Sadržaj:Uvod............................................................................................................................................2

1.Arhitektura ITS-a.....................................................................................................................3

1.1Pojam i definicija ITS arhitekture......................................................................................3

2.Logička (funkcionalna) arhitektura..........................................................................................4

2.1. Funkcionalna područja evropske arhitektureITS-a.........................................................9

3. Funkcionalno područje podrška provođenju zakona............................................................9

DFD 7 - Visoka razina Funkcije u pružiti podršku za provođenje zakona...........................10

3.1.Funkcija 7.1. Otkrivanje prekršaja..................................................................................12

3.2.Funkcija 7.2. Identifikacija prestupnika..........................................................................14

3.3.Funkcija 7.3. Procesiranje obavještenja o prekršajima...................................................14

4.Zaključak................................................................................................................................17

5.Literatura................................................................................................................................18

6.Slike.......................................................................................................................................18

Uvod

U ovom seminarskom radu obrađene su značajke i temeljni značaj funkcionalnog područja Podrška provođenju zakona u okviru Evropske funkcionalne ITS arhitekture. U poglavljima su opisane prije svega arhtektura u ITS okruženju,potom europska funkcionalna ITS arhitektura s posebnim naglaskom na 7. funkcionalno područje podrška provođenju zakona. Također su opisane i funkcije koje obuhvata ovo područje, tj. otkrivanje prekršaja, prepoznavanje prestupnika, procesiranje obavještenja o prekršajima, pohranjivanje prekršaja, upravljanje pravilima i registrima korisnika.

Funkcioniranje sustava se osigurava kroz potpuno funkcioniranja područja i suradnju

sa svim funkcionalnim zahtjevima i ciljevima sustava. Funkcionalan sustav nije samo

pogodan za korisnike , nego je jednostavan i za upravljanje i održavanje tijekom životnog

vijeka sustava.U Evropi se intenzivno razvijaju aktivnosti upotrebe telematičkih tehnologija u

transportnim aplikacijama s ciljem prikaza i upravljanja prometnom i transportnom mrežom,

provođenja zajedničkih upravljačkih aktivnosti te distribucije korisnih informacija

korisnicima, operaterima i državnim institucijama.

Primarni korak u dizajniranju takvih sustava jeste analiza korisničkih zahtjeva i potreba

okruženja. Kompleksne sustave, kao što je prometni sustav, potrebno je posmatrati uz

odgovarajuću dekompoziciju. To je ključni razlog zbog kojeg se u prometnim, transportnim i

komunikacijskim sustavima primjenjuje arhitektura kao opći okvir i važan korak za efektivno

dizajniranje tih sustava.

ITS rješenja koja se koriste u okviru ovog funkcionalnog područja, u području nadzora

nad kršenjem prometne regulative, ostvaruju značajne učinke u rješavanju problema

učestalosti i težine prometnih nezgoda kao i problema funkcioniranja u pogledu kapaciteta.

U nastavku koji slijedi bit ce detaljno obrađena pomenuta tema,odnosno funkcionalno

područje Podrška provođenju zakona.

1

1.Arhitektura ITS-a

1.1Pojam i definicija ITS arhitekture

Etimološki riječ arhitektura je izvedena od grčke riječi „architecton“ što znači „ glavni zidar“ , ili „ glavni graditelj“ , odnosno označava stil gradnje pri čemu konkretne izvedbe mogu biti različite. 1

U rječnicima je arhitektura definirana kao „stil gradnje“, „umijeće ili znanost gradnje“ ili konstrukcije objekata za čovjekovo korištenje. U širem značaju arhitektura je asocirana : - s procesima kreiranja umjetnih objekata - s čovjekovim korištenjem tih objekata

Arhitektura u kontekstu razvoja ITS-a predstavlja temeljnu organizaciju sustava koja sadrži ključne komponente, njihove odnose i veze prema okolini te načela njihova dizajniranja i razvoja promatrajući cijeli životni ciklus sustava. Postoji više definicija i objašnjenja arhitekture, pri čemu se koriste i alternativni nazivi (gledište ili aspekt, okvir, idr.). U novijim konceptima ITS arhitekture ponekad se umjesto riječi arhitektura koristi izraz (viewpoint). Tako se u FRAME projektu (verzija iz 2004. godine) umjesto pojmova funkcionalna, fizička i komunikacijska arhitektura koriste izrazi funkcionalni, fizički i komunikacijski pogled. U osnovi se ne mijenja sadržaj opisa nego naglašava višeaspektna analiza kompleksnog sustava

ITS arhitektura predstavlja primarni zahtjev i element ITS planiranja i usklađenog razvoja brojnih ITS aplikacija. Arhitektura specificira kako su različite komponente u interakciji, tako da se rješavaju konkretni transportni i prometni problemi u određenom kontekstu. Arhitektura daje opći predložak (General Framework) prema kojemu se planiraju, dizajniraju i postavljaju integrirani sustavi u određenom prostorno-vremenskom obuhvatu.

Razvijena arhitektura služi korisnicima, vlasnicima, mrežnim operaterima i davateljima usluga povezujući različite aspekte operativnog funkcioniranja sustava tijekom cijelog životnog ciklusa. Različite dizajnerske alternative se mogu razviti oko iste arhitekture. Proces kreiranja arhitekture uključuje fizičke i /ili virtualne (informacijske) entitete.

Početni korak u razvoju ITS arhitekture je dovoljno jasno i jednoznačno definiranje potreba odnosno zahtjeva korisnika. Nakon toga, slijedi istraživanje funkcionalnog aspekta kojim se definiraju funkcije neophodne za zadovoljenje zahtjeva i ostvarivanje sučelja s vanjskim svijetom preko terminatora ili aktera.2

1 Prof.dr.sc. Bošnjak.I.,“Inteligentni transportni sustavi 1“,str.128,Fakultet prometnih znanosti,Zagreb 2006 2 Doc.dr.Ezgeta.D.“Predavanje br.4 iz ITS-a za 2012/2013“

2

Postoje dva osnovna metodološka pristupa razvoju ITS arhitekture i konkretnih ITSaplikacija:

1. funkcijski ili procesno orijentirani pristup- podjela funkcijskih područja, orijentacija procesa;

2. objektno orijentirani pristup- objekti, klase, abstrakcija, nasljedstva, enkapsulacija (skirvanje informacija)

Procesno orijentirani pristup koriste softverski inženjeri te niz drugih struka tako da jepostao gotovo prirodan način analize i sinteze informacijski intenzivnih sustava. Nizrazvijenih metoda i alata korištenih u pojedinim fazama životnog ciklusa sustava izveden je izfunkcijskog ili procesnog pristupa.U žarištu procesnog pristupa su :- definiranje procesa- funkcionalna dekompozicija- tokovi podataka3

2.Logička (funkconalna) arhitektura

Logička (funkcionalna) arhitektura izvodi se iz specificiranih korisničkih zahtjeva i služiza izradbu fizičke arhitekture odnosno primjera ITS sustava (example systems).Prvi korak u razvoju ITS arhitekture jeste jasno definiranje potreba, odnosno zahtjeva

korisnika. Nakon toga, slijedi istraživanje funkcionalnog aspekta kojim se definiraju funkcije

koje su neophodne za zadovoljenje zahtjeva korisnika i ostvarivanje veza sa vanjskim

svijetom putem terminatora.

Logička ITS arhitektura definira unutarnju logiku odnosa pojedinih entiteta.Logička

arhitektura je predstavljena nazivom temeljne funkcije s informacijskim inputima(izvorima) i

odredištima.

3 European ITS Framework Architecture - Functional Viewpoint -D3.1 - Main Document ; Version 3; November 2004

3

Tok razvoja arhitekture sa prikazom osnovnih značajki i odnosa logičke i fizičke arhitekture

ITS-a je prikazan na slici.

Slika 1. Tok razvoja ITS arhitekture

Logička ili funkcionalna arhitektura:

• prikazuje potrebne funkcijske procese i tokove podataka koji su potrebni da sezadovolje zahtjevi korisnika odnosno usluge• neovisna je o tehničko-tehnološkoj implementaciji (opremi)• osnova je za definiranje fizičke arhitekture• informacijska arhitektura (kao dio logičke) opisuje podatke potrebne za ITS funkcije.

4

Slika 2. Evropska funkcionalna ITS arhitektura

Postoje dvije vrste funkcija koje se mogu naći u područjima - visoka razina funkcije i niskarazina funkcije.

Funkcije na visokoj razini

Na visokoj razini funkcije, su funkcije koje su vrlo složene. Da bi njihov opis bio što lakšerazumljiv, oni su podijeljeni u niže razine funkcija. Opis svake visoke razine funkcija jepodijeljen u dva dijela, koji se sastoji "Pregled" svrhe funkcije, plus popis sastavnih funkcija,kao što je prikazano na primjeru na slici ispod.

5

Slika 3. Primjer- Opis funkcije visoke razine

Pregled je napisan u "shall" jeziku za dva glavna razloga. Prvi razlog je da bi se lakšerazumjelo ono što uključuje funkcionalnost. Drugi razlog je da bi se lakše provjerilo kad jearhitektura završena, funkcija sadrži sve očekivane mogućnosti. Funkcije visoke razine rijetkoispunjavaju potrebe korisnika za sebe, ali uvijek ispune one koje su pokrivene njihovomsastavnom funkcijom niske razine.

Funkcije niske razine

Funkcije niske razine su funkcije kojim se može opisati funkcionalnost bez potrebe podokvirova na konstitutivne (niže razine) funkcije. Oni stoga predstavljaju najnižu razinufunkcionalnosti u svakom području, a time i na funkcionalnom gledištu. Opis svake funkcijeniske razine je podijeljen u četiri dijela, koji se sastoji pregleda, popis ulaznog i izlaznogprotoka podataka, detaljni funkcionalni zahtjevi i popis zahjeva korisnika koje suslužili. Tipičan primjer je prikazan na sljedećoj slici.

6

Slika 4. Primjer- opis funkcije niske razine

Opet "shall" jezik se koristi za pregled i funkcionalni zahtjevi za dva glavna razloga. Prvo dabi se lakše razumjelo ono u što je uključena funkcionalnost. Drugi razlog je da bi se lakšekonstruirao "test dokument" za komponentu (e) koji sadrži funkcionalnost svakog od funkcijaniske razine.

Kao što se može vidjeti iz ovog primjera, oba tipa funkcija su numerirane. Brojevi počinju saprva znamenkasta broja za funkcionalno područje u kojima obitavaju. Ostatak znamenki je uoblika hijerarhijskog niza unutar svakog područja. Na primjer, sve funkcije u zoni 3 subrojevima 3,1, 3,2, 3,1 itd. Ako je funkcija na visokoj razini funkcije, njene sastavne funkcijeće biti numerirani, 3.1.1, 3.1.2, itd. 4

4 European ITS Framework Architecture - Functional Viewpoint -D3.1 - Main Document ; Version 3; November 2004

7

2.1. Funkcionalna područja evropske arhitektureITS-a

Europska funkcionalna arhitektura je podjeljena na 8 funkcionalnih područja. Ona sadržefunkcije, tokove podataka i baze podataka koja su međusobno blisko povezana i dio susustava. Komunikacija između funkcionalnih područja prikazuje se dijagramima tokova podataka

DFD. U kreiranju europske funkcionalne ITS arhitekture primjenjen je objektno-orijentirani

pristup.

Funkcionalna područja :

1.Obezbijediti pogodnosti elektronskog plaćanja

2. Obezbijediti pogodnosti koje se tiču sigurnosti i hitnih slučajeva

3. Upravljanje saobraćajem

4. Upravljanje operacijama javnog prevoza

5. Obezbijediti napredni sistem pomoći vozaču

6. Obezbijediti pomoć putniku prilikom putovanja

7.Obezbijediti podršku za provođenje zakona

8. Rukovođenje operacijama koje se tiču tereta i brzine

3. Funkcionalno područje podrška provođenju zakona

Područje Podrška provođenju zakona je 7. funkcionalno područje u okviru europske

funkcionalne ITS arhitekture. Ovo područje se odnosi na davanje podrške za provedbu

zakona, odnosno na provedbu prometne regulative.

Funkcionalnost u ovom području ima primarnu odgovornost prijavljivanja kršenja zakona

službama za provedbu zakona. Ukoliko se izuzmu vangabaritna vozila i individualni nivoi

zagađenja od strane vozila, sve ostale vrsta vozila podliježu određenim funkcionalnim

aplikacijama unutar drugih područja.

8

Ovo područje će osigurati funkcionalnosti koje će omogućiti komunikaciju sa agencijama za

provedbu zakona. Ovaj interfejs će se koristiti radi davanja informacija o prekršajima i

prestupima koji su zabilježeni unutar drugih područja. Preteška vozila će se otkriti

funkcionalnošću unutar samog područja, a detalji će se proslijediti agencijama za provedbu

zakona.

Agencije za provedbu zakona su jedan od terminatora u okviru europske funkcionalne ITS

arhitekture, i predstavljaju vlast koja primjenjuje mjere u cilju postizanja slaganja sa pravom,

zakonima i propisima za upravljanje cestovnim prometom. Ako se dese povrede zakona u

sustavu, agencije za provedbu zakona će osigurati dovoljno informacija koje su potrebne za

gonjenje počinitelja. Ovi podaci, koje daje sustav, sadržavaju minimum podataka kao što je

vizualni prikaz, identitet vozila, lokacija, vrijeme, datum, priroda prekršaja. Nadzor kršenja

prometne regulative uključuje automatsko detektiranje tipa vozila, registracijske pločice,

prekoračenja brzine uz učinkovite backoffice postupke.

DFD 7 - Visoka razina Funkcije u pružiti podršku za provođenje zakona

Na najvišoj razini, funkcionalno područje 7 je podijeljeno na 5 funkcija visoke razine:

F 7.1 Otkrivanje prekršaja

F 7.2 Prepoznavanje prestupnika

F 7.3 Procesiranje obavještenja o prekršajima

F 7.4 Pohranjivanje prekršaja

F 7.5 Upravljanje pravilima i registrima korisnika

Funkcije međusobno komuniciraju pomoću malog broja podataka koji ih spajaju zajedno.

Također, postoji i veliki broj podataka koji omogućavaju funkcijama da razmjenjuju

podatake s drugim područjima i sa terminatorima.

Pet funkcija u ovom području se terete u vezi sa kršenjem sistema transportnih pravila. Oni

prikupljaju prijave od drugih funkcija, prepoznavaju prekršitelja, pripremaju datoteku i šalju

je odgovarajućim tijelima za provođenje zakona kroz terminator. Za određene vrste prevara

(onečišćenje pojedinog vozila) funkcije također mogu otkriti prevare. Funkcije su također

odgovorne za upravljanje i pohranjivanje podataka o prevarama, ažuriranje pravila te

spremanje uputa za korisnikovu registraciju.

9

Ovi podaci tokova i Funkcije prikazani su u na najvišoj razini DFD za područje 7 DFD 7.

Slika 5. Funkcionalno područje 7. Provedba prometne regulative

Vozila se detektiraju i snimaju na mjernim tačkama te se vrši automatsko optičko prepoznavanje registarskih tablica. Podaci sa mjernih tačaka šalju se centralnom serveru koji na osnovu podataka o vozilu, vremenu i pređenom putu računa prosječnu brzinu svih vozila

10

na svakoj dionici. Ukoliko je neko vozilo prekoračilo maksimalnu dozvoljenu brzinu, generira se prekršaj. Obrada prekršaja može biti automatska (sustav generira kaznu za vozača koristeći podatke iz policijske baze) ili ručna (operater na Back-office računalu). Sustav također omogućava automatsko slanje podataka policijskoj ophodnji o vozilima koja su prekoračila brzinu ili se nalaze na listi traženih vozila.

Automatskim detektiranjem tipa vozila, tj. registarske tablice, dolazi se do spoznaje o

izvršitelju prekršaja. Oprema za identifikaciju vozila omogućava visokopouzdano

jednoznačno prepoznavanje vozila, koje je neophodno za različite namjene kao što su:

kontrola ulaza/izlaza, različite naplate, prioritet javnom prijevozu, hitnoj, policiji.5

Registracija prekršaja vrši se na osnovu izjave od strane prekršitelja te izvještaja od strane

tužiteljstva.

Nakon registracije prekršaja vrši se spremanje prekršaja i u konačnoj fazi se vrši upravljanje i

registriranje korisnika na osnovu korisničkih zahtjeva i odobrenja od strane korisnika.

3.1.Funkcija 7.1. Otkrivanje prekršaja

Ova funkcija sadrži dvije funkcije niže razine:

F.7.1.1. Izvršenje mjerenja

F.7.1.2. Identifikacija prekršaja

5 http://www.peek.hr/algoritmi.htm

11

Slika 6. Funkcija 7.1. Otkrivanje prekršaja

Pri otkrivanju prekršaja potrebno je izvršiti mjerenje i identificirati prekršaje. Na osnovu

podataka o prekršajima, identifikacijskog broja vozila, izvršenja smjernica, izvještaju vrši se

mjerenje, te se nakon toga vrši kontrola izmjerenih parametara na osnovu podataka o

izvršenju smjernica, korisniku, karakteristikama vozila, identifikacijskog broja vozila,

korisničke fotografije te odobrenja od strane korisnika.

Slika 7. Identifikacija prekršitelja

12

Identifikacija vozila na osnovu automatskog video prepoznavanja registarske tablice i/ili

drugih oznaka može se primijeniti u sustavima kontrole pristupa, naplatnim sustavima,

nadzoru vozila za prijevoz opasnih tereta.

3.2.Funkcija 7.2. Identifikacija prestupnika

Ova funkcija ima dvije podfunkcije:

F.7.2.1. Analiza Fotografija

F.7.2.2. Identifikacija prekršitelja

Slika 8. Funkcija 7.2. Identifikacija prestupnika

U procesu identifikacije, na osnovu korisničke fotografije, izvještaja, te identifikacijskog

broja vozila vrši se analiza fotografija te na osnovu korisnikove registracije vrši se

identifikacija prekršitelja.

3.3.Funkcija 7.3. Procesiranje obavještenja o prekršajima

Ova funkcija se sastoji od dvije podfunkcije:

13

F.7.3.1. Klasificiranje prijavljenih prekršaja

F.7.3.2. Spremanje u područje za sankcioniranje prekršaja

U procesu obavještenja o prekršajima vrši se klasificiranje prijavljenih prekršaja na osnovu

obavijesti o prekršaju, u skladu sa pravilima poštivanja prometne regulative. Nakon

klasificiranja prijavljenih prekršaja vrši se spremanje u područje za sankcioniranje prekršaja.

Slika 9. Procesiranje obavještenja o prekršajima

Prometni zakon uključuje sve policijske aktivnosti koje se odnose na promatranje prometnih prekršaja, te akcije koje policija treba poduzeti kao što su upozorenja, izvještavanja i uhićenja. Kad god je moguće, oblik izvršenja bi trebao biti osmišljen kako bi educirao one koji su prekršili zakon i druge koji mogu biti pod utjecajem njihovih primjera, tako da se takve nezakonite i nesigurne vožnje ne ponavljaju

Inteligentni transportni sistemi ostvaruju učinke u rješavanju problema učestalosti i težine

prometnih nezgoda, te problema funkcioniranja u pogledu kapaciteta , u području nadzora

nad kršenjem prometne regulative.

14

Inteligentni transportni sistemi mogu zanačajno doprinijeti poboljšanju sigurnosti u prometu

uz smanjenje broja nezgoda kroz pravovremeno reagiranje . Najvažnija aplikacija uključuje

upravljanje brzinom i nadziranje vozača i vozila.

Neki primjeri uključuju:

- adaptivni sustav kontrole brzine

- sustavi kamera za brzinu i izvršenje prometnih signala

- nadziranje vremenskih i mikroklimatskih uvjeta

Povećanje protočnosti i smanjenje zagušenja se može ostvariti upravljanjem potražnjom,

poboljšanjima efikasnosti transportne mreže i raspoređivanjem prevoznih zahtjeva na druge

vidove prevoza. Mnogi ITS servisi pomažu ublažavanju zagušenja predputnim i putnim

informiranjem, davanjem prioriteta autobusima, sustavom informiranja putnika.

.

15

4.Zaključak

U ovom seminarskom radu obrađena je tema Podrška provođenju zakona u okviru Evropske funkcionalne ITS arhitekture

Funkcionalno područje podrška provođenju zakona kao i funkcije koje obuhvata ovo područje

su veoma značajni jer se odnose na pružanje podrške provedbi prometne regulative, odnosno

ITS rješenja koja se primjenjuju omogućavaju agencijama za provedbu zakona da primjenjuju

odgovarajuće mjere u cilju postizanja usklađenosti sa pravom, zakonskim regulativama i

propisima za upravljanje cestovnim prometom. Za uspješno pružanje podrške agencijama za

provedbu zakona značajno je integrirano sudjelovanje svih funkcija ovog funkcionalnog

područja čime se postižu sinergijski učinci, međusobna povezanost svih funkcija velikim

brojem podataka kao i razmjena podataka sa funkcijama unutar drugih područja. ITS rješenja

koja se koriste u okviru ovog funkcionalnog područja, u području nadzora nad kršenjem

prometne regulative, ostvaruju značajne učinke u rješavanju problema učestalosti i težine

prometnih nezgoda kao i problema funkcioniranja u pogledu kapaciteta.

16

5.Literatura1.Prof.dr.sc.Bošnjak.I.Inteligentni transportni sustavi.Zagreb:Fakultet prometnih znanosti,Sveučilište u Zagrebu

2. Ezgeta, D. (2012/13). Predavanja na predmetu: Inteligentni Transportni Sistemi. Sarajevo:Fakultet za saobraćaj i komunikacije. Univerzitet u Sarajevu.

3. European ITS Framework Architecture - Functional Viewpoint -D3.1 - Main Document ; Version 3; November 2004

4.Internet izvori: http://www.peek.hr/algoritmi.htm

6.Slike

17

Slika 1. Tok razvoja ITS arhitekture……………………………………………………….…..5 Slika 2. Evropska funkcionalna ITS arhitektura……………………………………………….6 Slika 3. Primjer- Opis funkcije visoke razine………………………………………………….7Slika 4. Primjer- opis funkcije niske razine……………………………………………………8

Slika 5. Funkcionalno područje 7. Provedba prometne regulative....................................11

Slika 6. Funkcija 7.1. Otkrivanje prekršaja...............................................................................13

Slika 7. Identifikacija prekršitelja.........................................................................................13

Slika 8. Funkcija 7.2. Identifikacija prestupnika...............................................................14

Slika 9. Procesiranje obavještenja o prekršajima............................................................15

18