno cia bi, kako bi zdravikrcnuli naprijed, odrnah rrehalianaliziran kolikc su nase srvarne porrebe7." cnergijorn imo7.cmn Ii problemnapasti odjednorn na ob]e frontc .teducirari inicijalne porrebe za cncrgijornismanjiii oipad i curcnjc energije, Bilobi prcdivno cia uspijemo naclr.inogromnc prornicne u srnislu rroskova, noza vecinu uas biti ce dovoljno iukolikosrnogncmo napraviri mnogo malih, novaznih prornjena. Ne bi ucbali rnijcnjarisve odjednom Boljc je uhvauri sc jednngproblema na primjcr rasvjcte - a zatirn,kada ga rijcsiuio, prijcci na drugi.

Na prirnjer, uoskovc gri)anja mozcmosrnanjiti iodrnah, na nacin cia nosimovise odjccc, irnarno deblje zavjesc,srnanjirno jacinu grijanja, te 7,ivimoakrivnijc. Naravno, ovaj je savjet rnozrlasuvise prozaican, no nadarn se da reshvatil i poruku.

( ~ E _ N _ E _ R _ G _ E _ T_ _ S K _ _ A _ S _ T _ A _ T _ I _ S _ T _ I _ K _ AI r c skovi hladnjaka8~ ~

Zagrijavanjeode ~14% ~ ~'. ~ Zagruavarue i~ hladenje42%

Rasvjetaiastali \ Iaparati3 6 ''1 0 ~

?' Troskavi za energlju razlikavat ce se U owsnostl 0 vasim Individualnim potrebama.

Izolacija - Svako kucanstvo trosi otpril ike 42% svog energetskog budzeta ngrijanje i hladenje. Ako znarno da se vecina ove energije izgubi i curi krozrazliclte dijelove kucne konstrukcije, mcguce je nacinit! ogrornne ustedesamo pravilnorn izolacijom.

T ur bin e na vjetar . Svako kucanstvo trosi otpril ike 36% svog energetskogbudzeta na rasvjetu i kucanske aparate. Kada bi instalirali samo malenu irelat lvno jeftinu turbinu na vjetar (snage 1 kW), koristili stedne zarulje iogranicil i rasvjetu na razumnu jacinu, racune za rasvjetu mogli bisteprepoloviti.

Geotermalna energiJa - kada razmatramo koristenje geotermalne energije,tesko je odmah izrac.rnatl ustede. Sve sto rnozerno reci je, ukoliko govorimo koeficijentu iskoristivosti (koliko energije rnorarno uloziti U odnosu naenergiju koju dobijemo), da je kod ugljena lskoristivost oko 70-90%, dok jekod geotermalne energije oko 400%. Ako i ne uzmemo U obzir ovu velrkubrojku i smatramo je prenapuhanom te se korist imo nesto manjom,mozerno zasigurno zakljuClti da je geotermalna energija ova putaucinkcvnua od ugljena iii plina, te da rnozerno prspoovif troskove grijanja.

Solarna energija . toliko je mnogo mogucnosti koristenja solarne energije .pasivr o gri janje I hladenje, salarni kolektori keji griju voou, solarnefotonaponske celije za proizvodnju elektricne energiie i tako dalje - gotovonemoguce reci sto je najbolje. No, ako kombinirarno pasivnu izolaciju kucepasivno lskorfstavanie solarne energije, troskove mozerno u najmaniu rukuprepoloviti.


6/80

OKOLINA:: razvijenun zemljama svaka osoba prosjccno proizvede oko- -0 kg orpada godisn]e, Najlaksi nacin da nacinirno promjenu.. srnislu cnergije koju koristirno i proizvedenog otpada - kako-, manjili zagaden]e - jest da smanjirno objc strane-rovrerneno, troscnjc iproizvodnju orpada. Ako kupujcrnoznanje srvari kojc zavrsavaju u orpadu - kratkorrajnih narniruicaambalaze - re ako reciklirarno, srnanjir ccrno kolicine na ob]e

stranc, i potrosnju i srvaranjc orpada. Glavne stavke energcrske-amoodr aivosti jew efikasnosr i sccdljivosr. stoga je najbolji'.lvjet za svakoga rko sc suocava S ovim problcrnorn da smanji-voie inic.jalnc porrebe za cnergijom iz mrez e (struja, voda,plin, roplana). Istina )e u tOIDe da Ie porrebno da svarko od nascini sarno malo kako b.i se i globalno problem pocco rjesavari.Mnogi ljudi koji su poccrnici u ovorn podrucju resko ostaju

;"okusirani i uravr.orezeni. Na prirnjcr, pozuajcrn jcdan par koji

se svojski rrudi postovari pravila samoodrzivosci: ima]u piliccjaja i pcele za mcd, uzgajaju voce. odrzavaju tccajeve irakoda ljc . 1 tako dok s u on i ro l lko zabrinuti za s vaki elementocuvanja okoline - automobile, fosilna goriva, organsku hrannjihovi susjed: vozc ogromne automobile koji gutaiu mnogogoriva i prvaci su u ncizrnjer noj rasrrosuosri. Sada sc posravlpitanje - Sto uciniti? Odgovor jc predivno jednosravan. Ziviru slobodnom dr usrvu gdjc s c s v a rko rnoze s a s v im slobodnoponasari unurar grunica zakona. Susjedi mogu zjvjeti na nackoji irna najbol]e odgovara. Moj savjet OVOm mladom pawbi da mirno nastave zivjeli na svoj nacin - naravno du n" hitrebali drzari prodike svojim susjcdima iii im govorili kakoe pona sa ju . Ono StO mogu occkivari inadari sc, jest da cesrvari oko njih vrcmenom lagano poceu mijcnjat! - manjiautomobi.i, zelja za recikliranjcm i slieno.

ORGANSKA HRANACak i najzagrizcuiji proizvodaci - prorivnici organskog uzgoja -ljudi i organizacije koji su nekoc na vcliko zagovarali sircnjeurnjeruih gnojiva, herbicida i pesricida, re ostalih kemijskihsupsranci, danas dolaze do zakljucka da bi buducno t ipakuebala hiri II organskorn uzgoju, Razlog za tako vcliki zaokrermnogi.h organizacija ivlada, te uzgajivaca koji su poticaiiindustrijsko poljodjclsrvo leii II i 'injenicama i rczultarimarsrrazivan]a koji pckazuju da su opasnosu od uporrebekern ikalija ipestlcida vise ncgo srvarrie. Pokazuje se da one srosrno sijali. danas i zanjerno . .Jedrrostavna jc cinjcruca, da akodanas po zernlji prolijerno orrovnc supstance, ove isre supstancesurra cc zavrsiri u nasirn ranjurima,

Sve ovo recenn uglavnorn sc udnosi na negarivne aspektedanasnje proizvodnje hranc, no rnozda je bolje koncenrrirati sena nove mogucnosri i pozuivne aspekte organske proizvodnjchrane. Dovoljno je red. s rocke gledista arnoodrzivosn, da jcorganski uzgojena hrana Illnogo ukusnija, zdravija, njen uzgojnas rjcra nu vecu fizicku akrivnosr, hranjivija ie. zcrnljiste zauzgoj je zdravije. okolina je sacuvana iu njo; se razvijaju razliciuzivorni oblici. Jed.nom rjccju - nacm zivota posraje zdraviji,

Filozofija samoodrzivosri cc na kraju imarivrlo velik utjccaj na svaki aspckt V3SegzivJjenja - gdje zivitc, kako zivite, posaokujim sc baviie, automobil koji vozue, manukoju jedete te akuvnosti kojima se bavite.Srog a , uko liko s rn o odluc rll ziv je ti n a ov a ]nacin, biti ce tdko ukoliko IO zclimo rad itisamo polovicno, Na prirnjer, ukoliko mozainrcresirani za izgradnjll vlasurogneovisnog sistema za proizvodnju energije,bilu bi cudno da ieltmo kupiti velikiauwfDohil koji trosi mnogo goriva - jedno sdrugim jedno,tavno nc ide. Isto je i shmnolll , zabavom. odjecom i slicno . .Jednombda prilwatite nai'ela samoodrzivosti. tekoje biti hila 'to dmgo nego potpuno predan.

Domaca org:In'kj uzgojma h ra na 1 1" jl >o lj " jt! opcii - "kusIli;a ie. zdrai zsbsvno jc uzgaj"r; jc njd:om c;je te godiac.

NACIN ZIVOTAPredanosr donosi inove problerne i dosrreskih poslova, no pozitivni ucinci ~asjence rnoguce poreskocc. Jest cere kvalirernijhranu, poboljsar ce yam se apeui, ruanjitcere srrcs, mat cere sro jedcie, Iizicki cebiti akrivniji, bit cere u boljo] kondiciji,mozda ccte sc i zcljcti odreci auiomobila,orkrir cere i nove mogucnosn u proizvodnhrane - pilice, svinjc, pcele, organskopov r r l a r s r vo , Mazda cere u p oc c tku bir ifizicki 1Z111u[(::niimozda i7.g11bitikojikilogram tdine. no niknko nect're mOCida yam je dosadno il i da src pod -,trtsom,

IUm ni,im dmgo. kOPilllJC vna pover.ar wakako cete i mnogo boljt spavatic e , \ 7 a s u tjdcsni kondic i j lJ i necere imau'problema sa .>pBv;Jnjem.


7/80

Sagledajte svoje mogucnostlM nogo je naclna na koji mozete pocetl s prakticiranjem samoodrzivostl. Mozenastaviti zlvjetl tu gdje jeste, no naclnltl rnnogo manjih promjena. MozetenaCiniti i ogrornnu promjenu - promijeniti mjesto stanovanja i posao. Sve to rnozeteobaviti i u svom gradu, na selu, a mozda i u inozemstvu. Sigurno ce se naeimogucnost kola ee odgovarati vaslm potrebama. Mnogo je puteva koji vas mogudovesti do cilja.

Kako dav ?pocnem.

IZVOBENJE MANJIH PROMJENASvoj vrr rnozcrc prcrvoriti u vrr za proizvodnju hraue,prornijeniu nacin ishrane, promijeniii kupovne navike,promijcniri nacin grijanja u kuci. nacin kcristcnja clekrricneenergi]c, plina, lozivog ulja ili ugljena, kupiti sredljivije vozilo,iei pjdkc na posau, raditi sarn o [lola raunug vrcrncna islicno.Mozctc ohradivati povrnuak, unajmiri komad zernlje ili drzanp i l i e e re prodavari jaja i ii u zg a ja ti pcele za prodaju rneda .

Dobsr solarni arijac potnoci ( _~L . varn d.: l sm;wjire r rOSkOVC; ' gnjanj:J ..VELIKA PROMJENA

Svi srno mi vcorna razliciti - razlicirih godina. re razlicitihobireljskih navika i. Iinancijskih mogucnosri . no po mojern jemisljcnju najbolji nacin za krcranje u projekr sarnoodrzivoscikupnja kornada zernlje izvan grada, N ara v no , rako vclikap ro rn jc n n z ahtijeva imnogo de ra ljn og p re ih odn og planiranja ipriprema, rc osiguravanjc r e ze rv ruh p la n ov a, no bi t ce va r nzan lrn ljiv o k rcnuti ptnem k a os tv are n iu p la n a. 1)rn e duv re rn c nu. dok p la n -ra re , v ee m oze .e p o c er l i s manjimprornjcnama kojc srno spomcnuli u gornjem rcksru,

PRIKUPLJANJE INFORMACIJAKao ikod bilo kojeg velikog projekta. biri ce porrcbrio cia scdobro priprcrnirc isakupirc dovoljno vrijednih informacija.Trehalo hi ntzgovarati s prijarcljirna iclanovirna obitelji,posjeuu moguce lokacije, provjeriri svoje (inanci]e i razgovaratis ljudirna koji su ostvarili slicnc pro-ckrc. Moratc Isnazm svernogucnosri razvoja siruacije i njihove implikaci]e, Aka zel ireprcscliri na sclo, rnozda hi hila dobro cia boraviic ncko duljrvrijcmc na selu, kako bi srvorili ncku prcdodzbu, Aka zelitez.ivotinje, radire neko vrijcrne na fa.rmi. Svoje planove isnovemorale utemeljiti na kvaliretnim iprovjercnim informacijama.

Postav;te 5; ova pitanja Ako vam je potrebna zernija - kouko je tocno trebate? Moiete Ii sve ovo ostvarlti u gradu iii cete moran preseliti naselo gdje je zasigurno cijena nekretnina i zemljista mnogoniza?-

Mozete Ii ostvaritl svaj projekt negdje u inozemstvu?.' Ako planirate preseliti u inozemstvo, mate Ii tarncsnii jezik? Aka imate ojecu, na ko)! 6e nacfn vas! pranovl utlecati na nliniivot? Jesu Ii u kriticncm razdoblju odrastanja i skolovanja?

Zelrte Ii postati potpuno neovisru od energetske rnrefe - usmislu struje, vode, plina, gruanja?

Posledulete Ii oraktcna znanja u stotarstvu, etektncr,vodoinstalaterstvu. kuhanju, vrtlerenju i ll uzgoju il0 rua?

Mozete I i ostvari ti s vo i plan sarno unajml jivanjem zernl jistaostavsl zivjeti na istorn mjestu gdje Isada?

Ireoa Ii varn potpora istornisljenika iii udruge? Zelite Ii u potpunosti promijeniti posao lkar ijeru i ii samo zel itepr ilagodit i kari jeru novim okoinostima kako bi vas idaljepodupirala u novim planovrma?

Imate Ii dovoljno sredstava kako bi ostvarili svoje pia nove? Mozete Ii se u d r u z l t J s rodttelhma, obitelji iii prijateljlma? Akomozete, jeste u vee na sncan nacln suracTival i?

Ako se ielite udruziti 5 roditeljima iii prijateljima. kako ce tout jecat i na ostale clanove obite lj i?

Ako se ielite udruiiti s prijateljima, partnerima iii obitelji. stose desitl uKoliko se netko zeli povuci iz projekta?

. Zelite li se udcuiiti 5 prijateljima iii susjedima kako oizajednicki kuptll zemlju?

Zelite li se udruiitt 5 clanovima obitel ji kako bl Z8JedOiCk kupv ec u k uc u i komad zernhe?

Zelite Ii nactnrtl potpunu promjenu - promijem I .estostanovanja. uzgajati vlastitu hranu. drzati dornace - ~ je-ce e biti zadovoljni da ostanete iivjeti gdje i sada.kon c en t n r a n se s a m e na primjer n a uzg o, pee - ?fOCE.asvoje praizvode kako bi ad zarade rnogli kupovac G-.~ cobrausluge?


8/80

lfe lik i h r( Jj v Jn ..


9/80

' -;:nJ(h.~ i v r r p ru "" :: jr Lt:' 1'.


10/80

Je II rnogue projekt sarnoodrflvosti u gradu? Da, no uvelikese rClzlikuje od notrage za neovisnoscu kOjLlprovodimo riaselu, Kao sto S8 i moze oceklvatl. gradsko domacmstvovi~e ce se bavlti sa energetskorn eflkasnoscu kuce,uzgojsm povrca. drzanjern pillca nego izgracnlom velikihclill3lllichii1 struktura, kao na prirnjer turbine na vleter iiiuzgojern vRlikog broja zivo 'l"Ija.

Jesu Ii gradskl povrtnjeci dobra opeija? U neklm zernljarnaovo jc odlican izbor - jeftinl SU, a L J vecini zernalja velika jepon uda ovakvl h vrtova, IYInoge ud rugs dozvoljavs] LI svoi imclanovime drzenle rnalih zlvotlnja, kao na prlmler piuoa,zeceva iii koza,Mogu Ii svo] cijeli vr t pretvoriti u prostor za uzgo] voca Ipovrcs? Da, sve dok ne radite nesto U suprotnosti slokalnlm zakonirna i ocredbarna. Na prlmjer, v]erojatnomoiete imati jeoan iii dva staklenika. no mczca ne smijeteirnati polieti lenski tu ne I.

M ogu Ii vrt iskoristlti za uzgcl domaclh zivotinja? Toumnogome ovisi 0 velicini isrnlestaju vrta. no vjerojatnonece biti nikakvih problema ukoliko zeli e uzgajatl malezivotin]e, poput pilica iii zeceva.

Postoje II neka ograrucenja u smislu drianja i.ivotinja?Vecina IOkalnih ograniceflja odnosi se na buku, nercd isrnrad. Na pri mjer, u gradskoj kuci mczda cere rnoci drzapilice, no drzanje svinja nece biti oozvoueno.

Trebam Ii trazltl dozvolu od susjeda? U najveeern brojuslucajeva. vase susjede uopce nece lnteresirati sto radite,sve dok to ne utjece na nj i hoy zivotn i prostor. No, dokveei na nece imati nista protiv pilica, zecsva iii nekol i kokoza, neke ce rnozca biti strah od pcela.

Treba m Ii dozvolu za postavljanje turbine ria vjetar? Tonajvise ovisi 0 velicini vaseg vrta i tipu turbine, no odgovorje opceruto, da - biti ce varn potrebna dozvola lokalnesa rnou prave. Da nas turbine postaju sve marne ikompaktnije, a izakonske regulative rnijenjaju S9 upozitivnom smjeru, no ipa k provjerite

Trebam Ii dozvolu za postavljanje malog solarnogkolektora? Pravila 5e razlikulu od mjesta do mjesta, noiako vterojatno trebate dozvolu wac!skitl vlasti, ana sejsdnostavno do biva. Da ponovirno, posto vlade sve visezele potpornagatl energetsku uclnkovltost, vrlo lc vjerojatnoda necete lmati problema s dozvolorn.


11/80

Projekt na seluNaravno da ce osobakoja je odras.la na selu, vise od gradsklh stanovnika. znatitamosnjem ztvotu, no igradski stanovnik koji je motiviran izeli zapocetl novizivot na selu ubrzo ce se prilagoditi. Ook [eljudlma Iz grada po.nekadpotpunonepoznata naporna svakodnevica seoskog zivota, to ponekad mode biti lkorisno.Nekad je bolje promotriti problem iz drugog ugla ..

zivot ovdjerazlikuje?

l_hf.a.n/cP(:,:/,1 It: dobra opci]e. ,.d~fIl/nrle : j e E r inor r.! nm6 ' . .: ',c sr piidrrlb t i i l(jl~;dnjmp.roiz~Fnd;:H_'ima, ii' .l;:l praizvodc cc uvijek bid dovolino potI',li"Ilje- 1]:,1 irzisn).

()\'ct: su wlhin


12/80

Oa II je zivot ns selu jednostavnlji? l.akse je u srnlsluprostora, no ne toli ko la 1',0 Kadel je rijec 0 tra nsportu ipovezanostl. Misllm da je, ukoliko zelite "ivjeti "zsleno" tonajlakse ucin it i na selu, jer zernliiste je najcesce jeJtinije.vise Je prostora, a naravno i veta je mogucnost izbora,

Ho6emo Ii na selu bltl usamljeni? livot na selu moze bitidosta usa miien , a osobito ako vas susjedi dozivljavaju kaodrukci jeg, l ivol L I malo] sredlni moze biti ogranicavajuci, jersvi ce 0 va r na sve znati. No, ako ste neovisan po prirod i,zivot na selu ce yam odgovarati. Naravno da je na selumanje stanovnika. no imat cete vise osobnog prostora -5\0je za neke ljude od vetike vazncsti . Takooer, stanovruci selaobicno Sli Vila briini i uvijek spremni pomocl. Aka irnatedjecli kojn Idu u skolu. ubrzo tete biti ukljuceni u skolskeseoske aktivnosti,

Hoce Ii transport bltl problem? Troskovi transporta mogubiti velikl, oosemcs ako t.ivite u zabacenom kraju. Bit ceVBIll poueban kvalrtetan komb: iii terenac . po mogucnostis pogonom na sva cetiri kotaca (ookusajte odabrati modelkoji tros] manjs goriva).

Je Ii uzgo] dornacih zivot inja tezak? 0 zivotilljama jepotrebno brl n u ti se svakl cia n, ca k i praznicl rna. Aka seprehiadlte, dobijete griplI iii uganete r ogu, to r noz e postatlproblem. No. iako neki Ijudi zivolirue gledaju kao obavszu,nrugl u njlrna vide mogucnost za oslobadanje od stresa Ikval itetruji odnos s pr iror rorn.

Da Ii je 2.llIot na selu romantocan kao sto pricaju? Da,osjeca] prostora. izmjene god isnji h doba, blilirre rivoti nja,sm irenosti. pjeva ptica, v i e t r a u krosn] i drveca - sve je toduhcvno veorna uzdiiuce. Druga strana meelalje zivota neselu jest to da fizicki mOle blti vrlo naporno.a ponekad iokrutno. Je Ii zagadenje na selu manje? Mnogo je rnan]e lspusnlhplinova lz autornobi la I tvorn ickih elimnja ka, a svjetlosno izvucno zagacenle [e vrlo nisko. No, nelli noljoprlvrednicl j05uvijek koriste sterna kernijska sredstva za tretiren]ezflmljista

Je Ii rnoguce kupiti zemljiste? Da. poljoprivredno jeLernljiste polie, dio surne iii brijega - jas uvijek relatlvno[eftino i dostupno, Takoder je rnogu ce I Jed nostavnounaj rru t i polje, dlo surne Iii brijega,

Jesu Ii vremenskl uvjeti na selu d r ukcij i? Vrernenski uvjetinisu ni na lIoji nacin bolii iii losiji, no na selu vrljernesnaznije utjcce na livot. U gradu razn: vremenski uvjetimalo utjecu na tlvot " plocnici su rnokri, tramvaji ielu sporije- no na selu isti vrernenskl uvjetl ponekad moguprouzrokovan i privremeni zastei svih aktlvnosti,

Hcce I i moja djeca imati sto radlti? Ako varn djeca zelesagraditi poljski karnp, perjati se po drvscu, jahati kon]e iiipridrULiti Sil seoskom ojecjern klubu, tada le to oducnavijest Seoske akuvnos j mogu bib vrlo zabavne. a ieftineSU. No, u rJlugu ruku, mozda ce lrn nedostaiati odiasci ukino i sHene aktivnosti, no 0 tome. plije donosenja odluke,trebate dobro razrmsnti,

D()~'()lIllo ~dikf KOWJd 7crnije: otuogucntc Vllm P()s={1v,'i~n}e v C"}ikcnubiue fl.;r "J(':carkOI:1 {~Eprolzvodn! ~"L(jnupotrebnc uru]c:


13/80

12 r zv oll ' e nJ e p tol e IdaSamoodrziva gradska kuca-- SamOOclrZivagradska kuca trebala bi biti neovlsna u smislu energijei otpada - nneki naeln kao svemirska kapsula ..Potpuno je lzoltrana, moze posjedovati solarkolektor za grljanJe, Trombov zld (vldl stranu 25), geotermalni sustav kOj'itoplmu iz

J U J j @ s ug 1 pvne

znaeaj l


14/80

EKOLOSKISTAMBENJBLOK

K rOl l g a ra ze

Palrneta kwilke

ISTRAZIVANJE DRUGIHMOGUCNOSTI Moiete li se udruziri 5 drugima iorganizirati iodrzavari manju gradskuk L 1 C U u SVDjOj zcmlji, re vecu seoskukucu II innzcrnsrvu?

On jn li loka lne vlas'; pal potu izgradnjirurhina na vjerar, solarnih kolckrora,I zo la c ijs k ih s us ra v a i s us tav a zar c c i k l imn i e ?

Mozcie Ii SC udruziri sa susiedima ikultivirari ncko zajcdnrcko zern l j i s re ,srvoriri gmdsku farmu, unaj rniu zcrnljisreoJ upcinc iii sc udruziti s lokalnornskolom na projekiu proizvod njc hrane>

.J e li rnoguce postaviti malu turbinu nav j e r a r ?

M oze re li nekorne izn a irn ui s obu uzamjenu za novae iii rar] II vrru?

Zdle Iise odreci uutornohila ili g~dijeliri , nckim?

Zdjt~ li odrzavari zapustcni vrr srari j ihsusjcda idijcliri praizvode?

Makslmalna Izolacija Balkon P ro zo rs ke p os ud e

Salarni kolextorPodium za skladisterue

pro lzvodaKisntca

Podsjetnik samoodriivosti Jeste Ii maksirnalno lzotlral l zrdove, krov ipodove? Jeste IIsrnarul]! potrosruu veliklh kucanskl n trosila? Komllostirste II i reciklirate sav Huh injski i vrtni otpad? Koristi te lisvaki komadic vanjskog prostora za uzgo] hrane - cvjetne gre(lice, trav'1jake,balkone krov kuce, krov garaze, prozorske posude, podrum, povrtnjak, cak i susjedovvrt?

Imate Ii rnjesta za dornace zivGtinje, na prlmler pilice, pcele. zscev8 iii koze? Jeste Ii na krov iii u vrt posts viii solarnl kolektor? Jeste Ii na krov postavili fotonaponsks celi je? Skupl jate I i kisnicu Ikoristi te Ii tndustnjsku vodu (kucnu otpadnu vodu)? Jeste I i porazgovarau sa susjedirna i slazu Ii se .svasim planovima? Ako zivi te u dvojnorn tliobjektu u nizu, znal te da diJeli te zalednicku odgovornost zakrovove, ograde. vrt i okolinu, UVijt;!k razgovarajte S8 susjedima i uvjerite se da su svlzaoovoqm.

Danas 58 razvijaJu i prodaju ekoloske ku6e kOje SL J \'110blizu anergetskol neovlsnostl.Jests Ii razmislja Ii 0 kupnJi ovakve kuce?


15/80

D vosiru k i pro 10n sd e b e 1 0m z a v ] e s or n

Samoodrziva seoska kucaKo / iKo_serazI lK~je- odkui~ug{Sdu?

S uh a ilO la cija n aunutarnllmzidovirna

Trornbov skurljdctopline

srr:seoska kuca n.al:ikuje na onu u gradu u srnlslu zelje za neovlsnoscuenergiji i' treti.ranju otpada, no osnovna razllka je u tome sto narn ovdje prostor

dozvollava izgradnju veelh struktura, veclh vrtova i mogucnost uzgo]a veceg brojazi.votinja. Prostor takoder dozvoljava vise mogucnostl za eksperimentiranje, mozdaproJekt reclkjtranja materijala, sakupljanja materijala i stvaranja eksperimentalnihgradevina.TRADICIONALNA SAMOODRZIVA SEOSKA KtJCA

~""'1r_

S k up lja n je k is n ic e

1:rPQzom!1J~:~~_: .: .~I l . ( "r5tE" p-reseNh'-Hhj icm i ra tcnJ"fCiseNi I'1 la:~;elo*


16/80

LlJEP 1S UKUSOM URE)EN SEOSKI VRTCrpka

Podsjetnik samoodriivosti Jeste u na SVB prozora i vanjska vrata postavili dovoljno debele zavjese? Otvarate Ii zaviese preko da ns i zatvarte II il l preko noCi kako bl wdrzali topl inu? NositeIi nekol lkostoje . ... odlece pri htadnom vrernenu?

Jeste II zamijenili sve prczore s jednostrukim staklom onirna s dvostrukun iii trostrukimill bar obllleplll staklene povrsine prozirnom plasticnorn folijom?

Jestc Ii ogJ'anici Ii broj vanjskih vrata fill najrnanj rnoguci? Jeste Ii iloli rali prostor krova ipotkrovija. te supljih zidova? Ako trnate pune zldove. jesteIi dodali izolaclju 5 vanjsks iii unutarnje srranc?Ukol ike zivlte na sjevernoj pol utci, jests Ii smanjili bra) iii veliei nu prozoraokren lit illsjeveru i povecall broj IIi vellcinu onih koji gledajU prema jugu - obratno u slucaju dazlvite na juzno] polutci.

Jeste Ii postavill stednjak na drva i odrekli se kuhanja na plin iii struju? Jeste Ii postavif ventlle i kanale za odvodnju viska topline po kucl? Jeste II postavm staklene rijemove na ulaznim vrauma i ventile ikanale koji popodovlrna i stropu provods topli zrak kojl se proizvodi u slaklenim trijernovrrna Idrugirn51J kianlm stru kturama kuce?

Jeste Ii na krov postevlli solarne kolektore za predgrijavanje vode za kuhame. grijanje ikuparue?

Jeste Ii mod iliciral] sustav odvodnje vode kako bi sted ill vod u I konstiti reclktlranu vodu,na pr irnjer isplra Ii zahocsku skoliku reclkltrarrorn (konstenomj vodom?

.... :- __ --;"""""'- __ Sprernnik za vcdu(zajedno S oorocarkarna;

ISTRAZIVANJE DRUGIHMOGUCNOSTI M o zc te p ro m ije ni ti ohlik i izgled sotc posravi ti central n u pee na drva:kako bi se rnogla okupiri cijcla ohirclsjcd ill uz pee.Na vjerroviroj strani vrt a mozcrcpodignmi .ogmdu ili posaditi mpurnuzivicu.

Mozere posraviti rurhinu nll vjcrar. Razrnislirc u unajmljivanje zernl]c. Vcci din vria muzne prervorid up ros to r za p rn iZV OU n)L L hranc.MOZClC sc probau okusari II uzgo]udornacih zrvotinja, tc kunrak+i rarilokaln c I arrnc rc koji va in lllOgUporuo c i s v ojim savjcrirna.

Pokusaue nauciti neku vjesrinu kojayam je do sada bila porpunollel'Ozna. ta - dzan je pcela ili ,VH1P,vozn]a trakrora i,Ii~nu.

Proba]rc na ncko vriiernc prcstatikorisriti TV, radio, srroj za rublie,h l adn iak idruge apa r a r c , da v idi r ckako I n izglcdJ i kako bi ustcdili.


17/80

Samoodtzlvo malo gospodarstvoSa.mOOdrZivomalo gOSPO.arst.vo n.alazise n.a Pf.imje.r na povrSin.iod najmanje 1hektara, gdje su U obzlr uzetl svl mogucl aspekf fllozofi]e semoodrzlvostlStc{je-malo ekoloskog uzgoja, Projekt ove vellclne zahtlleva visi nlvo utaganja- u smislu novca

gosgU.a~r5tvO? entuzlJazma I predanostl. Prostor vam dozvoljava stvaranje velikog povrtnjaka,mcguenost uzgoja zivotinja, uzgo] hrane za zivotlnje, te rnogucnostllzgradnle sustzapotpunu enargetsku neovisnost.

SAMQQDRZIVQ I NEQVISNO KIJCANSTVO

F ola n a p onske ce lijeGe o le r rna In i sustav

a pso rb ira to pli n u p re koc ije vi p olo fe rn ln u ze mlju visoki s tu ( lon j i zo la c ij e

trornbov s tauern zid il s p u s n i v e n ti Ii

v en tila to r L je ra t op ll z ra kp re ru a d olie ik or ts n ga za

p od n o grijd nje

SAV.TETI ARI-IITEKTAi\k" ste odlucili pozvari arhirckra, rada znajrc da ic njihov posao ..U" prcrvore vase sn aveu srvrrr nosr l i l t : ' : n jihovc. Hud itt oprcvni s arh irekrirna koji preferi r~j u form u II odnnsuua [u nkclonal HOSt_ Prnrehan yam [c arhi tekr kop je IJpozna! sa eko-susravlma. ncovisnirncncrgcrsk i rn susra vlma, sus iavima pasivnog grijanj~, izolacijzrna, prirodnirn marerijalima.Trorubov im .xidovi 11 1 a (vid: srranu 25) i slicno.

1 \ iSi l iC8 sku p l,ie n a sra vn o g k rolla


18/80

PARMA I MALO GOSPODARSTVO

Kaze Svinje

Z aklo n za

Sijeno i hrana za s\Oku Z im s k a h ra n a za stoxu vocniak

Podsjetnik samoodriivosti Ako ste uposlili arh itekta, da Ii [e upoznat s vaslrn lelja rna vezanlrn uz sarnoortrnvost? Zelite II oostan energetski potpu no neovlsni? Ova kyo dcmaclnstvo [e u potpunosn II rnogucnosti prehra niti cijelu obltel], Jeste IIsposobm isprernn i obavljati sve potrebne poslove?Imate Ii dovolino ka pitala i znania za izgradniu cjeiokupne potrebne lnrrastrukture -ukljucujuci ograde, nastarnbe ist~le?Ieste Ii razradlll integralni pia n koj1 uk ljucujo sve elernente vaseg projekta? Na pri rnjer,aka 'Imate kravu, dvilesvlnje i sest ovaca, nocete Ii uspjeti osigurau dovoljno hrane zapreh ranu zivotinja zimi? 'Hoce II yam trebau traktor s dcdatnl m pri k ljutcirna - tanjuracorn, kosilicom,usitnjivacern i slitrio?1", ,, ,le Ii dovorino radne snage?Zelite II biti potpuno naovisn: U smisl u hrane iii se rnozda zelite usredotociti sa rno naproizvod nju rnlijeka i zaraoivan prodajornviskova?PI~nlmt8 ll pokranutl potpuno organskl uzgo]?

AkQ svu svoiu energiju zeltte utozlti u potpunu preh rarnben u neovlsnost - proizvodn] upovrca. jaia, ml ijeka, voce i mesa - kako tete oslguran novae lCI potrebe poput t raktora,gO! iva. novih gurna, poreza? R A D S K A K N J l i N I C A I C I T A O N I C

Patke I guske Pillei PovrtnjaK

Sjenlh

ISTRAZIVAl"f]E DRUGIHMOc.;UCNOSTI.' Novae m07,"I" zaradivari i prnmucijnide]e samoodrzjvosn organizira j uciscminarc i rad ionir.c 7,,1 skolsku rljcsve zaintcresiranc,Dio svog zernljisra mozere prctvoririrczcrva: 7a divlji 7,ivor-i njsk i svi;e1.Mozcrc uzgajati r i [ctkc SO,," ,,\'acasvinja,M 07CtC I]n a] m i ri i dU('i ;r.o-nl] zc: rn ljn.Zouadiri ruozcre 1 ne kom dodatnomHkrivn OS(U, ako vas zan imaju uakrormozere ih popravljsn iii obnavhansrare prim juke,M07crc odusrari nd f1l nt(len ih vnz ivuzi Li $C kunjskoin Zdprtgt.Jffi.Za dodarnu zarudu mozereizuajrnljivati sobe turistirnaOd svojih proizvoda (sir", mlijekn,biljaka, zacina, susenog cvueca) mos r va r a i i i nove proixvodc i prodava:ih.

,P U L A ~ .--


19/80

18 1zvodenjeprojektl'l

zraz "rnreza" oznacava javni sustav opskrbe pHnom, strujom iii vodom. Vlastita vkoristi se direktno iz bunara, vodene busotlue, izvora iii iz spremnika s klsnlcorn,

lako u vecini razvijenih zemalja nema nestaslee vode, opskrba vodom u buducnostlsve je neizvjesnija, a ponajvlse zbog povecanth potreba, sto I utjece na stain! rasttroskova, Osobe koje crpe ill koriste vlastitu vodu odvajaju se od [avnog sustavaopskrbe i postaju neovisni u opskrbi.

Vlastita voda~-ZaSto~;mati

vlast i tTv-odu?=- - - - = = .=-_.SKUPLJANJE KISNICE

Gradnla novog bunara tradicionalnogti pa, du bi ne 9-15 m, danas je vrlosk u pa opeija. Stage, ako vee imate01'31,al' buna r (najbolje ako je oblozei1ciglom i ne presusuje), znaci da lmatedobar izvod vode. Voda iz "plitkog" ill"dubokog" tradiciona Inog buna ra("'pi ltak" oznacava da voda dola 7.1zpovrsinskih dijelova, a "dubok'oznacava da se voda na lazi u dllblj i IIIdijelovi mil ispod poroznog dijelazernlje) moze bitt nladna i ukusna, nolakoder moze bit: i opasno zegaoena ineprikladna za korlstenje tiiekornd Llljill perloda kise i poplava. Clstocuove vode potrebno je stalno testirati.

Bunari

Vodene busotlneVodena busotina u presjeku je sirine1530 em, a dubine je najrnanje 50 m.Ova dubina busotine defi 1 1 i ra se kao"duboka" stoga sto sa voda nalazi navellkoj dubini u nepropusnorn dljeluispod poroznog dije la zern Ije. DRnasse buserjje vodenln busotlna prepustastrucniactma k O J ; su ovtasten i odstrane javnlh zdravstvenlh ustanova,kako hi u sklad u sa zakonskim izdrcvsrvcnlrn mienurna obavlll posao.Ovo je odlicna occua ukoliko na svornze11 1 Ij ism pronadete vodu na ovojdubmr. Busotina je oblozena cclicnomIII plastlcnorn cijevi. a na vrhu senalaz< crpka. Cinjenice pokazulu da setroskovi ovog projekta mogu isplatitive e u tr i god ine konstenia.

Kucni susrav za skupljarue krsnice (vsl [cdccu man icu) rnoze se sastojati ocijevi koic k upljaju kisniru u podzcmspremnik. no inaprcdnueg SUSI,l\l


20/80

Osnovni sustavOsnovni sustav Z8 sku pljanje kisn ice moze sesastojatl od nadzernnog iii podzemnog sprernnikas dovodnim cijevima i filterom na jeonorn kraj u ,te crpkom nil drugorn kra]u. Skupljena kisnlcamoze se koristiti za razlicite svrhe . najcesce zawe potrebe osirn pica, no moze 5e i procistitikroz sustav ftl tera, te tada koristi ti , za pice.Ukoliko le ne proclstlmo, rn oz em o je koristiti i kao"sivu" vodu, najcesce za lspiranje we skoljki.

Napredni sustav izgraden na jednoj strani kuceNa predn i sustav zaskupljanje kisnice cestozoverno i sustav za "vodenusjetvu", Ovo je sofistici ranisustav koji se sasto] i odjednog iii dva podzemnaspremnika vode, razllcltihfizikalnih i ultraljl1bicastihfiltera te [ednog iii dvaodvoda pod pri tiskom.Ovakav sustav cinl sekornpleksnlrn. no nijezapravo nista kompllciranijeod starornodnogvi k torija nskog ku h i njskogsustava gdje s e k is ru c arucno upumpavala ukarnsne posuda I iz kojih sepropustala kroz srebrornoblozen e fil tere U sprernn iksa cistorn vodorn.

I crpkefiltew

Odvod 0 rga nsk i~1

Uslsn I oovoo

CESTO POSTAVLJANA PITANJA Mogu lise potpuno cpskrbiti vodom Iz kiiiruce? Nasa obitelj. dvojc odraslih idvo]e djcce . uspijcvaino v


21/80

( 0SNOVNI gUSTAV ZA RECIKLIRANJE

Recikliranje vode7a:sto

reeil


22/80

NAPREDN~1SUSTAV Z A RECIKLIRANJ.f!:c - - ~ - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - ~ ~ - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - ~ - - - - - - - - - - - - - -Mogu>6e je nacmiti naprednisustav za recikliranje gdjesiva voda prolazi razl i6itimfilterirn8 i skuplja se us pre rn nik u, Iz sprernnikarnozerno le korist ltl napr imjerZ8 ispi ran je wc skol] ke, pranierublja, pranje automobila tenavodnjavao]e izahievanlevrta. Ovaj 6e sustav procistitisvu vodu ostm one u kojoj senalazi izmet, urin i ostacih rane, no losij8 strana ovogsustava jest u tome cia jeskup i za ht ijeva dostaprostora . 0, ako ziv itc usuborn podrucJu gelje je vedacosta rijetka itesko se na tazl.vrijed no je razm isl i ti 0ovakvorn sustavu.

upumoava s Usprernnlk

S iv a v ed a tZ k up ao n ic e,[usa, stroja z a p ra n]erlJ olja , p erllic e, s ud OPera

ve da s e u pu mp av anazad u kucu

CR itZ I~IJE IJ MJERILU

- GENIJALNI rZUM -UMIVAONIKtzNAn VODOKOTLicA POBOLJSAN]EKVALITETESIVE VODEKorist ite we skol jku,lsperete je, a zatirnope rete ruke. voca kojornste opra Ii ruke sada ceotlcl u vocokotlic. Kadasljedeca osoba dode nawe isprat ce skoljkuvodorn kolu ste vi koristi!iza pranie ru ku I t akodalle.Mozete se zapitati sto c ese desiti ukol iko 050l)akoja je koristila we nljezatirn opra la ru ke - hooeIi se skoljka opet isprati?Ne same da c e r n ougrad iti i sustav ko] i ce utom sl ues j 1I napunitivodokottlc vodovodnornvodorn, vee c e i samlzgled idizajn sustavapodsjetiti sve likuta ne ciaoperu ruke,

Cia vn i problc III kod korisrenja sive vza navodnjavanie vrta {kor ijenja, drvepovr rnjaka) kroz poroznc cijcvi jest ntorne S [ ( J mnogi dcrcrdzenu, a posebiconi u perilirarna za pusudc, sadr+avajuvelikc kol icinc soli, a Dna moze bidsterna 2


23/80

rnodeijreJ!!:0j~a ~"'::'[_~.1..J:"::~~----~--~-''''';''-------~---------Stednjaci i pecnlceK Uhati energetski neovisno ponekad je problem, lei potreono je stvoTiti mnogotopline U kratkom vremenu. Mogucnost je ako imate stednjak na plinsku bocloz ulje, uglJen iii blogorlvo (najcesce drvo) lz obnovljivog izvora iii mozete ostatispojeni na neku od mrefa i koristiti fosilna gorlva (elektrlcna mreza, plinska, loz ulugljen). Efikasnost mozete povecatl kombiniranjem sa geotermalnim, solarnim iiivjetrenim sustavom koji mogu sluzltl za predgrijavanje vode.

Pee na drva

)' 1 PP C n a drve rnoze posteN i a n ' S i 1 ' L i tocka i.J d iza }nu p rost.o {j je .

Pec na blogorlvo

Modema pee na drva odlicna je cocija s tradlclonalnirnprizvukorn . dobra prtllka ukoliko zivite u blizini ruralnogsurnskcg pooruqa i privlaci vas fizicka aktivnost sjece iskuplJanja drva za grUanje. U rnnogrm dijelovima svijeta drvoje [os uvljek nnmarno gorivo. Naravno, lozenje drva za11tijevarnnogo fizickog napora, dosta prl janja, potrebno varn jerniesto za sklad;stenje, a ellel; je postupak pri licno tezak. No,moderns peci na drva su vrlo efikasne, relativno jeftlne inaneki nacin privlaCne. Ove peei mogu biti zadlvljuiuceefikasne. Na prtmjer, pn svaxodnevnom lozeruu 20-30 kladasrednjs veliclne, na kraju tjedna morarno isprazril tl samejednu ladicu pepeta. Nasuprot pepelu nakon loienja ugljena,pepeo co izgararua drva r noze r no koristiti za obogac.van]ezernue II vrtu. Sa stenovista ugodaja, predivno je uzivati uzpee na [I rv a i prornatrati vatru,

Biogorivo, kaje se pcnskad naziva i olornasa. jest gorivonastalo od nedavno li\ 'ucih organizama iii njihavihrnetabollckih prcdukata. Biogorivo ukljucuje materljaie kaona prirnler drvo, izmet, etanol. ostatke usjeva, sijano, ostatkehrane. Svesto je rloncdavno bilo zivi organtzam mote- seoretvontl u tekuce, kruto iii pllnovito gorivo, Peei 11 8 drva veesu udornaccna, no postoje i ona na blogorlvo. kao na ptimierbiodizel, plljevinu iii sijeno.Ako zelite svoju postojecu pe e lol it i na biogorivo, treoarl bi S0posavletcvatl s prorzvodacsm koji ce varn predloziti najboljumogucnost. Postoje I strucnjac] koji 5IJ u mogucnostlprepravrtl vase peti kako bi mogle tunkclorurati pornocurnogortva. Obralite im se iupitajtc ih zasavjet,


24/80

Pec sa straznjlm otvorom na otvorenom kaminu

Dodatak nas tr a ije m otvoru

Ako imate rnall tradicionalni karnin koji je nlzak (ako setrebate sagnuti ka ko bi mogf pogledati kroz d i mnja k), tada jenajbolja opcija oa nabavite pee sa s t razni tm o t v o ro r n i naotvor pricvrstite horizonta In i dodatak koji ce otvor spojiti sulazorn u dimnjal l,

Unutarnji dimnjak'F

P O T K R O V U E .,..__ tzotirana cijsvdillmja~a' - JS PA VA C A S OB A

D N E V N A S O B A . . . . . ' ~ . -~Jii;'~stropu

Ako ze l ite imati p e e n a drv a , 110nernate dimnjak, mozete izradit!dvoslojni izollrani dirnniak odnerdajuceg celika. Izraditi ga mozeteod vise cilindricnlh dijelova. Ovo varnomogucava odvod nju kroz sve etazebez rizlka od poza ra i d i m a o

Pee 5 gornjim otvorom na starinskomvelikom kaminu

P e e s gornjim ~oworom

Ako irnate otvor za veliki Kamin (ako je otvor tollko siro cia Jepra ktlcki rnoguce stati pod njega i pogtedatl kroz e li m nja k),tada je najbol]e da nabavlte pee S gomjim otvororn na koji sernoze prlcvrstlti vertikalni dodatak koji cerno spojiti 5 ulazornu dlrnnjak.

Oblozen i rzollrandimnjak

Drvo lzgaraniern stvara katran inecistoce kaje se skupljaju neunutrasnjoj strani dirnruaka. Slojevikatra na ce jednom poceti cstavllati imrlje na zidovlrna. rnogu 5e pocetlsoustan po unutrasnjost' dlmniaka, uc iu pee i uzrokovati pozar u dimnjeku,Ove probleme mozerno otklonit: akodimnjak dvostruko oblozlmo lzotacljorn,Potrebno je s vremena na vrijernedobro "progoriti" dimruak, kako biuklonili svu nakupljenu necistocu ikaua n , a to c e pornoci dim njaku dadulje vrijeme bude cist I funkcionalan.

Vanjski dimnjak

IIzoll,al1i clio cijevi ,'!. I~.'-';t-- Koljenasti dijelovi =" ,1 -I'II~" =

I " " " ' " Glavni nosac =s p r ts tupo rn

U N U T R A S N J O S TK U G E Izolirana cijev

dlmnja~a

Vanjski dimnjak u mnogome le slican iunutarnjem dimnjaku - sa slicnimdijelovirna i specifikacljarna materijala -no glavna je razlika da se moze uGvrstitibez izmiena u unutrasnjosti .

PRODUKTI IZGARANJA DRVAModerne pcci ria una koie 'co l aze ('istim surnskim drvurnsrvaraiu prcdukre "'gorijtvanja koji ukliuruju vodenu paru,ugljicni dioksid, dusik, manjc kolicinc lIgljicnog mcnoksida idr ug e o rg a n skc s p o ie v e . Slicne prcdukic s rv a r a ju I druga Fo s i l n a

gOl'iV2, kao na prirnjcr plin 1 102 ul]c. no prcdnosr lzgaraoj"drva [e 1I lome ~w drvecc z" svog zivcra proizvodi kisik, a zaproizvodnju ki ika koristi ugljklll dioksid iz zraka,


25/80

S o larn i k ole k tori i T rom b ovi zid oviPostoJe tri osnovna tipa solarnih kolektora: 1. ravni kolektor naclnjen od pregrstaeijevi nalik radijatoru pricvrscen na tanku fOliJukoja uplja toplinu, a nalazi se uizoliranoj posudi, 2. slrokokutnl kolektor nacinjen od bakrenih cijevi s perJastimkrajevima koll je srnjesten u parahollcnom kucistu i. 3. cijevnl kolektor nacinjen odserije prozirnih staklenih cijevi. Trombov zid jos je jedan ad naclna skupljanja iprenosenja sunceve topline.

K~k=Omo g uKOf!Stif i~vSUncevu

X a opnrnsli: u isknristivosr. solsrnc _ Ie k oJ ck wr e- p r; r:n :: :h nn I W ,;; /{ wid t,~ko S f _ l ussnicressi c. . l1r.r:krnopn: :m:J podm:.vnom SU!lCU,

KAKO RADE SOLARNI KOLEKTORIKolicina sunccvc cnrgije koja UO nas dnpirc odrcdeua je s dva fakrora. ulaznirn kurorn- ku L O r n pod kojim sunccva zraka pad a n a svo] rilj - tc m ogucnoscu apsorpci]eroplinc, Marirana em" povrsina apsorbira vise top line raz l icitih val nih duljina odbijele povrsinc. SUSl>lVi za solaruo grijanje obicno se sastoie od pct osnovnihclcrneuata: kolekrora. cilind ricnog spremnika toplc "ode, kourrolnog sustava isen zura, jed ne il i vise crpki, rc susrava cijevi, Sunceva t('jl I; n a zagrijava apsorber nakolekroru, toplina sc prcnosi U rekucinu, crpka prebacuje zagriJaflu rckucinu uioplinski izrnjenjivac u sprcrnniku, a, voda iz sprernnika korisri se izravno kao roplaveda !I i za grijanjc dornacinsrva, Trella irnati na urnu da iskoristivosi S115t ;IV>1 ovisiprv~nsrvLno 0 kol ekror ima iopu rna l noru kuru prc rn a sun cu - uacinu na knji SIeposmvili solarnc kolckiore - stoga jt: pri lnsraliranju ovakvog susrava preporucljivopOlazi{i savjer srrucnjaka.

V:.v .no ic kolcksore po!i.rllUO as m~ !!J~c;m:hid . 'io",. ovlifnjcg drvd.. ib dr....,b .bJCbnL


26/80

(~~ __ ~ ~~T~R_-O _ l \ J _ B _ O _ - _ V 1 _ Z _ I _ D _ O _ V l _ - _ - ~ _ _ ~ ~Kod sustava Trombovog zida, sunceve zrake prolaze krozverti ka Ina staklo i zagrllava] u kera rnicki zid, a prostOI lzrnedustakla i zida postaje termalni dirnnjak. Ventili su postavljeni sdonje i gornie .strane stakla i zlda, te se otvaralu iii zatva raj utijekom dana i noel. Otvaranjern i zatvararuern ventlla, topli

Z I MA

Sun ce \. 'a s vje tlo st .. ...

Porn icni prozon .... , Is ij a va n je to pl ine

LGrijani I ro rnbov zidIO tv or en i v en tll

Zagn ja na povrs i ria 0dterrnalne rnase

~O tv cre ni v en til ~"" I -

/,wlaCija

"Za,voreni ventll,

zrak hoji se nalazi u terrnalnorn dimnjaku usmjerava se ukuru iii van kuce - U ovisnosti ad toga sto tel i rno. Sustav sena ovaj nacin moze koristiti i za zagr t lavanje i za hladenjeprostora.

P orn ic ni p ro zo n .... ~H laden i tro rnbovz id

( ~ _ - - - = = ~ . - ~ -! _ - Z _ O _ h _ o _ - I _ R _ ! \ _ N _ I _ - C _ 1 _ J E _ , Y N _ - _ I - _ K _ O _ - L _ , ' : - E _ - - K _ ' t _ - - _ O _ R )Kolektor je nacinjen od serije prozirnih staklenih cilindara Koji se sasto]e odunutarnje i vanjske cijevi, vakuuma, povrsine koja apsorbira toplinu, povrsinekoja reflekti ra topl i nu, te bakrene cijevi za zagrijaven]e. Sunceva topllnaaosorbtra se na unutarnju povrstnu cijevi, e se prenosi na vrh cijevi i dalje usprernnik s vodorn.

Stavlenl ctt lndar S dvostrukirn

Tekucina]e zagrijana,pretvorsna u paru iclrkullra

Za tv o re n l v e nt i!

Hladenje povrsine odte rm aln s rn ase

tESTO POSTAVL]ANAPITANJAKako Trombov ztd funkcionlratijekom I lOO? Na pri rnjer, kod topingdana/hladnc noci, tijekorn dana oil ovcnriia na proz(l[U orvorena, a na zza rv orc r ia _ K on v e kc ijom s c u p ros to rdize wpli zrak i izrazi kroz venulevrhu prozora, povlaccci hladan zrakunurra kroz donii venril. Prcko nocivenrili na prozoru zatvorcni, a na zorvoreni, Toplina (iopli zrak)uskladisrcna u zidu se dizc ikonv e kc iiom ulaz i 11 kucu,Koji sustav solamog grijanjapreporucujere? Meni se osobrio najvsvida sustav Tromhovog zida, Izjednostavnog razloga - jef[in [c, nijetesko izgraditi i ne ovisi Q rnnogoso+isriciranih dijclova. Svida mi seosjcca] da se toplina koja re pohranieu zidovima kucc moze iskorisuu zarad ovog su s t a v a ipruziri namvisesrruka zad ovol i s tva .


27/80

Z a . . . s t o - sekUl1jste?

Fotonaponske cell]e su uredajikoji pretvaralu suncevu svJetiost u istosmJernustru]u, U kucanstvu se mogukoristiti za osvjetiJenJe, opskrbu nlskonaponsklhuredaja, kao na primjer radio uredaja, TV priJemnika, raeunala imanjih vodenlh crpM,mji fotonaponski sustav stvorlt ce najvise nekoliko stotina watta elektrlcne strujno ako je spojen s akumulatorom ikoristimo ga efikasno, oslguratl ce dovoljno stru

Solarne Hl fctonaponske celije

za manju vikendicu.

KAKO FOTONAPONSKE CEUJE FUNKCJONIRAJU?

Kso r ku d soiernib h)lc:kw m, kt1[ I . J p " u i < J I 1 j i ,wjeri rJ::;d i iismci1 PC ) I;lT,~:jIlL ' ift.rainjeg koritakta, d va s i Iic ijsk a sloja , antircflck ri rajnceg pre m a za, k , inrak rn c rnrezepovrsine. Kada sunceve zrake II obliku forona pudnu na srr ukruru Ioronaponskihcclija, riastajc srruja clckrrnna koja proizvcdc rnalu kolicinu clckrricnc cncr-gijc uobliku isrosmjerne srru]e. Kolicina koju proizvede svaka felija je malena. no ako sPOVLZC vdi broj fOW_l1aponok ih cclija - II obliku mreze koja jc posravljcna na krovute posravi ipretvarac isrusrnjerne (DC) u izmjerucnu siru!u (AC), iada vee imaicre Iativno jednosravan iiefrw izvor euergiie.


28/80

Samostalni fotonaponski sustav naclnjen je kako bi se mogao pricvrstltl napostojeCi krov. Sve sto trebate je pricvrstit i panele na krov, prikl jllci ti na postojec'izvor elektricne energije i sustav je spre rn a n za rad, Tipicni sustav snsge oko1000 'N znacalno ce srnanjiti vase troskove L J duljsm vremenskorn razdoblju,

Fo to na po n sk e c el ij e EnergiJalz telija

Ener,;;]a lzg rads~e mreze

lako fotonaponske sustave rjede susrecerno- oslrn onrh na brodovirna, kampkuclcama. ie uz autoputeve gdje se u kombinaciji s turblnama na vjetar koriste28 napajanje prornetne signalizaciie . ponekad se koriste i za napalarue sustavasolarnlh kotektora Fotonaponske celije oslguravsju slektncnu energiju za raznecrpke ikon t ro l ne sustave.

i koleklor

Fotonaponskl SUS!3Vkoji naps ja crpku----";:~~.'S;f

CrpkaSp rem IIIk voce

CESTO POSTAVLJANAPITk JA

Za S to j e tako mali in teres zaforonaponskim celijarna? Pored vellsurnnjc prcrna r ehnolog i ia rna Ll "crnkutijama" gdje 5


29/80

KAKO FUNKCTONIRA TURBlNA NA VJETAR?

Turbine na vjetarKolil(~-,;~nage- ~:--~~uproizvesti?

T urbine na vjetar uvelike se razlikuju po svojoj vellclnl, a 0 tome ovisi i kolikosnage proizvode. Malena turbina od 1000 W povezana 5 pretvaracem dati cedovolJno snage za osvjetljenje, TV priJemnik, radio i racunalo, Ako uzimate turbinuvallclne, prihvatite cgranlcenja koja ona uvjetuje i prilagodlte troslla. Na primjer,moiete imati malu turblnu na vjetar, no za kuhanje i grljanje koristiti pee na drva.

Kad rradiciorial nc vjcrrc 11 jacc - vjcrar puse, krila vjetre njace se okrecu i cncrgi]aokrerania se pomocu priicnosa prervara U okrcranje zvrnjeva - za mljevenjc zitaricsc kDristi za crplienje vode. Mnoge modeme rurhinc net vjctar sastoje se od ITj ilhila koja se okrccu na kra]u osovine - nalik srarinskorn zrakoplovu. Karla vjcrarpropeler se vrri. vrti se iosovina, a generator proizvodi elckrricnu srruju, Elckrrlcse str uja ,pre rna 1I aku rnulato re ili jc korisrimo neovisnn o jav rio] c lckrricn oj mrdTakodcr [c mozemo slari i1 I ; av l l u elekrricnu rn rczu ,

Ncl; IS'tt u / J . J ; < . H . i nc .~'Z1vjC'rrJ.jlJ pfi (.YfS\ ;1V. 'W.jC. ' l iZkrov. ic r povssia kl'DVJ proizvodi f J . J r h u i c : n c . i i c ' .


30/80

( 5 _ l J _ - _ S ' T _ A _ V _ P _ O _ V _ E _ ~ - ' Z _ ~ A _ I ' I _ ~ S _ - J _ A _ Y _ N _ , _ O _ M _ E _ L _ E _ K _ T I r I_ _ C _ N _ : _ O _ l V _ : I _ l \ f R _ " _ : E _ - 7 : : _ " - ' O _ ' _ M ~Sustav povezan 5 javnomelektricnorn mrezom sastoji seod III rbine koja ie prtcvrscenana stupu, pretvaraca. skuplneakumulatora koja stuzi zepotporu, upravljac~,og pa neia iprekidaca akurnulatora. Kadavjetar puse, propeler seokrece. okrece se i OSOVIn8, agenerator energiju kretanlapre Iva ra u elektricn u energij u.Kod ovog sustava energija sernoze odmah koristiti u kucl, avisa k prebacivati u javnuelektricnu mrezu iii se svaanergija moze prebacivati ujavnu elektricni mrezu. Usvakom sluca]u, ovaj varnsustav pruza od redeni stupanjneovisnosti,

r Iu rb in a n a v je li.,r//,/l'

preusrnjeravan]a

( ~ , N _ E _ - O _ V _ I S _ N _ I _ ~ _ - _ S _ F _ A _ V )Neovisni sustav sastoji se od turbine i generators koji su ucvrsceni na vrhustupa, skupine akumulatora od karbonskih viakana, te pretvaraca. Elektricna seenerglja proizvodi kao i U gornjem stucaju, no razlika je u tome de se ovdje prvopohranjule uakurnulatore, azati III propusta krozpretva rae, te zatim ukucu kaostandarcnaizmjenicna stru]a..Ovo le mozda jedinamogucnost za kucuna izoliranom rnjestuiii u 5 1 ucajukadaze l ite biti potpunoenergetski neovisni.

~. i 1 ~ , , ,. . . . . . . Turbina n a ,j et ar

Sprerniste 2Jakumulatore

Od t ur bi ne

Od javneelektrlcnamreie

CESTO POSTAVLJANAPITANJA Koje velicine dolazc Uobzir> Turbi

dolaze 1I velicinarna oel 600, 1000,15()O, 2')00. re 6000 iv is e w arra .kucl S tri spavacc sobe rurbina sa 6W osigur3t ce 'lam samo osvjctljcnjcs rurbinorn od 2500 W moci cerekorisriti isvjerla !drugc kucanskcaparaic.Koliko visok mora bid stup? Visinekrecu od 5,5, m za male turbine. psvc do 15 III Z~ vece turbine.O pc e n iro , v iS i srnjcsrn] o s ig urav a boprorok zraka imanje rurbulcncije.

Moze Ii se turb ina prievrsti ti za kroIako posroji velik intercsza malekrnvnc mrbinc, muogi s r ru cn j a c i uovorn podruc]u kazu da problem mciniti vibracije, a tukodcr i ru rbu leuzraka zbog blrzine krova,Sto je bolje - ncovisno ill vezano zjavou elekrricnu mrezu? Za one koizoliran iii i zele najvise ustcdjcu,n e ov is an je SU SL av najbolja opci j a ,


31/80

.fzvodenje projeKtaGeotermalno grijanje~mperature ispod povrslne zemlje su vise iii manje stalne i nepromjenjive. a sIdublje Idete, temperature su vece, Geotermalni sustav sastoji se od ukopanogsustava cijevi ispunjenih tekuclnorn koja se ne smrzava, a koristi prednost upijanjatopllne Iz podzemlja koju prenosi u kucu. sustav unutar ku6e razdjeljuje i komprimiapsorbiranu toplinsku energllu i provodi je po kucl. Ovaj se proces Ijeti rnoze odvijasuprotnom smjeru.

Od cjg(f sesaa ! 1 ! ~ ?~

SUSTAVSu rav se sasroji od pet dijclova:roplinske crpke, zat\'orenog susravacijcvi. rckucine za izmjenu topline ko]ase nalazl Ll cijcvirna, susiava cijcvi unurarkucc i de krri c nih pogona za sveporrebne crpke. Dnk LI temiji pOs"'j, ttiIIIogucnosu izvodcnja S1l8Inva .posra v ljan ]e u Ju b ok u v cr r ik alnubU501 i nu, horizonralno postavljanje narnanju duhinu, tc postavljan]c \I plitkuvodu (jezera ili bunara) . rjcscnjc ccna.jccScc ovisiri 0 velicim zemljisra ivrsrizernl]e.KORlSTENjE TQPLINE

jednorn kada odvojirno roplinu iz 'USI"Vacijcvi, mozcmo je korisr i r i U oblikuroplog zraka iii vodc. U prosjccriornsustavu topla se voda iz cijevi propustakroz IIIpi insku cr pku gd]e joj se povisujctemperatura na oko ' >Q"e Ova se vedarnoze koristiri kao ropla voda ukucansrvu iii za grijan]e.

ISKQRISTIVOSTGcoterrnalnc ioplinskc crpkc dijele seprellla svojem srupn]u iskorisrivosri.JcdDostavnije recenc, usporeduje seko liko III nogo cncrgije ulazu U odnosuna energii u koj IIna kraj IIproizvcd u.Gcotcrrnalni susravi su sto se rice ovogavrlo dik"sni. Na svaku jcdinicu cnngijckoja te ulozena, daju cetiri [edinicccncrgi]c u ohliku roplinc. Na primier:iskoristivost uglieria jc sarno 7090%, dokje iskoriscrvost toplinske crpke oko 400%.Kao i sa xvirn osralirn sustavima, najboljeje da dobro proucimo we raspolozivcmoguc.nosti i IIskladu sa znansrvenimpodacima i cinjtnicama odlucirno kojisus iav najbolie odgovara nasiruporrebama irnngucnosurna.

Geotermaln l ---,---"J!~sustav

Ova je debar izbor ukotiko irnarnomali komac zernlje. Da bi sustavizredill. cijevl morarno postaviti ubusotinu dubine 40--150 In. Kakole busenje dubljih buso ina mnogosl\uplj8 oo ori h pllClh. za OVU cetes e o PC lju J Je ro J:a tn o odluelt: a ko nzelt te prekc pavati vrt, te ako cebusotlna pos uZni kao rzvcr vode

"oj a s n e 5Illrn;"ii


32/80

Je li geotermalna tehnologiJa dovoljno pouzdans? Iako itgcotcrmalna rchnologija pnzna(d vee prcko 80 godina. dojt J() vecih pornaka ck nakon uvoden]a visokokvaliu-rnihjeft inih plasdcnih cijcvi. Je limoguce ova] cijeli projekt osrvariri samosralno? Topunajvisc ovisi 0 V;l~eU1 iskusrvu iznanju, no rnogucc [c.Naivaznije je cia pr iit : pocetka radova naprav ire kvalircmuanalizu zcmljista idubliih slojcva i urvrduc njcgovustabilnosr, Mogu li sustav cijevi postaviti Ispod prilaza garaii ii i ispodteniskog terena? Da, nck i su susravi osmisljeni za postavljaispod prilaza, parkiralista i "li(llo. Velika povrsina tarnncgas fah ,a ii i rn akada rn a p ov e c a r c c toplinsku eI ' ika3!1( .1, I s u sm vDa Iije za Izradu busorina potrebno ishnditi neku dozvoluTo ovrsi 0 rniestu u kojcrn zivire. Najbolje [e da $e oko ovposavjc iu jc rc 5 ]oka ln im v I a'C lim a.Mogu Ii busorine bid smjestene u blizini kuce? I rnajuci nauruu ria C C buseu]e rezul tirari vel ikom kolirinorn nereda(blare, zernlja, buka, vibraci]e), busminu jc riajboljc srnjcsritsro daljc od kuce,

( HORIZ(fN'fAk~LPaDZEMNI S - V S T - A V _--~--------~

Geoterrnalm-- ... iIisustav

Za lvo ren l VJug oijevi za izmJ(lf lUto plin s . isp un je n te ku em om kOja 5Cne smrzava

Horizontalni podzem n i sustav debar je u sl ucaju ako svu Izgradnju na zernlj istupoclniete tspocetka iako najveci dio poslova obavljate sarni, Jednom kada postavltesustav cljevl, zernljlste mozete urediti i ponovno na njemu zasaditi blljke, DOlbisteizradili ova] sustav, postavite pod zemlju 100-200111 plasticruh cijevi na iskopani diopovrsine oko 250-450 m , te na dubillU otprilike 1.5-1.8 m. Ovo odllcno funkcionirana pod ruej i rn a gdje je zemlja jed no l i ka i ravna, no ne bas najbolje IJ po d rucji r na - skamenirn iii mocvarnlm tlorn, Posavjetujte se sa strucniakorn ukoliko surnnjate naodrone iii klizista:

CESTO POSTAVLJANA PITANJA

Upozo ten jei,Wo ",am fJ.ijjcesce sa,jetujemo damo~ r e srrranjiti troskove i zvodec irado'le saml - uJJajmljivalljemgraaevinskog slmja . 0;10 bi a01JfO dase U W !!z i ovih rao'ova orvoposavjetujste s a strucnjacima,

Kako mozerno busotinu iskoristiti ikao izvor vode? Kadaizhusuc rupu, postavite dva susrava ciicvi . zutvoreni sustavLa geotcrrnalno grijdnje iovoreni susrav koji na jcdno] srraniima vodenu crpku, as druge cepi vodu !L husorinc.Trcba Iigeotermalne sustave mnogo odrzavan? Crpku ikornprcsor rrebari e t c redovii! knrurolirani odrzavari, nozarvoreni sustav cijcvi u busouni iII kuci nccc zahujcvarimnogo odrzavanla, Vccina dobavl i aca garanrila da ce sustavicijevi izdrzari do 50 godlna: Koji su troskovi postave sustava? Ako izaberere horizonralnip rulzc rn ni s us ra v iako imare povoljnc uvjcic na zcrn l j i s tu ,rroskove rnozctc svcsti na minimum ukoliko vccinu poslovaobavire sarnl Hi una jmi t c jdtillu radJ111 snagu.

Je li grijanje pomocu geotermalnog sustava rasireno? Toponaivisc ovisi 0 IDmC gdje zivite. Najvisc jc rasircno IIzcrnljarna gdje posroji rnanjak (osiln;h goriva ill gdje posrojiduga rradicija iz rade ovakvih busorina, no nijc has rasireno IIVcliko] Britaniii inekirn zcrnljarna Europe. Ova se situacijasvakirn danorn sve vise ; vise mijenia inadarno sc da ceovakvih susrava biti sve v i..~t:,


33/80

Vodene turbineKafJa

pastavJjat ivoae-netUlili1ne?

Ako posjedujete potok zavidne vetlclne i imide legalno pravo koristiti njegovuvodu, tada je postavljanje vodene turbine dobra lde]a. Jed'an prolzvodac nudijeftinu, malu prijenosnu vodenu turbinu, koja se postavlja lspodpovrslne vode I spse na sustav akumulatora. U povoljnim uvjetimaprD'lzvodit ce oko 500 W elektrlenenergije . dovoljno za manji sustav osvjetlJenJa, Ako je vas potok dubok, uzak i brzmozete postaviti i vise od jedne turbine.

TRADICIONALNEVODENICE ( ~ . V _ _ 6 _ D _ E _ N_ _ A _ T _ U R _ . _ B _ _ T N _ ANjima je porrebna velika kolicina vode uobliku vode nickog [czcrca, ce razlicirikontrolni rncha nizrni za pokrcranjc izausr avljanje koii se sasrcje od kanala.vrarasaca iusta va , Sroga, [lema nik akvngf~71 oga 7..1,StO stara vodenica nc bi moglaumjesro rnlinova z a rnljcvcnjc pok rctau igenerator Fostoji jos, uvijek mnogo rvrtkikoj~ S < : O bavc projcknranjcrn i izgradnjomvodenih rurbina,

Al ternator

MODERNE VODENETURBINEN ajcdCi problem ovdje nije kakokoristiti vel ike rijccnc LO kovc 7,a pogonvelikih vodenih rurbina, v e e kakonajbol]c iskorisriri maleue porokc zapogon rnanjih vodcnih iurbina.Najjedncsravnija mogucnost jcposravlianje pnienosne rurbine, One SlItax" izradcnc da ih [c jql noscav 110postaviri irastaviti. Rade rake dausrnjcravaju vodu iz pUIO ka \l sprcm nik.a zatim iz sprernnika kroz. susrav cijev ivodu provode do turbine. Mnoge rvrtkeproizvodc ovakvc male iii srcd njc vel iketurbine u k i rovi rna [cdnostavn im zapoS1:dvl ian je .

Smj er toka voc e

)I Ovojje turblnl potr"bna ,iubina "ode od 1..5 m re prowk 00 70 tnere d1 min"ti.

tESTO POSTAVLJANA PITANJA Je Iimoguce kuban koristcci Sllagu vode? Odgovf)r jc ria.Rjesenje je da koristimo struju 'Laproizvodnju pohranjcnetop lin c. a zari rn ru to plinu kori s t i rno za lad hednjaka iiikuhala,Imamo rijeku " moramo liobavljati vellke zemijane radove?Sve na]v ise 0'1151 0 rijecnorn roku, strukturi zcml]e islicno,no opccnito govoreci . vel i ki ob jc kr i zah rijcvaju i opscznczcmljanc radove. No. mozda bi na kraju ipak najbol]enesenie hilo posrav I[anjc rnanjc rurh inc ispud rovdi nc vorl c.Tl vascm slucaju prvo bill se posavjerovao .sa strucnjacima naovom pouIuciu.

Imam U pravo koristiti vodu koja rete mojim zemljisremOvo je roliko kornplicirarra [ella, da bi bile najbolje daodrnah hCI1ClC sa stavorn da na ova nCmUIC pravo. Akohe: C l < : O ' C na ova] nacin i zan m se raspirarc za mogucnusu,ce mnogo lakse.Stu je to Peltcnovo kolo ida lise jos uvijek grade?Pclroriovo kolo dizajnirao je iizradio 1879. n SAO rnd.inzinjcr po imeriu Lester Allan Pelton. Dizajn ukljurujckoristcnje ci jevi kao rnlaznica koje ustrcavaju vodu na zvodcnog kola, Stara Pclronova kola rnozcrno io' uvijckpronaci, a proizvodc se inove modificirane vcrzijc.


34/80

Pretvaracl i akumulatoriE,ektricni pretvarac pretvara istosmjernu struju (DC) iz akumulatora u izrnjenlcnustruju (AC) koja vam je potrebna za pogon svih kudansklh trosua - svjetiljki,aparata, TV prijemnika, radio uredaja, racunata, Spojite pretvarac na akumulatore,trosua prikljucite na pretvarac i koristite ih. Morate tocno odlueltl sto sve ieliteprikljuciti, a zatim odabrati prikladni pretvarac, kako bi sve besprijekornofun kcion ira 10.

AKUMULATORIZa pohramr rnanjih kolicina elcktricncenergjje koju $U pro izvc lc turbine navjcrar ili vodcnc turbine, najboi]e iekorisuri olovne akumulatore s kisclinom,Ovi akurnularori izradcni su zavisekrarno punjcnjc i praznjenje donajvise 80% kapacitera . rocno onolikokulikn varn je potrebno kod visckramogpunjenia i praznjenja, P0510je rri .."[steolovnih akumulatora - mnkri akumularor:(ko]! sc koriste IIauromobillma},akumularori s apsorbirajucim matstaklorn. te gel akuuiulatori. Sviakurnulatori irnaiu podjcdnakekarakrerisrikc, no gel akumularori suriajpouzdaniii, nt: l.l"il~e odrzavanic iimaju zatvorcui sustav rc I1C ispusraiukisclinu iU.1 njih nc uriecu vlaznivrcrncnski uvje d. Ncrnojte kurisuriakurnulaiorc za aurornohile. jer ncodgovaraju uvi ru porrebam a.

Upozorenje. A.komtilatorJsv potencUairr(Yop


35/80

Izvodenje rojeKtaPotpuna izolacija vaseg domaG rijanje ihladenje doma odnosi nam tri cetvrtine svih troskova za energiju. Ustarijim i neizoliranim kucarna, skoro se 75% topline lzgubl - 25% kroz strop35% kroz zidove i 15% kroz pod. stoga, ako maksimalno izolirate svoj dom, troskoza energiju mofete umanjiti i 75%. ad svih tehnika stednjeenergija, izolacija jcnajuci nkovitij a.

PRIMJER IZOLACIJ E

D e be le z av )t ~s e f loprozonrna i vratima

Teoisiprekrivaci-----.-- .. l i i i ~ j i J , ~ i ; l l ~ I I I I I ;


36/80

VISOKO TEHNOLO$KI IZOLIRANA KUCA

Kam8ni supl] Zid~

Beto r l5k i izol iranilid

tESTO POSTAVLJANA PITANJA $00 oznacava R vrijednost? Ova Hij~dI10~1 oznacava kvaliterulzolaci]c - rerrna! nu rczistcntnost. ! i t O ie bolja Izolacna. to je ivrijcdnost R visa. Visoka R vriicdnosi ozriacava mali gubtrakc:nergiJc, rnanji urrosak energije, minirnalnc rroskove, sicdn]uglobalniJl tilLrgLr.,k i h rcsursa - svc najbol]e.

Kako uapraviti izolaciju ako nemam dovoljno novca? Pocnites popunjavaruern krovnog pro~[()n izolacijom. Kasni]c, kadaskupire novae, posiavirc laisne nil zidove iispunire proswrizolacijskirn materijalorn. prckrijrc rnplinskorn barijcrom iplasricnom i ii drvcriom oblogom.

Kako mogu izolirari svoju drvenu kuru? P(lCIl ire rad Dyeiznurrn. Prazn lne popunire izolacuorn iprckrijtc plasticnomoblogorn, S vanjskc srranc prvo skinirc drvcne dijelove,ispuuire unurrasnjosr izolacijorn j propusnim mcmbranarna,vcrt ikal nim ipoprecnim laisnama ivraurc drvcnc dijclovc.

.>:Prozori [13 Jug

~ PoplocenJe kaJeapsorbira IreflektlHJtopllnu

Bunker; i kuce s travnatim krovomDobro dizajnirane polupodzamne kuoe s travnatim krovorn iprozonma koj; gledaJu pmma Jugu, mogu srnanjit: troskove do90%.

Trostruko J cetverostruko ostaklj;vanjeJedan sloj orozorskog stakla gubl toplinu 20 puta bi2e od dobrlzoliranog zrda, Dva slo]a stakla srnanjuju gubitak topl lne na pa lri sloja opet prepolovli uju gubitke.

Izo/acija od vune i kudje/jeOvcia vuna le potpuno prlrodni rnatertja I - neotrovan, blorazgraci ekoloskl pri lwati ji . upotreba kucl jelje je takoder preporucljlvapruza ugodan osjecaj pri dodiru, liiepo mlrlsi 1dobra Je zalzclacf u. Ako imate losa iskustva sa sta klenom vunom. tada jekudjelja bolja opcija.

Izolacija od follje ; pjeneIrnajte na urnu, da iako Je izolacija od pjene vrlo efikasna, s Rvrljednosti od 14.5 (za debljlnu ad oko 6 mm), neki strucnjaelgovore de U odredenim snuacqarna otpusta stetne plinove.


37/80

r zv o.d e '.I,i!\Jl'O j e )< l aRecikliranje kucnog otpadaZas t g1e

te e! kUfra n jeto1iljp ~aino?

K ada govorimo 0 reclkllranju, tada se radi najcesce a mnogo price, a malo akeReclkliramo sarno one najjednostavnije - oko 30% pJastike, 80% papira i 60%metala - no najvecl dlo otpada idalje odlazi na srnetllsta. U svakoj fazl prolzvodnjepriroda je na gubitku: koristimo fosilna gorlva, ana emitiraju stetne plinove, a nakonekog vremena proizvode bacimo na smetllsta. Najbolje sto mozete uciniti jestreductratl svoj kucnl otpad.

REDUCIRAN.JE OTPADAKupujre sumo one sco varn rreba.M ozc re s e od "a StV~ r j ko ic s c bac a ]u i II m jcsr: n j i h Inc r;one knjc mU7.t"lL korisri [j v i s~ k ratnu.Mozere smaniin kolicinu kuphene ambalaze ku pu iuci lokalueprnizvodc - svjezi kruh u pckari, svjczc ponce na rrzruci -hranu koja ue rreba biri pakirana u ambalazu imcduuarodni[ran_"ipon,Mozere srnanjiri kolifinu ocpada ponovnim korisrenjernposuda i pnyi zvoda.Mozere [ednosravno izbjeci proizvode koji. se uglavrinmsasroie od ambalaze - konzerve pica ivodu u plasricnimbocarna.M.oi" re se potrud iti da nc knris tire plasti enc v recicc, veeuvijck nosire svo]e plauiene.Mozc tto sc zalagau za pro pagi ran jc biorazgrad i vih mate niala,Moliere smunjiti koristenje arnbalaze iglobaluog rrans POfUnzgdjanjcm vlasiuc hranc iii kor ixrcnjcm sczonskc.

SAVJETI ZA KORISTENJE OTPADADrvo isko risri tc kao gor;vo.

Iskor isruc drvn za "sam svoj rnajxior" projckrc.l.lsirnire drvo istavite ga lL vrtni kornpcsr.Papir i kar mn prcrvorirc II k(1I1lPOSLS 3Z111 it e p a p ir ikarrone, re ill korisure kao go r i v c ,Koriscuc papi r ; karron u 'sam .\voj majstor" i umjci nickimpmjcktima,Pnrodua vlakna . vunu, pamuk, svilu iIan sravire Itkompost.Korisutc prirodna vlakns - SI'.1.ru odjccu - z" ci!it:njt: odjecc,re ih kada ste gotov i, sta vice u kornpnsrPnrodna vlakna iskonsnrc kao rnarcrijal za izolaciju.Prirudna vlak na korisritc u izradi ukrasa,Pazljivo sakupliaire, sorciraire iproda]re mer alni orpad.

Korrstuc metal za "sam svo] rnajsror projckic''.Kuhinjski ivrtni otpad prervomt IIkornposr.Boce israklenke iskorisrite za pohranu naruirnica.

Usunirc sraklo i korisutc ga tao dckorai i v n i rnaicrijal.Din stakla rnozere isknrtsuri i za urnjctn ickc projekre.Bccc vina koristitc za izgradn]u vrmih clemcnaia, kao naprirnjcr zidova ili skul p,ura.

Plasucnc kuujc isknris: lrc u vrtu - kao male znklonc, posudcz a b iljk e i p osude za razmnozavanje bil iaka.

Doinr pnmjcr CCHtfj za !'ccik.hliv IO}1 H as poace aa i s a . m J " sotininV L j S r i l i orped.

SORTIRANJE OTPADAA im se c odlucirc s vo] orp ad odnositi u c cn ta r 7,# reciklazu,ih nazovrtc iraspi iajrc na knji jt: naci n najholjc priku pljaziotpad. kako bi odgovarao njihovirn porrcharna recikliranja.prirnjcr, ide I; da st: ; mcralrn orpad razvrst ava prema upovambalaze? Iii ide II da srnunj ire ob uiam orpada isazmerekouzervc i kanone kako bi .zauzimali rnanjc mjesU)

i\omposterP I as 1ic no V ie c lc e,novme I karton

Metal~e konz"F\'i kut; je kulije


38/80

( = _ ~ECIKLIRANJE OTPADA-~~-~~--~--~r,artonske kutije

C eh tn e k utijeVrwi otnad

A !umm 'J sk e k or ze rv eCasopisi

P'astiG~eb oc e z a m lijc Ko i voduP la s t i c 1 1e noce za so Kl' /licki strucnjad misle oe je naj,'azlliji razl()g

zagadenos!i ox()/ine slatJo reciklirenje plasUcnog otoeoe. S ta k I e n e p o s u d eo 10 20 30 40 50 60 70 80 90Jos recikliranja

Mozete kontaktirati lokalne dobrotvorne organizacile kojeprikupljaju novae prodalom rabijene odjece.Mozete mobilizirati 5VOjU zajednlcu i zaradltl na prikupljanjutekst i la, metala i pa pira koje tete proclati lokalnoj tvrtklkola se oavi recikl iranjern.Pojedlne matertiale mozete sacuvati kako bi ih iskoristili L Jskolskim urnjetnlcklrn IIi me nstve nim proje ktima.Neke stvarl, poput alata, racunala III rnonilruh telefcnarnozete poslatl u neku od nerazvijenih zernaj]a.

Recikaia S rn etlls eostotak

7' Ov~} dijagralll pokaZuje hollko mnogo opa5nog otr6oa jriS wUlcwrS8va lIa smeWStu.

Posebn{ materijaliNf!kl proizvod,- -i 'Jcrt"ri.ie, kllcanski apa-rati. kem~ska uedstvil,A7:iskore&te'fl i IO'ekov i , mWllske l ampe l td, zEJi'ttijEl;a'jurru;oorW,oaznju, a II rome V < l . S mogu 5


39/80

Izvodenje projektaOrganski uzgo] povrcaO rganski uzgo] je vrsta uzgoja koja se koristi samo materijalima proizvedenimorgansklh tvari - kompostom od biljaka, te gnojivom od zivotinja. Ovaj uzgojkoristi kemijska sredstva i umjetna gnojiva. Krilatica organskog uzgoja je: "HranizemlJu, a ne biljku". Nametnici se kontroliraju prirodn.im metodama, a korovl setretiraju bez koristenja herbicida.

KOMPQST

Kompost najbolje ilustrua Iilozofi]usamoodr+ivosu. Na icdnom kraju ulazckuhinjski i vrtni orpad, priroda obavliasvo]e procese, te na drugi kra] izlazihrana za zcrnlju i biljkc. niL cc yamporrebsn bar iedan kornposter, no rri cebiti pravi zgodit~k.

C TRb:DICl_9'~Q JE :DNQ~1 :U1 _YRO ~R~- - - c : ~O~~~~~Podijelite carceiu po duljini na dva jednaka dljela. Na jedno] polovicl tskooalteprvl jarak, po sirini i dubini stihace, a zernlju odlolite sa strane, Na dnoiskopanog jarKs polonte gnoj iii kornpost. Uklonite sloj s korovorn S rnjesta zasljedecl jarak I naopako ga polozite LI iskopani jarak, a z atim stinacom iskopajtedrugl jaiak i zernlju cotozrte u prvl jarak. Ponovite postupak do kraja parcele pprijedite na d rugu polovicu. U lad njl jarak druge polovice stavlte tskopa nu zernIZ prvog ja rka.Z em lja II prvo g

Jarka jestavlJana na

stranu [njOl l leounirro zadnji ---"'~ ...

Jorak)Ze l ll ij a i z p rvog ja rdruge polovlceis pu nia va la cln jl jap rv e po Io v ic e .

~.-----Povrce rnozerno prema njihovirn rnedusobnim potreba rn a - poeJi jel it i u tri grupe. stoga. podijelite povrtnjak u tn

dijela. Svaki diD sadrzavat] ce bil jke iz navcdenih grupa, a svake godine cerno ih rotirati.

;_l:~vr6e:;5roktlla;::~gllli(?e,"kuruilln ~; _ t a " ,- ke IJ ,c kg :r ab a; = J:Q_ t k~~ " stQBga%ma ta -. - - -~KOri je l1


40/80

SKUPINE POVRCAKRUMPIR Krurnpir [e rclauvno 13k" uzgaia iiskladistiri, bogarje virarrunorn C ikalijcrn iicdan od vazniiih usjeva,LISNATO POVRCE Lisnaio povrcc ukljuruje prokulice, kel],brokulu j r v ie r a cu . Sadrze "ditm, k alc ij, v itam in C i E . v rlo malornasti, rc mnogo natrija,PORODlCA ClKLE Cikb i nicni " r o o aci" spinat iblirva "rill -uhranjivi, bel rnasri, s malo kalori]a imil ogo zelieza, kal ija iv ita rn i n a c.MAHUNARKE Mahunnrkc - siroke mahune. okrugle mahune,g ra . ll . g raSak - s adrze m ala m as r i , m nog o h ic lan cc vin a, 7 .djC 7 C, ivlak ana, lako ih j~ uzgajati iskladisriri.KORijENASTO POVRC;B Ukljucuju rnrkvu. pasunjak.


41/80

Organski uzgojvo~az.asto

ollanskiuzgajafiaie?

s;voce je dobro - ukusno je ihranjlvo, .mofe sejesti strove, a vrlo je i privlacnno one koje organskl uzgajamo kod kuce jedinstveno je i posehno. Voce sa

svoji.m socntm kvalitetama mozemo uvljekkoristiti kao sastolak u svtm svakodnevjelima. No, sto se tice okusa, mirisa i teksture - niti jedno voce kupljeno u trgovlrtlmaze nadrnasttl dornace iorganskl uzgojeno, na prlrnjer hrskavu jabuku H i soenujagodu.

KRATKE CINjENICE C M _ ~ _ E l ( i _ _ O _ . " ' _ ' V _ : Q _ G _ ~ _ ' : _ . - _ O _ ~ R _ E _ : _ Z _ I V _ : A _ N _ ! _ J E _ ' ' _ I _ - P _ ( _ ) _ S T _ A _ . V _ A _ ' '_ _ Jabuke - posroje scm; [It:vrsta(varilerera) jabuke,Marelicc - vole hlagu klimu.Kup in e - mOil" s co uzgajali skoro us v ir n p o dn c b lji rn a .Crnl dbizli - od njih obicnosnravljamo dzcm iii zele.Viiinje - drvn visn]c j" HI"Olporno.

Brusnice - uzivaju rasri u mocvarnimuvictirna,Smokve - ova jt vrsta kultiv irana jo' IId avn i 111 we ruenima,Ogrozdi - ndlicna opcija koja sc Iakouzga]a,Crozde - gr070c lJ vinogradim~'i:


42/80

VOCKE - JEDNOSTAVNA BERBATri najCcSc.e vocke [ahuka, kruska i sljiva - mogll sc Llz.gajaLi navise uacina, no najjcdnostavnijl nacin za jcdriosravno ubiranjeplodova je uzgajar l ih kao grmove. Kada il l uzgajarno na ova]nacin, hiljkc SU razrnaknure 3.6-0 01, ovisno 0 ripu ivrsri. Kadase radi o kupnji rnladih sadnica, najlaksi nacin, no L1cStO skuplji,jest kupnja 2-3 godin" srarih sadnica lL posudarna ito izkvolitctnDg rasadnika, Iako vocke iz posuda rnozere LL zcrnl]upresadiu u hila koje doba godinc, najpnkladuije je to ucinitizirni iii 1I rano proljecc.

VOCN.JACIVocnjaci su poscbni pO mnogo ccmu, Vrlo su privlacna rnjcsta,prcpuna olivol injskog sviicta irerapcursko mjcsro za igru dlece iodraslih, On; su i doslovuo plodni, prcpuni jabuka, sljiv~ ikrusaka koie rnozcrno j~5ri ubiruci ih rukarna, knristeci ih upriprcmi kolaca, pudinga, marrnclada. vocnih sokova, zimrucc,Villa ili jabukovacc. Tijekom razlicirih razdobl]a godine, vocnjacisc mogu koristiri ikao prostor! 7 ." drznnje dornacih zivotinja,kao na primjer pil iea, gusaka isvinja.

Tiiekorn Ijeta na ras ti ce novi dllelovl, Drugu sku pinu gra narasporadite uzdllz najvise zice na isf nacin kao i gnome na clonjojliei. Bocne izda nke na donj irn grana rna prikratite na duljinu trilista. Na tri lista takodsr prrkratite I nove grane koje izlaze lzcentralnog stabla.

Bacve s jagodamauzgoj Jagoda u velikim bacvama nesamona stvara privlacan vrtnielement, v e e je I ooucan rracinIskoristavsnja prostora. Bacva se mozezast lt ltl mrezom. rnozemo kontrol i ratlkolicinu puzeva, a zemlja lJ bacvi mozeblli pri lagoden


43/80

Uzgoj zaclnskog biJja2as~.uzga~tiz~c;"iikobiljeJ

M e t v i C < lZa o.'lviFzavajvel ca j

ZaCinSkOJe bilje uiitak za gledanje - moze Ii nesto bitl privlacnije od netormalneziviceruzmarinaprekrivene tamnim sivozelenim llstovlma i predivnim plavlcascvjetovima? ZaCiini su uzlta i naslm osjetima mirisa - miris lavende [e prekrasan.Zacini su nezamjenjlvl i u prehrani - mozerno Ii zamislitl pe6enu janjeUnu bez umakod metvlce iii juhe i salate bez kiselice? Ako nlsta drugo, zaci,ni,ce pomalo dosadnlntegralnu hranu uciniti ukusnijom.

KorijanderDndaje p O S B b E . l , " okus C U f r y j u

PerninDoba r za s aia re Ise",dvice

LovorOS!1ovni sas[ojak lei bouquet

ga rni i v a r i v C ]

BorneZa osvjezavajuce h,'adno pite

V/asacUkusan s jelima od sira

Kom oza 6OkfJ"" slii'nog allis,!

CesnjakOdlican liZ mnaga jelR

HrenS F . ! v( .sen U 2 p e c e n u govedin u

Ruimarinf(orisU se u mnogim jelima

KaduljalimBk oc .~adtllje iuke je

udlic


44/80

CIKLUSI RASTA ZACINSKOG BILJARazliciri SLI. pOStO se radi 0 sirokoru spekrru vrst a ko]esrnatrarnn zacirrskim biljcm, no ukljucuju: Jednogodisnje: biljke za jcdnu sezoriu (, ijan [c, eva, i u vcnucedc s av a ju s e u ie dn o j g odin i): ukljuc uju kop a r . bora c , n e v e u,ko rijandcr, bos ilja k i an is.Dvogodisnje, irnaju ciklus rasta krciz dvijc godine; ukljucujuandeliku, krasuljicu, kim ipersin,Lukovicc, stijdnjcne nakupine rnesnatih imodificiranihlistova: ukljucuj u ceSnjak i vlaxar.

Ze lja s te tra jn lc e . b iljke ko jc r ra ] LI d u l] e vrerneria, " uveuujcscn ; srvaraju nove izdanke 11 proljccc: ukljucuju hrcn,gOruSiClL, kornorar, sladic, miloduh, ljupcac, mat icnjak,m e r v i cu. gorku narancu. m a zura n, c eh ulju , kis e lic u,C rm o like za cin ske biljke: i rnaju drvcnasiu sirukruru i r nzivjtti nekoliko gmlina _ nckc OL listupadne, a nekezim ze le n e ; uklj u cuju I i rn un sp o r is , p e lin , r uzmarin, kadurnaic.nu dusrcu i rurvicu.

Posude

Posude i$punjenazaClnsif. im b i l J e m dobrasu opcija u milnjim' v lw l i ima f dvonSUrna.

Neformalne gredtee

l" Neiormelno uredenje slvAra osjecaj seoskog vrta idobra jeopcija za vrtove iZ~'iJngrada.

UBIRANJEVrijeme ubiranja ovisi 0 dijclu hrljkc k"ii -7.elimu koris: i l i , I ii ljk~ko]c uzga [arne zhog stabljika , Iisrova UDirt mo kada su rnlade iprije nego se pojavc cvjcrnvi, Aim knnsurno sjem cuke, rad a ihubire rn o re k n a kn n s ro r lozr iju p lodov i, C v jc ro v e uh ire rn o uv ri ie rn c ka da 5


45/80

Uzgo] plllcaJe Ii lakauZ/1ajatiplllce?

Pilia su od davnina bili tradicionalni element malih gradskih vrtova. Oni reciklveclnu vaseg kuhinjskog otpada, travu odrzavaju podsisanom, a kontrolirajukorove te tamane vrtne nametnike. Mozda eete ih trebati hraniti dodatnim kollclnbjelaneevlna, a potrebna im je i statna paznja, no oslguratl ce yam stalni izvor svjjaja, a takoder i mesa ukoliko ste spremni i na taj korak. Pobrinite se da odaberevrstu koja ce yam najvtse odgovarati.

grsdskom, iuko i u ltdik:om s.t'()skom vrru.ODABlR VRSTESvaks vrsra kokos; irna svoic j t :d;mlvC:I1Lkvulitetc i karakrerlstike. moze blti dobranesilica jaja: nesri jaja odrcdcnc bojc,moze hid mporna, kvalitetnog mesa islicno. Analizirajrc svoic porrcbc - mnogovclikih i dchclih koknsi za jclo, vclikabijela iaja iii bile sro drugo . a ondaodaberire VStU koia vam odgovara.Sljcdcca lisca rnozc varn pruziu '()~1l0VI1"inf, )rrnac; [e j dari vurn ide) u () odabiru,Buff Orplngton: velikc, snaznc,otpor ne, dobrc naravi, mrko zlIwg ilibiielog perja. biiele koze, 11(5l1 srnedajaja; odlicnc za jaja imeso,Plymouth Rock: male. robusme. bijeloplavog perja, zuckasare kozc, vrlopopular nc L J Arncrici, ncsu velikafL Jzibs ra do sm cda ia ia .Rhode Island Red: velike robusmc,o[porn", tarnnosrncdeg 00 CIvtnogp c rja , ; ,U te k07~. n c su srncda ja ja;odlicnc nesilicc.

C M _ O _ G _ V _ C _ N _ O _ S _ T _ I _ S _ M _ J _ E _ S _ T _ A _ J _ AKokosinjac sa slobodnim ulazorn

Jecnosravan

Pokrecnavre tascazatvrena

n oc u z bo ggrabezljivaca~ Trad ic fonafn i Ko!-m s1njac So' S, 'obDdnim ufazom i otvor /maztek na predn_(emdijelu, _,ut/jama za nesenje jaja; dizaJni'ran [ada omogu61 51 0 jednostavllije Cis6en}e isKupljanje jaja.

SkrinjaKrol'na

Z i cana rese tkaRutke ,--:-~ .~.

l' Inwgriraniil Skrinjiil cijl diZ


46/80

Uz go j f lvot ln JaDvostruki Zumanjd: suvik zacinjena prehraua i/ili generskiporemecai.Krv u [ajima, unurar njc krvarenie. sto obicno ukazuie nazdravsrvern problem.

HRANJENJEBit cc yam poircbna poscbna riaprava za hranjenie koja ceodr7 ..avari hranu cisrom isuborn, re niska kama za vodu. Osirnkuhinjskog prchrambcnog orpada, kokosima nesilicarna hil c t:porrebno davati izr njc, srm il i gClLOVC obrokc za nesilice.7,dello bilje najbol]e je staviti II rnrezu objcscnu na ogradukako bi kokosi ide preIllJ porrebi bez srvarania srneca )10 podu.Ncsilicarna [c dohro davari i zob i kukuruz, a ako zelimo da seude blia lu da je irn s c rn jc s av in a kuh a n og kr um pira i j c c rna .

SVAKODNEVNA BRIGAO n o $10 s c obrc n o de s a v a pocernicima je da nubav e kokn s in ja c ,c e [ ir i kokos i n c x ili c c , h r an u l pornisle da ie to s v e 5tO tr e ba juuciniti, Obicno sve hude u rcdu prvih rnjcscc dana, a zati rnznpocinju problcmi: j edna kokos presnme[esri. druga preStal1" ncsri [aja i "lien". Ovcprohlcrnc skoro jc uvijek moguce rijcsirisvakodnevnorn brigom. Posuda , vodornmora sc prari svaki dan. Svaki tjedankokosinjac trcba pomcsti i temeljito gaoprati deterdzcnrorn idczinfi r i rari,porrebno [e iprovieriti evcntualnuprisumos! paraziis. Kokosinjac ( sk r in ju)rreba 1I redo ....nim razrnacirna i pornicau nanove diiclovc 7.cmTjisra,PROBLE.Ml S JAJIMA

UBIJANJE PIT.leA ZAJELOJaja ravnih stranica: kokos ima prcveliku rez inu i trcha jcsmaniiti,Naborana jaja: pre vise skroba Ll prchrani.Tanke ljuske. premalo ljuski sknljaka ili s ro r a u prehrani.Jaja bez Ijuske: prcrnalo srota i/ili previse bjclaucevina uprehrani.

Ako uzga ja ic k"Kosi 7.bog iaja j m es a . ta da [e s tv a rn os r ra kv acete [ednog dana rnnran ubiri kokos. Mo] savjct pocernicimada nisra ne pokus av aiu s arn i , vee da koruakuraju l oka lncuzgajivacc koji im rnogu pomoci svojim savicrirna.

R.JESAVANJE PROllLE.MAJ > . W C U c ' :. ,, ,- R , J E S E N ] ! \'lOGUCI UZROC IR O B L E M

I'IIill

I

I

Cvoruge ( la !vio zr la [e rijec 0 b ol e s rt s ro p al a.

==Kokos IsepaOpcrrrc inamocuc l10gu dcz in fekc i j sk l rn s r ed s r vo rn : mnkn i t estroma niela. istisnitc gnoj i namazirc ljckovirna.

tnecene sija; k O k O s ilse s oo ro !< re ce Itetura U vraru je zap ela h iljn a v lakr ia s ra h ran a. Usipajrc mlaku vodu kako bi orneksa l i sadrzaj , zarirnizrnasirajrc vrat kako bl otklnnili blokadu.-Izribajre iocistirc kokosinjac, ako je porrchno i nekolikol'llta: ispunire parafinom svc nspuklinc iuglovc: napra,l[ckokoli i kokosinjac propisanim medikamenrirna.

Kokos se cese,perje ispada,llpaljena kaia

Vanjski para?iti kao na prlmler crvenl pauci iliusi; ncki su roliko mali da ih ne mozemo niuociu. nckad lh irna ioliko mnngn da srvara]unakupine popur blarnih mrlja,

Ako se rarii 0 ropl ornorn udaru, ncka kckosi odu no hladnornjcsco i dajsc im vode: ako same kod [edne kokosi uvidateproblerne, odvojiic Ie ncr osralih - ako problem ne nestane ur e el r n o tr'i d an a, .a dC ! i e k ok os najbolie ubiri.

Sirah/uauma. Ako je vrlo roplo i vik knko'iima isrc sirnpromc. iada sc vjcrojaino radi 0roplornnm udaru: aka samo [edna ima ova]problem rada je maida stvar 0 unurarnio]ozlijedi illkrvarenju.

Ze toplog vremenakOKOS se cin;malaksalom

KOk oS stojiu zd lg nu re g la ve jka o da t we i z re tc

Tradicionalno je ova] problem rjesavan urnakanjern pcra uparafin iizvlaccnjcm crva: ako se ova] problem pojavljujekod vise kokosi, iada ;e kontarninirano ~ em l j i s r e i kokoSi Jeporrebno maknuu sa zcrnljisca.

Skoro [c sigurno da sc cadi 0crvima uzurlidu: ponckad sc mogu ividjcti.

Ote k J i zg 1 0oovi ,oc l to boini

Gi I" II j ro e ka od bo le . " ',globova il i pogrdnaprchrana,

Prilagodirc prchranu i savierujre se s vererinarom,


47/80

Patke su nesto otpornije, pa stoga i nesto [ednostavnlje za uzgo] odkokosl, AkImate neku vodu -jezero iii potok te mnogo kuhlnlskog prehrambenog otpadaJe Ii lakseuzg[ j ia t ipatke?

ne smeta vam nere

samoodrživo domaćinstvo_stručnjak za vrt

Documents