31

Fakultetsko vijee

Filozofskoga fakulteta

Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Lorenza Jgera 9

31 000 Osijek

Vedrana ivkovi

Dubrovaka 24

31 400 akovo

Sinopsis doktorskoga rada

ROMANI ANTE GARDAA U KONTEKSTU HRVATSKE DJEJE KNJIEVNOSTIZnanstveno podruje: humanistike znanosti

Polje: filologija

Grana: teorija i povijest knjievnosti

UVODAnto Garda u djejoj se knjievnosti pojavio knjigom pria Je i zlatni potok 1978. godine. Pisao je pjesme, igrokaze, pripovijetke, bajke i romane. U njegovu stvaralatvu romanima pripada najvanije mjesto i njima se predstavio kao majstor fabuliranja. Ljubiasti planet prvi je njegov roman objavljen 1981. godine. Romane mu moemo svrstati s obzirom na anrovsku pripadnost: pustolovni (Tajna zelene peine, ovjek s crvenim tapom), znanstveno-fantastini (Izum profesora Leopolda, Ljubiasti planet, Bakreni Petar, Tajna jednog videozapisa), kriminalistiki (Pigulica, Duh u movari, Prikaza, Miron na tragu Svetog Grala, Miron u kripcu, Kraa u galeriji ili sve se urotilo protiv mladog Terzia, Koliba u planini) i socijalni (Filip, djeak bez imena).

Poetci hrvatske djeje knjievnosti seu u drugu polovicu 19. stoljea kada je knjievnost imala zadau konstituiranja hrvatskoga knjievnoga jezika i jaanja domoljublja. Djeje teme intenzivnije se javljaju u knjievnosti poetkom 20. stoljea pojavom Jagode Truhelke i Ivane Brli-Maurani. Djela Jagode Truhelke karakterizira realizam i autobiografinost, a djela Ivane Brli-Maurani izrasla su na usmenoknjievnoj podlozi. Knjievnost prve polovice 20. stoljea obiljeena je drutvenim i socijalnim problemima koji su vidljivi i na podruju djeje knjievnosti. Tada se osobito istie Mato Lovrak sa svojim realistinim romanima u kojima prevladava pounost. Dolaskom komunizma, knjievnost slui ciljevima nove vlasti. Takvom se nainu pisanja ubrzo javlja otpor. Stjepan Hranjec kao iznimno vanu godinu navodi 1956. kada se u knjievnosti javljaju Grigor Vitez i Ivan Kuan. Djelima Grigora Viteza, Ivana Kuana, Milivoja Matoeca i Zvonimira Baloga zapoinje suvremeni pristup i funkcija djeje knjievnosti. Za novo suvremeno razdoblje vana je, prema navodima Stjepana Hranjeca, i 1970. godina. Tada Zvonimir Balog i Pajo Kaniaj objavljuju zbirke pjesama Nevidljiva Iva i Iza brda plava. U suvremenoj je djejoj knjievnosti zamjetna stilska i tematska raznolikost. Dokida se pretjerana pounost djeje literature, a naglasak se stavlja na fabulu, koja je djeci zanimljivija.

TEORIJSKA PODLOGA I AKTUALNE RELEVANTNE SPOZNAJEU radu u koristiti knjievnoteorijske i knjievnopovijesne spoznaje o djejoj knjievnosti (Stjepan Hranjec, Ana Pintari, Dubravka Teak, Ivo Zalar, Milan Crnkovi, Zbornik radova o Anti Gardau).

PRAKTINA PRIMJENJIVOST SPOZNAJERad bi trebao prikazati razvoj i prisutnost suvremenih tendencija u djejoj knjievnosti u romanima Ante Gardaa. Dobiveni rezultati koristit e prouavateljima djeje knjievnosti u daljnjim istraivanjima.

UE PODRUJE RADAU radu namjeravam smjestiti knjievno djelo Ante Gardaa u kontekst hrvatske djeje knjievnosti. Rad e obuhvatiti romane razliite anrovske pripadnosti. Potrebno ih je detaljno interpretirati i analizirati. S obzirom da suvremenu djeju knjievnost karakterizira tematski i anrovski pluralizam, rad e pokazati kako su se romani Ante Gardaa uklopili u suvremene knjievne tendencije i u emu se oituju slinosti i odstupanja. Promatrat e se suodnos Gardaevih romana i romana njegovih najvanijih prethodnika i suvremenika (Ivan Kuan, Milivoj Matoec, Hrvoje Hitrec, Sunana krinjari, Nada Ivelji, Vinja Stahuljak, Mladen Bjai, Nikola Puli, Zvonimir Milec, Pavao Pavlii, Dubravko Jelai Buimski, Hrvoje Kovaevi).

Za djeju su knjievnost vani recipijenti, odnosno djeca, pa e se u radu istraiti kakva je recepcija Gardaevih romana u odnosu na ostale romane hrvatske djeje knjievnosti. Istraivanje e se provesti u osnovnim kolama.

CILJEVI ISTRAIVANJA I OEKIVANI ZNANSTVENI DOPRINOSCilj je rada interpretirati romane Ante Gardaa i upozoriti na njihovu knjievnu i stilsku vrijednost, uklopljenost u korpus hrvatske djeje knjievnosti i recepciju kod suvremenih itatelja.

METODOLOKI POSTUPCIS obzirom na sloenu strukturu romana potrebno je izvriti analizu koja e obuhvatiti temu, motive, fabulu, pripovjedaa, likove, karakter i ideju. Sa stajalita stilistike istraivat e se sredstva jezinog izraavanja u Gardaevim romanima. Izradi rada pristupit e se s knjievnopovijesnog stajalita, pri emu e se opisati i ocijeniti romane Ante Gardaa s obzirom na razvoj hrvatske djeje knjievnosti i odnos prema tradiciji. Pri tome u se koristiti komparativnom analizom. Teorija recepcije utemeljena je na prouavanju naina kako je knjievnost prihvaena kod itatelja. U svrhu istraivanja recepcije provest e se empirijsko istraivanje.

STRUKTURA RADARad e se sastojati od nekoliko cjelina. U uvodnom dijelu razmotrit e se tema, ciljevi istraivanja i istraivake metode. Potom slijedi ivotopis i bibliografija Ante Gardaa. U narednim u se poglavljima baviti interpretacijom Gardaevih romana s obzirom na njihovu anrovsku pripadnost, tematsko-motivski sloj, fabulu, likove, ideju i stil. Nakon toga slijedi izvjee o recepciji Gardaevih romana kod suvremenih itatelja. S obzirom da je cilj rada utvrditi uklopljenost Gardaevih romana u kontekst hrvatske djeje knjievnosti, slijedi komparacija Gardaevih romana sa srodnim romanima u hrvatskoj knjievnosti. U zavrnom poglavlju slijedi zakljuak o uklopljenosti Gardaevih romana u korpus hrvatske djeje knjievnosti. Nakon zakljuka slijedi popis koritene literature.

mentorica

pristupnica

dr. sc. Ana Pintari, red. prof.

Vedrana ivkoviPAGE 1