- skladištenje luka i krumpira - vršna trulež ploda ... · riječ urednika editor’s word...

www.sjemenarna.com

[email protected]

G r e e n G a r d e n • b r o j 1 1 2 • s r p a n j 2 0 1 8 . • g o d i n a X I X

- Lantana i ružmarin- Skladištenje luka i krumpira- Vršna trulež ploda rajčice- Sunčane ožegotine na bobicama grožđa- Folijarna ishrana maslina

1. KORAKIspunite pristupnicu vjerodostojnim podacima

2. KORAKPreuzmite Vašu člansku karticu i pripremite se na brojne pogodnosti

3. KORAKPrikupljajte bodove i kupujte s popustom!

*tablica boniteta može biti varijabilna kroz bonitetno razdoblje*artikli označeni kao akcijski/sniženi ili pojedini posebno označeni artikli ne podliježu obračunu bodova i na takve artikle nije moguće ostvariti dodatni popust

TABLICA BODOVANJA

1 KM = 1 BODTrajanje bonitetnog razdoblja:

od 1. 10. do 30. 9.

Postanite član Green Garden kluba, koristite pogodnosti i kupujte s popustom

Ako već imate karticu Green Garden kluba, Vaša kupovina s popustom može početi!

Razred:ABCDE

VIP

Bodovi:0 – 500

501 – 1 0001 001 – 1 5001 501 – 2 0002 001 – 3 0003 001 i više

Popust na Vašu kupovinu:5%6%7%8%9%10%

Glasilo GREEN GARDEN

Nakladnik:SJEMENARNA d.o.o. Fra Didaka Buntića 160A, 88220 Široki Brijeg, BiHTel.: + 387 (39) 700 000;Fax: + 387 (39) 706 572; [email protected]@sjemenarna.com www.sjemenarna.com

Glavni urednik:dr. Ivan Ostojić

Redakcijski kolegij: Ivana Markota, Ivan Perić, Dado Marić, Matea Vlaho, Mario Ćubela, Martina Škegro, Luka Bošnjak, Ivica Doko

Marketing: Ivana Paradžik, Petra Mandić

Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić

Riječ urednika Editor’s word

Sadržaj

Novosti, obavijesti, najave!

U prvoj polovici ljeta intenziviraju se radovi u vrtovima, voćnjacima i vinogradima, odnosno, u ovom periodu godine mnoge povrtne, ali i neke voćne kulture, primjerice maline, kupine, breskve i nektarine su u fazi plodonošenja i berbe. U nasadima drugih voćnih vrsta, jabuke i kruške te vinove loze provode se intenzivne mjere zaštite od uzročnika biljnih bole-sti i štetnika kao i druge agrotehničke mjere koje imaju u cilju što veći i kvalitetniji urod.

Ovaj broj glasila Green Garden donosi mnoštvo zanimljivih priloga posvećenih cvijeću i ukrasnom bilju, povrću, voćkama, vinovoj lozi, zaštiti poljoprivrednih kultura od bolesti i štetni-ka, ali i dosta drugih zanimljivih priloga. Osim toga, tu je i ve-liki broj korisnih informacija o novim proizvodima na našem tržištu koji služe zaštiti od zmija, muha i komaraca.

Da bi imali potpune informacije o svim aktivnostima u po-ljoprivrednoj proizvodnji, tijekom ljeta, preporučujemo Vam da detaljno pročitate sve priloge iz ovog broja te obogatite Vaše znanje novim spoznajama i aktualnostima iz poljopri-vrede, ali i drugih oblasti.

Uredništvo

First half of the summer is time when all activities in gar-dens, orchards and vineyards are intensified, meaning that this period of year is time when many vegetable and also some fruit crops, such as raspberries, blackberries, peaches and nectarines are in the stage of fruiting and harvesting. In some other fruit types, apples and pears, and vineyards, intensive measures are being taken to protect against plant pathogens and pests, as well as other agricultural measures aimed at achieving a larger and better quality crops.

This issue of Green Garden brings you many interesting ar-ticles dedicated to flowers and ornamental plants, vegetables, fruit trees and grape wine, protection from pests and plant dis-eases, as well as many other interesting articles. In addition, there is also a large number of useful information about new products in our market that are excellent in protection against snakes, flies and mosquitoes.

In order to have complete information about all agricultural activities during the summer, we recommend that you read carefully all articles in this issue of Green Garden, and enrich your knowledge with lots of new comprehensions as well as with the actualities from agriculture and other areas.

Editor’s office

Dragi čitatelji,u ovom, ljetnom, izdanju glasila Green Garden organizirali smo nagradnu igru za izbor najbolje uređene okućnice i balkona. Ako ste jedan od ponosnih vlasnika lijepo uređene okućnice ili balkona i marljivo se brinete o vlastitom kutku prostora za uživanje na otvorenom, motivirat ćemo Vas da tako nastavite i dalje. Prijavite se za sudjelovanje u nagradnoj igri i dostavite nam fotografiju svoje okućnice ili uređenog balkona, a mi ćemo nagraditi vaš trud. Više informacija o nagradnoj igri doznajte u najbližem agrocentru Sjemenarne.Uživajte u bogatom sadržaju našega glasila i svim ostalim pogodnostima! Ne zaboravite koristiti pogodnosti i popuste koje vam omogućuju Sjemenarna, Klub Green Garden i partneri Diners i Euroherc. Sva Vaša pitanja vezana za članstvo u Klubu Green Garden možete nam poslati na e-mail: [email protected].

Vaša Sjemenarna

Lantana – miris mediterana ............................. 4

Ljetna sadnja gladiola ....................................... 6

Ružmarin – dekorativna, začinska i medonosna biljka..............................................9

Ljetna sjetva cvjetače........................................12

Skladištenje luka ...............................................16

Skladištenje krumpira .......................................16

Gomolj krumpira kao hrana i lijek ...................17

Povrtnjak tijekom ljeta ....................................20

Vršna trulež ploda rajčice ................................ 22

Kasna sjetva cikle ............................................. 23

Kako se riješiti krtica? ......................................28

Sunčane ožegotine na bobicama grožđa ...... 32

Pitanja i odgovori ............................................. 34

Azijski tigrasti komarac ................................... 36

Ose i stršljeni rado posjećuju zrele plodove voćaka .......................................38

Zaštita od muha tijekom ljetnih mjeseci.......40

Čvorci – velika prijetnja voćnjacima i vinogradima ....................................................42

Folijarna ishrana maslina ................................46

Siva trulež grožđa .............................................47

Zanimljivosti .....................................................50

4

BROJ 112 • SRPANJ 2018.

Martina Škegro, magistra agronomije

Ako ste u potrazi za biljkom koja će od proljeća do jeseni krasiti vaše vrtove, balkone i terase svojom bogatom cvatnjom, a pri tom neće biti zahtjevna za uzgoj, onda ne zaboravite na lantanu, du-brovnik (Lantana camara).

LANTANA –miris mediteranaRod Lantana pripada porodici

Verbenaceae. Ime roda je staro ime neodređenog značenja. Dvije

najvažnije vrste ovog roda su: L. camara i L. montevidensis (sin. L. sellowiana). Potonja ima puzajuću stabljiku s malim ljubičastim cvjetovima koji imaju žuto središte i skupljeni su u gustim cvato-vima. Dok L. camara raste uspravno, cvatovi mogu biti bijeli, ružičasti i žuti.

Posebno su lijepe one sorte koje imaju cvat čiji su središnji cvjetovi žuti, a pre-ma krajevima prelaze u narančaste, sve do zagasitocrvene nijanse. Ovaj privla-čni grm svojim toplim bojama razvedra-va svaki prostor.

Uvjeti uzgojaUspješno raste u svakom vrtnom,

dobro dreniranom i hranjivom boga-

tom tlu. Odgovara mu svijetlo mjesto na suncu ili u polusjeni. Uživa u dugim, vrelim ljetnim danima. Na otvorenom se može uzgajati samo na mjestima na kojima nema mrazova. Biljke koje rastu u loncima, prije prvih mrazova, unijeti u zatvoreno gdje će prezimiti na te-mperaturi od 6 do 10 °C, uz povremeno zalijevanje.

Njega lantaneLjeti je dubrovnik potrebno obi-

lno zalijevati, održavajući ravno-mjernu vlažnost tla. Ako se biljka presuši, lišće se smežura i objesi, ubrzo nakon zalijevanja potpuno se oporavi, što dovoljno govori o otpo-rnosti ove biljke. U razdoblju cvatnje potrebna je redovita prihrana mine-ralnim gnojivom. Razgranatiji i gušći rast postiže se otkidanjem rastućih vrhova. Da bi se produljila i pospje-šila cvatnja, ocvale cvjetove redovito uklanjati. Prije kretanja vegetacije, oštro podrezati i presaditi biljku u veći lonac. Dubrovnik se razmnoža-va reznicama u proljeće ili ljeto.

Za aromatičnije

plodove

Za ujednačeniji i kvalitetniji

plod

Za bolju aromu

i kvalitetu ploda

Namjenska vodotopiva gnojiva

Sadržaj vrećice (25 g)za 10 l vode

Za bolji urod!Potražite u Sjemenarna

agrocentrima.

Matea Vlaho, dipl. ing.

Gladiola je vrtni cvijet koji svoje podrijetlo vuče iz južnih dijelova Afrike i iz područja Sredozemlja. Ime je dobila po latinskoj riječi gladius što u prijevodu znači mač.

Ljetna sadnja gladiola

Gladiola je jedna od omiljenijih cvjetnih vrsta među ljubiteljima cvijeća zbog svojih prelijepih i

profinjenih cvjetova svih boja i nijansi čije cvjetanje traje između 10 – 14 dana. Danas obuhvaća preko 2 000 sorti. Osim kao vrtno cvijeće, koristi se i kao rezano cvijeće. Temeljna značajka ove biljke jest uspravna stabljika, mačoliki listovi i šesterolatični cvjetovi koji svi gledaju u istom smjeru.

Uzgoj i njegaLukovice gladiola sade se na sunčano

mjesto, zaštićeno od vjetra, u bogatu i rahlu zemlju, koja ne zadržava vlagu i dobro je drenirana. Mora se paziti da se lukovice ne posade previše plitko da ne bi, kada narastu u visinu, bile nestabi-lne na vjetru. Najbolje ih je posaditi na 12 – 15 cm dubine, a razmak između go-molja ostaviti 20-ak centimetara. Kada se sade u skupini dovoljno blizu jedna druge, međusobno se podupiru i nije im potreban potporanj. Potrebno ih je re-dovno zalijevati, te, za vrijeme cvatnje, dva puta mjesečno, dodati malo tekuće-ga mineralnog gnojiva. Ovisno od vrste,

gladiola će narasti od 30 cm pa sve do 150 cm visine.

Cvjetni aranžmani za blagdan Svih svetih

Iako gladiola prvenstveno pripada u skupinu jesenjih lukovica, tj. lukovica koje se sade u jesen, a cvjetaju u prolje-će i ljeto, njezini profinjeni cvjetovi po-staju sve traženiji i popularniji i tijekom kasne jeseni za blagdan Svih svetih (1. studenoga) za dizajniranje cvjetnih ara- nžmana. Ako želite da vam gladiole procvjetaju u ovom razdoblju godine, lukovice je potrebno posaditi već poče-tkom kolovoza.

Green Garden tekuća gnojiva obogaćena mikroelementima


agrocentrima.

Namjensko tekućegnojivo za orhideje

6


Green Garden tekuća gnojiva obogaćena mikroelementima


agrocentrima.

Namjensko tekućegnojivo za orhideje

9


RUŽMARIN – dekorativna, začinska i medonosna biljkaIvana Markota, magistra agronomije

Tijekom povijesti u mnogim drža-vama svijeta, ružmarin su smatrali tajanstvenom i svetom biljkom.

Tako su svoje kućne bogove nastrani Rimljani ukrašavali ružmarinom koji je, u većini slučajeva, bio posvećen b ožici Afroditi. Dok je u starom vijeku bio posvećen Afroditi, božici ljepote i lju-bavi, danas je ružmarin svima poznat kao biljka koja krasi odjeću svadbene povorke.

Više od tisuću godina, cijenjeni je začin i prirodni lijek. Latinsko mu ime dolazi od riječi rosmarinus što u prijevo-du znači „morska rosa“. Kroz povijest je ružmarin bio omiljena biljka. Voljeli su ga grčki i rimski bogovi. Grčki studenti stavljali su ga na glavu kada su pripre-mali ispite. Razlog tome je što je naro-dna medicina vjerovala, a i danas vjeruje, da ružmarin potiče i jača pamćenje. U staroj Engleskoj ružmarin je bio simbol vjernosti pa je iz toga nastao običaj da se na svadbi odjeća kiti ružmarinom. Neka od tih svojstava znanost je doka-zala i objasnila.

Ružmarin je zi-mzelena biljka koja naraste do 2 m u vi-sinu, premda u povo-ljnim uvjetima može narasti i više. Ima ze-lenkaste, ravne, oko 2 cm duge, žljebaste li-stove nalik na iglice te svijetloplave cvjetove.

Biljka u našim južnim područjima cvjeta stalno, doslovce od siječnja do prosinca, a na kontinentu od ožujka do listopada. Za ljekovitu uporabu, od lipnja do kolovoza, sabiru se listovi ružmarina koje treba sušiti na sjenovitom mjestu s dosta propuha. Osušeni listovi moraju se čuvati u kartonskim kutijama jer ako na lišće dospije vlaga, izgubit će svoja ljekovita svojstva. Inače, ružmarin se koristi kao ljekovita biljka, sredstvo za uljepšavanje te zbog jakog mirisa i oku-sa kao začin hrani. Čajevi od ružmarina potiču probavu i rad želuca, koriste se kod kašlja i reumatskih oboljenja, utječu i na rast kose. Osim toga, posebno jača srce, poboljšava tek i cirkulaciju.

Ružmarin se nalazi pri vrhu liste na-mirnica koje mogu pomoći u prevenciji i liječenju raka. Studije pokazuju da ulje

ružmarina može spriječiti razvoj raka kože jer sprječava rast kožnih tumora i osigurava prirodnu zaštitu od ošte-ćenja uzrokovanih štetnim sunčevim zračenjem. Na eksperimentalnim živo-tinjama dokazano je da ulje ružmarina može spriječiti razvoj raka debelog cri-jeva i pluća.

Ako niste znali, ružmarin je izvrstan i za dobivanje meda vrhunske kakvoće. Urod meda iznosi do 80 kg/ha i taj je med je iznimno cijenjen, kvalitetan i skup. Međutim, ružmarin je istodobno vrlo ukrasna biljka, skladno se sjedinju-je i ističe na okućnicama, dvorištima, parkovima, šetalištima i drugim pro-storima za odmor. Stoga bi bilo korisno i lijepo što više i češće saditi ružmarin svugdje gdje ima sunca i pčela. Barem nam toga u Hercegovini ne manjka.

Neobični ručnici i napuhanci za plažu

Daje više!Potražite u Sjemenarna

agrocentrima.

Velika ponuda bazena, opreme i kemikalija

za bazene

Zbog svoje izvrsne hranjive vrijednosti, cvjetača pripada samom vrhu povrtlarskih kultura. Riječ je o odličnoj dijetetskoj namirnici koja bi trebala naći mjesto u svakom povrtnjaku.

Mario Ćubela, dipl. ing.

Ljetna sjetva cvjetače

Kao i ostale kupusnjače, cvjetača potječe s Mediterana i Bliskog istoka. Prva pisana informacija o

cvjetači potječe iz 12. stoljeća, što zna-či da je imala značajnu ulogu u svijetu povrtlarstva starih civilizacija. Iako u našim krajevima nije zastupljena kao, primjerice, rajčica i paprika, zamjetno je da proizvodnja cvjetače, u zadnjem de-setljeću, u svijetu itekako raste. Možda je tomu uzrok i njezina hranjiva vrije-dnost koja se ogleda u sadržaju ugljiko-hidrata, bjelančevina, masti, minerala (natrij, kalcij, fosfor, magnezij, željezo, jod) te vitamina (A, B i C). Ipak, tomu pridonosi činjenica da se veliki meta-morfozirani cvat, s nekoliko najmlađih listova, može koristiti kao povrće pri-sutno na tržištu gotovo cijele godine.

Voda kao bitan čimbenikuzgoja cvjetače

Cvjetača ima nešto slabije razvijen korijenov sustav, što znači da automa-tski ima i veće potrebe za vlagom i hranji- vim tvarima. Tako je praksa pokazala da nedostatak vlage u tlu, ali i zraku zna-tno usporava rast lisne mase, koja osta-je sitna, s jakom voštanom prevlakom, pa nastupa prijevremeno oblikovanje cvjetnih glavica slabe kakvoće. Svakako treba napomenuti da cvjetača najveću potrebu za vlagom pokazuje u vrijeme oblikovanja cvjetne glavice. Stoga, treba uzeti u obzir činjenicu da se navedeno povrće može uspješno proizvoditi samo uz dobro natapanje, prvenstveno meto-dom orošavanja (kišenja) biljaka i tla, čime se stvara visoka relativna vlaga zraka što itekako godi cvjetači.

Vrijeme sjetveU našim toplim krajevima cvjetača se

za zimsku i proljetnu berbu sije u kolo-vozu, a sadi u rujnu, dok se za jesensku berbu sije u srpnju, a sadi u kolovozu. U

nešto hladnijem klimatu, cvjetaču treba posijati nešto ranije da bi se berba planirala prije dolaska hladnijih dana, odnosno prije pojave mrazova. Sadi se na razmak redova od 60 cm koliko iznosi i razmak unutar samih redova. Navedeni razmak redova potreban je kod uzgoja kasnih jesensko-zimskih sorata, tj. hibrida koji zahtijevaju i nešto više proizvodnog prostora. Me-đutim, većina hercegovačkih povrtlara prakticira nešto manji razmak sadnje (40 x 40 cm) da bi na taj način što bolje iskoristili prijeko potrebne, ali još uvijek male i usitnjene, proizvodne površine.

Berba cvjetače Cvjetača se bere u stadiju tehnolo-

ške zrelosti, kada cvat dosegne promjer preko 10 cm, a to odgovara sortnim svojstvima. Berba se odvija za suha vre-

mena, rezanjem do korijena, tako da uz glavicu ostane nekoliko listova. Budući da se cvatovi ne razvijaju ujednačeno, berba je sukcesivna. Nakon branja, cvjetaču je potrebno naglo ohladiti i uskladištiti na temperaturi nešto višoj od točke smrzavanja. Kupljenu pak na tržnici možete čuvati zamotanu u papir u hladnjaku do tri dana.

Međutim, trebate znati da se cvjeta-ča najbolje pripravlja kuhanjem na pari premda se može kuhati i u vodi bez soli. Otkrit ćemo vam i malu tajnu – ako je kuhate u slanoj vodi, brzo će vam pota-mniti. Osobito je ukusna ako se kuha u mješavini vode i mlijeka, a dobro dođe i pokoji začin kao što su vlasac, celer ili peršin. U dalmatinskoj se kuhinji pak najviše priprema na lešo, začinjena kvasinom i maslinovim uljem. Pa tko voli neka izvoli…

12


Vaš uspjeh!Potražite u Sjemenarna

agrocentrima.

Visokokvalitetna namjenska gnojiva za agrume i živice

Uživajte u Vašem najdražem

osvježavajućem piću uz vetro

staklenke.

Uživajte u Vašem najdražem

osvježavajućem piću uz vetro

staklenke.

VREĆICA SA ZIP-ZATVARAČEM• za odlaganje hrane u hladnjak i zamrzivač• s praktičnim zatvaračem za jednostavno i brzo zatvaranje• od -40 °C do +90 °C

Ivica Doko, dipl. ing.

Skladištenje luka

Optimalno vrijeme berbe ili vađe-nja luka je kada 50 do 80% lišća padne. U područjima u kojima je

klima toplija (suša u vrijeme vađenja luka), berba luka se može odgoditi sve dok se lišće ne posuši. Luk se vadi ručno ili posebnim oruđima. Nakon vađenja, luk ostaje na gredici nekoliko dana da se posuši. Nakon toga luk se dodatno očisti od lišća i korjenčića. Osim toga, odvajaju se bolesne, oštećene i glavice debelog vrata. Svakako treba odvojiti i glavice sa suhom cvjetnom stabljikom, ako to nije urađeno na polju.

Ako su glavice vlažne, odvoze se u posebne sušare gdje se suše. Sušare za luk su posebno opremljene perfori-ranim podovima i sistemom za venti-liranje toplim zrakom. Svrha ovog po-stupka je otklanjanje površinske vlage s glavica i sušenje vrata da se izbjegnu površinske plijesni. Sušenje obično traje 1 – 2 tjedna, a nakon toga slijedi faza hlađenja.

Na manjim obiteljskim gospoda-rstvima luk se, nakon vađenja i sušenja na polju ili u zatvorenim prostorima, «veže» u vijence i obično vješa na grede i ostavlja na mjestima s dobrim prozra-čivanjem.

Skladištenje krumpiraIvica Doko, dipl. ing.

Pri iskopu krumpira mora se paziti da se gomolji ne oštete i da su što manje onečišćeni zemljom,

kamenjem, ostacima cime. Svakako, ako se krumpir vadi u idealnim uvjeti-ma vlažnosti tla, ovo je lakše poštovati. Često smo primorani krumpir vaditi u uvjetima prekomjerne ili nedostatne vlage u tlu, te su gomolji manje ili više onečišćeni zemljom ili drugim primjesa-ma. Prije skladištenja, gomolji krumpira se očiste od zemlje, ostataka cime i drugih primjesa.

Nakon «čišćenja», krumpir odlazi u posebna skladišta, posebno građena

za skladištenje krumpira. Ta skladišta imaju aktivnu ventilaciju. Dolaskom krumpira u skladište slijedi faza prosu-šivanja, a poslije toga, ako ima ošteće-nih gomolja, slijedi faza «zarašćivanja rana» prilikom koje se gomolji izlažu temperaturi od 15 oC (12 – 18 oC) u tra-janju od 1 – 2 tjedna, uz relativnu vlagu zraka od 80 – 95% i kratka provjetra-vanja.

Poslije te faze krumpir se sustavom ventiliranja ohladi na temperaturu 5 – 7 oC i na toj temperaturi može se čuvati i do 10 mjeseci. Krumpir koji je namijenjen preradi čuva se na tempera-turi višoj od 7 oC.

Nakon određenog perioda čuvanja, a prije odlaska na tržište, krumpir se dorađuje. Dorada krumpira podrazu-mijeva sortiranje, odvajanje oštećenih i bolesnih gomolja, četkanje, pranje te pakiranje u vrećice određene težine (za prodaju u trgovini pakira se u vrećice od 3 – 5 kg).

Manji proizvođači nemaju prikladna skladišta te krumpir skladište na razli-čita mjesta (podrumi, ostave i dr.). Neki proizvođači imaju trapove u kojima skladište i čuvaju krumpir. Krumpir se ne smije čuvati u PVC-vrećama. Najbo-

lje ga je čuvati u papirnatim vrećama, u podrumima.

Zašto krumpir postaje sladak?Ako se krumpir čuva na tempera-

turi ispod 6 oC dolazi do «zaslađiva-nja» odnosno na tim temperaturama dolazi do pretvorbe škroba u šećer. To je temperaturno ovisna, enzimska, kemijska reakcija koja može ići u oba pravca: škrob u šećer i šećer u škrob.

Sladak krumpir možemo «odsla-diti» ako ga 10 – 30 dana držimo u toplom na temperaturi 15 – 20 oC.

16


Gomolj krumpira kao hrana i lijekLuka Bošnjak, magistar agronomije

Malo je ljudi koji na svom jelo-vniku najmanje jednom tjedno nemaju gomolj krumpira kao

osnovu obroka ili pak kao dodatak. O uzgoju krumpira i načinima pripreme jela od krumpira većina čitatelja i ko-nzumenata krumpira dosta zna. Među-tim, o hranidbenim svojstvima gomolja krumpira i kemijskom sastavu dobar dio potrošača nije dovoljno upoznat.

Kulinarska svojstva krumpira Kod krumpira najprije uočavamo

boju pokožice gomolja (crvena ili bije-ložuta), zatim oblik gomolja (okrugao, eliptičan, izdužen). Sve navedeno su sortne osobnosti i služe, u prvom redu, za prepoznavanje pojedinih sorti. S kulinarskoga gledišta, krumpir se razvr-stava u odnosu na njegova svojstva pri kuhanju. Ako gomolj kuhanjem zadr-žava čvrstu konzistenciju – kažemo da su voštani, a ako su pri tom i vlažni – kažemo da su sapunasti, kad se dobro raskuhavaju – onda su brašnasti, prhki, suhi. Po pravilu sorte s puno suhe tvari (visok sadržaj škroba) pokazuju sklo-nost ka dobrom raskuhavanju – bra- šnjavosti, dok sorte s manjim sadržajem suhe tvari imaju sklonost ka voštanoj i vodenastoj konzistenciji mesa gomolja.

Svrstavanje krumpiraprema namjeni

Prema namjeni, odnosno kulina-rskom tipu, sorte krumpira se svrstava-ju u skupine tipa A, tipa B i tipa C.

Sorte tipa A nakon kuhanja ostaju tvrde, voštane konzistencije, ne rasku-havaju se, sitnozrne su strukture mesa, dobro se režu. Prikladne su za kuhanje na «lešo», pripremu krumpir-salata.

Tip B sorte, koje su i najbrojnije, su manje sitnozrne, djelomice brašnjave konzistencije, ne raskuhavaju se. Ove sorte su univerzalne namjene, pa su prikladne za različite vrste jela i priloga, kuhanje, pečenje, pomfrit, čips i dr.

Tip C su sorte koje se dobro rasku-havaju, brašnjave su konzistencije, izra-ženo zrnaste teksture mesa gomolja. Prikladne su za pripremu pirea, raznih krumpirovih tijesta, tzv. «pole» (pečeni krumpir), kuhanje u raznim čorbama. Na osnovu ovih skupina tvore se prije-lazni oblici AB i BC tip.

Za pomfrit su prikladne sorte sa sa-držajem suhe tvari 20 – 24%, za čips su prikladne sorte sa sadržajem suhe tvari 22 – 24%.

Prehrambena vrijednost krumpiraGomolj krumpira u odnosu na svoju

težinu u sirovom stanju u prosjeku sa-drži: 75% vode, 18,2% škroba, 2% pro-teina, 1,5% šećera, 1% celuloze, 0,1% masti, 0,2% kiselina, 0,1% fenolnih spojeva, 1,1% mineralnih tvari, 0,6% pektinskih tvari i 1,65% organskih spo-jeva.

U biti, krumpir i mlijeko sadrže sve tvari neophodne za jedan kompletan obrok za ljudsku ishranu. Za zadovo-ljavanje prosječnih dnevnih čovjekovih potreba energije, trebalo bi pojesti 3,5 kg krumpira. U razvijenom svijetu opa-da potrošnja svježeg krumpira, a raste potrošnja prerađevina od krumpira. Glavnina vitamina C, jednog od bitnih sastojaka krumpira, nalazi se plitko i-spod kore gomolja, pa je prilikom ski-danja pokožice za pripremu jela potre-bno paziti da se ne zarezuje preduboko.

Sa zdravstvenog gledišta, krumpir je nezaobilazna namirnica, posebno u di-jetalnoj ishrani. Preporučuje se konzu-miranje kod probavnih tegoba, proljeva, hemoroida, čira na dvanaestniku i žu-

čnih kamenaca. U pučkoj medicini, oblozi od sirovog krumpira koriste se za sni-žavanje povišene tjelesne temperature.

Kada je u pitanju priprema pojedi-nih jela od krumpira, veoma je bitno poznavati sortiment krumpira, jer su odstupanja od sorte do sorte, po ku-linarskim svojstvima, velika, pa im i namjena može biti različita. Zato je za potrošače bitno deklariranje merkanti-lnog krumpira po sortimentu.

17


PROCES PROIZVODNJE BIJELIH VINA

1. BERBA GROŽĐABerbu bi trebalo obaviti po lijepom i suhom vremenu kada nema oborina, a niti visokih temperatura. Grožđe je najbolje brati u plastične gajbe, a u svakom slučaju treba izbjega-vati plastične vreće ili bilo koju drugu ambalažu gdje dolazi do gnječenja bobice.

2. PREŠANJE I CIJEĐENJE Nakon berbe, grožđe treba izmuljati da bi dobili masulj, smjesu tekućih i čvrstih sastojaka. Danas se u malim podrumima sve više koriste jednostavne, manje muljače – runjače na ručni ili elektromotorni pogon, tako jednostavnim runjačama odstranjuju se peteljke što je prijeko potrebno. Nakon muljanja, masulju se dodaje enzim LALLYZIME HC koji olakša-va prešanje i bistrenje bijelog mošta. Preporučena doza je 0,5 - 2 g/100 l mošta.Nakon toga dodaje se OPTIMUM WHITE – inaktivni kvasac za stabilnost arome bijelih vina u količini 20-40 g/100 L. Poslije toga dodaje se Vinobran u količini 10 g/100 l masulja.Slijedi cijeđenje i prešanje masulja. Kod proizvodnje bijelih vina, preša se neposredno iza muljanja grožđa. Nakon prešanja, mošt se prebacuje u spremnike u kojima će se obaviti alkoholna fermentacija. Moštu se određuje slador i kiseline, a po potrebi se obavlja popravljanje kiselina (vinska i limunska), te doslađivanje mošta šećerom. Na 100 l mošta dodaje se 1,7 kg šećera da bi se budući postotak alkohola u vinu povećao za 1 vol.%. Maksimalno je dozvoljeno dodavati 3,4 kg šećera /100 l mošta.Prije početka fermentacije, moštu se dodaje selekcionirani vinski kvasac LALVIN EC-1118, koji je isključivo namijenjen za bijele sorte grožđa. Preporučena količina ovog kvasca iznosi 25-40 g/100 l mošta. Nakon dodavanja kvasaca i početka fermentacije, treći ili četvrti dan, moštu se dodaje i hrana za kvasce FERMAID E – kompletna hrana za kvasce, u količini 20-40 g/100 l mošta, koja pomaže da kvasci dovedu fermentaciju do kraja.

3. ALKOHOLNA FERMENTACIJAObavlja se u inox ili drvenim bačvama. Obavezna kontrola temperature prilikom vrenja koja ne bi smjela prelaziti 25°C. Ako temperatura prelazi tu vrijednost, mošt treba rashladi-ti (smrznute plastične boce sa vodom).

4. PRETAKANJE VINANakon završetka fermentacije vino se pretače u drvene ili inox bačve na čuvanje. Nakon pretoka, vinu se dodaje pripravak NOBLESSE u količini 5-30 g/100 l vina koji pomaže u stabilizaciji koloidnog balansa vina, što rezultira povećanjem percepcije mirisa i okusa zrelog voća u vinu, intenzivnijom strukturom, punoćom i zaokruženim završetkom. Po potrebi, vinu se dodaje Vinobran i kiseline, sve nakon obavljene analize vina. Nakon punjenja inox bačvi s vinom, dodaje se Enološko ulje koje čuva vino od kvarenja.

6. ČUVANJE VINA U BOCAMAVino se do konzumiranja čuva u bocama koje su odložene na suhom i tamnom mjestu (podrum) u kojem je temperatura oko 15°C.

5. FILTRIRANJE I PUNJENJE VINA U BOCEVino koje je odležalo u drvenim ili inox bačvama, nakon filtriranja, puni se u staklene boce.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

PROCES PROIZVODNJE CRNIH VINA

1. BERBA GROŽĐABerbu bi trebalo obaviti po lijepom i suhom vremenu kada nema oborina, a niti visokih temperatura. Grožđe je najbolje brati u plastične gajbe, a u svakom slučaju treba izbjega-vati plastične vreće ili bilo koju drugu ambalažu gdje dolazi do gnječenja bobice.

2. MULJANJE GROŽĐA Grožđe se izmulja i odstrani peteljka, jer bi njenim vrenjem u masulju došlo do izlučivanja velikih količina tanina, što bi budućem vinu dalo vrlo opor okus. Prilikom muljanja dodaje se OPTIMUM RED – inaktivni kvasac za stabilnost boje crnih vina u količini 20-40 g/100 L, te Vinobran u količini 10 g/100 L masulja. Boja crnih vina potječe iz kožice bobica crnog grožđa, a kod sorti bojadisera boja je i u mesu bobice, te je maceracija - izlučivanje obvezan postupak u proizvodnji. Da bi se pojačala maceracija, kod muljanja se obavezno dadaje enzim LALLZYME OE – enzim za bolju maceraciju crnog masulja u količini 1-2 g/100 kg. Masulju se određuje slador i kiseline te po potrebi obavlja korekcija kiselina (vinska i limunska) i popravljanje sladora. Na 100 L masulja dodaje se 1,7 kg šećera da bi se budući postotak alkohola u vinu povećao za 1 vol.%. Maksimalno je dozvoljeno dodavati 3,4 kg šećera /100 L masulja.

Prije početka fermentacije, masulju se dodaje selekcionirani vinski kvasac UVAFERM BDX – vrhunski vinski kvasac za crne sorte u količini 20-30 g/100 L masulja.

Nakon dodavanja kvasaca te početka fermentacije, treći ili četvrti dan, masulju se dodaje i hrana za kvasce FERMAID E – kompletna hrana za kvasce, u količini 20-40 g/100 L, koja pomaže da kvasci dovedu fermentaciju do kraja.

3. ALKOHOLNA FERMENTACIJAObavlja se u inox ili drvenim posudama. Obavezna kontrola temperature prilikom vrenja koja ne bi smjela prelaziti 25°C. Ako temperatura prelazi tu vrijednost, masulj treba rashla-diti (smrznute plastične boce sa vodom). Fermentacija obično traje 8-10 dana. Obavezno se mora paziti na „klobuk“ koji se mora potapati svakih 5-6 sati dok traje fermentacija. Pogrešno je ostavljati masulj na vrenju duže vrijeme od navedenog kako bi se dobila jača boja jer se ona u pravilu – gubi!

4. PRETAKANJE VINANakon završetka fermentacije vino se pretače u drvene ili inox bačve na čuvanje. Nakon pretoka, vinu se dodaje pripravak NOBLESSE u količini 5-30 g/100 l vina koji pomaže u stabilizaciji koloidnog balansa vina, što rezultira povećanjem percepcije mirisa i okusa zrelog voća u vinu, intenzivnijom strukturom, punoćom i zaokruženim završetkom. Vinu se dodaje VINOBRAN i po potrebi kiseline, sve nakon obavljene analize vina. Nakon punjen-ja inox bačvi s vinom, dodaje se Enološko ulje koje čuva vino od kvarenja. Poželjno je da crno vino odleži jedan period u drvenim bačvama.

6. ČUVANJE VINA U BOCAMAVino se do konzumiranja čuva u bocama koje su odložene na suhom i tamnom mjestu (podrum) u kojemu je temperatura oko 15°C.

5. PUNJENJE VINA U BOCEVino koje je odležalo u drvenim ili inox bačvama puni se u staklene boce različite zaprem-ine (najčešće 0,75 l). Prije punjenja obavlja se filtracija fina da bi se odstranio talog.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

Iako su temperature u ovom razdoblju iznimno visoke, intenzitet radova u povrtnjaku se tek ne-znatno umanjuje. Proizvođačima je važno osigurati kontinuitet berbe svježeg povrća što se u našim južnim područjima jedino može ostvariti uz osigurano navodnjavanje.


U toplijim dijelovima Hercegovine, tijekom srpnja i kolovoza, ozbi-ljniji proizvođači nastavljaju sje-

tvu i sadnju povrća kako bi zadovoljili potrebe tržišta. Istina, uvjeti za sjetvu povrća nisu optimalni jer ipak u ovo doba godine često vladaju «tropske vrućine». Stoga je biljkama potrebno osigurati dostatne količine vode da ulo-ženi trud ne bi bio uzaludan. Nije ne-važno napomenuti da sve ljetne radove u povrtnjaku, počevši od zalijevanja pa

Sjetva povrća u toplijim područjimaVRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA (g/m2) VRIJEME SJETVECVJETAČA 3 1. 7. – 20. 7.CIKLA 3 1. 7. – 10. 7.ENDIVIJA 3 1. 7. – 31. 8.MRKVA 4 1. 7. – 31. 8.PERŠIN 3 1. 7. – 31. 8.RADIČ 5 1. 7. – 31. 8.PORILUK 15 1. 7. – 31. 8.JESENSKA SALATA 3 1. 7. – 31. 8.ZIMSKI KUPUS 3 1. 7. – 15. 7.ZIMSKI KELJ 3 1. 7. – 20. 7.GRAH MAHUNAR 15 1. 7. – 15. 8.

* podaci u tablici su orijentacijski jer optimalno vrijeme sjetve ovisi o vladajućim klimatskim prilikama.Svakako je najkritičnije razdoblje sjetve u razdoblju od 20. srpnja do 10. kolovoza.

do unošenja gnojiva, treba-mo isključivo obavljati pre-dvečer ili u rano jutro, kad temperature nisu previsoke.

Starije biljke poželjnije je zalijevati jednom do dva puta tjedno s 10 – 20 litara po četvornom metru nego svaki dan s 5 litara vode. Po-red toga, kako bi se sačuvala vlaga u tlu, dobro je povrće zastirati pokošenom tra-

vom, slamom ili lišćem jer je dokazano da prostirka po četvornom metru uštedi čak i do jednu litru vode dnevno.

Kod natapanja povrća prednost se uvijek daje odstajaloj vodi jer je buna-rska voda previše hladna te usporava dozrijevanje, a biljke zaostaju u rastu i gube na kakvoći. Na hladnu vodu su iznimno osjetljive rajčice, krastavci i mahune. Pored toga, hladna voda može prouzročiti opadanje cvjetova i tek za-metnutih, mladih podova. Ako smo pak prisiljeni koristiti bunarsku vodu, prije njezine uporabe, moramo je ostaviti u bačvama ili sličnim spremnicima da bi se malo i zagrijala.

20


Povrtnjak tijekom ljeta

Vaš uspjeh!Potražite u Sjemenarna

agrocentrima.

AlgatronSNAGA JE U ALGAMA!

ZA BOLJU OTPORNOST BILJAKA U STRESNIM

UVJETIMA

To je fiziološki poremećaj (nije parazitski) koji se javlja zbog nedostatka kalcija u plodu. Uzrok može biti niska razina kalcija u zrelom plodu ili neki drugi faktor, posebno promjena vlage u tlu.


Vršna trulež ploda rajčice

Početni simptomi se javljaju kao mala zatamnjenja na vrhu ploda, zatamnjenja se povećavaju, a kako

plod zrije ona postaju udubljenija. Na velikim udubljenjima javljaju se konce-ntrični krugovi. Napadnuto tkivo izgleda poput kože i čvrsto je. Postoji i mogu-ćnost da oboljelo mjesto napadnu para-ziti te ono tada pocrni. Plod može imati nekoliko pjega ili pak jednu veliku koja može zahvatiti pola ploda. Simptomi vršne truleži slični su sunčanim pjegama, ali su one bijele. Vršna trulež, koja nasta-je zbog nedostatka kalcija, najčešće je rezultat klimatskih i agrotehničkih pro-blema. Povezana je s nekoliko faktora, prvenstveno s razinom kalcija, dušika i vlage u tlu. Poremećaj se javlja kada bilo koja dva faktora dođu u interakciju, čak i ako analize tla i biljke pokažu dovoljnu količinu kalcija. Vršna trulež obično se inicijalno pojavljuje na prvom plodnom

nodiju, na prvom grozdu plodova, kada dođu u interakciju brz vegetativni porast, vodeni stres i rast plodova.

Do deficita kalcija koji uzrokuje ovu pojavu može doći zbog:- pomankanja kalcija u tlu (rijetko)- viška kalija u tlu; kalij sprečava usva-

janje (apsorpciju) kalcija iz tekuće faze tla preko korijena. Do pojave viška kalija može doći zbog suvišne primjene NPK mineralnih gnojiva s visokim sadržajem kalija

- nemogućnosti apsorbiranja kalcija (preko biljke)

- neravnomjerne raspodjele kalcija u biljnim dijelovima. Naime, kalcij otopljen u vodi, u biljci se premješta uzvodnim tokom (od korijena prema vrhu), a transpiracija ide preko lišća u puno većoj mjeri nego preko ploda, pa se tako kalcij više nakuplja u lišću, a plod pati od manjka.

Preventivne mjere suzbijanjaSorte rajčice koje imaju brzi po-

rast i proizvode veću lisnu masu, osjetljivije su na vršnu trulež. Biljke ne bi trebalo izlagati nepovoljnim uvjetima prije presađivanja. Oscila-cije tijekom perioda intenzivnog po-rasta biljke mogu dovesti do stresa i ograničiti kretanje kalcija u plod. Danas se najčešće koriste folijarna gnojiva na bazi kalcija kojima se sprječava pojava vršne truleži. Ako je prisutna vršna trulež na plodo-vima, folijarna prihrana neće riješiti problem. Plodovi nemaju pore na epidermi kroz koje se može vršiti transpiracija ili kroz koje bi kalcij mogao ući u plod tijekom povr-šinskog apliciranja. Odstranjivanje zahvaćenih plodova nakon pojave prvih simptoma pomaže ostalim plodovima na biljci.

22


Cikla potječe od divlje forme Beta maritima L. koja i da-nas raste na području Sredozemlja te u pojedinim dijelo-vima Azije i Afrike. Pripada velikoj porodici repa i sve dok nije uočena njezina hranidbena i zdravstvena vrijednost, koristila se isključivo kao stočna hrana.


Kasna sjetva cikle

Cikla se uzgaja zbog svog zadeblja-log korijena premda se čak i mla-do lišće može koristiti na isti način

kao blitva ili špinat. Ali, ako odlučite u prehrani koristiti lišće cikle, vodite raču-na da prethodno odstranite tvrde lisne žile. Od kuhanog zadebljalog korijena cikle najviše se priprema salata pre-mda se mogu pripremati i mnoga druga jela, kao juhe i variva od same cikle ili s drugim povrćem. Međutim, i nekuhana mlada cikla može se naribati za salatu, uz dodatak malo hrena, čime znatnije dobiva na vrijednosti. I na koncu, sok od cikle predstavlja veoma zdrav osvje-žavajući napitak, posebice ako je spra-vljen od nekuhane cikle.

Ljetna sjetva cikleZa jesensku i zimsku potrošnju ili za

konzerviranje, sjetva cikle preporučuje se početkom mjeseca srpnja premda se za istu namjenu cikla može posijati i nešto kasnije, tj. početkom kolovoza. Budući da sjemenke, zapravo plodovi, jednosjemeni oraščići, tijekom zriobe međusobno srastaju i čine klupko, iz njih niče nekoliko klica. Posijte ih izra-vno na gredicu, pa prorijedite na razmak 2 – 3 cm, čim se oblikuju prva dva li-sta, da cikla ne bi bila pregusta. Osim toga, suvišne biljke koje vam ostanu na raspolaganju nakon prorjeđivanja ne-

mojte nipošto bacati već ih posadite u slobodnom dijelu povrtnjaka na kojem ste sve do sada uzgajali luk ili češnjak. Drugi put ciklu prorijedite nakon 15 – 20 dana ili još kasnije, kada se razvije malo zadebljalo korijenje koje možete potro-šiti za jelo.

Razmak između biljaka neka bude desetak centimetara, ali kod sjetve vo-dite računa da sjeme ne ode preduboko jer dublja sjetva (preko 2 cm) otežava nicanje i nepovoljno utječe na gustoću usjeva. Što je veći razmak među biljka-ma dobiva se krupnija cikla, uglavnom prikladna za proizvodnju sokova, dok se pri manjem razmaku formira sitnija.

Nakon nicanja, ciklu je bitno redovito okopavati, s tim da se uz drugo okopa-vanje po četvornom metru dodaje 20 grama kana uz zalijevanje. Zalijevanje je, pak, mjera koja redovito treba ka-snom uzgoju cikle. Navodnjava se po potrebi, tj. kada se primijeti da lišće vene i pada po zemlji, s tim da su ti-jekom ljetnog razdoblja uglavnom do-voljna 2 – 3 navodnjavanja.

Cikla se na manjim površinama bere ručno. Obično se u južnim toplijim krajevima ostavlja na gredicama, te se korijen vadi po potrebi. Prvo se vade ra-zvijenije biljke, dok se slabije ostavljaju u tlu da bi dodatno narasle. U krajevi-ma u kojima postoji opasnost od jese-nskih mrazova, cikla se mora izvaditi jer promrzava na niskim temperaturama ispod ništice. Na površini od jednog četvornog metra može se uzgojiti na-jmanje 3 – 4 kg korijena, što će biti više nego dovoljno za potrebe domaćinstva.

23


• povećava otpornost na sušu i visoke temperature

• povećava porast i prinos u stresnim uvjetima

• povećava kvalitetu plodova• povećava otpornost na bolesti

Distributer za Bosnu i Hercegovinu:

Za efikasniju upotrebu vode i kalija

• Povećava otpornost na sušu i visoke

temperature

• Povećava porast i prinos u stresnim uvjetima

• Povećava kvalitetu plodova

• Povećava otpornost na bolesti

Iperen WAKE-up

GROW FOR THE BESTwww.vaniperen.com

Iperen WAKE-up

Gnojivo protiv kloroze

Vaš trud nije uzalud!Potražite u Sjemenarna

agrocentrima.

BAMBUS ROLETNA MREŽA ZA SJENU BAMBUS SJENILO

Više od trgovine!Potražite u Sjemenarna

agrocentrima.

Lako do sjaja!STIHL visokotlačni perači

Odgovarajući posebni dodaci pružaju mogućnost prilagodbe visokotlačnih perača individualnim

potrebama korisnika. STIHL RA 101 pretvara svaki visokotlačni perač u uređaj za čišćenje velikih

površina, horizontalnih i vertikalnih. S priborom za čišćenje cijevi lako i efikasno se čiste i cijevi

uskog promjera.

VeĆ OD

359,KM

VISOKOTLAČNI

PERAČI





uskog promjera.

VeĆ OD

359,KM

VISOKOTLAČNI

PERAČI





uskog promjera.

VeĆ OD

359,KM

VISOKOTLAČNI

PERAČI





uskog promjera.

VeĆ OD

359,KM

VISOKOTLAČNI

PERAČI

Priborom za čišćenje cijevi lako i učinkovito čisti i cijevi

Ivan Perić, dipl. ing.

Kako se riješiti krtica?Lijepo uređeni travnjaci često su još

i dodatno „ukrašeni“ nakupinama zemlje koje, ne samo da kvare

ljepotu travnjaka, nego i otežavaju nje-govo održavanje. Vrlo često su te naku-pine zemlje – krtičnjaci, uzrok kvarova mnogih kosilica. Pravi krivac su zapravo krtice.

Krtice žive stalno u zemlji, rujući po-dzemne hodnike iz kojih izbacuju zemlju na površinu praveći krtičnjake. Inače, kr-tice se smatraju korisnim životinjama jer se na njihovom jelovniku nalaze zemlji- šni štetnici, a s druge strane, njihova kori-sna uloga ogleda se i u prozračivanju tla.

Velik broj krtičnjaka na malom pro-storu znak je da moramo poduzeti mjere zaštite da bi se brojnost krtica smanjila na tolerantan broj. U svrhu suzbijanja koriste se različite metode, kao što su različite mehaničke zamke, kemijski pri-pravci u obliku mamaca te ukopavanje mreža oko travnjaka. Vrlo često se krtice tjeraju na način da se krpe natopljene naftom li petrolejom guraju u podzemne hodnike ili da se u tlo ukopavaju boce koje, uz pomoć vjetra, stvaraju buku i na taj način tjeraju krtice.

Solarni rastjerivač krticaSolarni rastjerivač krtica je uređaj koji

se koristi za ekološki način suzbijanja (rastjerivanja) krtica i drugih glodava-ca koji žive u tlu. Uređaj radi na načelu emitiranja valova koji izazivaju vibracije tla i na taj način uznemiravaju, odno-sno tjeraju štetne glodavce s područja u kojima se koriste. Kako se radi o ži-votinjama koje žive samotnjačkim živo-tom i ne toleriraju druge krtice i ostale glodavce u svojoj blizini, bilo kakvo uznemiravanje ih tjera dalje od mjesta izvora valova i vibracija. Ultrazvučni va-lovi koje proizvodi uređaj ih iritiraju, a vibracije tla simuliraju opasnost (druge krtice ili prirodni neprijatelji), tako da ih tjeraju s tog područja. Ultrazvučni valovi se emitiraju svakih 30 sekundi u svim smjerovima, pa tako solarni rastjerivač

Iako se uglavnom hrane gujavicama i zemljišnim kukci-ma, kopanjem podzemnih kanala te izbacivanjem zemlje na površinu i stvarajući krtičnjake, krtice postaju sve veći problem na uređenim zelenim površinama.

ima učinkovitost djelovanja unutar po-vršine 650 m2.

Repelent za krticeS obzirom da su u većini država krtice

zaštićene i zabranjeno je njihovo ubija-nje, s ciljem zaštite travnjaka i povrt-njaka od krtica, koriste se različiti repe-lenti. Jedan od takvih proizvoda je i Get back talpe, repelent u obliku gela, na bazi eteričnih ulja, koji tjera krtice. Gel je u obliku kockica koje se postavljaju u aktivne rupe. Ako se tretirane površine zalijevaju, gel treba češće mijenjati.

Stop plamenjači! Za 3 dana od

prskanja do berbe!

Kalcijev karbid – repelentza krtice

Preparat služi za tjeranje krti-ca s određenih površina. Nekoliko granula karbida (2 – 3) postaviti u aktivne rupe i prekriti ih tlom. Svje-že formiranu humku otvoriti tako da se tlo ne uruši u podzemni hodnik. Postaviti granule karbida u rupe i prekriti ih zemljom tako da se plin može osloboditi u hodnik. Dodirom s vlažnim tlom karbid oslobađa plin koji se širi podzemnim hodnicima i tjera krtice.

28


Stop plamenjači! Za 3 dana od

prskanja do berbe!

Stop neželjenimposjetiteljimau vrtovima i okućnicama

Repelenti protiv krtica

Repelenti protiv mačaka i pasa

Repelenti protiv divljači

Repelenti protiv ptica

Žoharocid je insekticidni gel za izravnu primjenu namijenjen suzbijanju žohara, a posebno je prikladan za korištenje na teško dostupnim mjestima. Zahvaljujući preciznom aplikatoru omogućava precizno doziranje sredstva u kapljicama. Preporučuje se tretirati topla i vlažna mjesta na kojima se žohari vrlo rado zadržavaju (iza kuhinjskih elemenata, cijevi za vodu, sudopera, pećnica i ostalih el. aparata i sl.).

Djeluje do 3 mjeseca nakon

upotrebe.

ŽOHAROCIDINSEKTICIDNI GEL PROTIV ŽOHARA

Najbolja zaštita!Potražite u Sjemenarna

agrocentrima.

Sunčane ožegotine na bobicama grožđa

Dado Marić, dipl. ing.

Posljednjih godina svjedoci smo izrazito visokih temperatura tijekom lipnja, srpnja i ko-lovoza koje su rijetkost čak i za područje Hercegovine. Naime, vrlo često, tijekom ovih mjeseci, živa u termometru prelazila je 40 ºC, što može prouzročiti brojne nedaće našim vinogradarima.

Optimalna temperatura za razvoj vinove loze kreće se između 25 i 35 ºC, ali kada temperature po-

rastu iznad te granice javljaju se i prve poteškoće u hercegovačkim vinogradi-ma. Malo je poznato da temperature iznad 35 ºC oštećuju vinovu lozu na sli-čan način kao i temperature ispod ništi-ce. U tom slučaju vegetacija malaksava, da bi na 50 ºC ona potpuno prestala iz razloga što dolazi do odumiranja biljnih stanica. Ako te ekstremne temperature potraju nekoliko dana, dolazi do kovr-čanja listova koji postupno gube boju, suše se i opadaju. Međutim, puno veće štete pojavljuju se na samim grozdovi-ma gdje biva doslovce „spržen“ njegov veliki dio ili veliki dio bobica u grozdu, čime postaje tržno neuporabljiv. Ože-gotinama oštećen grozd predstavlja idealnu podlogu za pojavu sive pljesni na grožđu.

Što je stvarni uzrok sušenja grozdova?

Razumljivo je da do sušenja grozdo-va prvenstveno dolazi zbog ekstremno visokih temperatura koje su praćene jakim dnevnim insolacijama. Međutim, uočeno je da navedena pojava ugla-vnom pogađa vinograde u kojima su zastupljene nešto osjetljivije sorte po-put: Blatine, Black magica, Smerdere-vke, Bene, pa dijelom i Viktorije. S druge strane, dobra stara Žilavka uglavnom biva neoštećena, čime je još jednom opravdala svoj naziv. Dakle, stavlja se naglasak na zastupljeni sortiment u vinogradima. Osim toga, u strahu

od opasne pepelnice, vinogradari, iz neznanja, skidaju previše zaperaka i listova oko grozda ostavljajući ga tako nezaštićenim od agresivnih sunčevih zraka. Zamjetno je, također, da su ve-ćinom nastradali dijelovi grozda okre-nuti zapadnoj strani, što znači da se eventualnom otkrivanju grozda mora ipak prići s istočne strane. Zbog toga se na pokožici pojavljuju tamnožute ili hrđaste pjege, nakon čega dolazi do gubitka turgora, pa se bobe smežuraju. Bobe su pak najosjetljivije u vrijeme promjene boje. Nije nebitno napome-nuti da na temperaturama višim od 40 ºC u vinograde ne smijemo ni ulaziti, a kamoli plitko obrađivati tlo (prašiti) ili sumporiti. Kada do ožegotina na grozdovima i dođe, svi hrle po pomoć

u agrocentre i poljoprivredne ljekarne. Vinogradari misle da je riječ o truleži grožđa izazvanoj pojavom sive pljesni te traže pripravke za njezino suzbija-nje. Međutim, nastala oštećenja su, nažalost, neparazitske prirode i, kada se pojave, na njih ne možemo utjeca-ti. Drugim riječima, bitna je prevencija. To, prije svega, znači da ubuduće ne smijemo prekomjerno zakidati zaperke čime grozdove ostavljamo nedovoljno zaštićene te se podrazumijeva da se i mi moramo znati nositi s nastalim kli-matskim promjenama.

Oštećene bobice ne predstavljaju po-sebnu opasnost u vinogradu, osim ako ne dođe do promjene vremena i nastupi kišovit period kada može doći do pojave truleži. U svakom slučaju, vinogradari u ovom periodu koriste botriticide, pa je i grožđe zaštićeno od truleži.

32


PITANJA I ODGOVORIRazmnožavanje reznicama

Koje se biljne vrste mogu razmnoža-vati reznicama i na koji način se obavlja njihovo ukorjenjivanje?

Sposobnost biljaka da se lako raz-množavaju vegetativno iskorištava se u praksi kod uzgoja kulturnih biljaka. Često se primjenjuje razmnožavanje reznicama koje mogu potjecati od stabla, korijena ili lista, mada se najčešće reznice uzima-ju sa stabla. Na bazalnom kraju reznice, koji se drži u vlažnom pijesku, formiraju se korijen i potom se ukorijenjene re-znice presađuju. U posljednje vrijeme, reznice se tretiraju fitohormonima (Ra-dicifo P) da bi se korijeni pojavili u što većem broju, a naročito da se stimulira pojava korijena kod reznica koje se teško ili nikako ne ukorjenjuju.

Mnoge cvjetne vrste razmnožavaju se reznicama (fikusi, karanfili, pelargonije, kamelije, hortenzije, bršljani, kao i ukra-sna crnogorica). Reznicama se razmno-žavaju i neke voćne vrste (ribiz, ogrozd, borovnica, malina, kupina, maslina i dr.), ali i pojedine vrste povrća (artičoka i sl.). Do pojave filoksere, sadnice vinove loze proizvodile su se reznicama. Ipak, tre-ba znati da se i danas razmnožavanje vinove loze reznicama primjenjuje kod domaće plemenite loze kad se vinograd

podiže na pjeskovitim tlima gdje nema opasnosti od filoksere.

Mladen Karačić, dipl. ing.

Mravi na trsovima vinove lozeNa trsovima vinove loze sorte Žilavka

nalazi se veliki broj mravi, a listovi i mladice su prekrivene crnom prevlakom. Radi li se o nekoj bolesti i kako suzbiti mrave na vinovoj lozi?

Veliki broj mravi na trsovima vinove loze najvjerojatnije ukazuje na prisut-nost štitastih ušiju. Prisutnost crne pre-vlake na listovima, koja je ustvari medna rosa naseljena gljivama čađavicama, samo potvrđuje tu konstataciju. Moguće je da se radi o šljivinoj ili breskvinoj šti-tastoj uši ili, što je izvjesnije, o smokvinu crvcu – štitastim ušima koje, na području Hercegovine, vrlo često napadaju vinovu lozu. Sve tri vrste štitastih ušiju obilno luče mednu rosu koja privlači mrave koji se hrane tom mednom rosom. Inače, mravi ne pričinjavaju štete vinovoj lozi i nije ih potrebno suzbijati. Suzbijanjem štetnika koji luče mednu rosu, mravi će ostati bez hrane, pa će napustiti vinovu lozu. Štitaste uši suzbijaju se tijekom mirovanja vegetacije (zimsko prskanje), mineralnim uljima. Tijekom vegetacije suzbijaju se kemijskim pripravcima u fazi

ličinke. Struganje stare i ispucale kore s čokota vinove loze smanjuje napad šti-tastih ušiju.

Dado Marić, dipl .ing.

Presađivanje limunaProšle godine sam kupio dvije sadni-

ce limuna mjesečara. Agronom koji radi u tom rasadniku rekao je da limune pre-sadim u neznatno veći sud. Međutim, imam dvije velike, prostrane posude u kojima bi limun mogao ostati dugo vre-mena bez daljnjega presađivanja. Mogu li odmah sadnice presaditi u velike su-dove?

Svakako bi trebali poslušati savjet koji ste dobili, a objasnit ću Vam i zašto. Li-mun se češće presađuje u prvim godina-ma života. Ovisno o veličini posude i in-tenzitetu rasta, nekada se tijekom jedne godine presadi i do dva puta. Međutim, vrlo je važno to raditi postupno kako se i razvija korijenov sustav i krošnja. Sadnja sadnica limuna odmah u veliku posudu nije poželjna jer stablo donosi kvalitetan rod tek kada korijenje u cijelosti iskoristi svo tlo u loncu. Zbog toga limun treba postupno presađivati, s tim da je naj-pogodnije vrijeme za presađivanje pred početak proljetne vegetacije.

Ivana Markota, magistra agronomije

Koristiti nakon uboda insekata, protiv manjih ogrebotina, opekotina te za njegu suhe, ispucale i tvrde kože. Melem je vrlo izdašan i potrebna je mala količina koja se u tankom sloju nanosi na kožu. Mogu ga koristiti i djeca.

Vaganska 5., 88220 Široki Brijeg, BiHTel.: 00 387 39 703-841Fax: 00 387 39 700-130

e-mail: [email protected]

LOGOTIP d.o.o. za izdavaštvo i grafičku djelatnost

34

Koristiti nakon uboda insekata, protiv manjih ogrebotina, opekotina te za njegu suhe, ispucale i tvrde kože. Melem je vrlo izdašan i potrebna je mala količina koja se u tankom sloju nanosi na kožu. Mogu ga koristiti i djeca.

Azijski tigrasti komarac

36


Tigrasti komarac je nova vr-sta komarca u Bosni i Herce-govini, vrlo je agresivna. Od običnog komarca razlikuje se po boji tijela, aktivnosti (tigrasti komarac je aktivan i danju) te po tome što tigrasti komarac ne „zuji“.


Tigrasti komarac (Aedes albopictus) je izvorno tropska i suptropska vrsta jugoistočne Azije, a širi se

svijetom od kraja 70-ih. Naziv „tigrasti komarac“ dobio je po bijelim prugica-ma koje ima po tijelu i nogama. Zbog klimatskih promjena i velike prometne povezanosti suvremenog svijeta, danas je rasprostranjen na svim kontinenti-ma. U Europi je zabilježen prvi put 1979. godine u Albaniji, gdje je najvjerojatnije unesen s robom iz Kine. 1990. godine unesen je i u Italiju, pretpostavlja se u starim automobilskim gumama, te se od tada nezaustavljivo širi Europom. Danas je ova vrsta rasprostranjena, ne samo diljem Europe, već i na svim ko-ntinentima. Prisutan je i u BiH.

Značaj ove vrste komarcaTigrasti komarac je biološki i zdra-

vstveno vrlo značajna vrsta komaraca. Iznimno je prilagodljiv novim uvjetima. Prema običnom komarcu je izrazito agresivan potiskujući ga s prostora u kojima se pojavi. Za razliku od običnog komarca, koji je aktivan noću, tigrasti komarac je vrlo agresivan, dnevno akti-van, a napada tijekom cijelog dana. Ono po čemu se još razlikuje od običnog ko-marca je što ne „zuji“.

Sa zdravstvenog stajališta je važan zbog sposobnosti prenošenja različitih arbovirusa poput uzročnika Chikun-gunya groznice, žute groznice, dengue i drugih uzročnika bolesti. U Europi su već zabilježene autohtone epidemije Chikungunya groznice, u Francuskoj i Italiji 2007. i 2010. g. te dengue u Fra-

ncuskoj, iz toga slijedi realna opasnost da se te bolesti udomaće u Europi, ako se ne poduzmu preventivne mjere u pu-nom smislu.

Na koji se način zaštititi od ove, ali i drugih vrsta komaraca?

Komarac postaje aktivan kada te-mperatura zraka prijeđe 15 ºC, stoga, da biste smanjili broj komaraca u vašem vrtu, balkonu, okolini potrebno je:

- detaljno očistiti okoliš, posebno uklonite predmete na kojima ili u kojima se zadržava voda (lime-nke, plastične vrećice i druge pre-dmete)

- redovito održavajte zelenilo u vrtu i ispred kuće (redovito kosite tra-vu, i režite zelenilo) da bi se sma-njila vlažna područja u koja ženka može odlagati jaja

- uklonite višak vode iz podmetača saksija s cvijećem u koju ženke rado odlažu jaja

Ako primijetite veću brojnost koma-raca na području u kojem živite, suzbijte ih nekim od kemijskih pripravaka, a u slu- čaju da to niste u stanju, obratite se ne-koj od ovlaštenih tvrtki za DDD poslove.

Zaštitite svoje najbliže od komaraca uz električne aparate.

GOTOVI INSEKTICID ZA SUZBIJANJE OSA I STRŠLJENOVA

Gotovi insekticid namijenjen za suzbijanje osa i stršeljna. Ima brzo početno djelovanje.

38


Ose i stršljeni rado posjećuju zrele plodove voćaka

Među nekoliko vrsta kukaca koje susrećemo na plodovima u vri-jeme zriobe, posebno se ističu

ose i stršljeni. Rane sorte stolnog gro-žđa, breskvi i nektarina samo su neke od voćnih vrsta na čijim plodovima, tijekom zriobe, susrećemo ove kukce.

Ose i stršljeni izdubljuju bobe gro-žđa, pa ostaje prazna kožica koja u bijelih sorti (Kraljica, Afus ali) posme-đi. Vrlo često se mogu pronaći cijeli grozdovi bez normalne bobice. Od crnih sorti posebno obožavaju sortu Kardinal.

Voćne plodove buše, zavlače se u njih te ih čine bezvrijednim. Osim tih šteta, oštećivanjem plodova omogućuju ulaz uzročnicima bolesti (monilije, sive pli-jesni i dr.). Žive u osinjacima koje vrlo često grade u nasadima, na voćnim sta-blima, biljkama, kućama, zemlji (rjeđe

stršljeni). Ose obično lete do 500 me-tara uokrug osinjaka, dok stršljen leti i do 1 500 metara uokolo.

SuzbijanjeSuzbijanje osa i stršljena teško je

provedivo jer napadaju zrelo voće, pa se insekticidi obično ne mogu primije-niti. Po smjeru leta moguće je odrediti mjesto osinjaka koji se mogu uništiti. Osinjaci se najčešće uništavaju tretira-njem insekticidnim sprejem u rano jutro ili u kasnim večernjim satima dok ose još ne lete.

Brojnost osa i stršljena moguće je smanjiti postavljenjem lovnih boca. Plastične boce se izbuše sa strane (ne-koliko rupa je dovoljno), te se u njih sipa octikavo vino, gnječeno voće ili pivo. Ne smiju se koristiti voćni sokovi ili med jer privlače pčele. Tako pripre-mljene boce vješaju se u krošnju.

Mario Ćubela, dipl. ing. Uništavanje osinjakaPored komaraca, koji su prava lje-

tna napast, veliki problem predstavljaju ose i stršljeni. Osinjake u kojima stanuju, najčešće grade u blizini kuća ili vrlo često na kućama, ali i drugim objektima. Osinjake najčešće uništa-vamo prskanjem nekim od sprejeva. Vrlo često se događa da izaberemo pogrešan sprej te samo rastjeramo ose koje lete oko osinjaka i onda, ako smo u blizini, napadaju i bodu. Kako bi izbjegli te neugodnosti, danas se na tržištu nalaze posebni sprejevi za uništavanje osinjaka, osa i stršljena, koji imaju domet mlaza 4 m, tako da prskamo sa sigurne udaljenosti.

GOTOVI INSEKTICID ZA SUZBIJANJE OSA I STRŠLJENOVA

Gotovi insekticid namijenjen za suzbijanje osa i stršeljna. Ima brzo početno djelovanje.

Još nešto o muhama- kao prenositelji zaraznih bolesti muhe

su krive za smrt 1/3 europske popula-cije u 14. stoljeću

- mogu se naći u svim dijelovima svije-ta, u polarnim područjima

- više od 33 milijuna mikroorganizama može biti u njihovu probavnom tra-ktu, a puno više na tijelu i nogama

- očekivani životni vijek muhe je 8 dana do 2 mjeseca

- par muha može izleći više od milijun potomaka u 6 – 8 tjedana

- iza svake muhe koju vidite su još barem 20 muha koje se skrivaju

- kućna muha leti brzinom od 6,5 km/h

Kada govorimo o muhama, u većini slučajeva, mislimo na kućnu muhu (Musca domestica) jer je ta vrsta muhe najraši-renija i čini najveći dio populacije muha. U gradskim i seoskim sredinama, uz kućnu muhu, prisutan je veliki broj drugih vr-sta muha: muha peckavica (Stomoxys calcitrans), muha me-sara (Sarcophaga carnaria), muhe zujare (Caliphora vomitora i Caliphora trocephala), muha zlatica (Lucilia sericata).

Zaštita od muha tijekom ljetnih mjeseci


Muhe se hrane i zadržavaju na organskim tvarima u raspada-nju, izmetu, otpacima i sl. Dla-

kavo tijelo muha lako sakuplja nečisto-će i mikroorganizme, a zbog svoje velike mobilnosti, poznate su kao mehanički vektori prijenosa mnogih zaraznih bo-lesti. Više od 100 uzročnika bolesti po-vezani su s kućnom muhom.

Muhe prolaze kroz potpuni razvoj (jaje, ličinka, kukuljica, imago). Ženke odlažu jaja (oko 100) u vlažnu organ-sku tvar u raspadanju (otpaci iz kuhinja, gnojišta, izmet, smeće i dr.). Brzina rasta i razvoja ličinke ovisi o nizu izvanjskih či-nitelja(posebno o temperaturi). U našim uvjetima broj naraštaja u jednoj sezoni kreće se 6 – 10. Prosječan životni vijek kućne muhe je 2 – 4 tjedna, a populacije su najveće u kasno ljeto i ranu jesen.

Suzbijanje muha

Pri odabiru načina suzbijanja muha, važno je točno odrediti vrste muha koje treba suzbiti. Isto tako, kod pojedinih

vrsta muha, mora se znati koji su stadiji idealni za suzbijanje. Tak tada možemo pristupiti odabiru metode suzbijanja. Sve mjere koje se poduzimaju u cilju suzbijanja muha dijele se u dvije sku-pine: preventivne i kurativne.

Mehaničke mjere imaju za cilj sprje-čavanje ulaska odraslih muha u različite objekte, postavljanjem različitih mreža ili posebnih uređaja koji stvaraju struju zraka na ulazima u prostorije te hvata-nje muha na posebne lovke koje sadr-že hranidbeni atraktant ili feromonski mamac. Poseban oblik lovki su i uređaji koji emitiraju UV svjetlost valne duži-ne oko 365 nm, koji privlače muhe. U mehaničke mjere ubrajaju se i različiti oblici mehaničke zaštite medija u koje ženke odlažu jaja.

Kemijske metode suzbijanja muha imaju u cilju suzbijanje odraslih muha i ličinki. U tu svrhu koriste se različiti i-nsekticidni pripravci iz nekoliko skupina (organofosforni, piretroidi, neoniko-tinoidi, karbamati). Izrazito učinkovit kemijski pripravak za suzbijanje muha je Draker 10,2.

Lovke za muheOsim insekticida, koji se koriste za

suzbijanje muha, na tržištu se nala-ze i različite lovke koje vrlo učinkovito uništavaju muhe. Od mehaničkih lovki najviše se koriste posebne lovke s hra-nidbenim atraktantima koji privlače muhe. Ove su se lovke pokazale vrlo učinkovitim, posebno u ambijentu u kojem je populacija muha velika (štale, gnojišta, štenare i sl. mjesta).

INSEKT KILLER SPREJGOTOVI INSEKTICID PROTIV LETEĆIH I GMIŽUĆIH INSEKATA

Insekt killer je gotovi insekticid namijenjen suzbijanju letećih i gmižućih insekata (žohara, mravi, osa, muha, komaraca itd.) koji

ima brzo početno djelovanje. Dostupan je u spreju od 220 ml i 600 ml.

40


INSEKT KILLER SPREJGOTOVI INSEKTICID PROTIV LETEĆIH I GMIŽUĆIH INSEKATA

Insekt killer je gotovi insekticid namijenjen suzbijanju letećih i gmižućih insekata (žohara, mravi, osa, muha, komaraca itd.) koji

ima brzo početno djelovanje. Dostupan je u spreju od 220 ml i 600 ml.

Početkom jeseni, u vrijeme dozrijevanja plodova voćaka i vinove loze, čvorci, ali i ostale ptice, u pojedinim područjima mogu pričiniti ozbiljne štete. Štete su posebno izražene u vinogradima.

Dado Marič. dipl. ing.

Čvorci – velika prijetnja voćnjacima i vinogradima

Čvorak je vrlo rasprostranjena pti-ca. Staništa mu se prostiru diljem Europe, Azije, sjeverne Afrike i

Sjeverne Amerike. Kod nas je najčešća vrsta europski čvorak (Sturnus vulgaris). Na našim područjima je još i ružičasti čvorak (Sturnus roseus), no on nije kriti-čan za vinograd.

Čvorak naraste cca 20 cm veličine. Perje mu je crno, a kljun žut i šiljast. Ima kratak rep, a u letu je prepozna-tljivog trokutastog oblika. Omiljena su mu staništa listopadne šume, šikare, livade, poljodjelske površine, voćnjaci i parkovi. Gnijezdo savija uistinu na raznim mjestima te za to ne postoji određeno pravilo. Koristi ga nekoli-ko puta. U načelu se razmnožava od konca ožujka do konca srpnja. Čvorak je zapravo korisna ptica. Mlade hrani isključivo kukcima, a njihova prehrana sastoji se od moljaca, leptira, skaka-vaca, raznih buba, raznih bobica (npr. bobica grožđa) itd.

Iz naših krajeva,čvorci se sele u sje-vernu Afriku i upravo tu nastaju pro-blemi. Završetkom ljeta njihova jata se povećaju na preko 1 000 jedinki. Da bi stvar bila lošija (za vinogradare) jata se predvečer (prije spavanja) udružuju

(neki autori navode čak desetak jata) i traže način da utaže glad. Osim toga, skupljaju prijeko potrebnu energiju za put. Vinogradi, odnosno grožđe koje dozrijeva, ili je već dozrelo, idealna su im meta.

Zaštita od čvoraka ali i drugih ptica

U većini država čvorci su zaštićene ptičje vrste, tako da se ne smiju ubijati nego samo tjerati s poljoprivrednih po-vršina. Na našim prostorima vinogradar i čvorak se «bore» od kada je i povijesti uzgoja vinove loze. Bitno je napomenu-ti da su ljudi već davno naučili da je jato čvoraka inteligentna zajednica koja je kadra učiti i koja rijetko ponavlja vlasti-te pogrješke.

Klasično strašilo (djed napunjen sla-mom i obučen u razne lelujave krpe) dat će rezultate prvih nekoliko dana,

no kasnije se čvorci priviknu na to, ne smatraju ga potencijalnom opasnošću te bez problema dolaze u vinograde i voćnjake.

Valja napomenuti da je čvorkovo oko posebno osjetljivo na spektar cr-venih boja. Svjetlosni podražaji te vrste kod njega izazivaju strah, te ih nastoji izbjeći. Rješenje bi bili helijem punjeni baloni, obojeni u razne nijanse crvene, koji bi na visini cca 5 – 10 m lelujali nad vinogradom. Ovo rješenje je relativno jeftino, a dostupni izvori govore da je ovaj način rastjerivanja čvoraka dosta učinkovit.

Osim vizualnih plašila danas su u uporabi i različiti zvučni uređaji koji emitiraju zvučne efekte koji tjeraju ptice. Jedan od takvih uređaja je i ra-stjerivač ptica sa zvučnim i svjetlosnim efektima, koji se može koristiti na otvo-renim, ali i u zatvorenim objektima.

42


MREŽA PROTIV PTICA

2 x 5 m4 x 5 m

2 x 10 m4 x 10 m

IZ PONUDE IZDVAJAMO:––Najsuvremenije sisteme i filtere za vodu za domaćinstva, poljoprivredu, ugostiteljstvo, medicinu, industriju, ...–– Ionske omekšivače kao zaštitu od kamenca––Filtere i predfiltere za uklanjanje mehaničkih nečistoća––UV sterilizatore za bakteriološku zaštitu––Deferizatore, deionizatore i demanganizatore––Filtere za perilice, tuševe…

Sistemi za filtriranje i dezinfekciju vode

tel: 036/320-556 mob: 063/312-605 mail: [email protected] web: www.nobel.ba

ZAŠTITA OD ZMIJA

Viperalt je namjenski repelent za zmije. Dodatna zaštita za vašu kuću i domaće životinje, koja odbija zmije i ostale reptile. Viperalt protresti i nanijeti na površine koje želite zaštiti od zmija. Jednom nanesen, repelent odbija zmije 15 dana bez obzira na vremenske prilike (kiša ga ne ispire). Nema neugodan miris za čovjeka.

SOLARNI RASTJERIVAČ ZMIJA

Solarni rastjerivač zmija je uređaj koji emitira zvučne impulse koje zmije, ali i ostali gmazovi, osjećaju kao vibracije koje se prenose kroz tlo. Osjećajući opasnost, zmije se udaljuju od izvora vibracija, odnosno uređaja. Impulsi se prenose u intervalima od 40 – 50 sekundi te pokrivaju područje od približno 700 m2. Rastjerivač emitira impulse u svim smjerovima na udaljenost oko 15 m, pa se za područja na kojima zmije češće borave preporučuje postaviti jedan repelent na svakih 30 m2.

Najbolja zaštita!Potražite u Sjemenarna

agrocentrima.

Brza pošta s povratom novca u roku 24 sata

IZ PONUDE IZDVAJAMO:––Najsuvremenije sisteme i filtere za vodu za domaćinstva, poljoprivredu, ugostiteljstvo, medicinu, industriju, ...–– Ionske omekšivače kao zaštitu od kamenca––Filtere i predfiltere za uklanjanje mehaničkih nečistoća––UV sterilizatore za bakteriološku zaštitu––Deferizatore, deionizatore i demanganizatore––Filtere za perilice, tuševe…

Sistemi za filtriranje i dezinfekciju vode

tel: 036/320-556 mob: 063/312-605 mail: [email protected] web: www.nobel.ba

Folijarna ishrana maslinaFolijarna gnojidba neophodna je u maslinicima koji nemaju navodnjavanje i u kojima je u sušnom razdoblju, zbog velikoga nedostatka vlage u tlu, onemogućeno usvajanje hranjiva preko korijena.

Luka Bošnjak, magistar agronomije

Znanstveno je dokazano da s osno-vama oplodnje masline, gotovo i nema nerodnih godina, ako je

vrijeme prikladno, ako u prethodnoj godini maslina nije previše rodila i provode se sve potrebne agrotehničke mjere. Jedna od tih mjera je pravodobna i ispravna ishrana. U normalnim uvjeti-ma, cvjetna resa kod masline javlja se gotovo kod svakog lista s 10 – 20 cvje-tića, pa je to ogromni cvjetni potencijal kojemu treba velika energija. Nerijetko, iz raznih razloga, zakaže opskrba baš odgovarajućih hranjivih sastojaka iz zemlje prema zdravom lišću, a odatle u cvjetne spolne organe koji bez snažne potpore izgube sposobnost oplodnje i zametanja plodova.

U vrijeme intenzivne vegetacije, ma-slina ima povećane potrebe za makro i mikro hranjivima. Uz osnovnu gnojidbu, potrebna hranjiva možemo osigurati navodnjavanjem, a kada to nije mo-guće, primjenjuje se folijarna gnojidba koja uvijek postiže dobre rezultate. Najvažniji su voda i osnovna hranjiva, dušik, fosfor, pa i kalij, a u znatno ma-njoj mjeri i drugi elementi. Važnost pri-sutnosti mikroelementa bora u procesu oplodnje spominje i europska i ameri- čka literatura, premda za tu ulogu ne-maju temeljito objašnjenje. Boru se pri-pisuje uloga katalizatora, pa je kao ta-kav potreban samo u tragovima, i svako prekomjerno dodavanje ovog hranjiva nije dalo povećane rezultate oplodnje.

GRANVERDE SUPER je tekuće gno-jivo posebno napravljeno za folijarnu primjenu, a karakterizira ga visoka čistoća sastojaka. GRANVERDE SUPER ima dosta specifičan sadržaj makro-elemenata s ciljem povećanja uroda biljke, zatim stimulira formiranje grančice, listova, korijenja, ali i pobo-ljšava cvatnju. Gnojivo ima velik utje-caj i na oplodnju, zametanje plodova te intenzitet boje i arome kod plodo-va. Mikroelementi, koji su u ujednače-nom odnosu, djeluju kao katalizatori u fizičkom procesu biljke i pomažu da se nadoknade bilo kakvi nedostaci. Njihova uporaba omogućava biljkama da prebrode stresni poremećaj pri rastu, koji je uzrokovan nepovoljnim vremenskim pri-likama. GRANVERDE SUPER preporučljivo je davati ti-jekom rane i srednje faze vegetativnog ciklusa. Gno-jivo se koristi od početka kretanja vegetacije u dozi od 150 – 200 g / 100 l vode u razmaku od dva tjedna između prskanja. Prskati treba u rano jutro ili kasno navečer da bismo omogućili biljci maksimalno usvajanje hranjiva.

46


Siva trulež grožđaJedna od opasnijih bolesti vinove loze jest siva trulež. Bolest je vrlo opasna jer se javlja pred berbu kada u vrlo kratko vrijeme može zaraziti cijeli vinograd. Osobito je izražena u godinama s većom količinom padalina početkom mjeseca rujna.

Marko Marjanović, magistar agronomije

Bolest se pojavljuje osobito pred berbu izazivajući sivu trulež bo-bica odnosno čitavih grozdova.

Može se pojaviti i ranije, no najopasniji je njezin napad u stadiju dozrijevanja grožđa. Na zaraženim bobicama po-javljuju se najprije smeđe pjege koje se povećaju i zahvate cijelu površinu bobi-ce. Ako je vrijeme suho, onda se takve bobice smežuraju i suše. Međutim, ako je vrijeme vlažno, s mnogo oborina, na bobicama se pojavljuje pepeljastosiva navlaka, koja predstavlja konidiofore s konidijama koje šire zarazu s bobice na bobicu tako da nam u roku nekoliko dana mogu zahvatiti cijeli grozd, odno-sno sve grozdove na čokotu. Osobito brzo propadaju zbijeni grozdovi jer je na njima olakšan prijelaz zaraze. Zbog međusobnog potiskivanja bobica, tije-kom rasta, dolazi do pucanja na mje-stima gdje se peteljčice odvajaju od glavne peteljke. Do zaraze dolazi ako nakon duljeg sušnog razdoblja padnu jače kiše jer čokot naglo povlači vodu, unutar bobica se stvara jaki tlak zbog čega puca pokožica. Ovo je posebno izraženo na području Hercegovine, gdje tijekom ljetnih mjeseci nema padalina, ali početkom rujna često padne kiša i dolazi do pojave sive plijesni.

ŠtetnostSiva trulež grožđa poznata je kao sa-

profit na različitim mrtvim i odumirućim biljnim dijelovima, a kao parazit dolazi na različite biljke i biljne organe. Pošto se u prirodi nalazi posvuda u saprofitskoj odnosno poluparazitskoj fazi, stvarajući obilje konidija, uvijek postoji mogućnost da u povoljnim prilikama, i pod odre-đenim uvjetima, kao parazit prouzroči masovno oboljenje neke biljne vrste, nanoseći katkada i vrlo velike štete. Osobitu opasnost predstavlja za vinovu lozu odnosno grožđe. Javlja se u svim vinogradima u kojima može pod povoljnim uvjetima za razvoj ne samo smanji-li berbu u visokom postotku, već i utjeca-ti na kvalitetu mošta, odnosno vina.

Mjere zaštiteSuzbijanje ove opasne

bolesti grožđa nije za sada potpuno riješeno. U poku-sima je konstatirano da izvjesnim fungicidima mo-žemo zarazu od Botrytisa smanjiti (ali ne u godina-ma izrazito povoljnim za Botrytis). Osim toga, po-teškoća je što tretirati mo-ramo i neposredno pred

berbu, pa ti preparati mogu negativno utjecati na vrenje mošta odnosno na čitav tijek vinifikacije. Intenzitet napada Botrytisa u prirodi je različit na pojedi-nim sortama. Vlažnost i kišovito vrijeme dovode do pucanja pokožice bobica i zbog toga se naglo širi trulež. Godine s mnogo oborina tijekom jeseni, dakle u vrijeme zriobe grožđa, jesu godine jakog napada Botrytisa. Međutim, ujednače-nom gnojidbom i pravilnim optereće-njem, odnosno rezidbom, možemo do izvjesnih granica utjecati na jačinu zara-ze. Vinogradi gnojeni s većim količinama dušika postaju prebujni, vegetacija im se produžuje, a zbog toga podliježu i jačem napadu Botrytisa. Jače opterećeni čokoti, koji su rezidbom formirani da imaju što bolje zračenje, redovito su manje napa-dnuti. Od kemijskih sredstava za suzbija-nje sive truleži najčešće koristimo Cantus i Switch 62,5 WG.

47


Poslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za pse

Počastite svog psa!Friend poslastice su neodoljiva, hrskava i korisna dopunska hrana za pse različitih oblika: sa žitaricama, govedinom i dodatkom kalcija i ukusnim punjenjem. Dajte ih svom psu za zanimaciju, održavanje higijene desni ili kao idealnu nagradu između obroka.

Je li netko rekao

“p� lastica”?Je li netko rekao

“p� lastica”?

FRIEND antiparazitna ovratnica za psa omogućava sigurnu i potpunu zaštitu vašeg ljubimca od buha i krpelja. Napravljena je na bazi prirodnih sastojaka biljnih vrsta koje imaju posebno repelentno djelovanje na buhe i krpelje te je bezopasna za vašeg ljubimca.

Poslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za psePoslastice za pse

Počastite svog psa!Friend poslastice su neodoljiva, hrskava i korisna dopunska hrana za pse različitih oblika: sa žitaricama, govedinom i dodatkom kalcija i ukusnim punjenjem. Dajte ih svom psu za zanimaciju, održavanje higijene desni ili kao idealnu nagradu između obroka.

Je li netko rekao

“p� lastica”?Je li netko rekao

“p� lastica”?

Z A N I M L J I V O S T IMravi – izvrsni higijeničari

List Ecology Letters objavio je o-tkriće švicarskih istraživača koji su u velikim mravinjacima otkrili do 20 kg drvne smole. Europski šumski mrav, Formica paralugubris, prikuplja i u mravinjak unosi grumenčiće smole sa stabala četinara. Tako šumski mravi dezinficiraju svoje nastambe. Smola sadržava aktivne tvari, štetne za mikroorganizme. Istraživači su u eksperimentima usporedili mravinjake sa smolom i one «nezasmoljene». U onima bez smole otkrili su mnogo više zaraznih bakterija, čak do tri puta više gljivi-ca nego u mravinjacima sa smolom. Društveni insekti poput mravi izloženi su zarazama više nego kukci «samotnici».Vlažna toplota prenapučenih mravinjaka znači idealno bora-vište i «klijalište» mikroba. Istraživači još žele otkriti sku-pljaju li mravi smolu usput s hranom ili čim osjete zarazu od mikroba. Dosad se znalo da aktivne biljne tvari za lijek uzimaju, osim čovjeka, čimpanze i ptice.

Jorgovani tu su cvaliJorgovan nam je svima dobro

poznat jer se tradicionalno uzga-ja u vrtovima. Međutim, malo tko zna odakle potječe i na koji način je dobio ime. Potječe iz Turske odakle je 1563. godine donesen u Beč. Njegovo tursko ime je Lilak, a latinsko Syringa. Latinski naziv je dobio po riječi syrix što u prijevodu znači frula jer su se u prošlosti od drveta ove ukrasne biljke izrađivale frule. Čak je i znameniti Linne imao poteškoća sa svrstavanjem jorgovana. Dugo nije znao odakle potječe pa ga je nazvao španjolski jorgovan. Međutim, sve dvojbe su riješene 1579. godine kada je konačno utvrđeno da izvorni oblik plemenitog jorgovana potječe s Balkana. Valjda se stoga redovito i uzgaja u ovdašnjim vrtovima, a i tema je i mnogih pjesama.

PAPRIKA – omiljena među povrtlarimaPaprika je porijeklom s područja

Srednje Amerike gdje se uzgaja već 3 000 – 4 000 godina. U Europu je prenesena nakon otkrića Amerike, najprije u Portugal odakle se dalje širila. Zanimljivo je da se u početku uzgajala kao lončanica. U Hrvatsku su je donijeli pomorci iz Španjolske. Iako potječe iz Amerike, najviše se uzgaja u Aziji, a od proizvođača prednjači Kina s preko 7 miliona tona godišnje. Na drugom mjestu je Meksiko s nešto više od 1,5 miliona tona godišnje proizvo-dnje. Od europskih država prednjači Španjolska s približno milion tona godišnje, slijede Italija s 350 000 tona, Nizo-zemska s 250 000 itd. U Hrvatskoj se godišnje proizvede oko 30 000 tona, približno kao i u Bosni i Hercegovini.

Pirevina i u gomolju krumpiraPirevina ili pirika, jedna od najčešćih vrsta korova na ora-

nicama na području BiH. Rasprostranjena je gotovo u cijelom svijetu. Posebno česta u Europi, sje-vernoj Aziji, Sjevernoj Americi i sjeve-rnoj Africi. Rasprostire se do 2 000 m nadmorske visine. Korovska vrsta koja se teško suzbija, posebno kada su u pitanju povrtne kulture. Podzemnim izdankom vrlo često oštećuje povrtnice (krumpir, mrkva, celer i dr.) bušeći ih. Vrlo često prilikom vađenja krumpira nalazimo gomolje kroz koje prolaze podzemni izdanci pirike.

Kaučuk – najvažnija tehnički korisna biljkaKaučuk je drvo koje naraste do 30 m visine, porijeklom

iz južnog područja Amazone. Kora drveta je glatka svijetlosive boje s dijagonalnim usjecima i sadrži mliječni sok. Kaučuk je najvažnija tehnički korisna biljka. Daje oko 95% prirodnog kaučuka, a broj proizvoda koji se od njega proizvode procjenjuje se na oko 50 000. Mliječni sok koji sadrži gumu dobiva se dijagonalnim zasijecanjem kore. Sirova guma po-staje na vrućini ljepljiva, a na hladnoći puca; tek pronalaskom vulkanizacije (1839.) učinjena je mnogostruko korisnom te je u Brazilu uzrokovala kaučuk-boom. Henry Wickham donio je 1876. godine u veliku Britaniju 70 000 sjemenki od kojih su 2 397 proklijale u staklenicima orhideja u Kew Gardensu. Većina sadnica brodom je prenesena u engleske kolonije pri čemu su skoro sve uginule. Samo ih je 23 preživjelo u bota-ničkom vrtu u Singapuru. Njihovi potomci proširili su se na milijune hektara, prvenstveno u Maleziji i Indoneziji.

Elektricitet pčela i biljakaAmerički znanstvenik Erik Erikson

utvrdio je da pčele stvaraju elektri- čno punjenje u svom tijelu. Pčele koje se vraćaju s paše u košnicu pozi-tivno su naelektrizirane i do 1,8 volti, a pčele koje napuštaju košnicu rano u toku dana slabo su ne-gativne, da bi kasnije postale slabo pozitivne, kada električno punjenje cijele košnice postane pozitivno pod utjecajem pčela koje dolaze s paše. Električni potencijal pčele radilice mogao bi imati značaja i za oprašivanje biljaka. Cvjetovi i polen imaju tendenciju da budu negativno naelektrizirani i Erikson tvrdi da je primijetio da polen otresen od pčele, prilikom njenog sli-jetanja na cvijet, umjesto da pada sa cvijeta, biva privučen na pčelinje tijelo. Ovakvim kontaktom pčele s cvijetom neutrali-zira se električni potencijal i možda se time informira druga pčela da je dotični cvijet bio nedavno posjećen.

50


Web Shop

Zadovoljstvo naših kupaca i poslovnih partnera vodi nas na svim područjima našeg poslovanja, zato smo otvorili vlastiti web shop i tako kupcima na području cijele BiH omogućili ugodnost kupovine naših proizvoda iz udobnosti vlastitoga doma.

KLUB

www.sjemenarna.com

[email protected]

WEB SHOPSJEMENARNASjemenarna web shop vam nudi:

• Preglednu strukturu ponude i proizvoda • Jednostavno naručivanje • Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja /isporuke robe)• Besplatna i brza dostava u cijeloj BIH (minimalna narudžba: 60 KM)

Sve detalje o naručivanju

preko web shopapotražite na

našoj stranici: shop.sjemenarna.com

Želimo Vam ugodnu kupovinu!

Osiguranje od nezgode prilagođeno Vašem stilu života.

Osiguranje odnezgode AKTIV PLUS10 KM/god.

Profesionalni Arcos noževi napokon i u Vašoj kuhinji

- skladištenje luka i krumpira - vršna trulež ploda ... · riječ urednika editor’s word...

Documents