Širenje invazivnog bodljobradog raka (Orconectes limosus) u Hrvatskoj:

Matej Faller Udruga za ekološka istraživanja – BioShock

UVOD O INVAZIVNIM VRSTAMA

• Autohtona vrsta (native or indigenous species) je vrsta koja živi unutar svog prirodnog areala (prošlog ili sadašnjeg)

• Alohtona vrsta (alien, non-native, non-indigenous, species) je vrsta prisutna izvan svoga normalnog prošlog ili sadašnjeg areala.

Invazivna alohtona vrsta (invasive alien species) ili samo je alohtona vrsta čija populacija svojim postojanjem i širenjem prijeti ekosistemima, staništima i/ili vrstama ekonomskom i/ili ekološkom štetom.

Naturalizirana alohtona vrsta (naturalized species) je alohtona vrsta koja se kontinuirano razmnožava i održava svoju populaciju dulje od jednog životnog ciklusa bez ljudska pomoći, ali ne invadira prirodne, poluprirodne ili antropogene ekosisteme.

UVOD O INVAZIVNIM VRSTAMA

• Problematika invazivnih vrsta je izrazito složena zbog toga što se radi o biološkom efektu koji je uzrokovan i ima posljedice na ljudski okoliš. Invazivne vrste imaju dvije ključne negativne posljedice:

• Gubitak bioraznolikosti – invazivne vrste su drugi najutjecajniji razlog gubitka bioraznoliosti u svijetu (IUCN 2000) (direktno uništavanje staništa je prvi)

• Ekonomska šteta – zbog nekontroliranog širenja invazivne vrte često uzrokuju goleme ekonomske štete (procjena je da samo u SADu nastane godišnja šteta od 100 milijardi dolara)

Crayfish species currently present in Croatia

• Autohtoni rakovi• Austropotamobius torrentium Astacus astacus• Austropotamobius pallipes Astacus leptodactylus

Imena rijeka, karta Evrope, vece tockice, potencijal za sirenje slivom

Autohtoni dunavski rak (Astacus leptodactylus)

Invazivni bodljobradi rak (Orconectes limosus)

Svojstvo dunavski rak bodljobradi rak

Porijeklo autohtonoalohtono

(Sjeverna Amerika)

Staništerijeke,

preferira glavni tokrijeke,

preferira kanale

Ishrana Omnivor, zoobentosvodena vegetacija,

riblja jaja

Veličinado 15 cm,

rijetko 20 cmdo 12 cm

Biologija k - selektivna vrsta r - selektivna vrsta

Razmnožavanje 1 put godišnje 1-2 puta godišnje

životni vijek preko 5 godina preko 4 godine

spolna zrelost nakon 3 godine 1 godine

broj jaja po ženki 200 - 400 preko 400 (do 600)

osjetljivost na nedostatak kisika

relativno otporan otporan

osjetljivost na zagađenje osjetljiv otporan

osjetljivost na isušivanje staništa

ne preživljava relativno otporan

osjetljivost na račju kugu podložan otporan i vektor

Osobine invazije bodljobradog raka IZBOR STANIŠTA (preliminarno istraživanje provedeno u 2008)

• Gustoća populacije je niža u rijeci Dravi River (0.03 m-2) nego u kanalu Renovo (0.13 m-2)

Mladi rakovi hvatani su samo u kanalima

• Hipoteza: moguće je primijeniti source – sink habitat theory

Rijeka Drava Kanal Renovo

Osobine invazije bodljobradog raka USPOREDBA SA DUNAVSKIM RAKOM (Istraživanje provedeno u 2008)

Utjecaj na riječni ekosistem, rakovi su ključna karika u riječnom hranidbenom lancu:

• Gustoća populacije u rijeci Dravi (16 x): - autohtoni dunavski rak (A. leptodactylus) (0.0018 m-2)- invazivi bodljobradi rak (O. limosus) (0.0295 m-2)

• Gustoća populacije u kanalu Renovo (137 x): - autohtoni dunavski rak (A. leptodactylus) (0.00097 m-2)- invazivi bodljobradi rak (O. limosus) (0.1336 m-2)

Negativni utjecaj invazivnog bodljobradog raka na riblje populacije:

• Agresivno i predatorsko ponašanje• Konkurencija za hranu i sklonište

Projekt u 2009• Državni zavod za zaštitu prirode, • Ministarstvo kulture • Hrvatske vode

Glavne ciljevi:

Monitoring invazije• Praćenje krajnje rasprostranjenosti• Promjene u spolnoj i dobnoj strukturi u s udaljenošću od izvora

invazije (Dunav)

Edukacija šire javnosti i interesnih skupina• - radionice, letci

Zaustavljanje širenja• Cilj: spriječiti daljnje uzvodno širenje Dravom

Širenje invazivnog bodljobradog raka

• Nizvodna brzina širenja u Dunavu 11-16 km / godini • Drava – 15 km u 6 godina – uzvodna brzina 2-3 km / godini ili manje

• Povoljna staništa: kamenje, kanali• Source – sink habitat theory,

Trenutna situacija na rubu areala invazivnog bodljobradog raka

Konstantni lovni napor na preferiranim staništima na rubu areala.

Zaustavljanje širenja – planirane akcije

Interesne skupine

• Ribiči (5000)• Ribolovočuvari (around 60)• Ribari (10)• Park prirode Kopački rit (10)• Udrufe za zaštitu prirode (nekoliko)• Inspekcija zaštite prirode (1)• Javna ustanova za zaštitu prirodnih vrijednosti Osječke

županije (1)• Široka javnost

Zaključak

• Potrebno je značajnije uključivanje državnih institucija• Zaustavljanje – moguće kraći vremenski period• Holistički pristup zaštiti i upravljanju rijekom je potreban