Univerzitet u Tuzli___________________________________Mainski fakultet

Univerzitet u Tuzli___________________________________Mainski fakultet

SADRAJPOPIS SLIKA1UVOD2NASTAJANJE DEFORMACIJA I ZAOSTALIH NAPONA3SPRIJEAVANJE NASTAJANJA TRAJNIH DEFORMACIJA6STRUKTURA RAZMATRANJA ZAVARENIH SPOJEVA9UNUTRANJI NAPONI U ZAVARENIM KONSTRUKCIJAMA10PREPORUKE KVALITETA ZAVARENIH SPOJEVA13ZAKLJUAK14LITERATURA15

POPIS SLIKASlika 1. Nesimetrino i simetrino lokalno zagrijavanje radnog komadaSlika 2. Pojednostavljen prikaz djelovanja zaostalih napetosti u zavarenom spojuSlika 3. Vrste trajnih deformacija A - izvijanje ; B -kutna deformacija.Slika 4. Primjeri spreavanja deformacije preddeformacijama kod zavarivanja i navarivanjaSlika 5. Vrste redoslijeda zavarivanja ili navarivanja Slika 6. Raspodjela uzdunih (Ru) i poprenih (Rp) unutranjih naponaSlika 7. Princip smanjenja unutranjih napona primjenom termike obradom

UVODZavarene konstrukcije su danas nale iroku primjenu u svim oblastima metalne industrije, a ovakva ekspanzija je rezultat spoznaje da je zavarivanje najekonominiji nain spajanja metala. Zavarivanje se moe primjeniti za sve konstruktivne metale, to konstruktorima prua velike mogunosti pri modeliranju mainskih konstrukcija openito. Meutim, zavarivanje ima i stanovite nedostatke koji se moraju uvaiti, a odnose se na postojanje strukturnih nehomogenosti, prisustvo greaka materijalne homogenosti, prisustvo unutranjih napona i uticaj zavarivaa na kvalitet zavara.Kod zavarenih spojeva za nosee eline konstrukcije, odnosno za dijelove konstrukcija najbitniji elementi su kvalitet materijala, oblik ava, nain naprezanja spoja i kvalitet izrade zavarenog spoja. Iz tih razloga pri oblikovanju zavarenih konstrukcija treba voditi rauna o nizu specifikacija, standarda, zakona, pravilnika, uputstava, odredaba i propisa kojima podlijeu zavarene konstrukcije, i svaki konstruktor trebao bi stoga svoje projekte savjesno i kritiki ispitati da li su izmeu ostalog zavarivaki pravilno oblikovani, jer to direktno utie na kvalitet zavarene konstrukcije.Kvalitet runo zavarenih spojeva poboljava se atestiranjem i kontrolom rada zavarivaa.Zagrijavanje pri zavarivanju i irenje metala je lokalno, to dovodi do termoplastinih deformacija u ovoj zoni. Poslije hlaenja, odnosno skupljanja u spojevima nastaju zaostali naponi i deformacije usljed zavarivanja. Primjenom odgovarajuih naina postavljanja dijelova, redoslijeda zavarivanja, predgrijavanja i slino, veliine deformacija i zaostalih napona mogu se znatno umanjiti.

NASTAJANJE DEFORMACIJA I ZAOSTALIH NAPONAUnos topline pri zavarivanju utjee na pojavu niza problema u izradi zavarenih konstrukcija, a takoer i kod popravaka zavarivanjem. Izmeu ostalih, znatne potekoe su zaostale napetosti i trajne deformacije u podruju zavarenog spoja. Nerijetko zaostala naprezanja, kao posljedica zavarivanja, nadilaze vrsto - u, to moe rezultirati i lomom konstrukcije u podruju zavarenog spoja. Isti uzrok moe biti i razlogom deformacije konstrukcije , napetosne korozije itd. Trajne deformacije zavarene konstrukcije su promjene oblika u podruju zavara ili cijele konstrukcije, do kojih dolazi tokom i nakon zavarivanja. Takoer su nastale kao posljedica utjecaja topline tokom zavarivanja (navarivanja) ili zagrijavanja. Ostaju trajno ukoliko se konstrukcija posebno ne izravna ili nije bila eventualno preddeformirana. Zaostale napetosti i trajne deformacije su povezane. Ako postoji mogu - nost deformacije, zaostale napetosti su manje i obrnuto, kad nisu omoguene deformacije (upetost konstrukcije) zaostale napetosti su vee. Nisu jednake kod svih konstrukcija i kod svih materijala. Ukoliko je konstrukcija jako upeta i masiv - na, nee biti deformacija, ali su jake zaostale napetosti. Ako je konstrukcija slobodnija a materijali su manjih debljina dolazi do deformacija uz manje zaostale napetosti. Spreavanje, odnosno smanjivanje zaostalih napetosti i trajnih deformacija moe se obavljati prije zavarivanja, u toku i poslije zavarivanja. Prije zavarivanja postie se pravilnim oblikovanjem zavarene konstrukcije, izborom optimalnog oblika i dimenzija spoja, najpovoljnijih postupaka zavarivanja ili navarivanja, preddeformacijama, ukruenjima, predgrijavanjem itd. Tokom zavarivanja obavlja se pravilnim redoslijedom zavarivanja ili navarivanja i ispravnim parametrima te ostalim uslovima zavarivanja. Poslije zavarivanja zaostale napetosti mogu se sma - njiti toplinskom obradom, a deformacije se mogu ukloniti ravnanjem konstrukcije na toplo ili na hladno. Pojednostavljen prikaz nastajanja zaostalih napetosti i deformacija prika - zan je slikama 13.1. i 13.2. Rastezanje zbog zagrijavanja i hlaenja jedno je od fizikalnih svojstava metala. Ako se slobodni radni komad jednakomjerno zagrijava, npr. u pei, on e poveati obujam i iriti se u svim pravcima. Ako se isto tako jednakomjerno hladi, vrati e se u prvobitno stanje bez trajnih deformacija i zaosta- lih napetosti. Meutim, ako je radni komad upet ili se lokalno zagrijava, doi e do odreenih promjena. U njemu e se stvoriti zaostale napetosti ili e nastupiti trajne deformacije s manjim zaostalim napetostima. Nesimetrino lokalno zagrijavanje je ono kad se zagrijavanje izvodi samo s jedne strane radnog komada, to uzrokuje trajne deformacije uz manje zaostale napetosti. Simetrino lokalno zagrijavanje je ono kad se istodobno, s jedne i druge strane radnog komada (simetrino), dovodi jednaka koliina topline. Tako se odrava ravnotea pa ne dolazi do deformacije, ali su zaostale napetosti poveane, slika 13.1. Zaostale napetosti su vrlo sloene za izuavanje i nije ih jednostavno pojasniti. Pojednostavljen prikaz dat je na slici 13.2. Zavareni spoj se nakon hlaenja skrati i poput napete (razvuene) opruge tlai okolni materijal (A). Okolna zona se opire stezanju zavara poput tlane opruge (B). Ako su sile zaostalih napetosti rasporeene simetrino (C), nee doi do kutne deforma - cije, a moe doi do skraivanja radnog komada, to ovisi o njegovoj masi. Ako su sile zaostalih napetosti rasporeene nesimetrino (D), doi e do deformacije radnog komada (F). U tom sluaju sile napetosti se smanje kao to se smanjilostezanje napete opruge. Naravno, mehanizam nastajanja zaostalih napetosti je znatno sloeniji od prikazanog.

Slika 1. Nesimetrino i simetrino lokalno zagrijavanje radnog komada

A. Nesimetrino zagrijana mjesta nastoje se proiriti, hladna okolna zona se tome opire pa dolazi do zbijanja: Ohlaena, stisnuta ( skraena ) zona uzrokuje trajne deformacije,

B. Simetrino zagrijana mjesta nastoje se proiriti , hladna okolna zona i utjecaj simetrinog zagrijavanja uslovljava jaka zbijanja. Ohlaena i skraena zona e se razvui ili e doi do skraivanja radnog komada

C. Ako se radni komad razree po duini , ponaat e se na nain kao to je prikazano. Po tome se mogu ocijeniti kolike su bile zaostale napetosti.

Slika 2. Pojednostavljen prikaz djelovanja zaostalih napetosti u zavarenom spoju

Slika 3. Vrste trajnih deformacija A - izvijanje ; B -kutna deformacija.

Utjecaj postupka zavarivanja na deformacije moe se pojednostavljeno prikazati : zavarivanje plinskim plamenom uzrokuje najvee deformacije; MIG/MAG zavarivanje daje najmanje deformacije; EPP zavarivanje uzrokuje deformacije priblino kao MIG/MAG odnosno neto vee, ovisno o ostalim uvjetima zavarivanja; REL zavarivanje daje manje deformacije od plinskog, ali vee od MIG/MAG postupka; sa stajalita deformacija TIG zavarivanje je nepovoljnije od REL i MIG/MAG postupka zavarivanja.

SPRIJEAVANJE NASTAJANJA TRAJNIH DEFORMACIJADeformacija konstrukcija ili njezinog dijela iznad doputenih tolerancija mora se ispravljati. Ravnanje konstrukcije ponekad je vrlo skupo pa se preporuuje izlaz traiti u spreavanju deformacija. Spreavanje deformacija moe se provesti na vie naina: preddeformacijama, redoslijedom zavarivanja, ukruivanjem konstrukcije, raskivanjem.

Spreavanje deformacije preddeformacijom znai da radni komad, prime zavarivanja ili navarivanja, treba predsvinuti plastino ili elastino, onoliko koliko se predvia da e doi do deformacije prilikom zavarivanja ili navarivanja, kao to to prikazuju primjeri na slici 4

Slika 4. Primjeri spreavanja deformacije preddeformacijama kod zavarivanja i navarivanja

Spreavanje deformacija redoslijedom zavarivanja znai izvoenje zavarivanja ili navarivanja onim redoslijedom koji uzrokuje najmanja stezanja, npr. povratnim korakom i na preskok ili takvim redoslijedom da slobodno stezanje jednog spoja ne utjee ili utjee vrlo malo, na drugi ve zavareni spoj, kao to je prikazano slici 5

Slika 5. Vrste redoslijeda zavarivanja ili navarivanjaA - Uobiajeni redoslijed koji uzrokuje najvee deformacije, B - Redoslijed povratnim korakom, kojim se znatno smanjuju deformacije, C - Redoslijed na preskok, takoer smanjuje deformacije.

Spreavanje deformacija i smanjivanje zaostalih napetosti u zavarenom spoju kod popravaka, vrlo uspjeno se provodi raskivanjem zavara ili navara. Raskivanjem (plastinom deformacijom) se stegnuti metal zavara isprui, odnosno produi i proiri i na taj nain smanji naprezanje koje uzrokuje defor - maciju ili zaostalu napetost, a time esto i sklonost pukotinama. Raskivanje zavara ili navara kod elika izvodi se u toplom stanju. Zavaruje se kratko i odmah brzo provodi raskivanje. Aluminij se raskiva u hladnom stanju. Raskivanje se izvodi runim ili pneumatskim ekiem manje udarne snage. eki ili dlijeto moraju biti zaobljeni. Valja napomenuti da za pravilnu izvedbu raskivanja zavara ili navara treba odreeno iskustvo. Nepravilno raskivanje, prejako ili na hladno, vrlo je tetno jer razara strukturu metala. Ispravno raskivanje je teko opisati , ali prvo pravilo je rad jednolinim udarcima od poetka dijela zavara ili navara do njegova zavretka, ne razbacanim redom. Drugo pravilo je da se metal ne smije razbijati nego raskivati, to podsjea na kovanje. Udarci su mukli, mekani, neto slino kao udarci po olovu.

STRUKTURA RAZMATRANJA ZAVARENIH SPOJEVAZaostali naponi i neke metalurke greke mogu se otkloniti razliitim termikim i mehanikim postupcima, kao to su plastine deformacije u toplom ili u hladnom stanju, arenje, otputanje itd. Raspodjela napona u zavarenom spoju je dosta sloena. Lokalnim zagrijavanjem u toku zavarivanja i hlaenjem poslije zavarivanja ostvaruje se prethodno naponsko stanje, dok zavareni spoj svojim oblikom moe izazvati znaajnu koncentraciju napona.Posebno sloeno naponsko stanje je u ugaonim avovima, jer je neravnomjerna i razliita raspodjela normalnih i tangencijalnih napona u svakom od pravaca iz korijena ava. Naponsko stanje je manje sloeno kod sueonih spojeva, a ako su neobraeni predstavljaju izvor koncentracije napona. Smatra se da je u ugaonim avovima koncentracija greaka najvea u ivinoj zoni. Za provjeru i dimenzionisanje statiki napregnutih zavarenih spojeva kao i konstrukcija izloenih promjenljivom optereenju sa malim brojem promjena napona ili ako je amplituda promjene mala u odnosu na srednju vrijednost, mjerodavna je granica teenja zavarenog spoja. Dinamia izdrljivost zavarenih spojeva utvruje se ispitivanjem na zamor zavarenih epruveta i dijelova. Smanjenje u odnosu na izdrljivost osnovnog materijala srazmjerno je uticaju oblika spoja i kvaliteta ava. Faktor uticaja oblika spoja na izdrljivost obuhvata uticaj koncentracije napona ostvarene samim spojem, i za sueone spojeve je blizak jedinici, a za ugaone i preklopne spojeve je znatno manji. Ispupeno tjeme vara, odnosno nagomilavanje dodatnog materijala doprinosi uveanju koncentracije napona i smanjenju izdrljivosti spoja. Takoer je nepovoljno predvidjeti zavareni spoj u zoni koncentracije napona, npr. promjene presjeka, otvori i slino. Kvalitet ava znatnije utie na dinamiku izdrljivost nego na statiku vrstou zavarenog spoja. Da ukljuci, poroznost i slina dozvoljena odstupanja u kvalitetu ava ne bi prerasla u prskotinu ili da bi se irenje eventualnih prslina zaustavilo, izdrljivost zavarenih spojeva se smanjuje faktorom uticaja kvaliteta ava. Stepen sigurnosti zavarenog spoja treba biti od 1,25 do 1,5 ( 2,5 ), pod pretpostavkom da su svi navedeni uticaji dovoljno tano obuhvaeni. Pukotine u zavarenim spojevima nisu dozvoljene, meutim ova mogunost pri izradi ava ili u toku rada spoja nije iskljuena. Rast pukotine do kritine veliine moe biti relativno dugotrajan, jer kod ilavih materijala od ukupnog broja promjena napona do loma vei dio se odnosi na irenje pukotine. Primjenom teorije iz mehanike loma o razvoju pukotine moe se za neke materijale izraunati broj promjena napona od pojave pukotine do razaranja spoja. vrstoa zavarenih spojeva na niskim temperaturama moe se odrati ako se obezbjede uslovi da prelazak u krto stanje bude na to nioj temperaturi i popravi kvalitet zone uticaja toplote. To se moe postii primjenom materijala sa niim temperaturama prelaska u krto stanje i materijala sa visokom otpornou ka irenju pukotine, normalizacijom poslije zavarivanja ili kaljenjem sa otputanjem smanjuje se nepovoljan uticaj toplote na okolinu ava, poboljava kvalitet osnovnog materijala i smanjuju zaostali naponi (ako je temperatura otputanja za dati materijal neodgovarajua, mogu se postii suprotni efekti), otputanjem poslije zavarivanja otklanjaju se zaostali naponi i obnavljaju plastina svojstva u zoni uticaja toplote. Manji zaostali naponi i manja koncentracija napona povoljno utiu na vrstou na niskoj temperaturi. Oblici izraeni zavarivanjem u pogledu kvaliteta dakle, zavise od sposobnosti i savjesti varioca, od izabrane elektrode ili dodatnog materijala, od poloaja zavarenog sastavka, od pojave zaostalih napona, deformacija i pukotina u izvjesnim prilikama, od podobnosti materijala za zavarivanje, od postupka zavarivanja i pripreme za zavarivanje, ali i od obaveze da e zavareno mjesto biti kontrolisano i ispitano od strane ovlatenog lica ili ustanove. Zbog zagrijavanja pri zavarivanju i naknadnog hlaenja pojavljuju se u zavarenim sastavcima zaostali naponi i trajne deformacije, koje se manifestuju i u promjenama mjera i u promjenama oblika, a to je direktno vezano za kvalitet zavarene konstrukcije. Po pravilu, slojevi materijala koji se najkasnije ohlade izloeni su naponu zatezanja.

UNUTRANJI NAPONI U ZAVARENIM KONSTRUKCIJAMA

Pod unutranjim naponima podrazumijevamo stanje izazvano elastinim deformacijama koje su unutar jedne konstrukcije uravnoteene. Unutranjim ili sopstvenim nazivamo ih zato to ih konstrukcija nosi u sebi prije nego sto je optereena sopstvenom teinom I korisnim optereenjem za koje je raunata. Unutranji naponi i spoljna naprezanja se mogu superponirati i izazvati promjenu oblika ili lom konstrukcije. Materijal ne razlikuje djelovanje unutranjih napona od djelovanja vanjskih naprezanja. Razlikujemo unutranje napone I, n, i Dl reda.Unutranji naponi prvog (I) reda predstavljaju napone koji su uravnoteeni u relativno velikoj zapremini vie kristala i koji posjeduju odreenu orijentaciju u odnosu na poloaj ava i geometrijski oblik zavarenog spoja. Te napone nazivamo jo i mehanikim naponima. Unutranji naponi prvog (T) reda nastaju iz razloga lokalnog plastinog skupljanja metala, zbog lokalnog zagrijavanja do visokih temperatura i slobodnog skupljanja metala pri hlaenju. Priroda naponskog stanja nastalog pod djejstvom unutranjih sila pri zavarivanju je ista kao i pri mehanikom djelovanju vanjskih sila. Prema meusobnoj vezi i obrazovanju unutranjih napona pri zavarivanju unutranje napone prvog reda moemo podijeliti na aktivne i reaktivne.Aktivni naponi se stvaraju u zagrijanim zonama metala u kojima nastupa deformacija plastinog sabijanja metala pri zagrijavanju usljed zavarivanja. Nakon hlaenja u tim zonama bie unutranji (zaostali) aktivni naponi zatezanja.Reaktivni naponi izazvani su u susjednim zonama koji djeluju suprotno slobodnoj deformaciji zagrijanih oblasti. Reaktivni naponi javljaju se istovremeno sa aktivnim i ine nerazdvojivi zatvoreni sistem ravnotenog energetskog stanja.Unutranji naponi drugog (II) reda su mikronaponi koji su uravnoteeni na zapremini jednog ili vie kristala. Oni nastaju u procesu deformacija kao rezultat meusobnog djelovanja kristala zbog promjena faza, razliitih mehanikih svojstava kristala i granica raspada kristala prilikom plastinih deformacija. Naponi drugog reda zavise od hemijskog sastava metala, njegove strukture i od brzine hlaenja.Unutranji naponi treeg (IH) reda su naponi koji su uravnoteeni na zapremini jednog kristala. Oni nastaju deformacijom kristalne reetke zbog neslaganja kristalnih ravnina unutar kristala. Najei naini izazivanja distorzije kristalne reetke su legi- ranje, deformsanje u hladnom stanju i termika obrada.Po stabilnosti djelovanja unutranji naponi pri zavarivanju mogu biti:1) Linearni ili jednoosni, orijentisani du ose ava ili linije zagrijavanja.2) Povrinski ili dvoosni, orijentisani po dvjema koordinatnim osama, du ose ava i normalno na nju.3) Zapreminski ili troosni, koji djeluju po svim pravcima prostora.U sutini unutranji naponi u zavarenim spojevima su uvijek troosni. Ipak pri zavarivanju ploa male debljine naponi orijentisani po treoj osi (po debljini) su veoma mali i praktino naponsko stanje tankih ploa (limova) moemo smatrati kao dvoosno. Pri zavarivanju ploa male irine naponsko stanje moemo smatrati kao jednoosno. U limu datih dimenzija, zbog ravnotee, unutranji naponi su utoliko vei ukoliko je manja zagrijana zona. Pri zagrijavanju do temperature na kojoj granica razvlaenja nije jo dostigla vrijednost nule, zaostali unutranji naponi su utoliko vei ukoliko je vea razlika temperature AT, koeficjent toplotnog izduenja i modul elastinosti E.Intenzitet unutranjih napona se moe dati izrazom:Ru = EaAT

Unutranji naponi u zavarenim konstrukcijama imaju viestruko djejstvo na kvalitet i sigurnost zavarenih konstrukcija: superponirani sa spoljanjim optereenjem mogu dovesti do loma konstrukcije, poveavaju sklonost konstrukcije ka pojavi krtog loma, negativno utiu na plastina svojstva materijala, pospjeuju zamor materijala, pospjeuju neke korozione procese u materijalu (naponska korozija, korozija us- ljed zamora).Nastajanje napona i deformacija zavarenih spojeva vezano je za vie uzroka. Unesena toplota ima najvei uticaj zbog njene neravnomjerne podjele. Na konanu veliinu deformacija i napona imaju veliki uticaj i toplotno-fizike i mehanike osobine metala. Najvaniju ulogu na veliinu unutranjih napona ima raspodjela temperatura unutar radnog predmeta odnosno temperaturni gradijent.Osim termikih unutranjih napona izazvanih neravnomjernim zagrijavanjem unutranji naponi mogu nastati i kao posljedica plastine deformacije (hladne ili tople) ili pak kao posljedica strukturnih transformacija (pri termikoj obradi ili pri zavarivanju) kao strukturni naponi. Bez obzira na uzroke i nain nastanka unutranji naponi u zavarenim konstrukcijama mogu uvijek izazvati : pojavu elastinih deformacija, pojavu plastinih (trajnih) deformacija, pojavu loma.Deformacije zavarenih konstrukcija sistematizirane su kao : uzdune deformacije (du ose ava), poprene deformacije (popreno na osu ava), ugaone deformacije.

Slika 6. Raspodjela uzdunih (Ru) i poprenih (Rp) unutranjih naponaPojava napona i deformacija je neizbjena pri izradi zavarenih konstrukcija Za smanjenje nivoa odnosno spreavanje nastanka unutarnjih napona i deformacija na raspolaganju nam stoje konstruktivne i tehnoloke mjere. U konstruktivne mjere spadaju: to manji broj zavarenih spojeva u konstrukciji, izbjegavanje ukrtanja zavarenih spojeva, izbor lijeba sa to manjim presjekom, izbjegavanje potpune uklijetenosti spojeva, pristupanost zavarenim mjestima.Tehnoloke mjere su: to manje unoenje toplote, to ravnomjernije unoenje toplote definisano redoslijedom zavarivanja po visini i po duini te odgovarajuim brojem zavarivaa, predgrijavanje, upotreba pristroja, naknadna obrada nakon zavarivanja (termika obrada, ispravljanje, vibriranje, ekianje). Danas u svijetu postoji itav niz empirijskih metoda za proraun napona i deformacija (Malisius, Gilde, Mohr,...) kao to i postoji niz eksperimentalnih metoda za njihovo utvrivanje (Gunart, ultrazvuk, holografija).

Za smanjenje nivoa zaostalih unutranjih napona koristi se nekoliko metoda: termike metode, mehanike metode, vibracione metode.Princip najee koritene termike metode-naponskog arenja vidljiv je na slici 7

Slika 7. Princip smanjenja unutranjih napona primjenom termike obradom

Zagrijavanjem zavarene konstrukcije na temperaturu termike obrade granica razvlaenja materijala pada ispod nivoa unutranjih napona te se jedan dio unutranjih napona troi na plastinu deformaciju. Pri mehanikoj relaksaciji naponi se uklanjaju plastinim teenjem materijala u podruju visokih unutranjih napona plastificiranjem kroz preoptereenje. Ovo je mogue provesti kod izrazito plastinih materijala.

PREPORUKE KVALITETA ZAVARENIH SPOJEVAIma niz preporuka za ublaavanje i deformacija i zaostalih napona:-Nagomilavanje odnosno ukrtanje zavarenih spojeva je vrlo nepovoljno jer se pojavljuje jaka koncentracija napona koja moe izazvati pukotine, ali i prelome usljed zamora pri jaim promjenljivim naprezanjima. to se vie zavara sastaje u jednoj taki i to su deblji zavari, time je jae izvitoperenje. Prema iskustvu, nastale deformacije rastu ovim redoslijedom: elektrootporno, elektroluno, gasno zavarivanje. Npr. uzduni sastavci susjednih sekcija rezervoara ili kotlova ne treba da lee u istom pravcu, -Ukoliko se radi o zavarivanju debljih limova tada je povoljnije zavarivanje sastavka izvesti nanoenjem vie tanjih slojeva vara- Kod zavarenih konstrukcija vrlo je bitan redoslijed kojim se var izvodi, jer najnepovoljnije je kada se sastavak zavaruje u jednom potezu od poetka do kraja. Najpovoljnije je kada se var nanosi naizmjenino na razna mjesta sastavka sa preskokom, jer je tada lokalno zagrijavanje limova slabije, -Poloaj limova prije zavarivanja potrebno je u cilju podizanja kvaliteta zavarene konstrukcije ispitati eksperimentalno. Ovo znai da zavarivanjem limova u poloaju koji je suprotan oekivanoj deformaciji moe povoljno uticati na ravnost sastavka, -Naknadnim zagrijavanjem ( npr. arenjem ) mogu se znatno ublaiti zaostali naponi, -Zavarivanje prethodno zagrijanih mainskih dijelova doprinosi boljem kvalitetu vara, ali to je nekada skupo ili nepodesno, -Lokalno zagrijavanje pojedinih mjesta zavarenog sastavka je jedna od metoda za ispravljanje zavarenih oblika, a koristi se i mehaniko djelovanje na sastavak u hladnom ili toplom stanju u cilju ispravljanja zavarenog oblika, -U cilju smanjenja zaostalih napona nekada se sastavak mehaniki optereuje, -Vrsta sastavka bira se zavisno od debljine limova, od pristupanosti sa jedne ili sa obje strane, od vrste naprezanja, a bolji je eoni var od ugaonog ili preklopnog. Var ima uroenu koncentraciju napona, pa kada joj se pridrui i koncentracija napona zbog oblika, moe promjenljivo naprezanje izazvati pad dinamike izdrljivosti vara, -Kada su u pitanju jaa promjenljiva naprezanja, treba obavezno predvidjeti zavarivanje korijena, pa ak i posebnu obradu tjemena vara ( bruenje ), jer se tako ublaava koncentracija napona i poveava dinamika izdrljivost sastavka. Ispupeni varovi izazivaju jaku koncentraciju napona, -Izbjegavati naprezanje na istezanje u korijenu zavara, jer je korijen izuzetno osjetljiv na zatezno naprezanje i treba ga postaviti u zonu napona pritiska

ZAKLJUAKZa potpuno razumjevanje procesa zavarivanja vrlo su bitna istraivanja u oblastima koja tumae iz kojih razloga je nastalo neko pravilo, npr. zato je neki materijal pogodan za zavarivanje a drugi je manje pogodan, zato je potrebno tititi varove u toku izade, ili iz kojih razloga se koristi odreena tehnologija zavarivanja i slino. Greke esto nastaju pri izradi zavarene konstrukcije i broj greaka je realni pokazatelj racionalnosti primjenjenog postupka zavarivanja, pogodnosti koritenih osnovnih i dodatnih materijala, strunosti kadra, te cjelokupnog tehnikog nivoa proizvodnje. Uslovi i uticaji za postizanje kvaliteta zavarenih spojeva prema do sada reenom odnose se na osnovne uticaje (jaina osnovnog materijala, vrsta avova, vrsta optereenja ) i tehnoloke uticaje (sastav i kvalitet osnovnog i dodatnog materijala, priprema dijelova za zavarivanje, izvoenje zavarivanja, kontrola zavarivanja ).Pri odreivanju kvaliteta zavarenih spojeva treba voditi rauna da ona nije podjednako vana i bitna za sve vrste spojeva i optereenja i za sve dijelove konstrukcije. Iz tih razloga utvreno je da se propisuje vie stepena kvaliteta zavarenih spojeva.Na taj nain omogueno je da se propie onaj kvalitet zavarenih spojeva koji je tehniki potreban, a istovremeno ekonomski opravdan.

LITERATURARampaul,H.: Pipe Welding Procedures, TWI Press, Inc.,1998. Mohler,R.: Practical Welding Technology, TWI Press, Inc.,1999. Houldcroft,P., John,R.: Welding and Cutting: A Guide to Fusion Welding and Associated Cutting Procedures, TWI Press, Inc.,1998. Mouser,J.: Welding Codes, Standards and Specifications, TWI Press, Inc.,1998. Repi,N.i saradnici: Mainski elementi, I i II dio, Svjetlost, Sarajevo,1998. Matek,W.: Maschinenelemente, Berechnung, Gestaltung, Wiesbaden,1994. Standardi: ISO, DIN, EN, ASM Handbook Series Welding, Brazing, Soldering. Omer Pai : Zavarivanje za student tehnikih fakulteta I dio, Sarajevo 1998 Zavarivanje I termika obrada Dafer Kudumovi

12