sanacija klizišta i asfaltiranje cesta - · pdf file4 |broj 63 svibanj 2013....

17
Broj 63 svibanj 2013. besplatni primjerak Informativni bilten ISSN: 1846-6257 Manifestacije Crveni križ Osposobljavanje interventnih timova str. 16-17 str. 10-11 Samoborski obrtnici na proljetnom sajmu SANACIJA KLIZIŠTA I ASFALTIRANJE CESTA Redovito i izvanredno održavanje županijskih prometnica str. 2-3 Poplava str. 4-5 Planovi gradnje zaštitnih nasipa

Upload: tranxuyen

Post on 23-Feb-2018

224 views

Category:

Documents


3 download

TRANSCRIPT

Page 1: SANACIJA KLIZIŠTA I ASFALTIRANJE CESTA - · PDF file4 |broj 63 svibanj 2013. Županijska kronika Županijska kronika svibanj 2013. | broj 63 5 komunalna infrastruktura komunalna infrastruktura

Broj 63 • svibanj 2013. • besplatni primjerak Informativni bilten ISSN: 1846-6257

Manifestacije

Crveni križ

Osposobljavanje interventnih timova

str. 16-17

str. 10-11

Samoborski obrtnici na proljetnom sajmu

SANACIJA KLIZIŠTA I ASFALTIRANJE CESTA

Redovito i izvanredno održavanje županijskih prometnica str. 2-3

Poplava str. 4-5

Planovi gradnje zaštitnih nasipa

Page 2: SANACIJA KLIZIŠTA I ASFALTIRANJE CESTA - · PDF file4 |broj 63 svibanj 2013. Županijska kronika Županijska kronika svibanj 2013. | broj 63 5 komunalna infrastruktura komunalna infrastruktura

2 BROJ 63 | SVIBANJ 2013. ŽUPANIJSKA KRONIKA 3ŽUPANIJSKA KRONIKA SVIBANJ 2013. | BROJ 63

RIJEČ UREDNIKA

Županijska kronika, informativni biltenISSN: 1846-6257

Godina: VI Broj: 63, svibanj 2013.

Izdavač: Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o.,

Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb, [email protected]; www.zacorda.hr;

[email protected] Za izdavača: Zlatko Herček

Glavni urednik: Zlatko HerčekUređivački kolegij: Zlatko Herček, Dražen

Kopač, Marica Mikec, Mirjana Oštrec Bosak, Ljerka Rajaković

Grafičko oblikovanje: Atlantis, Zagreb

Tisak: Tiskara Zagreb, Zagreb

Naklada: 80.000

Poštovani čitatelji, jedva dočekavši lijepe i sun-čane dane, poljoprivrednici su prionuli na posao. Ore se, sije i sadi, iako to zemlja još ne dopušta na mjestima gdje je dugo ležala voda, a poseb-no na područjima koja su bila poplavljena. Uslijed odro-na zemlje i stijenske mase, a kao posljedica obilnih kiša i otapanja velikih količina snijega, župan je pro-glasio elementarnu nepogodu za dio područja Ja-strebarskoga, Zaprešića i Samobora te dijelove Klin-ča Sela, Kravarskog, Luke, Marije Gorice, Pisarovine i Pušće.Održana je Samoborska salamijada i Samoborski proljetni sajam, na kojemu su predstavljeni pro-izvodi samoborskih obrtnika i poduzetnika, ali i onih iz okruženja. Županija je i ove godine, posred-stvom Regionalne razvojne agencije, sudjelova-la na Međunarodnom sajmu investicijskih projeka-ta i komercijalnih nekretnina “Rexpo Adriatic 2013”, održanom u Zagrebu. Na sajmu su promovirane gospodarske zone županijskih gradova i općina te poželjne turističke destinacije. Županiju je posjetilo izaslanstvo Republike Kosovo, a dan općine su proslavili Krašić i Jakovlje. Veseli ponovni uspjeh mladih samoborskih inova-tora koji su na 41. salonu inovacija, održanom u Že-nevi od 10. do 14. travnja, u konkurenciji 900 inova-cija, razvrstanih u deset kategorija, osvojili tri srebra i jednu broncu.Održano je i nekoliko sportskih i kulturnih događa-nja. Zaslužena priznanja primili su sportaši grada Vr-bovca, a učenici Osnovne škole Ivana Benkovića u Dugom Selu odigrali su prve utakmice na novoo-tvorenim vanjskim terenima.Prigodnim programom petnaestu godišnjicu rada proslavile su Svetojanske mažoretkinje, dok su vr-bovečki 'limenjaci' bili domaćini 27. smotre puhač-kih orkestara Zagrebačke županije. Održan je i hu-manitarni koncert Udruge “Srce” u Svetom Ivanu Zelini.Dragi čitatelji, nakon napornih radnih dana u pro-ljeće, nađite malo vremena i predahnite uz Kroniku Zagrebačke županije.

Pozdravlja vas, vaš urednik

Zlatko Herček, dipl.oec.

IMPRESSUM

DOGAĐAJIDOGAĐAJI

DOLASKOM LJEPŠEG VREMENA ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE KRENULA S RADOVIMA REDOVITOG I IZVANREDNOG ODRŽAVANJA

Počela sanacija županijskih i lokalnih cesta Na nadvožnjaku u Gradecu, građenom prije četrdesetak

godina, urušio se gotovo metar desnog voznog traka u smjeru Bjelovara

Nakon obilnoga snijega, potom kiša, na prostoru županije aktiviralo se petnaestak većih klizišta koja su,

oštetivši ceste, ugrozila sigurnost prometa. Županijska uprava za ceste prišla je izradi projektne dokumentacije za njihovu sana-ciju (za dio cesta ona se još radi), a dola-skom ljepšeg vremena počeli su i radovi.

Klizište na nadvožnjaku u Gradecu, na iznimno prometnoj cesti od Vrbovca pre-ma Bjelovaru, osjetno je ugrozilo sigurnost prometovanja, pa je ono bilo među prvima koje je trebalo sanirati.

- Nadvožnjak je građen prije četrdesetak godina, a sama gradnja, čini se, nije bila adekvatna. Urušio se gotovo metar desno-ga voznog traka - za obilaska nadvožnjaka, u vrijeme njegove sanacije krajem travnja, komentirao je Damir Lukačić, načelnik Gradeca. U sanaciju je Županijska uprava za ceste (ŽUC) uložila oko 700.000 kuna.

- Zbog velikog prometa, sanacija ovoga klizišta bila je prioritet - rekao je Ivan Mi-kulčić, ravnatelj ŽUC-a.

Osim sanacije klizišta, ŽUC je počeo i s radovima redovitog i izvanrednog održava-nja prometnica.

- Preasfaltirali smo 400 metara kolnika u

Ovo što sada radimo samo je 'kap u moru' onoga što bi trebalo učiniti. Održavanje trpi, oštećenja na cestama su velika. Sredstava nema dovoljno, a od Hrvatskih

cesta je najavljeno njihovo daljnje smanjivanje - komentirao je Ivan

Mikulčić, ravnatelj ŽUC-a

Uslijed odrona zemlje i stijenske mase, kao posljedica obilnih kiša i otapanja ve-likih količina snijega, a čime je otežan pro-met i bitno poremećen život ljudi, župan Stjepan Kožić proglasio je elementarnu nepogodu za dio općine Pisarovina (na di-jelu cesta Škare-Fabijanci i Škare-Radiče-vići), dio općine Pušća (oštećene su ceste u naseljima Bregovljana, Donja Pušća, Gor-nja Pušća i Hrebine), dio grada Jastrebar-skoga (oštećene su ceste u naseljima Ivan-čići, Malunje-Prodin Dol, Okrug, Prhoć, Prilipje i Stankovo-Orešje), u općini Luka (došlo je do oštećenja na prometnicama Krajska ulica, Bregovita ulica, Vadinska ulica, II. odvojak Gajeve ulice te Sukserov brijeg), dio općine Kravarsko (oštećena je cestovna infrastruktura na prometnica-ma Gvozdanići u Gladovcu Kravarskom, Čačići u Donjem Hruševcu, Gajevo, Novo Brdo-Donji Hruševac, Kozjača-Novo Brdo i Čakanec-Gornji Hruševec), dio područja grada Samobora (naselja Galgovo, Mol-vice, Rude, Braslovje, Prekrižje, Gradišće, Gregurić Breg, Mali Lipovec, Slapnica, Dra-ganja Sela, Višnjevac), dio općine Klinča Sela (na dijelu nerazvrstanih prometnica u naseljima Donja Purgarija, Gornja Pur-garija i Beter), dio područja općine Marija Gorica te za dio područja grada Zaprešića (naselje Hruševec Kupljenski).

Proglašena elementarna nepogoda

niti za izvanredno održavanje, a najavljeno je, od strane Hrvatskih cesta, i njihovo dalj-nje smanjivanje. Održavanje trpi, oštećenja na cestama su velika. U vrlo smo teškoj si-tuaciji, na samo naša, nego i sve županijske uprave u RH - rekao je Mikulčić.

Županijska uprava za ceste financira, sa 600.000 kuna, i gradnju novog mosta u Blaževdolu, što mještani, posebno tamošnji vatrogasci, traže već nekoliko godina.

- Na lokaciji staroga sagradit će se novi most, dužine 13,5 metara i raspona, između upornjaka, šest metara. Uz kolnik će se sa-graditi i pješački hodnik. Radovi će, bude li sve prema planu, završiti u rujnu - ispričao je Mikulčić.

Mjesta na kojima su počeli radovi obišli su župan Stjepan Kožić i njegov zamjenik Damir Tomljenović. Također, obišli su i prostor ispred OŠ u Gradecu gdje je sagra-đeno okretište školskog autobusa.

- Djeca su dosad izlazila i ulazila u au-tobus gotovo na cesti. Sada opasnosti za njih više nema, jer okretište je sagrađeno unutar školskog dvorišta - prokomentirao je župan, dodavši da je to dobar primjer kako u malim općinama mogu funkcionira-ti školski prostori. Također, podsjetio je da je škola u Gradecu, prva u RH sagrađena za jednosmjensku nastavu, građena isključivo novcem Županije.

Curkovcu (grad Sveti Ivan Zelina). Slijedi obnova kolnika i na drugim najkritičnijim mjestima u županiji. No, na žalost, to je samo 'kap u moru' onoga što bi trebalo uči-niti. Sredstava nema dovoljno ni za redovno

Sa 600.000 kuna ŽUC financira gradnju novog

mosta u Blaževdolu

Prioritet je bila sanacija

nadvožnjaka u Gradecu

Uz OŠ u Gradecu sagrađeno je okretište školskog autobusa

U Curkovcu je novi asfalt dobilo 400 metara ceste

Page 3: SANACIJA KLIZIŠTA I ASFALTIRANJE CESTA - · PDF file4 |broj 63 svibanj 2013. Županijska kronika Županijska kronika svibanj 2013. | broj 63 5 komunalna infrastruktura komunalna infrastruktura

4 BROJ 63 | SVIBANJ 2013. ŽUPANIJSKA KRONIKA 5ŽUPANIJSKA KRONIKA SVIBANJ 2013. | BROJ 63

KOMUNALNA INFRASTRUKTURAKOMUNALNA INFRASTRUKTURA

NA SJEDNICI STOŽERA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA PREDSTAVNICI HRVATSKIH VODA GOVORILI O GRADNJI NASIPA I OBALOUTVRDA SAVSKOGA ZAOBALJA

Župan Kožić: 'Inzistiramo na pismenom očitovanju Hrvatskih voda o planovima gradnje zaštitnih nasipa'

Prisutni su upoznati s uzrocima nedavne poplave na velikogoričkom području, sa stanjem sustava obrane od poplava na prostoru županije te

višegodišnjim planovima ulaganja Hrvatskih voda u ovaj sustav

Nedavna poplava bila je posljedica naglog otapanja snijega u slivu Save i Kupe, velike količine oborina te visokih vodostaja rijeka što je uzrokovalo povrat voda

iz retencije Odransko polje

Županija traži da se obećanja Hrvatskih voda realiziraju bez obzira na tijek i razvoj projekta

'Zagreb na Savi'

U planu Hrvatskih voda je gradnja zaštitnog nasipa za područje lijevog savskog zaobalja - od vodotoka Lužnica do vodotoka Sutla (planirani po-četak 2015.), desnog savskog zaobalja na samoborskom području (2016.), gradnja obaloutvrda na području Medsava i Otoka (2015.), rekonstrukcija nasipa na dionici od Drneka do Suše (2016.) i na dionici od Hruščice do Dubrovčaka (2015.), sniženje preljevnog praga Jankomir (2013.), gradnja transverzalnog nasipa od oteretnog kanala Odra do naselja Suša (2016.), gradnja praga u koritu Save kod Novaka Šćitarjevskih (2014.), kao i grad-nja objekata za zadržavanje vode u slivu retencije Lipovečka Gradna, Ra-kovica, Planički Jarek, Martin Breg, Bunica-Ključić Brdo, Vir te akumulacije Presečno.

Sustav obrane od poplava

U gradnju zaštitnih nasi-pa savskoga zaobalja, rekonstrukciju posto-

jećih, u gradnju obaloutvrda i objekata za zadržavanje vode u slivu..., Hrvatske vode planiraju do 2017., bez obzira na (već više puta) najavljen projekt “Zagreb na Savi”, uložiti oko 379 miliju-na kuna. Rečeno je to za sjedni-ce županijskoga Stožera zaštite i spašavanja, u proširenom sasta-vu, na kojoj su predstavnici Hr-vatskih voda informirali prisutne o uzrocima nedavne poplave na velikogoričkom području, o sta-nju sustava obrane od poplava na prostoru županije i višegodiš-njim planovima ulaganja Hrvat-skih voda u ovaj sustav. Župan Stjepan Kožić inzistirao je na pismenom očitovanju Hrvatskih voda iz kojega će biti vidljivo da će planirani (obećani) radovi - o kojima je govorio Andrino Pet-ković, direktor VGO-a za gornju Savu, ujedno i rukovoditelj obra-

nim jarcima (što je u nadležnosti lokalne uprave), nedefiniranog statusa odvodnih kanala III. i IV. reda (koji se nalaze na pri-vatnim parcelama, čiji su ih vla-snici dužni održavati) te propisa zaštite prirode koji na pojedinim područjima, zbog staništa ptica, zabranjuju bilo kakve radove.

Sjednici su prisustvovali i predstavnici gradova i općina, također zainteresirani za rješava-nje problema poplava. Ivan Pet-ko, načelnik Orla, rekao je da se nada da će predstavljeni projekti sada biti i realizirani.

- Ne bi bilo dobro da se pono-vi 2010., kada smo imali velika obećanja Hrvatskih voda, a na-

kon toga nije napravljeno ništa - rekao je. Alen Prelec je podsjetio da je općina Brdovec prilikom nadiranja vodnoga vala Save uvijek prva na udaru, a nasipa nema, dok je Tomu Kovačića, načelnika Pisarovine, zanimalo je li u planovima Hrvatskih voda i rješavanje problema lijeve oba-le Kupe. Naime, uslijed čestih izlijevanja ove rijeke, tamošnje naselje Gradec Pokupski redo-vito je odsječeno od ostatka op-ćine te se do njega može samo čamcima. Županija će, obećao je župan, biti posrednik između Hrvatskih voda, Hrvatskih cesta i Općine Pisarovina kako bi se našlo rješenje za ovo naselje.

ne od poplava toga područja, do-ista biti i realizirani, bez obzira na tijek i razvoj projekta “Zagreb na Savi”.

- Sustav obrane od poplava nije dobar! Ako planovi koje smo čuli budu samo mrtvo slo-vo na papiru, županija će i dalje imati problema - kratko je rekao župan, dodavši da prostor žu-panije treba učiniti sigurnim od plavljenja.

O uzrocima nedavnih poplava govorio je Zoran Marković, za-mjenik direktora VGO-a za gor-nju Savu, rekavši da su one bile posljedica izuzetno nepovoljnih hidrometeoroloških prilika - ve-like količine i intenziteta pada-lina, naglog otapanja snijega i visokog nivoa podzemnih voda.

- Vodostaji Save i Kupe, te svih drugih vodotoka koji ka-nalom Lomnica završavaju u Odranskom polju, doveli su do značajnog punjenja retencije Odransko polje što je dovelo do povrata voda iz ove retencije i plavljenja stambenih i gospo-darskih objekata u Zagrebačkoj i Sisačko-moslavačkoj županiji - rekao je Marković, dodavši da se područje Čičke Poljane nala-zi na najnižoj točki Turopolja, a osim povratnim vodama bilo je ugroženo i oborinskim vodama gravitirajućeg sliva te visokim podzemnim vodama. Dodao je da, i poslije ove poplave, otvore-nim ostaju pitanja gradnje obje-kata u poplavnim područjima (širenja naselja na jeftinijem ze-mljištu), neadekvatnih propusta na odvodnim kanalima i cestov-

Područje Čičke Poljane nalazi se na najnižoj točki Turopolja

Prostor županije treba učiniti sigurnim od plavljenja

Hrvatske vode obećavaju ulaganja

od 379 milijuna kuna

Page 4: SANACIJA KLIZIŠTA I ASFALTIRANJE CESTA - · PDF file4 |broj 63 svibanj 2013. Županijska kronika Županijska kronika svibanj 2013. | broj 63 5 komunalna infrastruktura komunalna infrastruktura

6 BROJ 63 | SVIBANJ 2013. ŽUPANIJSKA KRONIKA 7ŽUPANIJSKA KRONIKA SVIBANJ 2013. | BROJ 63

ODLUKE ŽUPANAODLUKE ŽUPANANa temelju Zaključka o subvencioniranju organiziranog dolaska izletnika i turista na područje Zagrebačke županije u 2013. godini, Klasa: 022-01/13-02/16,

Ur.br: 238/1-03-13-49 od 16. travnja 2013. godine, Zagrebačka županija raspisuje

JAVNI NATJEČAJ

UVODNE NAPOMENEU cilju daljnjeg razvoja turizma i poticanja organiziranog dolaska izletnika i turista na područje Zagrebačke županije, raspisuje se natječaj za dodjelu subvencija u 2013. godini.

KORISNICINa natječaj se mogu javiti turističke i putničke agencije koje imaju sjedište na području Republike Hrvatske.Subvenciju mogu ostvariti turističke i putničke agencije koje će kreirati i tržištu ponuditi turističke paket-aranžmane na području Zagrebačke županije, koji su prihvatljivi za sub-vencioniranje sukladno navedenim uputama u natječaju.

IZNOS SUBVENCIJASubvencije će se dodjeljivati sukladno kriterijima:

1. Za grupu od najmanje 10 izletnika, 40 kuna po gostu za jednodnevni izlet na područje Zagrebačke županije i realiziranu turističko-ugostiteljsku potrošnju u minimalnom iznosu od 100 kuna po gostu

2. Za grupu od najmanje 10 turista, 80 kuna po gostu za realiziranu turističko-ugostiteljsku potrošnju koja mora uključivati najmanje jedno noćenje u minimalnom iznosu od 150 kuna po gostu

POTREBNA DOKUMENTACIJA1. Popunjen obrazac2. Turistički aranžman za koji se traži subvencija3. Suglasnost turističke zajednice područja na

kojemu se aranžman provodi4. Dokaz o realiziranom aranžmanu (popis put-

nika, računi - autoprijevoznika, ugostiteljskih i smještajnih objekata s područja Zagrebačke županije, a iz kojih kod noćenja mora biti vidljiva i stavka plaćene boravišne pristojbe, usluga turističkog vodiča, ulaznice i druge turističko-ugostiteljske usluge)

5. Dokazi o pravnom statusu podnositelja zahtjeva (samo uz prvi zahtjev)

6. Potvrda nadležne porezne uprave o nepo-stojanju duga prema državi, ne starija od šest mjeseci (samo uz prvi zahtjev)

Po potrebi, Upravni odjel za gospodarstvo može od tražitelja zatražiti dodatnu dokumen-taciju i obrazloženje.

POSTUPAK DODJELE I ROK KORIŠTENJA SREDSTAVASredstva će se isplaćivati korisnicima mjesečno, redoslijedom zaprimljenih i odobrenih zahtjeva do isteka sredstava.

Zahtjevi se zaprimaju do 15. u mjesecu, za protekli mjesec.

Upravni odjel za gospodarstvo ima pravo praćenja realizacije projekta, kao i kontrole namjenskog utroška sredstava.

Natječaj je otvoren do utroška planiranih sredstava, a najkasnije do 15. prosinca 2013. godine.

ARANŽMANI PRIHVATLJIVI ZA SUBVENCIONIRANJEAranžmani prihvatljivi za subvencioniranje su aranžmani koji se odvijaju na području Zagre-bačke županije, a mogu obuhvaćati područje jedne ili više JLS s područja županije.

Aranžmane izrađuju turističke i putničke agencije u suradnji s turističkim zajednicama područja na kojemu će se realizirati aranžman (dalje TZ).

Na izrađeni aranžman TZ je dužna dati pisanu suglasnost, koju će turističke i putničke agenci-je priložiti uz zahtjev za subvenciju.

Informacije o mogućnostima kreiranja paket-aranžmana pojedinih područja mogu se dobiti direktno od turističkih zajednica gradova i općina Zagrebačke županije, na navedenim adresama:

Turistička zajednica Zagrebačke županije; tel. + 385 1 48 73 665; www.tzzz.hrTZG Dugog Sela, Josipa Zorića 1, Dugo Selo; tel. + 385 1 2753 705, www.dugoselo.hr TZG Ivanić-Grada, Moslavačka 11, Ivanić-Grad; tel./fax. + 385 1 2881 591, www.ivanic-grad.hr, [email protected] Jastrebarskog, Vladka Mačeka 1, Jastre-barsko; tel./fax + 385 1 6272 940, www.tzgj.hr, [email protected] Samobora, Trg kralja Tomislava 5, Samo-bor; tel./fax + 385 1 3360 044, 3360 050, www.tz-samobor.hr, [email protected] Svete Nedelje, Trg A. Starčevića 5, Sveta Nedelja; tel./fax + 385 1 33 73 919, www.svetanedelja.hr, [email protected] Svetog Ivana Zeline,Trg Ante Starčevića 13, Sveti Ivan Zelina; tel./fax + 385 2061 808, www.tz-zelina.hr, [email protected] Velike Gorice, Kurilovečka 2, Velika Gorica; tel./fax + 385 6222 378, www.tzvg.hr, [email protected] Vrbovca,Trg Petra Zrinskog 23/I, 10340 Vrbovec; tel./fax + 385 1 2791 661, www.vrbovec.hr, [email protected] Zaprešića,Trg Žrtava fašizma 9, 10290 Zaprešić; tel. + 385 1 3311 611, fax 3310 309, www.zapresic.hr, [email protected] Krašić, tel. + 385 1 6270 488TZO Križ, tel. + 385 1 2831 510; www.opcina-kriz.hrTZO Pisarovina, tel. + 385 1 6291 197, [email protected] “Savsko-sutlanska dolina i brigi” (Brdovec, Dubravica, Marija Gorica); tel./fax + 385 1 3398 747, [email protected]

Agencije su obvezne ponuđene aranžmane staviti na svoju web stranicu.

PODNOŠENJE ZAHTJEVAZahtjev s traženom dokumentacijom podnosi se na adresu:

ZAGREBAČKA ŽUPANIJAUPRAVNI ODJEL ZA GOSPODARSTVO(Prijava na natječaj za subvencioniranje organiziranog dolaska izletnika i turista na područje Zagrebačke županije)Ulica grada Vukovara 72/V.p.p. 974, 10001 Zagreb

Zahtjev se može i osobno predati na navede-noj adresi u pisarnici.

INFORMACIJEInformacije i obrasci zahtjeva mogu se dobiti i elektronskom poštom na navedenim adresama turističkih zajednica gradova i općina Zagre-bačke županije.

Klasa: 334-05/13-02/114Ur.br: 238/1-10-13-02

Zagreb, 3. svibnja 2013.

ZA SUBVENCIONIRANJE ORGANIZIRANOG DOLASKA IZLETNIKA I TURISTA NA PODRUČJE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE U 2013. GODINI

ŽUPAN PRIMIO IZASLANSTVO PET KOSOVSKIH OPĆINA

'Primjer ste na koji način Kosovotreba razvijati lokalnu samoupravu'Tijekom boravka u RH, iza-

slanstvo Republike Kosovo sastalo se sa županom Stje-

panom Kožićem i njegovim su-radnicima. Predvođeno Besnikom Tahirijem, voditeljem Kosovskog instituta za lokalnu samoupravu, goste, izaslanstva pet tamošnjih općina, zanimala je suradnja Žu-panije s gradovima i općinama koji joj teritorijalno pripadaju, odnos s Gradom Zagrebom te izvori koji-ma se puni županijski proračun.

- Jednom ste nogom u Bruxelle-su, drugom na Balkanu. Primjer ste na koji način Kosovo treba razvijati svoju lokalnu samoupravu - rekao je Tahiri, pojasnivši da u Kosovu, zasad, postoji samo središnja vlast i općine. Susretu je prisustvovao i Memetali Zenuni, predsjednik Vi-jeća albanske nacionalne manjine u Zagrebačkoj županiji, koji je, istaknuvši iznimno dobru suradnju sa županijskom vlašću, naglasio da Republika Hrvatska visoko poštuje manjinska prava.

Financiranje projekata novcem EU fondova

Osnivanje i razvoj poduzetničkih zona

Od sječe 'spašeno' 3320 stabala

Uklanjanje ambrozije

Gradu Zaprešiću odobreno je 240.000 kuna potpore za izradu glavnog i izvedbenog projekta sa-nacije odlagališta komunalnog ot-pada “Novi Dvori”, te izradu potreb-nih obrazaca za prijavu projekta za fondove EU. Novac za izradu projektne doku-mentacije razvojnih projekata pri-hvatljivih za financiranje iz EU fon-dova odobren je i Općini Rakovec (150.000 kuna) za izradu glav-nog projekta i ishođenje građe-vinske dozvole za gradnju uređa-ja za pročišćavanje sanitarnih voda u Gospodarskoj zoni “Mlaka”, Sve-tom Ivanu Zelini (200.000 kuna) za izradu idejnog rješenja promet-ne infrastrukture u Zoni gospodar-ske namjena “Sveta Helena - jug”, Vrbovcu (200.000 kuna) za izra-du idejnog, glavnog i izvedbenog projekta s potrebnim elaboratima

Županija nastavlja s poticanjem osnivanja i razvoja poduzetničkih zona. Nakon javnog poziva grado-vima i općinama da prijave projekte, Vrbovcu je odobreno 500.000 kuna za gradnju ceste kroz gospodarsku zonu “Poduzetnik”, isti iznos odo-bren je i Velikoj Gorici za vodoopskr-bu i odvodnju PZ Vukovinsko Polje, Pisarovini je za kabliranje dalekovo-da, u istoimenoj poduzetničkoj zoni, odobreno 400.000 kuna, a Dugom Selu za gradnju infrastrukture u PZ “Puhovec” 100.000 kuna.

Za uklanjanje ambrozije izdvoje-no je iz proračuna Županije 50.000 kuna. Sredstva su odobrena grad-skim društvima Crvenoga križa Ivanić-Grada i Svetog Ivana Zeli-ne, županijskom Zavodu za javno zdravstvo i Zavičajnom ekološkom društvu Zaprešić. Oni su od Župa-nije zatražili sufinanciranje njiho-vih programa uništavanja ambro-zije.

Gradovima i općinama, za projekte prometne infrastrukture, vodoopskrbe i zbrinjavanja otpada, odobreno je 1,87 milijuna kuna. Dugo Selo je dobilo 300.000 kuna za rekonstrukciju Vatrogasne ulice (zamjenu dotrajale vodovodne instalacije i kanalizacije, gradnju ulične odvodnje i postavljanje novog asfaltnog sloja). Po 300.000 kuna odobreno je i Samoboru za gradnju vodovoda u naselju Vratnik (gradi se vodosprema zapremine 100 prostornih metara te cjevovod dužine 2500 metara), Klinča Selima za sanaciju prometnica Klinča Sela - Repišće - Kupinec - Tržić, odnosno prometnice u naselju Donja Zdenčina, te Općini Orle za asfaltiranje prometnica. Općini Žumberak odobreno je 170.000 kuna za izradu projektne dokumentacije vodoopskrbnog sustava naselja Stupe, Kupčina Žumberačka, Modruš, Bernardići i Žamarije te izradu projektne dokumentacije za vodospremu “Križ”, a Općini Bedenica 150.000 kuna za gradnju nogostupa u naselju Bedenica (od crkve do škole). Po 100.000 kuna dobile su općine - Kravarsko za izvanredno održavanje prometnica, Gradec za sanaciju divljih deponija i Farkaševac za uređenje parkirališta ispred zdravstvene i veterinarske ambulante, poštanskog ureda i osnovne škole. Općina Pušća je dobila 50.000 kuna za rekonstrukciju vodovodne mreže.

Održavanje i gradnja objekata komunalne infrastrukture

Županija će, s 300.000 kuna, sufinancirati projekt Regionalne energet-ske agencije sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) “Poticanje gradnje sabir-no-logističkog centra i kogeneracije na biomasu”. Odobreni novac utrošit će se u pripremu projektno-tehničke dokumentacije za gradnju ovakvog centra. Trenutno na području žpanije ne postoji nijedan sabirno-logistič-ki centar, a također nema ni kogeneracijskog postrojenja na biomasu. Prema preliminarnim informacijama, prikupljenima terenskim istraživa-njem, na prostoru županije postoje najmanje tri zainteresirana obrtnika, odnosno poduzetnika koji planiraju graditi sabirno-logistički centar za biomsau, odnosno kogeneracijsko postrojenje.

Sabirno-logistički centar i kogeneracija na biomasu

za ishođenje lokacijske i građevin-ske dozvole za projekt “Poduzet-nički centar - inkubator Vrbovec”, te Velikoj Gorici (160.000 kuna) za izradu idejnog rješenja, elabora-ta posebnih geodetskih podloga i idejnog projekta za “VG Poduzet-nički inkubator”. Sredstva su odo-brena nakon javnog poziva op-ćinama i gradovima da prijave razvojne projekte koji su prihvatlji-vi za financiranje iz EU fondova.

Učenici PŠ Rakitovec OŠ Vukovina bili su najuspješniji u akciji priku-pljanja staroga papira, koju je pro-vela tvrtka “Unijapapir”. Prikupili su 33.920 kilograma papira i od Župa-nije, kao nagradu, dobili tri kom-pleta računalne opreme (računalo, monitor, printer). Zaključak o do-niranju opreme donesen je na ko-legiju župana sredinom travnja. U akciji je sudjelovala 41 škola, a po uspješnosti, nakon učenika iz Raki-tovca, bili su učenici PŠ Pojatno OŠ Ljudevita Gaja i PŠ Buševec OŠ Vu-kovina. Njima su donirana dva, od-nosno jedan komplet informatičke opreme. Provedenom akcijom najmlađe se željelo educirati o korisnosti saku-pljanja staroga papira, a prikuplje-nom količinom od 166.150 kilo-grama od sječe je 'spašeno' 3320 stabala.

Page 5: SANACIJA KLIZIŠTA I ASFALTIRANJE CESTA - · PDF file4 |broj 63 svibanj 2013. Županijska kronika Županijska kronika svibanj 2013. | broj 63 5 komunalna infrastruktura komunalna infrastruktura

9ŽUPANIJSKA KRONIKA SVIBANJ 2013. | BROJ 63

GRADOVI I OPĆINE

NA DAN ROĐENJA KARDINALA ALOJZIJA STEPINCA KRAŠIĆ PROSLAVIO DAN OPĆINE

Pred ishođenjem lokacijska dozvola za vodovod Mirkopolje

Uskoro će na vodocrpilištu u

Puškarovom Jarku biti sagrađen novi bunar, čime će se dugoročno

osigurati kvalitetna vodoopskrba općine

Dvadesetu godišnjicu osnutka općine i 115. ro-đendan blaženoga kardi-

nala Alojzija Stepinca, na čiji se dan rođenja, 8. svibnja, i slavi dan općine, proslavio je Krašić. Sve-čanost je bila prigoda da načelnik Josip Petković Fajnik podsjeti na učinjeno tijekom proteklih godinu dana, posebno istaknuvši gradnju mosta preko Kupčine, koji Krašić povezuje s naseljem Krupače.

- Uz rekonstrukciju i asfaltira-nje cesta, postavljeno je tridese-tak novih rasvjetnih tijela, rekon-struirana je niskonaponska mreža u Čunkovoj Dragi, Rudama Pri-bićkim i Najdencima, a ostvarena je, u suradnji s HEP-om, i naša velika želja i potreba - rekon-struiran je dalekovod od Ozlja,

tetnu vodoopskrbu naše općine. Rade se i projekti za umrežavanje bunara s vodospremom u Okrugu. Također, pred ishođenjem smo lokacijske dozvole za vodovod Mirkopolje. Kod rješavanja vo-doopskrbe i nadalje očekujemo pomoć Hrvatskih voda i Zagre-bačke županije - rekao je Petko-vić Fajnik.

U ime Županije svečanosti je prisustvovala Gordana Županac, pročelnica za poljoprivredu, ru-ralni razvoj i šumarstvo, rekavši da je Županija zadnje tri godine, za projekte u poljoprivredi, infra-strukturi, turizmu.., Krašiću do-značila preko 1,7 milijuna kuna.

Načelnik Petković Fajnik posebno je istaknuo gradnju mosta preko Kupčine, koji Krašić povezuje s naseljem

Krupače

preko Brezarića, do Krašića i Pri-bića. Vrijednost radova iznosila je oko milijun kuna, a ono što je najvažnije, nakon radova osjetili smo poboljšanje u opskrbi elek-tričnom energijom - rekao je Pet-ković Fajnik. Prioritet općine je, dodao je, i vodoopskrba, stoga je

lani i osnovano trgovačko društvo “Vode Krašić”.

- Nakon istražnih radnji, na vo-docrpilištu u Puškarovom Jarku sagrađen je bunar izdašnosti 12 litara vode u sekundi. Uskoro će biti sagrađen i novi bunar, čime ćemo dugoročno osigurati kvali-

Općinsko priznanje primio je, među ostalima, i ravnatelj ŽUC-a Ivan Mikulčić

Za kapitalne projekte i nadalje se očekuje pomoć Županije

Page 6: SANACIJA KLIZIŠTA I ASFALTIRANJE CESTA - · PDF file4 |broj 63 svibanj 2013. Županijska kronika Županijska kronika svibanj 2013. | broj 63 5 komunalna infrastruktura komunalna infrastruktura

10 BROJ 63 | SVIBANJ 2013. ŽUPANIJSKA KRONIKA 11ŽUPANIJSKA KRONIKA SVIBANJ 2013. | BROJ 63

Pristupanjem RH Europskoj uniji, novi Zakon o porezu na dodanu vrijednost (u dalj-

njem tekstu: PDV), koji će u pot-punosti biti usklađen s Direktivom 2006/112/EZ, značajno će se pro-mijeniti u odnosu na Zakon o PDV-u koji je sada u primjeni. U nastavku navodimo najvažnije promjene.

Tko je porezni obveznik?Obveznik PDV-a je, kao i sada, porezni obveznik (poduzetnik) čija godišnja vrijednost isporuka pre-lazi 230.000 kuna, zatim porezni obveznici koji se na vlastiti zahtjev upisuju u registar obveznika PDV-a, te tijela državne vlasti, tijela držav-ne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovla-stima ako obavljaju gospodarsku djelatnost.Novost je da se povremenim obve-znikom smatraju sve ostale osobe (porezni obveznici, ustanove, građa-ni i slično) koji isporučuju nova pri-jevozna sredstva (kopnena motorna vozila, plovila i zrakoplove). Bitno je istaknuti da će sve osobe koje stječu novo prijevozno sredstvo biti obve-zne u RH platiti PDV na stjecanje.

Što su nova prijevozna sredstva?Novim prijevoznim sredstvima namijenjenim za prijevoz osoba ili dobara, smatraju se: - kopnena motorna vozila radnog obujma motora iznad 48 cm3 ili snage motora iznad 7,2 kW, koja su isporučena unutar šest mjeseci od datuma prve uporabe ili nisu prešla više od 6000 kilometara- plovila duža od 7,5 metara, osim plovila koja se koriste za plovidbu na otvorenom moru i za prijevoz putnika uz naknadu te plovila koja se koriste u komercijalne ili indu-strijske svrhe, za ribarenje ili za spa-šavanje, odnosno pružanje pomoći na moru ili za ribarenje uz obalu koja su isporučena unutar tri mjese-ca od datuma prve uporabe ili koja nisu plovila više od 100 sati- zrakoplovi teži od 1550 kilogra-ma pri polijetanju, osim zrakoplova koje koriste zrakoplovne tvrtke koje prometuju uz naknadu uglavnom na međunarodnim linijama, koja su isporučena unutar tri mjeseca od datuma prve uporabe ili koja nisu letjela više od 40 sati

Trebaju li biti ispunjena oba uvjeta da bi se prijevozno sredstvo sma-tralo novim?Ne, dovoljno je da je ispunjen samo jedan uvjet. Primjerice, osobni automobil koji je isporučen sedam mjeseci od datuma prve uporabe i

koji je prešao 3000 kilometara sma-trat će se novim prijevoznim sred-stvom.

Na koji će način građanin RH plati-ti PDV na stjecanje kada u drugoj državi članici kupuje novi osobni automobil?Građanin RH koji će u drugoj drža-vi članici kupiti novi osobni automo-bil bit će obvezan u RH platiti PDV na stjecanje na način da Poreznoj upravi RH podnese prijavu za stje-canje novog prijevoznog sredstva u roku od deset dana od dana stjeca-nja. Na osnovi podnesene prijave za stjecanje novog prijevoznog sred-stva Porezna uprava će donijeti rje-šenje temeljem kojega će građanin platiti PDV na stjecanje. Građanin RH će novi osobni automobil moći registrirati ako priloži potvrdu da je plaćen PDV na stjecanja, a potvrda će se izdavati na zahtjev građanina RH.

Hoće li građanin RH biti obvezan obračunati PDV kada prodaje novi osobni automobil kupcu u drugu državu članicu?Ne, s obzirom na to da je kod novih prijevoznih sredstva mje-sto oporezivanja isporuke uvijek u državi članici odredišta, odnosno tamo gdje je stjecatelj novog prije-voznog sredstva. Međutim, u tom slučaju građanin RH bit će obvezan Poreznoj upravi podnijeti prijavu za isporuku novog prijevoznog sred-stva u roku od deset dana od dana isporuke. Bitno je istaknuti da će u slučaju isporuke novog prijevoznog sredstva građanin RH ostvariti pravo na povrat PDV-a koji je platio prili-kom njegove nabave ili stjecanja.

Plaća li se PDV na zemljište?Promjene u vezi oporezivanja zemljišta PDV-om nastupit će 1. si-ječnja 2015., što znači da se do 31. prosinca 2014. ništa ne mijenja u odnosu na sadašnje stanje, odnosno PDV se ne plaća na poljoprivredno i građevinsko zemljište. Međutim, od 1. siječnja 2015. PDV će se plaćati na isporuku građevinskog zemljišta, dok će poljoprivredno zemljište biti oslobođeno od plaćanja PDV-a.

Hoće li se mijenjati odredbe o oslo-bođenjima od plaćanja PDV-a?Bitno je istaknuti da su gotovo sve odredbe u vezi oslobođenja od plaćanja PDV-a već sada u primjeni (odnose se na bolnice, škole, soci-jalne ustanove, ustanove u kulturi i slično), međutim samostalni umjet-nici (primjerice glumci, pjevači, pje-snici, najam stambenih prostorija) više neće biti oslobođeni od plaća-

nja PDV-a, već će u slučaju da ostva-ruju isporuke u vrijednosti većoj od 230.000 kuna biti obvezni upisati se u registar obveznika PDV-a i na svo-je isporuke obračunavati PDV.

Hoće li se mijenjati odredbe o oslo-bođenjima od plaćanja PDV-a koje se odnose na vjerske zajednice i hr-vatske branitelje?Da, vjerske zajednice sada su oslobođene plaćanja PDV-a pri uvo-zu predmeta koje primaju od stranih vjerskih zajednica te drugih stranih pravnih i fizičkih osoba koji vjerskoj zajednici, njenim svećenicima i dru-gim vjerskim službenicima služe za obavljanje vjerskih poslova. Branite-lji su sada oslobođeni plaćanja PDV-a pri uvozu osobnih automobila i opreme za obavljanje gospodarske djelatnosti. Navedene odredbe o oslobođenju od plaćanja PDV-a pri uvozu neće se moći primjenjivati od 1. srpnja 2013. s obzirom na to da propisima EU nije predviđeno oslo-bođenje od plaćanja PDV-a za poje-dine kategorije građana.

Hoće li i nakon 1. srpnja 2013. po-rezni obveznici koji su obveznici poreza na dohodak obračunavati PDV prema primljenim (naplaće-nim) naknadama?Prijedlogom Zakona o PDV bit će propisane odredbe o tome da porezni obveznici koji su obveznici poreza na dohodak mogu obraču-navati PDV prema primljenim (na-plaćenim) naknadama, međutim izuzetno je upitno do kada će se te odredbe primjenjivati, najvjerojat-nije do 31. prosinca 2014. Nakon tog datuma svi porezni obveznici koji su upisani u registar obveznika PDV-a bit će obvezni obračunavati PDV prema izdanim računima neovisno o organizacijskom obliku. Razlog za ukidanje obračuna PDV-a prema pri-mljenim (naplaćenim) naknadama nalazi se u Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (N.N., broj 108/12 i 144/12) kojim bi se trebalo urediti tržište na način da se svi sudionici koji ne ispunjavaju svoje novčane obveze uklone s trži-šta, što će u konačnici rezultirati ure-đenim tržištem u kojem svi sudionici uredno ispunjavaju svoje novčane obveze. Ako se cilj navedenog Zako-na u potpunosti ostvari, odredbe o obračunu PDV-a prema primljenim (naplaćenim) naknadama više neće biti potrebne, jer bi porezni obve-znici trebali uredno naplaćivati do-spjela potraživanja, a obračun PDV-a prema primljenim (naplaćenim) naknadama poreznim obveznicima je značajan u situaciji kada ne mogu naplatiti dospjela potraživanja.

PROMJENE KOJE DONOSI NOVI ZAKON O PDV-u

ZAŠTITA I SPAŠAVANJEVIJESTI

MOGUĆNOSTI DJELOVANJA INTERVENTNIH TIMOVA CRVENOG KRIŽA U KATASTROFAMA I IZVANREDNIM SITUACIJAMA

Društvu Crvenog križa donirana oprema vrijedna 254.000 kuna

Za prostor županije oformljena su dva interventna tima - za istočni dio, sa

sjedištem u Ivanić-Gradu, i zapadni dio, sa sjedištem u Velikoj

Gorici

Planirano je osposobiti nekoliko stotina osoba

koje će u svakom trenutku biti spremne

za djelovanje u vlastitoj, a po potrebi i u drugim

sredinama

Donirane su ručneradio stanice,

agregati, šatori, poljski ležajevi,

pročistači za vodu, nosila, deke, čizme...

U prigodi 8. svibnja, Međunarodnog dana Crvenog križa, u Iva-

nić-Gradu je održana prezen-tacija mogućnosti djelovanja interventnih timova ove huma-nitarne udruge u katastrofama i izvanrednim situacijama. Tom prigodom je župan Stjepan Ko-žić uručio županijskom Društvu Crvenog križa opremu vrijednu 254.000 kuna (pročistače-isuši-

mogu predvidjeti. Zato je važno educirati se - poručio je župan, zahvalivši aktivistima Crvenog križa i na aktivnostima oko do-brovoljnog davalaštva krvi.

Projektom županijskih inter-ventnih timova i županijskih ekipa za brzi odgovor na ka-tastrofe planirano je osposo-bljavanje i opremanje nekoliko stotina osoba koje će u svakom trenutku biti spremne za dje-lovanje u vlastitoj sredini, ali će ih biti moguće, ustreba li, mobilizirati te uputiti i u druge sredine - od lokalne do među-narodne.

Za prostor županije, podsjeti-la je Štefica Kamenarić Filipo-vić, predsjednica ŽD Crvenog križa, oformljena su dva inter-ventna tima (za istočni, sa sjedi-štem u Ivanić-Gradu, i zapadni dio županije, sa sjedištem u Ve-likoj Gorici).

- Današnja prezentacija prili-

vače za vodu, ručne radio sta-nice, agregate, šatore, poljske ležajeve, plahte, jastuke, deke, gumene čizme, cipele, nosila...).

- Ponosni smo na ono što ra-dite. Niz godina smo zajedno, iako ponekad stvari koje radi-mo nisu ugodne, no one se ne

ka je da se podsjetimo što smo naučili, da široj javnosti poka-žemo koliko smo osposobljeni, da dokažemo kako donirana oprema dolazi u prave ruke, onima koji će je znati koristiti za pomoć ljudima u nevolji - re-kla je Š. Kamenarić Filipović.

U sklopu prezentacije prika-zano je kako pružiti prvu pomoć i psihosocijalnu pomoć unesre-ćenima, koje su aktivnosti služ-be traženja, kako radi tranzi-tno-sabirni centar, kako pomoći stanovništvu sa isušivačima...

Pružanje prve pomoći

Služba traženja

Skrb o osobama s posebnim potrebama

Zbrinjavanje lakše povrijeđenih

Page 7: SANACIJA KLIZIŠTA I ASFALTIRANJE CESTA - · PDF file4 |broj 63 svibanj 2013. Županijska kronika Županijska kronika svibanj 2013. | broj 63 5 komunalna infrastruktura komunalna infrastruktura

12 BROJ 63 | SVIBANJ 2013. ŽUPANIJSKA KRONIKA 13ŽUPANIJSKA KRONIKA SVIBANJ 2013. | BROJ 63

DOGAĐAJIDOGAĐAJI

Udruga “Zelene stope”, u suradnji sa saborskim Odborom za zaštitu okoliša i prirode, organizirala je prigodom Dana planeta Zemlje akciju čišćenja Žumberačkoga gorja, u blizini Stojdrage, od auto olupina. U akciju se, uz djelatnike Parka prirode Žumberak - Samoborsko gorje i lovačke udruge “Žumberačka gora”, uključio i zamjenik župana Damir Tomljenović. Udruga “Zelene stope”, u sklo-pu akcije “Očistimo Hrvatsku od auto olupina”, dosad je diljem RH prikupila gotovo 14.000 olupina.

Očistimo Hrvatsku od auto olupinaUČENICI SREDNJE STRUKOVNE ŠKOLE SAMOBOR NA 41. SALONU INOVACIJA U ŽENEVI POLUČILI SJAJNE REZULTATE

Srebro za model pametne kuće s geotermalnim sustavom grijanja

U sklopu sajma održana je premijera projekta 'Smile in VET' Srednje strukovne škole Samobor

Održano je nekoliko panel rasprava i

radionica o aktualnim temama investiranja u

regiji

Predstavljeno je više od 900 inovacija iz cijeloga svijeta

Učenici Srednje strukovne škole Samobor sudjelova-

li su na 41. salonu inovacija u Ženevi, gdje su Emil Šikc, Hr-voje Šeketa i Filip Vlahović, s radom “Didaktički model pa-metne kuće s upravljanjem ge-otermalnog sustava grijanja”, osvojili srebrnu medalju.

Na sajmu je predstavljeno više od 900 inovacija iz cijelo-ga svijeta, podijeljenih u deset kategorija. Samoborski inova-

tori, predvođeni mentorom Iva-nom Vlainićem, sudjelovali su pod okriljem Udruge inovatora Hrvatske.

Uz sadašnje, sudjelovali su i bivši učenici Srednje strukovne škole Samobor, sada studenti FER-a: Karolina Majstrović, koja je s radom “Inteligentan sustav grijanja” osvojila bron-čanu medalju, i Jurica Rešetar čiji je rad “Interaktivna didak-tička ploča” osvojio srebro.

Trenutno najpoznatija inovacija - didaktička električna gitara, autora Davida Martića i Matije Lastovčića, osvojila je također srebrnu medalju.

U sklopu sajma održana je premijera projekta “Smile in VET” (pametni, moderni i ino-vativni elementi u strukovnom obrazovanju), koji u izradi ku-rikuluma za novi nastavni pred-met Pametne kuće i opremanje nove učionice provodi Srednja strukovna škola Samobor.

Odlazak samoborskih inova-tora u Ženevu pomogli su Za-grebačka županija i županijska Zajednica tehničke kulture.

IZBORNA SKUPŠTINA UDRUGE UMIROVLJENIKA BRDOVCA

U novome mandatu zadaća je osigurati vlastiti prostor za rad

Brdovčani će biti domaćini ovogodišnjeg susreta

umirovljenika Zagrebačke županije

Izbornu skupštinu, na kojoj je za predsjednika ponovno iza-

bran Josip Olovec, održala je Udruga umirovljenika općine Brdovec. Skupštini su, uz ostale, prisustvovali župan Stjepan Ko-žić i Marija Ledinski Anić, u za-dnjem mandatu potpredsjednica Županijske skupštine. Poželjevši umirovljenicima dobro i dugo

izrazio zadovoljstvo što će Udru-ga biti domaćin ovogodišnjeg su-sreta umirovljenika Zagrebačke županije. Očekuje se dolazak njih preko dvije tisuće.

- Prije svega, uvijek moramo biti ljudi, uvijek si prijateljski trebamo stisnuti ruku - na kraju svog obraćanja poručio je župan.

Udruga umirovljenika općine

Brdovec, kroz 11 podružnica, trenutno okuplja 1895 umirovlje-nika. Za svoje članstvo, osim bri-ge o bolesnima i socijalno ugro-ženima, organizira jednodnevne izlete, boravak na moru, odlazak u toplice, nabavu ogrijevnoga drva..., a prioritet u sljedećem razdoblju bit će osiguranje vlasti-toga prostora za rad.

zdravlje, župan je rekao da raduje što je umirovljenička populacija aktivna, što su i brdovečki umi-rovljenici sudjelovali u programu informatičkog opismenjavanja te

NA SAJMU 'REXPO ADRIATIC' PREDSTAVLJENE GOSPODARSKE ZONE NAŠIH GRADOVA I OPĆINA

Sajam investicijskih projekata Županija je i ove godine, po-

sredstvom Regionalne ra-zvojne agencije, sudjelovala na Međunarodnom sajmu investi-cijskih projekata i komercijalnih nekretnina za Jadransku regiju “REXPO Adriatic 2013”, odr-žanom u Zagrebu. Županija se

na sajmu, promovirajući gospo-darske zone naših gradova i op-ćina, predstavila kao poželjna i atraktivna destinacija za ulaganja kako domaćih, tako i stranih in-vestitora.

Po uzoru na slične sajmove koji se održavaju u svijetu, “REXPO Adriatic” je bio namijenjen inve-stitorima, developerima, konzul-tantima, predstavnicima državnih

institucija, razvojnim agencija-ma, a osim izložbenog prostora, u sklopu njegova dvodnevna tra-janja održano je i nekoliko panel rasprava i radionica o aktualnim temama investiranja u regiji.

Na otvorenju sajma prisutnima se obratio župan Stjepan Kožić, istaknuvši pozitivne primjere ulaganja na području naše župa-nije.

Mogućnosti ulaganja predstavila je Regionalna razvojna agencija

Sajam je bio namijenjen investitorima, developerima, konzultantima...

Za predsjednika je ponovno izabran Josip Olovec

Umirovljenici sudjeluju u

programu informatičkog

opismenjavanja

Page 8: SANACIJA KLIZIŠTA I ASFALTIRANJE CESTA - · PDF file4 |broj 63 svibanj 2013. Županijska kronika Županijska kronika svibanj 2013. | broj 63 5 komunalna infrastruktura komunalna infrastruktura

14 BROJ 63 | SVIBANJ 2013. ŽUPANIJSKA KRONIKA 15ŽUPANIJSKA KRONIKA SVIBANJ 2013. | BROJ 63

POLJOPRIVREDAPOLJOPRIVREDA

Među deset najbolje ocijenjenih salama

razlike su bile male, o najboljima su odlučivale

nijanse

UDRUGA 'ZLATNA ŠAJBA' ORGANIZIRALA 26. SAMOBORSKU SALAMIJADU

Obitelj Kupres ponovno najbolja među samoborskim 'šajberima'

Salame su ocijenjene kroz tri kategorije: domaći proizvođači, proizvođači iz Slovenije, te 'špekerice', u kojoj su sudjelovali proizvođači iz Slovenije,

Mađarske, Italije i HrvatskeTajna? Dobra priprema

mesa, obrada i sušenje! Meso, obrađeni but i

kare, bez žilica i masnoće, tre-ba biti od (barem!) godinu i pol dana stare svinje. Svinjskom se mesu dodaje i junetina te čvrsto masno tkivo rezano na kockice - tako o samoborskoj salami, brendu samoborskih 'šajbera', zbori Ivan Kupres iz Kladja, ovogodišnji dobitnik (slavio je i lani) Velike zlatne šajbe 26. sa-moborske salamijade.

- Kada se meso ocijedi, naj-

'Još je moj pradjed nosio mlijeke vu kantama na plac'

OBITELJ STJEPANA VRHOVCA U ZAPREŠIĆU POSTAVILA MLJEKOMAT

Još davno moj je pradjed nosio mlijeke vu kantama na plac u Zagreb. I moj djed i otac su imali krave i živjeli

od stočarstva. Takav život nikad nije bio lagan, ali bio je to kruh zarađen na pošten i častan način. Danas je u Hrvat-skoj mljekara sve manje. Jedan sam od preostalih koji se bore! Moj ured je njiva, a kapital krave - u prigodi otvore-nja prvog mljekomata u Zaprešiću rekao je Stjepan Vrho-vec, vlasnik farme muznih krava iz Pluske u općini Luka, koji je u postavljanje mljekomata uložio oko 130.000 kuna (bez PDV-a) od čega je 55 posto sredstava, kroz program potpora u poljoprivredi, ruralnom razvoju i šumarstvu, dobio od Županije. Obitelj Vrhovec ima sedamdesetak muznih krava na slobodnoj ispaši, a svaka od njih dnevno daje između 22 i 24 litre mlijeka vrhunske kvalitete, s oko 4,3 posto masti i 3,7 posto bjelančevina. - Naše se krave napasaju travama i samoniklim, ljekovitim biljem - s ponosom kaže Vrhovec čija obitelj ukupno obra-đuje 120 hektara zemlje, a najviše mlijeka prodaje mlje-kari iz Desinića. Litra mlijeka kupljena na mljekomatu u Zaprešiću, koji je simbolično otvorio župan Stjepan Kožić, košta šest kuna.- Ovakvim načinom prodaje nema posrednika, proizvo-đač mlijeko, pravo, domaće, izvorno, direktno prodaje po-

Obitelj Vrhovec ima sedamdesetak muznih krava, a svaka od njih dnevno daje između 22 i 24 litre mlijeka vrhunske kvalitete, s oko 4,3 posto masti i 3,7 posto bjelančevina

U postavljanje mljekomata Stjepan Vrhovec je uložio oko 130.000 kuna (bez PDV-a), od čega je 55 posto sredstava, kroz program potpora u poljoprivredi,

ruralnom razvoju i šumarstvu, dobio od Županije

trošaču. To je vrlo bitno u vremenu kada je proizvođača mlijeka, na žalost, sve manje. Oni mali, koji su s desetak krava hranili obitelj, nestaju, a teže funkcioniraju i veliki proizvođači. Županija je zadnjih godina uložila značajna sredstva u stočarstvo, a činit ćemo to i dalje. Pomagat ćemo obiteljska poljoprivredna gospodarstva - rekao je župan Kožić.

Svečanosti su, uz ostale, prisustvovali zamjenik župana Damir Tomljenović i gradonačelnik Zaprešića Željko Turk

Mlijeko je vrhunske kvalitete - s oko 4,3 posto masti i 3,7 posto bjelančevinaUvijek ima svje-

žih ideja, naku-pljenog znanja,

iskustva i volje. Želje da na tradiciji, koju su nam ostavili stari, spravljamo salame, stvaramo nešto što s ponosom ostavljamo onima koji dolaze iza nas (Dubravko Viduč, predsjednik Udruge 'Zlatna šajba')

Bila je na rubu izumiranja, no sačuvali smo ju za budućnost. Dapače, danas je ona naš brend, proizvod koji će nas dostojno predstavljati kada uđemo u EU - o

samoborskoj salami ispričao je gradonačelnik Samobora Krešo Beljak

- I sinove polako uvodim u posao, proučavam literaturu, doista me to zanima. Ono što sam prethodnih godina radio, u što sam ulagao, sada se počelo vraćati – pripovijeda Kupres.

U organizaciji Udruge “Zlat-na šajba”, ove je godine na Sa-lamijadi ocijenjeno 150 salama. Nijedan uzorak nije bio odba-čen.

- To je odraz kvalitete koja pokazuje da se 'ide naprijed'. Među deset najbolje ocijenje-nih salama razlike su male, o najboljima su odlučivale nijan-

se - ispričao je Milinko Perko-vić, predsjednik ocjenjivačke komisije. Salame su bile ocije-njene kroz tri kategorije: salame domaćih proizvođača, salame proizvođača iz Slovenije, te kategorija špekerice, u kojoj su sudjelovali proizvođači iz Slo-venije, Mađarske, Italije i Hr-vatske.

Uz ministre turizma i zaštite okoliša i prirode, te druge goste, manifestaciji je prisustvovao i župan Stjepan Kožić, koji je podsjetio da je upravo zahvalju-jući Samoborskoj salamijadi, u

suradnji s Gradom Samoborom, Županija i pokrenula brendira-nje samoborske salame, danas na tržištu najuspješnije županij-ske robne marke.

- Vjerujem da će zbog svoje specifičnosti i kvalitete samo-borska salama biti prepoznata i na europskom tržištu - rekao je župan.

dulje u roku od tri dana treba pripremiti nadjev. Kobase se ostave preko noći na sušenju, a onda se dva dana dime na hlad-nom dimu bukve i graba. Potom idu u prostoriju za zrenje, nikad ne na propuh - govori Kupres koji se proizvodnjom salama, za obiteljski stol i druženje s prija-teljima, bavi već 26 godina.

Ivan Kupres

Ove je godine ocijenjeno

150 salama

Page 9: SANACIJA KLIZIŠTA I ASFALTIRANJE CESTA - · PDF file4 |broj 63 svibanj 2013. Županijska kronika Županijska kronika svibanj 2013. | broj 63 5 komunalna infrastruktura komunalna infrastruktura

16 BROJ 63 | SVIBANJ 2013. ŽUPANIJSKA KRONIKA 17ŽUPANIJSKA KRONIKA SVIBANJ 2013. | BROJ 63

MANIFESTACIJEMANIFESTACIJE

PROLJETNI SAJAM - PREZENTACIJA PROIZVODA SAMOBORSKIH TE OBRTNIKA IZ OKRUŽENJA

'Obrtništvo opstaje samo zato jer se oslanja na obiteljsku tradiciju'

Bez stabilnoga obrtništva i maloga

poduzetništva nema ni stabilnoga

gospodarstva u cjelini, poručeno je za

otvorenja sajma

Na središnjem samobor-skom trgu održan je sredi-nom travnja Samoborski

proljetni sajam, s prezentacijom proizvoda samoborskih te obrtnika i poduzetnika iz okruženja. Otvorio ga je župan Stjepan Kožić, poru-čivši da bez obzira na sve teškoće, gospodarstvo u županiji funkcioni-ra, dapače ono je iznadprosječno, zbog čega je Zagrebačka županija i jedna od gospodarski najstabilnijih regija u RH.

- Županija je uvijek bila na po-moći, razumjeli smo mnoge pro-bleme, pomagali iz proračuna, bit će tako i u budućnosti - rekao je župan, dodavši da bez stabilnoga obrtništva i maloga poduzetništva nema ni stabilnoga gospodarstva u cjelini.

Unatoč teškoćama, gospodarstvo u županiji

funkcionira, dapače ono je iznadprosječno,

zbog čega je Zagrebačka županija jedna od gospodarski najstabilnijih regija u Republici Hrvatskoj

Obrtništvo nije samo ugostitelj-stvo i turizam,

Vlada svim obrtni-cima treba stvoriti uvjete nesmetanog poslovanja kako bi 'mogli disati'. (Marijan Karlović, predsjednik samo-borskih obrtnika)

Dragutin Ranogajac, predsjed-nik Hrvatske obrtničke komore, rekao je da obrtništvo, na žalost, 'pada na koljena', a ono što opsta-je, opstaje samo zato jer se oslanja na obiteljsku tradiciju.

- Imamo agoniju naplate, a gos-podarsku politiku, na žalost, vodi ministar financija. Nakon 1. srpnja i našeg ulaska u EU, bojim se, bit će nam još teže - poručio je Ra-nogajac, dok je Marijan Karlović,

predsjednik samoborskog Udruže-nja obrtnika, rekao da obrtništvo nije samo ugostiteljstvo i turizam, te da Vlada svim obrtnicima treba stvoriti uvjete nesmetanoga poslo-vanja kako bi 'mogli disati'. Gra-donačelnik Samobora Krešo Be-ljak naglasio je da je Samoborski proljetni sajam ključna gospodar-ska priredba u gradu koja, unatoč krizi, svjedoči o žilavosti samo-borskoga gospodarstva.

Tradicija izrade samoborskog kraluša prenosi se na mlade

Stari se obrti ne zaboravljaju Od prošle godine i Samobor ima svoju vinsku cestu

Stari samoborski aperitiv

Županija je, tradicionalno, bila pokrovitelj sajma

Raznolikost eno-gasto ponude

Page 10: SANACIJA KLIZIŠTA I ASFALTIRANJE CESTA - · PDF file4 |broj 63 svibanj 2013. Županijska kronika Županijska kronika svibanj 2013. | broj 63 5 komunalna infrastruktura komunalna infrastruktura

18 BROJ 63 | SVIBANJ 2013. ŽUPANIJSKA KRONIKA 19ŽUPANIJSKA KRONIKA SVIBANJ 2013. | BROJ 63

OTVORENA OBNOVLJENA OPĆA PUČKA ŠKOLA U BRDOVCU

Udruga Ivana Perkovca uselila u vlastiti prostor

Prostor, u čiju je obnovu, pod budnom paskom konzervatora, uloženo oko milijun kuna, do prije godinu dana bio je zapušten, oronuo

Našoj se udruzi ostvarila bajka! - rekla je Jasna

Horvat

Udruzi Ivana Perkovca (za očuvanje kajkavske ikavice i promicanje za-

vičajne kulturne baštine), prema riječima njezine predsjednice Jasne Horvat, ostvarila se bajka! Udruga je, naime, uselila u vla-stite prostorije - nekadašnju opću pučku školu u Brdovcu. Prostor, u čiju je obnovu, pod budnom paskom konzervatora, uloženo oko milijun kuna, do prije godi-nu dana bio je zapušten, oronuo.

- Ovo je za nas novi početak. Odsad ćemo u svojoj zgradi nje-govati svoj zavičajni govor, našu kajkavsku ikavicu (kajkavski

nijedan program ove udruge za koji se, nakon što su bili raspi-sani natječaji, tražila financijska potpora. Prostor su, simbolično, otvorili župan Stjepan Kožić i načelnik Brdovca Alen Prelec, a potom je upriličen kulturno-

umjetnički program tijekom kojega je naglašeno da je Ivan Perkovac, čije ime udruga nosi, bio jedan od vizionara prosvjete i kulture u Hrvata.

Župan Kožić, obrativši se pri-sutnima, među kojima su bili i

Hrvati iz mađarskoga dijela Gra-dišća, iz Petrovog Sela, poručio je da se zajedništvom puno toga može učiniti.

- Vjerujem da će biti mudro-sti, da će nam vodilja biti zajed-ništvo i boljitak, da se nećemo politički udaljavati. Mala smo država i samo kvalitetom naših ljudi možemo 'dobro koračati'. Stoga mladima stvaramo kvali-tetne uvjete obrazovanja - rekao je župan, dodavši da Županija nije bila sklona modelu javno-privatnog partnerstva, ali je zato na drugi način, u zajedništvu s lokalnom upravom i nadležnim ministarstvima, sagradila prote-klih godina najviše škola i sport-skih dvorana u RH.

donjosutlanski ikavski dijalekt), od 2008. zaštićenu kao nemate-rijalno kulturno dobro - glasom prožetim emocijama, rekla je J. Horvat. Zahvalila je svima koji su pomogli da se ideja i vizija udruge ostvari.

- Hvala svima koji su razvi-jali našu ideju, hrabrili nas, po-državali. Sada imamo prostor u kojemu ćemo organizirati razne programe, povidat i popivat... - dodala je, naglasivši da Zagre-bačka županija dosad nije odbila

... i učenici OŠ Ivana Perkovca

Udruga Ivana Perkovca osnovana

je 2009. godine

Popivali su članovi KUD-a “Mihovil Krušlin”...

UDRUGE VATROGASCI

NAJBOLJI UČENIČKI RADOVI NA TEMU VATROGASTVA I ZAŠTITE OD POŽARA

'Kad se mačka na drvetu zaplete,ljudi se odmah vatrogasaca sjete'Vatrogasna zajednica župa-

nije nagradila je najbolje učeničke radove, likovne

i literarne, na temu vatrogastva i zaštite od požara. Želja je bila, i ovakvim akcijama, podići svijest o važnosti zaštite od požara te po-pularizirati vatrogastvo među mla-dima. Najbolje radove odabralo je stručno povjerenstvo, a glasalo se i putem internetske stranice Vatro-gasne zajednice županije.

U kategoriji literarnih radova najboljima su proglašeni radovi Vita Sikre, učenika drugog razreda OŠ “Ljubo Babić” iz Jastrebarsko-ga (u konkurenciji nižih razreda) i Marije Grgurić iz Prigorja Brdo-večkog, učenice osmog razreda OŠ

Pavla Belasa (u konkurenciji viših razreda), a u kategoriji likovnih ra-dova crteži Katarine Breščaković, učenice četvrtog razreda OŠ Vuko-vina i Antonija Đurineca, učenika petog razreda OŠ Dubrava.

Priznanja za najbolje ocijenjene radove putem internetske stranice VZ Zagrebačke županije primili su: za literarne radove Vito Sikra i Marija Grgurić, te za likovne rado-ve Monika Stojanović, učenica če-

Mladi su iznimno za-interesirani

za vatrogastvo, u natjecateljskim ekipama ima ih oko 2000 (Stjepan Ptiček, predsjednik Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije)

Imaju srce i odazivaju se kad god je potrebno, stoga vatrogascima pridajemo posebnu pozornost - poručio

je župan Stjepan Kožić

tvrtog razreda OŠ Ksavera Šando-ra Đalskog iz Donje Zeline i Paula Petrušić, učenica petog razreda OŠ Dubrava.

Priznanja najuspješnijim sudi-onicima natječaja uručili su pred-sjednik VZ Zagrebačke županije Stjepan Ptiček i župan Stjepan Kožić.

Nagrađeni učenici i njihovi mentori

Natječaj je provela

Vatrogasna zajednica županije

Nagrađeno je po troje učenika u svakoj kategoriji

Pristiglo je preko 140 radova

Page 11: SANACIJA KLIZIŠTA I ASFALTIRANJE CESTA - · PDF file4 |broj 63 svibanj 2013. Županijska kronika Županijska kronika svibanj 2013. | broj 63 5 komunalna infrastruktura komunalna infrastruktura

20 BROJ 63 | SVIBANJ 2013. ŽUPANIJSKA KRONIKA 21ŽUPANIJSKA KRONIKA SVIBANJ 2013. | BROJ 63

DOGAĐAJIDOGAĐAJI

OTVOREN TERENSKI URED JU 'ZELENI PRSTEN' ZA ZAPADNI DIO ŽUPANIJE

Mjesto okupljanja ljubitelja prirode

U sklopu svečanosti predstavljen je projekt 'Populacijska istraživanja ugrožene vrste ribe blistavac na području

potoka Bregana'

Blistavac je zaštićena, endemska vrsta ribe,

danas rasprostranjena samo u potoku Bregana

Poučne table, kao tematske cjeline, daju informacije o drveću, životinjama, kukcima, pticama, gljivama

Iako radi već neko vrijeme, i službeno je otvoren terenski

ured Javne ustanove “Zeleni pr-sten” u Samoboru, u prostoru au-tobusnoga kolodvora. Simbolič-no, učinila je to Marija Ledinski Anić, u zadnjem mandatu pot-predsjednica Županijske skupšti-ne, rekavši da ovaj ured nije pusta kancelarija, nego mjesto okuplja-nja ljubitelja prirode.

- U njemu će se obrazovati mla-di ljudi kojima na brigu ostavlja-

UZ OTVORENJE POUČNE STAZE MARČA, U ŠUMEČANIMA ODRŽAN GODIŠNJI SUSRET UDRUGA PRIJATELJA PRIRODE

'Zastanimo pored poučnih tabli, osluhnimo prirodu oko sebe'

U Marči rastu hrast, bukva, grab, joha, topola,

bagrem...

prirode iz Ivanić-Grada, uređe-na inicijativom Dragutina Ke-zelea, vlasnika i daleko izvan moslavačkoga kraja poznatoga izletišta.

- Pripreme su trajale goto-vo tri godine. Mali projekt, ali puno posla! U našem vlasništvu je hektar zemljišta na kojemu se prostire jezero s ribama, kornja-čama, žabama..., a uz koje sada

prolazi staza, koja se prostire na području Ivanić-Grada i susjed-ne Čazme. Zajedničkom akci-jom, duž staze je postavljeno petnaestak poučnih tabli koje, kao tematske cjeline, daju in-formacije o drveću, životinja-ma, kukcima, pticama, gljiva-ma... šume Marča - ispričao je Kezele, dodavši da je staza još jedan doprinos razvoju izlet-ničkoga turizma moslavačkoga kraja.

Za otvorenja staze poručeno je da svaka šuma, pa tako i Mar-ča, u kojoj rastu hrast, bukva, grab, joha, topola, bagrem..., ima puno veću vrijednost od sa-

I ovoga proljeća, već petu godinu uzastopno, Javna ustanova “Zeleni prsten”

organizirala je, ovoga puta u Šumećanima (Ivanić-Grad), susret udruga prijatelja priro-de. Ove je godine bio popraćen simboličnim otvorenjem i obi-laskom Poučne staze Marča. Dužine 2,5 kilometara, ili če-trdesetak minuta lagana hoda, prilagođena izletnicima, rodite-ljima s djecom, rekreativcima.., staza je, u suradnji s Hrvatskim šumama i udrugama prijatelja

obitavaju. Ovdje postavljene poučne table pozivaju nas da zastanemo pored njih i osluhne-mo prirodu oko sebe - rekla je M. Glasnović.

Bregana”, koji se provodi uz pot-poru Zagrebačke županije, Grada Samobora i Parka prirode Žum-berak - Samoborsko gorje.

- Blistavac je zaštićena, en-demska vrsta ribe koja je svoje-vremeno bila rasprostranjena u vodotocima dunavskog sliva, ali već duže razdoblje nije zabilježe-

na nigdje osim u potoku Bregana - rekla je tom prigodom vodite-ljica projekta Ivana Sučić. Danas je blistavac ugrožen do te mjere da mu, dodala je I. Sučić, prijeti izumiranje.

Otvaranje terenskog ureda bilo je popraćeno kraćim programom EKO Dječjeg vrtića “Izvor”.

mo okoliš, a oni stariji podsjetiti na nužnost očuvanja prirode koju smo naslijedili od svojih predaka - rekla je M. Ledinski Anić.

U sklopu svečanosti predstav-ljen je projekt Hrvatskog instituta za biološku raznolikost “Popula-cijska istraživanja ugrožene vrste ribe blistavac na području potoka

Ivana Sučić i Marija Ledinski Anić

U programu su sudjelovali mališani Dječjeg vrtića “Izvor”

Staza je, u suradnji s Hrvatskim šumama i udrugama prijatelja

prirode iz Ivanić-Grada, uređena inicijativom Dragutina Kezelea,

vlasnika i daleko izvan moslavačkoga kraja poznatoga izletišta

mih stabala u njoj. Martina Glasnović, ravnate-

ljica JU “Zeleni prsten”, ista-knula je dobru suradnju Hrvat-skih šuma i lokalne zajednice, prvenstveno s Udrugom za za-štitu prirode i Društvom prija-telja prirode Ivanić-Grada, re-kavši da se zajedništvom puno toga može napraviti - očuvati ono što imamo, ali i poboljšati postojeće stanje.

- Kad hodamo šumom, i ne razmišljamo pored kojeg stabla prolazimo, koje životinje u njoj

Postavljeno je petnaestak poučnih tabli

Pripreme za uređenje staze trajale su gotovo tri godine

Za obilazak staze potrebno je četrdesetak minuta lagana hoda

Duž staze valja i zastati

Susret udruga prijatelja prirode održava se od 2009.

Page 12: SANACIJA KLIZIŠTA I ASFALTIRANJE CESTA - · PDF file4 |broj 63 svibanj 2013. Županijska kronika Županijska kronika svibanj 2013. | broj 63 5 komunalna infrastruktura komunalna infrastruktura

23ŽUPANIJSKA KRONIKA SVIBANJ 2013. | BROJ 63

Sustav odvojenog prikupljanja otpada,

kao pilot-projekt uspostavljen u Zelini,

širit će se na sve gradove županije

POSTAVLJANJEM EDUKATIVNE PLOČE U ZELINI OBILJEŽEN DAN PLANETA ZEMLJE

Otpad nije smeće, negoiskoristiva sirovina

Građanima se u svijest treba usaditi važnost odvojenog prikupljanja otpada

Ispred Srednje škole Dragutina Stražimira u Svetom Ivanu Ze-lini postavljena je edukativna

ploča “Otpad nije smeće”. U su-radnji s Udrugom “Eko Zelina”, postavljanje je inicirala tvrtka Gos-podarenje otpadom Zagrebačke županije. Ploču su župan Stjepan

godina treba biti zelen, a to će biti samo ako svi zajedno skrbimo o okolišu - poručio je župan, podsje-tivši na uspostavu sustava odvoje-nog prikupljanja otpada, koji je u suradnji s tvrtkom Gospodarenje otpadom Zagrebačke županije, kao pilot-projekt, pokrenut upravo u Svetom Ivanu Zelini.

Javor Bojal Leš, direktor ove

tvrtke, rekao je da će se sustav od-vojenog prikupljanja otpada širiti na sve gradove županije te da tvrt-ka kroz svoje edukative akcije želi poručiti građanima da komunalni otpad nije smeće, nego iskoristiva sirovina.

- Građanima u svijest moramo usaditi važnost odvojenog priku-pljanja otpada - naglasio je.

Kožić i gradonačelnik Zeline Vla-do Žigrović simbolično otkrili u sklopu obilježavanja Dana planeta Zemlje, prigodom kojega je Udru-ga “Eko Zelina”, koja broji šezde-setak članova, organizirala izložbu domaćih eko-proizvoda, podjelu promotivnog materijala te eduka-tivna predavanja.

- U očuvanje okoliša moramo

uložiti maksimum napora, a ovo je jedan od koraka. Kroz ovakve udruge dajemo doprinos očuvanju lijepih i pitomih brežuljaka koji okružuju Zelinu - rekao je grado-načelnik Žigrović, a župan dodao da je mlade ljude, koji tek stasaju, iznimno važno uputiti u nužnost očuvanja okoliša i prirode.

- Naš 'zeleni prsten' i za stotinu

Edukativne ploče bit će postavljene u svim gradovima

Organizirana je prigodna izložba

domaćih eko-proizvoda

Upozoreno je na važnost očuvanja okoliša i prirode

DOGAĐAJI

Page 13: SANACIJA KLIZIŠTA I ASFALTIRANJE CESTA - · PDF file4 |broj 63 svibanj 2013. Županijska kronika Županijska kronika svibanj 2013. | broj 63 5 komunalna infrastruktura komunalna infrastruktura

24 BROJ 63 | SVIBANJ 2013. ŽUPANIJSKA KRONIKA 25ŽUPANIJSKA KRONIKA SVIBANJ 2013. | BROJ 63

DOGAĐAJIDOGAĐAJI

KAKO DO NOVCA EU FONDOVA

NOVI DATUMI RASPISIVANJA IPARD PROGRAMAAgencija za plaćanja u poljo-

privredi ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je nove termine natječaja za prijavu na IPARD pro-gram. Sve mjere su pred zadnjim raspisivanjem natječaja tako da korisnici koji su planirali ulagati putem IPARD programa moraju požuriti s pripremom dokumenta-cije.Mjera 101 - Ulaganja u obiteljska poljoprivredna gospodarstva; natječaj će trajati od 3. lipnja do 12. srpnja 2013.Mjera 103 - Prerada i trženje poljoprivrednih pro-izvoda; natječaj će trajati od 19. kolovoza do 30. rujna 2013.

Mjera 302 - Diverzifikacija i razvoj ruralnog prostora; natječaj će tra-jati od 30. rujna do 1. studenoga 2013.Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije na svojim INFO TOČKAMA, koje se organizi-raju svakog utorka i petka, za zain-teresirane će izraditi evidencijske

listove koji pomažu prilikom aplikacije na natječaj. INFO TOČKA je potpuno besplatna, stoga pozivamo sve korisnike iz Zagrebačke županije da nam se obrate!Sve informacije o projektima možete dobiti na broju telefona 01/6556-051 ili na e-mailu: [email protected].

INFO TOČKA je potpuno besplatna za sve korisnike

s područja Zagrebačke županije. Zainteresirani se mogu javiti na e-mail:

[email protected] ili na broj telefona 01/6556-051.

GRADSKA ZAJEDNICA SPORTSKIH UDRUGA VRBOVCA

Priznanja najboljim sportašima u 2012.

Gradska zajednica sportskih udruga Vrbovca nagradi-

la je najbolje sportaše u 2012. Najbolji mladi sportaš je An-tonio Jularić, košarkaš Cibone, bivši igrač KK “Petar Zrinski”, a najbolja mlada sportašica Ana Bulić, članica Ta-ekwondo kluba Vrbovec, višestru-ka županijska pr-vakinja. Momčad godine je Teniski klub Vrbovec, trenutno prvopla-sirana momčad 3. lige HTS-a, a kolektiv godine Ženski odbojkaški klub Vrbo-vec, trenutno u kvalifikacijama za ulazak u prvu ligu. Priznanje

zaslužnoga sportaša pripalo je nogometašu Zoranu Kelečiću, dok je trenerom godine progla-šen Robert Miković iz Streljač-kog društva PIK Vrbovec.

Priznanja najboljima, među ostalima, uručio je i zamjenik

župana Damir To-mljenović, ujed-no predsjednik Gradske zajedni-ce sportskih udru-ga Vrbovec.

Prije dodjele priznanja, Skup-ština GZSU Vr-

bovca usvojila je izvješće o radu u prošloj godini te plan javnih potreba u sportu za ovu godinu.

OPĆINA JAKOVLJE PROSLAVILA 20. GODIŠNJICU OSNUTKA

Do novog vodovodaeuropskim novcem

Jakovlje je proslavilo 20. godišnjicu osnutka općine. Načelnica Snježana Buži-

nec, za svečane sjednice, rekla je da je ova općina prema ra-zvijenosti, koju je sačinilo Mi-nistarstvo regionalnog razvoja, svrstana u III. skupinu općina i gradova, s indeksom 90,18 po-sto i stopom nezaposlenosti od 9,2 posto.

- Iako smo ponekad nezado-voljni stanjem komunalne in-frastrukture, već 30 godina u velikom dijelu imamo riješenu vodoopskrbu, plinoficirani smo, asfaltirana je većina općinskih prometnica, u gotovo sve ulice uvedena je javna rasvjeta, sa-nirano je odlagalište otpada u Kraljevom Vrhu, sagrađen dječji vrtić, uređen društveni dom, ku-pljeno je zemljište za pročistač otpadnih voda i nove vodospre-

U Jakovlju je, u prigodi dana opći-ne, otvoreno okretište školskog au-tobusa, koje će uvelike pridonijeti sigurnosti školske djece. Naime, od 242 đaka koji polaze matičnu ško-lu, njih 172 su putnici, a dosad je autobusno stajalište bilo uz glavnu

prometnicu. Asfaltirano je 600 če-tvornih metara prostora (školskoga dvorišta), a radove je u potpunosti financirala Županija. Koštali su ne-što više od 283.000 kuna. Osim ure-đenja okretišta, izvedena je odvod-nja te je postavljena ograda.

Sagrađeno okretište školskog autobusa

U suradnji sa Županijom i Fon-dom za zaštitu okoliša i ener-getsku učinkovitost uspjeli smo uložiti znatna sredstva u naše škole. Tako je proteklih godina renovirana i uređena sportska dvorana, zamije-njen je dotrajali dio krovišta, rekonstruirana je kotlovnica, uvedeno plinsko grijanje, za-mijenjeni radijatori, ugrađena nova vanjska stolarija, adapti-rani sanitarni čvorovi i svlačio-nice, nabavljena nova školska oprema, asfaltirano školsko dvorište i izgrađen novi ulaz u osnovnu školu. U naše dvije područne škole uvedeno je plinsko centralno grijanje i to-pla voda, izmijenjena je rasvje-ta, ugrađena nova vanjska sto-larija, izgrađeni su nogostupi uz školska dvorišta - podsjetila je načelnica S. Bužinec.

Osjetna sredstva uložena u škole

projekta za I. etapu kanalizacije za Igrišku ulicu, a podnesen je i zahtjev za izdavanje potvrde na glavni i izvedbeni projekt za vo-dovod u Kraljevom Vrhu.

- Ove ćemo projekte kandidi-rati za sredstva EU fondova - re-kla je načelnica Bužinec.

me u Kraljevom Vrhu... - po-brojala je načelnica, dodavši da je Općina ishodila lokacijske dozvole za kanalizaciju za cije-lo svoje područje, za asfaltiranje ulice koja spaja naselja Igrišće i Kraljev Vrh, te da je u tijeku izrada glavnog i izvedbenog

Tradicionalno, zaslužnima su uručena općinska priznanja

Trenerom godine proglašen je Robert Miković

Najbolji mladi sportaš je Antonio Jularić, a sportašica Ana Bulić

Momčad godine je Teniski klub

Vrbovec, a kolektiv godine Ženski odbojkaški

klub Vrbovec

Nužno je senzibilizirati lokalnesredine za probleme slijepih

65. OBLJETNICA RADA UDRUGE SLIJEPIH ZAGREB

Udruga slijepih Zagreb, u povodu 65. obljetnice nje-zina djelovanja, uručila je zahvalnicu Zagrebačkoj

županiji za doprinos u promicanju prava slijepih osoba. Županu Kožiću zahvalnicu je uručio Goran Denis Tomaš-ković, rekavši da udruga okuplja oko 1200 slijepih i sla-bovidnih osoba, od čega je njih 280 s prostora županije. - Najbrojnija smo temeljna udruga u RH, udružena u Hrvatski savez slijepih, čija je osnovna zadaća zaštita i ostvarivanje prava slijepih. Bavimo se i rehabilitacijskim tečajevima, opismenjavanjem naših (novih) članova na

Brailleovom pismu, a pripremamo se i za transformaciju udruge u servis socijalnih usluga, odnosno pripremamo programe za EU socijalni fond - rekao je Tomašković, istaknuvši obrazovanje i nazaposlenost najvećim proble-mom slijepih osoba. Za kraćeg susreta, kojemu je prisustvovao i zamjenik žu-pana Rudolf Vujević, ukazano je na važnost senzibilizira-nosti lokalne sredine za probleme slijepih osoba. Župan je zahvalio udruzi što potiče integraciju slijepih u normal-ni život te obećao daljnju pomoć Županije.

Udruga okuplja 280 slijepih i slabovidnih s prostora županije

Page 14: SANACIJA KLIZIŠTA I ASFALTIRANJE CESTA - · PDF file4 |broj 63 svibanj 2013. Županijska kronika Županijska kronika svibanj 2013. | broj 63 5 komunalna infrastruktura komunalna infrastruktura

26 BROJ 63 | SVIBANJ 2013. ŽUPANIJSKA KRONIKA 27ŽUPANIJSKA KRONIKA SVIBANJ 2013. | BROJ 63

Teške, umorne, bolne noge sigurno su dobro poznati problem većini od nas. Najčešće su posljedica loše ven-ske cirkulacije. Istraživanja su poka-zala da se s problemom proširenih vena susreće svaka druga osoba sta-rija od pedeset godina, a žene obo-lijevaju četiri puta češće od muš-karaca. Toplina izrazito nepovoljno djeluje na vene, jer ih dodatno širi, zbog toga je ovaj problem izraženi-ji tijekom ljetnih mjeseci. Kako bi se naši pacijenti što lakše nosili s ovom bolesti, dajemo kratak osvrt na tu temu.Prvi simptomi mogu se javiti već u mladosti u obliku umornih, teških nogu i stopala, te grčeva tijekom tjelesne aktivnosti, koji prolaze na-kon odmora, no jednako se tako po-novno uporno vraćaju. Često se jav-lja otok nogu, hladna stopala, trnci u ekstremitetima, grčevi prilikom spa-vanja, svrbež kože, promjene u boji kože (blijeda, plavkasta ili ljubičasta), otvrdnuća, pa sve do pojave rana koje teško zacjeljuju. Smatra se da je bolest nasljednog karaktera, no značajno joj pridonosi prekomjerna tjelesna masa, određe-na zanimanja koja uključuju dugo-trajno stajanje, ravna stopala, puše-nje, trudnoća... Napominjemo kako i određeni lijekovi mogu pogoršati ovu bolest, poput hormonske nado-mjesne terapije te oralne kontracep-cije (lijekovi za sprečavanje začeća).Da bi se ova bolest donekle mogla držati pod kontrolom, treba se pridr-žavati sljedećih savjeta: - smanjiti tjelesu masu, prestati puši-ti, odlaziti u šetnju, vježbati (čime se potiče cirkulacija), izbjegavati dugo-trajno stajanje ili sjedenje na istom mjestu, izbjegavati nošenje visokih potpetica (u niskim petama mišići više rade i time potiču cirkulaciju),

LJEKARNE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Prevencija i liječenje proširenih vena

Istraživanja su pokazala da se s problemom proši-renih vena susre-će svaka druga osoba starija od pedeset godina, a žene obolijevaju četiri puta češće od muškaraca

odmarati noge na povišenom polo-žaju;- ljeti noge ne izlagati suncu, po mo-gućnosti što više hodati u vodi do pojasa ili, pak, naizmjence ih tuširati toplom pa hladnom vodom.Dokazano učinkovitom metodom prevencije i liječenja pokazalo se no-šenje elastičnih kompresivnih čara-pa ili zavoja, koje je potrebno staviti odmah ujutro prije ustajanja i nositi ih cijeli dan. Od pomoći mogu biti ra-zličiti farmakološki pripravci u obliku krema, gelova ili, pak, tableta. Najče-šće se koriste preparati s ekstraktom sjemenki divljeg kestena. Oni mogu dovesti do značajnog olakšanja jer djeluju na uklanjanje oteklina, a ta-kođer jačaju stjenke krvnih žila i po-boljšavaju njihovu elastičnost.Poželjno je uzimanje vitamina C koji također jača stjenke krvnih žila te magnezija koji značajno umanjuje grčeve. Kako se pacijenti često žale na svrbež kože, od pomoći im svaka-ko mogu biti kreme s nevenom ili s dekspantenolom, koji potiču obno-vu osjetljive kože u području vena. Česta je upotreba i heparinskih kre-ma koje sprečavaju stvaranje ugru-šaka. Ovime se bolest može držati pod kontrolom, no ukoliko se zane-maruje, često završava komplikaci-jama koje zahtijevaju ozbiljno lije-čenje, a one mogu biti i opasne po život. Ukoliko se stvore ugrušci, oni krvotokom mogu dospjeti u plu-ća te izazvati plućnu emboliju. Če-sta komplikacija su upale, rane i kr-varenja.Danas postoje napredne metode koje pokazuju veliki uspjeh u liječe-nju ove bolesti poput sklerozacije pjenom čime se postiže sljubljivanje zidova vene i njeno postupno nesta-janje kroz nekoliko mjeseci.

Smatra se da je bolest nasljed-nog karaktera, no značajno joj pridonosi preko-mjerna tjelesna masa, zanimanja koja uključuju du-gotrajno stajanje, ravna stopala, pu-šenje, trudnoća...

U Zaprešiću je održan cjelovečernji koncert “Uz gangu, bukaru i Kru-noslava Kiću Slabinca..”. Organizirali su ga Klub Ciste Velike i prijatelja iz Zagreba i POU Zaprešić. Na koncertu su bili župan Stjepan Kožić i njegov zamjenik Damir Tomljenović.

'Uz gangu i bukaru'

Humanitarni koncert, u sportskoj dvorani u Svetom Ivanu Zelini, organi-zirala je Udruga “Srce”. Organizacija ovakvih koncerata jedan je od načina prikupljanja sredstva za redoviti rad ove udruge, koja brine o djeci s teš-koćama u razvoju i osobama s invaliditetom. Pokrovitelj koncerta, na kojemu su nastupili poznati hrvatski estradni izvođači, bila je i Zagrebačka županija, pa je na njegovu početku župan Stjepan Kožić zahvalio svima koji brinu o štićenicima Udruge “Srce”, te obećao da će Županija i dalje potpomagati njihov rad.

Humanitarni koncert Udruge 'Srce'

Za državnu smotru predloženi puhači iz Dubravice i Stankova

U VRBOVCU ODRŽANA 27. SMOTRA PUHAČKIH ORKESTARA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Limena glazba KUD-a Sveta Ana Rozga (Dubravica) u “A” kategoriji

i Puhački orkestar DVD-a Stankovo u “C” kategoriji predloženi su za dr-žavnu smotru puhačkih orkestara u Novom Vinodolskom. Izlučna, županijska smo-tra održana je u Vrbovcu. Sudjelovali su: Limena glazba Vrbovec (dirigent Jurica Bažant), Puhački orkestar Zaprešić (diri-gent Natalija Jarec), Li-

mena glazba KUD-a Sveta Ana Rozga (dirigent Marko Bobičanec), zatim Puhački orkestar DVD-a Stankovo, Puhački orkestar DVD-a Cvetković i Limena glazba DVD-a Plešivica (diri-

gent orkestara je Dragu-tin Fabijanić) te Puhački orkestar DVD-a Petrovina, Puhački orkestar DVD-a Domagović i Puhački or-kestar DVD-a Gornji Desi-nec (dirigent orkestara je Petar Fabijanić).

MEĐUNARODNI SAJAM TURIZMA, TRADICIJE I DOGAĐANJA RURALNIH PODRUČJA 'EKO ETNO TOUR 2013'

Enogastronomija i turizam 'zelenoga zagrebačkog prstena'

S naglaskom na robne marke, poput šunke “Grof” i sira

“Dragec”, te domaće eko-proi-zvode, Zagrebačka županija se, u suradnji s Turističkom zajed-nicom, predstavila na Međuna-rodnom sajmu turizma, tradici-je, enogastronomije, proizvoda, usluga i događanja ruralnih po-dručja “Eko Etno Tour 2013”. Sajam je održan u zagrebačkome Boćarskom domu, a bio je pri-goda da se posjetiteljima skrene pažnja i na turističku ponudu 'ze-lenoga zagrebačkog prstena'.

- Imamo sve bolje rezultate,

Županija u turizam godišnje

ulaže oko 3 milijuna kuna

dio turista koji dolazi u Zagreb, posjeti i županiju. Našim se pot-

porama po-većao i broj smještajnih kapaciteta - za obilaska sajma ko-mentirao je župan Stje-

pan Kožić. Sajam je, uz promotivnu pro-

daju eko-proizvoda, bio popra-ćen tematskim radionicama, stručnim skupovima i predava-njima.

Državna smotra

održat će se u Novom

Vinodolskom

Samoborski bermet

Bedenički proizvodi

Nastup naših izlagača, u suradnji s Turističkom zajednicom, organizirala je Zagrebačka županija

DOGAĐAJIDOGAĐAJI

Vrbovečki med

Page 15: SANACIJA KLIZIŠTA I ASFALTIRANJE CESTA - · PDF file4 |broj 63 svibanj 2013. Županijska kronika Županijska kronika svibanj 2013. | broj 63 5 komunalna infrastruktura komunalna infrastruktura

29ŽUPANIJSKA KRONIKA SVIBANJ 2013. | BROJ 63

VINA ZAPREŠIĆKOG KRAJA I GASTRO PONUDA KOJA SE S NJIMA SLJUBLJUJE

'Vino u brdovečkoj čaši' Manifestaciju je pokrenula

udruga 'Ekoturistiko'

Kakvoća je osjetno uznapredovala, negdašnje kiseliše zamijenila su sor-tna, kvalitetna vina. Želja je da i za-

prešićki kraj, kroz godinu, dvije, ima svoju vinsku cestu - rekao je Stjepan Esih, direk-tor Turističke zajednice “Savsko-sutlanska dolina i brigi”, za otvorenja ovogodišnje, na inicijativu Udruge “Ekoturistiko” sedmi puta organizirane, manifestacije “Vino u brdoveč-koj čaši”. Esih je dodao da je namjera manife-stacije, ove godine održane u novoj sportskoj dvorani u Brdovcu, približiti posjetiteljima kakvoću (i paletu) zaprešićkih, brdovečkih, marijagoričkih, bistranskih... vina, ali i gastro ponude koja se uz njih veže.

Manifestaciju je otvorio žu-pan Stjepan Kožić, rekavši da je proteklih deset go-dina na prostoru županije, zahvaljujući i županijskim subvencijama, posađeno 1,5 milijuna loznih cijepova, da veseli što se proizvod-njom vina bavi sve više mladih visokoobrazovanih osoba te da vjeruje da će naši vinari biti uspješni i na tržištu EU, gdje opstaju samo najbolji. - Vinarima smo pomagali dosad, pomagat ćemo im i ubuduće - poručio je župan.

Uspješni i na tržištu EU

Mirjana Lipić, predsjednica Udruge “Eko-turistiko”, podsjetivši na početke ove mani-festacije, također je izrazila zadovoljstvo što su vinari zaprešićkoga kraja zadnjih godina puno postigli, te je zahvalila Županiji na po-moći pri organizaciji priredbe. Udruga “Eko-turistiko”, osnovana prije 13 godina, dodala je, bavi se očuvanjem kulture i povijesti ovo-ga kraja, a njezini članovi, među ostalim, rade pekmeze, proizvode rakije, izrađuju makete tradicijskih kuća...

Posebnost ovogodišnje manifestacije bio je kuharski dvoboj - s jedne strane štednjaka, pripremajući brdovečki ručak, bili su Davor Dretar, Vid Balog i Adam Končić, a s druge strane načelnik Alen Prelec, diretkor TZ Stje-pan Esih i brdovečki župnik Ivan Gretić.

Kroz godinu, dvije županija bi mogla dobiti još jednu vinsku cestu

Vinska kraljica Iva Braje i

Mirjana Lipić

Manifestaciju su upotpunili nastupi KUD-ova

Sudjelovale su udruge vinara

DOGAĐAJI

Page 16: SANACIJA KLIZIŠTA I ASFALTIRANJE CESTA - · PDF file4 |broj 63 svibanj 2013. Županijska kronika Županijska kronika svibanj 2013. | broj 63 5 komunalna infrastruktura komunalna infrastruktura

30 BROJ 63 | SVIBANJ 2013. ŽUPANIJSKA KRONIKA 31ŽUPANIJSKA KRONIKA SVIBANJ 2013. | BROJ 63

TURIZAMTURIZAM

Adresa: Pavlovčani 12C, 10450 Jastrebarsko Tel.: +385 (0)98 246256, +385 (0)98 365986 Mail: [email protected] Internet stranica: www.cibandrago.com

Radno vrijeme: po dogovoru Smještaj: 12 osoba

Adresa: Žumberak, Jurkovo Selo 42, 10455 Kostanjevac Tel.: +385 (0)1 6272145, +385 (0)98 475524Mail: [email protected], [email protected] Internet stranica: www.podzumberak.com

Radno vrijeme: po dogovoru Smještaj: 8+2 osoba

Adresa: D. Zdenčina, K.Vodopića 7, 10 450 Jastrebarsko Tel.: +385 (0)1 6288102, +385 (0)91 5131748Mail: [email protected] Internet stranica: www.simanovic.hr

Radno vrijeme: prema dogovoru Smještaj: 13 osoba

Seosko domaćinstvo Ciban

Adresa: Ivana Turka 50, 10292 Šenkovec, Brdovec Tel.: +385 (0)1 3391129, +385 (0)95 5369297Mail: [email protected]

Radno vrijeme: ponedeljak - nedelja 11:00 - 23:00 Smještaj: 5 osoba

Seoski turizam “Stara Preša”

Adresa: Prodindol 54, 10453 Sv. Jana Tel.: +385 (0)1 6287372, +385 (0)98 281583Mail: [email protected] Internet stranica: www.jana.hr

Radno vrijeme: 10.00-22.00 Smještaj: 16 osoba

Vinska kuća Jana

Adresa: Klake 40, 10 435 Klake, Samobor Tel.: +385 (0)1 3382335, +385 (0)98 9288773Mail: [email protected] Internet stranica: www.etno-kuca.hr Radno vrijeme: tijekom cijele

godine, ali prema najavi i dogovoru Smještaj: 3 odrasle osobe ili 2 odrasle i 2 djece

Seoski turizam Slakoper Zavičajna zbirka Etno kuća pod Okićem

Seosko domaćinstvo “Podžumberak” Turističko seosko gospodarstvo Šimanović

Adresa: Šumećani, 10313 Graberje Ivanićko Tel.: +385 (0)1 2889900, +385 (0)91 2820496Mail: [email protected] Internet stranica: www.kezele-vino.hrRadno vrijeme: 12.00-18.00, ili prema dogovoru Smještaj: 30 osoba

Kezele selski turizamAdresa: Hrastje Plešivičko 24, 10450 Jastrebarsko Tel.: +385 (0)1 6281865, +385 (0)98 227678

Mail: [email protected] Internet stranica: www.kolaric-vina.hrRadno vrijeme: po dogovoru Smještaj: 50 osoba

Adresa: Sobočani, 10312 Kloštar Ivanić Tel.: +385 (0)1 2880000, +385 (0)98 1770998, +385 (0)98 204522Mail: [email protected] Internet stranica: www.ladanjkodstrica.hr

Radno vrijeme: utorak - nedjelja 12.00 h - 22.00 h i po dogovoru Smještaj: 6 osoba, 4 sobe

Malo gospodarstvo Kolarić Ladanj kod strica

Adresa: Nespeš 8b, 10 382 Donja Zelina Tel.: +385 (0)1 2043491, +385 (0)98 377907Mail: [email protected] Internet stranica: www.vina-kos-jurisic.hr

Radno vrijeme: po dogovoru Smještaj: 2 osobe

Adresa: Medven Draga 13, 10 454 Krašić, Čunkova Draga 19, 10 455 Kostanjevac (udaljenost Medven Draga-Čunkova Draga 700 m) Tel: 385 (0)1 6270347, 385 (0)95 9062783 Mail: [email protected]

Internet stranica: www.imanje-medven.com Radno vrijeme: po najavi Smještaj: 7 osoba

Kos-Jurišić Seoski turizam Medven

Page 17: SANACIJA KLIZIŠTA I ASFALTIRANJE CESTA - · PDF file4 |broj 63 svibanj 2013. Županijska kronika Županijska kronika svibanj 2013. | broj 63 5 komunalna infrastruktura komunalna infrastruktura

Petnaest godina rada, prigodnim programom svih uzrasta, obilježile su “Svetojanske ma-žoretkinje”, udruga koja danas oko mažoret plesa okuplja više od stotinu djevojaka ja-skanskoga kraja. Svečanosti je, uz predsjed-nika Europskog mažoret saveza Alena Šćurica te druge goste, prisustvovao i župan Stjepan Kožić, koji je u ime Županije primio zahvalu za dosadašnju pomoć ovoj udruzi. - Mladost je naša budućnost, ona će i dalje

imati našu potporu - rekao je župan, podsje-tivši na značajna proračunska sredstva koja se, kroz ulaganja u prosvjetu, ulažu u mlade. Izuzetno ponosan na djevojke, dosad ih je kroz ovu udrugu prošlo više od 300, Nikola Iv-čec, predsjednik “Svetojanskih mažoretkinja” od prvoga dana njihova osnutka, ponosan je i na dosad postignute rezultate. Najuspješniji je bio treće mjesto seniorskog sastava na Eu-ropskom prvenstvu 2011. godine.

Slavile 'Svetojanske mažoretkinje'