UNIVERZITET U BIHAUTEHNIKI FAKULTETOdsjek: ElektrotehnikaSmjer: Informatika

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETAOPERATIVNI SISTEMITEMA: LINUX Mint

Predmetni nastavnik: doc. dr. Mehmed Arnautovi Student: Hasan BapiPredmetni asistent: Adnan Ramaki, mr. ra. i inf..Broj indeksa: 748Akademska godina: 2014./2015.Sadraj

1.Uvod- 1 -2.Operativni sistem LINUX- 2 -2.1. Historija Linux sistema- 3 -2.2.Jezgra (eng, Kernel)- 4 -2.3.Distribucije Linuxa- 5 -2.4.Linux okruenja- 6 -2.4.1. Cinammon- 6 -3.Linux MINT- 7 -3.1. Historija- 7 -3.2.Namjena- 10 -3.3.Verzije i kodna imena- 10 -4.Instalacija Linux Mint 17.1 (Rebecca)- 12 -5.Instalacija aplikacije na Linux Mint- 21 -6.Zakljuak- 26 -Literatura- 28 -

- 1 -

1. Uvod

Zadatak mog seminarskog rada je bio da poblie opiem Linux Mint operativni sistem. Da bi smo mogli govoriti neto vie o Linux Mintu potrebno je prvo da se openito upoznamo sa Linux historijom. U prvom dijelu u govoriti neto vie openito o Linux operativnim sistemima, njihovoj historiji i sastavnim dijelovima. Veina ljudi nije upoznata sa Linux sistemom, pa ga zbog toga u upotrebi i izbjegava. Na naim prostorima veina ljudi zna samo za Microsoftove verzije sistema kao to su Windows XP, Windows Vista, Windows 7, Windows 8 i 8.1. Nedovoljna informisanost o operativnim sistemima dovodi do toga da veina ljudi nesvjesno koristi nelegalne verzije iznad nabrojanih Microsoftovih sistema. Kod Linux operativnih sistema nema s tim problema, jer veina Linux distribucija je besplatna.U drugom dijelu rada u govoriti o Linux distribucijama, da bih u treem dijelu neto vie govorio o Linux Mintu. O Linux Mintu emo napisati kratku historiju, kao i njegovu namjenu. U etvrtom dijelu emo govoriti o instalaciji Linux Minta koristei VirtualBox. U zadnjem dijelu u prikazati instalaciju jedne od aplikacija na sistem, i time e moj rad biti zavren.Ovaj rad e mi pomoi da bolje upoznam Linux sistem, kao i da proirim svoje znanje u polju operativnih sistema.

2. Operativni sistem LINUX

Linux je slobodan operativni sistem nalik na UNIX. Samu jezgru (eng. Kernel) operativnog sistema napisao je Linus Torvalds uz pomo programera iz cijelog svijeta. Iako se nekad naziva samo Linux, to zapravo nije ispravan naziv. Linux je naziv same jezgre operativnog sistema dok je GNU naziv projekta s ciljem razvijanja potpunog, slobodnog operativnog sistema nalik na UNIX.Danas je GNU/Linux moderan operativni sistem i po svojim karakteristikama ne zaostaje za drugim operativnim sistemima koji su takoer u upotrebi. Samo neke od karakteristika koje dijeli sa drugim UNIX baziranim sistemima su viezadanost (eng. Multitasking), virtuelnu memoriju (eng. Virtual Memory), dijeljene biblioteke (eng. Shared libraries), podrka za umreeni rad i ostalo.Linux, kao softverski paket, spada u grupu operativnih sistema, odnosno grupu "programa" koji predstavljaju vezu izmeu hardvera u potpunom smislu te rijei i korisnika ili korisnikog softvera. Linux je originalno razvijan za Intel 386 mikroprocesore, a danas podrava niz mikroprocesora i raunarskih platformi. Upotrebljava se u rasponu od linih raunara do super raunara i integrisanih sistema kao to su mobilni telefoni i lini video rekorderi.

2.1. Historija Linux sistema

Godine 1990. UNIX se smjestio vrlo visoko na ljestvici operativnih sistema koji su se koristili na tritu, to je bilo naroito izraeno na univerzitetima. Osim univerziteta UNIX su koristili I studenti koji su ga vrlo brzo htjeli instalirati na svoje vlastite raunaru. Zbog visokih trokova licenciranja to nije bilo mogue.Na raspolaganju je bio vrlo mali broj operativnih sistema nalik na UNIX, a najsliniji je bio Minix. Iako je bio nalik na UNIX, raspolagao je sa ogranienim mogunostima i nije bio toliko pogodan za rad. Uz njega je bio i 386BSD koji je imao vrlo visoke zahtjeve za personalni raunar i jo je bio u razvoju. Godine 1991. Linus Torvalds autor Linuxa, na univerzitetu u Helskinkiju zapoinje rad na operativnom sistemu Linux. U poetku, kree sa modifikacijom Minixa, ali vrlo brzo zapoinje s izradom vlastitog operativnog sistema. U samom poetku Linux nije imao velike mogunosti, ali kako su se one poveavale rastao je i broj osoba koje su eljele sudjelovati u njegovom razvoju. Tokom 1992. i 1993. jezgra Linux poprima sve vane karakteristike operativnog sistema. Dodana je podrka za rad sa mreom (TCP/IP umreavanje ) i grafiko korisniko okruenje (X windows). GNU/Linux postaje primjeen i od strane firmi koje poinju sudjelovati u njegovom razvoju. Verzija 1.0 izdana je u martu 1994.

Zatitna lica Linux operativnih sistema su dati na slikama ispod.

Slika 1. Richard Stallman, lijevo, zaetnik GNU projekta i Linus Torvalds, desno, kreator Linux jezgre[footnoteRef:1] [1: [1] http://www.taringa.net/posts/linux/13612592/Richard-Stallman-siempre-tuvo-razon.htmlhttp://www.adslzone.net/2015/01/13/linus-torvalds-dice-que-el-sistema-de-ficheros-de-apple-esta-hecho-por-monos/]

2.2. Jezgra (eng, Kernel)Srce svakog sistema je njegov kernel. Kernel upravlja hardverom i softverom, dodjeljuje hardver kad je potrebno te izvrava softver kad zatreba. Kernel je primarno odgovoran za etiri osnovne funkcije :softversko upravljanje memorijomsoftversko upravljanje programimaupravljanje hardveromupravljanje datotenim sistemom2.3. Distribucije Linuxa

Distribucije bi se mogle nazvati i kompilacijama, jer su upravo to kompilacije najrazliitijih softvera. Naime, sa samom Linux jezgrom ne bi se moglo napraviti puno toga, no kada se kernelu (jezgri) doda grafiko okruenje , razni programi, alati i ostalo, nastaje distribucija Linuxa. Ova distribucija ini cjelokupan i funkcionalan operativni sistem spreman za koritenje na osobnim, ali i na drugim oblicima raunala. Upravo zbog toga mnoge distribucije i imenuju sebe operativnim sistemom baziranim na Linuxu, a tek iz konteksta se moe zakljuiti da se radi zapravo o distribuciji. Danas postoji vie od 300 razliitih distribucija. Svaka od njih ima svojstvene sposobnosti, mogunosti i postavke, te rad sa softverskim paketima. Najbolje je odabir izvriti od onih najpopularnijih, a tek onda potraiti one manje popularne. Najpopularnije distribucije obino karakterizira velika zajednica iz ega proizlazi i dobra podrka: bogata dokumentacija, posveeno im je puno web stranica, foruma, portala i sl., mnogo paketiranog softvera u repozitorijima, u pravilu bolja podrka za hardver. Postoje dakako i iznimka, npr. Gentoo i Arch imaju jako bogatu i kvalitetnu dokumentaciju, iako ne spadaju u najpopularnije distribucije.U najpoznatije distribucije Linux-a spadaju: Debian, Fedora, Mandriva, Linux Mint, OpenSUSE, Ubuntu, Arch, Kali, CentOS, Gentoo, KNOPPIX, Mepis, Puppy, Sabayon, Scientific, Slackware, Slax, Xandros, Zenwalk i drugi.

2.4. Linux okruenja

Linux grafika okruenja se razlikuju od nama dosta poznatih Windows okruenja. Zbog toga veina ljudi upravo i izbjegava koritenje Linux operativnog sistem. Grafiko okruenje (suelje) je ono to vidimo na ekranu i to koristimo da bismo obavili ono ta nam treba.

Grafiko okruenje treba da bude podreeno korisniku, i njegovim potrebama. Idealno grafiko okruenje nije mogue omoguiti, jer uvijek ima ljudi kojima ono nee odgovarati. U Linux operativnom sistemu postoji vie vrsta grafikih okruenja kao to su: Unity, GNOME, KDE SC, KFCE, EDE , Mate, Sugar, Trinity i drugi. O svakoj bismo mogli govoriti neto vie, ali za ovaj put emo se bazirati na GNOME-u i njegovim nasljednicima.2.4.1. Cinammon[footnoteRef:2] [2: [2] http://www.linuxzasve.com/tag/cinnamon]

Cinnamon okruenje je izvedenica Gnome Shell okruenja, a nedavno su ga stvorili developeri Linux Mint distribucije, jer su bili nezadovoljni Gnome Shellom. Linux Mint developeri ele u Cinnamonu stvoriti okruenje slino starom Gnome 2 nainu rada, s jednom trakom na dnu ekrana s popisom prozora, izbornikom aplikacija, satom i drugim dodacima koje po potrebi moemo dodati. Cinnamon okruenje ukljuuje i druge osobine poput mogunosti umanjenog pregleda svih prozora, pregleda radnih povrina, vlastite konfiguracijske alate i dr., a za njega vrijedi isto to i za Gnome Shell to se tie hardverske podranosti. Verzija Linux Mint 17.1 kodnog imena Rebecca sadri podrku za Cinnamon grafiko suelje.3. Linux MINT[footnoteRef:3] [3: [3] http://www.linuxmint.com/documentation/user-guide/Cinnamon/english_17.1.pdf]

Linux Mint je operativni sistem za raunare napravljen da radi na veini modernih raunarskih sistema, ukljuujui tipine x86 i x64 PC raunare.Uloga Linux Mint sistema se moe uporediti sa Mucrosoft Windowsom, Apple Mac OS, ili slobodnim BSD operativnim sistemom. Linux Mint je napravljen da se moe koristiti istovremeno sa drugim sistemima (ukljuujui gore navedene), i prilikom instalacije se moe podesiti da radi u dualnom ili multi-boot okruenju, pri emu korisnik ima mogunost da odabere koji e operativni sistem da koristi. Linux Mint je odlian operativni sistem kako za pojedince tako i za kompanije.3.1. Historija

Linux Mint je veoma moderan operativni sistem; njegov razvoj je poeo 2006. godine. Sistem je napravljen koritenjem provjerene i zrele softverske podloge koja ukljuuje Linux jezgro, GNU alate i MATE radnu povrinu. Linux Mint koristi i Ubuntu i Debian projekte kao sistemsku osnovu.

Linux Mint projekat se fokusira na poboljanje upotrebljivosti i efikasnosti vaeg raunara za svakodnevne zadatke i potrebe regularnih korisnika. Ispod radne povrine ovaj operativni sistem obezbjeuje i veliku kolekciju programa koji su na raspolaganju, kao i raznorazne integrisane uslune alate. Linux Mint postaje sve popularniji i sve vie ljudi ga svakodnevno koristi.

Linux Mint je razvijen u Francuskoj i objavljen 2006. godine od strane Clement Lefebvrea. On je povuen i nerado daje intervjue. U vie navrata naglasio je da je njegov cilj modificirati Ubuntu kako bi postigao eleganciju. U praksi, to znai omoguiti jednostavnije koritenje, koje ukljuuje i povratne informacije korisnika kao i odabiranje ugodnije sheme boja i izgleda.Mint je u razvoju od toga vremena, sastavio rastui tim programera uglavnom sa sjeditem u Europi, sa novim izdanjem svakih est mjeseci. Osim standardnog GNOME suelja koje je vezano za Ubuntu na kome se razvio Mint, oni su takoer proizveli i Mint koji je podravao Kde i Xfce, pa se ak i Mint temeljio jedno vrijeme samo na Debianu, izbacujui Ubuntu kao posrednika.Do 2010. Mintje bio na svom deve tom izdanju, i postupno je stekao reputaciju kao prijateljski, stabilan i pouzdan operativni sistem. To ga je naglo gurnulo u prvi plan nizom neoekivanih dogaaja.Prvo, distributori popularnog GNOME suelja su odluili napraviti neke radikalnije promjene, te dolazi do prelaska iz verzije 2 u verziju 3.To je razljutilo mnoge GNOME korisnike. Mnogi su se prabacili u KDE verziju, iskljuujui ono vrijeme kada je dolazilo do tekog prelaska iz verzije 3 u verziju 4. U isto vrijeme Ubuntu je prebacio svoje zadano suelje za touch-screen izglede nazvan Unity, koji je jo vie privukao korisnika.Kasnije dolazi do brzog zamaha u Linux zajednici prema starijim i jednostavnijim sistemima, a Mint je bio najsliniji takvim. Njegov broj korisnika je veoma brzo rastao izmeu 2010. i 2013. godine, da bi se na kraju mogao uporediti sa Ubuntu-om, bivim prvakom.

Lefebvere i njegov tim su uzeli novu verziju GNOME-a i ukrotili je dodavajui joj vlastito suelje- prvo MATE , te onda mnogo egzotiniji Cinnamon, od kojih su oba dostupna kao izbor korisnika. Za tradicionalnije korisnike razvijena je verzija Minta koristei stariji, jednostavniji Xfce GUI. Unato relativno malom timu, oni su se pokazali vrlo vjeti u predvianju i zadovoljavanju potreba korisnika. Bie potreban vrlo jak protivnik da smakne Mint sa trona, meutim, nema znakova da bi se to moglo ubzo dogoditi.[footnoteRef:4] [4: [4] https://otherlinuxmintblog.wordpress.com/2013/04/17/the-history-of-linux-mint/]

Slika 3. Clement Lefebvre[footnoteRef:5] Slika 4. Logo Linux Mint-a[footnoteRef:6] [5: [5] http://www.linuxuser.co.uk/tag/clement-lefebvre] [6: [6] http://techzany.com/tag/freeware/]

3.2. Namjena

Svrha Linux Mint sistema je da obezbjedi kvalitetan operativni sistem za kune korisnike i kompanije koji je efikasan, lak za koritenje, maksimalno elegantan, i moe se koristiti bez nadoknade i plaanja.Jedna od ambicija Linux Mint projekta je da postanje najbolji operativni sistem po tome to e uiniti napredne tehnologije jednostavnim za korisnike koji e da ih prihvate i koriste, za razliku od koncepta da se tehnologije pojednostavljuju (ime se gubi na mogunostima) ili kopiraju od drugih razvojnih timova. Cilj je razviti sopstvenu ideju idealnog sistema. Potrebno je maksimalno iskoristiti moderne i napredne tehnologije koje dolaze sa Linux-om i onda iste napraviti pristupanim za svakoga.

3.3. Verzije i kodna imena

Linux Mint izdanja su obiljeena sa brojem verzije i kodiranim imenom po sljedeoj logici: Kodirana imena omoguavaju jednostavnije prepoznavanje izdanja nego da korisnici pamte brojeve verzija Od verzije 5, Linux Mint izdanja izlaze u 6-mjesenim ciklusima i koristi se jednostavnija ema za verzije. Broj verzije se poveava za jedan svakih 6 mjeseci Ako se pravi revizija u okviru istog izdanja (slino konceptu Service Packs u Windows-u) broj verzije dobija inkrementalno poveanje podbroja verzije. Na primjer 3 postaje 3.1. Kodirana imena u Linux Mint-u su enska imena koja zavravaju sa a. Imena prate alfabetski redoslijed i prvo slovo imena izdanja odgovara indeksu broja verzije u alfabetu.

U dosadanjim izdanjima, Linux Mint je koristio sljedea kodna imena: VerzijaKodno ime

1.0Ada

2.0Barbara

2.1Bea

2.2Bianca

3.0Cassandra

3.1Celena

4.0Daryna

5Elyssa

6Felicia

7Gloria

8Helena

9Isadora

10Julia

11Katya

12Lisa

13Maya

14Nadia

15Olivia

16Petra

17Qiana

17.1Rebecca

Slika 5. Linux Mint izdanja

Edicija (edition) je izdanje Linux Mint sistema koje je prilagoeno odreenim potrebama i tipino je vezano za izbor radne povrine. Najpopularnije edicije su: Cinnamon Edition (koristi Cinnamon radnu povrinu) MATE Edition (koristi Mate radnu povrinu) KDE Edition (koristi KDE radnu povrinu) Xfce Edition (koristi Xfce radnu povrinu)

4. Instalacija Linux Mint 17.1 (Rebecca)

Za instalaciju Linux-a u koristiti VirtualBox koji je mogue besplatno preuzeti sa sljedee stranice: http://www.oracle.com/technetwork/server-storage/virtualbox/downloads/index.html.Nakon to smo preuzeli VirtualBox, intaliramo ga dvostrukim klikom na njega. Nakon to smo istalirali VirtualBox, preostaje nam samo da ga pokrenemo i dobiemo sljedeu sliku:

Slika 6. Poetna stranica nakon otvaranja VirtualBox Managera

Nakon to nam se otvorio program kliknemo na opciju New.

Klikom na opciju New otvara nam se prozor kao na slici 7. Nakon to smo podesili ime OS-a, klikom na Next dobivamo prozor kao na slici 8. Slika 7. Davanje imena i odabir tipa sistema Slika 8. Odabir veliine RAM memorije Slika 9. Odabir tipa hard diska Slika 10. Odabir vrste fizike memorijeNa slici ispod je prikazan prozor, koji nam omoguava da odaberemo virtualnu memoriju koju e koristiti na operativni sistem.

Slika 11. Veliina memorije na hard disku koliko e zauzimati na sistem

Slika 12. Kreiran virtualan disk

Nakon to smo pokrenuli na virtuelni disk, otvara nam se prozor kao na slici ispod. U ovom koraku moemo odabrati na iso-fajl koji elimo instalirati. U mom sluaju to je linuxmint-17.1-cinnamon-64bit.iso. Kada smo odabrali odgovarajui iso-fajl, kliknemo na start.

Slika 13. Odabir instalacijskog iso-fajla

Nakon to smo pokrenuli na virtuelni disk, i ukljuili na iso-fajl, otvara nam se Linux Mint grafiko suelje sa ikonom za instalaciju sistema. Potrebno je kliknuti na tu ikonicu.

Slika 14. Instalacija Linux Mint-a

Slika 15. Odabir jezika za instalaciju

Kada smo pokrenuli instalaciju i odabrali jezik na kojem elimo imati na operativni sistem, potrebno je slijediti sljedee korak klikom na Continue.

Slika 16. Priprema instalacije

Slika 17. Odabir instalacijskog tipa

Sljedei korak je odabir regiona, kao i postavki za tastaturu. Ti koraci su prikazani na dvije slike ispod.

Slika 18. Odabir regije

Slika 19. Odabir jezika za tastaturu

Nakon odabira regiona, kreiramo korisniki nalog, i preduzimamo posljednji korak za instalaciju sistema tj. kopiranje neophodih sadraja za rad sistema.

Slika 20. Kreiranje account-a

Slika 21. Instalacija Linux Mint-a

Instalacija sistema je uspjeno kompletirana.

Slika 22. Kraj instalacije

Slika 23. Prvo pokretanje sistema

Nakon to sam instalirao sistem, i pokrenuo ga, preostalo mi je samo da instaliram neku od mnogobrojnih aplikacija koju Linux Mint podrava. U mom sluaju to e da bude matematiki alat zvan Geogebra.

5. Instalacija aplikacije na Linux Mint

Kao to sam u prethodnom dijelu naveo, prikazati u instalaciju matematikog alata zvanog Geogebra.Prvo idemo na Menu i kliknemo na Software Manager koji je zaokruen na sljedeoj slici.

Slika 24. Software Menager

Nakon to smo odabrali Software Manager, morati emo upisati lozinku za na raun.

Slika 25. Unos lozinke za adminstratorske privilegije

Nakon to smo unijeli tanu lozinku, otvara nam se Software Manager koji izgleda ovako:

Slika 26. Software ManagerDa bismo pronali Geogebru potrebno je da odaberemo podkategoriju Programming.

Slika 27. Pronalazak GeogebreNakon to smo pronali Geogebru, potrebno je dvostrukim klikom ui u detalje aplikacije.

Slika 28. Detalji o aplikaciji

Klikom na gumb Install pokree se instalacija odabrane aplikacije. Potrebno je priekati dok se aplikacija instalira. Taj postupak zahtijeva neko vrijeme.

Slika 29. Instalacija Geogebre

Slika 30. Aplikacija je instalirana

Da bismo provjerili da li je aplikacija uspjeno instalirana potrebno je da idemo na Menu, te zatim odaberemo Education i u toj podkategoriji imamo nau aplikaciju.

Slika 31. Pronalazak instalirane aplikacije

Slika 32. Izgled instalirane aplikacije

6. Zakljuak

Operativni sistem se moe definisati kao skup programa koji integriu hardverske resurse raunara i ine sve resurse dostupne korisniku. Preko operativnog sistem korisnik upravlja podacima i pokree programe, upravlja radom raunara i svim njegovim komponentama. Operativni sistem omoguava korisniku da aktivira operacije potrebne za realizaciju njegovih zahtjeva zbog toga to on upravlja : procesorom, memorijom, ulazno-izlaznim jedinicama, podacima i drugim.Linux omoguava stalan razvitak koji se ne moe ograniiti. Jednu od velikih prednosti Linux operativnih sistema predstavlja izvorni kod koji je mogue, uz poznavanje programiranja, modificirati. Linux u veini sluajeva je besplatan, pa je to jo jedan plus za ovu vrstu sistema.Razvoj Linux sistema je doveo do veeg razvoja hardvera i aplikacija upravo za njega. Ukratko, ukoliko elite besplatan sistem, koji podrava dosta alata kao i standardni Microsoftovi sistemi, onda je Linux pravo rjeenje za vas.Linux Mint se prema tesiranju pokazao kao veoma dobra i brza distribucija Linuxa, koju korisnici sve vie instaliraju na svoje raunare. Ukoliko elite sistem sa lijepim grafikim sueljem, dobrom konfiguracijom i sa jednostavnou upotrebe, onda je Linux Mint pravo rjeenje za vas.

Popis slika

Slika 1. Richard Stallman, lijevo, zaetnik GNU projekta i Linus Torvalds, desno, kreator Linux jezgre- 4 -Slika 3. Clement Lefebvre Slika 4. Logo Linux Mint-a- 9 -Slika 5. Linux Mint izdanja- 11 -Slika 6. Poetna stranica nakon otvaranja VirtualBox Managera- 12 -Slika 7. Davanje imena i odabir tipa sistema- 13 -Slika 9. Odabir tipa hard diska- 13 -Slika 11. Veliina memorije na hard disku koliko e zauzimati na sistem- 14 -Slika 12. Kreiran virtualan disk- 14 -Slika 13. Odabir instalacijskog iso-fajla- 15 -Slika 14. Instalacija Linux Mint-a- 16 -Slika 15. Odabir jezika za instalaciju- 16 -Slika 16. Priprema instalacije- 17 -Slika 17. Odabir instalacijskog tipa- 17 -Slika 18. Odabir regije- 18 -Slika 19. Odabir jezika za tastaturu- 18 -Slika 20. Kreiranje account-a- 19 -Slika 21. Instalacija Linux Mint-a- 19 -Slika 22. Kraj instalacije- 20 -Slika 23. Prvo pokretanje sistema- 20 -Slika 24. Software Menager- 21 -Slika 25. Unos lozinke za adminstratorske privilegije- 22 -Slika 27. Pronalazak Geogebre- 23 -Slika 28. Detalji o aplikaciji- 23 -Slika 29. Instalacija Geogebre- 24 -Slika 30. Aplikacija je instalirana- 24 -Slika 31. Pronalazak instalirane aplikacije- 25 -Slika 32. Izgled instalirane aplikacije- 25 -

Literatura

Knjige:[1] Budin, L., Golub, M, Jakobovic, D., Jelenkovic, L, Operacijski sustavi, Element, Zagreb; 2010; ISBN: 978-953-197-610-7

Internet:[2] https://otherlinuxmintblog.wordpress.com/2013/04/17/the-history-of-linux-mint/[3] http://www.linuxmint.com/documentation/user-guide/Cinnamon/english_17.1.pdf[4] http://www.linuxzasve.com/tag/cinnamon[5] http://linuxmint.linuxfreedom.com[6] http://cinnamon.linuxmint.com[7] https://foss.rs

- 28 -