seminarski poslovne f za poslati.doc

7/25/2019 seminarski poslovne f za poslati.doc

1/65

Univerzitet u Sarajevu

Seminarski rad iz predmeta

POSLOVNE FINANSIJE

Tema: Berza i berzansko os!ovanje

"entor: Dr. Adnan Rovanin Studenti:alija Samira-61512Dedovi !edina " 652#$Ajanovi %i&ad-6#15'

(a)azin *vana - 6+252

Sarajevo, oktoar 2'12


2/65

erze i erzansko poslovanje//////////////////////////////////////////////////////////////////

SA#$%AJ

0D $1.3*S4R*A4 52.A( * %AS4A%A7 8R9* 6

.RA9 48R(*%S78 4R;*%8 inansijsko) sistema u tr@ino razvijenim

ekonomskim sistemima dananjiGe. %eop&odno je posvetiti pa@nju razvoju i poslovanju oveinstituGije, kao i edukaGiji u olasti erze i erzansko) poslovanja.

edno od kljuni& pitanja jeste kako i kada su se razvile erzeF %a samom poetku, erze

su prole du) put, jer tr)ovGi su se sastajali po krmama i kuama i tako tr)ovali ronim

proizvodima. Ranijim istorijskim periodima propisovana su pravila o tr)ovanju, ilo od strane

vladara, ilo od strane vladajue klase. 8voluGija tr)ovine kroz milenijume ljudske istorije

rezultirala je pojavom erze kao instituGionalno najsavrenije) olika ove djelatnosti.

injeniGa je da je moralo da proHe dosta vremena do pojave prve erze )dje )ovori s

jedne strane da je u ustrojstvu i or)anizaGiji erze inkorporirano znanje i iskustvo &iljade

)eneraGija tr)ovaGa, a sa dru)e strane da je i sama ljudska svijest morala da evoluira do nivoa

pri&vatljivosti stro)o utvrHeni& modela ponaanja koje podrazumjeva erzansko poslovanje.

Danas, kada su internet i elektronska tr)ovina razvili do najvii& mo)ui& )raniGa, erze

su u mo)unosti da tr)uju 2$ & dnevno, to je dovelo da ovakva vrsta tr)ovine ima za posljediGu

slaljenje znaaja mjesta erze kao njene >izike karakteristike.

0 samom Gentru erzansko) poslovanja nalazi se erza, u ijem sistemu se nalaze

neop&odne i pratee slu@e, koje omo)uavaju sve ono zo) e)a i erze nastaju: smanjenje

rizika poslovanja, poveanje si)urnosti, poveanje e>ikasnosti i rzine sklapanje poslova i rzine

nji&ove realizaGije. ve >unkGije, pored i same erze, oavljaju i speGijalizovana preduzea i

a)enGije. 7ad je rije o roi " kao predmet tr)ovine, tu su a)enGije za kontrolu kvaliteta i

kvantiteta, luke i pediteri. 0 olasti >inansijsko) poslovanja, javljaju se anke koje su povezane

u sistem klirin)a ili posenim instituGijama " klirinikim kuama. 0 oje vrste transakGija, i

ronim i novanim, pojavljuju se osi)uravajue kue. si)uravajue kue i klirinika kua

predstavljaju instituGije koje imaju posenu ulo)u i polo@aj, poto se mo)u ukljuivati i utr)ovanje, kao djelovi prvo) kru)a tr)ovanja na erzi. %aravno, ove dvije vrste nastupanja na

erzi su stro)o re)ulisane i zakonima i posenim erzanskim pravilima.

$


5/65


&' (ISTO$IJAT

orijeklo naziva berza je jedna od pretpostavki da je nazvana po Pourse de arisP

>ranGuskojnaGionalnoj veletr@niGi dioniGa. Dru)i smatraju da je doila ime mijeanjem

prezimena tr)ovake porodiGe van de eurse iz 16. vijekasalatinskim pojmom ursa. rva

erza osnovana je 151. u AntJerpenu.

erza se najjednostavnije opisuje kao tr@iste kapitala ili tr@ite vrijednosni& papira.

erza je prostor susretanja ponude i potra@nje. 7orijen naziva prema mno)im strunjaGima,

Qerza potjee iz el)ijsko) )rada ru))e, )dje je u 15.i 16. stoljeu ilo stajalite tr)ovaGa

razliitim roama i mjeniGama. 4amo je @ivjela i u)ledna porodiGa der eurs, na ijem je

porodinom )rou oslikana vrea novGa, to jednoznano ukazuje na djelatnost porodiGe. 7o je u

to vrijeme putovao u ru))e radi tr)ovine rekao i da ide kod der eurs, )dje je urzo postalo

uoiajan naziv za mjesto tr)ovine. Dru)i ipak povezuju naziv sa njemakim znaenjem rijei

Qerza koje oznaava vreu novGa ili la)ajnu.

7orjeni prve tr)ovine iz koje je erza doila ime, vezuju se za !landriju, )rad ri@ i N*

vjek. (eHutim, dananje velike erze nastale su neto kasnije. oeGi %jujorke erze vezuju se

za 1+#2. )odinu, kada se 2$ rokera okupilo i potpisalo atonvudski sporazum, koji predstavlja

osnivaki akt najvee svijetske erze. %ekoliko )odina kasnije, tanije 1


6/65


itan element jeste premoavanje vremensko) perioda od ula)anja do pro>itiranja, to se esto u

literaturi oznaava kao kapitalizaGija oekivanja.

Dok su se svi elementi erzansko) poslovanja sklopili u jednu Gjelinu i >ormirali

erzu koju mi poznajemo, prolo je dosta vremena, a pria o erzi, kao nainu or)anizovanja i

unoenja reda i pravila u tr)ovanje, mno)o je starija.

)' POJA" I NASTANA* BE$+I

erza predstavlja or)anizovani prostor na kome se oavlja kupovina i prodaja odreHene

vrste roe, uopteno poslovni prostor )dje se tr)uje erziskim materijalom

olazei od or)anizaGije, naina rada, poslovni& aktivnosti i upravljanja, savremena erzapredstavlja: prema propisima or)anizovano i re)ulisano stalno mjesto na kome se u odreHeno

vrijeme i na utvrHen nain oavlja kupovina i prodaje roe i upravlja poslovnim transakGijama.

od room se podrazumjeva novaG, &artije od vrijednosti, )otovi proizvodi, sirovine ukljuujui

i uslu)e. erza se osniva u >ormi akGionarsko) drutva. erzu mo@e osnovati najmanje pet liGa

sa statusorn pro>esionalni& posrednika ?rokeraB uz odorenje 7omisije. 0pisuje se u sudski

re)istar i re)istar kod 7omisije za vrijednosne papire .

erza je mjesto )dje se povezuju ponuda i potra@nja za vrijednosnim papirima, prije

sve)a za dioniGama. 7roz povezivanje ponude i potra@nje dolazi se do uspostavljanja tr@ine

Gijene dioniGa. utvrHenim Gijenama dioniGa erza oavjetava iru javnost. erza se u osnovi

mo@e zamisliti kao jedna vrsta pijaGe, samo to se ovdje umjesto voem i povrem tr)uje

?u)lavnomB dioniGama. Eijena artikala na pijaGi zavisi od ponude i potra@nje - to je vea

potra@nja za nekom room ?uz nepromjenjenu ponuduB, to je Gijena te roe vea. 0koliko ima

vie ponude ne)o potra@nje za nekom room, njena Gijena e iti manja. Slina je situaGija i sa

dioniGama, samo to ovdje potra@nja za dioniGama ima, naravno, dru)e uzroke. otra@nja za

odreHenim dioniGama e se, izmeHu ostalo), poveati kada investitori oekuju da e kompanijakoja je izdala te dioniGe olje poslovati ne)o u proloj )odini, i s&odno tome imate veu zaradu

?pro>itB. *nvestitori @ele da kroz posjedovanje ti& dioniGa uestvuju u doiti to) preduzea.

0koliko se pak predviHa da e se poslovanje >irme po)orati, najvjerovatnije e se potra@nja za

tim dioniGama smanjiti.

6


7/65


erza usmjerava najvei dio sredstava prema podruijama najvee zarade. 4akoHer ona je

mjesto )dje se kapital sa stajalita naGionalno) )ospodarstva najolje po&ranjuje. 0pravo tamo

)dje su iz)ledi zarade najvei trea ulo@iti i najvie novGa,a o tome rine erza. dnosno erza

omo)uuje susret nadniGa i tra@iliGa kapitala, te >ormiranje Gijena. (o@e se utvrditi da erzano

>ormirana vrijednost dioniGe od)ovara prosjenoj oGjeni svi& sudionika erze.

Svaki sudionik erze u svakom trenutku mo@e znati Qkako kotiraju dioniGe. Sto)a mo@e

relativno rzo rea)irati na ponude, te i& pri&vatiti kao realne ili otkloniti. 7ada neko na erzi

prodaje dioniGe mo@e i& nuditi na svoj raun ili na za&tijev i u korist neko) dru)o). stali

sudioniGi na erzi to ne moraju znati. ni jedino razmatraju ponudu koju daje prodava i

oGjenjuju njezinu pri&vatljivost. ritom nije itno tko stoji iza ponude.

erza nije pro>itna instituGija koja dividende isplauje lanovima, ne)o i& koristi za

unapreHivanje rada erze. 9akonski minimum osnovno) kapitala za erzu e>ekata jeste

2. 7( koji je podijeljen na redovne dioniGe, na ime, a svaka dioniGa daje pravo na

jedan )las. Dioniari erze su iskljuivo lanovi, sa jednakim rojem akGija, koje ne mo)u

trans>erisati ?prenositiB dok traje lanstvo.

lanstvo na berzi moe prestati: dorovoljno, oduzimanjem dozvole pro>esionalno) posrednika,

iskljuenjem iz lanstva i smru

Berza obavlja sljedee poslove:

or)anizuje povezivanje ponude i tra@nje &artija od vrijednostiT osi)urava in>ormaGije o ponudi, tra@nji i tr@noj vrijednosti papira.

(o@e oavljati i dru)e poslove po ovlatenju 7omisije za vrijednosne papire.

Organi berze su: skuptina koju ine svi dioniari ?lanovi erzeB,

nadzorni odor i uprava, sa nadle@nostima koje inae ti or)ani imaju kod akGionarski& drutava. uprava erze, posjetioGi erze, mjesto za priputanje vrijednosni& papira erznoj tr)ovini, teajni meetar, slooni meetar.

+


8/65


snovni or)anizaGiono-pravni akt erze jestatut.ored statuta, pravilima erze utvrHuje

se njeno poslovanje.

%apretkom te&nolo)ije erzansko) poslovanja, )ui na svom znaaju, jer se sada

mo@e tr)ovati sa ilo ko) mjesta elektronskim putem. * pored veliki& promjena erza je zadr@ala

svoje osnovne >unkGije.

,' $A+VOJ TE$"INS*E T$-OVINE

oetGi terminsko) tr)ovanja ve@u se uz tr)ovinu room, dok u dananje vrijeme, ali i

vei du)i niz )odina, na istim osnovama i pravilima jo uspjeno tr)uje i >inaGijskim

instrumentima.

0 kreiranju novi& instrumenata terminsko) tr@ita ali i koritenju postojei&, najdalje su

otile najrazvijenije zemlje poput: SAD-a, apana, elike ritanije. rinGipi >unkGioniranja

terminski& tr@ita u razvijenim zemljama poslu@ili su kao model za osnivanje i djelovanje

terminski& tr@ita diljem svijeta. 7oritenje terminski& tr@ita omo)uava poslovnim sujektima

ostvarenje rojni& prednosti, meHu kojima se poseno istie neutralizaGija >inanGiski& roni&

rizika ali isto tako i znatne >inaGijske doitke. S dru)e strane )ospodarstva koja nemaju dovoljno

razvijenu kulturu terminsko) tr)ovanja zasi)urno imaju loiju startnu poziGiju na meHunarodnomtr@itu.

.' BE$+ANS*O POSLOVANJE

od erzanskim poslovanjem se podrazumjeva re)istraGija tr@ino) materijala kojim se

tr)uje na erzi, utvrHivanje kamatni& stopa, kurseva, odnosno Gjena tr@ino) materijala,

izvravanje oaveza uesnika po zavrenim poslovima, javno ojavljivanje podataka o

poslovanju na erzi.

%a >inansijskoj erzi se mo@e tr)ovati @iralnim novGem, ekovima, devizama,

kratkoronim 3, zlatom, i dru)im plemenitim metalima. 3 koje )lase na stranu valutu su


9/65


du)orone &artije od vrednosti. %a ronoj erzi se mo@e tr)ovati room i >inansijskim

derivatima. 4r@inim materijalom mo@e se tr)ovati na erzi i van erze.

erzanskim aktima ureHuje se nain i uslovi tr)ovine, tr)ovaki standardi i tr)ovaka

dokumenta.

Berza je duna da organizuje informacioni sistem preko koga se obavijetava javnost o:

oimu ponude i tra@nje oimu zakljueni& poslova poetnoj, srednjoj i zakljunoj Gijeni kotaGijama na erzi tr@inom materijalu kojim se tr)uje i dru)e podatke.

%osioGi ponude i potra@nje na novanom tr@itu su poslovne anke, razne inostrane

anke, osi)uravajua drutva, vlade pojedini& dr@ava, Gentralne anke, tedioniGe.

Osnovni zadaci svake berze su: podstiGaj stvaranju likvidno) tr@ita, stvaranje uslova za

>ormiranje ojektive Gijene, indirektna pomo >inansiranju privrede, in>ormisanje i zatita

investitora.

-Likvidno trite- postoji ako je uestalost transakGija velika, ako je ispred Gijena ?razlika

izmeHu Gijene ponude i Gijene tra@njeB mali, ako se nalozi za tr)ovanje mo)u izvriti rzo i ako je

razlika u promijenama Gijena izmeHu transakGija minimalna. Razvoj poslova sa &artijama odvrijednosti, kao i razvoj tr@ita kapitala mo@e se uspostaviti samo preko likvidno) tr@ita, jer ono

omo)uuje investitorima rzu i laku promjenu olika >inansijske aktive.

-ormiranje objektivne trine cijene- proizilazi iz zadatka erze da oezjedi

konGentraGiju ponude i tra@nje kako i nji&ovo sueljavanje dovelo do >ormiranja ojektivne

Gijene &artije od vrednosti. rilikom >ormiranja Gijene na tr@itu, mo)ue su razne manipulaGije

uesnika, tako da iz erzine >unkGije oezeHenja uslova za >ormiranje ojektivne Gijene

proizilazi i oaveza erze da prati aktivnosti uesnika kako i la)ovremeno uoila i otklonilaeventualne manipulaGije i nji&ov utiGaj na >ormiranje Gijene. 9adatak otkrivanja i sankGionisanja

manipulaGija je zadatak i 7omisije za &artije od vrijednosti.

-!ndirektna pomo u finansiranju privrede- ova >unkGija erze odnosi se na ulo)u koju

erza ima u stvaranju ojektivno), likvidno) i e>ikasno) tr@ita pojedinani& &artija od

#


10/65


vrijednosti. Svijest investitora o mo)unosti rzo) i lako) ostvarenja prinosa na investirana

sredstva, prostom prodajom &artije od vrijednosti na erzi, utie na odluku investitora da kupi

&artiju od vrijednosti i na primarnom tr@itu, ime se sredstva upuuju na raun kompanije za

njeno udue >inansiranje. Saznanje kompanije da na tr@itu postoji izra@ena tra@nja za njenim

&artijama navodi kompaniju da razmilja o novim projektima za koje postoji velika izvjesnost da

udu >inansirani iz nove emisije &artija od vrijednosti, ime kompanije uveavaju svoj kapital.

-unkcija berze u informisanju i zatiti investitora - o)leda se na nekoliko nivoa. rvo,

erza svojom re)ulativom oavezuje emitenta &artije od vrijednosti da redovno izvjetava

javnost o svim relevantnim injeniGama koje mo)u imati utiGaja na Gijenu &artije od vrijednosti.

Dru)o, sama erza redovno oavjetava javnost preko svoje kursne liste o svim in>ormaGijama sa

samo) tr@ita i tree, svojom ulo)om nadzora nad aktivnostima emitenta i posrednika na tr@itu,kao i svojim pravilima kojima oezeHuje ravnopravnost uesnika i zaranu manipulaGija, erza

direktno utie na la)ovremeno i tano in>ormisanje javnosti, kao i na zatitu investitora u &artije

od vrijednosti.

/' BE$+ANS*A T$-OVINA

Berzanska trgovinaou&vata sve u)ovore o prodaji tr@ino) materijala kojim se tr)uje na

erzi, zakljuenim za erzanskim pultom izmeHu rokera erze. Regulisana vanberzanska

trgovinase sastoji iz u)ovora van erze, izmeHu nezavisni& rokera, i rokera lanova erze, a

pod uslovima koji va@e za erzansku tr)ovinu. Sloodna vanerzanska tr)ovina je tr)ovina koja

se oavlja van uslova koji va@e za erzansku tr)ovinu. 0 njoj mo)u uestvovati i nere)istrovani

sloodni rokeri.Prometnom trgovinomsmatra se izvrenje kupoprodajni& oaveza odma& ili

najkasnije za 5 dana, a terminskom tr)ovinom du@e od 5 dana.

0' OBJE*T BE$+OVNE T$-OVINE 1V$STE BE$+I

S ozirom na ojekt erzovne tr)ovine uoiajana je podjela na:

1'


11/65


e>ektne ?trziste kapitalaB devizne ?devizno trzisteB novane ?novano trzisteB rone

usluzne

0'&' E2ektne berze 3tr4i5te kaita!a6

rva e>ektna erza osnovana je u Amsterdamu 16+ektnim erzama se

prodaju i kupuju razne vrste vrijednosni& papira kao to su akGije aGkionarsko) drutva i dr@avne

oli)aGije i dru)i vrijednosni papiri. %ajpoznatija od nji& je %eJ Kork StoG& 8IG&an)e.

oslovi koji se zakljuuju na erzi mo)u iti: promptni i terminski. "romptni poslovi se

zakljuuju sa Giljem da se izvre odma&, a terminski poslovise zakljuuju sa Giljem da se izvrenakon izvjesno) roka. 4erminski poslovi na erzi e>ekata su takvi poslovi u kojima se oaveze

prodavGa i kupGa ne izvravaju odma& ?promptnoB nakon zakljuivanja u)ovora, ve u nekom

kasnijem roku koji je unaprijed oznaen i >iksiran ili jedno) dana u okviru udue) neko)

perioda. Ako se oekuje skok kursa, tada se kupuje akGija na rok, s tim to se do roka mo@e

postupiti oratno, tj. prodaje se akGija i tako se Gijeli posao pretvara u naplatu, tj. isplatu kursne

razlike. %ajee se terminski poslovi i zavravaju isplatom tzv. kursne razlike i zato se ovi

poslovi zakljuuju iz pekulativni& razlo)a. 9ainteresovani poslovni ljudi i drutva, za sve)a

nekoliko minuta, mo)u da npr. putem tele>ona kupe ili prodaju vrijednosne papire koji kotiraju

na erzama. %a kraju svako) erzansko) sastanka se, prema utvrHenim pravilima erze, izdaju

slu@ena saoptenja o Gijenama koje su rotirane u toku rada erze. 4e Gijene, sreHene prema

posenom postupku u vidu odreHeni& pre)leda, nazivaju se erzanska kotaGija. %ajee se

izdaju dnevne kotaGije a podaGi za dnevne kotaGije se nalaze u erzanskim dnevniGima u koje su

upisani svi poslovi koji su zakljueni na erzama. 0 izvjetaju se pored tzv. zakljueni& kurseva,

tj. kotaGija naznauju najvie i najni@e Gijene koje su notirane u toku sastanka. erzanska

kotaGija, preko erzanski& izvjetaja, omo)uava uvid u najirem roju interesanata u kretanju

erzanski& Gijena artikala koji su predmet tr)ovanja na erzi.

0')' #evizne berze 37evizno tr4i5te6

11


12/65


Devizne erze u pojedinim zemljama je razliito or)anizovano. 9a !ranGusku, *taliju,

%jemaku, Austriju devizno tr@ite je oino smjeteno u erzi koja se nalazi u z)radi )dje se

nalazi erza vrijednosni& papira. Devizno tr@ite u elikoj ritaniji, vajGarskoj, SAD, 7anadi

or)anizovano je kao meHuankarsko tr@ite i ez erzanski& posrednika. reko ovlateni&

anaka oavlja se kupovina i prodaja deviza. vlatene anke na meHuankarskom deviznom

tr@istu kontaktiraju putem sredstava za prenos vijesti, tele>on, tele>aI, internet i neprestano su u

vezi sa >inansijskim Gentrima u svijetu. %a meHu ankarskom deviznom tr@itu, usljed djelovanja

zakona ponude i potra@nje, utvrHuju se kursevi deviza.

Na deviznom tritu uspostavljaju se odnosi izmeu:

ni& koji kupuju i prodaju devize sa jedne strane i anke sa dru)e strane

dnosi izmeHu ovlateni& anaka koje uestvuju na deviznom tr@itu

dnosi izmeHu ovlateni& anaka i anaka u inostranstvu

- 9akljuivanje devizni& poslova na deviznom tr@itu oavljaju rokeri kao posredniGi.

ni ne mo)u poslove zakljuivati u svoje ime i za svoj raun. 0 ovlatenim ankama, koje

uestvuju na deviznom tr@itu, kupovinu i prodaju deviza oavljaju poseni tr)ovGi devizama

tzv. 7i!eri'

- rompt je kod deviza 2 dana od zakljuenja u)ovora, a terminski poslovi su oni koji su

du@i od 2 dana i oino kod nji& je rok 1 mjeseG, 2, i 6 mjeseGi.

0',' $obne berze

Rone erze su stalna tr@ita room prema standardnoj oznaGi. rodaja prema

standardnoj oznaGi karakteristina je za masovnu i standardizovanu rou ?sirovine i

polupreraHevineB. vdje je itno na)lasiti da je kvalitet roe u toj mjeri odreHen da za tu prodaju

te roe nije itan preduslov pred&odno) podnoenja njeno) uzorka. Roa ovakvi& svojstava

naziva se erzanskom, jer su njene standardne oznake pri&vaene od vee) roja erzi. 4a roa

je npr. e)ipatski pamuk, kineski aj, razilska ka>a, amerika peniGa. erze, kao instituGije

or)anizovano) tr@ita kapitala, predstavljaju samostalne or)anizaGije koje posjeduju sopstveni

12


13/65


poslovni prostor ?z)raduB, lanstvo i poslovna pravila. %ajvea od nji& je %eJ Kork-ova erza

&artija od vrijednosti.

0'.' Nov8ane berze 3Nov8ano tr4i5te6

Razvoj novano) trzita usko je povezan sa razvojem proizvodnje i rono) tr@ita.

0 poetku se novano tr@ite javlja u ankama koje raspola@u konGentrisanim novanim

sredstvima svoji& komitenata, jer je osnovni uslov za nji&ovo postojanje tednja svi& oni&

privredni& sujekata koji ostvarenu doit ne troe u Gjelosti, ve jedan dio akumuliraju i uvaju

kod see ili kod anke za uduu potronju i promet. 4ako dolazi do )rupisanja na one koji

posjeduju novana sredstva iznad neop&odno potreni& i oni& koji nemaju dovoljno novani&

sredstava a potrena su im za realizovanje proGesa proizvodnje ili krajnju potronju. %astaje prvi

olik novano) tr@ita koji se ostvaruje kroz kratkorono kreditiranje.

#a nov$anom tritu razlikujemo dvije osnovne vrste transakcija:

transakGije koje se oavljaju izmeHu anaka, to je ustvari zakljuivanje na erzama

kratkoroni& kreditni& poslova.7reditni odnos poprima nove olika suro)ata novGa "

vrijednosne papire.

tr)ovinska transakGija vrijedosnim papirama. rijednosni papiri se razlikuju i dijele na

kratkorone i du)orone vrijednosne papire. %ajei kratkoroni vrijednosni papiri koji se

pojavljuju na savremenom novGanom trzitu su zapisi, Gerti>ikati i trovaki papiri.

0'/' Berze us!u9a

Su tr@ita uslu)a prijevoza, osi)uranja i kooperaGije. ne imaju razliitu or)anizaGiju i

te&niku poslovanja od ranije narojani&. (eHu najpoznatiji& su 4&e altiG 8IG&an)e u =ondonu,

te one u 3amur)u, %eJ Korku i Rotterdamu.

' TIPOVI U;ESNI*A NA TE$"INS*O" T$%I


14/65


Svoj veliki uspje& i e>ikasnost terminsko) tr@ita temelji se prije sve)a na injeniGi kako

na njima tr)uje veliki roj tr)ovaGa sa razliitim @eljama i motivima. Dok jedni sujekti slijede

trendove i zauzimaju sukladne poziGije, dru)i idu protiv trendova, jer oekuju promjene i @ele

iti prvi koji e pro>itirati iz promjene trenda.

#aj vanija podjela na subjekte koji se sreu na terminskom tritu je na:

3ed@ere

pekulante

Aritra@ere

'&' Strate9ije tr9ovanja na terminskom tr4i5tu

Strate)ije tr)ovanja na terminskom tr@itu mo@emo podjeliti na:

pekulaGije

aB ednostrane

B Rasponske

Aritra@u

3ed)in)

4r)ovanje opGijama na terminskom u)ovoru

%pekulacije

a& 'ednostrana pekulacija

odrazumjeva tzv. du)e ili kratke poziGije na terminskom tr@itu. 9auzeti du)u poziGiju

na terminskom tr@itu u urzovnom @ar)onu znai kupiti terminski u)ovor. pekulanti koji

kupuju terminski u)ovor oekuju porast terminski& Gijena. 9auzeti kratku poziGiju na

terminskom tr@itu znai prodati terminski u)ovor. pekulanti koji zauzimaju kratku poziGiju

oekuju pad terminski& Gijena jer jedino tako mo)u ostvariti doit s ozirom na to da svoju

kratku poziGiju zatvaraju kupnjom po ni@oj terminskoj Gijeni.

1$


15/65


b& (asponska pekulacija

va strate)ije tr)ovanja poziGijsko) pekulanta spade u manje rizike. *stodono se

zauzimaju dvije ili vie suprotni& terminski& poziGija u istoj roi, ali sa razliitim mjeseGimaisporuke ili dospijeaT u istoj roi, ali sa razliitim terminskim tr@item ili u meHusono

supstitivnoj roi. %a taj nain na jednoj strani )uimo, a na dru)oj doivamo i ostvarujemo

)uitak. resudno je da ostvarujemo veu doit ne)o )uitak kako i nae poslovanje na ovaj

nain imalo smisla.

0nutar roni raspon" razliit rok isporuke

(eHu tr@ini raspon " ista roa, isti rok ali dvije urze

(eHu roni raspon " razliite ali meHusonopovezane roe Raspon izmeHu roe i njeno) proizvoda

)rbitraa

Aritra@a je strate)ije simultane kupnje ili prodaje u)ovora na razliitim tr@itima koja

pru@aju mo)unost ostvarivanja si)urno) pro>ita ez rizino) investiranja. ojavljuje se u

sluajevima kada je razlika terminski& Gjelina izmeHu dva mjeseGa isporuke dovoljno velika da

pokriva sve trokove roe, te se zauzete zatvaraju >izikim

isporukama roe, a ne preijanjem.

*edging

rimarna ekonomska >unkGija termniski& tr@ita je upravljanje Gjenovnim rizikom pri

emu je najuestalija strate)ija tr)ovanja &ed)in). 3ed)in) predstavlja postupak sa svr&om

pokria od rizika promjene Gijene, koji je prisutan u svakoj prometnoj poziGiji, zauzimanjem

od)ovarjui& suprotni& poziGija na terminskom tr@itu. 3ed)eni koriste terminska tr@ita da izatitili svoje poslove od nepovoljni& promjena Gijena.

+rste ,eginga:

Du)i &ed)in)-osi)uranje kupovne Gijene

7ratki &ed)in)-osi)uranje prodajne Gijene

15


16/65


0nakrsni &ed)in)

%euravnote@eni &ed)e

Tr9ovanje o=ijama na terminskom u9ovoru

4o su takoHer izvedeni istrumenti. 4o znai da su opGijske vrijednosti i ostale tr)ovinske

karakteristike opGije vazane za imovinu na kojoj se ona temelji. 4r)ovanje opGijama na

terminske u)ovore najso>istiGiraniji je olik tr)ovanja, a nastao je 1#


17/65


>' *OJI SU OBLI?I O$-ANI+OVANJA BE$+ANS*O- T$-OVANJA@

4r)ovanje na erzi oavlja se po stro)o utvrHenim pravilima. 4r)ovina mo@e iti

or)anizovana kao:

aukGijsko tr)ovanje po preovlaHujuoj Gijeni, aukGijsko tr)ovanje po prinGipu minimalna Gijena " minimalna koliina i kontinuirano tr)ovanje po viestrukoj Gijeni.

>'&' *ontinuirano tr9ovanje oavlja se s&odno viestrukoj Gijeni preko knji)e

ponude i tra@nje. Svi nalozi ponude i tra@nje ?svi& erzanski& posrednikaB za odreHenom &artijomod vrijednosti, koje je primio roker erze za taj dan tr)ovanja, unose se u knji)u. 7nji)u nalo)a

vodi roker erze i u)lavnom se vodi elektronski. %alozi ponude i tra@nje, evidentirani u knjizi,

po istoj Geni, mo)u da se uparuju.

>')' Auk=ija " tr)ovanja na erzi metodom preovlaHujue Gijene i metodom

minimalna Gijena - minimalna koliina. 9akazuje se za sve &artije iste vrste odreHeno) emitenta

u unaprijed utvrHeno vrijeme. 9a vrijeme aukGije, uparuju se nalozi ponude i tra@nje za tom

&artijom, prema Gijeni. AukGiju vodi roker erze.4r)ovanje dioniGama s niskom likvidnou se

odvija putem aukGije. vaj metod ou&vata sve nalo)e koji se prikupljaju u knji)u narud@i do

odreHeno) momenta ili aukGije. %arud@e nisu izvrene, ez ozira na mo)ua podudaranja

izmeHu Gijena neki& narud@i. vo tr@itu omo)uava vie in>ormaGija. snovni Gilj

konGentrisanja narud@i na ovaj nain je da se smanji asimetrija in>ormaGija koja je veoma

na)laena kod dioniGa s visokim stepenom likvidnosti. Dru)a karakteristika tr)ovanja na aukGiji

jeste da se sve transakGije oavljaju po aukGijskoj Gijeni. Dru)i olik tr)ovanja na erzi su

posene aukGije, koje mo@e koristiti dr@ava, investiGioni >ondovi i dru)i investitori koji @ele

prodati odreHeni paket vrijednosno) papira. 9a investitore koji nisu ni dr@avni niti investiGioni>ond, ponuHena koliina ne smije iti manja od 5V emitentovo) ukupno) roja vrijednosni&

papira.

' *OJE SU OSNOVNE V$STE SLOBO#NO- T$%I


18/65


'&' Primarno s!obo7no tr4i5te- prva prodaja emitovani& &artija od vrijednosti, tj.

investitor direktno kupuje &artije od emitenta i plaa je emitentu. u&vata ' najlikvidniji&

emitenata koji nisu uvrteni na 7otaGiju, a koji istovremeno ispunjavaju svoje oaveze

izvjetavanja u skladu sa ravilnikom o sadr@aju, rokovima i nainu ojavljivanja izvjetaja

emitenata vrijednosni& papira ?Sl.%ovine !i3 2U'+B. DioniGama emitenata uvrteni& na

rimarno sloodno tr@ite tr)uje se po (!4S al)oritmu. SAS8 vri reviziju simola za rimarno

sloodno tr@ite svaki& est mjeseGi, tako da likvidniji emitenti sa SS4 imaju ansu da se naHu na

S4. Eijena dioniGa emitenta koji su uvrteni na S4 ne mo@e odstupati vie od W15U-1'V od

zvanino) kursa pret&odno) dana.

S!ika: rimarno s!obo7no tr4i5te

') Sekun7arno s!obo7no tr4i5te - svaka naredna prodaja &artije od vrijednosti

?preprodajaB, posle primarne tr)ovine. vdje se nalaze emitenti koji nisu uvrteni na 7otaGiju

SAS8, i koji ne ispunjavaju uslove za uvrtenje na rimarno sloodno tr@ite niti se nalaze u

postupku steaja. 8mitenti koji se uvrtavaju na Sloodno tr@ite iniGijalno se uvrtavaju na ovaj

podse)ment Sloodno) tr@ita. 4r)uje se aukGijskim nainom tr)ovine, sa dvije dnevne aukGije

1


19/65


?11:'' i 1:''B. Eijena dioniGa emitenta koji su uvrteni na Sekundarno sloodno tr@ite ne mo@e

odstupati vie od W'V U -2'V od zvanino) kursa pret&odno) dana.

S!ika: Sekun7arno s!obo7no tr4i5te

','Tr4i5te za emitente u ostuku ste8aja- ovaj podse)ment Sloodno) tr@ita je

tr@ite za emitente kod koji& se vodi steajni postupak. 0vrtavanje emitenata na ovaj

podse)ment vri se na osnovu ojave poetka steajno) postupka u Slu@enim novinama !i3.

4r)uje se aukGijskim nainom tr)ovine, sa jednom dnevnom aukGijom ?12:''B. 9a ove emitente

nisu predviHena Gjenovna o)ranienja.

&' *OJE "ETO#E T$-OVANJA POSTOJE NA SE*UN#A$NO"

T$%Iirme pro)laava onu Gijenu po kojoj se

ostvaruje najvei oim prometa mjeren koliinom &artije od vrijednosti. Sve transakGije to) dana

1#


20/65


se realizuju po jednoj, utvrHenoj preovlaHujuoj Gijeni, pod uslovom da se Gijena iz nalo)a

uklapa u tu Gijenu.

&')' "eto7 kontinuirano9 tr9ovanja je tr)ovanje kod ko)a se u toku dana, &artije

od vrijednosti iste >irme mo)u realizovati po razliitim Gijenama.

7od oa metoda postoji zona 2!uktua=ije, tj. najvee dozvoljeno odstupanje Gijene u toku dana u

odnosu na in7ikativnu =ijenu&artije od vrijednosti. In7ikativna =ijena je Gijena koja je kod

prvog trgovanjautvrHena rjeenjem o prijemu na listin) erze, a za naredna trgovanja, to je

Gijena utvrHena na pret&odnom erzanskom sastanku.

&' +ona 2!uktua=ije se kod prvog trgovanjaak=ijamakree u odnosu na indikativnu Gijenu u

rasponu od

+a tr9ovanje ak=ijama:-2'V do W ''V,

+a tr9ovanje osta!im artijama o7 vrije7nosti:WU-1'V

)' +ona 2!uktua=ije za nare7na tr9ovanja 9a svako sljedee tr)ovanje kao indikativna Gijena

utvrHuje se Gijena ostvarena na pret&odnom erzanskom sastanku i to:

aB PGijena na zatvaranjuP kod metoda kontinuirano) tr)ovanja iB PpreovlaHujua GijenaP kod metoda tr)ovanja po preovlaHujuoj Gijeni.

ona fluktuacije utvr.uje se jedinstveno:

aB WU-2'V u tr)ovanju akGijama na vanerzanskom tr@ituT

B WU- 1'V u tr)ovanju akGijama na erzanskom tr@itu i

GB WU- 1' u tr)ovanju du@nikim &artijama od vrednosti

rilikom davanja platno) nalo)a, prvo se mora izvriti avansno plaanje na raun

posrednika za dioniGe koje se kupuju. rilikom prodaje dioniGa, posrednik mo@e tra@iti od

Re)istra vrijednosni& papira Gerti>ikat o statusu klijentovo) rauna. %akon izvrenja nalo)a,

posrednik izdaje potvrdu za nalo). %a veini erzi u svijetu tr)ovina se oavlja elektronski, ez

>iziko) prisustva rokera na erzi. rokeri su povezani na sistem tr)ovanja ?4SB erze preko

2'


21/65


svoji& radni& staniGa. snova konGepta elektronsko) tr)ovanja je elektronska knji)a narud@i.

7nji)a narud@i mo@e se opisati kao taela u koju se upisuju sve kupovne narud@e u lijevoj

koloni, i to podrazumijeva da to su nalozi Gijena pri&vatljiviji ?pri&vatljivi na kupovnoj strani X

via GijenaT pri&vatljivi na prodajnoj strani X ni@a GijenaB ima vii prioritet u knjizi narud@i.

0koliko je identina Gijena za dva nalo)a, ona koja se unese u knji)u nalo)a prije, ima vei

prioritet. %alo) u knjizi uslovljava redoslijed ispunjavanja - to su nalozi vie ran)irani, nalozi e

iti izvreni prije ni@eran)irani& nalo)a.

%a erzama u i3, proGedure tr)ovanja sredstvima kontinuirano) metoda ?(!4S

-viestruko odreHen periodB i periodinim aukGijama na kojima presudnu ulo)u i)ra Gijena.

4r)ovanje se vri pet puta sedmino - radnim danima. 7ako se tr)ovanje u odreHenom simolu

vri odreHeno je likvidnou ovi& dioniGa. =ikvidnost u ovom kontekstu se ne odnosi na>inansijsku likvidnost kompanije, ve na likvidnost dioniGa.

7od (!4S metode, transakGije se vre automatski, ukoliko se kupovne i prodajne

narud@e poklapaju u Gijeni, tako da jedan vrijednosni papir mo@e imati vie od jedne Gijene u

toku jedno) dana. 9vanina stopa je ponderisani prosjek svi& zatvoreni& transakGija za taj dan,

osim za aplikaGije. vaj pro)ram se koristi za tr)ovanje dioniGama emitenata na kotiranju i

primarnim sloodnim tr@itima.

Dru)a razlika izmeHu ova dva pristupa je da neke vrste narud@i ne mo)u iti koritene

na aukGionom tr)ovanju. rilikom revidiranja (!4S, kada se neki simoli preaGe iz (!4S na

aukGiju, posredniGi moraju kontaktirati sa klijentima sa uslovnim narud@ama da se povuku i,

)dje je to primjereno, unose se dru)e narud@e.

7od metoda u kojem je dominantna Gijena, prodajna narud@a se unosi na prvi dan, nakon e)a

je mo)ue unijeti kupovne narud@e. 7od metode viestruki& Gijena, prvi dan unosa utvrHuje

emitent. avne ponude preko erze se mo)u smatrati modernijim i transparentnim nainom

unoenja vrijednosni& papira od tradiGionalni&, )dje se unos vri potpisivanjem izjave o unosu s

depozitnom ankom.

0 i3, lanovi erze takoHe mo)u oavljati transakGije izvan or)anizovano) tr@ita - tzv.

Plok transakGijeP. %ajni@a vrijednost lok transakGije je 5''.''','' 7(. soe koje uestvuju

u lok transakGiji moraju do)ovoriti uzajamni u)ovor prodaje za odreHene dioniGe prije

21


22/65


izvjetavanja o transakGiji na erzi. *ako se o loku transakGija izvjetava erza, izvjetavanje po

kojoj Gijeni je transakGija izvrena ne utie na >ormiranje Gijene za odreHeni vrijednosni papir.

4ree osoe ne mo)u kupovati vrijednosne papire iz lok transakGije, kako ne i vrile utiGaj na

Gijenu po kojoj e iti zatvorena.

ostoji tr@ite vrijednosni& papira koje >unkGinie izvan erze ?4EB, na kojem strane u

tr)ovanju saraHuju ez koritenja uslu)a or)anizovane erze. edna od najvei& svjetski& erzi,

%ASDAM, jo uvijek see naziva 4E tr@item, tj. tr@item vrijednosni& papira koje >unkGionie

izvan erze.

&&' NA;INI T$-OVINE SA$AJEVS*A BE$+A SASE

7ao i na svim erzama u svijetu, )raHani ne mo)u neposredno tr)ovati na Sarajevskoj

erzi, u tu svr&u moraju koristiti uslu)e pro>esionalni& posrednika ?rokerski& kuaB koje imaju

dozvolu za rad izdatu od 7omisije za vrijednosne papire !ederaGije osne i 3erGe)ovine. %a

Sarajevskoj erzi mo)u tr)ovati samo pro>esionalni posredniGi koji su i lanovi erze. %a

Sarajevskoj erzi se tr)uje elektronskim putem, ez prisustva rokera na erzi. rokeri su preko

svoji& radni& staniGa povezani sa erzanskim tr)ovinskim sistemom ?4SB.

4renutno se koriste dva naina tr)ovine aukGijski i kontinuirani.

- Komisija za vrijednosne papireFederacije Bosne i ercegovineje r&ovni re)ulatorni

or)an. %adzire rad svi& uesnika na tr@itu.

! "arajevska berza vrijednosni# papira - erza je Gentralno mjesto )dje dolazi do

povezivanja ponude i potra@nje za vrijednosnim papirima i mjesto )dje se >ormira tr@ina Gijena

vrijednosni& papira.

! Registar vrijednosni# papira u Federaciji Bosne i ercegovine - avlja poslove

re)istriranja, uvanja i odr@avanja podataka o vrijednosnim papirima i poslove prijenosa, u

skladu sa zakonom kojim se ureHuje emisija i promet vrijednosni& papira.

! Brokerske ku$e- vlateni erzanski posredniGi. 0 !i3 samo ovlateni posredniGi -

rokeri imaju dozvolu oavljanja tr)ovine na erzi. ;raHani svoje nalo)e izvravaju preko

rokerski& kua, koji i& prosljeHuju na erzu.

22


23/65


erze su du@ne da u svom poslovanju oezijede zakonito oavljanje tr)ovine, zatitu

interesa uesnika, potovanje pravila ponaanja uesnika, in>ormaGije za javnost u svim

uesniGima znaajnim za rad erze. r)anizovane su po sistemu konGentrini& kru)ova iji je

Gentar sama erza sa svojim sloodama, prvi kru) su ovlaeni posredniGi koji jedini imaju pravo

da zakljuuju poslove na erzi, a dru)i to ine preko nji&. Svaki sledei kru) ima manja

ovlaenja.

%a Sarajevskoj erziUurzi se trenutno koriste tri naina tr)ovine:

o Auk=ijski

o "FTS 3"u!ti FiGin9 Tra7in9 S=e7u!e6 1 *ontinuirani

o B!okovski

Svaki od ovi& naina tr)ovanja ima svoje karakteristike i prikladan je samo za odreHene

vrijednosne papire. snovna odlika AukGijsko) naina tr)ovanja je da se sve transakGije

oavljaju samo u jednom trenutku, tzv. >iIin)u. 7od kontinuirane tr)ovine, transakGije se

sklapaju im se nalozi poklope u po)ledu Gijene i koliine. vdje ne postoji samo jedan >iIin)

kada se oavljaju transakGije, ne)o se taj proGes deava kontinuirano tokom Gijelo) vremena

trajanja tr)ovanja.

&&'&' Auk=ijski na8in tr9ovanja

7od aukGijsko) naina tr)ovine, nalozi se sakupljaju u knjizi nalo)a sve do jedno)

odreHeno) momenta - do aukGije. 7ada doHe vrijeme aukGije, sistem odredi na osnovu postojei&

nalo)a po kojoj e se Gijeni tr)ovina tim dioniGama oaviti to) dana. 7od aukGijsko) naina

tr)ovine svaka dioniGa mo@e po danu imati samo jedan jedini kurs - aukGijski kurs. Sistem e za

aukGijski kurs izarati onaj kurs po kojem e se najvie dioniGa prometovati 4renutno je veina

>irmi kojima se tr)uje na Sarajevskoj erzi na ovom nainu tr)ovine.

:H&&:,G:eriod u kojem je dozvoljen unos, editiranje i risanje nalo)a. %alozi se i pored

mo)ue) sla)anja Gijena i koliina ne sklapaju.

2


24/65


&&:,G 3G'''', se=6:Berzanski trgovinski sistem %B&"' na osnovu postavljeni#parametara uz

pomo$ slu(ajne- proGedure odreHuje momenat kada e se desiti >iIin), tj. sklapanje nalo)a u

transakGije. 4o znai da se tr)ovina oavlja u onom djeliu sekunde kada 4S pove@e sve nalo)e

koje je mo)ue povezati.

&&:,GH&,:,:eriod tzv. rder-ook-Gleanin). 0 ovom periodu ne mo)u se unositi novi nalozi

u 4S, ne)o samo pri&vatati nalozi koji su ostali neizvreni nakon >iIin)a, i to iskljuivo po

Gijeni aukGije.

/vaki simbol u jednom danu moe imati samo jedan kurs - aukGijski kurs.

4S sve nalo)e za jedan simol unese u elektronsku knji)u nalo)a u kojoj se na lijevoj strani

unose kupovni, a na desno) strani prodajni nalozi.

%a SAS8 se koriste dva al)oritma ?naGinaB tr)ovine " aukGijski i kontinuirani ?(!4S -

(ulti-!iIin) 4ime SG&eduleB. 7ojim nainom e se tr)ovati pojedinim simolom odreHeno je

likvidnou ti& dioniGa. =ikvidnost se u ovom kontekstu ne odnosi na >inansijsku likvidnost

kompanije, ne)o na likvidnost dioniGa. ea likvidnost podrazumijeva estu ?svakodnevnuB

tr)ovinu predmetnim dioniGama, uz male osGilaGije Gijena i postojanje duoke knji)e nalo)a.

%iska likvidnost sa dru)e strane je karakterisana malim intenzitetom tr)ovine ?sporadinoB, uz

velike osGilaGije Gijena dioniGa i mali roj nalo)a u knjizi nalo)a simola.

S&odno teoriji mikrotr@ita ?a i svjetskim praksamaB likvidnost dioniGa odreHuje nain

tr)ovine. %isko likvidnim dioniGama se tr)uje aukGijskim nainom tr)ovine. snova ove vrste

tr)ovine je da se svi nalozi sakupljaju u knjizi nalo)a do odreHeno) momenta " momenta

aukGije. %alozi se ne izvravaju i pored mo)ue) poklapanja Gijena pojedini& nalo)a. %a ovaj

nain se tr@itu oezjeHuje vei nivo in>ormaGija ?u mikroteoriji tr@ita, svaki nalo) " nje)ova

Gijena i koliina " predstavlja in>ormaGiju za tr@iteB. snovni Gilj ove konGentraGije nalo)a jeste

da se smanji in>ormaGiona asimetrija ?razlika u in>ormiranosti investitoraB, koja je kod nisko-

likvidni& dioniGa veoma izra@ena. Daljna karakteristika aukGijske tr)ovine je injeniGa da se sve

transakGije oavljaju po Gijeni aukGije. Eijenu aukGije 4S odreduje kao onu po kojoj Ge se

najvie dioniGa tr)ovati, to ne mora znaiti po najvioj ili najni@oj Gijeni iz knji)e nalo)e.

8mitentima sa Sekundarno) Sloodno) tr@ita ?SS4B i 4r@ita sa emitentima u steaju se tr)uje

aukGijskim nainom tr)ovine, s tim da se aukGija na SS4-u or)anizuje dva puta po danu tr)ovine.

2$


25/65


&&')' *ontinuirani

7ontinuirani nain tr)ovine rezervisan je samo za one emitente kojima se esto tr)uje,

)dje u svako doa ima vei roj kupovni& i prodajni& nalo)a. 7od kontinuirane tr)ovine,

transakGija se sklapa im se dvije transakGije poklope u po)ledu Gijene ?tj. im je kupovna Gijena

vea ili jednaka prodajnoj GijeniB. vdje se transakGije oavljaju kontinuirano, a ne samo u

vrijeme aukGije. 4eoretski je mo)ue da se svaka transakGija oavi po dru)oj Gijeni.

7od (!4S-rasporeda transakGije se sklapaju automatski im se kupovni i prodajni nalo)

poklope u Gijeni, tako da jedan vrijednosni papir mo@e imati vie Gijena u toku dana. 9vanini

kurs je ponderisani prosjek svi& zakljueni& transakGija za taj dan sa izuzetkom aplikaGija

?transakGije unutar iste rokerske kueB. vim rasporedom se tr)uje dioniGama emitenata na

7otaGiji i rimarnom sloodnom tr@itu. o jedna razlika izmedu ova dva naina je to se neke

vrste nalo)a ne mo)u koristiti na aukGijskom nainu tr)ovine. rilikom vrenja revizija (!4S-a,

kada odreHeni simoli prelaze sa (!4S-a na aukGijski nain, rokerske kue su du@ne

kontaktirati klijente koji imaju nalo)e sa posenim uslovima izvrenja, radi nji&ovo) povlaenja

i eventualno) unoenja dru)aiji& nalo)a.

Tr4i5te SASE mo4e se na!aziti u s!ije7eDim stanjima:

Stanje tr4i5ta


26/65


&&','E!ektronski na8in tr9ovine

Eentralni konGept elektronsko) naina tr)ovine je elektronska knji)a nalo)a. 7nji)a

nalo)a se najlake mo@e predstaviti kao jedna taela u kojoj se na lijevoj strani upisuju svi

kupovni, a na desnoj strani svi prodajni nalozi. 4S ima >ormiranu knji)u nalo)a za dioniGe svi&

emitenata koje su uvrtene na tr@ite SAS8. 9a ran)iranje nalo)a u knjizi nalo)a se koristi tzv.

Gjenovno vremenski prioritet ?priGe-time prioritLQB, to podrazumijeva da nalozi sa povoljnijom

Gijenom ?povoljnije na kupovnoj strani X veGa GijenaT povoljnije na prodajnoj strani X ni@a

GijenaB imaju vei prioritet u knjizi nalo)a. 0koliko dva nalo)a imaju identinu Gijenu, prioritet

ima nalo) koji je ranije unesen u knji)u nalo)a. Redoslijed nalo)a u knjizi nalo)a uvjetuje

redoslijed izvrenja nalo)a " nalozi sa veim ran)om e se prije izvriti ne)o nalozi sa ni@im

ran)om.

Kupovna strana Prodajna strana

Nalog Kolicina Cijena Cijena Koliina Nalog

A 200 30,00 29,00 356 F

!56 29,00 3!,!2 !"000 #C 3$5 29,00 3!,!2 23! %

& !"350 2',$5 36,00 500 (

) 2"000 26,35 3',00 $"000 *

0 taeli nalo) YAY ima prioritet nad nalo)om YY svoje vie Gijene. %a prodajnoj strani,

nalo) Y!Y ima povoljniju ?ni@uB Gijenu od nalo)a Y;Y, te sto)a ima prioritet u odnosu na nje)a.

%alozi YY i YE na kupovnoj strani imaju istovjetnu GijenuT vei prioritet nalo)a YY rezultat je

ranije) unosa u knji)u nalo)a.

%a erzi mo@ete kupiti onoliko akGija koliko @elite. 4o znai, mo@ete kupiti i samo 1

akGiju, ali i vie nji&, pa ak i sve emitovane akGije koje su na prodaju. %a erzi se tr)uje

akGijama i na taj nain se tr)uje imovinom preduzee. Samim tim, prodajom akGija preduzea na

erzi, koji predstavljaju udio u vlanistvu nad preduzeem, znai da npr. kada se kupi vie od

26


27/65


5'V akGija - kupaG postaje veinski vlasnik. ak i jedna akGija znai odreHeni udio u vlasnitvu.

0koliko preduzee ima ukupno 1' akGija to i znailo da pojedinaG kupovinom 1 akGije ima

1'V vlasnitva i sl.rilikom prve posjete rokerskoj kui potreno je da potpiete u)ovor sa

rokerskom kuom.

"otrebna dokumentacija za sklapanje ugovora o obavljanju brokerski, poslova je

slijedea:

- 0okumenti potrebni za fizi$ka lica su:

=ina karta za dr@avljane i3, iskljuivo E*S-ova, odnosno paso za strane dr@avljane

sa ovjerenom kopijom pasoa. roj rauna naznaen na izvoduUGerti>ikatu izdatom od strane

Re)istra rijednosni& apira !i3 ?u daljem tekstu RB.roj ankovno) rauna klijenta.

- 0okumenti potrebni za pravne subjekte:Sudsko rijeenje ?re)istraGija >irmeB ne starije od 6 mjeseGi ovjereno. 9astupnikU direktorU

potpisnik za pravno liGe - kopija lino) dokumenta. 0koliko nije *3 ili 3R dr@avljanin

potrean je prijevod lino) dokumenta

*denti>ikaGioni roj pravno) liGa. Raun otvoren kod anke za navedeno pravno liGe na

koji e se vriti uplataUisplata.0koliko zastupnikUdirektorUpotpisnik nee iti osoa koja je u

sudskom rjeenju navedena kao potpisnik, potreno je imati poseno ovlatenjeUprokuru.

4aj tzv. Qpti u)ovor o posredovanju re)ulie a odnos sa rokerskom kuom, prava i

oaveze u)ovorni& strana kao i dru)e detalje. 0 ovom u)ovoru it e naznaena i aa

identi>ikaGijska i>ra koju treate uvati isto kao to uvate i a pin-Gode za kreditnu kartiGu.

edan primjerak ovo) u)ovora zadr@avate i, dok dru)i ostaje u rokerskoj kui.

otpisivanje ovo) u)ovora potreno je samo prilikom prve posjete jednoj rokerkoj

kui. %akon to potpiete u)ovor, slijedei korak je izdavanje nalo)a.)avisno od toga da li elite

kupiti ili prodati dionice* postupak je slijede$i+

&)'.' *uovina 7ioni=a

7ada klijent odluGi da kupi odreHene dioniGe,pretpostavlja se neko vrijeme prati kretanje

Gijene te dioniGe ?npr. Je-straniGe&ttp:UUJJJ.sase.aUDesktopDe>ault.aspIFtaidX26B ili putem

posmatrake staniGe Sarajevske erze ?SAS8 SB, pa imate i predstavu po kojoj Gijeni i& @eli

kupiti. %akon to se identi>ikuje u rokerkoj kui i izda se nalo), osoa zadu@ena za prijem

2+
http://www.sase.ba/DesktopDefault.aspx?tabid=26http://www.sase.ba/DesktopDefault.aspx?tabid=26http://www.sase.ba/DesktopDefault.aspx?tabid=1http://www.sase.ba/DesktopDefault.aspx?tabid=26http://www.sase.ba/DesktopDefault.aspx?tabid=1


28/65


nalo)a e mu dati roj rauna rokerske kue ?tzv. namjenski raunB na koji trea uplatiti

sredstva za kupovinu dati& dioniGa ?avansB. Do iznosa avansa se dolazi ukoliko se pomno@i roj

dioniGa koji @elite kupiti i Gijena po kojoj se izdaje nalo), uveano za proviziju za posredovanje

rokeske kue. 0 sluaju kupovine vrijednosni& papira klijent mora da uplati 1''V avans prije

izdavanja nalo)a za kupovinu vrijednosni& papira.

%akon to izvri ovu uplatu, nalo) e iti zaprimljen u rokerskoj kui. %akon to )a

interni kontrolor rokerske kui provjeri, roker )a unosi u erzanski tr)ovaki sistem ?4SB

9avisno od ponude i potra@nje za predmetnim dioniGama, kao i od al)oritma tr)ovine kojim se

tr)uje tim dioniGama, nalo) e se u toku dana izvriti.

%alo) predstavlja jednostranu izjavu volje nalo)odavGa upuenu pro>esionalnom

posredniku tj. rokerskoj kui, da u svoje ime i za raun nalo)odavGa oavi odreHeni posao sa

vrijednosnim papirima. Svaki nalo) koji lan erze doije od svoje stranke, mora sadr@avati sve

potrene podatke za nesmetano i jasno izvravanje nalo)a, naroito vrstu nalo)a, rok va@enja,

vrstu i koliinu vrijednosni& papira koji su predmet nalo)a.

"rilikom izdavanja kupovnog naloga1 klijent moe izabrati slijedee vrste naloga:

1. zirom na vrstu: kupovni ili prodajni nalo)

2. zirom na Gijenu: tr@ini, limitirani i limitirani sa diskreGijom. zirom na vrijeme validnosti nalo)a: dnevni, otvoreni i nalo) do odreHeno) datuma

$. zirom na dodatne uslove prikaza i izvrenja: nalo) sa rasponom i nalo) sa skrivenom

koliinom.

5. zirom na posene uslove izvrenja: nalo) na sve ili nita, nalo) sa minimalnom koliinom

prvo) zakljueno) posla i nalo) sa minimalnom koliinom svi& zakljueni& poslova.

(o)unost izdavanja pojedini& vrsta nalo)a o)raniena je al)oritmom tr)ovine koji se koristi

?akGijski ili kontinuiraniB.

Obzirom na cijenu naloga:

o 2rini nalog+0koliko po svaku Gijenu @elite kupiti date dioniGe 4o znai da e se kupovni

nalo) )otovo sa si)urnou ispuniti po Gijeni koja je u momentu izvrenja na tr@itu

2


29/65


preovlaHujua. (eHutim, ukoliko se datim dioniGama vrlo malo tr)uje, i ukoliko ima mala

ponuda i potra@nja za njima, mo@e se desiti da plati vrlo visoku Gijenu za te dioniGe.

o 2rini nalog pri zatvaranju:vo je nalo) kojim investitor svom rokeru daje instrukGiju

da nalo) provede tokom posljednje minute tr)ovanja, na kraju dana.

o 2rini nalog pri otvaranju: vim nalo)om investitor svom rokeru daje instrukGiju da

nalo) provedem tokom poetni& 15 minuta tr)ovanja. vo je nalo) kojim se @eli postii poetna

Gijena to) dana.

o 2rini nalog da ako se postigne eljena cijena:vim nalo)om daje se instrukGija da se

provede kao tr@ini ali samo u sluaju da se dosti)ne odreHena Gijena.

o Limitirani nalog: 0koliko imate jasnu predstavu koliko i @elite dati za odreHene dioniGe

izdat ete limitirani ili o)ranieni nalo). roker e a nalo) unijeti u 4S po Gijeni ae)

limita. %aravno, zavisno od situaGije na tr@itu, mo)ue je da kupite dioniGe i po ni@oj Gijeni, ali

nikako po Gijeni veoj od ae) limita.

o Limitirani nalog sa diskrecijom: va@i maksimalno ' dana od dana izdavanja 7od

limitirano) nalo)a sa diskreGijom i postavljate limit po kojem @elite kupiti ae dioniGe, a

roker a nalo) smije unijeti po Gijeni koja je do 2'V ni@a od ae) limita. Ako na primjerizdate kupovni nalo) po 1' 7(, a roker ima pravo unijeti )a prvo po


30/65


B otvoreni nalog: 0koliko se otvoreni nalo) ne izvri, ostaje u 4S-u po uslovima pod

kojim ste )a izdali. (aksimalno vrijeme va@enja ovo) nalo)a je 1ault.aspIFtaidX2'B

B nalog sa minimalnom koli$inom prvog zaklju$enog posla: klijent odreHujete koliko se

minimalno mora tr)ovati prvi put kada se kupujeT nakon to se ispuni prvi uslov, nalo) postaje

Qoian nalo). * ova posena vrsta nalo)a mo)ua je samo kod dioniGa kojima se tr)uje po

(!4S-al)oritmu.

GB nalog sa minimalnom koli$inom svakog zaklju$enog posla : *zdavanjem ove vrste

nalo)a klijent za&tjeva da se svaki put tr)uje odreHena koliina dioniGa. %i ovaj nalo) nije

dozvoljen kod dioniGa kojima se tr)uje po aukGijskom nainu tr)ovine.

7ada izdate nalo) sa parametrima koje @elite, slu@enik rokerske kue e am dati nalo)

na potpis. ored to)a, doit ete i potvrdu o prijemu nalo)a, koju treate uvati u svojojevidenGiji.

O9rani8enja izvr5enja 3eGe=ution restri=tion6

1Fi!! or *i!!: nalo) se mora provesti u potpunosti ili se ponitava. 7oristi se kada imamo

primjeriGe veu koliinu dioniGa na prodaju pa i& @elimo prodati sve odjedanput.

1Imme7iate or ?an=e!: dajemo nalo) koji za&tijeva da se oavi to vea transakGija a

neprodani ostatak vrijednosniGa se povlai. vaj nalo) razlikuje se od >ill-or-kill nalo)a jer

dozvoljava djelominu prodaju.

Brokeri $lana mogu unositi u sistem trgovanja jo slijedee vrste naloga:

'
http://www.sase.ba/DesktopDefault.aspx?tabid=20http://www.sase.ba/DesktopDefault.aspx?tabid=20


31/65


%alo) ez dodatni& ili poseni& uslo)a

%alo) sa dodatnim uslovima naina prikazivanja i izvrenja

%alo) sa dodatnim uslovima vremena izvrenja

%alo) sa posenim uslovima izvrenja

0a biste kupili neku ,artiju od vrijednosti1 morate imati dovoljno novca na ra$unu da

platite:

Gijenu dioniGa ?uveanu za 1'V kod tr@ino) nalo)a, zo) mo)unosti variranja

Gijene u toku danaB

proviziju ?akGije 1V, a ovezniGe ',V od vrijednosti poslaB

pripadajuu kamatu prodavGu ?u sluaju ovezniGaB7ada izdate nalo) sa parametrima koje @elite, slu@enik rokerske kue daje nalo) na potpis.

ored to)a, klijent doije potvrdu o prijemu nalo)a, koju treate uvati u svojoj evidenGiji.

&&'/'


32/65


7ada @elite da prodate svoje dioniGe potreno je da, pored lini& identi>ikaGijski&

dokumenata ?lina karta,pasoB ponesete sa soom i izvod sa rauna u Re)istru vrijednosni&

papira, kao dokaz da posjedujete dioniGe koje @elite prodati Slu@enik u rokerskoj kui e

primiti nalo) sa uslovima koje odredite " Gijenu, rok va@enja, poseni uslovi izvrenja " sve to

je navedeno vie u tekstu pod Qkupovinom dioniGa va@i analo)no i za prodaju dioniGa.

%akon to izdate nalo), morat ete navesti i roj ae) ?ankovno)B rauna, kako i se

mo)la preaGiti novana sredstva od prodaje dioniGa. * kod prodaje dioniGa doije te potvrdu o

prijemu nalo)a u rokerskoj kui, kao i oraun ovaljeno) posla ukoliko se a nalo) ispuni.

a@no je napomenuti da se ne mo@e desiti da ostanete ez dioniGa a da ne doijete novaG.

Da i se sprijeilo oteenje klijenata, pri Re)istru vrijednosni& papira postoji tzv. )arantni >ond

?ili >ond si)urnostiB, u koji svaka rokerska kua uplauje odreHene svote. rokerska kua kojanije na vrijeme uplatila novaG se ka@njava i mora dopuniti )arantni >ond.

Osnovni kriterij za rangiranje kupovni, i prodajni, naloga je cijena:

kupovna strana: nalo) sa najveom Gijenom zauzima prvi ran) kod kupovni& nalo)a

prodajna strana: nalo) sa najni@om Gijenom zauzima prvi ran) kod prodajni& nalo)a.

7ada doHe do momenta >iIin)-a, 4S analizira knji)u nalo)a za svaki simol i odreHujenje)ovu Gijenu za taj dan. Eijena e iti ona po kojoj e promet dioniGama to) simola iti

maksimalna.

&&'' "isija Sarajevske berze

(isija Sarajevske erze je kontinuriani razvoj e>ikasno)

tr@ita kapitala koje investitorima nudi mo)unost si)urno)

investiranja.vaj Gilj, Sarajevska erza ne mo@e postiisama.Re>orme koje sprovodi ijee ministara osne i

3erGe)ovine, rekonstrukGija poslovno) okru@enja pod iniGijativom 0reda isoko) predstavnika,

rad ijea tr@ita kapitala pod pokroviteljstvom Eentralne anke osne i 3erGe)ovine, te

kontinuirana saradnja sa ostalim uesniGima na tr@itu kapitala su od kruGijelno) znaaja za

razvoj tr@ita vrijednosni& papira. Samo zajednikim i koordiniranim naporima mo@emo

2


33/65


doprinijeti razvoju tr@ita kapitala i dr@ave osne i 3erGe)ovine u Gjelini. %ema sumnje da e se

naa saradnja jo vie razvijati u udunosti i da e nai zajedniki napori razultirati urealizaGiji

zaGrtani& Giljeva.

&&'>' (istorijat SASE

Sarajevsku erzu-urzu vrijednosni& papira d.d. Sarajevo ?SAS8B osnovalo je, na

ravnopravnoj osnovi, osam rokerski& kua iz !ederaGije i3, 1. septemra 2''1. )odine.

4r)ovanje na SAS8 zvanino je poelo 12. Aprila 2''2. )odine, kada je odr@ana prva aukGija u

iznosu od .'##,'' 7(.

lasniGi Sarajevske erze-urze su rokerske kue iz !ederaGije i3, u ukupnom

proGentualnom iznosu od inansijske instituGije Repulike 4urske, koje imaju ukupno

15V vlasnitva Sarajevske erze-urze dd. , sa jednako rasporeHenim rojem dioniGa,

ravnopravni u vlasnikim pravima i oavezama.

erza je Gentralno mjesto povezivanja ponude i potra@nje za vrijednosnim papirima. 7roz

11 )odina postojanja, Sarajevska erza je unapreHivala i razvijala elektronsku in>rastrukturu

sistema tr)ovanja, te se danas tr)uje na erzi svaki radni dan u periodu od '#,'' do 1,' sati, uskladu sa razvojem i potreama tr@ita. 4r)ovina se odvija na tri tr@ita, primarnom,

sekundarnom i terGijalnom, a naini tr)ovine su kontinuirano i aukGijsko tr)ovanje. Sve

navedeno sadr@ano je u jedinstvenom elektronskom sistemu tr)ovine, 4S sistemu ?erzanski

tr)ovinski sistemB, u koji rokeri, iz svoji& matini& rokerski& kua, unose nalo)e za kupovinu

iUili prodaju. Sarajevska erza je privatna ustanova, nezavisna i transparentna u svom radu,

oslooHena utiGaja politike.

&,'Setembar')&'

sam rokerski& kua osniva Sarajevsku erzu.

&)'Ari!'))'

dr@ana prva aukGija u iznosu od .'##,'' 7( i zvanino poelo tr)ovanje na SAS8.

,&'#e=embar'))'


34/65


0kupan promet u 2''2. )odini preko $1,5 miliona 7(.4r)ovano preko 11 miliona

dioniGa u 2'.5< transakGija

)>'Ari!'),

SAS8 prezentirala prvi erzanski indeks u osni i 3erGe)ovini pod nazivom Zosnian

*nvestment !unds *ndeI[ ?*!NB.

.'Au9ust'),

oelo emitovanje izvjetaja o tr)ovanju na SAS8 u medijima.

'Oktobar'),

=ansiran S8(-%.%84 " internet portal erza u re)ionu.

,&'#e=embar'),

11 rivatizaGisko " investiGiski& >ondova primljeno u kotaGiju.

0kupan promet u 2''. )odini preko 11


35/65


vrijednosni& papira. 9a potree aukGije se >ormira i novi simol. rodavaG mo@e irati izmedu tri

metode vanredni& aukGija:

itno je napomenuti da Gijena ostvarena na aukGiji ne ulazi u zvanini kurs predmetno)

vrijednosno) papira.

&)'&' JAVNE PONU#E

! 3etoda 4 jednokratna aukGija u kojoj u ozir dolaze samo kupovni nalozi za

Gjelokupnu koliinu

! 3etoda 5 , jednokratna aukGija u kojoj su dozvoljene i kupovni nalozi na manje

koliine-3etoda 6" prodaja paketa dioniGa preko (!4S naina tr)ovine

avne ponude vrijednosni& papira se odnedavno mo)u or)anizirati i putem SAS8. avna

ponuda se vri putem jedne rokerske kue koja unosi prodajni nalo) emitenta. 0pis

vrijednosni& papira vri se putem izdati& kupovni& nalo)a od strane klijenata svi& rokerski&

kua. (etode koje se koriste su metoda preovladujue Gijene i metoda viestruki& Gijena.

7od metode preovladujue Gijene prodajni nalo) se unosi prvi dan upisa, nakon e)a je mo)ue

unositi kupovne nalo)e. 4ransakGije se ne sklapaju sve do posljednje) dana upisa i perioda

zakljuivanja transakGija kada 4S odreduje jedinstvenu Gijenu po kojoj Ge transakGije iti

zakljuene.

7od metode viestruki& Gijena prvi dan upisa je odreHen odlukom emitenta. 7upovni

nalozi se unose sve do posljednje) dana upisa i momenta kada se unosi prodajni nalo), nakon

e)a se transakGije zakljuuju po Gijenama iz kupovni& nalo)a ?koji ispunjavaju Gjenovne i

koliinske usloveB.

avne ponude putem erze se mo)u smatrati modernijim i transparentnijim nainomupisa vrijednosni& papira od tradiGionalno), kod koje) se upis vri potpisivanjem izjave o upisu

kod anke depozitara.

&,' T$-OVANJE V$IJE#ONOSNI" PAPI$I"A U Bi(

5


36/65


&,'&'Sarajevska i Banja!u8ka berza

9akon o vrijednosnim papirima ?Slu@ene novine !ederaGije i3, roj #U#< i6U##B

de>inie erzu kao Qmjesto za povezivanje ponude i potra@nje vrijednosni& papira i poslovanje

vrijednosnim papirima, po unaprijed utvrdenim pravilima. 7roz povezivanje ponude i potra@nje

za vrijednosnim papirima dolazi se do kurseva ?ili GijenaB vrijednosni& papira kojima se tr)uje.

4rea >unkGija erze je osi)uravanje in>ormaGija o ponudi i potra@nji kao i o tr@inoj vrijednosti

tr)ovani& vrijednosni& papira. 4r@ite Sarajevske erze or)anizovano je na tri se)menta, na

kojem se tr)uje po posenim pravilima.

4r)ovanje vrijednosnim papirima u i3 odvija se putem dvije erze, koje se nalaze u

Sarajevu i anjoj =uGi. ve dvije erze su or)anizovane na istim re)ulatornim prinGipima. 0

skladu s pravnim propisima koji re)uliu upravljanje na tr@itima kapitala u i3, erze suPmjesta na kojima se susreGu ponuda i potra@nja za vrijednosnim papirima i tr)ovanje

vrijednosnim papirima, u skladu s pret&odno de>inisanim pravilima.P ovezivanje ponude i

potra@nje za vrijednosnim papirima, proizvodi stope ?ili GijeneB za vrijednosne papire kojima se

tr)uje. 4reGa >unkGija erze je da osi)ura in>ormaGije o ponudi i potra@nji, tako da se tr)uje

tr@inom vrijednoGu vrijednosni& papira.

/arajevska berza /)/7 i Banjalu$ka berza imaju tri segmenta sa odvojenim pravilima:

+vani=no kotiranje

*otiranje 2on7a 3kao o7se9ment zvani=ne kota=ije6

S!obo7no tr4i5te

9vanina kotaGija je tr@ini sektor na kojem se tr)uje s naim PprvoklasnimP, tj. lokalnim

kompanijama, s najveGim kvalitetom. Da i se kompanija pri&vatila u kotaGiju, mora ispotovati

odredene opte i posene uslove i kriterije. 8mitent koji je ukljuGen u zvaniGnu kotaGiju mora

redovno in>ormisati javnost i erzu o svim do)adajima koji utiGu na poslovanje. n je, takode,

oavezan da dostavlja polu)odinje i )odinje >inansijske izvjetaje erzi. oslovanje trea iti

transparentno to je vie mo)uGe, tako da potenGijalni investitor mo@e proGijeniti mo)uGi prinos

na investiGije kod ovo) emitenta. 7otiranje >onda je onaj dio zvaniGne kotaGije rezervisan za

investiGione >ondove ?*!B. DioniGe *! su ukljuGene na dosta slian nain kao i dioniGe redovni&

6


37/65


emitenata, ali proGesom upravlja 9akon i propisi 7omisije za vrijednosne papire. Sloodno

tr@ite je se)ment SAS8 s najmanje striktnim uslovima. Da i se tr)ovalo vrijednosnim papirom

na sloodnom tr@itu, mora se zadovoljiti da rokerska kuGa ili emitent dostave za&tjev za

ukljuGenjem. 8mitent koji dostavlja takav za&tjev mora dostaviti vlastite >inansijske izvjetaje

erzi. anjaluGka erza ?=S8B ima dva tr@ita erzi: zvaniGno tr@ite dioniGa ?kotaGijaB i

sloodno tr@ite dioniGa. anjaluGku erzu je osnovalo #. maja 2''1. osam anaka i jedna

kompanija za oavljanje tr)ovine vrijednosnim papirima. 7omisija za vrijednosne papire RS je

izdala operativnu dozvolu anjaluGkoj erzi #. au)usta 2''1.

vanicno trite dionicama ima sljedece elemente:

#ioni=e 1 !ista A

#ioni=e 1 !ista B

+atvoreni investi=ioni 2on7ovi

Otvoreni investi=ioni 2on7ovi

Obvezni=e i 7ru9i 7u4ni=ki vrije7nosni airi

*ratkoro=ni vrije7nosni airi i

#ru9i vrije7nosni airi'

+rijednosni papiri se mogu ukljuciti u zvanicno trite berze ukoliko ispunjavaju sljedee

opte uslove:%jima se mo@e tr)ovati na or)anizovan naGin,

0 potpunosti su plaeni,

Da su prenosivi ez o)ranienja, i

Da se izdaju u nematerijalnom oliku.

0ionice su uklju$ene u listu B ukoliko1 pored ovi, opti, uslova1 tako.e ispunjavaju odre.eneposebne kriterije:

da imaju dvije )odine poslovanja,

tri miliona 7( kapitala,

minimalno jedan milion 7( emisije dioniGa,

minimalno 15V dioniGa javno emitovani& i najmanje 5' dioniGara.

Po7a=i o tr9ovanju &'&')&) 3?6

Tr4i5ni se9ment *o!i8ina Promet M*" Br' os!ova

+


38/65


S!u4beno berzansko tr4i5te =ista #.# &>&S!obo7no berzansko tr4i5te 4r@ite akGija 1#.$+$ 2.55< $S!obo7no berzansko tr4i5te 1 ukuno &'.. )'//> .U*UPNO &','& &/',,> &>

7mitent koji za,tijeva uklju$enje u listu )1 takode mora ispunjavati sljedee uslove:

Da je usvojio standarde korporativno) upravljanja za dionika drutva,

Da ima Je straniGu s dostupnim in>ormaGijama o emitentu na lokalnom jeziku i

en)leskom jeziku.

je vrste dioniGa, i zatvoreni& i otvoreni& investiGioni& >ondova, mo)u se ukljuiti u zvanino

erzansko tr@ite, ukoliko ispunjavaju opte uslove za ukljuivanje.

Ak=ije se uvr5tavaju na !istu A ako su ore7 o5ti us!ova isunjeni i osebni kriterijumi:

-o7ine os!ovanja

$ea!nost i objektivnost ra8unovo7stveniizvje5taja

Revidirani raunovodstveni izvjetaji,revizor

nije izrazio ne)ativno miljenje ili seuzdr@ao od izra@avanja miljenja za posljenjadva >inansijska izvjetaja

Ve!i8ina kaita!a 1'.'''.''' 7(

"inima!na ve!i8ina emisije ak=ija 1.'''.''' 7(

Postotak k!ase ak=ija u javnosti najmanje 15V

Broj ima!a=a ak=ije najmanje 1''

Sloodno tr@ite ou&vata vrijednosne papire koji ispunjavaju opte poslove zaukljuivanje. 0kljuivanje u sloodno tr@ite dioniGa se daje na za&tjev emitenta, pojedinano)

dioniara ili u normalnom toku poslovanja. DioniGe iz postupaka privatizaGije i javno emitovani

vrijednosni papiri su ukljueni u normalan tok, na osnovu izvjetaja Eentralno) re)istra. . roj

re)istrirani& vrijednosni& papira na ovom tr@inom se)mentu iznosio je +#1


39/65


/lobodno trite ima sljedee segmente:

DioniGe,

9atvoreni investiGioni >ondovi,

tvoreni investiGioni >ondovi,

vezniGe i dru)i du@niGki vrijednosni papiri

7ratkoroGni vrijednosni papiri, i

Dru)i vrijednosni papiri.

%a slu@eno erzansko tr@ite mo)u iti uvrtene kratkoroni vrijednosni papiri emitenta

ije su akGije ili ovezniGe uvrtene na slu@eno erzansko tr@ite. vezniGe iji je emitent

osna i 3erGe)ovina ili Repulika Srpska, ili su za nji& dale )aranGiju, uvrtavaju se na slu@eno

erzansko tr@ite ez ozira na ispunjavanje navedeni& kriterija. %a slu@enom erzanskomtr@itu, se)ment - kotaGija ?B*!-ova, se nalaze akGije 1 ?B*!-ova, dok se na slu@enom

erzanskom tr@itu - lista nalaze dioniGe poduzea:

Ra>inerija ulja a.d. (odria, %= Razvojna anka a.d. anja =uka, 4elekom Srpske a.d. anja

=uka, 94E anja ruiGa a.d. 4esli, anjaluka pivara a.d. anja =uka, oksit a.d. (ilii,

elin)rad livniGa elika a.d. anja =uka, (etal a.d. ;radika, (ira a.d. rijedor, CeljezniGe RS

a.d. Dooj, 4r@niGa a.d. anjaluka, 8lektrokrajina a.d. anjaluka, Autoprevoz a.d. anjaluka,

Alpro a.d. laseniGa, itaminka a.d. anjaluka, EeleI S3 a.d. anjaluka, %ova anka a.d.anjaluka, odovod a.d. anjaluka, 7rajinapetrol a.d. anjaluka i 8lvaGo a.d. ijeljina.

#


40/65


Adresa U Address: Petra *o8iDa bb Banja Luka $S 3Bi(6

4ele>on U &one: ,>' /& ,) 0 .& ;odina osnivanja U Kear estalis&ed: )&

!aks U !aI: ,>' /& ,) 0 /0 Dr@ava U EountrL o> inGorporation: Bi( 3$S6

8-mail: in2ob!berza'=om roj zaposleni& U %o. o> emploLees: & 3en7 o2 mont6

Promet Q Turnover Broj transak=ija Q No' o2 Tra7es*aita!iza=ija Q?aita!isation

$e7ovan ROr7inar

Osta!i os!oviROter #ea!s

$e7ovan ROr7inar

Osta!i os!ovi ROter #ea!s

Ak=ije \ S&ares 52.26


41/65


In7eksi BLSE

,&'&)')&& ,&'&)')& ,&'&)')&Promjena Q?an9e

-o7i5nja romjena Q &

BI$S


42/65


dilera za svoj vlastiti interes. vi rokeri komuniGiraju putem tele>ona s rokerskim kuama. ni

primaju narede za transakGije od rokerski& kua koje treaju nji&ove uslu)e te alju natra)

poruke kojima potvrHuju transakGijeT

BBrokeri na parketu, koji izvravaju narud@e za rokere koji zaraunavaju proviziju s

ozirom da ovi sami imaju previe narud@i. vi rokeri su oino sloodni lanovi erze.

%ji&ova je >unkGija da sprijee na)omilavanje narud@i i tako dopuste kuama sudioniGama da

posluju s manje lanova erze ne)o to i ilo potreno ez nji&ovi& uslu)aT

GB &rgovci na parketu, koji se ponekad nazivaju re)istriranim tr)ovGima, razlikuju se od

rokera na parketu jer tr)uju prvenstveno za svoj vlastiti raun. 4r)ovGi na parketu su pekulatori

u potrazi za pro>itailnim prilikama kupnje i prodaje. ni tr)uju ez zaraunavanja provizije, s

ozirom da posjeduju svoja vlastita mjesta i posluju za svoj vlastiti raun. Sto)a tr)ovGi na

parketu ponekad kupuju i prodaju istu dioniGu u jednom danu, to se naziva dnevnim

tr)ovanjem, s Giljem izvlaenja pro>ita iz mali& pomaka u GijenamaT

dB "pecijaliste se an)a@ira za posao na parketu )dje kreiraju tr@ite s jednom ili vie

dioniGa koje su im dodijeljene od erze. SpeGijalisti predstavljaju monopolistike kreatore tr@ita

s jednom ili vie dioniGa. ni mo)u nastupati kao rokeri ili dileri u nekoj transakGiji. 7ao

rokeri, speGijalisti izvravaju narud@e za dru)e rokere kojima zaraunavaju proviziju, ez

ikakvo) rizika. 7ao dileri, oni kupuju i prodaju za svoj vlastiti raun dijelove dioniGa za koje su

speGijalizirani, izla@ui tako svoj vlastiti kapital riziku7omisija za vrijednosne papire !i3 or)anizirala ouku za rokere, koju je >inansirao

ritanski D!*D ?Department >or *nternational DevelopmentB. ak 2# osoa konkuriralo je na

ouku predviHenu za samo nji& 6'.

Faksimi! karti=e na5e9 rvo9 !i=en=irano9 brokera

rvi na ovlateni roker je$e2ik $o5iDiz i&aa.

%akon trenin)a, 7omisija za vrijednosne papire je sa =juljanskom erzom sklopila

u)ovor o prijenosu elektronsko) sistema tr)ovanja i tako oezijedila osnivaima erze veoma

$2


43/65


itan preduvjet -so0t1are. Skoro isti takavso0t1are, ali aziran na *( te&nolo)iji, imaju velike

svjetske erze. o naem 9akonu o vrijednosnim papirima, erzu mo@e osnovati najmanje pet

rokerski& kua.

roker kao erzanski posrednik se na >inansijskom tr@itu javlja iskljuivo kao posrednik,

to jest on nije i ne mo@e iti vlasnik >inansijski& instrumenata ili roe kojom se tr)uje. ez ozira

na vrstu tr)ovine, rokeri naplauju proviziju za svaku oavljenu kupo-prodajnu transakGiju.

0 naoj zemlji rokeri su takoHe liGenGirana zvanja. %ji&ovu dozvolu za rad izdaje 7omisija za

&artije od vrednosti posle uspeno polo@eno) rokersko) ispita.

rokeri se speGijaliziraju za tr)ovanje dioniGama, ovezniGama ili room. (oraju iti

re)istrirani i opunomoeni od strane tr@ita ?erzeB na kojoj tr)uju. roker je an)losaksonski

naziv, u %jemakoj se naziva makler, a u !ranGuskoj Gourtier. roker, dakle, posreduje u

transakGijama na tr@itu kapitala, tr@itu novGa, tr@itu roa ili raznim dru)im tr@itima,

izvjeuje o ponudi i potra@nji i izvrenim transakGijama, izraHuje u)ovore o zastupanju,

in>ormira korisnike o stanju vrijednosno) papira, sudjeluje u postupku kotaGije vrijednosno)

papira. Razvojem tr@ita dolazi do spajanja >unkGije rokera s >unkGijom dilera i u posljednje

vrijeme ta se dva pojma poistovjeuju. %ji&ovo radno vrijeme zapoinje neto prije otvaranja

tr@ita na kojem su re)istrirani i opunomoeni, a zavrava nakon zatvaranja tr@ita za taj radni

dan pisanjem izvjea. snovni alat u poslu im je raunalo s mre@nim prikljukom na tr@ite

preko koje) prate kretanja i oavljaju sve navedene poslove. (oraju rea)irati rzo i u)lavnomsamostalno. Dio radno) vremena provode u uenju i usavravanju te upoznavanju s najnovijim

proGedurama i trendovima na tr@itu, kao i nainima tr)ovanja vrijed-nosniGama, novGem ili

room. Raunalom doivaju izravan uvid u kretanje Gijena roe kojom tr)uju, to im omo)uuje

izravno poduzimanje odreHeni& akGija ?kupnje ili prodajeB. roker i dileri u)lavnom su zaposleni

u ankama, tr@itima novGa i rokerskim kuama. 4ransakGije koje oavljaju dileri i rokeri

)oleme su i izra@avaju se u milijunima kuna. * rokeri i dileri du@ni su voditi re)istar ili dnevnik

poslova i uslu)a koje su oavili.

Diler je tr)ovaG vrijednosnim papirima koji kupuje i prodaje vrijednosniGe u svoje ime, tj.

u ime tvrtke u kojoj radi i za njezin raun. n zaraHuje na razliGi u Gijeni po kojoj kupuje i po

kojoj prodaje pojedine vrijednosniGe. sim tr)ovanja vrijednosnim papirima, dileri tr)uju na

domaem tr@itu novGa, tr@itu deviza, tr@itu anknota i plemeniti& kovina. snovni posao

dilera sastoji se u tome da prate i izvjetavaju o ponudama na raznim tr@itima, oavljaju kupnju

$


44/65


i prodaju vrijednosniGa ili dru)i& roa, predla@u u)ovaranje i u)ovaraju kupnju i prodaju,

sudjeluju u postupku kotaGije vrijednosno) papira, kalkuliraju trokove kupnje i prodaje,

plasiraju i priavljaju sredstva na tr@itu, prate kretanja kamatni& stopa na [email protected], meetar

ili tr@ini posrednik oino nije vlasnik predmeta tr)ovine koji kupuje ili prodaje, ne)o nastupa

kao a)ent kupGa ili prodavatelja i za svoju uslu)u zaraunava proviziju

roj monitora na erzi, mo)lo i se rei, proporGionalan je koliini dioniGa na kotaGiji,

odnosno PjainiP erze. ez ozira na kojoj se erzi u svijetu nalazili, na ekranu ete uvijek imati

istovjetna polja u kojima stoje re>erenGe dioniGa. Dakle, samo treate nauiti ta se pod kojim

poljem PskrivaP. 0 prvo polje oznaeno kao "2mbol,unosi se Pelektronsko imeP neke dioniGe.

ReGimo da PEentral ro>it ankaP stavi na kotaGiju svoje dioniGe, onda i simol iz)ledao

otprilike ovako: E plus neki roj. 0 dru)o polje upisuje se &2peili tip dioniGe ?ovezniGa,

oina dioniGa i sl.B. Slijedi &ier, ili kotaGija, a to znai da dioniGe mo)u kotirati na /, B ili

"lobodnoj kotaciji. 0 / kotacijuulaze, najkvalitetnije tj. najvrednije dioniGe, u B kotaciji su

dioniGe srednje vrijednosti, a u "lobodnojse mo)u nai i jedne i dru)e, zavisno od @elje ono) ko

i& prodaje. %akon to)a slijedi polje u koje se upisuje Best bid, ili najolja istaknuta ponuda, a

zatim iBest ask,ili najolja tra@nja. 0 polju na kojem pie3ast tride nai ete podatke o zadnjoj

transakGiji i, na kraju, proGenat prosjene Gijene u odnosu na, reGimo, jueranju Gijenu.

rokeri i dileri )ledaju u ove ekrane i odairu ono to je za nji& najpovoljnije. 4ele>oni

im slu@e za konsultaGije sa kuom ili osoom za koju rade i komuniGiranje sa osoljem erze.;estikulaGije takoHer imaju svoje znaenje ali su sve manje u upotrei.

&.'&'Broker za 7ioni=e

0 suvremenoj poslovnoj terminolo)iji pojam broker za 7ioni=epodrazumijeva pravno

ili >iziko liGe koje oavlja posrednike poslove erzanskom poslovanju. 0koliko je pravno liGe

rije je o rokerskoj kui koja ima dozvolu za rad na erzi, a ako se radi o >izikom liGu

)ovorimo o pojedinGima koji su an)a@irani tj. uposleni od strane neke rokerske kue. 0 tom

sluaju, svaki pojedinaG mora imati posenu liGenGu za rokere to zapravo predstavlja nje)ov

le)itimitet za oavljanje poslova posrednika u urzovnom poslovanju. esto se u svakodnevnom

@ar)onu pojamroker za dioniGezamjenjuje pojmom roker. (eHutim, ukoliko ire promatramo

tr)ovanje na )loalnom >inanGijskom tr@itu uoavamo da je roker za dioniGe mno)o u@i pojam

od pojma roker. sim to)a, pojavljuju se i dru)i srodni pojmovi kao to su rokeri osi)uranja,

>oreI-rokeri, dileri dioniGama i slino.

$$
http://www.fxlider.com/http://www.fxlider.com/


45/65


&.')'ForeG brokeri

osreduju u tr)ovanju na !oreI (arket-u ?!orei)n 8IG&an)eB odnosno na

meHunarodnom tr@itu valuta. 4ako ismo mo)li )eneralno dati naziv roker za dioniGe sve

rokere koji posreduju na meHunarodnoj erzi, poput %eJ Kork StoGk 8IG&an)e, a takoHer i

=ondon, 4okLo i dr. )dje se tr)uje dioniGama najvei& meHunarodni& kompanija.

Razvojem )loalno) >inanGijsko) tr@ita i usavravanjem sustava komunikaGije

kompleksnost ponuda vodei& rokerski& kua je sve ekskluzivniji. Sve je vie rokera koji nude

interesantne pakete uslu)a svojim klijentima i osi)uravaju mo)unost tr)ovanja preko

najsuvremeniji& plat>ormi sa izorom o)ate palete investiGijski& instrumenata. %a takav nain

klijentima dostupna tr)ovina dioniGama, plemenitim metalima, na>tom i dru)im va@nim

sirovinama i proizvodima, ali i valutnim parovima i sve to na jednom mjestu. zirom da

vlasniGi akGija jesu vlasniGi kapitala neke kompanije, a vlasniki odnosi su veoma kompleksni

to proizlazi iz vrste i klase odreHeni& odnosa ?oine i povlatene dioniGeB, to podrazumijeva

visok stupanj pro>esionalnosti u radu koji oavlja roker za dioniGe.

&/'BEO-$A#S*A BE$+A

eo)radska erza a. d. je meovita erza sa seditem u mladinski& ri)ada 1, ueo)radu ?SrijaB. 0spostavljena je kao akGionarsko drutvo, iji su osnivai ili tadanja

Savezna Repulika u)oslavija,Repulika Srija,i pedesetakanakai osi)uravajui& drutava.

rvoitno je osnovana jo 21. novemra 1


46/65


eo)radska erza je ponovo osnovana 1#ormi, prvoitno kao u)oslovensko tr@ite kapitala, osnivanjem od strane najvei&

ju)oslovenski& anaka. u)oslovensko tr@ite kapitala 1##2. )odine mjenja ime u eo)radsku

erzu nastavljajui tradiGiju nekadanje.

%jen rad tokom 1##'-ti& )odina je io o)ranien na kratkorone pozajmiGe novGa,

kratkorone du@nike instrumente preduzea ?ovezniGe i slinoB i, povremeno, plasman

dr@avni& ovezniGaneveliki& vrijednosti. AkGijamase nije tr)ovalo, kao ni room i devizama.

4ek je po promjenama modelaprivatizaGijeiz 2''1. )odine poela tr)ovina, i to prvenstveno

akGijama preduzea koja su privatizovana po zakonu o privatizaGiji iz 1##+. )odine. *pak, tokom

slijedei& )odina promet akGija preko eo)radske erze nije io velik, jer se vei dio prometa

oavlja vanerzanskim putem, u)lavnom kroz preuzimanje >irmi.

#ajzna$ajniji doga.aji u novijoj ,istoriji

septemar 2''2 " otpoelo tr)ovanje ovezniGama Repulike Srije deGemar 2''2 " odr@ana je rva meHunarodna kon>erenGija eo)radske erze mart 2'' " uveden metod kontinuirano) tr)ovanja za ovezniGe Repulike Srije septemar 2'' " zapoinje oilje@avanje 11' )odina od osnivanja eo)radske erze,

otpoela je otvaranjem *zlo@e stari& &artija od vrijednosti u %iu septemar 2'' - odr@ana Dru)a meHunarodna kon>erenGija eo)radske erze i odr@ano

prvo javno predstavljanje rojekta in>ormaGiono) povezivanja erzi ju)oistone 8vrope oktoar 2'' " otpoela testiranja sistema daljinsko) tr)ovanja

mart 2''$ " sistem za daljinsko tr)ovanje puten u rad septemar 2''$ " eo)radska erza primljena je u punopravno lanstvo !ederaGije evro-azijski& erzi - !8AS

oktoar 2''$ " prva tr)ovanja akGijama po metodu kontinuirano) tr)ovanja novemar 2''$ " odr@ana 4rea meHunarodna kon>erenGija eo)radske erze U

ele@ena je 11'. )odinjiGa erze, sveanom Akademijom i *zlo@om deGemar 2''$ " prvi put je ojavljen 8=8N>m, indeks na akGije kojima se tr)uje na

sloodnom erzanskom tr@itu >eruar 2''5 " eo)radska erza postala je pridru@eni lan !ederaGije evropski& erzi -

!8S8 mart 2''5 " puten je u rad servis za on-line praenje tr)ovanja na erzi " 8=8N.in>o,

kao i doijanje podataka o tr)ovanju putem moilne tele>onije " S(S i OA servisi maj 2''5 " otpoela distriuGija podataka putem data >eed-a oktoar 2''5 " ojavljen je indeks 8=8N15 " za akGije preduzea koje se nalaze na

metodu kontinuirano) tr)ovanja novemar 2''5 " odr@ana je etvrta meHunarodna kon>erenGija eo)radske erze

uvanje inte)riteta i e>ikasnosti tr@ita kapitalaQ

$6
http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9E%D0%B1%D0%B2%D0%B5%D0%B7%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B5http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%94%D1%80%D0%B6%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B0_%D0%BE%D0%B1%D0%B2%D0%B5%D0%B7%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0&action=edit&redlink=1http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%90%D0%BA%D1%86%D0%B8%D1%98%D0%B5http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A0%D0%BE%D0%B1%D0%B0http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9F%D1%80%D0%B8%D0%B2%D0%B0%D1%82%D0%B8%D0%B7%D0%B0%D1%86%D0%B8%D1%98%D0%B0http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9E%D0%B1%D0%B2%D0%B5%D0%B7%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B5http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%94%D1%80%D0%B6%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B0_%D0%BE%D0%B1%D0%B2%D0%B5%D0%B7%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0&action=edit&redlink=1http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%90%D0%BA%D1%86%D0%B8%D1%98%D0%B5http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A0%D0%BE%D0%B1%D0%B0http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9F%D1%80%D0%B8%D0%B2%D0%B0%D1%82%D0%B8%D0%B7%D0%B0%D1%86%D0%B8%D1%98%D0%B0


47/65


eo)radska erza oavlja djelatnost or)aniziranja tr)ovine vrijednosnim papirima i

>inanGijskim dokumentima na erzanskom i vanerzanskom tr@itu, koja ou&vata slijedee

poslove:

or)aniziranje javne ponude vrijednosni& papira i povezivanja ponude i tra@njevrijednosniGaT ojavljivanje in>ormaGija o ponudi, tra@nji i tr@inoj Gijeni vrijednosni& papira i dru)i&

podataka znaajni& za tr)ovinu vrijednosniGamaT utvrHivanje i ojavljivanje kursni& lista vrijednosniGaT oavljanje dru)i& poslova u skladu sa 9akonom.

&/'&'"eto7e tr9ovanja

4r)ovanje vrijednosnim papirima na erzanskim sastanGima mo@e iti or)anizirano

jednim od slijedei& metoda tr)ovanja:

1. metod preovlaHujue Gijene,

2. metod kontinuirano) tr)ovanja i

. metod minimalne Gijene - samo u tr)ovanju dioniGama na vanerzanskom tr@itu,

iskljuivo za dioniGe koje iznosi na tr)ovanje AkGijski >ond i na nje)ov za&tjev.

B!ok tr9ovanjeje lok transakGija iji je predmet vrijednosni papir kojom se tr)uje na

erzanskom ili vanerzanskom tr@itu.

B!ok transak=ijaje transakGija do)ovorena van erzansko) sastanka na kome se tr)uje

metodom preovlaHujue Gijene ili metodom kontinuirano) tr)ovanja, u ilateralnom odnosu

jedno) kupGa i jedno) prodavGa.

9a tr)ovanje vrijednosnim papirima utvrHuje se zona >luktuaGije.

+ona 2!uktua=ijepredstavlja najvee dozvoljeno odstupanje Gijene od indikativne Gijene

vrijednosno) papira, odnosno raspon Gijena u okviru koji& je dozvoljeno zakljuivanje

transakGija na istom erzanskom sastanku.

eo)radska erza je or)anizovana kao akGionarsko drutvo' eo)radska erza vri

nadzor nad lanovima erze i za svoj rad od)ovara 7omisiji za &artije od vrednosti.

r)anizaGija tr@ita eo)radske erze

$+


48/65


&/')' Prijem na tr4i5te

9akonom o tr@itu vrijednosni& papira i dru)i& >inanGijski& instrumenata de>inirano je da

su izdavaoGi vrijednosniGa koje se izdaju javnom ponudom du@ni da u roku od tri dana od dana

upisa vrijednosni& papira u Eentralni re)istar vrijednosni& papira i otvaranja emisiono) raunapodnesu za&tjev za prijem na listin) erze ili za

seminarski poslovne f za poslati.doc

Documents