1

Tečaj za turističke vodiče

Seminarski rad

Dvor Barnagor

Sveta Ana

Vinske staze

Pripremila:

Ivana Kranţelić

Čepelovac, 27.11.2013.

2

3

HRVATSKA

opći i zemljopisni podaci

Hrvatska je jadranska srednjoeuropska zemlja. Smještena je izmeĎu Slovenije na zapadu,

MaĎarske na sjeveru, Srbije i Crne Gore te Bosne i Hercegovine na istoku, dok ju Jadransko

more dijeli od susjedne Italije.

Ovakav povoljan geografski poloţaj i dobre prometne veze omogućavaju dolazak turista do

njenih mnogobrojnih lijepih destinacija.

Hrvatska drţava ima površinu kopna od 56.538 km2, a obalnog mora oko 31.900 km2.

Hrvatski je Jadran najbliţe toplo more za mnoge Europljane, te je ujedno i jedno od

najljepših. Morska obala, uključivši otoke, duga je 5.700 km i jedna je od najrazvedenijih

obala Sredozemlja, te sa svojih 1.185 otoka, otočića i hridi s pravom brani svoj naziv zemlje

tisuću otoka. Najveći otoci su Krk i Cres.

U Hrvatskoj postoje dvije klimatske zone. U unutrašnjosti prevladava umjerena kontinentalna

klima, djelomice i planinska, dok područjem uzduţ jadranske obale vlada ugodna

mediteranska klima s mnogo sunčanih dana i temperaturom mora koja u ljetnim mjesecima ne

pada ispod 20 °C. Ovakva ugodna klima pogoduje cjelodnevnom uţivanju u blagodatima

jadranske obale. Prosječna temperatura u unutrašnjosti: siječanj 0 do 2°C, kolovoz 19 do

23°C; prosječna temperatura u primorju: siječanj 6 do 11°C, kolovoz 21 do 27°C; temperatura

mora zimi je 12°C, a ljeti oko 25°C.

Po Popisu stanovništva 2011. godine na površini od 56.542 km² u Republici Hrvatskoj je

ţivjelo 4,284.889 stanovnika. Gustoća naseljenosti je 75,8 stanovnika/km².

4

Razvedena Jadranska obala s mnoštvom otoka i kristalno plavim morem koje slovi za jedno

od najčišćih mora Sredozemlja.

Pitomo breţuljkasto hrvatsko Zagorje na sjeveru pruţa obilje mogućnosti za uţivanje u

prirodi i gastronomiji.

5

Hrvatski politički sustav

Republika Hrvatska je po svom drţavnom ureĎenju republika, s demokratski izabranim

parlamentom - Hrvatskim saborom kao najvišim predstavničkim tijelom graĎana, i

predsjednikom Republike kao drţavnim poglavarom.

Republika Hrvatska proglasila je svoju samostalnost i neovisnost na temelju Ustavne odluke o

suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, koju je Hrvatski sabor donio 25. lipnja 1991.

Ustav Republike Hrvatske je najviši pravni akt u Republici Hrvatskoj.

Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992.

Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za

europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlanskog ugovora, Europske unije (od

2004. je bila kandidat za ulazak u Europsku uniju, a proces pristupanja zemlje Uniji priveden

je kraju 1. srpnja 2013. godine).

Drţavni simboli Republike Hrvatske su :

- hrvatski grb

- hrvatska zastava

- himna Lijepa naša domovino

Hrvatski grb sastoji se od najstarijeg poznatog grba Hrvatske, grbova Dubrovačke Republike,

Dalmacije, Istre i Slavonije.

6

Nacionalni parkovi i zaštićena područja

Hrvatska prirodna i kulturna baština iznimno je bogata. Moţemo se pohvaliti sa osam

nacionalnih parkova, deset parkova prirode i mnogo zaštićenih područja.

Nacionalni parkovi Hrvatske su:

1. Brijuni

2. Kornati

3. Krka

4. Mljet

5. Paklenica

6. Plitvička jezera

7. Risnjak

8. Sjeverni Velebit

Nacionalni park Plitvička jezera najstariji je, najveći i najposjećeniji nacionalni park

Hrvatske. Sastavljen od dolomita i vapnenačkih stijena specifičan je geološki fenomen sa

izvanredno razvijenom biološkom raznovrsnošću. TakoĎer je i izvor rijeke Korane.

7

Otok Mljet, po mnogima najljepši i najzeleniji otok Mediterana.

Kornati, najgušća otočja skupina na Sredozemlju, sastoje se od 150 otočića.

Sjeverni Velebit osim što je poznat po očuvanosti prirodne divljine stanište je i endemske

biljke Velebitke degenije.

8

Osim zaštićenih prirodnih ljepota Hrvatska se našla i na popisu svjetske kulturne baštine nulte

kategorije pod zaštitom UNESCA zbog izuzetne očuvanosti spomenika i njihovog povijesnog

značaja.

To su :

1. Dioklecijanova palača i srednjevjekovni Split

2. Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku

3. Nacionalni park Plitvička jezera

4. Povijesna jezgra Trogira

5. Ranokršćanski kompleks Eufrazijeve bazilike u Rovinju

6. Stari grad Dubrovnik

7. Starogradsko polje

Grad Dubrovnik, „biser Jadrana“, naša najpoznatija turistička destinacija, U srednjem vijeku

postao je kao Dubrovačka Republika jedini grad-drţava na istočnoj obali Jadrana koji je

konkurirao Mletačkoj Republici.

Dioklecijanova palača u Splitu jedno je od najznačajnijih djela kasnoantičke arhitekture.

9

ZAGREB

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske, i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Povijesno gledano, Zagreb je izrastao iz dva naselja na susjednim brdima, Gradeca i Kaptola,

koji čine jezgru današnjeg Zagreba, njegovo povijesno središte.

Zagreb danas predstavlja upravno, gospodarsko, kulturno, prometno i znanstveno središte

Hrvatske. Poloţajem i kulturom spada u gradove Srednje Europe.

Grad Zagreb je posebna jedinstvena, teritorijalna, upravna i samoupravna jedinica koja ima

poloţaj ţupanije.

Crkva Sv. Marka spada u najpoznatije i najstarije spomenike i simbole grada Zagreba.

Podizana je zajedno s nastankom Gradeca. Stradala je u naletu Mongola, 1242. godine, a

obnovljena je 1256. Crkva Sv. Marka poznata je po raskošnom juţnom portalu iz 14. stoljeća

s kipovima dvanaest apostola, a na sjeverozapadnom zidu nalazi se kopija najstarijeg

zagrebačkog grba (Gradeca) iz 1499. godine.

Trg bana Jelačića središnje je mjesto u gradu kojim dominira kip Josipa bana Jelačića.

10

KOPRIVNIČKO- KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA

Republika Hrvatska podijeljena je na dvanaest ţupanija. Ţupanija je nekoliko prostorno

povezanih općina i gradova u jednu regionalnu cjelinu (osim Grada Zagreba koji je zasebna

jedinica). Ţupanije obavljaju poslove od područnog (regionalnog) značaja, a koji nisu

Ustavom i zakonima dodijeljenim drţavnim tijelima. Obiljeţja ţupanije su grb i zastava.

Hrvatske ţupanije su:

Zagrebačka,Krapinsko – zagorska,Sisačko- moslavačka,Karlovačka,Varaţdinska,

Koprivničko- kriţevačka, Bjelovarsko- bilogorska, Primorsko- goranska, Ličko-senjska,

Virovitičko- podravska, Poţeško- slavonska, Brodsko- posavska, Zadarska, Osječko-

baranjska, Šibensko- kninska, Vukovarsko- srijemska, Splitsko- dalmatinska, Istarska,

Dubrovačko- neretvanska, MeĎimurska, Grad Zagreb.

Hrvatske ţupanije nisu jednako razvijene. Grad Zagreb, dalmatinske ţupanije, Istra te sjever

Hrvatske u nešto su povoljnijem ekonomsko- gospodarskom poloţaju zbog raznih faktora kao

što su turizam, razvijena industrija i sl.

Koprivničko- kriţevačka ţupanija spada u srednje razvijene hrvatske ţupanije prvenstveno

zbog prisutnosti Podravke, jedine hrvatske multinacionalne kompanije koja proizvodi hranu.

Na hrvatskoj razini prepoznatljiva je još i tvornica lijekova Belupo te pivovara Pan.

Te tvornice osim što zapošljavaju velik broj stanovništva svojim razvojem pomaţu i ostale

institucije kao što su škole, dječji vrtići, usluţne djelatnosti i sl.

Simbol koprivničko- kriţevačke ţupanije je PIJETAO/ PEVEC, logo i trade- mark Podravke,

ali i simbol otpora prema turskim osvajanjima (Grad ĐurĎevac, Legenda o picokima).

Glineni pijetao nalazi se na pročelju mnogih seoskih kuća kao simbol blagostanja i plodnosti.

Pijetla je kao svoj simbol uzeo i najuspješniji hotel „Picok“ koji se nalazi u ĐurĎevcu.

Zaključno- pijetao je u ovoj ţupaniji i najčešća domaća ţivotinja, ukras svakog dvorišta, drţan

više kao statusni simbol nego iz stvarne potrebe.

Pijetla / Peveca oslikao je i svaki slikar, velikan hrvatske naivne umjetnosti, a upravo je u

11

ovoj ţupaniji sjedište naivne umjetnosti u malenom selu pokraj Drave, Hlebinama.

Pijetao/ pevec Ivana Večenaja, ulje na staklu

Fenomen hrvatske naive široko je poznat u svijetu i jedno je od najvaţnijih kulturnih, a

ujedno i turističkih proizvoda Podravine.

Naivna umjetnost potekla je iz Hlebina. Tri utemeljitelja grupe ZEMLJA (Hegedušić, Mraz,

Virius) ţeljeli su dokazati da umjetnički neškolovani ljudi mogu stvarati umjetnost

TakoĎer su ukazali na loše uvjete ţivota i siromaštvo hrvatskog sela, dakle usvojili su kritički

stav prema socio- političkim ureĎenju u to vrijeme.

Iako samouki, njihov rad postao je poznat širom svijeta. Proglašen je „čudom hrvatske naivne

umjetnosti“.Preteča njihovih slika bile su religiozne sličice na staklu koje su prikazivale svece

nazivom GLAŢE, a kojima se nije navodio autor već su spadale u narodnu baštinu i bile su

dio lokalnih vjerskih graĎevina. Drugi val naivne umjetnosti dogodio se nakon drugog

svjetskog rata i iz njega su izašla i imena koja su i danas poznata u svijetu : Mijo Kovačić,

Ivan Večenaj, Ivan Lacković Croata, Dragan Gaţi.Hrvatska naiva bila je najpopularnija

sedamdesetih godina prošlog stoljeća zbog činjenice da su poznati povjesničari umjetnosti

poput Josipa Depola, Dimitrija Bašićevića i Vladimira Crnkovića uloţili velik trud da

hrvatske naivce prezentiraju na svjetskoj umjetničkoj sceni. Danas, iako u opadanju interes za

hrvatsku naivu postoji , no nema više velikih i originalnih autora već današnji naivci stilski

oponašaju nekoga od svojih slikarskih uzora iz prošlosti.

Današnja hlebinska galerija dosta loše funkcionira i ne privlači više posjetitelje kao nekad no

pojavila su se nova mjesta koja to čine. Galerija Josipa Generalića dopunjuje i obogaćuje

bogatstvo naive i turističke sadrţaje. Zanimljiv je i mali muzej ureĎen u zidanici kraj

Generalićevog atelijera – riječ je o kolekcionarskoj zbirci koja prikazuje ţivot jedne tipične

podravske seoske obitelji s početka stoljeća.U hlebinskoj crkvi sv. Katarine je kriţni put

ilustriran radovima slikara naivaca. Na glavnom gradskom trgu u Zagrebu postoji Galerija

naivne umjetnosti u kojoj se na dostojan način još uvijek afirmira jedan od hrvatskih brendova

12

IZMEĐU DRAVE I BILOGORE

Samo ime Podravina govori nam da je regija dobila ime po rijeci Dravi.

S jedne strane Drava, s druge Bilogora (i Kalnik) snaţno su odredili karakter ljudi.

Drava je zbog svojih podzemnih voda odgovorna za mnoge prekrasne šume hrasta (šuma Repaš) .

Četiri od njih, čija se starost procjenjuje na 380 godina nalaze se u selu Ţdala i zbog svojih osobitosti

proglašeni su Spomenicima prirode.

Područje ušća Drave i Mure na samoj maĎarskoj granici kod sela Legrad proglašeno je Parkom

prirode.

U neposrednoj blizini nalazi se i ptičji rezervat Paţut.

Zbog svoje izvanredne ljepote, čistoće i biološke raznolikosti Drava je prozvana europskom

Amazonom.

Stari zanati poput ispiranja zlata izumrli su, no čista priroda, obilje ribe i biljno bogatstvo privlače

zaljubljenike u prirodu.

Bilogora je zbog svog poloţaja, mnogo sunca i umjerene klime idealna za uzgoj vinove loze čime se u

ovom kraju većina ljudi i bavi.

Bilo da to rade profesionalno ili iz hobija, gotovo svaki Podravec ima svoju klet- utočište od stresa i

izvor ugode, hedonizma i strpljivog uzgoja loze koja će dati kvalitetno vino.

Pučka umjetnost vezana uz „goričarenje“ uključuje vezenje stolnjaka sa humorističnim porukama iz

svakodnevnog ţivota, pjesme napitnice, poeziju te slikarstvo koje oslikava obrede branja groţĎa.

Ako Dravu zovemo europskom Amazonom, Bilogorski dio mogli bismo nazvati hrvatska Provansa.

13

GRAD ĐURĐEVAC

Stari grad ĐurĎevac, odnosno utvrda na pilovima najpoznatiji je simbol grada. Uz nju se veţe Legenda

o Picokima koja je gradu dala prepoznatljivi turistički karakter.

Svakog lipnja u ĐurĎevcu se odigrava trodnevna manifestacija koja uključuje sve turističke segmente,

od gastronomije, etnologije, kulture, sporta, kazališta do centralne predstave uprizorenja legende pod

zidinama.

Sam grad razvio se oko utvrde zbog njenog povoljnog strateškog poloţaja u srednjem vijeku. Nastao

je na močvarnom tlu na povišenom pješčanom dijelu.

Spominje se još 1267. u ispravi kralja Bele i 1334. u popisu ţupa Zagrebačke biskupije.

U 15.-tom stoljeću bio je trgovište, a u 16.tom središte ĐurĎevačke kapetanije.

Realno je odigrao veliku ulogu u ratu protiv Osmanlija koji ga nikada nisu osvojili, ali najvjerojatnije

zato što je Nikola Zrinski zadavao Turcima poraze kod Čazme te je turska vojska usred opsade naglo

promijenila smjer da sanira gubitke.

U Starom gradu danas djeluje galerija sa bogatom donacijom Lacković, poklonjenim umjetničkim

djelima velikog slikara koji je roĎen u blizini.

Od prirodnih zanimljivosti svakako treba spomenuti ĐurĎevačke Peske, jedinstveni prirodni fenomen

koji još zovu i Podravska Sahara. Postoje dvije teorije njegovog nastanka: eolska i aluvijalna. Prema

jednim stručnjacima pijesak je nanio vjetar, a prema drugima je sediment nekadašnje Drave.

Koja god da je istinita ostaje činjenica da je uz Deliblatsku peščaru u Vojvodini jedini takav prirodni

fenomen u Europi.

Danas je ĐurĎevac središte ĎurĎevačke Podravine, mali gradić s desetak tisuća stanovnika s okolnim

naseljima.

Ima osnovnu i srednju školu, nešto mesne, mliječne i drvopreraĎivačke industrije. Dosta ljudi još ţivi

od poljoprivrede.Mnogi se bave i vinogradarstvom što je vrlo značajno za budući turistički razvoj

ovog područja. Grad ĐurĎevac nositelj je prestiţne oznake EDEN, Evropske destinacije izvrsnosti.

14

1. Dvor Barnagor, Čepelovac

2. Vinske staze (izmeĎu Čepelovca i Mičetinca)

3. Sveta Ana

Trajanje ture : 3- 4 sata

Polazak : ĐurĎevac

Prvo odredište : Čepelovac (40 minuta, 10 min dolazak iz ĐurĎevca, 30 obilazak)

- povijest dvora, obilazak parka i galerije, ponuda suvenira

Drugo odredište : Vinska staza (40 minuta, 10 min voţnje)

- voţnja autobusom kroz vinograde uz kratko zaustavljanje u vinariji Matočec kod Mičetinca

Treće odredište : Sveta Ana ( 40 minuta + 20 voţnje)

- povijest naselja, obilazak vodenice, kapelica Sv. Antuna, gradina Tybonyncz, ostaci kaštela

15

Dvor Barnagor

Juţno od ĐurĎevca, na sjevernoj padini Bilogore, uz potok Barna nalazi se selo Čepelovac s

ladanjskim stambenim objektom obitelji Trezić. Prema usmenoj predaji, objekt je graĎen prema

zamisli viteza Petra von Trezića, koji je titulu i posjed dobio za zasluge u bici kod Solferina 1859.

godine. U zemljišne knjige upisan je kao Schloss Barnagor, što govori o pretenzijama prvog vlasnika

koji je ujedno bio idejni začetnik i graditelj objekta.

Sve do 1987. godine dvorac Barnagor bio je u posjedu obitelji Trezić, kada je od Jovanke Trezić roĎ.

Mihaljević, supruge Lothara von Trezića, unuka utemeljitelja posjeda, objekt kupila obitelj Jelušić-

Kranţelić.

Posebna vrijednost objekta je originalno stilsko pokućstvo, uglavnom Altdeutsch iz razdoblja gradnje

objekta, Biedermeier kamini i bogata knjiţnica s preko tri tisuće knjiga, uglavnom na stranim jezicima

(njem., tal., franc., engl.). Raritet predstavlja koncertni glasovir marke Czapka &Sohn (Wien) iz 1880.

godine.

Na imanju Barnagor uvijek je ţivo i nešto se dogaĎa. Od izloţbi i promocija umjetničkih fotografija,

foto safarija, preko radionica keramike, promocija knjiga i etno glazbe, pa sve do mogućnosti

organiziranja seminarskog i ekološkog turizma (grupa do 25 osoba). Mogućnosti su razne (seminari o

ljekovitom bilju, rekreativne i iscjeljiteljske tehnike u prirodi, umjetničke i kreativne radionice...).

16

Grb obitelji Trezić

17

Detalj sa kreativne radionice „Drvo je planet“ organizirane za školski uzrast prilikom Dana Zemlje.

Park oko dvora sa mnogim vrstama drveća pruţa obilje mogućnosti za terensku nastavu. Osim rijetke

paulovnije, mogu se razgledati i kavkaske jele stare preko 150 godina.

18

Dvor Barnagor i attelier ARS Barnagor nastoje obogatiti i kulturnu ponudu ĐurĎevca. SOS sajam

(Sajam ostavljenih stvari) uvršten je u sluţbeni program Picokijade uz Dane otvorenih vrata. Ta tri

dana dvor posjeti izmeĎu 300- 400 posjetitelja koji u organiziranim grupama uz stručno vodstvo

obilaze dvor i okolicu.

Barnafest je manifestacija organizirana po uzoru na Oktoberfest u Njemačkoj. Tog dana degustiraju se

dvije vrste piva (Kasačko i Velebitsko),a svaki put se nastoji uklopiti i neki kulturni dogaĎaj.

Na slici : promocija knjige o etnologiji Vesne Peršić Kovač.

19

VINSKE STAZE

Vinske staze Podravine projekt je u začetku, no ima velikog potencijala postati zaštitni znak turizma

ĎurĎevačke Podravine uz postojeću, već spomenutu Legendu o Picokima.

ĐurĎevačka Podravina obiluje vinogradima na pitomim obroncima Bilogore.

Svaki od breţuljaka ima i svoje ime koje na slikovit i često humorističan način govori o vrsti vina koja

se u njemu proizvodi.

Tako npr. imamo Belevine (bijelo vino), Plačibreg (brijeg izloţen vjetru zbog čega daje slab urod pa

vlasnici „plaču“) , Mali Kostanj (brijeg bogat kestenovima) i sl.

Vinarija Matočec prepoznala je potencijal vinskih staza te u svom podrumu nudi kvalitetne degustacije

vina, a u zadnje vrijeme sve više ljudi tamo organizira i proslave.

Gospodin Ivan Koren, ugostitelj iz Podravskih Sesveta takoĎer se trudi oko promocije vinskih staza te

svake jeseni dovodi grupe umirovljenika u berbu groţĎa po uzoru na neretvanske berbe mandarina.

OPG Kandučar, u neposrednoj blizini Dvora Barnagor proširuje svoju ponudu i na gastronomiju te

tako uz vino nudi i domaće štrukle, zlevanke i ostala jela karakteristična za ovaj kraj.

Vinske staze idealne su, izmeĎu ostalog i za biciklistički turizam, kao i za zdravstveni zbog obilja

ljekovitog bilja koje raste na obroncima Bilogore.

Idilična slika breţuljkaste Bilogore u zimskom periodu mogla bi posluţiti kao pozivnica na sanjkanje

uz degustaciju kuhanog vina, ljekovitih čajeva i ponudu domaće , ekološki uzgojene hrane.

U proljetnim i ljetnim mjesecima ponuda bi se mogla proširiti i na terapijsko jahanje te berbu voća i

ljekovitog bilja.

20

Jedno od ureĎenih imanja spremno je za dočekati posjetitelje i ponuditi im mir, ljepotu i okuse

Podravine.

Ovakve ljupke primjerke pučke umjetnosti vezane uz vinogradarstvo sadrţi svaka klet koja drţi do

sebe.

21

SVETA ANA

Sveta Ana je tradicijsko naselje u blizini ĐurĎevca čiji je dominantni simbol stara vodenica.

Nosi epitet „najturističkije ĎurĎevačko naselje“.

Sa svega 35 kuća i 105 stanovnika čitavo selo stavljeno je u funkciju izletničkog naselja koje

nudi široku paletu sadrţaja.

Vodenica je svakako najatraktivnija, no uz nju se moţe uţivati i u izvoru pitke vode,

vidikovcu, skijalištu, planinarskoj i poučnoj stazi, biciklizmu, umjetničkim slikarskim

kolonijama i sl.

Posjet vodenici koja je u funkciji idealan je za školske grupe koje na licu mjesta mogu

svjedočiti integralnom procesu nastanka kruha te naučiti mnogo o prošlosti svojih predaka i

njihovom načinu ţivota kada se sve radilo ručno i mukotrpno.

2011. Godine napravljena je i Vjerska staza duţine 4 km, a radi se i na projektu „Put

ciganskih čergi“.

Turistička zajednica ĎurĎevačke Podravine pokrenula je i manifestaciju Dan zlevanke kao

kulturno- gastronomsku promociju autohtonih jela Podravine.

2011. otvorena je i čitaonica od 200 knjiga, dar obitelji Šabarić.

Cijelim naseljem teče potok oko kojeg su ureĎeni ljupki vrtovi s cvijećem.

Vidikovac iznad naselja pruţa prekrasan pogled na okolicu, a do vidikovca kroz šumu vodi

poučna staza.

U zimskim mjesecima ureĎeno je skijalište i sanjkalište.

22

Blizu vidikovca nalazi se ostatak kaštela i gradine za koju se nagaĎa da je moguća

alternativna lokacija nekadašnjeg Starog grada.

U naselju djeluje KUD „Svetojanke“ koji kroz folklor, pučku umjetnost vezenja i sl čuva

tradiciju.

Naselje je izmeĎu svega nabrojanog i lijep primjer nekadašnje gradnje s obzirom da je većina

kuća u stanju u kojem je u prošlosti bila i graĎena.

Masivne drvene grede podupiru zidove graĎene od slame i ilovače.

Pozdrav iz Svete Ane, razglednica iz vremeplova......

23

Popis literature :

1. Wikipedia (Hrvatska općenito, zaštićena područja, hrvatski politički sustav, Zagreb)

2. Podravina i prigorje, kulturna i povijesna baština, skupina autora, Koprivničko-

kriţevačka ţupanija, Zagreb, oţujak 2001.

3. Drava, koprivnička Podravina, Goran Šafarek, Bogadi grafika, Koprivnica, 2005.

4. Podravina, općine Koprivnica, ĐurĎevac, Ludbreg u prošlosti i sadašnjosti, Dragutin

Feletar, Centar za kulturu- OOUR Muzej grada Koprivnice, 1988.

5. ĐurĎevački godišnjak, časopis, godišta 2011. – 2013.

6. Podravina, krajolik hrvatske naive, Draţenka Jalšić- Ernečić, Muzej grada Koprivnice

2010.

7. Priroda Podravine, Radovan Kranjčev, Mali princ, Koprivnica, 1995.

24