seminar

Naglašavanje toponima u hrvatskim elektroničkim medijima

Kolegij: Ortoepija hrvatskog jezika

Profesor: Gordana Varošanec-Škarić

Gabrijela Kišiček

Studenti: Marija Vrbančić i Andrija Vuk

ONOMASTIKA (eng. onomastics):

je znanost koja proučava imena, grana jezikoslovlja koja se bavi

istraživanjem povijesnih dokumenata kao i ostale filološke discipline s tom razlikom da se imena mijenjaju više i

nepravilnije od ostalih riječi

(Dr. Robert Lawrence Trask)

• ANTROPONIMI: prezimena te osobna imena ljudi

• TOPONIMI

• TOPÒNIM (grč. topos – mjesto, kraj + onoma – ime, naziv) : ime ljudskog naselja odn. ime geografskog pojma

• TOPONIMIJA: znanstvena disciplina koja proučava toponime

• VRSTE:

• ljudska naselja (gradovi, sela, pokrajine…)

• hidronimi (imena rijeka, jezera i mora)

• oronimi (imena planina)

IMENOVANJA i PREIMENOVANJA NASELJENIH MJESTA

OJKONIM: ime naselja (grč. oikos – dom, kuća + onoma - ime )

Jedan od značajnijih onomastičkih problema je imenovanje i preimenovanje naseljenih mjesta. Prema popisu stanovništva iz 1971. u trajanju od 23 godine, u Jugoslaviji je evidentirano 4400 različitih promjena imena naseljenih mjesta, odn. 14,3% mjesta doživjelo je neku promjenu.

To se može ilustrirati podacima o službeno utvrđenim imenima mjesta od 1948. do 1963. godine.

HRVATSKA

1948. 1953. 1958. 1961. 1963.

12044 6704 6088 6078 6745

Razlog smanjenja broja naselja je urbanizacija i promjene u shvaćanju točno što se smatra pod definicijom samostalno naselje. U Hrvatskoj je bila primjenjena definicija po kojoj je naselje, svako nastanjeno mjesto s posebnim imenom.

Samostalnim naseljem su smatrana naselja sa vlastitim teritorijem, a nesamostalnim ona naselja koja su se nalazila na teritoriju nekog samostalnog naselja.

Prema toj su definiciji gradovi, sela samostalna naselja.

Sukladno toj definiciji novi ojkonimi nastaju na tri načina:

• A - pri imenovanju naselja koja nastaju osnivanjem, tj. Naselja koja nisu postojala ni u kojem obliku

• B – imenovanjem naselja koja se pojavljuju kao nova pri promjeni sastava naselja

• C – pri preimenovanju pri čemu nema promjena u sastavu naselja

A - imenovanje naselja koja nastaju osnivanjem

Mjesta koja nisu postojala prije u nekom obliku nego nastaju na teritoriju drugog mjesta dobila su imena po principu:

Novi/Nova + staro ime

(Nova Gorica, Novi Travnik, Novi Marof itd.)

B – Imenovanja nastala promjenom u sastavu

1. Spajanje više naselja (Mrkonjići + Oprašići – Borika, Lučine + Pađani + Gračac Grad – Gračac)

2. Cijepanje postojećih te izdvajanje iz postojećih (Podgorje Stubičko - Gornja i Donja Podgora)

C – PREIMENOVANJE

Dijelimo u tri skupine:I. Preimenovanja kojima je uzrok dotadašnji ojkonim:1. Izmjena starih ojkonima (naš oblik Pulj, a prema tal.

uzeto je Pola – Pula)2. Izmjena pogrdnih i neprikladnih ojkonima ( selo Svinjar

- selo Davor, selo Svrzigaće – Požeški Milanovac)3. Izmjena ideološki obilježenih ojkonima (selo Žabno –

Sveti Ivan – Žabno, Nedelšćak – Sveta Nedjelja)4. Preimenovanje zbog istoimenosti (Bistrica – Bistrica

Moračka, Purga – Purga Lepoglavska)5. Ispravljanje (Ivančević - Ivančevo)

II. Imenovanje po poznatim osobama

(Titograd , Tomislavac itd.)

III. Preimenovanje bez vidljivih uzroka

(Dobra Bukovska - Mala Dobra,

Donji Dolac – Primorski Dolac)

Kao opći zaključak može se reći da je imenovanju i preimenovanju potrebno vrlo ozbiljno pristupiti, ako je ojkonim ustaljen, ne bi ga trebalo mijenjati, a kada se ipak mijenja treba težiti da se odabere onaj oblik koji je uobičajen u njegovoj okolici, te je potrebno savjetovanje širokog kruga stručnjaka; lingvista, onomastičara, a posebno lingvista.

Ősijēka ili Osijéka?

Među neobično i pogrešno naglašenim riječima koje se mogu čuti u TV i radio emisijama, svoje mjesto ima i imenica (tj. toponim) Osijek. Naglasak se Osijeka ne odnosi samo na slučajan ili nemaran izgovor kojeg padežnog oblika, već o pogrešnom naglašavanju određenih padeža, poglavito genitiva i dativa, a čest je isti pogrešan naglasak i u instrumentalu - dugouzlazni na drugom slogu:

Ősijēk, Osijéka, Ősijéku, Ősijékom

Takva naglasna sklonidba supostoji uz drukčiju, onu kojoj se u svim padežima čuva naglasak koji je u nominativu – kratkosilazni na prvom slogu:

Ősijēk, Ősijēka, Ősijēku, u Ősijēku, Ősijēkom

Teorijski pogled na ovo pitanje, kazuje da bi

dvojbe oko naglasaka moglo i trebalo biti samo u lokativu ali ne i u drugim padežimma. Prema tomu:

Ősijēk, Ősijēka, Ősijēku, u Ősijéku, Ősijēkom

Svojim naglasnim obilježjima Osijek pripada naglasnoj skupini onih dvosložnih imenica koje u nominativu jednine imaju prvi slog kratak i naglašen , drugi slog dug i nenaglašen, a kojima se samo u lokativu jednine osnovni naglasak može preinačiti (promijeniti mjesto, duljinu i ton). Toj bi naglasnoj skupini pripadale i imenice oblik, pogled, korak… Prema tome, u naglasnoj sklonidbi jednine navedenih imenica naglasak mogao preinačiti samo u lokativu, a preinaka bi bila neistoslogovna: osim promjene duljine i tona, mijenja se i slog koji nosi naglasak.

N Ősijēk, Őblīk, Pőglēd, Kőrāk

G Ősijēka, Őblīka, Pőglēda, Kőrāka

D Ősijēku, Őblīku, Pőglēdu, Kőrāku

L Osijéku, Oblíku, Poglédu, Koráku

Prikazana naglasna sklonidba temeljena je na starom jezičnom i normativnom pravilu koje je već pomalo daleko od suvremenog standardnog jezika, pa suvremene gramatike dopuštaju i u lokativu isti naglasak kao i u svim drugim padežima.

L Ősijēku, Őblīku, Pőglēdu, Kőrāku

*spikeri hrvatskog radija

Bjelovar i Koprivnica Bosni i HercegoviniBrisbaneBruxellesČakovecDubrovnikNehrvatskaIz RusijeIz Sarajeva


Jadranu

Karlovac

Katar

Knin

Krapina

Kutjeva

Mali Lošinj

Metković


Moskva

Njemačka

Ogulin

Osijek

Palagruža

Pazin

Ploče

Podno Velebita


Požega

Prag

Pula

Rijeka

Sisak

Sjedinjenih Država

Slavonski brod

Slovačka


Slovenije

Sljeme

Šibenik

U Ateni

U Dalmaciju

U Gospiću

U Perthu

U Splitu


U Zadru

Virovitica

Vukovar

Zavižan

Literatura:

R. L. Trask, “Lingvistički pojmovi”, šk 2005.V. Anić, “Rječnik hrvatskog jezika”, Novi

Liber 1998.M. Lončarić, “Časopis za kult. hrv. knjiž.

jezika”, HFD, 1978.S. Ham, “Časopis za kult. hrv. knjiž. jezika,

HFD

seminar

Documents