2010

1

1. OSNOVE TEHNIČKE REGULATIVE

1) Pojmovi

A. Prostorno uređenje 1. Građevinsko područje naselja utvrđeno prostornim planom uređenja velikog grada, grada i općine je izgrađeni i uređeni dio naselja i neizgrađeni dio područja tog naselja planiran za njegov razvoj i proširenje, 1.1. Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja utvrđeno prostornim planom uređenja velikog grada, grada i općine je izgrađena i/ili neizgrađena prostorna cjelina izvan građevinskog područja naselja isključivo za gospodarsku namjenu bez stanovanja (proizvodnja, ugostiteljstvo i turizam, sport) i groblja, 1.2. Izdvojeni dio građevinskog područja naselja je odvojeni dio postojećega građevinskog područja istog naselja nastao djelovanjem tradicijskih, prostornih i funkcionalnih utjecaja, 1.3. Izgrađeni dio građevinskog područja su izgrađene i uređene građevne čestice i druge površine privedene različitoj namjeni kao i neizgrađene i neuređene čestice zemljišta površine do 5.000 m koje s izgrađenim dijelom građevinskog područja čine prostornu cjelinu, 1.4. Neizgrađeni dio građevinskog područja je jedna ili više neposredno povezanih neizgrađenih i neuređenih čestica zemljišta ukupne površine veće od 5.000 m, 2. Građevinsko zemljište je zemljište unutar i izvan građevinskog područja, koje je izgrađeno ili prostornim planom namijenjeno za građenje građevina i uređenje javnih površina, 3. Građevna čestica je čestica zemljišta s pristupom na prometnu površinu koja je izgrađena ili koju je u skladu s uvjetima prostornog plana planirano utvrditi oblikom i površinom od jedne ili više čestica zemljišta ili njihovih dijelova te izgraditi, odnosno urediti, 4. Dijelovi (etaže) i visina građevine: 4.1. Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova), 4.2. Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena, 4.3. Podrum (Po) je dio građevine koji je potpuno ukopan ili ukopan više od 50% svog volumane u konačni, uređeni, zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja odnosno suterena. 4.4. Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva stropa iznad prizemlja,

2010

2

4.5. Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, 4.6. Visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m, 4.7. Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena), 5. Druga infrastruktura su građevine regionalne i lokalne razine, kojima se osigurava zajednička opskrba, usluge, odnosno drugi oblici povećanja kvalitete života u naselju ili korisnicima na određenom području, 6. Javna infrastruktura državne i regionalne razine su građevine i uređaji, kojima neposredno upravljaju pravne osobe s javnim ovlastima u području prometa, energetike, upravljanja vodama i gospodarenja s drugim vrstama prirodnih dobara ili zaštite okoliša, 7. Komunalna infrastruktura su građevine i uređaji infrastrukture lokalne razine, koja se priprema i gradi na temelju posebnog propisa, 8. Krajobraz je određeno područje, viđeno ljudskim okom čija je narav rezultat međusobnog djelovanja i/ili ljudskih čimbenika, 9. Krajobrazne vrijednosti su svojstvenosti prirodnoga, kultiviranog ili kulturnog krajobraza, koje određuju njegovu prirodnu, kulturnopovijesnu i estetsku osobnost, 10. Lokacijski uvjeti su kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zahvata u prostoru utvrđeni lokacijskom dozvolom ili rješenjem o uvjetima građenja na temelju dokumenta prostornog uređenja, ovoga Zakona i posebnih propisa, 11. Namjena prostora/površina je planirani sustav korištenja prostora, odnosno uporabe građevina, površina i zemljišta određena odgovarajućim dokumentom prostornog uređenja, 11.1. Osnovna namjena prostora/površina je planirano korištenje prostora/površina podređeno jednoj funkciji (naselje, poljoprivreda, šume, promet, gospodarstvo, sport, rekreacija i dr.) unutar koje se mogu planirati i druge namjene ili sadržaji, koji isključivo proizlaze iz potrebe osnovne namjene, 11.2. Pretežita namjena je planirano korištenje prostora/površina za više različitih funkcija, od kojih je jedna prevladavajuća, 12. Nositelj izrade je Ministarstvo ili upravno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odgovorno za postupak izrade i donošenja dokumenta prostornog uređenja, 13. Obalna crta je crta plimnog vala na obali, 14. Obuhvat dokumenta prostornog uređenja je prostorna ili administrativno utvrđena cjelina koja se namjerava prostorno urediti određivanjem obveze izrade i donošenja odgovarajućeg dokumenta prostornog uređenja, 15. Odgovarajuća posebna geodetska podloga je kartografska podloga (digitalni ortofoto plan s visinskim prikazom – slojnice i kote s uklopljenim katastarskim planom ili topografski prikaz s uklopljenim katastarskim planom) izrađena u odgovarajućem mjerilu i ovjerena od nadležnog tijela za državnu izmjeru i katastar nekretnina,

2010

3

16. Opremanje građevinskog zemljišta je osiguranje uvjeta za građenje i priključivanje na komunalnu infrastrukturu kojim se omogućuje građenje i uporaba zemljišta u skladu s namjenom određenom u dokumentu prostornog uređenja, 17. Osjetljivost prostora je moguća preobrazba prostora kao posljedica gospodarskih i društvenih procesa, prirodnih rizika (poplava, potresa, erozija i dr.) i/ili ugrožavanja okoliša na određenom području (gubitak osobnosti prostora, neracionalna potrošnja zemljišta i pritisci koncentracijom stanovništva i djelatnosti na uže obalno područje, prometna nepovezanost rubnih urbanih i ruralnih područja), 18. Osoba je pravna ili fizička osoba registrirana za obavljanje djelatnosti prostornog uređenja, odnosno građenja, 19. Površina javne namjene je svaka površina čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste, ulice, trgovi, tržnice, igrališta, parkirališta, groblja, parkovne i zelene površine u naselju, rekreacijske površine i sl.), 20. Prometna površina je površina javne namjene, nerazvrstana cesta, površina u vlasništvu vlasnika građevnih čestica ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza u svrhu pristupa do građevne čestice, 21. Prostor je sastav fizičkih sklopova na površini te ispod i iznad zemlje, do kojih dopiru neposredni utjecaji djelovanja ljudi, 22. Prostorna cjelina je prostorno i funkcionalno zaokruženo područje određene namjene, koje je izgrađeno i uređeno ili koje se prostornim planom planira izgraditi i urediti prema uvjetima tog plana, 23. Prostorni razvoj podrazumijeva trajne promjene prostora koje nastaju djelovanjem ljudi, 24. Prostorno planiranje kao interdisciplinarna djelatnost je institucionalni i tehnički oblik za upravljanje prostornom dimenzijom održivosti, kojom se na temelju procjene razvojnih mogućnosti u okviru zadržavanja osobnosti prostora, zahtjeva zaštite prostora i očuvanja kakvoće okoliša, određuju namjena prostora/površina, uvjeti za razvoj djelatnosti i njihov razmještaj u prostoru, uvjeti za poboljšanje i urbanu obnovu izgrađenih područja te uvjeti za ostvarivanje planiranih zahvata u prostoru, 24.1. Prostorni standardi su skup uvjeta zaštite, uređenja i korištenja prostora koji se primjenjuju u izradi prostornih planova. 25. Urbana komasacija je postupak spajanja čestica građevinskog zemljišta u jednu cjelinu i njezina podjela na građevne i druge čestice u skladu s detaljnim planom uređenja na području komasacije uz istodobno sređivanje vlasničkih i drugih stvarno-pravnih odnosa na tom zemljištu s ciljem podjele građevnih čestica vlasnicima tog zemljišta razmjerno njegovoj površini i jedinici lokalne samouprave za potrebe površina javne namjene, 26. Urbana obnova je skup planskih mjera i uvjeta za funkcionalnu i kvalitativnu promjenu gospodarskih, društvenih, kulturnih i okolišnih nedostataka degradiranih naseljenih i drugih područja, 27. Uređeno građevinsko zemljište je dio građevinskog područja koje je opremljeno za građenje u skladu s prostornim planom,

2010

4

28. Uređenje građevinskog zemljišta je skup odluka, mjera i postupaka na temelju kojih se provodi opremanje građevinskog zemljišta, 29. Veliki grad je veliki grad i grad u kojem je sjedište županije određeni prema posebnom zakonu, 30. Zahvat u prostoru je privremeno ili trajno djelovanje ljudi u prostoru kojim se određuje ili mijenja stanje u prostoru, 31. Zaštita prostora je skup odluka, mjera i uvjeta kojima se osigurava prepoznatljiv red i kultura u prostoru te kvalitetno uređenje zemljišta, B. Gradnja 32. Elaborat iskolčenja građevine je dokument kojim se iskazuje način iskolčenja građevine na terenu i način kojim su stabilizirane točke planirane građevine, 33. Geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgrađenu građevinu je nacrt koji je, prema pravilima koja uređuju topografsku izmjeru i katastar, izradila osoba ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu, 34. Gradilište je zemljište ili građevina, uključivo i privremeno zauzete druge površine, potrebno za izvedbu građevinskih radova ili primjenu odgovarajuće tehnologije građenja i zaštitu, na kojemu se gradi, rekonstruira, uklanja, odnosno izvode radovi održavanja građevine, 35. Građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstrukterski, instalaterski, završni, te ugradnja građevnih proizvoda, postrojenja ili opreme) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, uklanja i održava postojeća građevina, 35.1. Rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za postojeću građevinu i/ili kojima se mijenja usklađenost postojeće građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.), 35.2. Održavanje građevine je izvedba građevinskih i drugih radova radi očuvanja bitnih zahtjeva za građevinu tijekom njezinog trajanja, kojima se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena, 35.3. Ugradnja je izvedba građevinskih i drugih radova kojim se povezuju građevni proizvodi, instalacije, oprema ili postrojenja tako da postaju sastavni dio građevine i ne mogu se bez uklanjanja ili utjecaja na bitne zahtjeve za građevinu odvojiti od građevine, 35.4. Uklanjanje građevine ili njezina dijela je izvedba radova razgradnje građevine ili njezinog dijela s mjesta gdje se nalazi, uključivo i zbrinjavanje zatečenog otpada u građevini i na građevnoj čestici, te građevnog materijala i otpada nastalog razgradnjom građevine, te dovođenje građevne čestice odnosno zemljišta na kojemu se nalazila građevina u uredno stanje, 36. Građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, svrhovito izveden od građevnih proizvoda sa zajedničkim instalacijama i opremom, ili sklop s ugrađenim postrojenjem, odnosno opremom kao tehničko – tehnološka cjelina ili samostalna postrojenja povezana s

2010

5

tlom, te s tlom povezan sklop koji nije nastao građenjem, ako se njime mijenja način korištenja prostora, 36.1. Inženjerska građevina je građevina koja se sastoji od konstrukcije, kao brana, most, cesta, željeznica, pista, instalacije, cjevovod ili sustav odvodnje, ili je nastala radnjama kao što su jaružanje, zemljani radovi, geotehnički postupci, ali isključuje zgradu i radove koji su joj pridruženi na gradilištu, 37. Građevina s utjecajem na okoliš je svaka građevina za koju je prema propisima o zaštiti okoliša obvezna procjena utjecaja na okoliš, 38. Građevinska (bruto) površina zgrade je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) uključivo površine lođe,vanjskih stubišta, balkone i terase, određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapete i ograde, 39. Iskolčenje građevine je geodetski prijenos tlocrta vanjskog obrisa građevine ili osi trase građevine koju je dozvoljeno graditi, na terenu unutar građevne čestice, 40. Oprema su pojedinačni uređaji, strojevi, procesne instalacije i drugi proizvodi od kojih se sastoji postrojenje ili su samostalno ugrađeni u građevinu radi tehnološkog ili drugog procesa kojemu je namijenjena građevina, 41. Postojeća građevina je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema ovom Zakonu s njom izjednačena, 42. Postrojenje je skup svrhovito povezane opreme za obavljanje tehnološkog ili drugog procesa kojemu je namijenjena građevina, 43. Pripremni radovi su građenje privremenih građevina i izvedba drugih radova radi organizacije i uređenje gradilišta, te omogućavanja primjene odgovarajuće tehnologije građenja, 44. Projektiranje je izrada projekata propisanih ovim Zakonom, 45. Složena građevina je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina, 46. Zamjenska građevina je nova građevina izgrađena na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine, 47. Zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukturne građevine (trafostanice, pothodnici, mostovi i sl. građevine), 48. Zgrada čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m i zgrada za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m su zgrade u čiju se građevinsku (bruto) površinu uračunavaju i površine svih drugih građevina ako se grade ili su izgrađene na istoj građevinskoj čestici. Ministarstvo je u ovom Zakonu ministarstvo nadležno za prostorno uređenje i graditeljstvo, a ministar je ministar nadležan za prostorno uređenje i graditeljstvo.

2010

6

Nadležno upravno tijelo je tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje obavlja poslove izdavanja akata vezanih uz provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje. Tijelo i/ili osoba određena posebnim propisom je tijelo državne uprave i/ili pravna osoba s javnim ovlastima određeni posebnim propisima, koji na temelju tih propisa sudjeluju svojim aktima, te posebnim uvjetima i potvrdama u postupcima izrade, donošenja i provođenja dokumenata prostornog uređenja i građenja.

2) Stručni ispit

Odgovorne osobe dužne položiti stručni ispit za obavljanje poslova graditeljstva te upotpunjavati i usavršavati svoje znanje -za poslove prostornog uređenja: 1. koje obavljaju stručne poslove prostornog uređenja u pravnim osobama i zavodima 2. ovlašteni arhitekti -za poslove graditeljstva: 1. koje obavljaju poslove projektiranja, kontrole projekata, nostrifikacije, stručnog

nadzora građenja, građenja i održavanja građevina 2. koje izdaju autorizirane podatke, odnosno izrađuju elaborate za potrebe projekata 3. osobe koje sudjeluju u radnjama ocjenjivanja sukladnosti i izdavanja certifikata

sukladnosti građevnih proizvoda, Stručnim ispitom provjerava se poznavanje važećih propisa iz područja koja uređuje ovaj Zakon i drugih propisa značajnih za primjenu ovoga Zakona.

3) Službena osoba ovlaštena za vođenje postupaka i izdavanje akata

Postupak izdavanja lokacijske dozvole, potvrde parcelacijskog elaborata i rješenja o utvrđivanju građevne čestice, građevinske dozvole, rješenja o uvjetima građenja, potvrde glavnog projekta, rješenja o izvedenom stanju vodi državni službenik u Ministarstvu, odnosno službenik nadležnoga upravnog tijela koji ima: - visoku stručnu spremu arhitektonske ili građevinske struke - odnosno pravne struke ako u postupku sudjeluje službenik s visokom ili višom

stručnom spremom arhitektonske ili građevinske struke. - položen stručni odnosno državni ispit i min 5 godina radnog iskustva u struci

4) Ciljevi prostornog uređenja i gradnje

Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika prostora, na način kojim se osigurava: – prostorna održivost u odnosu na racionalno korištenje i očuvanje kapaciteta prostora

na kopnu, moru i u podmorju – povezivanje teritorija Države s europskim prostornim sustavima, – njegovanje i razvijanje regionalnih prostornih osobitosti, – razmještaj različitih ljudskih djelatnosti i aktivnosti u prostoru radi funkcionalnog i

skladnog razvoja zajednice uz zaštitu integralnih vrijednosti prostora, – razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke raznolikosti, zaštita

okoliša i prevencija od rizika onečišćenja, – zaštita kulturnih dobara i vrijednosti, – dobro organizirana raspodjela i uređenje građevinskog zemljišta,

2010

7

– kvalitetan i human razvoj gradskih i ruralnih naselja te siguran, zdrav, društveno funkcionalan životni i radni okoliš,

– cjelovitost vrijednih obalnih ekosustava i kakvoća mora za kupanje i rekreaciju, – kvaliteta i ljepota izgrađenog okoliša, osobito u obalnom području uz zaštitu užeg

obalnog pojasa od građenja, – odgovarajući prometni sustav, osobito javni prijevoz i nemotorizirani promet, – opskrba, funkcionalna pristupačnost i uporaba usluga i građevina za potrebe različitih

skupina stanovništva, osobito djece, starijih ljudi i osoba smanjenih sposobnosti i pokretljivosti,

– kvaliteta uređenja ugostiteljsko-turističkih područja na obalnom i kopnenom području, – pogodne poslovne uvjete za razvoj gospodarstva, – nacionalna sigurnost i obrana Države te zaštita od prirodnih i drugih nesreća. Osnovni cilj gradnje je promicati dobro projektiranje i građenje kojima se ostvaruju sigurnosna, zdravstveno-ekološka i energetska svojstva građevina, te izjednačavanje prava osoba smanjene pokretljivosti, uz primjenu europskih načela i na način kojim se osigurava: – sigurnost građevina i stabilnost tla na okolnom zemljištu, – zaštita života i zdravlja ljudi, okoliša i prirode te kulturnih i krajobraznih vrijednosti, – zaštita imovine, potrošača i drugih korisnika, – energetska učinkovitost građevina, – stvaranje i održavanje dobre životne sredine – održivi i racionalni životni ciklus građevina

5) Načela prostornog uređenja

Praćenje stanja u prostoru, izrada, donošenje i provođenje dokumenata prostornog uređenja su trajne aktivnosti prostornog uređenja. 1. Načelo prostorne održivosti razvitka U svrhu ostvarivanja načela održivog razvitka, prilikom prihvaćanja polazišta, strategija, programa, planova, propisa te njihove provedbe, Država i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju poticati gospodarski i socijalni razvitak društva tako da se: - udovoljavanjem potreba današnje generacije uvažavaju jednake mogućnosti za

udovoljavanje potreba budućih generacija - sprječava prevladavanje interesa pojedinih djelatnosti na račun uravnoteženosti

razvoja, biološke raznolikosti, zaštite okoliša i potreba drugih korisnika prostora. - osigura kvaliteta životnog i radnog okoliša, ujednačenost standarda uređenja

pojedinih područja, učinkovitost gospodarenja energijom, zemljišta i prirodnih dobara, te očuva prostorna osobnost i dugoročno zaštiti prostor.

2. Načelo horizontalne integracije u zaštiti prostora U prihvaćanju polazišta, strategija, planova, programa, propisa, izdavanju dozvola i suglasnosti mora se uvažavati integralni pristup u zaštiti prostora, odnosno ujednačenost mjera između različitih gospodarskih područja koji utječu na prostorni razvoj, osobito radi postizanja uravnotežene prostorne održivosti u procesima kojima se utječe na preobrazbu naselja, korištenje prirodnih dobara, zaštitu prirode i okoliša, te na razvoj djelatnosti i njihovog razmještaja u prostoru, prometne i energetske infrastrukture. 3. Načelo vertikalne integracije i usuglašavanja interesa Pri utvrđivanju polazišta i donošenju dokumenata prostornog uređenja i drugih razvojnih dokumenata kojima se utječe na prostorni razvoj, Država i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, te osobe s javnim ovlastima dužne su radi ostvarivanja ciljeva prostornog uređenja međusobno surađivati u procesu prostornog planiranja, zaštiti prostora, graditeljskoj i urbanoj obnovi i obavljanju drugih aktivnosti u izvršavanju obveza prostornog uređenja.

2010

8

4. Načelo sudjelovanja javnosti i pristupa informacijama i podacima Javnost ima pravo sudjelovati u postupcima izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja u skladu s ovim Zakonom. Država i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju o stanju u prostoru obavješćivati javnost Javnost ima pravo pristupa informacijama odnosno podacima o prostoru 5. Načelo ostvarivanja i zaštite javnog i pojedinačnog interesa U obavljanju poslova prostornog uređenja pojedinačni interesi se moraju poštovati, ali ne smiju štetiti javnom interesu. Javni interes zaštićuje se razgraničenjem prostora za javne namjene.

6) Energetska svojstva zgrada

Svaka zgrada, ovisno o vrsti i namjeni, mora biti projektirana, izgrađena i održavana tako da tijekom uporabe ima propisana energetska svojstva. Prije izdavanja uporabne dozvole, drugog akta za uporabu, odnosno prije promjene vlasništva ili iznajmljivanja zgrade ili njezinoga dijela, mora se pribaviti certifikat o energetskim svojstvima zgrade, kojeg izdaje ovlaštena osoba. Ovlaštenje za izdavanje energetskog certifikata izdaje Ministarstvo.

7) Bitni zahtjevi za građevinu

Bitni zahtjevi za građevinu koji se osiguravaju u projektiranju i građenju građevine su: 1. Mehanička otpornost i stabilnost tako da predvidiva djelovanja tijekom građenja i uporabe ne prouzroče:

rušenje građevine ili njezina dijela,

deformacije nedopuštena stupnja,

oštećenja građevnog sklopa ili opreme zbog deformacije nosive konstrukcije,

nerazmjerno velika oštećenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala.

2. Zaštita od požara tako da se u slučaju požara:

očuva nosivost konstrukcije tijekom određenog vremena utvrđena posebnim propisom,

spriječi širenje vatre i dima unutar građevine,

spriječi širenje vatre na susjedne građevine,

omogući da osobe mogu neozlijeđene napustiti građevinu, odnosno da se omogući njihovo spašavanje,

omogući zaštita spašavatelja.

3. Higijena, zdravlje i zaštita okoliša tako da ih posebice ne ugrožava:

oslobađanje opasnih plinova, para i drugih štetnih tvari (onečišćenje zraka i sl.),

opasno zračenje,

onečišćenje voda i tla,

neodgovarajuće odvođenje otpadnih i oborinskih voda, dima, plinova te tekućeg otpada,

nepropisno postupanje s krutim otpadom,

sakupljanje vlage u dijelovima građevine ili na površinama unutar građevine.

4. Sigurnost u korištenju : tako da se tijekom uporabe izbjegnu moguće ozljede korisnika građevine koje mogu nastati uslijed poskliznuća, pada, sudara, opeklina, električnog udara i eksplozije,

2010

9

5. Zaštita od buke : tako da zvuk što ga zamjećuju osobe koje borave u građevini ili u njezinoj blizini bude na razini koja ne ugrožava zdravlje i osigurava noćni mir i zadovoljavajuće uvjete za odmor i rad, 6. Ušteda energije i toplinska zaštita : tako da u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom korištenja uređaja za grijanje, hlađenje i provjetravanje bude jednaka propisanoj razini ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti. Odstupanje od bitnih zahtjeva za građevinu Ako se rekonstruira pojedinačna građevina upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, može se odstupiti od bitnih zahtjeva za građevinu ako bi se njima narušila bitna spomenička svojstva, a prema pribavljenoj suglasnosti Ministarstva. Ako se rekonstruira građevina da bi se osobama smanjene pokretljivosti osiguralo nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad, može se odstupiti od bitnih zahtjeva za građevinu, a prema pribavljenoj suglasnosti Ministarstva. Suglasnost Ministarstvo izdaje na prijedlog investitora, po prethodno pribavljenom mišljenju Ministarstva kulture, odnosno Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. Ako se odstupanje od bitnog zahtjeva za građevinu ne može nadomjestiti odgovarajućim tehničkim rješenjem građevine ili drugom mjerom na pouzdani način, Ministarstvo će izdavanje suglasnosti odbiti.

8) Nesmetan pristup i kretanje u građevini

Građevine javne i poslovne namjene moraju se projektirati i graditi tako da se osobama smanjene pokretljivosti osigurava nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad. Građevine stambene i stambeno-poslovne namjene s deset i više stanova moraju se projektirati i graditi tako da je moguća jednostavna prilagodba građevine u najmanje jednom stanu na svakih deset stanova za pristup, kretanje, boravak i rad osobama smanjene pokretljivosti.

9) Tehnički propisi

Tehničkim propisima se u skladu s načelima europskog usklađivanja tehničkog zakonodavstva razrađuju, odnosno određuju bitni zahtjevi za građevinu, tehnička svojstva koja moraju imati građevni proizvodi i drugi tehnički zahtjevi u vezi s građevinama i njihovim građenjem. Tehničke propise donosi ministar. Objavljuju se u Narodnim novinama.

10) Podzakonski propisi

Podzakonski propisi, čije je donošenje propisano posebnim zakonima, a koji utječu na ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu ili na drugi način uvjetuju građenje ili održavanje građevine te na građevne i druge proizvode koji se ugrađuju u građevinu, donose se uz suglasnost ministra.

2010

10

PROSTORNO UREĐENJE

11) Subjekti prostornoga uređenja

Obveza osiguranja prostornog uređenja Učinkovitost prostornog uređenja Države osiguravaju Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske te predstavnička i izvršna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, donošenjem dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata određenih ovim Zakonom. Učinkovitost prostornog uređenja obuhvaća: – određivanje ciljeva, polazišta i smjernica prostornog razvoja Države u skladu s ovim

Zakonom, – donošenje dokumenata prostornog uređenja državne razine, – razmatranje izvješća o stanju u prostoru Države, – propisivanje općih pravila i mjerila, kojima se određuju uvjeti za namjenu prostora i

prostorni razmještaj građevina u prostoru u odnosu na očuvanje i korištenje prirode te prirodnih i kulturnih vrijednosti i dobara državnog značenja, zaštitu okoliša, te na zaštitu od prirodnih i drugih nesreća i potrebe obrane,

– planiranje zahvata u prostoru državnog značenja, – uspostavu informacijskog sustava prostornog uređenja u skladu s ovim Zakonom, – provođenje mjera za ostvarivanje dokumenata prostornog uređenja državne razine, – provođenje aktivne zemljišne politike, – razvijanje i poticanje stručnih sastavnica prostornog planiranja, – sudjelovanje u međunarodnim zadaćama iz područja prostornog uređenja.

12) Nadležnost jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Prostorno uređenje u nadležnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obuhvaća osobito: – usmjeravanje prostornog razvoja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

u skladu s polazištima i smjernicama iz dokumenata prostornog uređenja državne razine,

– donošenje i provođenje mjera za ostvarivanje dokumenata prostornog uređenja područne (regionalne) i lokalne razine,

– prihvaćanje izvješća o stanju u prostoru, – propisivanje detaljnijih mjerila i uvjeta – planiranje zahvata u prostoru županijskog i lokalnog značenja, – za županije te velike gradove određene prema posebnom zakonu, prostorno uređenje

obuhvaća i obavljanje upravnih poslova izdavanja akata vezanih uz provođenje dokumenata prostornog uređenja i gradnju

13) Savjet prostornog uređenja

U cilju osiguravanja uvjeta za ravnomjerniji prostorni razvoj Države, te stručne i znanstvene utemeljenosti dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata u području prostornog uređenja, Vlada osniva Savjet prostornog uređenja Države. Savjet ima 9 članova uključujući i predsjednika Savjeta. Savjet daje mišljenja, prijedloge i ocjene o prijedlozima dokumenata prostornog uređenja.

14) Obavljanje djelatnosti prostornog uređenja za Državu, županije i Grad Zagreb

Djelatnost prostornog uređenja obavljaju Hrvatski zavod za prostorni razvoj za Državu i zavodi za prostorno uređenje za županije, odnosno Grad Zagreb, osnovani kao javne ustanove.

2010

11

15) Hrvatski zavod za prostorni razvoj

Osniva se u svrhu izrade propisanih dokumenata prostornog uređenja, te pripremu podataka, informacija i druge dokumentacije kojima se osigurava prostorni razvoj Države i provode mjere zaštite prostora. Djelatnost Zavoda obuhvaća osobito: – izradu i praćenje provođenja Strategije prostornog razvoja i Programa prostornog uređenja Države i drugih dokumenata prostornog uređenja, koje donosi Hrvatski sabor, – izradu i suradnju u izradi drugih dokumenata od važnosti za prostorno uređenje i zaštitu prostora Države, – vođenje i koordinaciju te razvoj informacijskog sustava prostornog uređenja Države, – prikupljanje, objedinjavanje i redovito objavljivanje (elektronički i pisano) podataka i

informacija o prostoru, – pripremu liste pokazatelja o stanju u prostoru, – izradu četverogodišnjeg izvješća o stanju u prostoru Države, – obavljanje stručnih poslova za određivanje sadržaja i metodologije prostornog

planiranja u izradi dokumenata prostornog uređenja i praćenju stanja u prostoru, – suradnju s osobama, međunarodnim tijelima, institucijama i udrugama na izradi i

realizaciji projekata i programa iz područja prostornog uređenja, – sudjelovanje u provođenju međunarodnih obveza iz područja prostornog uređenja, – osiguravanje uvjeta za pristup informacijama o prostoru, kojima raspolaže i – druge poslove u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima. Tijela Zavoda su Upravno vijeće Zavoda i ravnatelj Zavoda.

16) Zavodi za prostorno uređenje županija i Grada Zagreba i velikog grada

Zavod za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba, odnosno velikog grada - izrađuje i prati provedbu dokumenata prostornog uređenja područne (regionalne),

odnosno razine Grada Zagreba; odnosno koji se primjenjuju unutar teritorija velikog grada

- izrađuje izvješće o stanju u prostoru - vodi registre podataka u okviru informacijskog sustava prostornog uređenja - priprema polazišta za izradu, odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova užih

područja - izdaje mišljenja u postupku izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja u

skladu s ovim Zakonom Zavod za prostorno uređenje županije može izrađivati prostorni plan područja posebnih obilježja, pp uređenja grada i općine i provedbeni dokument prostornog uređenja strateškog interesa za državu ako mu to povjeri ministarstvo ili župan. Odgovorni voditelj izrade nacrta prijedloga dokumenta prostornog uređenja Pravna osoba, koja izrađuje nacrt prijedloga dokumenta prostornog uređenja, mora prije početka njegove izrade imenovati odgovornog voditelja. Odgovorni voditelj je odgovoran za svaki dio nacrta prijedloga dokumenta prostornog uređenja, kao i da su propisane dijelove, odnosno sadržaj tog dokumeta izradili stručnjaci odgovarajućih struka.

17) Izvješće o stanju u prostoru

Hrvatski sabor, odnosno predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave razmatraju četverogodišnje izvješće o stanju u prostoru. Izvješće sadrži

2010

12

- analizu stanja i trendova prostornog razvoja na temelju obveznih prostornih pokazatelja o stanju u prostoru

- analizu provođenja dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata - ocjenu stanja i prijedloge za unapređenje prostornog razvoja s planom aktivnosti i

prijedlogom prostornih pokazatelja za naredno razdoblje. Objavljuje u se Narodnim novinama, odnosno u službenom glasilu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

18) Zaštićena područja od posebnog interesa za državu

- zaštićeno obalno područje mora (ZOP): otoci, kopno 1000m i more 300m od obalne crte - zaštićene prirodne vrijednosti i kulturno-povijesne cjeline

19) Zaštićeno obalno područje mora

ZOP obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1.000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte. U neizgrađenom dijelu građevinskog područja može se izdati lokacijska dozvola, odnosno rješenje o uvjetima građenja samo ako je donesen UPU. Građevinsko područje se planira tako da: - može se proširiti za 20% izgrađenog dijela ako je izgrađeni dio veći od 80% tog područja - mora se smanjiti na 70%, ako je izgrađeni dio manji od 50% tog područja Izdvojeni dijelovi građevinskog područja unutar 100m od obalne crte ne mogu se proširiti. Granice i područje ZOP-a prikazane su na Hrvatskoj osnovnoj karti (HOK) dopunjenoj ortofotokartama. U ZOP-u se planiranjem, odnosno provođenjem prostornih planova obvezuje: – očuvati i sanirati ugrožena područja prirodnih, kulturnopovijesnih i tradicijskih

vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika te poticati prirodnu obnovu šuma i autohtone vegetacije,

– odrediti mjere zaštite okoliša na kopnu i u moru te osobito zaštititi resurse pitke vode, – osigurati slobodan pristup obali, prolaz uz obalu te javni interes u korištenju, osobito

pomorskog dobra, – očuvati nenaseljene otoke i otočiće prvenstveno za poljoprivredne djelatnosti,

rekreaciju, organizirano posjećivanje, istraživanje i bez građevinskih područja, – uvjetovati razvitak osobito javne infrastrukture zaštitom i očuvanjem vrijednosti

krajolika, – ograničiti međusobno povezivanje i dužobalno proširenje postojećih građevinskih

područja, odnosno planirati nova građevinska područja izvan površina koje su u naravi šume,

– sanirati napuštena eksploatacijska polja mineralnih sirovina i proizvodna područja prvenstveno pejzažnom rekultivacijom ili ugostiteljsko-turističkom i sportsko-rekreacijskom namjenom.

U ZOP-u se u neizgrađenom dijelu građevinskog područja može izdati lokacijska dozvola odnosno rješenje o uvjetima građenja samo ako je donesen urbanistički plan uređenja. Određivanje građevinskih područja u ZOP-u Novo izdvojeno područje može se planirati samo izvan 1000m od obalne crte ako nije brodogradilište, luka i sl. (djelatnost koja zahtijeva smještaj na obali). Ako se građevinsko područje nalazi više od pola izvan ZOP-a, ne moraju se primijeniti navedene odredbe. Ograničenja zahvata u prostoru ZOP-a U ZOP-u se ne može planirati, niti se može izdavati lokacijska dozvola ili rješenje o uvjetima građenja za građevine namijenjene za:

2010

13

– istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina ,osim – istraživanje i iskorištavanje morske soli, energetskih mineralnih sirovina (nafta i

prirodni plin), mineralne i geotermalne vode te na iskorištavanje tehničko-građevnog kamena u svrhu građenja na otocima površine do 5.0 ha i godišnje proizvodnje do 5.000 m3 i arhitektonsko-građevnog kamena u svrhu nastavljanja tradicijske djelatnosti na otoku Braču ),

– iskorištavanje snage vjetra za električnu energiju, – skladištenje, obradu i odlaganje otpada, osim ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i

konfiguracija terena, – uzgoj plave ribe, – vlastite gospodarske potrebe (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.)

osim građevina za vlastite gospodarske potrebe građevinske (bruto) površine do 30 m˛ i na poljoprivrednom zemljištu površine veće od 1.000 m˛, ako se nalazi na području otoka izvan 1.000 m od obalne crte građevina za potrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu,obrta ili pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivrede ako se nalazi na zemljištu površine od najmanje 3 ha i udaljenoj od obalne crte najmanje 100 m, odnosno 50m na otocima, te koja ima prizemlje do 400m2 građ. brutto površine i najveće visine do 5m, i/ili potpuno ukopan podrum so 1000m2),

– privez i luke nautičkog turizma te nasipavanje obale i/ili mora izvan građevinskog područja,

– sidrenje, ako smještaj sidrišta nije objavljen u službenim pomorskim publikacijama. U građevinskom području naselja u kojem manje od 50% postojećih građevina koriste za stalno stanovanje osobe koje imaju prebivalište u tom naselju, odnosno njegovom izdvojenom dijelu u pojasu najmanje 70 m od obalne crte, te u izdvojenom građevinskom području izvan naselja u pojasu najmanje 100 m od obalne crte ne može se planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više građevina osim građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilišta, luke i sl.) te uređenje javnih površina. U izdvojenom građevinskom području izvan naselja prostornim planom županije može se odrediti veći broj prostornih cjelina jedinstvenog urbanističkog koncepta, tako da pojedina cjelina ima: – površinu do 15 ha, – osiguran najmanje jedan javni cestovno-pješački pristup do obale širine najmanje 15

m, ako je cjelina dužobalne širine veća od 500 m, – osiguran pripadajući broj parkirališnih mjesta unutar svake cjeline i pristup na

prometnu površinu. Planiranje ugostiteljsko-turističke i sportske namjene Izdvojena građevinska područja izvan naselja i površine unutar naselja ugostiteljsko-turističke namjene mogu se planirati na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti tako da: – smještajne građevine i prateći sadržaji (otvoreni športski, rekreacijski, ugostiteljski,

uslužni, zabavni i sl.) budu, uz mjere poboljšanja komunalne infrastrukture i zaštite okoliša, više kategorije te položajem, veličinom, osobito visinom u skladu s obilježjem prirodnog krajolika,

– smještajne građevine, organizirane kao turističko naselje budu oblikovanjem sukladne s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima,

– gustoća korištenja iznosi najviše 120 kreveta/ha,

2010

14

– izgrađenost pojedinačne građevne čestice nije veća od 30%, a koeficijent iskoristivosti nije veći od 0,8,

– najmanje 40% površine svake građevne čestice bude uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo,

– odvodnja otpadnih voda bude riješena zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem,

U ZOP-u u građevinskom području naselja ugostiteljsko-turistička namjena planira se tako da: – ukupna površina takve namjene iznosi najviše 20% građevinskog područja tog

naselja, – smještajna građevina s pripadajućim zemljištem bude izvan postojećih javnih površina

uz obalu. Izdvojena građevinska područja izvan naselja sportske namjene mogu se planirati na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti tako da: – ukupna tlocrtna bruto površina zatvorenih i natkrivenih građevina može iznositi

najviše 10% površine sportskih terena i sadržaja, – najmanje 60% površine bude uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo. Morske plaže Uređena morska plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane uključivo i osobama smanjene pokretljivosti, većim dijelom uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno (tuševi, kabine i sanitarni uređaji) uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem, označen i zaštićen s morske strane. Prirodna morska plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna s kopnene i/ili morske strane infrastrukturno neopremljena, potpuno očuvanoga zatečenoga prirodnog obilježja. Dokumenti prostornog uređenja Prostorni planovi imaju snagu i pravnu prirodu podzakonskog propisa.

20) Sadržaj dokumenta prostornog uređenja

Prostorni plan područne (regionalne) i lokalne razine obvezno sadrži tekstualni dio (odredbe za provođenje plana), grafički dio i obvezne priloge. Obvezni prilozi prostornog plana su: – obrazloženje prostornog plana, – izvod iz dokumenta prostornog uređenja šireg područja, koji se odnosi na područje

obuhvata prostornog plana, – stručne podloge, na kojima se temelje prostorno planska rješenja, – strateška studija utjecaja na okoliš, – popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštivati u njegovoj izradi

te sažetak dijelova tih dokumenata, koji se odnose na sadržaj prostornog plana, – zahtjevi i mišljenja – izvješća o prethodnoj i javnoj raspravi, – evidencija postupka izrade i donošenja prostornog plana, – sažetak za javnost. Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata prostornog uređenja Dokument prostornog uređenja užega područja mora biti usklađen s dokumentom prostornog uređenja širega područja, u slučaju neusklađenosti važeći je plan šireg područja. Dokumenti prostornog uređenja u nadležnosti Države

2010

15

21) Dokumenti prostornog uređenja

Dokumentima prostornog uređenja određuje se svrhovita organizacija, korištenje i namjena prostora te mjerila i smjernice za uređenje i zaštitu prostora Države, županija, Grada Zagreba, velikih gradova, gradova i općina. Državna razina: - Strategija prostornog razvoja - Program prostornog uređenja RH - prostorni planovi područja posebnih obilježja Regionalna (područna) razina: - prostorni plan županije i Grada Zagreba - prostorni plan područja posebnih obilježja Lokalna razina: - prostorni plan uređenja velikog grada, grada i općine - urbanistički plan uređenja - detaljni plan uređenja Podjela s obzirom na namjenu: Strateški - Strategija prostornog razvoja, Program prostornog uređenja Republike Hrvatske, prostorni plan područja posebnih obilježja, prostorni plan županije odnosno Grada Zagreba i prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine Provedbeni - urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja

22) Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske je temeljni državni

dokument za usmjerenje razvoja u prostoru koji određuje dugoročne zadaće prostornog razvoja.

23) Program prostornog uređenja Republike Hrvatske utvrđuje mjere i

aktivnosti za provođenje Strategije i određuje u skladu sa Strategijom temeljna pravila, kriterije i uvjete prostornog uređenja na državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini za razdoblje od osam godina. Izmjene i dopune, odnosno nova Strategija donosi se obvezno svakih osam godina, a Pogram može za četverogodišnje razdoblja, na temelju analize učinkovitosti primjenjenih mjera, te stanja u prostoru utvrđenog u Izvješću Strategiju donosi Hrvatski sabor, a Program Vlada.

24) Prostorni plan područja posebnih obilježja

Prostorni plan područja posebnih obilježja uz poštivanje smjernica Strategije i zahtjeva Programa, uvažavanjem prirodnih, krajobraznih i kulturnopovijesnih vrijednosti te uvjeta zaštite okoliša i prirode, razrađuje ciljeve prostornog uređenja na području posebnih obilježja i određuje organizaciju, zaštitu, namjenu i uvjete korištenje prostora. Njime se određuje: – namjena prostora, – razmještaj funkcija od važnosti za upravljanje područjem, – sustav javne i druge infrastrukture, – mjere korištenja, uređenja i zaštite tog područja s prioritetnim aktivnostima, – mjere za unapređenje i zaštitu prirode, kulturnih dobara i drugih vrijednosti područja, – uvjete gradnje za zahvate u prostoru za područja za koja se ne donosi detaljniji

prostorni plan, – obvezu i obuhvat izrade detaljnijih prostornih planova

2010

16

Donosi se obvezno za područje nacionalnog parka i parka prirode te za područja određena Strategijom ili prostornim planom županije. Donosi ga Hrvatski Sabor, odnosno županijska/gradska skupština ako je obveza izrade utvrđena pp-om županije odnosno Grada Zagreba.

25) Prostorni plan županije i Prostorni plan Grada Zagreba

Prostorni plan županije uz poštivanje ciljeva prostornog uređenja i smjernica iz razvojnih dokumenata te uvažavanjem specifičnih potreba, razrađuje ciljeve prostornog uređenja i određuje racionalno korištenje prostora i u skladu u najvećoj mogućoj mjeri sa susjednim županijama, prostorni razvoj i zaštitu prostora. Prostorni plan Grada Zagreba osim sadržaja određenog za prostorni plan županije sadrži i razgraničenje prostora na uže cjeline prema namjeni i drugim obilježjima. Sastavni dio prostornog plana županije, odnosno Grada Zagreba može biti i prostorni plan područja posebnih obilježja za područja prirodnih vrijednosti županijske, odnosno Gradske razine određene prema posebnom zakonu. Prostorni plan županije određuje osobito: – sustav središnjih naselja regionalnog značenja, – odgovarajuću regionalnu gospodarsku strukturu županije, – namjenu prostora s razmještajem gospodarskih djelatnosti, – smjernice za očuvanje i unapređenje krajobraznih, prirodnih i kulturnopovijesnih

vrijednosti, – razvoj prometne, javne i druge infrastrukture i usluga – osnove prometne, javne, komunalne i druge infrastrukture otoka u detaljnijem mjerilu, – mjere zaštite okoliša – kriterije i uvjete za planiranje zahvata u prostoru županijskog značenja, – smjernice za izradu dokumenata prostornog uređenja lokalne razine, – program mjera za provedbu osnove prostornog razvoja županije i U prostornom planu županije osobito se određuju područja ugostiteljsko-turističke namjene izvan naselja (položaj, vrsta, te najveći kapacitet i veličina) – T1, T2, T2 Donosi ga županijska/gradska skupština.

26) Prostorni plan uređenja velikog grada, grada ili općine

Prostorni plan uređenja velikog grada, grada ili općine određuje usmjerenja za razvoj djelatnosti i namjenu površina te uvjete za održivi i uravnoteženi razvitak na području velikog grada, grada ili općine. Donosi ga gradsko/općinsko vijeće. Određuje: – površine naselja, urbanu obnovu postojećih izgrađenih područja te sanaciju

degradiranih urbanih i ruralnih područja, – razmještaj djelatnosti u prostoru – prikaz prirodnih i kulturnopovijesnih i krajobraznih vrijednosti te ugroženih područja, – osnovu prometne, javne, komunalne i druge infrastrukture, – zahvate u prostoru lokalnog značenja, – uvjete za provedbu prostornog plana s granicama građevinskih područja. U odredbama za provođenje plana određuje u skladu s namjenom prostora osobito: – osnovne pokazatelje namjene površina, – uvjete za gradnju, posebno uvjete za određivanje građevnih čestica, izgrađenost i

iskorištenost zemljišta za zgrade i druge građevine, – uvjete opremanja zemljišta i obvezno priključivanje građevina na komunalnu i drugu

infrastrukturu, – mjere za zaštitu okoliša – obveznu izradu prostornih planova užih područja i njihov obuhvat – popis i obuhvat važećih provedbenih dokumenata prostornog uređenja koji ostaju na

snazi

2010

17

27) Urbanistički plan uređenja

Urbanistički plan uređenja detaljnije određuje prostorni razvoj naselja ili dijela naselja s osnovom prostornih i funkcionalnih rješenja, uvjeta i oblikovanja pojedinih prostornih cjelina naselja. Donosi se obvezno za neizgrađene i neuređene dijelove građevinskog područja naselja i neizgrađena ili neuređena izdvojena građevinska područja izvan naselja te za dijelove tih područja planiranih za urbanu obnovu. Za područje za koje je donesen UPU, DPU se može donijeti samo u slučaju urbane komasacije. Određuje: – namjenu površina – razmještaj djelatnosti u prostoru, – infrastrukturu, – mjere za zaštitu okoliša, očuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti, – uređenje zelenih, parkovnih i rekreacijskih površina, – zahvate u prostoru značajne za prostorno uređenje naselja i izradu detaljnih planova

uređenja, – uvjete uređenja i korištenja površina i građevina – zahvate u prostoru u vezi sa zaštitom od prirodnih i drugih nesreća. Donosi ga gradsko/općinsko vijeće i gradska skupština Grada Zagreba.

28) Detaljni plan uređenja

Detaljni plan uređenja detaljno razrađuje uvjete za gradnju i uređenje pojedinih zahvata u prostoru, osobito u odnosu na njihovu namjenu, položaj, veličinu, opće smjernice oblikovanja i način priključivanja na javnu, komunalnu i drugu infrstrukturu te određuje mjere za zaštitu okoliša, prirodnih, krajobraznih, kulturnopovijesnih i drugih vrijednosti propisanih ovim Zakonom. Donosi se obvezno za dijelove naselja na kojima je određeno provoditi urbanu komasaciju. Donosi ga gradsko/općinsko vijeće i gradska skupština Grada Zagreba.

29) Postupak izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja

1. Odluka o izradi prostornog plana – predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne samouprave

2. Zahtjevi za izradu prostornog plana – nositelj izrade dostavlja odluku tijelima i osobama određenim posebnim propisima da mu dostave zahtjeve

3. Pribavljanje stručnih rješenja – javni natječaj ili više varijantnih stručnih rješenja Sudjelovanje u izradi prostornog plana – obavještavanje javnosti o izradi plana

4. Prethodna rasprava - u svrhu pribavljanja mišljenja, smjernica i preporuka te usuglašavanja interesa,u tijeku izrade nacrta prijedloga prostornog plana, sudjeluju nadležna tijela, nositelj izrade i osobe/tijela koje davaju zahtjeve

5. Nacrt i prijedlog prostornog plana - nositelj izrade priprema izvješće o prethodnoj raspravi te ga s nacrtom prijedloga prostornog plana dostavlja izvršnom tijelu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje utvrđuje prijedlog prostornog plana za javnu raspravu – sadrži tekstalni, grafički dio i sažetak za javnost

6. Javna rasprava - očitovanja, mišljenja, prijedloge i primjedbe na prijedlog prostornog plana - objava – 8 dana prije početka, sadrži podatke o javnom uvidu - javni uvid – 8-15 dana - javno izlaganje – nositelj izrade

2010

18

7. Izvješće o javnoj raspravi – odgovorni voditelj obrađuje sve prijedloge i primjedbe i s nositeljem izrade priprema izvješće Ponovna javna rasprava - Ako se prijedlog prostornog plana tako promijeni, da nova rješenja nisu u skladu s programskim polazištima iz odluke o izradi prostornog plana ili kada se promjeni granica građevinskog područja ili kada se promjenom utječe na vlasničke odnose, provodi se ponovna javna rasprava. Ponovna javna rasprava može se provoditi najviše dva puta, nakon čega se donosi nova odluka o izradi prostornog plana i provodi novi postupak izrade. 8. Izrada konačnog prijedloga prostornog plana i mišljenja nadležnih tijela - stručni izrađivač u suradnji snositeljem izrade izrađuje nacrt konačnog prijedloga prostornog plana i dostavlja ga tijelima i osobama određenim posebnim propisima radi davanja mišljenja o poštivanju zahtjeva 9. Konačni prijedlog prostornog plana - nacrt konačnog prijedloga prostornog plana, izvješće o javnoj raspravi i mišljenja župan, gradonačelnik odnodno načelnik općine razmatra i utvrđuje konačni prijedlog prostornog plana. 10. Obavijest sudionicima javne rasprave i vlasnicima nekretnina 11. Suglasnost Ministarstva 12. Suglasnost župana na prostorne planove lokalne razine 13. Donošenje dokumenata prostornog uređenja

30) Lokacijska dozvola

Lokacijska dozvola je upravni akt (upravni akt - postoje stranke u postupku i postoji mogućnost uvida) koji se izdaje na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji i propisa donesenih na temelju tog Zakona te u skladu s dokumentima prostornog uređenja i posebnim propisima. Lokacijska dozvola izdaje se za sve građevine osim za zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2, zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m2 građevine i radove i druge zahvate u prostoru gdje nije potreban akt kojim se odobrava građenje i/ili lokacijska dozvola. Lokacijsku dozvolu izdaje nadležno upravno tijelo: – županije na čijem se području planira zahvat u prostoru ako se nalazi izvan područja velikog grada te ako je zahvat u prostoru planiran na području dviju ili više jedinica lokalne samouprave, – Grada Zagreba za zahvat u prostoru planiran na njegovom području, – velikog grada na čijem je području planiran zahvat u prostoru. Ministarstvo izdaje lokacijsku dozvolu za zahvate u prostoru, koje Vlada određuje uredbom, te za zahvat u prostoru koji je planiran na području dviju ili više županija, odnosno Grada Zagreba. Zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole prilaže se: – izvod iz katastarskoga plana, odnosno njegova preslika, – tri primjerka idejnog projekta čija je situacija prikazana na odgovarajućoj posebnoj

geodetskoj podlozi, kopiji katastarskog plana, HOK-u (1:5000) odnosno ortofoto karti u odgovarajućem mjerilu

– izjavu projektanta da je idejni projekt izrađen u skladu s dokumentom prostornog uređenja na temelju kojeg se izdaje lokacijska dozvola,

2010

19

– pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta ako je projekt izrađen prema stranim propisima,

– dokaz o pravnom interesu podnositelja zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole – ako je za organizaciju potrebna privremena građevina prilažu se i tri primjerka idejnog

projekta za tu građevinu s odgovarajućim prilozima

31) Što mora sadržavati lokacijska dozvola?

U lokacijskoj dozvoli, ovisno o vrsti zahvata u prostoru određuju se:

1. oblik i veličina građevne čestice, odnosno obuhvat zahvata u prostoru prikazani na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi /ne mora biti na pgp-u slučaju rekonstrukcije građevine kojom se ne mijenjaju vanjski tlocrtni gabariti, rekonstrukcije nepokretnog kulturnog dobra čija je građ.čestica izgrađena 100 %, i građenja ili rekonstrukcije građevine za koju se određuje obuhvat zahvata u prostoru/

2. namjena, veličina i građevinska (bruto) površina građevine s brojem funkcionalnih jedinica,

3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru prikazan na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi,

4. uvjeti za oblikovanje građevine,

5. uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti,

6. uvjeti za uređenje građevne čestice, osobito zelenih i parkirališnih površina,

7. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu,

8. mjere zaštite okoliša, odnosno uvjeti zaštite prirode utvrđeni procjenom utjecaja na okoliš, odnosno ocjenom prihvatljivosti zahvata za prirodu i dokumentacijom prema posebnim propisima, odnosno način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš,

9. posebni uvjeti tijela i osoba određenih prema posebnim propisima,

10. ostali uvjeti iz dokumenta prostornog uređenja od utjecaja na zahvat u prostoru,

11. uvjeti važni za provedbu zahvata u prostoru (obveza uklanjanja postojećih građevina, sanacija terena građevne čestice, fazno građenje pojedinih cjelina zahvata u prostoru, obveza ispitivanja tla i dr.),

12. uvjeti za gradnju privremene građevine u funkciji organizacije gradilišta (asfaltna baza, separacija agregata, tvornica betona, dalekovod i transformatorska stanica radi napajanja gradilišta električnom energijom) i rok za uklanjanje te građevine nakon provedbe zahvata u prostoru za koji se izdaje lokacijska dozvola.

Posebni uvjeti 7. i 9. se pribavljaju prije pokretanja postupka za izadavanje lokacijske dozvole na zahtjev projektanta odnosno investitora, ili tijekom tog postupka na traženje ministarstva odnosno nadležnog upravnog tijela.

Vodoopravni uvjeti i posebni uvjeti zaštite kulturnog dobraa pribavljaju se prije pokretanja postupka na zahtjev investitora.

Sastavni dio lokacijske dozvole su idejni projekti izrađeni u skladu s prostornim planom na temelju kojeg se ta dozvola izdaje i posebni uvjeti.

32) Postupak izdavanja lokacijske dozvole

U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je: – idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim uvjetima – uz zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole priložena – osiguran pristup s prometne površine do građevne čestice i – građevna čestica uređena – ako je potrebna privremena građevina, idejni projekt za tu građevinu izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim uvjetima

2010

20

Ministarstvo, odnosno nadležno upravno može zatražiti od podnositelja zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.

Nadležno upravno tijelo velikog grada u postupku izdavanja lokacijske dozvole pribavlja mišljenje povjerenstva za ocjenu arhitektonske uspješnosti idejnog projekta, osim u slučaju kada je izrađen na temelju prethodno provedenog natječaja. Nadležno upravno tijelo županije u postupku izdavanja lokacijske dozvole pribavlja mišljenje povjerenstva za ocjenu arhitektonske uspješnosti idejnog projekta za smještajne i prateće građevine ugostiteljsko-turističke namjene planirane u prostornim cjelinama obuhvata s više od 5 ha, osim u slučaju kada je izrađen na temelju prethodno provedenog natječaja. Protiv lokacijske koju je izdalo nadležno upravno tijelo može se izjaviti žalba ministarstvu. Protiv lokacijske koju je izdalo ministarstvo nije dopuštena žalba.

33) Stranka u postupku izdavanja lokacijske dozvole

Prije izdavanja lokacijske dozvole Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo dužno je stranci pružiti mogućnost uvida u idejni projekt radi izjašnjenja. Stranka u smislu je podnositelj zahtjeva, vlasnik nekretnine za koju se izdaje lokacijska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini, vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči s nekretninom za koju se izdaje lokacijska dozvola, javna ustanova za upravljanje nacionalnim parkom i parkom prirode te jedinica lokalne samouprave na čijem se području planira zahvat u prostoru. Stranke u postupku izdavanja lokacijske dozvole koju izdaje Ministarstvo ili za koje je zakonom, odnosno odlukom Vlade utvrđeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku, iste su osim što nema susjeda.

34) Poziv za uvid u idejni projekt

Ako u postupku izdavanja sudjeluje više od deset vlasnika ili nositelja drugih stvarnih prava na istoj nekretnini, moraju imati zajedničkog punomoćnika. Ako se lokacijska dozvola izdaje za građevinu koja neposredno graniči s više od deset nekretnina, Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo može pozvati stranke radi uvida putem javnog poziva.

35) Izmjena i dopuna lokacijske dozvole

Ishodi podnositelj zahtjeva ako tijekom izrade glavnog projekta, odnosno građenja namjerava na zahvatu u prostoru učiniti promjene kojima se mijenjaju lokacijski uvjeti.

36) Rok za izdavanje lokacijske dozvole

Za Ministarstvo šezdeset dana, a nadležno upravno tijelo trideset dana od uredno podnesenog zahtjeva.

37) Važenje lokacijske dozvole

prestaje važiti ako se zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta odnosno građevinske dozvole ne podnese nadležnom upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu u roku od dvije godine od dana pravomoćnosti lokacijske dozvole. Važenje se može produžiti na zahtjev podnositelja zahtjeva jednom za još dvije godine, ako se nisu promijenili uvjeti utvrđeni u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugi uvjeti u skladu s kojima je lokacijska dozvola izdana.

2010

21

38) Rješenje o promjeni namjene građevine

Promjena namjene postojeće građevine odnosno njezine funkcionalne jedinice u čiju svrhu nije potrebno izvođenje građevinski radova za koje je potreban akt na temelju kojeg se može pristupiti građenje, odobrava se rješenjem. Uz zahtjev vlasnik prilaže: - dokaz vlasništva - dokaz da se radi o postojećoj građevini /arhitektonski nacrti/ - akt za uporabu građevine Stranke u postupku iste kao i za lokacijsku dozvolu. Prije izdavanja potvrde nužan očevid. Rok za izdavanje je 15 dana.

39) Elaborat iskolčenja

Elaborat iskolčenja građevine je dokument kojim se iskazuje način iskolčenja građevine na terenu i način kojim su stabilizirane točke planirane građevine. Elaborat i iskolčenje mora obaviti osoba koje ja ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere i katatra nekretnina.

40) Parcelacija građevinskog zemljišta

Parcelacija zemljišta provodi se u skladu s rješenjem o uvjetima građenja, lokacijskom dozvolom, rješenjem o utvrđivanju građevne čestice i detaljnim planom uređenja. U katastru zemljišta odnosno katastru nekretnina provodi se akt o parcelaciji građevinskog zemljišta na temelju parcelacijskog elaborata za koji je nadležno upravno tijelo, odnosno Ministarstvo izdalo potvrdu o njegovoj usklađenosti s rješenjem o uvjetima građenja, lokacijskom dozvolom, rješenjem o utvrđivanju građevne čestice ili detaljnim planom uređenja,urbanističkim planom uređenja ili prost.planom područja posebnih obilježja koji u grafičkom djelu propisuje oblik i veličinu građ.čestice odnosno zone pojedine namjene u mjerilu 1:1000 ili 1:2000 ili u skladu s granicom građ.područja određenu prostornim planom. Parcelacija zemljišta izvan granica građevinskog područja radi povećanja građevne čestice unutar granice građevnog područja nije dopuštena.

41) Rješenje o utvrđivanju građevne čestice Donosi se kada za postojeću građevinu nije utvrđena građevna čestica ili zemljište nužno za redovitu uporabu građevine, kada vlasnik želi promijeniti oblik i veličinu građ.čestice na kojoj je postojeća zgrada u skladu s dokumentom prostornog uređenja. Građevna čestica nije utvrđena, odnosno nema zemljište za redovitu uporabu građevine: - ako je na istoj katastarskoj čestici više građevina koje nisu cjelina - ako je građevina izgrađena na dvije ili više građ.čestica - ako je površina katastraske čestice manja ili veća od površine propisane prostornim

planom - ako zemljište nije dovoljno za redovitu uporabu građevine Zahtjevu se prilaže izvod iz katastarskog plana na kojoj se određuju oblik i veličina

građ.čestice.

42) Uređenje građevinskog zemljišta

Građevinsko zemljište uređuje se u cilju njegovog osposobljavanja za građenje rekonstrukciju i korištenje zgrada u skladu s dokumentom prostornog uređenja te s tim u vezi poboljšanja uvjeta života i rada u naseljima. Obveza je jedinice lokalne samouprave.

2010

22

Uređenje obuhvaća: – osiguranje sredstava, – pribavljanje projekata i druge dokumentacije, rješavanje imovinskopravnih odnosa i

ishođenje potrebnih – građenje u svrhu proširenja i/ili poboljšanja komunalne i druge infrastrukture – sanaciju terena (odvodnjavanje, izravnavanje, osiguranje zemljišta i sl.), Uređena građevna čestica - pristup s prometne površine, odvodnja otpadnih voda i propisani broj parkirališnih mjesta

43) Urbana komasacija

Urbana komasacija provodi se radi preoblikovanja čestica građevinskog zemljišta u području komasacije u građevne čestice, uz istodobno sređivanje vlasničkih i drugih stvarno-pravnih odnosa na tom zemljištu, tako da se vlasnicima nekretnina, čije se čestice zbog svoje površine, oblika, položaja, neodgovarajućeg pristupa na javnu površinu i/ili drugih razloga nisu mogle bez komasacije racionalno urediti i koristiti, te jedinici lokalne samouprave omogući građenje, uporaba, odnosno uređenje građevinskog zemljišta u skladu s detaljnim planom uređenja. Provedba postupka komasacije i područje komasacije određuje se prostornim planom uređenja općine ili grada ili urbanističkim planom uređenja. Zbog provedbe urbane komasacije za navedeno područje izrađuje se detaljni plan uređenja koji treba omogućiti dodjelu građevnih čestica što većem broju sudionika komasacije koji ispunjavaju uvjete za tu dodjelu.

Predmet komasacije su sva zemljišta na području komasacije osim:

– građevnih čestica izgrađenih u skladu s važećim detaljnim planom uređenja,

– neizgrađenih čestica koje imaju oblik i površinu određenu važećim detaljnim planom uređenja,

– izgrađenih čestica koje se promjenom oblika i površine mogu uskladiti s važećim detaljnim planom uređenja i

– čestica na kojima su izgrađene građevine bez građevinske dozvole odnosno drugog odgovarajućeg akta u skladu s detaljnim planom uređenja koje se promjenom oblika i površine mogu uskladiti s tim planom.

Komasacijsko povjerenstvo ima predsjednika i četiri člana. Komasacijsko povjerenstvo županije, Grada Zagreba, odnosno velikog grada za koje je osnovano provodi postupak komasacije i odlučuje o zahtjevu za komasaciju. Državno komasacijsko povjerenstvo odlučuje o žalbama protiv rješenja o komasaciji i drugih akata u vezi s postupkom komasacije. Postupak komasacije 1. Zahtjevu za pokretanje komasacije jedinica lokalne samouprave prilaže: – detaljni plan uređenja, – parcelacijski elaborat – potpune izvatke iz zemljišnih knjiga i posjedovne – popis i stručni opis građevina i trajnih nasada koje je potrebno ukloniti – procjenu troškova provedbe komasacije.

2. Zaključak o provedbi postupka komasacije – donosi komasacijsko povjerenstvo

2010

23

3. Utvrđivanje tržišne vrijednosti zemljišta 4. Očitovanje stranaka i utvrđivanje stvarnog stanja nekretnina 5. Rješenje o komasaciji /dodjeljivanje građevnih i drugih čestica, naknada u novcu,

formiranje izgrađenih građevnih čestica/ - izvršava nadležno upravno tijelo županije odnosno velikog grada

44) Sudionici u gradnji

Sudionici u gradnji jesu: – investitor, – projektant, – revident, – izvođač, – nadzorni inženjer.

Investitor

1) Investitor je pravna ili fizička osoba u čije ime se gradi građevina. 2) Projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor mora povjeriti osobama koje zadovoljavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti. 3) Investitor je dužan osigurati stručni nadzor građenja građevine ako nije propisano drukčije. 4) Investitor je dužan povjeriti projektantu glavnog projekta projektantski nadzor građenja građevine, ako je takav nadzor predviđen glavnim projektom. 5) Investitor koji je ujedno i izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja zadovoljava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja propisane posebnim Zakonom. 6) Fizička osoba koja je investitor stambene i stambeno-poslovne zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2 ili jednostavne građevine za svoje potrebe može jednom u pet godina sama projektirati i obavljati stručni nadzor građenja ako je diplomirani inženjer odgovarajuće struke ili inženjer odgovarajuće struke i ima položeni stručni ispit.

Projektant

1) Projektant je fizička osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer. 2) Projektant je odgovoran da projekti koje izrađuje ispunjavaju propisane uvjete, a osobito da je projektirana građevina usklađena s lokacijskom dozvolom, da ispunjava bitne zahtjeve za građevinu i da je usklađena s odredbama ovoga Zakona i posebnim propisima. 3) Projektant ne može biti zaposlenik osobe koja je izvođač na istoj građevini. 4) Ako u projektiranju sudjeluje više projektanata, za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekata odgovoran je glavni projektant. 5) Glavni projektant može biti istovremeno i projektant određene vrste projekata. 6) Projektant je dužan na zahtjev investitora, izvođača odnosno nadzornog inženjera obavljati projektantski nadzor. 7) Glavnog projektanta imenuje investitor.

Izvođač

Izvođač je osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na građevini. Graditi ili izvoditi pojedine radove na građevini može osoba registrirana za obavljanje te djelatnosti (osoba koja ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti građenja prema posebnom

2010

24

Zakonu). Izvođaču koji ispunjava uvjete stručne osposobljenosti i broja zaposlenika izdaje se suglasnost za obavljanje djelatnosti građenja. Uvjete za davanje suglasnosti propisuje ministar pravilnikom (suglasnost za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja). Ministarstvo vodi registar izvođača kojima je dana, produžena i oduzeta suglasnost. Suglasnost se daje na 5 godina, a važenje se na zahtjev izvođača može produžavati za 5 godina. Suglasnost se na zahtjev izvođača može izmijeniti u odnosu na građevine i radove za koje je dana. Izvođač je dužan graditi u skladu s rješenjem o uvjetima građenja, potvrđenim glavnim projektom, odnosno građevinskom dozvolom određenima ovim Zakonom i pri tome: – povjeriti izvođenje građevinskih radova i drugih poslova osobama koje ispunjavaju propisane uvjete za izvođenje tih radova, odnosno obavljanje poslova, – radove izvoditi tako da se ispune bitni zahtjevi i drugi uvjeti za građevinu, – ugrađivati građevne proizvode i opremu u skladu s ovim Zakonom, – osigurati dokaze o uporabljivosti ugrađenih građevnih proizvoda, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine bitnim zahtjevima za građevinu i od ovlaštenih tijela izdane dokaze kvalitete za koje je obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku određena ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom, – propisno zbrinuti građevinski otpad nastao tijekom građenja na gradilištu, – sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i o uvjetima održavanja građevine. Ako u građenju sudjeluju dva ili više izvođača, investitor određuje glavnog izvođača koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova i koji imenuje glavnog inženjera gradilišta. Glavni izvođač mora izvoditi najmanje polovicu ugovorenih vrijednosti radova potrebnih za građenje te građevine. Kao odgovornu osobu koja vodi građenje ili izvođenje pojedinih radova, izvođač imenuje glavnog inženjera gradilišta/ inženjera gradilišta/ voditelja radova. Glavni inženjer gradilišta odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost radova, za međusobnu usklađenost, te ujedno koordinira primjenu propisa kojima se uređuje sigurnost i zdravlje radnika tijekom građenja. Za glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta i/ili voditelja radova može se u okviru zadaća njegove struke imenovati fizička osoba arhitektonske, građevinske, strojarske ili elektrotehničke struke koja je položila stručni ispit za obavljanje poslova graditeljstva i ispunjava druge uvjete propisane Zakonom o arhitektonskim i inženjerskim poslovima.

Nadzorni inženjer

1) Nadzorni inženjer je fizička osoba koja prema posebnom Zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer i provodi u ime investitora stručni nadzor građenja ako za to ispunjava uvjete građenja prema posebnom Zakonu i propisima donesenim na temelju tog Zakona. 2) Nadzorni inženjer ne može biti zaposlenik osobe koja je izvođač na istoj građevini U provedbi stručnog nadzora građenja nadzorni inženjer dužan je: – nadzirati građenje tako da bude u skladu s rješenjem o uvjetima građenja/ potvrdom glavnog projekta/ građevinskom dozvolom, Zakonom i posebnim propisima, – utvrditi je li glavni projekt u pogledu horizontalnih i vertikalnih gabarita i namjene građevine u skladu s rješenjem o uvjetima gradnje/ lokacijskom dozvolom – utvrditi je li iskolčenje građevine provela osoba ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina,

2010

25

– utvrditi ispunjava li izvođač uvjete za obavljanje djelatnosti građenja propisane posebnim zakonom – odrediti provedbu kontrolnih postupaka u pogledu ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete određenih dijelova građevine, – pravodobno upoznati investitora sa svim manjkavostima, odnosno nepravilnostima,a investitora i građevinsku i druge inspekcije o poduzetim mjerama. – sastaviti završno izvješće o izvedbi građevine Nadzorni inženjer dužan je odrediti način na koji će se otkloniti nedostaci odnosno nepravilnosti građenja građevine. Stručni nadzor građenja zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m i zgrade za obavljanje isključivo poljoprivredne djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m provodi se samo u odnosu na ispunjavanje bitnih zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti te uštede energije i toplinske zaštite. Glavni nadzorni inženjer odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost stručnog nadzora građenja i dužan je o tome sastaviti završno izvješće.

Revident

1) Revident je fizička osoba ovlaštena za kontrolu projekata. 2) Ovlaštenje za obavljanje kontrole projekata može se dati osobi koja ima pravo na obavljanje poslova projektiranja u području koje je predmet kontrole projekta, koja je diplomirani inženjer s najmanje deset godina radnog iskustva u projektiranju, koja je projektirala u svojstvu odgovorne osobe građevine osobite inženjerske složenosti i koja je na drugi način unaprijedila tehničku struku u području koje je predmet kontrole glede projektiranja. 3) Ovlaštenje za obavljanje kontrole projekata po prethodno pribavljenom mišljenju povjerenstva, daje i oduzima ministar. Povjerenstvo osniva i imenuje ministar. Revident ne može obaviti kontrolu projekta u čijoj je izradi u cijelosti ili djelomično sudjelovao ili ako je taj projekt u cijelosti ili djelomično izrađen ili nostrificiran u pravnoj osobi u kojoj je zaposlen.

PROJEKTI

Projekti se razvrstavaju prema namjeni i razini razrade na idejni projekt u mjerilu 1: 200, glavni projekt u mjerilu 1: 100 i izvedbeni projekt u mjerilu 1: 50, a iznimno u drugom primjerenom mjerilu.

45) Idejni projekt

Idejni projekt koji je sastavni dio rješenja o uvjetima građenja ili lokacijske dozvole je skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna oblikovno-funkcionalna i tehnička rješenja građevine (idejno-tehničko rješenje) te smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi, kopiji katastarskog plana, HOK-u odnosno ortofoto karti odgovarajućeg mjerila. Idejni projekt u skladu s kojim se izdaje rješenje o uvjetima građenja sadrži i podatke za obračun komunalnog i vodnog doprinosa. Idejni projekt zajedno s lokacijskom dozvolom ili rješenjem o uvjetima građenja dužan je investitor, odnosno njegov pravni nasljednik, trajno čuvati. Idejni projekt koji je sastavni dio lokacijske dozvole u skladu s kojom se izdaje građevinska dozvola ovisno o složenosti i tehničkoj strukturi građevine, sadrži i idejno-tehničko-tehnološko rješenje u skladu s posebnim propisima o zaštiti okoliša.

2010

26

46) Glavni projekt

Glavni projekt je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu i drugih zahtjeva prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji, posebnih propisa i tehničkih specifikacija. Glavni projekt ne smije u pogledu lokacijskih uvjeta biti u suprotnosti s idejnim projektom. Glavni projekt zajedno s građevinskom dozvolom odnosno potvrdom glavnog projekta dužan je investitor, odnosno njegov pravni sljednik trajno čuvati. Glavni projekt ovisno o vrsti građevine odnosno radova, sadrži: – arhitektonski projekt, – građevinski projekt, – elektrotehnički projekt, – strojarski projekt, – troškovnik projektiranih radova.

Glavni projekt za građevine na koje se odnosi obveza utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša prema posebnim propisima, sadrži i tehničko tehnološko rješenje. Ovisno o vrsti građevine glavni projekt sadrži i druge vrste projekata (geodetski projekt, projekt temeljenja, krajobrazni projekt i dr.). Projekti (arh.,građ.,el.,stroj.) moraju sadržavati i podatke iz elaborata koji su poslužili kao podloga za njihovu izradu, te projektirani vijek uporabe građevine i uvjete za njezino održavanje. Građevinski projekt mora sadržavati i geotehnički projekt za građevine za koje je potreban dokaz mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine u dijelu koji se odnosi na međusobno djelovanje građevine na temeljno tlo i stijenu a za koje je propisana revizija ovlaštenog revidenta. U slučaju da glavni projekt nije izradio projektant idejnog projekta, investitor je dužan projektantu idejnog projekta prije podnošenja zahtjeva za potvrdu glavnog projekta/građevinsku dozvolu dostaviti glavni projekt ili njegov dio radi davanja mišljenja o usklađenosti.U slučaju neusklađenosti, projektant idejnog projekta dužan je dostaviti mišljenje nadležnom upravnom tijelu/Ministarstvu koje izdaje potvrdu glavnog projekta/građevinsku dozvolu, građevinskoj inspekciji i komori. Projektant/glavni projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune glavnog projekta odgovoran je za cijeli projekt. Za predgotovljene dijelove građevine i opreme koji imaju certifikat o sukladnosti ili za koje je na drugi propisani način dokazano da su proizvedeni prema odredbama ovoga Zakona (tipski projekt), o čemu je Ministarstvo izdalo rješenje, nije potrebno to ponovno dokazivati u glavnom projektu. Može biti sastavni dio pojedinog projekta.

47) Izvedbeni projekt

1) Izvedbenim projektom razrađuje se tehničko rješenje dano glavnim projektom. Mora biti izrađen u skladu s glavnim projektom. 2) Na temelju izvedbenog projekta gradi se građevina. 3) Izvedbeni projekt nije obvezan za građenje zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2, zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m2 i jednostavnih građevina. 4) Izvedbeni projekt građevine sa svim ucrtanim izmjenama i dopunama sukladno stvarno izvedenim radovima (projekt izvedenog stanja) dužan je čuvati investitor, odnosno njegov pravni sljednik za sve vrijeme dok građevina postoji.

2010

27

48) Opremanje i označavanje projekta

Projekti, odnosno njihovi dijelovi moraju biti izrađeni na način koji osigurava njihovu jedinstvenost s obzirom na građevinu za koju su izrađeni (ime projektanta, tvrtka osobe registrirane za poslove projektiranja, naziv građevine, ime ili tvrtka investitora, datum izrade i dr.). Obvezni sadržaj i elemente projekta, način opremanja, uvjete promjene sadržaja, označavanja projekta, način i značenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba kao i način razmjene elektroničkih zapisa, u skladu s posebnim propisima, propisuje ministar pravilnikom.

49) Nostrifikacija projekta

Nostrifikacija je utvrđivanje usklađenosti idejnog projekta, glavnog projekta i izvedbenog projekta izrađenog prema stranim propisima s hrvatskim propisima i pravilima struke i mora se provesti neovisno o obilježjima građevine. Obveza nostrifikacije ne odnosi se na projekte izrađene prema propisima zemalja članica EU u dijelu u kojem su ti propisi usklađeni s hrvatskim propisima. Idejni projekt, glavni projekt i izvedbeni projekt, odnosno njihovi dijelovi moraju biti prevedeni na hrvatski jezik prije nostrifikacije. Uz prijevod na hrvatski jezik, idejni, glavni i izvedbeni projekt može zadržati izvorni tekst na stranom jeziku. Nostrifikaciju provodi ovlaštena pravna ili fizička osoba registrirana za poslove projektiranja; nakon toga sastavlja pisano izvješće, ovjerava projekt i izdaje potvrdu. U slučaju da projektu koji se nostrificira nedostaju dijelovi propisani ovim Zakonom, pravna osoba ovlaštena za nostrifikaciju može izraditi te dijelove projekta. Ovlaštenje za nostrifikaciju po prethodno pribavljenom mišljenju povjerenstva, daje i oduzima ministar. Potvrda o nostrifikaciji sadrži: 1. naziv i adresu ovlaštene pravne osobe, 2. ime ovlaštenog arhitekta odnosno ovlaštenog inženjera uposlenog u ovlaštenoj pravnoj osobi, 3. klasifikacijsku oznaku, urudžbeni broj i datum izdavanja ovlaštenja za nostrifikaciju, 4. ime odnosno naziv i adresu investitora, 5. ime odnosno naziv i adresu projektanta, 6. naziv, vrstu i lokaciju građevine te ostale oznake važne za njenu identifikaciju, 7. popis svih sastavnih dijelova projekta koji je nostrificiran, 8. popis hrvatskih i/ili inozemnih propisa i normi , 9. izjavu ovlaštene pravne osobe koja glasi: »Ovaj projekt jest usklađen s odredbama Zakona o gradnji, tehničkim propisima i hrvatskim normama«, 10. klasifikacijsku oznaku, urudžbeni broj i datum izdavanja potvrde te potpis i pečat ovlaštenog arhitekta odnosno ovlaštenog inženjera i potpis ovlaštenika i pečat ovlaštene pravne osobe.

50) Usklađivanje idejnog i glavnog projekta s posebnim propisima Idejni/glavni projekt prije podnošenja zahtjeva za izdavanje rješenja o uvjetima građenja/potvrde glavnog projekta/građevinske dozvole mora biti usklađen s prostornim planom/lokacijskom dozvolom, odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji, propisima donesenim na temelju Zakona i posebnih propisa, za što je odgovoran projektant.

51) Akti kojima se odobrava građenje

1. Bez akata – jednostavne građevine (Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima)

2010

28

2. Rješenje o uvjetima građenja – Zgrade do 400 m2 građevinske bruto površine i zgrade za isključivo poljoprivredne djelatnosti do 600 m2 građevinske bruto površine

3. Potvrda glavnog projekta – ostale građevine za koje potvrdu glavnog projekta izdaje nadležno upravno tijelo županije i velikog grada

4. Građevinska dozvola – građevine za koje lokacijsku i građevinsku dozvolu izdaje MZOPUG prema uredbi Vlade RH

5. Rješenje za građenje – prema Zakonu o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja koji vrijedi do 31.12.2012. Rješenje o uvjetima građenja i građevinska dozvola su upravni akti (upravni akt - postoje stranke u postupku i postoji mogućnost uvida; kod građevinske dozvole stranka u postupku je samo investitor).

52) Rješenje o uvjetima građenja

Zahtjev za izdavanje rješenja o uvjetima građenja u pisanom obliku podnosi investitor.

Zahtjevu za izdavanje rješenja o uvjetima građenja investitor prilaže: 1. tri primjerka idejnog projekta /može i glavni projekt/ čija je situacija prikazana na

odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi, odnosno kopiji katastarskog plana ako je u pitanju rekonstrukcija postojeće zgrade kojoj se ne mijenjaju vanjski tlocrtni gabariti.

2. posebne uvjete tijela državne uprave nadležnog za poslove kulturnih dobara za građevinu koja se nalazi u naselju ili dijelu naselja, koje je upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao kulturnopovijesna cjelina ili je građevina upisana u taj Registar kao kulturno dobro,

3. pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta ako je projekt izrađen prema stranim propisima,

4. dokaz da ima pravo graditi na zemljištu od kojeg će se formirati građevna čestica, odnosno na postojećoj građevini.

1) U postupku izdavanja rješenja o uvjetima građenja utvrđuje se: – da je idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom, – da je idejni projekt izrađen u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa, – da je građevna čestica uređena – mjesto i način priključenja na prometnu, komunalnu infrastrukturu i drugu infrastrukturu, – da su zahtjevu za izdavanje rješenja priloženi dokumenti 2) Nadležno upravno tijelo dužno je prije izdavanja rješenja o uvjetima građenja provesti očevid na građevnoj čestici. 3) Nadležno upravno tijelo poziva najkasnije u roku od osam dana od dana primitka urednog zahtjeva tijela i/ili osobe određene posebnim propisima na uvid u idejni projekt radi pribavljanja posebnih uvjeta i potvrda prema posebnim propisima. Uvidu u idejni projekt obvezno prisustvuje podnositelj zahtjeva i projektant.. 4) Idejni projekt je prilog i sastavni dio rješenja o uvjetima građenja, što na projektu mora biti naznačeno i ovjereno potpisom službenika i pečatom nadležnog upravnog tijela koje izdaje rješenje. Nadležno upravno tijelo dužno je pružiti strankama mogućnost uvida u idejni projekt.

Rješenje o uvjetima građenja odnosno rješenje o odbijanju zahtjeva za njegovo izdavanje dostavlja se investitoru s idejnim projektom, strankama i građevinskoj inspekciji.

2010

29

Prestaje važiti ako investitor ne pristupi građenju u roku od dvije godine od dana pravomoćnosti rješenja.

Važenje rješenja produžuje se na zahtjev investitora jednom za još dvije godine ako se nisu promijenili uvjeti u skladu s kojima je izdano.

Protiv rješenja koje je izdalo nadležno upravno tijelo može se izjaviti žalba ministarstvu.

53) Potvrda glavnog projekta

Zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta u pisanom obliku podnosi investitor.

Zahtjevu za izdavanje potvrde glavnog projekta investitor prilaže: 1. tri primjerka glavnog projekta s uvezanom preslikom teksta izvršne lokacijske

dozvole, 2. pisano izvješće o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola projekta potrebna, 3. pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji, ako je glavni projekt izrađen prema

stranim propisima, 4. elaborate o geotehničkim i drugim istražnim radovima, te tehnološke, prometne i

druge elaborate, ako su podaci iz tih elaborata poslužili za izradu glavnog projekta, 5. parcelacijski elaborat ovjeren od tijela nadležnog za državnu izmjeru i katastar

nekretnina i uz potvrdu nadležnog upravnog tijela koje je izdalo lokacijsku dozvolu, o usklađenosti s lokacijskim uvjetima za oblik i veličinu nove građevne čestice,

6. dokaz da ima pravo graditi na građevnoj čestici, odnosno u obuhvatu zahvata na kojem namjerava graditi, odnosno na postojećoj građevini.

7. ako je za organizaciju gradilišta potrebna privremena građevina, prilažu se tri primjerka gl.projekta i odgovarajući prilozi.

U postupku izdavanja potvrde glavnog projekta utvrđuje se: – da je glavni projekt izrađen u skladu s lokacijskom dozvolom, – da je glavni projekt izrađen u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i drugih propisa, – da je građevna čestica uređena – da su zahtjevu za izdavanje potvrde priloženi svi potrebni dokumenti – da je glavni projekt za privremenu građevinu izrađen u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i drugih propisa. Prestaje važiti ako investitor ne pristupi građenju u roku od dvije godine od dana izdavanja potvrde. Važenje potvrde produžuje se na zahtjev investitora jednom za još dvije godine ako se nisu promijenili uvjeti u skladu s kojima je izdana. Protiv potvrde koju je izdalo nadležno upravno tijelo može se izjaviti žalba ministarstvu.

54) Građevinska dozvola

Građevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo za zahvate u prostoru i građevine koje Vlada uređuje Uredbom, planirane na području dviju ili više županija, odnosno Grada Zagreba.

Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole investitor prilaže: 1. tri primjerka glavnog projekta s uvezanom preslikom teksta izvršne lokacijske

dozvole i posebnim uvjetima koji su sastavni dio lokacijske dozvole, 2. pisano izvješće o kontroli glavnog projekta, 3. pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji, ako je projekt izrađen prema stranim

propisima, 4. elaborate o geotehničkim i drugim istražnim radovima te tehnološke, prometne i

druge elaborate ako su podaci iz tih elaborata poslužili za izradu glavnog projekta,

2010

30

5. parcelacijski elaborat ovjeren od tijela nadležnog za državnu izmjeru i katastar nekretnina i uz potvrdu Ministarstva koje je izdalo lokacijsku dozvolu, o usklađenosti s lokacijskim uvjetima za oblik i veličinu nove građevne čestice,

6. dokaz da ima pravo graditi na građevnoj čestici, unutar obuhvata zahvata u prostoru, odnosno na postojećoj građevini.

7. ako je za organizaciju gradilišta potrebna privremena građevina, prilažu se tri primjerka gl.projekta i odgovarajući prilozi.

U postupku izdavanja građevinske dozvole utvrđuje se: – da je glavni projekt izrađen u skladu s lokacijskom dozvolom, – da je glavni projekt izrađen u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa, – da je građevna čestica ili područje obuhvata– da su pribavljene potvrde tijela i/ili osoba određenih posebnim propisima iz članka 208. stavka 3. ovoga Zakona, – da su zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole priloženi dokumenti – da je glavni projekt za privremenu građevinu izrađen u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i drugih propisa. Građevinska dozvola, odnosno rješenje o odbijanju izdavanja građevinske dozvole dostavlja se investitoru s glavnim projektom i građevinskoj inspekciji bez glavnog projekta. Građevinska dozvola prestaje važiti ako investitor ne pristupi građenju u roku od dvije godine od pravomoćnosti te dozvole. Važenje se produžuje na zahtjev investitora jednom za još dvije godine ako se nisu promijenili uvjeti utvrđeni u skladu kojima je izdana. Ministarstvo je dužno trajno čuvati glavni projekt i građevinsku dozvolu.

55) Dokazom da investitor ima pravo graditi u smislu ovoga Zakona – izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj prava građenja na građevnoj čestici ili građevini na kojoj se namjerava graditi, – ugovor ili odluka nadležne državne vlasti na temelju koje je investitor stekao pravo vlasništva, pravo građenja ili pravo služnosti, – ugovor o ortakluku sklopljen s vlasnikom nekretnine, čiji je cilj zajedničko građenje ili rekonstrukcija, – ugovor o koncesiji kojim se stječe pravo građenja, – pisana suglasnost vlasnika postojeće građevine u slučaju rekonstrukcije te građevine ako posebnim zakonom nije drukčije određeno, – pisana suglasnost fiducijarnog vlasnika dana dotadašnjem vlasniku nekretnine koji je investitor

56) Posebni slučajevi građenja Građenje u slučaju neposredne opasnosti U slučaju neposrednog ugrožavanja ljudi i dobara od prirodnih nepogoda ili ratnih i drugih razaranja, zbog opasnosti od tih događaja, za vrijeme i odmah nakon njihova prestanka, bez rješenja o uvjetima građenja, potvrde glavnog projekta odnosno građevinske dozvole mogu se graditi građevine, koje služe sprječavanju djelovanja tih događaja, odnosno otklanjanju štetnih posljedica. Mora se u roku od godine dana od prestanka djelovanja događaja ukloniti na temelju projekta uklanjanja takve građevine Ako se zadržava, mora se ishoditi odgovarajući akt u roku od dvije godine od prestanka djelovanja događaja. Obnavljanje oštećenih građevina

2010

31

Oštevena građevina se može neovisno o stupnju oštećenja vratiti u prvobitno stanje bez akta, ali u skladu s aktom na temelju koje je izgrađena, odnosno projektom postojećeg stanja građevine. U slučaju kada se radi o građevini upisanoj u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske potrebno je ishoditi dopuštenje prema posebnom zakonu.

56) Prijava početka ili nastavka građenja

1) Investitor je dužan Ministarstvu odnosno nadležnom upravnom tijelu, građevinskoj inspekciji i inspekciji rada, najkasnije u roku od osam dana prije početka građenja ili nastavka izvođenja građevinskih radova nakon prekida dužeg od tri mjeseca, pisano prijaviti početak građenja, odnosno nastavak radova. 2) Investitor zgrade za koju je izdano rješenje o uvjetima građenja dužan je najkasnije do dana početka radova imati pravomoćno rješenje o uvjetima građenja te glavni projekt i elaborat iskolčenja građevine izrađen u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima. 3) Investitor je dužan najkasnije do dana početka radova imati pravomoćnu građevinsku dozvolu/potvrdu glavnog projekta i elaborat iskolčenja građevine izrađen u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima. 5) U prijavi početka građenja investitor je dužan navesti izvođača i oznaku elaborata iskolčenja. 6) U slučaju prekida građenja investitor je dužan poduzeti mjere radi osiguranja građevine i susjednih građevina, zemljišta i drugih stvari.

57) Uređenje gradilišta

1) Gradilište mora biti osigurano i ograđeno radi sigurnosti prolaznika i sprječavanja nekontroliranog pristupa ljudi na gradilište. (2) Na gradilištu koje se proteže na velikim prostranstvima (željezničke pruge, ceste, dalekovodi i sl.) dijelovi gradilišta koji se ne mogu ograditi moraju biti zaštićeni određenim prometnim znakovima ili označeni na drugi način. (3) Ograđivanje gradilišta nije dopušteno na način koji bi mogao ugroziti prolaznike. (4) Gradilište mora biti označeno pločom koja obvezno sadrži ime, odnosno tvrtku investitora, projektanta, izvođača i osobe koja provodi stručni nadzor građenja, naziv i vrstu građevine koja se gradi, naziv tijela koje je izdalo akt na temelju kojeg se gradi, klasifikacijsku oznaku, urudžbeni broj, datum izdavanja i pravomoćnost toga akta, kao i naznaku da se radi o kulturnom dobru kada je predmetna građevina upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

58) Dokumentacija na gradilištu

1. rješenje o upisu u sudski registar, odnosno obrtnicu, 2. suglasnost za obavljanje djelatnosti građenja i ugovor o udruživanju izvođača 3. akt o imenovanju glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta, voditelja radova 4. akt o imenovanju nadzornog inženjera, odnosno glavnoga nadzornog inženjera, 5. rješenje o uvjetima građenja, potvrdu glavnog projekta, odnosno građevinsku

dozvolu s idejnim odnosno glavnim projektom, 6. izvedbene projekte s mišljenjem projektanta glavnog projekta i ovjerene od

revidenta, 7. izvješća revidenata o obavljenoj kontroli izvedbenog projekta ako je to propisano, 8. građevinski dnevnik, 9. dokaze o sukladnosti za ugrađene građevne proizvode, 10. elaborat iskolčenja građevine, 11. drugu dokumentaciju, dozvole i dopuštenja za koje je posebnim propisima propisana

obveza da je izvođač nakon početka građenja građevine mora imati na gradilištu.

2010

32

Izvođač na gradilištu zgrade čija građevinska (brutto) površina nije veća od 400m2 i zgade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (brutto) površina nije veća od 600m2 ne mora imati dokumentaciju:

2. suglasnost za obavljanje djelatnosti građenja, 6. izvedbene projekte s mišljenjem projektanta glavnog projekta i ovjerene od revidenta, 7. izvješća revidenata o obavljenoj kontroli izvedbenog projekta. Za jednostavne građevine mora imati samo 1,3 i 8.

59) Uporabna dozvola

Uporabnu dozvolu izdaje Ministarstvo odnosno nadležno upravno tijelo, nakon što se tehničkim pregledom utvrdi da je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno potvrđenim glavnim projektom, a osobito glede ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu. Građevine izvedene na temelju rješenja o uvjetima građenja se mogu početi koristiti nakon investitor nadležnom upravnom tijelu dostavi za tu zgradu završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine.

Protiv uporabne dozvole koju je izdalo nadležno upravno tijelo može se izjaviti žalba ministarstvu, a protiv one koju je izdalo ministarstvo nije dopuštena žalba.

Stranka u postupku izdavanja uporabne dozvole je investitor. Zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole investitor odnosno vlasnik građevine prilaže: – presliku izvršne građevinske dozvole odnosno potvrdu glavnog projekta, – podatke o sudionicima u gradnji, – pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine, – završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine.

Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole odbit će se rješenjem: – ako je građevina izgrađena bez građevinske dozvole, odnosno potvrde glavnog projekta, – ako je građevina izgrađena protivno građevinskoj dozvoli, odnosno potvrđenom glavnom projektu, – ako se u roku od devedeset dana od dana završetka tehničkog pregleda ne otklone nedostaci koji utječu na ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu prema ovom Zakonu, – ako je donesen zaključak kojim se dopušta obnova postupka izdavanja građevinske dozvole, – ako je u tijeku postupak poništenja građevinske dozvole, odnosno izmjene i dopune potvrde glavnog projekta po pravu nadzora, – ako je u tijeku postupak građevinske inspekcije koji se odnosi na obustavu građenja ili uklanjanje građevine, – ako građevina nije priključena na prometnu površinu i druge građevine i uređaje komunalne infrastrukture određene lokacijskim uvjetima, – ako privremene građevine izgrađene u okviru pripremnih radova, oprema gradilišta, neutrošeni građevinski i drugi materijal, otpad i sl. nisu uklonjeni, a zemljište na području gradilišta i na prilazu gradilišta nije dovedeno u uredno stanje.

Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo dužno je u roku od šezdeset, odnosno trideset dana, od dana primitka urednog zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole obaviti tehnički pregled građevine. Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo će izdati uporabnu dozvolu za izgrađenu građevinu u roku od trideset dana od obavljenoga tehničkog pregleda ako je utvrđeno da je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom odnosno potvrđenim glavnim projektom.

2010

33

Pokusni rad mora biti predviđen i obrazložen glavnim projektom (ako postoji potreba ispitivanja ispunjenja bitnih zahtjeva).Početak treba prijaviti ministarstvu odnosno nadležnom upravnom tijelu. Privremena uporabna dozvola se izdaje za građevinu za koju je utvrđen interes RH i vrijedi 90 dana. Uporabna dozvola za dio građevine mora biti predviđena glavnim projektom (ako je potrebno radi nastavka i dovršetka građenja ili ako se određeni dio građevine može početi koristiti prije dovršetka cijele građevine). Uporabna dozvola za složenu građevinu mora biti predviđena glavnim projektom i određena građevinskom dozvolom za određeni dio složene građevine. Složena građevina je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina.

60) Tehnički pregled, obveze investitora i nadzornog inženjera

Tehnički pregled provodi se u svrhu utvrđivanja je li građevina izgrađena u skladu s potvrdom glavnog projekta/građevinskom dozvolom i glavnim projektom koji je njezin sastavni dio i njegovim izmjenama i dopunama, a osobito glede ispunjenja bitnih zahtjeva. Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo dužno je u roku od šezdeset, odnosno trideset dana, od dana primitka urednog zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole obaviti tehnički pregled građevine. Tehnički pregled obavlja povjerenstvo koje osniva Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo. Način obavljanja tehničkog pregleda, sadržaj pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine i sadržaj završnog izvješća nadzornog inženjera propisuje ministar pravilnikom. (Pravilnik o tehničkom pregledu građevine 08/04) Tehničkom pregledu dužni su prisustvovati i svi sudionici u gradnji (i revident ako je zahtijevao kontrolu u određenoj fazi građenja), te povjerenstvu dati sve podatke, dokumente i izjave potrebne za obavljanje tehničkog pregleda. Investitor je dužan, najkasnije na dan tehničkoga pregleda, povjerenstvu za tehnički pregled dati na uvid: – dokumentaciju na gradilištu – geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgrađenu građevinu sukladan izdanom aktu koji je kao dio geodetskog elaborata, ovjerio katastarski ured, – isprave o sukladnosti, odnosno dokaza kvalitete. Projektant glavnog projekta dužan je na tehničkom pregledu dati mišljenje o usklađenosti izgrađene građevine ili njezinog dijela, s glavnim projektom koji je sastavni dio građevinske dozvole. Ako je revident u izvješću o obavljenoj kontroli glavnog projekta zahtijevao kontrolu dijela izvedbenog projekta odnosno pregled radova u određenoj fazi građenja, dužan je na tehničkom pregledu dati mišljenje o ispunjavanju tih zahtjeva. Izvođač je dužan sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine. Nadzorni inženjer dužan je sastaviti završno izvješće o izvedbi građevine.

2010

34

Rok za otklanjanje nedostataka bez izmjene/dopune građevinske dozvole odredit će povjerenstvo. Povjerenstvo zatim obavlja kontrolni pregled. O tehničkom i kontrolnom pregledu vodi se zapisnik (sastavlja ga predsjednik povjerenstva).

61) Pisane izjave izvođača i nadzora

Pisanu izjavu daje izvođač radova, o izvedenim radovima i uvjetima: – naziv građevine ili njezinog dijela i klasifikacijsku oznaku, urudžbeni broj i datum izdavanja građevinske dozvole po kojoj je građevina izgrađena, – podatke o izvođenim radovima i odgovarajućem glavnom i izvedbenom projektu ili njegovom dijelu, te podatke o imenovanju odgovornih osoba koje vode građenje odnosno pojedine radove i glavnog inženjera gradilišta, – izjavu o udovoljavanju uvjetima iz glavnog projekta odnosno izvedbenog projekta glede ispunjavanja bitnih zahtjeva i drugih uvjeta za građevinu, te lokacijskih uvjeta, – izvješće o izvođenju radova i ugrađivanju građevnih proizvoda i opreme u odnosu na tehničke upute za njihovu ugradnju i uporabu s uvjetima održavanja građevine s obzirom na izvedeno stanje građevine, ugrađene građevne proizvode, instalacije i opremu u odnosu na projektom predviđene uvjete, – izvješće o izmjenama tijekom građenja u odnosu na glavni projekt – očitovanje o eventualno neizvedenim radovima i drugim okolnostima tijekom gradnje, te o njihovom utjecaju na uporabljivost građevine, – druge podatke značajne za održavanje ovisno o vrsti građevine i izvedenim radovima (uvođenje u posao, zapisnik o primopredaji radova i dokumentacije i sl). Pisanu izjavu izvođača daju svi izvođači koji su sudjelovali u građenju. Završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine sadrži: – naziv građevine ili njezinog dijela s klasifikacijskom oznakom, urudžbenim brojem i datumom izdavanja građevinske dozvole po kojoj je građevina izgrađena, – podatke o imenovanju nadzornog inženjera i glavnog nadzornog inženjera, te podatke o nadziranim radovima i odgovarajućem izvedbenom projektu ili njegovom dijelu, – izjavu o usklađenosti građenja građevine s građevinskom dozvolom, projektima, Zakonom o gradnji i posebnim propisima, te izjavu o usklađenosti iskolčenja građevine s elaboratom iskolčenja i glavnim projektom, – izvješće o provedbi kontrolnih postupaka u pogledu ocjenjivanja sukladnosti odnosno dokazivanja kvalitete određenih dijelova građevine, – podatke o vođenju, objedinjavanju i pohrani građevinskog dnevnika. – očitovanje o manjkavostima odnosno nepravilnostima uočenim tijekom građenja kao i o nedostacima građenja i njihovom otklanjanju te o njihovom utjecaju na uporabljivost građevine, – izvješće o izmjenama tijekom izvođenja radova u odnosu na glavni projekt, te o izmjenama i dopunama građevinske dozvole, – izvješće o provedenom pokusnom radu ako je proveden, – izvješće o pokusnom opterećenju ako je proveden, – očitovanje o eventualno neizvedenim radovima koji su predviđeni glavnim projektom, a koji nemaju utjecaja na uporabljivost građevine, – druge podatke u svezi s nadzorom ovisno o vrsti građevine i izvedenim radovima (uvođenje u posao, primopredaja radova i dokumentacije i sl.). Završno izvješće nadzornog inženjera za obiteljsku kuću sadrži samo podatke koji se odnose na mehaničku otpornost i stabilnost te uštedu energije i toplinsku zaštitu. Završno izvješće nadzornog inženjera za jednostavnu građevinu sadrži samo podatke koji se odnose na mehaničku otpornost i stabilnost.

2010

35

62) Evidentiranje građevine u katastarskom operatu i zemljišnoj knjizi

Katastarski ured evidentira građevinu u katastarskom operatu ako je za tu građevinu izdan akt za uporabu.

Građevina za koju se ne izdaje akt za uporabu kat. ured evidentira u kat. operatu ako je za tu građevinu izdana potvrda nadležnog upravnog tijela da se za uporabu te građevine ne izdaje akt za uporabu. Građevina će se evidentirati u katastarskom operatu ako je u njemu formirana građevna (katastarska) čestica za građevinu koja se evidentira. Katastarski ured dostavlja akt za uporabu nadležnom sudu radi upisa građevine u zemljišnu knjigu.

63) Uporaba i održavanje građevine

Vlasnik građevine dužan je osigurati održavanje građevine tako da se tijekom njezinog trajanja očuvaju bitni zahtjevi za građevinu, unapređivati ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu te je održavati tako da se ne naruše svojstva građevine, odnosno kulturnog dobra ako je ta građevina upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. U slučaju oštećenja građevine zbog kojeg postoji opasnost za život i zdravlje ljudi, okoliš, prirodu, druge građevine i stvari ili stabilnost tla na okolnom zemljištu, vlasnik građevine dužan je poduzeti hitne mjere za otklanjanje opasnosti i označiti građevinu opasnom do otklanjanja takvog oštećenja.

64) Uklanjanje građevine

Uklanjanju građevine ili njezina dijela može se pristupiti samo na temelju dozvole za uklanjanje. Iznimno vlasnik građevine smije ukloniti bez dozvole za uklanjanje zgradu čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2, zgradu za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m2 i jednostavnu građevinu. Kod uklanjanja građevine ili njezina dijela stručni nadzor provodi se samo u odnosu na mehaničku otpornost i stabilnost, te higijenu, zdravlje i zaštitu okoliša. Zahtjev za izdavanje dozvole za uklanjanje građevine ili njezina dijela vlasnik građevine podnosi Ministarstvu, odnosno nadležnom tijelu u pisanom obliku i prilaže: 1. tri primjerka projekta uklanjanja građevine ili njezinog dijela, 2. dokaz vlasništva građevine, 3. potvrde tijela ili osoba određenih posebnim propisima ako se uklanjanjem može ugroziti javni interes (npr. zaštita i spašavanje ljudi, zaštita okoliša, zaštita građevina koje su kulturno dobro, zaštita komunalne i druge infrastrukture i dr.). Stranka u postupku je vlasnik građevine koja se uklanja, te susjed ako se time utječe na njegova stvarna prava. Projekt uklanjanja građevine ili njezina dijela sadrži: 1. nacrte, proračune i/ili druge inženjerske dokaze da tijekom uklanjanja neće doći do gubitka stabilnosti konstrukcije kojim bi se ugrozio život i zdravlje ljudi ili okoliš, 2. tehnički opis uklanjanja građevine ili njezina dijela i način zbrinjavanja građevnog otpada i uređenja građevne čestice nakon uklanjanja građevine ili njezina dijela, 3. proračun stabilnosti okolnog i drugog zemljišta i/ili okolnih i drugih građevina ako uklanjanje građevine ili način njezina uklanjanja utječe na stabilnost tog zemljišta i/ili ispunjavanje bitnih zahtjeva tih građevina.

2010

36

Projekt uklanjanja podliježe kontroli projekata u odnosu na mehaničku otpornost i stabilnost ako način uklanjanja i/ili uklanjanje građevine utječe na stabilnost okolnog i drugog zemljišta i/ili ispunjavanje bitnih zahtjeva okolnih i drugih građevina.

65) Rekonstrukcija građevine

Rekonstrukcija je izvođenje radova kojima se utječe na ispunjenje bitnih zahtjeva za postojeću građevinu i kojima se mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.). Za rekonstrukciju građevine za koju je izdano rješenje o izvedenom stanju/potvrda o izvedenom stanju, potrebno je ishoditi rješenje o uvjetima građenja/potvrdu glavnog projekta za cjelokupnu građevinu.

66) Složena građevina

Složena građevina je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina. Građevinska dozvola/potvrda glavnog projekta izdaje se za građenje jedne ili više cjelovitih građevina određenih lokacijskom dozvolom za složenu građevinu. Uporabna dozvola za složenu građevinu može se na zahtjev investitora izdati i prije dovršetka složene građevine za jednu ili više građevina od kojih se sastoji složena građevina. U tom slučaju uporabna dozvola izdaje se prema uvjetima određenim lokacijskom dozvolom. Izdavanje uporabne dozvole na ovaj način mora biti predviđeno glavnim projektom i određeno građevinskom dozvolom za određeni dio složene građevine.

67) Inspekcijski nadzor

Inspekcijski nadzor provode inspektori Ministarstva, Uprave za inspekcijske poslove. Poslove koji se odnose na prostorno uređenje obavljaju urbanistički inspektori, a one koji se odnose na gradnju obavljaju građevinski inspektori. 1) glavni urbanistički inspektor - diplomirani inženjer arhitektonske struke s najmanje deset godina radnog iskustva u struci, od čega tri godine u inspekciji i položenim stručnim ispitom 2) glavni građevinski inspektor - isto kao i gore samo može biti i građevinske struke 3) viši urbanistički/građevinski inspektor - diplomirani inženjer arhitektonske ili građevinske struke s najmanje deset godina radnog iskustva u struci i položenim stručnim ispitom 4) urbanistički / građevinski inspektor - diplomirani inženjer arhitektonske ili građevinske struke s najmanje pet godina radnog iskustva u struci i položenim stručnim ispitom 5) viši građevinski inspektor - diplomirani inženjer arhitektonske ili građevinske struke s najmanje deset godina radnog iskustva u struci i položenim stručnim ispitom 6) nadzornik za građenje s položajem građevinskog inspektora druge vrste zvanja može se rasporediti diplomirani inženjer građevinske struke, odnosno inženjer građevinske struke s najmanje tri godina radnog iskustva i položenim stručnim ispitom svi inspektori imaju službenu iskaznicu i znak. Ovlasti inspektora U postupku inspekcijskog nadzora inspektor je ovlašten: – zatražiti i pregledati isprave osoba nazočnih inspekcijskom nadzoru, – ući na gradilište i u građevine i pregledati ih

2010

37

– narediti investitoru odnosno izvođaču da u nužnom opsegu odstrani drveće, drugo raslinje, životinje i druge stvari ukoliko ometaju obavljanje pregleda, – pregledati poslovnu dokumentaciju – uzimati izjave od odgovornih osoba – zatražiti pisano od nadzirane osobe točne i potpune podatke i dokumentaciju potrebnu u inspekcijskom nadzoru, – utvrđivati činjenično stanje na vizualni način – zatražiti uzorkovanje i ispitivanje građevnog proizvoda putem ovlaštene osobe, – zatražiti pisano izvješće nadzirane osobe o poduzetim mjerama naređenim u inspekcijskom nadzoru Nadzirane osobe i tijela dužne su inspektoru omogućiti provedbu inspekcijskog nadzora i osigurati mu uvjete za neometan rad, dati na uvid i korištenje svu potrebnu dokumentaciju. Nadzirane osobe dužne su na traženje inspektora privremeno obustaviti rad postrojenja i poslovanje u nadziranoj građevini. Stranka u inspekcijskom postupku – jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i osoba ovlaštena za obavljanje poslova prostornog uređenja u inspekcijskom postupku urbanističkog inspektora, – sudionik u gradnji, vlasnik građevine, vlasnik nekretnine na kojoj se građevina gradi ili je izgrađena i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u inspekcijskom postupku građevinskog inspektora. Hitne mjere U slučaju neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi, druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu, građevinski inspektor može na temelju ovoga Zakona usmenim rješenjem narediti investitoru, odnosno vlasniku građevine i/ili izvođaču poduzimanje hitnih mjera radi osiguranja, odnosno zabraniti korištenje građevine ili njezinog dijela do izvršenja naredbe kada to ocijeni potrebnim. Pisani otpravak usmenog rješenja mora se otpremiti stranci u roku od osam dana od dana donošenja usmenog rješenja. Zatvaranje gradilišta i pečaćenje sredstava za rad U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor na licu mjesta naređuje zatvaranje gradilišta, posebnim službenim znakom i trakom s nazivom 'građevinksa inspekcija' i onemogućuje korištenje oruđa, strojeva i drugih sredstava za rad pečaćenjem. Nadzor građevinske inspekcije U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ima pravo narediti strankama: – otklanjanje nepravilnosti, – zabranu ugradbe građevnog proizvoda, – otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini, – obustavu daljnjeg građenja građevine, – uklanjanje izgrađene građevine ili građevine koja se gradi, – zabranu uklanjanja građevine, te – druge mjere određene ovim Zakonom.

68) Izgrađene građevine

Građevina izgrađena do 15. veljače 1968. godine smatra se izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole, odnosno drugoga odgovarajućeg akta nadležnoga upravnog tijela. Za izgrađenu građevinu na temelju građevinske dozvole, odnosno drugoga odgovarajućeg akta nadležnog tijela izdanog do 19. lipnja 1991. godine ne izdaje se uporabna dozvola.

2010

38

69) Nezakonito izgrađene zgrade

Nezakonito izgrađenom zgradom smatra se nova zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađen bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu, evidentirana na digitalnoj ortofoto karti (DOF5) u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske od 21. lipnja 2011., ako su do toga dana izvedeni: – svi građevinski i drugi radovi te ako se koristi ili se može koristiti ili – svi grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji, zidovi, odnosno stupovi s gredama i stropovi) sa ili bez krovišta i ako su u pogledu namjene, veličine i smještaja na čestici izgrađeni u skladu s prostornim planom koji važi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona. 1) ozakonjuje se nezakonito izgrađena zgrada koja je u pogledu namjene, veličine i smještaja na čestici izgrađena u skladu s prostornim planom koji važi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona 3) Na nezakonito izgrađenoj zgradi izgrađenoj protivno planu može se, protivno prostornom planu, ozakoniti najviše dvije etaže od kojih je druga potkrovlje, osim ako odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave nije određen veći broj etaža. Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na nezakonito izgrađenu zgradu, koja se nalazi u području koje je prostornim planskom dokumentacijom određeno kao: – površine izvan građevinskog područja u zaštićenom obalnom području mora u pojasu do 70 m, osim za nezakonito izgrađene zgrade isključivo stambene namjene i zgrade poljoprivrednog i obiteljskog gospodarstva, za koje podnositelji zahtjeva mogu dokazati da su ih stalno koristili za tu svrhu prije 21. lipnja 2011., – površine izvan građevinskog područja u nacionalnom parku, parku prirode i regionalnom parku, osim za nezakonito izgrađene zgrade unutar tradicijske naseobine, – planirani ili istraženi koridori i površine prometnih, elektroničkih komunikacijskih, energetskih i vodnih građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku te jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave, – površine javne i društvene namjene unutar građevinskih područja naselja za sadržaje upravnih, socijalnih, zdravstvenih, predškolskih, obrazovnih (osnovno, srednjoškolsko, visoko obrazovanje), kulturnih i vjerskih funkcija, osim za nezakonito izgrađene zgrade na tim površinama i u skladu s tom namjenom, – izdvojeno građevinsko područje izvan naselja koje je prostornim planom predviđeno za gospodarsku namjenu (proizvodnja, ugostiteljstvo i turizam, sport) i groblja, osim za nezakonito izgrađene zgrade unutar tog područja i u skladu s tom namjenom, – poljoprivredno zemljište kategorije osobito vrijedno obradivo (P1) i vrijedno obradivo (P2) zemljište, osim za nezakonito izgrađene zgrade poljoprivrednog i obiteljskog gospodarstva, za koje podnositelji zahtjeva mogu dokazati da su ih stalno koristili za tu svrhu prije 21. lipnja 2011., – gospodarska i zaštitna šuma te šuma s posebnom namjenom, – područje posebne zaštite voda, unutar zone sanitarne zaštite vode za piće, – eksploatacijsko polje mineralne sirovine. Nezakonito izgrađena zgrada se ne može ozakoniti ako se nalazi unutar arheološkog nalazišta ili zone, kulturno-povijesne cjeline upisane u Listu svjetske baštine ili ako je evidentirana, odnosno registrirana kao pojedinačno kulturno dobro, odnosno ako se nalazi unutar područja zaštićenih u kategorijama strogi rezervat, posebni rezervat, spomenik prirode, park-šuma i spomenik parkovne arhitekture. Nezakonito izgrađena zgrada se ne može ozakoniti, ako se nalazi na postojećoj površini javne namjene ili pomorskom dobru ili vodnom dobru.

2010

39

Nezakonito izgrađena zgrada ozakonjuje se donošenjem rješenja o izvedenom stanju. Zahtjevu za izdavanje rješenja o izvedenom stanju podnositelj zahtjeva prilaže: – geodetski elaborat za evidentiranje podataka o zgradama ovjeren od nadležnog katastarskog ureda i kojeg je prema pravilima koja uređuju topografsku izmjeru i katastar, izradila osoba ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu, – tri primjerka arhitektonske snimke, koju je izradio ovlašteni arhitekt, – dokaze o ispunjenom bitnom zahtjevu mehaničke otpornosti i stabilnosti izrađenima po ovlaštenom inženjeru građevinarstva, – uvjerenje policijske uprave/postaje o mjestu prijavljenog prebivališta do 21. lipnja 2011. za nezakonito izgrađene zgrade – dokaze u svrhu obračuna naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru (izvod iz zemljišne knjige ili drugi odgovarajući dokaz da ima pravo graditi – sudsko rješenje, ugovor, suglasnost suvlasnika, dokaze o vremenu građenja). – kada se u postupku izdavanja rješenja o izvedenom stanju utvrđuje oblik i veličina građevne čestice spajanjem cijelih katastarskih čestica na kojima se nalazi nezakonito izgrađena zgrada, ako su te čestice prema zemljišnoj knjizi vlasništvo iste osobe, zahtjevu se prilaže posebna geodetska podloga prema posebnom propisu. Arhitektonska snimka, ovisno o vrsti zgrade, sadrži: 1. Opći podaci o podnositelju zahtjeva i arhitektu 2. Lokacija zgrad i namjena 3. Arhitektonski opis 4. Iskaz površina i obračunske veličine zgrade 5. Nacrti u mjerilu 1:100, a iznimno u drugom primjerenom mjerilu, 6. Fotodokumentacija 7. Opis i stanje instalacija: 8. Opis stupnja završenosti i upotrebljivosti zgrade, 9. Podaci za obračun naknade za zadržavanje zgrade u prostoru Stranke u postupku: podnositelj zahtjeva, vlasnik zemljišta, susjed, jedinica lokalne samouprave. Rješenje o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu zgradu u skladu s planom donosi se kada: – su priloženi svi dokumenti, – je arhitektonska snimka u skladu s izvedenim stanjem zgrade, – zgrada ima pristup s prometne površine, – je plaćen komunalni doprinos i vodni doprinos, odnosno ako je plaćen prvi obrok – je plaćena naknada za zadržavanje nezakonite zgrade u prostoru, odnosno ako je

plaćen prvi obrok Nadležno upravno tijelo je dužno provesti očevid na građevnoj čestici. Rješenje o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu zgradu protivno planu donosi se kada: – su ispunjeni uvjeti – su javnopravna tijela koja prema posebnim propisima u postupku izdavanja lokacijske

dozvole utvrđuju posebne uvjete izdala potvrde da zgrada nije protivna posebnim propisima, i

– je suglasnost za donošenje rješenja o izvedenom stanju dala stranka u postupku donošenja tog rješenja koja je do 21. lipnja 2011. u vezi s nezakonito izgrađenom zgradom podnijela prijavu građevinskoj inspekciji ili je sudu podnijela tužbu u svrhu zaštite svojega vlasništva ili drugih stvarnih prava.

2010

40

Naknada se utvrđuje prema ocjeni utjecaja nezakonito izgrađene zgrade na prostor i uz primjenu općih korektivnih koeficijenata kojima se uzima u obzir odnos prema aktu kojim se odobrava građenje, usklađenosti s prostornim planom i svrsi građenja te zgrade i uz primjenu jediničnog iznosa za pripadajuću položajnu zonu u kojoj se nezakonito izgrađena zgrada nalazi.

70) Zakon o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja

Zakon se odnosi na građevine za koje se prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji izdaje lokacijska dozvola i potvrda glavnog projekta (upravni odjeli županija i velikih gradova). Zakon se ne odnosi na građevine za koje investitor ne raspolaže dokazom da ima pravo graditi, na građevine koje se namjeravaju graditi u zaštićenom području prirode i na građevine čije je građenje započeto ili su izgrađene bez odgovarajućeg akta. Po ovom Zakonu nije potrebna lokacijska dozvola, već se izdaje rješenje za građenje, te se građenju pristupa temeljem rješenja za građenje. Zahtjevu za donošenje rješenja za građenje prilaže se: 1. tri primjerka glavnog projekta, 2. dokaz o pravu građenja na građevnoj čestici/zemljištu, odnosno na postojećoj građevini, 3. elaborate o geotehničkim i drugim istražnim radovima, 4. pisano izvješće i potvrda o nostrifikaciji 5. pisano izvješće o kontroli ako je kontrola potrebna Nadležno tijelo je dužno pregledati dokumentaciju u roku od 5 dana, investitor može dopunit zahtjev u roku 8 dana. Glavni projekt mora biti izrađen u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji i propisima donesenim na temelju tog Zakona, te s posebnim uvjetima koje utvrđuju tijela državne uprave i pravne osobe s javnim ovlastima u postupku izdavanja lokacijske dozvole. Glavni projekt ovisno o vrsti građevine odnosno radova, sadrži i: – kopiju katastarskog plana, – posebnu geodetsku podlogu (situaciju) na kojoj je prikazan oblik i veličina građevne čestice, pristup na prometnu površinu i smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, – posebne uvjete. Glavni projekt mora biti izrađen tako da, ovisno o vrsti građevine odnosno radova, budu vidljivi sljedeći uvjeti: – vrsta radova (građenje nove građevine, građenje zamjenske građevine, rekonstrukcija postojeće građevine i sl.), – način uređenja građevne česticež – namjena građevine s brojem posebnih dijelova nekretnine koji su samostalne uporabne cjeline i/ili funkcionalnih jedinica – građevinska (bruto) površina podzemnog i nadzemnog dijela građevine – način osiguranja nesmetanog pristupa, kretanja, boravka i rada te mogućnosti jednostavne prilagodbe građevine osobama smanjene pokretljivosti, – način priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, – način ispunjavanja uvjeta mjera zaštite okoliša i zaštite prirode, – način ispunjavanja drugih uvjeta propisanih dokumentom prostornog uređenja i/ili posebnim uvjetima, – način ispunjavanja uvjeta važnih za građenje građevine (obveza uklanjanja postojećih građevina, sanacija terena građevne čestice, obveza ispitivanja tla i dr.),

2010

41

– način ispunjavanja uvjeta za građenje privremene građevine u funkciji organizacije gradilišta i rok za uklanjanje te građevine. Posebni uvjeti se utvrđuju prije postupka izdavanja rješenja (na zahtjev projektanta ili investitora) ili tijekom postupka na traženje nadležnog tijela. Posebni uvjeti koji se utvrđuju u postupku procjene utjecaja na okoliš, postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, vodopravni uvjeti i posebni uvjeti zaštite kulturnog dobra, utvrđuju se prije pokretanja postupka za izdavanje rješenja za građenje na zahtjev investitora. Rješenje za građenje treba izdati u roku od 45 dana ukoliko zahtjev za izdavanje sadrži propisane dokumente, a glavni projekt je u skladu s planom i posebnim uvjetima, te kompletiran. U skladu s rješenjem za građenje provodi se parcelacija građevinskog zemljišta u svrhu formiranja građevne čestice ako ta čestica u katastru nekretnina odnosno katastru zemljišta nije osnovana. Investitor može pristupiti građenju na temelju pravomoćnog rješenja za građenje s time da do dana početka građenja mora imati elaborat iskolčenja građevine i parcelacijski elaborat kojim se formira građevna čestica s potvrdom nadležnog tijela i potvrdom tijela nadležnog za poslove državne izmjere i katastar nekretnina ako građevna čestica u katastru nekretnina, odnosno katastru zemljišta nije osnovana, te izvedbeni projekt. Investitor može na vlastitu odgovornost i rizik pristupiti građenju na temelju konačnog rješenja za građenje. Ovaj Zakon primjenjuje se do 31.12.2012.godine.

71) Za koje objekte lokacijsku i građevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva?

Uredba o određivanju zahvata u prostoru i građevine za koje Ministarstvo izdaje lokacijsku i/ili građevinsku dozvolu: 1. Prometne građevine (autocesta, državna cesta, cestovni granični prijelaz, željeznička

pruga, aerodrom, morska luka, luka na unutarnjem plovnom putu, vodna građevina za plovidbu),

2. Energetske građevine (elektrana ≥ 20MW, dalekovod ≥ 220kV, međunarodni i magistralni cjevovod, podzemno skladište prirodnog plina, skladište nafte i skladište ukapljenog naftnog plina),

3. Vodne građevine (regulacijska i zaštitna vodna građevina,brana s akumulacijom ili retencijom, vodna građevina za melioracijsku odvodnju, vodna građevina za vodoopskrbu, građevina za melioracijsko navodnjavanje, vodna građevina za zaštitu voda),

4. Proizvodne građevine (građevina za proizvodnju izvora ionizirajućeg zračenja, kemikalija i kemijskih proizvoda, metala, nemetala, koksa, cementa, stakla i celuloze, rafineriju nafte, brodogradilište),

5. Ostale građevine (vojne građevine, županijski i regionalni centar za gospodarenje otpadom, građevine za proizvodnju i skladištenje eksploziva, građevine za koje je posebnim propisom određena obveza utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša).

za zahvate u prostoru i građevine za koje je posebnim propisom određena obveza utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša

72) Građevinski dnevnik

Građevinski dnevnik je dokument o tijeku gradnje kojim se dokazuje usklađenost izvođenja s projektima, propisima i normama.

2010

42

Zasebni građevni dnevnik može se voditi za pojedine tehničko-tehnološke dijelove građevine odnosno pojedine radove, podaci o zasebnom građevnom dnevniku se obvezno upisuju u dnevnik za cijelu građevinu. Vodi se u paricama (kopijama) koje uzima nadzorni inženjer, upis u dnevnik se ne smije brisati. Osim podataka o usklađenosti izvođenja i projekta, propisa, normi, osoba koja vodi dnevnik u dnevnik upisuje podatke o:

elaboratu o iskolčenju građevine i osobi koja je provela iskolčenje,

prispjeću i porijeklu gradiva, građevnih proizvoda, opreme s dokazima o uporabljivosti,

promjeni vremenskih i drugih uvjeta,

predloženim i poduzetim mjerama usklađivanja uvjeta za izvođenje radova,

obavljenim pregledima i dokazima kvalitete (prim. temeljenje, armatura, probne dionice itd.),

izmjenama i dopunama građevne dozvole,

promjenama sudionika u gradnji i promjenama tijeka izvođenja. Dnevnik vodi odgovorna osoba koja vodi gradnju, odnosno pojedine radove (glavni inženjer gradilišta, inženjer gradilišta i voditelj gradilišta). Nadzorni inženjer upisuje:

nalaz o usklađenosti iskolčenja s elaboratom i projektom, odobrava početak radova,

ocjene usklađenosti pregledanih izvedenih radova,

odobrava ili zabranjuje nastavak radova određuje način otklanjanja neusklađenosti. Revident, projektant, inspekcija unose podatke o obavljenom pregledu i nalazu.

73) Kontrola glavnog projekta

Kontrola glavnog projekta, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova mora se provesti s obzirom na: 1. Mehaničku otpornost i stabilnost 2. Zaštitu od buke 3. Uštedu energije i toplinsku zaštitu 4. Higijenu, zdravlje i zaštitu okoliša. Revident je dužan nakon što obavi kontrolu projekta sastaviti o tome pisano izvješće i ovjeriti dijelove projekta na propisani način.

Sadržaj, način i opseg obavljanja kontrole projekta, način i značenje ovjere kontroliranog projekta od strane revidenta, način izračuna naknade za obavljenu kontrolu, te popis građevina, odnosno radova za koje je obvezatna kontrola projekta i način verifikacije podataka značajnih za kontrolu tih građevina, odnosno radova propisuje ministar pravilnikom. Građevine za koje je obavezna kontrola glavnog projekta: 1. Mehanička otpornost i stabilnost

a) zgrade (konstrukcije raspona 10 m i više, razvijene građevinske (bruto) površine

800 m2 i više, visine 20 m i više),

b) industrijske i javne građevine (tornjevi, silosi, bunkeri, spremnici, otvorene kranske staze i hale, suhi dok i navoz u brodogradilištu, bazen i sličnu građevinu zapremine 300 m3 i više, sklonište osnovne i dopunske namjene, tribinu),

c) prometne građevine (nasip, usjek i zasjek visine 10 m i više, potporni zid visine 5 m i više, most konstrukcije raspona 12 m i više, žičaru i uspinjaču, tornjevi, lukobran i valobran),

2010

43

d) energetske građevine (dalekovod 110 kV i više, elektrane instalirane snagom 20 MW i više, magistralni i međunarodni naftovod i plinovod s opremom),

e) vodne građevine (brane s akumulacijama ili retencijskim prostorima i pripadajućim građevinama, vodne građevine za zaštitu voda kapaciteta većeg od 50 000 ekvivalentnih stanovnika, vodne građevine za vodoopskrbu kapaciteta zahvata većeg od 100 l/s, zaštitni nasip od poplave i nasip akumulacija visine 5 m i više),

f) podzemne građevine (tuneli i druge podzemne građevine),

g) ukopane građevine (pothodnik, instalacijski kanal), h) posebna temeljenja i sanacija klizišta (temeljenje na kesonima, bunarima, pilotima i

slično, klizišta površine 500 m2 i više).

2. Zaštita od buke

a) zgrade (razvijene građevinske (bruto) površine 800 m2 i više, s izvorom buke

ekvivalentne razine iznad 70 dBA u zgradi, odnosno 45 dBA izvan zgrade od opreme

te zgrade),

b) državna cesta,

c) željeznička pruga,

d) zračna luka.

3. Ušteda energije i toplinska zaštita

- zgrade razvijene građevinske (bruto) površine 800 m2 i više koje se griju na 120C i

više, koje se hlade na manje od 00C bez obzira na veličinu.

84) Bitni zahtjevi sa osvrtom na kontrolu projekta (sadržaj kontrole glavnog projekta)

1. Mehanička otpornost i stabilnost Provjerava se:

1. potpunost projekta,

2. koncepcija konstrukcije glede stabilnosti,

3. ispravnost odabira metode proračuna u projektu,

4. ispravnost odabira opterećenja u proračunima,

5. potpunost predvidivih djelovanja na konstrukciju koja su uzeta u proračun,

6. dimenzioniranje konstrukcije i njezinih dijelova,

7. računska točnost statičkog, dinamičkog, hidrauličkog i drugog pojedinačnog proračuna

analizom dobivenih rezultata i po potrebi provjerom kontrolnim računom,

8. proračun veličine pomaka koji mogu nastati uslijed predvidivih djelovanja na

konstrukciju i temeljno tlo,

9. utjecaj na susjedne građevine,

10. primjena tehničkih propisa,

11. ispravnost koncepcije temeljenja s obzirom na obilježja i nosivost tla,

12. dostatnost ispitivanja temeljnog tla.

2. Zaštita od buke

Provjerava se:

1. potpunost projekta,

2. koncepcija građevine i građevine za zaštitu od buke,

3. ispravnost odabira metode proračuna korištene u tehničkom elaboratu zaštite od

buke,

2010

44

4. računska točnost proračuna,

5. ispravnost odabira građevnih dijelova i njihovog dimenzioniranja,

6. primjena tehničkih propisa.

U području visokogradnje, kontrola glavnog projekta obuhvaća:

– zvučnu izolaciju razdjelnih zidova i stropova između susjeda,

– zvučnu izolaciju građevnih dijelova pročelja glede zaštite od vanjske buke,

– zaštitu od buke instalacija i opreme u građevini,

– zaštitu okoliša od buke koju stvaraju izvori unutar i izvan građevine,

– zaštitu od širenja vibracija ugrađenih instalacija i opreme u građevini,

– zaštitu od prevelike reverberacijske buke.

U kontroli glavnog projekta zračne luke, željezničke pruge i državne ceste osim navedene

kontrole, provjerava se i prikladnost odabrane metode predviđanja buke kao i prikladnosti

odabrane zaštite.

3. Ušteda energije i toplinska zaštita

Provjerava se:

1. toplinska zaštita

– potpunost projekta,

– koncepcija toplinske zaštite,

– ispravnost odabrane metode proračuna toplinske zaštite,

– računska točnost proračuna,

– ispravnost odabira građevnih dijelova i njihovog dimenzioniranja,

– primjena tehničkih propisa,

– građevne elemente glede koeficijenta prolaza topline, uključivo toplinske mostove,

– toplinska stabilnost građevnih elemanata u ljetnom razdoblju,

– difuzija vodene pare kroz vanjske dijelove građevine,

– kondenzacija vodene pare na unutarnjoj površini dijelova građevine,

– zaštita građevine od insolacije u ljetnom razdoblju.

2. ušteda energije

– potpunost projekta,

– računska točnost proračuna,

– primjena tehničkih propisa.

Zahtjevi za dodatnu kontrolu

Revident može zahtijevati obavljanje kontrole dijela izvedbenog projekta, prije početka izvođenja radova obuhvaćenih tim izvedbenim projektom. Revident može zahtijevati i obavljanje pregleda izvedenih radova u određenoj fazi gradnje.

85) Sadržaj izvješća o kontroli glavnog projekta

Izvješće o kontroli glavnog projekta sadrži: 1. ime, prezime i strukovni naziv revidenta, 2. predmet kontrole i naziv građevine odnosno njezinog dijela za koji je obavljena kontrola glavnog projekta s naznakom o obvezi provedbe potrebne kontrole ostalih dijelova glavnog projekta po drugim za te dijelove ovlaštenim revidentima, 3. naziv i sjedište odnosno ime, prezime i adresu investitora, 4. podatke o fizičkoj odnosno pravnoj osobi koja je izradila projekt te ime projektanta odnosno glavnog projektanta, 5. popis kontroliranih dijelova glavnog projekta, 6. popis propisa čija je primjena kontrolirana,

2010

45

7. izjavu revidenta o usklađenosti glavnog projekta sa Zakonom o gradnji i posebnim propisima u odnosu na bitne zahtjeve za građevinu koje je kontrolirao i očitovanje po svim točkama sadržaja za obavljenu kontrolu iz poglavlja III. ovoga Pravilnika, 8. datum i broj izvješća te potpis revidenta i njegov pečat ovlaštenog inženjera ili ovlaštenog arhitekta.

86) Suglasnost za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja

Izvođač može započeti obavljati djelatnost građenja samo ako ima suglasnost za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja Suglasnost izdaje Ministarstvo za građenje građevina, odnosno za izvođenje radova različite zahtjevnosti i vrijednosti, razvrstane u 7 skupina (skupine građevina A, B, C, D, E, F i G te skupine radova H i I). Ministarstvo vodi registar izdanih suglasnosti. Suglasnost se daje na rok od 5 godina od dana njezina davanja, a njezino važenje se na zahtjev izvođača može produžavati za 5 godina. Oduzimanje suglasnosti Suglasnost se oduzima ako: – je izvođač osuđen za kazneno djelo čija je priroda u vezi s obavljanjem djelatnosti građenja, – je prema presudi suda dužan naknaditi štetu nastalu nekvalitetnim izvođenjem radova čiji je iznos veći od 5 % ugovorene vrijednosti radova koje je izvodio, – osobe zaposlene kod izvođača dužne upotpunjavati i usavršavati znanje za obavljanje poslova graditeljstva ne ostvare propisani broj bodova u skladu s tim propisom, – izvođač ne plaća doprinos za mirovinsko i/ili zdravstveno osiguranje zaposlenika, – izvođač ne isplaćuje plaće zaposlenicima.

Građevine i radovi za koje nije potrebna suglasnost

- za građenje građevina, odnosno izvođenje radova čija ugovorena vrijednost ne prelazi 150.000,00 eura pri čemu vrijednost pojedinih radova ne prelazi 30.000,00 eura, niti za građenje, odnosno izvođenje: - zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m², - zgrade za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m², - jednostavnih građevina i radova za koje se prema posebnom propisu ne izdaje akt kojim se odobrava građenje.

88) Komunalno gospodarstvo

Pod komunalnim gospodarstvom podrazumijeva se obavljanje komunalnih djelatnosti, pru-žanje komunalnih usluga od interesa za fizičke i pravne osobe, te financiranje građenja i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture. Građenje objekta i uređaja komunalne infrastrukture za javne površine, nerazvrstane ceste, groblja i krematorije, te javnu rasvjetu financira se iz komunalnog doprinosa, proračuna jedinice lokalne samouprave, naknade za koncesiju, drugih izvora utvrđenih posebnim zakonom Građenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture i nabava opreme za opskrbu pitkom vodom, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda,financira se iz cijene komunalne usluge, naknade za priključenje, proračuna jedinice lokalne samouprave, naknade za koncesije, drugih izvora utvrđenih posebnim zakonom. Građenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture i nabava opreme za prijevoz putnika, za održavanje čistoće, odlaganje komunalnog otpada, tržnice na malo,financira se iz cijene

2010

46

komunalne usluge, proračuna jedinice lokalne samouprave, naknade za koncesije, drugih izvora utvrđenih posebnim zakonom. Komunalni doprinosi su novčana javna davanja koja se plaćaju za građenje i korištenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture. Komunalni doprinos je prihod jedinice lokalne samouprave. Jedinica lokalne samouprave ne plaća komunalni doprinos kada je investitor gradnje objekta i uređaja komunalne infrastrukture. Obveznik komunalnog gospodarstva može uz suglasnost jedinice lokalne samouprave i sam snositi troškove gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture te da mu se ti troškovi priznaju u iznos komunalnoga doprinosa, pod uvjetima utvrđenim pisanim ugovorom s jedinicom lokalne samouprave. Građevine izgrađene bez akta na temelju kojeg se može graditi ne smiju se priključiti na komunalnu infrastrukturu kao i građevine za koje je u tijeku postupak građevinske inspekcije. Komunalni doprinos obračunava se u skladu s obujmom, odnosno po m3 građevine koja se gradi na građevnoj čestici, a kod građevine koja se uklanja zbog građenja nove građevine ili kada se postojeća građevina dograđuje ili nadograđuje, komunalni se doprinos obračunava na razliku u obujmu u odnosu na prijašnju građevinu.

Jedinična vrijednost komunalnog doprinosa za obračun po m3 građevine koja se gradi određuje se za pojedine zone u gradu, odnosno općini. Ta je vrijednost najviša za prvu zonu i ne može biti viša od 10% prosječnih troškova gradnje m3 etalonske građevine u Republici Hrvatskoj, a taj podatak objavljuje ministar u čijem je djelokrugu komunalno gospodarstvo. Za otvorene bazene, otvorena igrališta i druge otvorene građevine komunalni se doprinos obračunava po m2 tlocrtne površine te građevine, pri čemu je jedinična vrijednost komunalnog doprinosa za obračun njezine površine po m2 izražena u kunama jednaka jediničnoj vrijednosti komunalnog doprinosa za obračun po m3 građevina u toj zoni.

89) Zakon o normizaciji

Zakon o normizaciji uređuje: - načela i ciljeve hrvatske normizacije, - osnivanje, ustrojstvo i djelatnost nacionalnoga normirnog tijela, - pripremanje, izdavanje i uporabu hrvatskih normi. Predmet normizacije je proizvod, proces ili usluga koju treba normirati.

Norma je dokument donesen konsenzusom (opće slaganje) i odobren od mjerodavnog tijela, koji za opću i višekratnu uporabu daje pravila, upute ili značajke za aktivnosti i njihove rezultate te jamči najbolji stupanj uređenosti u datim uvjetima. Međunarodna norma je norma dostupna javnosti koju je prihvatila koja međunarodna normizacijska/normirna organizacija (ISO - International standardization organization). Europska norma je norma dostupna javnosti koju je prihvatila koja europska normizacijska/normirna organizacija (CEN - Comite Europeen de Normalisation). Nacionalna norma je norma dostupna javnosti koju je prihvatilo nacionalno normirno tijelo određene države. Hrvatska norma (HRN) je norma dostupna javnosti koju je prihvatilo hrvatsko nacionalno normirno tijelo (HZN - Hrvatski zavod za norme).

2010

47

Ciljevi normizacije:

1. povećanje razine sigurnosti proizvoda i procesa, čuvanje zdravlja i života ljudi te zaštita okoliša

2. promicanje kvalitete proizvoda, procesa i usluga, 3. osiguranje svrsishodne uporabe rada, materijala i energije, 4. poboljšanje proizvodne učinkovitosti, ograničenje raznolikosti, osiguranje spojivosti

i zamjenjivosti, 5. otklanjanje tehničkih zapreka u međunarodnoj trgovini.

Vlada osniva hrvatsko nacionalno normirno tijelo koje obavlja sljedeće poslove: 1. priprema, prihvaća i izdaje norme i druge dokumente s područje normizacije 2. predstavlja hrvatsku normizaciju u međunarodnim i europskim normizacijskim

organizacijama 3.vodi registar hrvatskih normi 4. uređuje i izdaje norme 5. uspostavlja i održava baze podataka o normama 6. osigurava informacije o nacionalnim, europskim i međunarodnim normama 7. promiče uporabu hrvatskih normi

Hrvatske norme označavaju se pisanom oznakom HRN. Hrvatske se norme izdaju kao posebne publikacije i zaštićene su u skladu sa zakonom, nacionalnim propisima i međunarodnim propisima o autorskim pravima. Sva autorska prava i prava korištenja normi pripadaju hrvatskom normirnom tijelu. Sukladnost određenog proizvoda, procesa ili usluge s hrvatskom normom može se potvrditi izjavom o sukladnosti, potvrdom o sukladnosti ili oznakom sukladnosti.

90) Ugovor o djelu

Ugovorom o djelu se izvođač poduzetnik obvezuje obaviti određeni posao, a naručilac se obvezuje da mu za to plati naknadu. Nadmetanje -obvezuje naručitelja da sklopi ugovor s najnižim ponuđačem osim ako je tu obvezu isključio u pozivu za nadmetanje Obveze izvođača -dužan je upozoriti naručitelja na nedostatak materijala i sl inače sam odgovara -dužan je izvršiti obveze po pravilima struke i po rokovima određenim ugovorom -u suprotnom naručitelj može RASKINUTI ugovor Odgovornost za nedostatke -nakon obavljenog posla naručioc je dužan pregledati djelo i o nedostacima izvjestiti izvođača kako bi ih uklonio -sve što nije primjećeno , a moglo je biti prestaje biti odgovornost izvođača -ono što se nije moglo utvrditi odgovornost je izvođača 2 godine Obveza naručitelja -primiti izvedeno prema pravilima struke -isplatiti naknadu nakon pregleda i primanja Proračun s izričitim jamstvom -izvođač je dužan osigurati ugovorenu kvalitetu čak i ako izistkuje dodatne troškove -ako nije potpisan takav ugovor izvođač svejedno mora odmah upozoriti investitora na povećane troškove

2010

48

Rizik -nakon predaje-rizik je naručiteljev, osim ako je materijal izvođačev dok djelo nije gotovo naručitelj ima pravo raskinuti ugovor, ali je dužan isplatiti naknadu za uloženo vrijeme i novac

91) Ugovor o građenju

Ugovorom o građenju izvođač se obvezuje prema određenom projektu izgraditi u ugovorenom roku određenu građevinu na određenom zemljištu, ili na takvom zemljištu, odnosno na postojećoj građevini izvesti kakve druge građevinske radove, a naručitelj se obvezuje isplatiti mu za to određenu cijenu. Mora biti sklopljen u pisanom obliku.

Izvođač je dužan omogućiti naručitelju stalan nadzor nad radovima i kontrolu količine, kakvoće i sukladnosti ugrađenih proizvoda.

Za svako odstupanje od projekta izvođač mora imati pismenu suglasnost naručioca jer inače ne smije zahtjevati povećanje ugovorene cijene za radove što ih je izvršio bez te suglasnosti. Ovo se odnosi na hitne i nepredviđene radove za koje ima pravo na naknadu.

Cijena može biti određena po jedinici mjere ugovorenih radova (jedinična cijena) ili u ukupnom iznosu za cijelu građevinu (ukupno ugovorena cijena).

Ako su se povećale cijene elemenata na temelju kojih je određena cijena, izvođač ima pravo zahtijevati povećanje cijene radova: - više od 2% ako su izvršeni su radovi u roku, - više od 5% i radovi nisu izvršeni u roku, - više od 10% ako u ugovoru postoji odredba o nepromjenljivosti cijena. Izvođač može zahtijevati samo razliku u cijeni. Ako su se smanjile cijene elemenata na temelju kojih je određena cijena, naručitelj ima pravo na smanjenjenje cijene: - više od 2% i izvršeni radovi u roku - više od 10% ako u ugovoru postoji odredba o nepromjenljivosti cijena i radovi su izvršeni u roku. Naručitelj ima pravo na razmjerno sniženje cijene u slučaju kašnjenja radova. Ključ u ruke Ugovorena cijena obuhvaća sve nepredviđene radove i višak radova, a isključuje utjecaj manjka radova na ugovorenu cijenu. ODGOVORNOST IZVOĐAČA ZA SOLIDNOST GRAĐEVINE Izvođač odgovara za nedostatke u izradi građevine koji se tiču solidnosti, ako bi se ti nedostaci pokazali u vrijeme 10 GODINA od predaje i primitka radova. Isto vrijedi i za projektanta ako nedostatak potječe iz nedostatka u projektu. Uvjet je da naručioc prijavi nedostatke u roku od 6 mjeseci od kada ih primjeti. UGOVOROM se odgovornost NE smanjuje osim ako je investitor bio obavješten i inzistirao na takvoj izvedbi

92) Kad se može raskinuti ugovor?

Raskid ugovora zbog odstupanja od ugovorenih uvjeta - ako bi ugovorena cijena općenito ili zbog nepredviđenih radova morala biti znatno povećana, naručitelj može raskinuti ugovor; u tom slučaju, naručitelj je dužan isplatiti izvođaču odgovarajući dio cijene za već izvedene radove, te pravičnu naknadu za učinjene nužne troškove.

2010

49

93) Kada se izvođač oslobađa odgovornosti od nastalih šteta?

Izvođač se ne oslobađa odgovornosti ako je pri izvođenju određenih radova postupao po zahtjevima naručitelja. Ali ako je prije izvršenja određenog rada po zahtjevu naručitelja upozorio ovoga na opasnost od štete, njegova odgovornost se smanjuje, a prema okolnostima konkretnog slučaja može se i isključiti.

94) Odgovornost za nedostatke

Na odgovornost za nedostatke građevine primjenjuju se odgovarajuće odredbe ugovora o djelu. Prava naručitelja prema izvođaču zbog nedostataka prelaze i na sve kasnije stjecatelje građevine ili njezina dijela. Izvođač, projektant, nadzor odgovara za nedostatke bitnih zahtjeva za građevinu i zemljišta 10 godina od predaje radova ako potječu od izvođenja, projektiranja, nadzora. Izvođač odgovara za nedostatke zemljišta, koji bi se pokazali za vrijeme od deset godina od predaje i primitka radova, osim ako elaboratom o geotehničkim istražnim radovima ili drugom odgovarajućom ispravom nije utvrđeno da je zemljište podobno za građenje. Izvođač, projektant i nadzor su odgovorni ne samo prema naručitelju, nego i prema svakom drugom stjecatelju građevine i ta se odgovornost ne može ugovorom isključiti niti ograničiti.

Regresi

Kad su za štetu odgovorni izvođač, projektant i osoba koja obavlja nadzor, odgovornost svakog od njih određuje se razmjerno njihovoj krivnji.

95) Odgovornost za proizvod

-za neispravan proizvod odgovoran je proizvođač, uvoznik, a ako su nepoznati onda prodavatelj -odgovornost se ugovorom ne može ograničiti -odgovornost se umanjuje ako se dokaže da poznatim metodama znanosti i tehnike NIJE bilo moguće predvidjeti nedostatke, ako je korisnik neprimjereno koristio proizvod i ako proizvod nije bio namijenjen prodaji

96) Zakon o hrvatskoj komori arhitekata i inžinjera u graditeljstvu

Komora – samostalna organizacija koja čuva ugled, čast i prava ovl. arh. i ovl. inžinj. te skrbi da oni savjesno i u skladu sa zakonom obavljaju svoje poslove, promiče, zastupa i usklađuje njihove interese.

97) Zakon o općem upravnom postupku

- po ovom zakonu dužni su postupati DRŽAVNI ORGANI kada rješavaju o pravima, interesima građana, pravnih osoba i dr.

- primjenjuje se ako nema drugog zakona posebno za određenu oblast - organi su dužni omogućiti stranki što lakše ostvarivanje PRAVA ako nije protiv zakona

ili oštećuje treću osobu, te upozoriti stranku na njezina prava - prije svakog rješenja organi su dužni pružiti stranci mogućnost na SASLUŠANJE Pravomoćno rješenje je ono protiv kojeg se ne može izjaviti žalba niti pokrenuti upravni spor, a kojim stranka stječe neka prava ili joj se određuju obveze. To se rješenje može poništiti, ukinuti ili izmijeniti samo u slučajevima predviđenim zakonom. Protiv rješenja donesenog u prvom stupnju stranka ima pravo žalbe, osim ako nije drugačije propisano, a na drugi način osigurana zaštita prava i zakonitosti. Kada nema

2010

50

drugostupanjskog tijela, žalba protiv prvostupanjskog rješenja može se izjaviti samo ako je zakonom predviđeno, čime će se predvidjeti i nadležno tijelo. Protiv rješenja donijetog u drugom stupnju žalba nije dopuštena. Razlika između konačnosti i pravomoćnosti – konačnost znači da je postupak donošenja upravnog akta završen te nastupa bilo završetkom prvostupanjskog postupka, bilo završetkom drugostupanjskog postupka, dok pravomoćnost nastupa konzumiranjem tužbe (upravni spor). Vremenski, konačnost nastupa prije pravomoćnosti, ali se mogu i podudarati (rijetko). Konačnost NIKAD ne nastupa nakon pravomoćnosti. Razlika između pravomoćnosti i izvršnosti – izvršnost upravnog akta znači da je upravni akt u onoj fazi koja omogućava izvršenje njegovog dispozitiva, tj. ostvarenje izreke upravnog akta. Vremenski, izvršnost nastupa prije pravomoćnosti, ali se mogu i podudarati (odgoda izvršenja). Izvršnost i konačnost se u pravilu vremenski podudaraju, ali izvršnost može nastupiti i prije (žalba nema suspenzivno djelovanje) i nakon konačnosti (odgoda izvršenja). upravni akt je akt kojim državna tijela i organizacije u vršenju javnih ovlasti rješavaju o pravima i obvezama određenog pojedinca ili organizacije u kakvoj upravnoj stvari. podnesak –svaki zahtjev, prigovor, žalba , obrazac, molba – koje fizičke i pravne osobe podnose upravnom organu -sadržava: ime, adresu podnositelja, podaci organa kojemu se podnosi, predmet, objašnjenje zapisnik -o usmenoj raspravi, izjavama , važnijim radnjama -naziv organa koji obavlja radnju, mjesto, vrijeme, predmet, imena prisutnih stranaka i službenih osoba, tok rasprave, izjeve sudionika + priloženi dokumenti žalba -rok se računa od dana dostave rješenja

98) Uputstvo za izvršenje uredbe o uredskom poslovanju

akt - svaki pisani sastav kojim se pokreće, mijenja, zaustavlja neka radnja

službenog organa, uprave ili organizacija prilog - tablice, crteži , grafikoni koji pojašnjavaju sadržaj akta dokument - akt sa prilozima koji se odnose na određeni predmet pisarnica - posebno organizirana služba koja se bavi primanjem, razvrstavanjem i

arhiviranjem dokumenata - radnik koji prima akt neposredno od stranke odbit će nedovoljno taksiran akt - ako organ uprave ili organizacija nisu nadležni za uzimanje akta radnik će upozoriti

donosioca , a ako on inzistira primit će akt i napisati opasku o upozorenju

2010

51

45) Zakon o zaštiti okoliša

Zaštita okoliša je skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje opasnosti za okoliš, sprječavanje nastanka šteta, smanjivanje šteta nanesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete. Zahvat u okoliš je privremeno ili trajno djelovanje čovjeka koje bi moglo utjecati na okoliš, za koje je potrebno ishoditi odgovarajuće odobrenje za realizaciju. Sastavnice okoliša - zaštita tla, šumskog područja, zraka, vode, mora i prirode. Utjecaji opterećenja - zaštita od: buke, ionizirajućih zračenja i nuklearna sigurnost, štetnog utjecaja kemikalija, svjetlosnog onečišćenja, štetnog utjecaja GMO, te gospodarenje otpadom. Instrumenti zaštite okoliša: 1. Standardi kakvoće okoliša (sadrže granične vrijednosti pokazatelja za pojedine sastavnice okoliša i za posebno vrijedne, osjetljive ili ugrožene područne cjeline) 2. Tehnički standardi (određuju granične vrijednosti emisija u vezi s proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja, opreme, te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda) 3. Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš (procjenjuju se značajniji utjecaji na okoliš koji mogu nastati provedbom županijskog plana ili programa poljoprivrede, šumarstva, energetike, industrije, prometa itd., te razumne alternative za zaštitu okoliša; postupak strateške procjene završava izvješćem nadležnog tijela) 4. Procjena utjecaja zahvata na okoliš (procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš prije izdavanja lokacijske dozvole - stručno povjerenstvo razmatra očitovanja nositelja zahvata i donosi mišljenje o prihvatljivosti zahvata; nadležno tijelo donosi rješanje da li je potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš) 5. Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje (sadrži uvjete zaštite tla, vode, zraka, mora, te uvjete zaštite na radu; obvezni za sva postrojenja koja u radu mogu prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak, more i vode; zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole - idejni projekt s objedinjenim uvjetima, građevinske dozvole - pisano izvješće revidenta o ispunjenim objedinjenim uvjetima, uporabne dozvole - pokusni rad postrojenja kod tehničkog pregleda) 6. Sprečavanje velikih nesreća (za obavljanje djelatnosti u kojima se opasne tvari proizvode, prerađuju, skladište ili nastaju kao nusprodukt potrebna je suglasnost Ministarstva na Izvješće o sigurnosti) 7. Prostorni planovi (prilikom izrade moraju se uzimati u obzir udaljenosti između postrojenja i stambenih zona, javnih mjesta i ekološki značajnih područja, te korištenje dodatnih mjera radi izbjegavanja opasnosti za ljudsko zdravlje, materijalna dobra i okoliš) 8. Prekogranični utjecaj plana i programa, zahvata i postrojenja na okoliš 9. Mjere zaštite okoliša za zahvate za koje nije obvezna procjena utjecaja na okoliš 10. Sustav okolišnog upravljanja (omogućuje fizičkim i pravnim osobama uključenje u sustav EU za ekološko upravljanje - EMAS putem Agencije za zaštitu okoliša)

46) Studija utjecaja na okoliš

Studija utjecaja na okoliš je stručna podloga koja obuhvaća sve potrebne podatke, dokumentaciju, obrazloženja i opise u tekstualnom i grafičkom obliku, prijedlog ocjene prihvatljivosti zahvata u prostoru i mjere zaštite okoliša, te program praćenja stanja u prostoru. Popis zahvata za koje je obvezna procjena utjecaja zahvata na okoliš iz Uredbe o procjeni utjecaja na okoliš: - nadležnost Ministarstva:

2010

52

PRILOG I.

Postrojenja za proizvodnju i preradu nafte i prirodnog plina

Postrojenja za uplinjavanje ili ukapljivanje 500 t na dan

Elektrane i energane snage veće od 100 Mwel

Vjetroelektrane snage veće od 20 Mwel

Nuklearne elektrane i drugi nuklearni reaktori i postrojenja vezana za nuklearnu energiju

Postrojenja za proizvodnju sirovog željeza, čelika i ferolegura

Postrojenja za proizvodnju plemenitih i obojenih metala

Kemijska postrojenja za industrijsku proizvodnju

Proizvodnja biogoriva kapaciteta 100.000 t/god i više

Željezničke pruge od značaja za međunarodni promet s pripadajućim građevinama i uređajima

Gradnja aerodroma čija je poletno-sletna staza dužine 2.100 m i više

Gradnja autocesta

Gradnja državnih cesta duljine 2.000 m i više

Luke unutarnjih voda, plovni putovi, morske luke

Građevine za zbrinjavanje opasnog otpada i neopasnog otpada kapaciteta 100 t/dan i više

Županijski i regionalni centri za gospodarenje otpadom

Melioracijski sustavi, brane, postrojenja za obradu otpadnih voda

Međunarodni i magistralni cjevovodi za transport plina, nafte i naftnih derivata

Eksploatacija mineralnih sirovina

Dalekovodi, transformatorska i rasklopna postrojenja napona 220 kV i više, duljine 10 km i više

Igrališta za golf s pripadajućim građevinama itd.

PRILOG II.

Poljoprivreda, šumarstvo i akvakultura (gospodarenje vodama namijenjeno poljoprivredi, građevine za intenzivni uzgoj svinja kapaciteta, morska uzgajališta,slatkovodni ribnjaci)

Energetika (postrojenja za proizvodnju električne energije, pare i vruće vode snage veće od 10 MWel, hidroelektrane snage veće od 5 MWel, vjetroelektrane snage veće od 10 MWel, cjevovodi za prijenos nafte, plina, pare i vruće vode duljine 10 km i više..)

Proizvodnja i obrada metala

Industrijska prerada mineralnih sirovina

Kemijska industrija

Prehrambena industrija

Tekstilna, kožna, drvna i papirna industrija

Gumarska industrija

Infrastrukturni projekti (trgovački i prodajni centri građevinske bruto površine 50.000 m2 i više, športski i rekreacijski centri površine 10 ha i više, industrijske zone površine 5 ha i više itd.)

2010

53

Ostali projekti (punionice vode za piće, građevine za zbrinjavanje otpada, asfaltne baze nazivnog kapaciteta 100 t/sat i više, betonare nazivnog kapaciteta 30 m³/sat i više itd.)

Turizam i odmor (turističke zone površine 15 ha i veće izvan granica građevinskog područja naselja)

- nadležnost nadležnog upravnog tijela županije ili Grada Zagreba:

PRILOG III

Poljoprivreda, šumarstvo i akvakultura (obnavljanje ruralnih područja površine 10 ha i veće, pošumljavanje u svrhu prenamjene zemljišta površine 50 ha i veće, krčenje šuma u svrhu prenamjene zemljišta površine 10 ha i veće, građevine za intenzivan uzgoj peradi, stoke, slatkovodni ribnjaci)

Infrastrukturni projekti (parkirališta kao samostalni zahvati površine 2 ha i veće, kanali, nasipi i druge građevine za obranu od poplave i erozije obale, tramvajske pruge, ulične i podzemne željeznice - gradske – duljine 10 km i više, prigradske – duljine 15 km i više)

Ostali projekti (trkaće staze za motorna vozila i staze za ispitivanje motornih vozila površine 1 ha i veće)

Turizam i odmor (skijaške staze, liftovi i žičare i slične konstrukcije s pratećim građevinama površine 1 ha i veće, zabavni parkovi površine 5 ha i veće)

2010

54

2. TEHNIČKA REGULATIVA

1) Zakon o građevnim proizvodima

Zakonom se uređuju tehnička svojstva, ocjenjivanje sukladnosti i dokazivanje uporabljivosti građevnih proizvoda kao uvjeta za njihovo stavljanje na tržište, distribuciju i uporabu u mjeri potrebnoj za ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu. Građevni proizvod - bilo koja stvar koja je neovisno o načinu proizvodnje i stupnju prerade namijenjena za trajnu ugradnju u građevinu. Tehnička specifikacija: → usklađena tehnička specifikacija - usklađena europska norma, priznata nacionalna norma ili europsko tehničko dopuštenje → domaća tehnička specifikacija - norma na koju upućuje tehnički propis ili hrvatsko tehničko dopuštenje - nacionalna tehnička specifikacija - nacionalna norma ili nacionalno tehničko dopuštenje države članice EU - priznata nacionalna norma - norma države članice EU za koju je odobrena primjena kao usklađene europske norme - usklađena europska norma - europska norma pripremljena na temelju mandata Europske komisije i objavljena u službenom glasilu EU - hrvatsko tehničko dopuštenje - povoljna tehnička ocjena uporabljivosti građevnog proizvoda za određenu namjenu koja se temelji na ispunjavanju bitnih zahtjeva za građevinu za koju se proizvod rabi - europsko tehničko dopuštenje - tehničko dopuštenje koje je donijela ovlaštena pravna osoba članica Europske organizacije tijela za tehnička dopuštenja (EOTA) - građevni proizvod može se staviti na tržište, distribuirati i rabiti ako je dokazana njegova uporabljivost, ako je označen i popraćen tehničkim uputama - građevni proizvod je uporabljiv ako su njegova tehnička svojstva sukladna tehničkoj specifikaciji - tehnička dopuštenja donose se za građevne proizvode za koje ne postoje specifikacije/ norme/ tehnički propis ili znatno odstupaju od njih; tehničkim dopuštenjem utvrđuju se tehnička svojstva građevnog proizvoda, te se određuje način dokazivanja njegove uporabljivosti, radnje koje se provode u postupku ocjenjivanja sukladnosti njegovih tehničkih svojstava i isprava o sukladnosti kojom se dokazuje njegova uporabljivost - tehničko dopuštenje na prijedlog proizvođača, odnosno uvoznika donosi ovlaštena pravna osoba nakon ispitivanja tehničkih svojstava građevnog proizvoda koje se provodi prema smjernicama za tehničko dopuštenje ili prvim ispitivanjem tehničkih svojstava proizvoda i utvrđivanjem uporabljivosti tog proizvoda

2) Ocjenjivanje sukladnosti

- radnje ocjenjivanja sukladnosti: 1. početno ispitivanje tipa građevnog proizvoda (provodi proizvođač i ovlaštena pravna osoba) 2. ispitivanje uzoraka iz proizvodnje prema planu ispitivanja (proizvođač i ovlaštena pravna osoba) 3. ispitivanje slučajnih uzoraka iz proizvodnje (ovlaštena pravna osoba) 4. stalna tvornička kontrola proizvodnje (proizvođač) 5. početni nadzor tvornice i tvorničke kontrole (ovlaštena pravna osoba) 6. stalni nadzor, procjena i ocjenjivanje tvorničke kontrole (ovlaštena pravna osoba)

2010

55

- početnim nadzorom tvornice i tvorničke kontrole i stalnim nadzorom, procjenom i ocjenjivanjem tvorničke kontrole (5. i 6.) izdaje se potvrda o tvorničkoj kontroli proizvodnje Isprave o sukladnosti: → potvrda o sukladnosti (izdaje ovlaštena pravna osoba na zahtjev proizvođača, ovlaštenog zastupnika ili uvoznika koji snose troškove) → izjava o sukladnosti (izdaje proizvođač, ovlašteni zastupnik, uvoznik) - ispravama o sukladnosti dokazuje se da je nakon provedenih radnji ocjenjivanja sukladnosti u tom postupku potvrđena sukladnost građevnog proizvoda s tehničkom specifikacijom, da se proizvod može rabiti i staviti na tržište - tehničke upute - proizvođač/ovlašteni zastupnik/uvoznik mora prije stavljanja na tržište, odnosno uporabe proizvoda izraditi tehničke upute i proizvod označiti oznakom sukladnosti; moraju sadržavati prijepis izjave o sukladnosti, podatke značajne za čuvanje, transport i uporabu građevnog proizvoda, moraju biti pisane na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, mora biti naveden rok uporabe, a može sadržavati i nacrte i ilustracije - oznaka sukladnosti - koristi se samo za građevne proizvode za koje je izdana izjava o sukladnosti CE - sukladnost s europskom tehničkom specifikacijom C - sukladnost s hrvatskom tehničkom specifikacijom

3) Sustavi cjenjivanja sukladnosti

Sustavi ocjenjivanja sukladnosti: 1, 1+, 2, 2+, 3 i 4 - potvrda o sukladnosti - 1, 1+ - potvrda o tvorničkoj kontroli prizvodnje - 2, 2+ - izjava o sukladnosti - 1, 1+, 2, 2+, 3 i 4

P = potvrda o sukladnosti I = izjava o sukladnosti • označava radnju koju je obvezan provesti ili provoditi proizvođač odnosno ovlaštena osoba u pojedinom sustavu ocjenjivanja sukladnosti a)

ovlaštena osoba izdaje potvrdu o tvorničkoj kontroli proizvodnje

ISPRAVA O SUKLADNOSTI

SUSTAV OCJENJIVANJA SUKLADNOSTI

radnju provodi proizvođač radnju provodi ovlaštena osoba

stalna tvornička kontrola

proizvodnje

ispitivanje uzoraka iz proizvodnje

prema utvrđenom

planu ispitivanja

početno ispitivanje

tipa građevnog proizvoda

početno ispitivanje

tipa građevnog proizvoda

početni nadzor

tvornice i početni nadzor

tvorničke kontrole

proizvodnje

stalni nadzor,

procjena i ocjenjivanje

tvorničke kontrole

proizvodnje

ispitivanje slučajnih uzoraka uzetih iz

proizvodnje iz

propisanih skupina

P + I

1+ • • • • •

1 • • • •

I

2+ • • • • a)

• a)

2 • • • a)

3 • •

4 • •

2010

56

- objasniti izjavu o sukladnosti za beton: C12/15 D31.5 S2 Cl 0.40 X0 C12/15 - klasa betona D31.5 - maksimalno zrno agregata S2 - klasa slijeganja Cl 0.40 - udio klorida X0 - razred otpornosti prema razredima izloženosti

4) Zakon o općoj sigurnosti proizvoda

- propisuju se opći sigurnosni zahtjevi za proizvode, obveze proizvođača i distributera, informiranje javnosti, poticanje mjera, nadzor nad ispunjavanjem propisanih zahtjeva - svrha - osigurati da se na tržište stave samo sigurni proizvodi - siguran proizvod - bilo koji proizvod koji u normalno ili razumno predvidivim uvjetima uporabe ne predstavlja nikakav rizik ili samo najmanji rizik spojiv s uporabom proizvoda te koji se smatra prihvatljivim i sukladnim s visokom razinom sigurnosti i zdravlja ljudi - opasan proizvod - svaki koji nije siguran

5) Pravilnik o tehničkim dopuštenjima za građevne proizvode

- područje proizvoda - građevinarstvo - proizvodi - geotekstil, prometna oprema, podne obloge, agregati, proizvodi za cestogradnju, cijevi, spremnici, hidroizolacije, dilatacijske naprave, predgotovljeni elementi itd.

6) Zakon o akreditaciji

Akreditacija je postupak kojim neovisno akreditacijsko tijelo službeno potvrđuje pravnoj ili fizičkoj osobi da je sposobna provoditi poslove ocjenjivanja sukladnosti. Potvrda o akreditaciji - dokument na temelju kojeg se potvrđuje osposobljenost za obavljanje određenih poslova na području ocjenjivanja sukladnosti. Akreditacijsko tijelo obavlja: – akreditiranje ispitnih i umjernih laboratorija, – akreditiranje pravnih ili fizičkih osoba za potvrđivanje proizvoda, sustava upravljanja i osoba, – akreditiranje pravnih ili fizičkih osoba koje obavljaju tehnički nadzor, – druga ocjenjivanja ili potvrđivanja osposobljenosti za provođenje postupaka sukladnosti. Dodijeljena akreditacija vremenski je ograničena.

7) Zakon o mjeriteljstvu

Zakonom se uređuje djelokrug tijela te ovlaštenih pravnih i fizičkih osoba u mjeriteljstvu, sustav točnih i međusobno spojivih mjerenja, sustav mjernih jedinica, mjerni etaloni, utvrđivanje mjeriteljskih zahtjeva za mjerila u zakonskom mjeriteljstvu, stavljanje mjerila na tržište i uporabu, ovjeravanje mjerila, mjeriteljski zahtjevi za pretpakovine, mjeriteljski nadzor i inspekcija. Zakonsko mjeriteljstvo je dio mjeriteljstva uređen zakonom i drugim propisima u cilju uspostave povjerenja u rezultate mjerenja u području primjene zakonitih mjerenja. Temeljno mjeriteljstvo je dio mjeriteljstva koje istražuje stalnice prirodnih pojava i čiji je zadatak uspostava državnih etalona mjernih jedinica međunarodnog sustava jedinica, uspostava sljedivosti i jedinstvenosti mjerenja u Republici Hrvatskoj usporedbom s međunarodnim etalonima te razvoj novih mjernih metoda. Etalon je tvarna mjera, mjerilo, referencijska tvar ili mjerni sustav namijenjen za određivanje, ostvarivanje, čuvanje ili obnavljanje neke jedinice, jedne ili više vrijednosti kakve veličine da bi mogao poslužiti kao referencija.

2010

57

Državni etalon je referentni etalon priznat odlukom mjerodavnog tijela utvrđenog zakonom da bi služio kao osnova za dodjeljivanje vrijednosti drugim etalonima određene veličine u Republici Hrvatskoj. Referentni etalon je etalon koji općenito ima najveću mjeriteljsku kakvoću na danom mjestu ili u danoj organizaciji iz kojeg se izvode mjerenja koja se provode na tom mjestu. Umjeravanje je skup postupaka kojima se u određenim uvjetima uspostavlja odnos između vrijednosti veličina koje pokazuje neko mjerilo ili mjerni sustav, ili vrijednosti koje prikazuje neka tvarna mjera ili neka referencijska tvar i odgovarajućih vrijednosti ostvarenih etalonima. - poslove zakonskog mjeriteljstva obavljaju: 1. Državni zavod za mjeriteljstvo (DZM), 2. Hrvatski mjeriteljski institut (HMI), 3. ovlaštene pravne osobe, 4. ovlašteni servisi, 5. pravne osobe koje obavljaju poslove nacionalnoga umjernog laboratorija. - DZM - rješava u upravnim stvarima iz područja mjeriteljstva, priprema nacrte zakona iz područja mjeriteljstva, donosi podzakonske akte za provođenje zakona, ovlašćuje pravne osobe za provedbu postupaka potvrđivanja sukladnosti mjerila i pretpakovina, provodi ispitivanje pretpakovina i boca kao mjernih spremnika, provodi ovjeravanja zakonitih mjerila, provodi službena mjerenja, nadzire zakonitost rada ovlaštenih pravnih osoba, ovlaštenih servisa i korisnika zakonitih mjerila itd. - HMI - proglašava državne etalone, obavlja upravne i stručne poslove u vezi s državnim etalonima i usklađuje rad nacionalnih umjernih laboratorija, ostvaruje, čuva i održava državne mjerne etalone i osigurava njihovu sljedivost prema međunarodnim etalonima, obavlja poslove istraživanja i razvoja u području temeljnog mjeriteljstva, obavlja poslove nacionalnih umjernih laboratorija itd. - ovlaštene pravne osobe - ispituju usklađenost mjerila s propisima, ovjeravaju zakonita mjerila, vode evidenciju ovjerenih zakonitih mjerila - ovlašteni servis za pripremu mjerila - pregledava, popravlja i ispituje zakonita mjerila i/ili mjerne sustave radi pripreme za ovjeravanje

8) Pravilnik o nadzoru građevnih proizvoda

- inspekcijski nadzor građevnih proizvoda u okviru svojih nadležnosti provode gospodarski inspektor Državnog inspektorata i građevinski inspektor Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva

9) Tehnički propis za betonske konstrukcije

- propisuju se tehnička svojstva za betonske konstrukcije u građevinama u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu, zahtjevi za projektiranje, izvođenje radova na izradi, uporabljivost, održavanje i drugi zahtjevi za betonske konstrukcije, te tehnička svojstva i drugi zahtjevi za građevne proizvode namijenjene ugradnji u betonsku konstrukciju - s obzirom na način armiranja betonska konstrukcija može biti od: nearmiranog betona, armiranog betona ili od prednapetog betona - s obzirom na težinu betona betonska konstrukcija može biti konstrukcija s: laganim, običnim ili teškim betonom - građevni proizvodi: cement, agregat, dodatak betonu, dodatak mortu za injektiranje natega, voda, beton, čelik za armiranje, čelik za prednapinjanje, armatura, predgotovljeni betonski elementi, proizvodi za zaštitu i popravak BK i drugi građevni proizvodi - beton - građevni proizvod sastavljenj od cementa, agregata, dodatka betonu i vode Tehnička svojstva BK - moraju biti takva da se ispune bitni zahtjevi (mehanička otpornost i stabilnost, otpornost na požar) i drugi zahtjevi određeni posebnim propisima

2010

58

Građevni proizvodi - proizvode se u tvornicama izvan gradilišta (moraju imati ispravu o sukladnosti), iznimno beton, armirani beton i predgotovljeni elementi na gradilištu za potrebe gradilišta (mora biti dokazana uporabljivost u skladu s projektom i TPBK Projektiranje BK - građevina mora ispunjavati bitne zahtjeve za uporabni vijek od min.50 godina - građevinski projekt - projekt betonske konstrukcije - sastavni dio glavnog projekta mora sadržavati: 1. tehnički opis (namjena, uporaba građevine, utjecaj okoliša, podatke iz elaborata, opis BK i temeljenje, opis načina izvođenja BK i ugradnje građevnih proizvoda) 2. proračun nosivosti i uporabljivosti (predviđena djelovanja i utjecaji na građevinu, podaci o temeljnom tlu i seizmičnosti, proračun nosivosti i uporabljivosti za predviđena djelovanja i utjecaje za faze gradnje i uporabe) 3. program kontrole i osiguranja kvalitete (svojstva koja moraju imati građevni proizvodi, ispitivanja i postupci dokazivanja uporabljivosti građevnih proizvoda, te nosivosti i uporabljivosti BK, uvjeti građenja) Izvođenje i uporabljivost BK - pri izvođenju izvođač je dužan držati se projekta BK i tehničkih uputa za ugradnju i uporabu građevnih proizvoda, te odredaba TPBK Održavanje BK - tako da se tijekom trajanja održe tehnička svojstva i ispunjavaju zahtjevi određeni projektom i TPBK, te drugi bitni zahtjevi; podrazumijeva redovite preglede, izvanredne preglede nakon izvanrednih događaja ili po zahtjevu inspekcije, izvođenje radova kojima se konstrukcija zadržava ili vraća u stanje određeno projektom Prilozi: A - beton B - armatura, čelik za armiranje i čelik za prednapinjanje C - cement D - agregat E - dodatak betonu i dodatak mortu za injektiranje natega F - voda G - predgotovljeni betonski elementi H - proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak BK I - projektiranje BK u skladu s hrvatskim normama J - izvođenje i održavanje BK A - beton - sustav ocjenjivanja sukladnosti 2+ a) projektirani beton - u projektu specificiran razred čvrstoće b) beton zadanog sastava c) normirani beton zadanog sastava - b) i c) proizvode se samo do C16/20 (nearmirani elementi na gradilištu) - svojstva očvrsnulog betona - specificirana u projektu BK, svojstva svježeg betona - specificira izvođač, kad je potrebno i u projektu - potvrđivanje sukladnosti provodi se 2x godišnje (na temelju rezultata nadzora tvorničke kontrole proizvodnje, ocjene rezultata ispitivanja proizvođača i rezultata ispitivanja tlačne čvrstoće betona na slučajno uzetim uzorcima) B - armatura, čelik za armiranje i čelik za prednapinjanje - 1+ (čelik za arm.) a) armatura za AB konstrukcije, od čelika za armiranje b) armatura za PB konstrukcije, od čelika za prednapinjanje i čelika za armiranje C - cement - 1+ a) cement opće namjene b) cement sa zgurom niskih početnih čvrstoća c) cement opće namjene niske topline hidratacije d) posebni cement vrlo niskih toplina hidratacije e) bijeli cement f) sulfatno otporni cement g) aluminatni cement

2010

59

- tehnička svojstva specificiraju se u projektu BK D - agregat - 2+ - agregat i punila s gustoćom zrna > 2000 kg/m3, lagani agregat i lagana punila s gustoćom zrna < 200 kg/m3 - sitni agregat, krupni agregat i nefrakcioni agregat E - dodatak betonu i dodatak mortu za injektiranje natega - kemijski dodaci: plastifikator, superplastifikator, dodatak za zadržavanje vode, ubrzivač vezivanja, ubrzivač očvršćavanja, usporivač vezivanja, dodatak za vodonepropusnost, usporivač vezivanja/plastifikator, usporivač vezivanja/superplastifikator, ubrzivač vezivanja/ plastifikator, ubrzivač vezivanja mlaznog betona/bez sadržaja alkalija, dodatak za kontrolu konzistencije mlaznog betona, dodataka za poboljšanje veze slojeva mlaznog betona, dodatak za betoniranje pri niskim temperaturama - mineralni dodaci: tip I (punila/fileri, pigmenti) 2+ tip II (leteći pepeo, silicijska prašina) 1+ - tehnička svojstva specificiraju se u projektu betona F - voda - potvrđivanje prikladnosti - nije potrbno provoditi za vodu iz vodovoda - kontrola vode - u betonari prije prve uporabe i kod promjene u sastavu G - predgotovljeni betonski elementi a) konstrukcijska uporaba (element djelomično predgotovljene BK, element predgotovljene BK ili zasebna građevina) b) nekonstrukcijska uporaba (npr. rubnjak, cijevi za dvodnju, kanal, okno, poklopac) H - proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak BK a) sustavi površinske zaštite b) proizvodi i sustavi za konstrukcijski nekonstrukcijski popravak c) konstrukcijska ljepila d) proizvodi za injektiranje betona e) proizvodi za sidrenje armature f) proizvodi za zaštitu armature od korozije I - projektiranje BK u skladu s hrvatskim normama - projektiranje BK, osnove proračuna i djelovanja na konstrukcije, geotehničko projektiranje, projektiranje konstrukcija otpornih na potres J - izvođenje i održavanje BK - uporabljivost BK - ispitivanje pokusnim opterećenjem: a) mostovi raspona > 15m b) tribine u sportskim građevinama i dvoranama razne namjena c) krovne konstrukcije raspona > 30m d) BK koje se prvi put izvode novim tehnološkim postupkom - održavanje - redoviti pregledi: a) 10 god. - zgrade javne i stambene namjene b) 2 god. - mostovi c) 5 god. - industrijske, prometne, infrastrukturne građevine

10) Tehnički propis za cement za betonske konstrukcije

- propisuju se tehnička svojstva i drugi zahtjevi za cemente koji se ugrađuju u BK, te način potvrđivanja sukladnosti cementa - u BK u kojima postoji opasnost od korozije ne smiju se ugrađivati cementi vrste CEM III/C, CEM IV i CEM V Prilog 1 - Tehnička svojstva i drugi zahtjevi, te način potvrđivanja sukladnosti

2010

60

11) Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama

Propisuju se: – tehnički zahtjevi glede racionalne uporabe energije i toplinske zaštite koje treba ispuniti prilikom projektiranja i građenja novih zgrada, te tijekom uporabe postojećih zgrada koje se griju na unutarnju temperaturu višu od 12°C, – tehnički zahtjevi glede racionalne uporabe energije i toplinske zaštite koje treba ispuniti prilikom projektiranja rekonstrukcije postojećih zgrada koje se griju na unutarnju temperaturu višu od 12°C, – ostali tehnički zahtjevi za racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu u zgradama, – tehnička svojstva i drugi zahtjevi za građevne proizvode koji se ugrađuju u zgradu u svrhu racionalne uporabe energije i toplinske zaštite i ocjenjivanje sukladnosti tih proizvoda s navedenim zahtjevima, – sadržaj projekta zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije za grijanje i hlađenje te toplinsku zaštitu, – sadržaj Iskaznice potrebne toplinske energije za grijanje i toplinske energije za hlađenje zgrade, – održavanje zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu. Za zgrade za koje nije predviđeno grijanje ili koje se griju do 12°C moraju se, u skladu s namjenom zgrade, pri projektiranju i građenju novih odnosno projektiranju rekonstrukcije i rekonstrukcije postojećih, ispuniti zahtjevi koji se odnose na: – toplinsku zaštitu zgrade tijekom ljeta, – sprječavanje nastajanja građevinske štete (npr. zbog kondenzacije vodene pare). Propis se ne primjenjuje na: 1. zgrade koje imaju predviđeni vijek uporabe ograničen na dvije godine i manje, 2. privremene zgrade za potrebe organizacije gradilišta, 3. staklenike u poljoprivredi, 4. radionice, proizvodne hale, industrijske zgrade i druge gospodarske zgrade koje se, u skladu sa svojom namjenom, moraju držati otvorenima više od polovice radnog vremena ako nemaju ugrađene zračne zavjese, 5. šatore i slične privremene građevine, koje se mogu višekratno postavljati i rastavljati, 6. jednostavne građevine utvrđene posebnim propisom. Tehnički zahtjevi za racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu - definiraju se: - ograničenja godišnje potrebne toplinske energije za grijanje - koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka - zrakopropusnost omotača zgrade - ventiliranje prostora - pregrijavanje prostora zgrade - smanjeni utjecaj toplinskih mostova - kondenzacija vodene pareunutar i na površini građevine - najveći dopušteni koeficijent prolaska topline Tehnička svojstva i drugi zahtjevi za građevne proizvode - moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu u zgradi i biti specificirani prema normama i tehničkim dopuštenjima - vrste građevnih proizvoda: toplinsko-izolacijski građevni proizvodi, povezani sustavi za vanjsku toplinsku izolaciju na osnovi ekspandiranog polistirena i mineralne vune, ziđe i proizvodi za zidanje Sadržaj projekta zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku izolaciju

2010

61

- glavni projekt sadrži: tehnički opis, proračun fizikalnih svojstava zgrade glede racionalne uporabe energije i toplinske izolacije, proračun godišnje toplinske energije za grijenja/ hlađenje, program kontrole i osiguranja kvalitete, nacrte, te Iskaznicu potrebne toplinske energije za grijanje i toplinske energije za hlađenje Prilozi: A - popis hrvatskih normi i drugih tehničkih specifikacija za proračune i ispitivanja građevnih dijelova zgrade i zgrade kao cijeline B - popis hrvatskih normi i drugih tehničkih specifikacija koje upućuju na zahtjeve koje, u svezi s toplinskom zaštitom, trebaju ispuniti toplinsko-izolacijski građevni proizvodi za zgrade C - popis najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaska topline građevnih dijelova zgrade koje treba ispuniti pri projektiranju novih i rekonstrukciji postojećih zgrada i utvrđene vrijednosti tehničkih svojstava građevnih proizvoda s kojima se mogu provoditi dokazni proračuni propisani ovim propisom D - iskaznica potrebne toplinske energije za grijanje i toplinske energije za hlađenje E - tablični prikazi meteoroloških veličina, položaja i visina za referentne postaje Iskaznica - potrebna toplinska energija za grijanje (grijanje > 18°C) 1. oznaka projekta 2. opis zgrade (naziv, lokacija, godina izrade projekta, oplošje, obujam grijanog dijela, faktor oblika, način grijanja, srednja mjesečna temperatura najtoplijeg i najhladnijeg mjeseca) 3. potrebna toplinska energija za grijanje zgrade i izračunata toplinska energija za hlađenje (godišnja, godišnja po jedinici obujma, po jedinici ploštine) 4. druga energetska obilježja zgrade (koeficijent transmisijskog gubitka topline, kofeficijent toplinskog gubitka provjetravanjem itd.) 5. odgovornost za podatke (tvrtka, projektant, datum, potpis, žig) Iskaznica - potrebna toplinska energija za grijanje (12°C < t < 18°C) 1. opis zgrade 2. transmisijski toplinski gubici zgrade 3. odgovornost za podatke

12) Tehnički propis za zidane konstrukcije

Propisuju se u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu tehnička svojstva za zidane konstrukcije u građevinama, zahtjevi za projektiranje, izvođenje radova, uporabljivost, održavanje i drugi zahtjevi za zidane konstrukcije, te tehnička svojstva i drugi zahtjevi za građevne proizvode namijenjene ugradnji u zidanu konstrukciju. Primjenjuje se i na ziđe u građevinama koje nije sastavni dio zidane konstrukcije (pregradno ziđe, parapeti i sl.). Zidana konstrukcija se izvodi od: – nearmiranog ziđa, – armiranog ziđa i – prednapetog ziđa. Projektiranje zidanih konstrukcija - gornji rubovi temelja zidane konstrukcije, odnosno gornji rubovi nadtemeljnih zidova moraju biti međusobno povezani veznim gredama, zategama ili armiranobetonskom podnom pločom - pregradni zidovi, obložni zidovi, zidovi ispune i protupožarni zidovi moraju se, u smjeru okomitom na vlastitu ravninu, povezati s nosivim zidovima odnosno nosivim dijelovima zidane konstrukcije, te stropnim kontrukcijama u skladu s projektom zidane konstrukcije - ziđe visine veće od 1,0 m iznad stropne konstrukcije kojemu vrh nije pridržan okomito na vlastitu ravninu (zidovi na koje se oslanja drveno krovište, zabatni zidovi, pregradni zidovi

2010

62

kojima vrh nije pridržan stropnom konstrukcijom i sl.) mora biti izvedeno kao omeđeno ziđe s upetim vertikalnim serklažima u nosivu konstrukciju - nije dopušteno: projektiranje konzola upetih u ziđe zidane konstrukcije, projektiranje zidanih konstrukcija kojima se zidovi iste etaže izvode od raznovrsnih zidnih elemenata ili kao zidovi druge vrste ili sustava konstrukcije, projektiranje zidanih konstrukcija u kojima su pojedine etaže izvedene kao konstrukcije druge vrste (betonske, čelične i dr.) odnosno konstrukcije drugog sustava (okvirne i dr.) - iznimno od je dopušteno projektiranje zidanih konstrukcija kod kojih su temelji i jedna etaža iznad temelja, u vertikalnom kontinuitetu, projektirane kao betonska konstrukcija od betonskih zidova i ploča na koju se nastavlja zidana konstrukcija - za mort zadanog sastava koji se izrađuje na gradilištu i čija je zahtijevana tlačna čvrstoća manja ili jednaka 5 N/mm2, u glavnom projektu se određuju omjerima pojedinih sastojaka, a obvezno se specificiraju svojstva tih sastojaka prema odredbama priloga D i F - za mort zadanog sastava gdje je u glavnom projektu zahtijevana tlačna čvrstoća veća od 5 N/mm2, smije se primijeniti samo mort proizveden u proizvodnom pogonu (tvornici) Izvođenje zidanih konstrukcija - pri izvedbi ziđa zidane konstrukcije zidni elementi povezuju se mortom uz potpuno ispunjavanje horizontalnih i vertikalnih sljubnica, ako nije drukčije propisano - pri izvedbi ziđa zidane konstrukcije sa zidnim elementima s mortnim džepovima, vertikalne sljubnice ispunjavaju se po punoj visini zidnog elementa i u punoj širini mortnog džepa; širina mortnog džepa mora biti određena projektom zidane konstrukcije i mora iznositi najmanje 40% širine zidnog elementa - pri zidanju ziđa zidni elementi zida trebaju se preklapati za pola duljine zidnog elementa, mjereno u smjeru zida, a iznimno za 0,4 visine zidnog elementa, ali ne manje od 4,5 cm - horizontalni serklaži u razini stropne konstrukcije betoniraju se zajedno s izvedbom stropne konstrukcije - vertikalni serklaži pojedine etaže betoniraju se nakon izvedbe ziđa te etaže pri čemu se mora osigurati veza zid – serklaž, bilo načinom gradnje (istacima zidnih elemenata svakog drugog reda za najmanje 0,4 visine zidnog elementa, ali ne manje od 4,5 cm) ili mehaničkim spojnim sredstvima u skladu s projektom zidane konstrukcije - serklaži pojedine etaže moraju imati ploštinu presjeka ne manju od 225 cm2 s najmanjom stranicom od 15 cm2 i najmanjom ploštinom armature: – 4Ø10 za jednoetažne građevine – 4Ø12 za dvoetažne građevine – 4Ø14 za troetažne građevine i građevine veće etažnosti - razmak spona može iznositi najviše 25 cm - temperatura svježeg morta ne smije biti niža od +5°C, niti viša od +35°C - kada je srednja dnevna temperatura zraka manja od +50°C ili viša od +35°C, zidanje ziđa treba izvoditi pod posebnim uvjetima sukladno odredbama iz projekta zidane konstrukcije Prilozi: A - ziđe B - zidni elementi (opečni, vapnenosilikatni, betonski zidni element, zidni element od porastog betona, umjetnog kamena, prirodnog kamena) C - mort (mješavina jednog ili više anorganskih veziva, agregata, vode i eventualnih dodatka za zidanje i fugiranje ziđa; tvornički projektirani mort i morat zadanog sastava) D - veziva (građevno vapno, cement i zidarski cement) E - dodaci mortu, mortu za injektiranje natega i betonu F - agregat, voda, čelik za armiranje, čelik za prednapinjanje, beton i sustavi za zaštitu i popravak betonskih dijelova zidanih konstrukcija G - pomoćni dijelovi (spone, trake, vješaljke, nadvoji, kanalice i elementi ispune) H - predgotovljeno ziđe I - projektiranje zidanih konstrukcija

2010

63

J - izvođenje i održavanje zidanih konstrukcija

13) Tehnički propis za dimnjake u građevinama

Dimnjak - dio građevnog sklopa građevine, u obliku vertikalnog ili približno vertikalnog kanala postojan na požar čađe, koji služi za siguran i neometan odvod u vanjsku atmosferu dimnih plinova nastalih radom na dimnjak priključenog uređaja za loženje. Vrste dimnjaka obzirom na način izvođenja: – montažni dimnjak - dimnjak koji se izvodi na gradilištu od međusobno usklađenih građevnih proizvoda, – predgotovljeni (sistemski) dimnjak - dimnjak sastavljen u proizvodnom pogonu izvan gradilišta od međusobno usklađenih građevnih proizvoda i drugih proizvoda, koji se kao predgotovljeni građevni proizvod ugrađuje u građevinu, – zidani dimnjak - dimnjak koji se zida na gradilištu od punih opeka. Tehnička svojstva dimnjaka - takva da tijekom trajanja građevine podnese sve utjecaje uobičajene uporabe i utjecaje iz okoliša, tako da tijekom izvođenja i uporabe dimnjaka: - predvidiva djelovanja ne prouzroče rušenje ili pštećenje dimnjaka - ne prouzroči, prenese ili širi požar - ne proizvede buku preko dozvoljene razine - uslijed odvođenja plinova ne budu ugroženi higijena, zdravlje ljudi i okoliš - izbjegnu moguće ozljede korisnika - potrošnja energije bude manja ili jednaka propisanoj Prilozi: A - glineni/keramički, betonski i metalni proizvodi za dimnjake B - predgotovljeni (sistemski) dimnjaci C - projektiranje dimnjaka D - izvođenje i održavanje dimnjaka

14) Tehnički propis za čelične konstrukcije

Propisuju se u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu tehnička svojstva za nosive čelične konstrukcije u građevinama, zahtjevi za projektiranje, izvođenje, uporabljivost, održavanje i drugi zahtjevi za čelične konstrukcije, te tehnička svojstva i drugi zahtjevi za građevne proizvode namijenjene ugradnji u čeličnu konstrukciju. Odnosi se i na elemente u građevinama koji nisu sastavni dio čelične konstrukcije (nekonstrukcijski elementi) odnosno na elemente čelične konstrukcije koji ne utječu na mehaničku otpornost i stabilnost građevine u cjelini. Prilozi : A - proizvodi od čelika 2+ - od nelegiranih konstrukcijskih čelika: toplo valjani limovi, trake, šipke i žice, toplo oblikovani šuplji profili, hladno valjani limovi, profili, trake i žice, hladno oblikovani šuplji profili - od nehrđajućih čelika. toplo i hladno oblikovani limovi, profili, trake i žice, zavarene cijevi, bešavne cijevi B - mehanički spojni elementi - vijci s maticama, zakovice, trnovi C - dodatni materijal za zavarivanje - obložne elektrode, žičane elektrode, prašak, praškom punjena žica, zaštitni plinovi D - vlačni elementi visoke čvrstoće 1+ - šipke, žice, užad, kabeli, završeci (kotve) E - konstrukcijski ležajevi - neoprenski, valjkasti, lončasti, sferični i cilindrični, usmjeravajući i ograničavajući F - predgotovljeni elementi G - projektiranje čeličnih konstrukcija u skladu s priznatim tehničkim pravilima

2010

64

H - projektiranje čeličnih konstrukcija I - izvođenje i održavanje čeličnih konstrukcija

15) Tehnički propis za drvene konstrukcije

Propisuju se u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu tehnička svojstva za drvene konstrukcije u građevinama, zahtjevi za projektiranje, izvođenje, uporabljivost, održavanje i drugi zahtjevi, te tehnička svojstva i drugi zahtjevi za građevne proizvode namijenjene ugradnji u drvenu konstrukciju. Odnosi se i na elemente u građevinama koji nisu sastavni dio drvene konstrukcije (nekonstrukcijski elementi - drvena oplata, drvene pregrade, ograde, ispune i sl.). Ne odnosi se na završne obloge konstrukcijskih i nekonstrukcijskih elemenata (obloge stropova, podova, zidova i dr.) i drvne proizvode koji služe kao toplinska, zvučna ili druga izolacija. Projektiranje drvenih konstrukcija - drvo koje se lijepi mora imati sadržaj vode koja odgovara tehničkoj uputi proizvođača ljepila ali ne manje od 9% i ne više od 15% s time da maksimalna razlika sadržaja vode elemenata koji se lijepe smije biti ± 2 % - početne imperfekcije u sredini štapnog elementa, tj. odstupanje od pravca osi štapa, i vitkih savijenih nosača kod kojih se može javiti izvijanje kao i kod okvira ne smiju biti veće od 1/500 duljine za lijepljeno lamelirano drvo odnosno 1/300 duljine za cjelovito drvo - nije dopušteno: ugrađivanje različitih vrsta spajala u jednom spoju, ukoliko nemaju iste ili slične elasto-mehanička svojstva, uporaba različitih vrsta ljepila za izvođenje jedne lijepljene drvene konstrukcije (iznimno je dopušteno korištenje čavala i vijaka pri izradi lijepljenog spoja ali samo kao priteznih elemenata lijepljenog spoja, ali ne i kao nosivih spojnih elemenata), ugradnja drvnih proizvoda koji imaju sadržaj vode veći od 22% u drvene konstrukcije, ugradnja elemenata koji nisu preventivno zaštićeni postupcima organizacijske zaštite na način da se spriječi vlaženje drvene građe Prilozi: A - drvni proizvodi (konstrukcijsko drvo - piljena i tesana građa, lijepljeno lamelirano drvo, ploče na osnovi drva) B - mehanička spajala (štapasta - čavli, vijci, trnovi, spajala posebne izvedbe - moždanici, čavlane ploče) C - ljepila (za nosive konstrukcije - fenolna i amnioplastična, kazeinska, poliuteranska; za nekonstrukcijsku primjenu - termoaktivna, termoplastična) D - predgotovljeni elementi (za konstrukcijsku i nekonstrukcijsku uporabu - oplate, pregrade, ograde) E - zaštita drvenih konstrukcija (građevinsko-fizikalne, konstrukcijske, organizacijske i kemijske mjere zaštite) F - projektiranje drvenih konstrukcija u skladu s priznatim tehničkim pravilima G - projektiranje drvenih konstrukcija H - izvođenje i održavanje drvenih konstrukcija

16) Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjena pokretljivosti

Pravilnikom se propisuju uvjeti i način osiguranja nesmetanog pristupa, kretanja, boravka i rada osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti i unapređivanja pristupačnosti građevinama javne, poslovne, stambene i stambeno-poslovne namjene, te uvjeti i način jednostavne prilagodbe pristupačnosti građevina stambene i stambeno-poslovne namjene. Osoba s invaliditetom - osoba s tjelesnim oštećenjem. Osoba smanjene pokretljivosti - osoba koja ima privremene ili trajne smetnje pri kretanju.

2010

65

Prepreka - komunikacijska i orijentacijska smetnja. Pristupačnost - rezultat primjene tehničkih rješenja u projektiranju. Taktilna obrada - završna reljefna obrada hodne površine. Taktilna površina - izvodi se reljefnom obradom visine do 5 mm na način da ne otežava kretanje invalidskih kolica, da je prepoznatljiva na dodir stopala ili bijelog štapa, da ne zadržava vodu, snijeg i prljavštinu, te da se lako održava. Elementi pristupačnosti su: 1. elementi pristupačnosti za svladavanje visinskih razlika (rampa, stubište, dizalo, vertikalno podizna platforma, koso podizna platforma), 2. elementi pristupačnosti neovisnog življenja (ulazni prostor, komunikacije, wc, kupaonica, kuhinja, soba, učionica, radni prostor, stan, kavana i restoran, kabina za preslvačenje, tuš kabina, ulaz u vodu na plaži i u bazenu, mjesto u gledalištu, telefon, bankomat, električne instalacije, kvake na vratima i prozorima, šalter, pult, induktivna petlja ili transmisijski obruč, oglasni pano), 3. elementi pristupačnosti javnog prometa (stajalište i peron, parkirališno mjesto, javna pješačka površina, semafor, pješački prijelaz, pješački otok, raskrižje). Rampa se koristi kao element pristupačnosti za potrebe svladavanja visinske razlike do uključivo 120 cm, u unutarnjem ili vanjskom prostoru. Rampa mora omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta, odnosno imati: – dopušteni nagib do uključivo 1:20 (5%), – svijetlu širinu od najmanje 120 cm u vanjskom prostoru, odnosno najmanje 90 cm u unutarnjem, – odmorišni podest 150cm, svakih 6m, protuliznu površinu, čvrstu ogradu i rukohvate. Vertikalno podizna platforma se koristi kao element pristupačnosti za potrebe svladavanja visinske razlike veće od 120 cm u unutarnjem ili vanjskom prostoru Dizalo se koristi kao element pristupačnosti za potrebe svladavanja visinske razlike, a obvezno se primjenjuje za svladavanje visinske razlike veće od 120 cm u unutarnjem ili vanjskom prostoru. Dizalo je postrojenje s kabinom koje je trajno namijenjeno za prijevoz: – osoba – osoba i roba (tereta) Redovno održavanje dizala mora se obaviti najmanje jedanput mjesečno.

17) Skloništa (treba znati za uže područje struke betonske konstrukcije)

Skloništem za zaštitu od ratnih djelovanja smatra se građevinski objekt namijenjen za upotrebu u vrijeme rata koji mora imati: 1) zatvorene i funkcionalno povezane prostorije za zašitu od mehaničkog, toplinskog, radijacijskog i kemijskog djelovanja oružja, 2) ulaz i pomoćni ulaz koji su otporni na udarni val eksplozije, 3) opremu i uređaje za zadovoljavanje fizioloških potreba osoba. Sklonište osnovne zaštite mora imati: od 100 kPa do 300 kPa, 7 dana boravak do 300 osoba. Sklonište dopunske zaštite: 50 kPa natpritiska, 50 osoba Sklonište pojačane zaštite mora imati: 14 dana, 2000 osoba, opseg zaštite od izravnog pogotka avionske bombe kalibra min. 300kg.

2010

66

Dvonamjenskim objektom odnosno dvonamjenskom prostorijom smatra se građevinski objekt odnosno dio građevinskog objekta namijenjen za upotrebu u vrijeme mira, koji je izgrađen ili prilagođen tako da udovoljava uvjetima ovog pravilnika te da se u vrijeme rata može upotrebljavati kao sklonište. Transformacija objekta za upotrebu u vrijeme rata mora se izvršiti najkasnije za 24 sata. Sklonišni prostor određuje se: 1) za porodična skloništa – za najmanje za tri osobe, 2) skloništa za stambeni blok - prema veličini zgrade, na 50m2 zgrade sklonišni prostor za jednu osobu, 3) za skloništa za organizaciju udruženog rada (☺) ili drugu organizaciju – za dvije trećine ukupnog broja radnika u organizaciji, 4) za javna skloništa – prema procijenjenom broju stanovnika koji se mogu zateći na javnom mjestu i broju stanovnika za koje nije osigurano kućno sklonište ili sklonište za stambeni blok. Skloništa u zgradama s više podzemnih katova moraju se nalaziti, u pravilu, na najdonjem podzemnom katu. Grade se tako da u pravilu budu ukopana. Udaljenost od ulaza skloništa do najudaljenijeg mjesta s kojeg se dolazi u sklonište iznosi max.250 m (polumjer gravitacije). Broj i veličina ulaznih otvora: 1. za skloništa do 50 osoba - jedan svijetli otvor 62,5x180cm 2. 50 do 100 osoba - 80x180cm 3. 100 do 300 osoba - jedan 110x200cm na svakih 200 osoba, 80x180 na svakih 100 osoba Svijetla širina hodnika: 1. do 100 osoba - 80cm 2. 100 do 200 osoba - 120cm 3. 200 do 300 osoba - 130cm Pomoćni izlaz - najmanje mjere hodnika za pomoćni izlaz: 1. pravokutni presjek - 80x140cm 2. kružni presjek - Ø80 - Ø100cm 3. jajoliki presjek - 80x120cm - za nosive elemente konstrukcije skloništa osnovne namjene treba upotrebljavati armirani beton najmanje C25/30 i RA400/500 (B500) - otpornost skloništa na mehanička djelovanja određuje se na osnovno opterećenje i naročito opterećenje (od udarnog vala eksplozije, komadića i ruševina) - opterećenje od udarnog vala eksplozije uzima se kao zamjenjujuće statičko ravnomjerno raspoređeno opterećenje okomito na površine zidova, međustropova i drugih elemenata u oba smjera - debljine dijelova skloništa izloženih djelovanju komadića iznose min.: 1. za beton, opeku, kamen 40cm 2. za zbijenu zemlju, pijesak, šljunak 80cm - radi osiguranja otpornosti na toplinska djelovanja elementi moraju biti min.30cm za skloništa dopunske i 40cm za skloništa osnovne namjene - otpornost na radijacijska djelovanja postiže se površinskom gustoćom vanjskih elemenata - dokazivanje otpornosti na mehanička djelovanja skloništa - po teoriji konstrukcija ili teoriji graničnih stanja po naprezanjima - postotak armiranja nosivog elementa u zoni najvećih naprezanja presjeka mora iznositi max.2% za svaki smjer - pritisnutu zonu presjeka elemenata u polju treba armirati s 50% armature zategnute zone

2010

67

- unutarnje strane stropa i zidova moraju biti armirane mrežom u dva ortogonalna smjera s razmakom šipaka max.15 cm - armatura postavljena na objema stranama presjeka ploče mora biti povezana s najmanje 4 vilice na 1m2 površine, Ø8 ili veći - zaštitni sloj betona glavne armature s unutarnje strane elementa (prema prostoru skloništa) ne treba biti veći od 1cm - oslonci zidova, stropova, temeljnih ploča moraju biti ukliješteni

18) Zakon o javnim cestama

Zakonom se uređuje pravni status javnih cesta, razvrstavanje, planiranje, građenje, rekonstrukcija, održavanje javnih cesta, mjere za zaštitu javnih cesta i prometa na njima, koncesije, upravljanje, financiranje i nadzor javnih cesta. Javne ceste su javno dobro i u vlasništvu su RH (postaju javno dobro pravomoćnošću uporabne dozvole). Dijelovi javne ceste: 1. cestovna građevina 2. građevine za odvodnju i pročišćavanje vode 3. zemljišni pojas s obje strane (za održavanje, min.1m) 4. zračni prostor iznad kolnika u visini 7m 5. cestovno zemljište 6. građevine na cestovnom zemljištu (npr.za održavanje, naplatu cestarine i sl.) 7. stabilni mjerni objekti i uređaji za nadzor vozila 8. priključci na javnu cestu 9. prometni znakovi i uređaji 10. građevine i oprema za zaštitu ceste, prometa i okoliša. Razvrstavanje javnih cesta: 1. autoceste 2. državne ceste 3. županijske ceste 4. lokalne ceste - autoceste i državne ceste čine jedinstvenu mrežu cesta Zaštitni pojas - ako se izdaje lokacijska dozvola za građenje objekata i instalacija na javnoj cesti ili unutar zaštitnog pojasa javne ceste, prethodno se moraju zatražiti uvjeti HAC-a d.o.o. (autoceste), HC-a d.o.o. (državne ceste), županijske uprave za ceste/Upravnog tijela Grada Zagreba (županijske/lokalne ceste) - zaštitni pojas mjeri se od vanjskog ruba zemljišnog pojasa tako da je širok sa svake strane: 1. autoceste 40m 2. ceste za promet motornih vozila/brze ceste 35m 3. državne ceste 25m 4. županijske ceste 15m 5. lokalne ceste 10m

19) Zakon o vodama

Zakonom se uređuje pravni status voda, vodnoga dobra i vodnih građevina, upravljanje kakvoćom i količinom voda, zaštita od štetnog djelovanja voda, detaljna melioracijska odvodnja i navodnjavanje, djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje, posebne djelatnosti za potrebe upravljanja vodama i druga pitanja vezana za vode i vodno dobro. Vode su opće dobro i imaju osobitu zaštitu Republike Hrvatske. Vodno dobro čine zemljišne čestice koje obuhvaćaju:

2010

68

1. vodonosna i napuštena korita površinskih voda, 2. uređeno inundacijsko (poplavno) područje, 3. neuređeno inundacijsko područje, 4. prostor na kojem je izvorište voda 5. otoke koji su nastali u vodonosnom koritu. Vodno dobro služi održavanju i poboljšanju vodnog režima, a osobito je namijenjeno za: 1. građenje i održavanje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, 2. održavanje korita i obala vodotoka, te održavanje i uređenje inundacijskog područja, 3. građenje i održavanje unutarnjih vodnih putova, 4. provedbu obrane od poplava, 5. korištenje i zaštitu izvorišta voda. Vodne građevine (građevine/skupovi građevina s pripadajućim uređajima i opremom koji čine tehnološku cjelinu), s obzirom na njihovu namjenu, jesu: 1. regulacijske i zaštitne vodne građevine, 2. komunalne vodne građevine (za javnu vodoopskrbu i odvodnju), 3. vodne građevine za melioracije (melioracijsku odvodnju, za navodnjavanje i mješovite), 4. vodne građevine za proizvodnju električne, 5. građevine za unutarnju plovidbu Za upravljanje riječnim slivovima na državnom području Republike Hrvatske utvrđuju se vodna područja: 1. vodno područje rijeke Dunav i 2. jadransko vodno područje. Granice vodnih područja utvrđuje Vlada Republike Hrvatske. - podjela voda: površinske i podzemne - podjela vodnih područja: područja podslivova, područja malih slivova i sektori VODOPRAVNI AKTI: 1. vodopravni uvjeti (tehnički i drugi uvjeti kojima mora udovoljiti zahvat u prostoru za lokacijsku dozvolu, rješenje o uvjetima građenja, izvođenje geoloških i vodnih istraživanja), 2. obvezujuće vodopravno mišljenje (za građenje i rekonstrukciju, promjenu tehnike/djelatnosti; propisuju se granične vrijednosti emisija u vode), 3. vodopravna potvrda (potvrđuje se da je glavni projekt sukladan s vodopravnim uvjetima/vodopravnim mišljenjem, da je dokumentacija za izvođenja istraživanja sukladna vodopravnim uvjetima), 4. vodopravna dozvola (za ispuštanje otpadnih voda, stavljanja u promet kemikalija), 5. posebni uvjeti priključenja (tehnički zahtjevi kojima mora udovoljiti građevina da bi njeni vodovi bili priključeni na komunalne vodne građevine), 6. potvrda o sukladnosti s posebnim uvjetima priključenja (potvrđuje se da je idejni projekt za lokacijsku dozvolu/rješenje o uvjetima građenja, glavni projekt za potvrdu glavnog projekta/građevinsku dozvolu sukladan posebnim uvjetima priključenja; izdaje isporučitelj vodne usluge).

20) Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina

Podaci državne izmjere i katastra nekretnina su: - javni ako zakonom ili posebnim zakonom nije drugačije određeno - temelj za vođenje zemljišnih knjiga koje vode zemljišno-knjižni sudovi - temelj za vođenje drugih službenih očevidnika u svezi s prostorom koja se vode temeljem zakona i drugih propisa Podaci državne izmjere i katastra nekretnina daju se kao izvod ili prijepis posjedovnog lista, kopija katastarskog plana i razne potvrde u analognom i digitalnom obliku. Sudovi i tijela državne vlasti dužni su tijelima katastra dostaviti svoja rješenja i presude koje utječu na podatke u katastru nekretnina po pravomoćnosti.

2010

69

Poslovi državne izmjere: 1. osnovni geodetski radovi (uspostava i održavanje polja stalnih točaka i položajnih koordinata, provođnje kontrole tih polja itd.) 2. topografska izmjera i izrada državnih karata - Državna geodetska uprava izrađuje službene državne karte: a) Hrvatske osnovne karte (HOK), mj.1:5000, 1:10000 b) ortofotokarte, mj.1:2000, 1:5000 i sitnijem c) detaljne topografske karte (DTK), mj.1:25000-1:250000 d) pregledne topografske karte (PTK), mj.1:300000 i sitnijem - službene tematske i druge karte na osnovi službenih karata 3. izmjera i označavanje državne granice na kopnu Katastar nekretnina - evidencija o česticama zemljine površine, zgradama i drugim građevinama koje trajno leže na zemljinoj površini ili ispod nje, te o posebnim pravnim režimima na zemljinoj površini. - osnovna prostorna jedinica katastra nekretnina je katastarska čestica - dio područja katastarske općine/katastarskog područja na moru određen brojem katastarske čestice i njenim granicama - katastarske čestice katastra nekretnina osnivaju se stavljanjem u primjenu katastarskog operata katastra nekretnina ili pravomoćnim rješenjem donesenim u upravnom postupku - katastarsko područje na moru - obalno more (unutarnje morske vode i teritorijalno more), epikontinentalni pojas RH i dio morske obale u režimu pomorskog dobra Katastarska izmjera - prikupljanje i obrada svih potrebnih podataka sa svrhom osnivanja katastarskih čestica, evidentiranje zgrada, građevina, evidentiranje posebnih prvnih režima na zemljištu i načina uporabe zemljišta, te izrada katastarskog operata - tehnička reambulacija - preuzimanje i obrada podataka iz postojećeg katastra zemljišta koji su pogodni za katastar nekretnina, dok se ostali podaci prikupljaju katastarskom izmjerom - u okviru katastarske izmjere i tehničke reambulacije za katastarsku česticu prikupljaju se i obrađuju sljedeći podaci: 1. podaci o međama i drugim granicama, 2. podatak o adresi katastarske čestice, 3. podaci o načinu uporabe katastarske čestice i njezinih dijelova, 4. podaci o površini katastarske čestice te o površinama dijelova katastarske čestice koji se upotrebljavaju na različiti način, 5. podaci o posebnim pravnim režimima koji su uspostavljeni na katastarskoj čestici. Pravni režimi: pomorsko dobro (PD), vodno dobro (VD), kulturno dobro (KD), strogi rezervat (SR), nacionalni park (NP), posebni rezervat (PR), park prirode (PP) itd. - izvod iz digitalnog katastarskog plana (kopija katastarskog plana), prijepis posjedovnog lista, izvod iz posjedovnog lista, potvrde koje se izdaju na temelju podataka katastarskog operata javne su isprave kad su ovjerene pečatom i potpisom službene osobe - nositelji prava na zemljištu dužni su u roku od 30 dana od nastale promjene prijaviti nadležnom područnom uredu za katastar svaku promjenu na zemljištu koja utječe na podatke u katastru zemljišta (uz prijavu dužni su priložiti elaborat koji je tehnička osnova za provođenje promjena) Posebna geodetska podloga - kartografska podloga, slojnice i kote su uklopljene s katastarskim planom, izrađena je u odgovarajućem mjerilu i ovjerena od nadležnog tijela za državnu izmjeru i katastar nekretnina.

2010

70

21) Zakon o zaštiti kulturnih dobara

- kulturna dobra - pokretne i nepokretne stvari od umjetničkog, povijesnog, arheološkog, antropološkog , znanstvenog značenja, arheološka nalazišta - nepokretna kulturna dobra: 1. grad, selo, naselje ili dio 2. građevina ili njezini dijelovi i okoliš 3. elementi povijesne opreme naselja 4. područje, mjesto, spomenik, obilježje u vezi povijesnih događaja i osoba 5. arheološko nalazište 6. tehnički objekt s uređajima i drugi slični objekti - vlasnik kulturnog dobra obavezan je s dobrom postupati s dužnom pažnjom, čuvati ga i održavati, stoga ima pravo na porezne i carinske povlastice, te stručnu pomoć nadležnog tijela - vlasništvo na kulturnom dobru može se ograničiti glede posjeda, uporabe i prometa - ukoliko namjerava prodati kulturno dobro, vlasnik ga je dužan ponuditi prvo RH, županiji, Gradu Zagrebu, gradu ili općini na čijem se području nalazi - u vezi s postupkom izdavanja lokacijske dozvole - nadležno tijelo izdaje posebne uvjete zaštite kulturnih dobara na nepokretnom kulturnom dobru, uključivo i međe tog dobra, te za zahvat unutar kulturnopovijesne cjeline kada nije donesen UPU - izvođač mora bez odgađanja prekinuti građevinske i druge radove i obavijestiti nadležno tijelo ako pri izvođenju tih radova naiđe na arheološko nalazište - uništavanje i oštećivanje, te nezakonito iznošenje kulturnih dobara - kaznena odgovornost

22) Pravilnik o tehničkim normativima za projektiranje i izvođenje završnih radova u građevinarstvu

- završni radovi: 1. teracerski 2. fasaderski 3. gipsarski 4. keramičarski 5. ličilački 6. soboslikarski 7. tapetarski 8. kamenorezački 9. podopolagački 10. parketarski 11. izolaterski 12. bravarski 13. limarski 14. stolarski 15. roletarski 16. staklorezački 17. radovi na antikorozijskoj zaštiti 18. radovi na izradi spuštenih stropova i lakih pregrada - projektiranjem i izvođenjem završnih radova na pojedinim elementima objekata mora se osigurati. funkcija, postojanost, stabilnost, sigurnost, peciznost, trajnost, estetski izgled, racionalnost i ekonomičnost, higijensko-tehnički uvjeti i kvaliteta

2010

71

3. ZAŠTITA OD POŽARA

1) Zakon o zaštiti od požara (92/10)

I. OPĆE ODREDBE Ovim se Zakonom uređuje sustav zaštite od požara koji podrazumijeva planiranje zaštite od požara, propisivanje mjera zaštite od požara građevina, ustrojavanje subjekata zaštite od požara, provođenje mjera zaštite od požara, financiranje zaštite od požara te osposobljavanje i ovlašćivanje za obavljanje poslova zaštite od požara, s ciljem zaštite života, zdravlja i sigurnosti ljudi i životinja te sigurnosti materijalnih dobara, okoliša i prirode od požara.

U cilju zaštite od požara poduzimaju se organizacijske, tehničke i druge mjere i radnje za: 1. otklanjanje opasnosti od nastanka požara, 2. rano otkrivanje, obavješćivanje te sprječavanje širenja i učinkovito gašenje požara, 3. sigurno spašavanje ljudi i životinja ugroženih požarom, 4. sprječavanje i smanjenje štetnih posljedica požara, 5. utvrđivanje uzroka nastanka požara te otklanjanje njegovih posljedica. Nadležnost - Ministarstvo unutarnjih poslova. II. PRAVA, DUŽNOSTI I ODGOVORNOSTI U ZAŠTITI OD POŽARA Svaka fizička i pravna osoba, tijelo državne vlasti te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su djelovati na način kojim se ne može izazvati požar, dužni su provoditi mjere zaštite od požara utvrđene odredbama ovoga Zakona i drugim propisima donesenim na temelju njega, planovima i procjenama ugroženosti od požara, odlukama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te drugim općim aktima iz područja zaštite od požara. Vlasnici, odnosno korisnici građevina i drugih nekretnina te prostora, odnosno upravitelji zgrada dužni su: 1. osigurati provedbu mjera zaštite od požara, 2. poduzimati mjere za smanjenje opasnosti od nastanka i širenja požara, kao i mjera za unapređenje stanja zaštite od požara na svom vlasništvu, 3. posjedovati vozila, uređaje, opremu, alat i sredstva za dojavu, gašenje i sprječavanje širenja požara na svom vlasništvu. III. PLANOVI I DOKUMENTI ZAŠTITE OD POŽARA Dokumentima zaštite od požara uređuje se organizacija i mjere zaštite od požara na prostoru za koji se donose. Dokumenti zaštite od požara državne razine su: 1. Nacionalna strategija zaštite od požara, 2. Nacionalni plan djelovanja zaštite od požara, 3. Izvješće o stanju zaštite od požara u Republici Hrvatskoj, 4. Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku. Dokumenti zaštite od požara lokalne i područne (regionalne) razine su : 1. planovi zaštite od požara, 2. provedbeni planovi unapređenja zaštite od požara.

2010

72

IV. UPOZNAVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA ZAŠTITU OD POŽARA

Svatko ima pravo i obvezu biti upoznat s opasnostima od požara na mjestu gdje boravi ili radi.

Radi osiguranja pravodobne i učinkovite zaštite od požara jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe organiziraju osposobljavanje pučanstva za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje početnih požara i spašavanje ljudi i imovine

V. PREVENTIVNO POSTUPANJE, OBAVJEŠĆIVANJE I GAŠENJE POČETNIH POŽARA

Svatko tko primijeti neposrednu opasnost od nastanka požara ili požar odmah će sukladno svojim psihofizičkim sposobnostima pristupiti otklanjanju opasnosti, odnosno gašenju požara, vodeći pri tome računa da ne dovede u opasnost sebe ili drugu osobu.

Ukoliko osoba nije uspjela otkloniti opasnosti, odnosno ugasiti požar, dužna je obavijestiti Centar 112, najbližu vatrogasnu postrojbu ili policiju, odnosno postupiti prema planu zaštite od požara.

VI. ORGANIZACIJA I USTROJ ZAŠTITE OD POŽARA

Radi utvrđivanja odgovarajuće organizacije i provođenja mjera zaštite od požara, građevine, građevinski dijelovi i druge nekretnine te prostori razvrstavaju se rješenjem ministra u jednu od četiri propisane kategorije ugroženosti od požara.

Vlasnici, odnosno korisnici građevina, građevinskih dijelova i drugih nekretnina te prostora, odnosno upravitelji zgrada razvrstanih u treću kategoriju ugroženosti od požara dužni su zaposliti najmanje jednog djelatnika, koji će biti zadužen za obavljanje poslova zaštite od požara i unapređenje stanja zaštite od požara.

Vlasnici, odnosno korisnici građevina, građevinskih dijelova i drugih nekretnina te prostora, odnosno upravitelji zgrada razvrstanih u četvrtu kategoriju ugroženosti od požara dužni su imati zaposlenog najmanje jednog djelatnika zaduženog za obavljanje poslova zaštite od požara i unapređenje stanja zaštite od požara, koji smije obavljati i druge poslove.

Djelatnici službe za zaštitu od požara moraju imati završen najmanje preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij u trajanju od najmanje tri godine tehničkog smjera, te položen stručni ispit.

Djelatnici zaduženi za obavljanje poslova i unapređenje stanja zaštite od požara moraju imati najmanje zvanje vatrogasca ili završeno srednjoškolsko obrazovanje u programu gimnazije ili srednjoškolsko strukovno obrazovanje u četverogodišnjem trajanju, te položen stručni ispit.

VII. ZAŠTITA OD POŽARA U SUSTAVU ZAŠTITE OKOLIŠA, PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE

Ministarstvo (državna razina) i nadležna policijska uprava (područna/regionalna/lokalna razina) sudjeluju u donošenju dokumenata održivog razvitka, strateškoj procjeni utjecaja zahvata na okoliš, procjeni utjecaja zahvata na okoliš sukladno posebnim propisima u dijelu koji se odnosi na zaštitu od požara, isto tako sudjeluju u postupku donošenja dokumenata prostornog uređenja.

2010

73

Pri donošenju dokumenata prostornog uređenja treba voditi računa o prostornim uvjetima zaštite od požara, posebice o: 1. mogućnosti evakuacije i spašavanja ljudi, životinja i imovine, 2. sigurnosnim udaljenostima između građevina ili njihovom požarnom odjeljivanju, 3. osiguranju pristupa i operativnih površina za vatrogasna vozila, 4. osiguranju dostatnih izvora vode za gašenje.

Nadležna policijska uprava, na traženje nadležnog tijela, sudjeluje u postupku izdavanja rješenja o uvjetima građenja prema propisu kojim se uređuje područje prostornog uređenja i gradnje, radi izdavanja potvrde o usklađenosti idejnog projekta s posebnim propisima iz područja zaštite od požara.

Nadležna policijska uprava, na traženje nadležnog tijela, sudjeluje u postupku izdavanja lokacijske dozvole za zahvat u prostoru prema propisu kojim se uređuje područje prostornog uređenja i gradnje, radi određivanja posebnih uvjeta zaštite od požara.

Nadležna policijska uprava, na zahtjev projektanta, odnosno investitora i/ili na traženje nadležnog tijela određuje posebne uvjete zaštite od požara prije i/ili tijekom postupka izdavanja rješenja za građenje prema propisu kojim se uređuje područje prostornog uređenja i gradnje.

Prilikom projektiranja i građenja građevine mora se osigurati zaštita od požara, kao jedan od bitnih zahtjeva za građevinu propisanih posebnim propisom kojim se uređuje područje prostornog uređenja i gradnje, tako da se u slučaju požara: 1. očuva nosivost konstrukcije tijekom određenog vremena utvrđena posebnim propisom, 2. spriječi širenje vatre i dima unutar građevine, 3. spriječi širenje vatre na susjedne građevine, 4. omogući da osobe mogu neozlijeđene napustiti građevinu, odnosno da se omogući njihovo spašavanje, 5. omogući zaštita spašavatelja.

Odstupanje od bitnog zahtjeva zaštite od požara dopušteno je samo u postupku propisanom propisom kojim se uređuje područje prostornog uređenja i gradnje iz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva, odnosno nadležne policijske uprave.

Prema zahtjevnosti mjera zaštite od požara građevine se dijele na: – građevine skupine 1 – manje zahtjevne građevine i – građevine skupina 2 – zahtjevne građevine.

Elaborat zaštite od požara izrađuje se samo za građevine skupine 2.

Elaborat zaštite od požara izrađuje osoba ovlaštena za izradu elaborata zaštite od požara i ovjerava ga svojim potpisom i žigom.

*Ovlaštenje za izradu elaborata zaštite od požara daje Ministarstvo rješenjem osobi koja:

1. ima visoku stručnu spremu odnosno završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij tehničkog smjera, i položen stručni ispit za obavljanje poslova u graditeljstvu prema posebnom zakonu te koja u skladu s tim zakonom upotpunjava i usavršava svoje znanje u području zaštite od požara te ima

– najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima projektiranja, odnosno stručnog nadzora zaštite od požara građevina

2010

74

ili – najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima projektiranja odnosno stručnog nadzora građevina glede zaštite od požara i završen poslijediplomski i/ili specijalistički studij iz područja požarnog inženjerstva i/ili zaštite od požara u građevinama s najmanje 60 ECTS bodova, ili 2. ima najmanje visoku stručnu spremu, odnosno završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij tehničkog smjera i položen državni stručni ispit čiji ispitni program sadrži područje zaštite od požara te ima najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima inspekcijskog nadzora zaštite od požara građevina.

Glavni projekt građevina podliježe provjeri tehničkog rješenja iz zaštite od požara.

Provjeru provodi jedan ili više ovlaštenih revidenata.*

*stupa na snagu 1.10.2011.

VIII. ZAŠTITA OD POŽARA U UPORABI GRAĐEVINA I PROSTORA

Svaka građevina ili njezin dio, ovisno o svojoj namjeni, mora se tijekom svog trajanja održavati na način da ispunjava bitni zahtjev zaštite od požara.

Vlasnici, odnosno korisnici građevina, građevinskih dijelova i drugih nekretnina te prostora, odnosno upravitelji zgrada dužni su održavati slobodnima i propisno označenima evakuacijske putove, kao i pristupe vatrogasnim vozilima, dužni su posjedovati uređaje, opremu i sredstva za gašenje požara (i propisno ih održavati), održavati u ispravnom stanju postrojenja, uređaje i instalacije električne, plinske, ventilacijske i druge namjene, dimnjake i ložišta, kao i druge uređaje i instalacije, koji mogu prouzročiti nastajanje i širenje požara te o održavanju moraju posjedovati dokumentaciju.

IX. NADZOR

Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona provodi Ministarstvo, a inspekcijski nadzor inspektori Ministarstva.

X. UNAPREĐENJE ZAŠTITE OD POŽARA

Pravne osobe dužne su analizirati svaki događaj koji je mogao dovesti do požara te poduzimati mjere potrebne da do takvih događaja više ne dođe, o čemu su dužne voditi evidenciju te obavještavati nadležne službe sukladno posebnim propisima; dužne su voditi evidenciju svih požara koji su nastali na njihovom vlasništvu, kao i razlozima njihova nastanka.

U slučaju požara sa posljedicama po ljudski život ili s većom materijalnom štetom ili iz drugih razloga Ministarstvo obavlja vještačenje požara.

2010

75

2) Pojmovi

Požar je samopodržavajući proces gorenja koji se nekontrolirano širi u prostoru.

Gorenje je brza kemijska reakcija neke tvari s oksidansom, najčešće s kisikom iz zraka u kojoj nastaju produkti gorenja te se oslobađa toplina, plamen i svjetlost.

Otpornost na požar je sposobnost dijela građevine da kroz određeno vrijeme ispunjava zahtijevanu nosivost (R) i/ili cjelovitost (E) i/ili toplinsku izolaciju (I) i/ili drugo očekivano svojstvo, kako je propisano normom o ispitivanju otpornosti na požar.

Reakcija na požar je doprinos materijala razvoju požara uslijed vlastite razgradnje do koje dolazi izlaganjem tog materijala određenim ispitnim uvjetima.

Evakuacijski put iz građevine je posebno projektiran i izveden put koji vodi od bilo koje točke u građevini do vanjskog prostora ili sigurnog prostora u građevini, čije značajke (otpornost i reakcija na požar, širina, visina, označavanje, protupanična rasvjeta i dr.) omogućuju da osobe zatečene u požaru mogu sigurno (samostalno ili uz pomoć spasitelja) napustiti građevinu.

Požarni sektor je osnovna prostorna jedinica dijela objekta, koja se smatra samostalnim prostorom obzirom na tehničke i organizacijske mjere zaštite od požara, a odijeljen je od ostalih dijelova objekta protupožarnim konstrukcijama odgovarajuće otpornosti na požar. Dimni sektor je prostor ispod stropa ili krova što ga tvore zavjese koje služe za sprječavanje širenja dima i topline. Sigurnosno osvjetljenje zajednički je naziv za nužno i protupanično osvjetljenje. To je ono osvjetljenje koje se automatski javlja kada nestane osnovno osvjetljenje. Nužno osvjetljenje je sigurnosno osvjetljenje koje se u slučaju nestanka napajanja iz mreže automatski prebacuje na pomoćni izvor napajanja a osigurava propisima određeno najmanje potrebno osvjetljenje u vremenskom razdoblju što omogućuje da osoblje može nesmetano poduzeti nužne radnje u vođenju postrojenja ili završiti započete poslove. Protupanično osvjetljenje je sigurnosno osvjetljenje koje se u slučaju nestanka napajanja iz mreže automatski prebacuje na akumulatorske baterije (centralno ili pojedinačno) a osvjetljava najkraći put za izlazak iz elektroenergetskog objekta (evakuaciju). Siguran prostor je dio građevine odnosno svaki požarni sektor izvan ugroženog požarnog sektora u kojem su osobe zaštićene od djelovanja topline i produkata gorenja iz ugroženog požarnog sektora. Vatrootporno brtvljenje je naziv za popunjavanje otvora u zidovima, podu i stropu, koje se izvodi prilikom vođenja električnih kabela kroz njih na granici požarnih sektora, odnosno kroz druge zidove, podove i stropove na koje se postavljaju zahtjevi u pogledu otpornosti na požar. Zatvaranje ovih otvora izvodi se posebnim mortovima, vatrootpornim pregradama ili tzv. požarnim jastučićima, koji osiguravaju istu klasu otpornosti na požar kao i građevinske konstrukcije (zid, pod, strop) kroz koje ti kabeli prolaze. Klasa otpornosti na požar vatrootpornih brtvi utvrđuje se ispitivanjem prema hrvatskoj normi.

2010

76

3) Bitan zahtjev koji se odnosi na požar

Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da se u slučaju požara:

očuva nosivost konstrukcije tijekom određenog vremena utvrđena posebnim propisom (u propisima definirana tražena mjera - otpornost na požar konstrukcije ili stupanj unutarnje otpornosti građevine protiv požara),

spriječi širenje vatre i dima unutar građevine (zahtjevi za izradom protupožarnih sektora i drugih mjera),

spriječi širenje vatre na susjedne građevine (zahtjevi za održavanjem protupožarnih razmaka i za vanjskim protupožarnim zidovima),

omogući da osobe mogu neozlijeđene napustiti građevinu, odnosno da se omogući njihovo spašavanje (zahtjevi za izradu evakuacijskih putova unutar građevine, za vatrogasnim izlazima, izlazima za nuždu i dr.),

omogući zaštita spašavatelja (zahtjevi za protupožarnom opremom, instalacijama, postrojenjima - vatrogasna oprema, stabilni sustavi za gašenje, alarmiranje i dojavu i dr.).

Prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji, traži se da svaka građevina, ovisno o svojoj namjeni, tijekom svojeg trajanja mora ispunjavati bitne zahtjeve za građevinu i u pogledu zaštite od požara.

4) Svrha Zakona o zaštiti od požara

Zakonom se uređuje sustav zaštite od požara. U cilju zaštite od požara poduzimaju se organizacijske, tehničke i druge mjere i radnje za: 1. otklanjanje opasnosti od nastanka požara 2. rano otkrivanje, obavješćivanje te sprječavanje širenja i učinkovito gašenje požara, 3. sigurno spašavanje ljudi i životinja ugroženih požarom, 4. sprječavanje i smanjenje štetnih posljedica požara, 5. utvrđivanje uzroka nastanka požara te otklanjanje njegovih posljedica.

5) Tko sudjeluje u povjerenstvu za tehnički pregled građevine? Kad? Zašto?

Ako nadležna policijska uprava/Ministarstvo sudjeluju u postupku izavanja lokacijske dozvole/rješenja za građenje radi davanja posebnih uvjeta zaštite od požara, tada njihov predstavnik sudjeluje u tehničkom pregledu.

6) Tko je sve dužan provoditi mjere zaštite od požara?

Svaka fizička i pravna osoba, tijelo državne vlasti, te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su provoditi mjere zaštite od požara utvrđene odredbama Zakona o zaštiti od požara, propisima, planovima i procjenama ugroženosti od požara, odlukama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te drugim općim aktima iz područja zaštite od požara.

7) Tko provodi nadzor nad provedbom mjera zaštite od požara?

Upravni nadzor provodi Ministarstvo, a inspekcijski nadzor inspektori Ministarstva.

8) Koje su kategorije ugroženosti od požara? Tko ih donosi?

Radi utvrđivanja odgovarajuće organizacije i provođenja mjera zaštite od požara, građevine, građevinski dijelovi i druge nekretnine te prostori razvrstavaju se rješenjem ministra u jednu od četiri propisane kategorije ugroženosti od požara prema kriterijima, uvjetima i osnovama utvrđenim pravilnikom koji donosi ministar, uz predhodno mišljenje čelnika središnjeg tijela državne uprave za vatrogastvo i Hrvatske vatrogasne zajednice.

2010

77

9) Tko organizira i donosi plan zaštite od požara?

Vlasnici/korisnici građevina, građevinskih dijelova i drugih nekretnina, te prostora razvrstanih u I i II kategoriju ugroženosti dužni su donijeti plan zaštite od požara na temelju procjene ugroženosti, te organizirati službu zaštite od požara.

10) Elaborat zaštite od požara? Za koju skupinu građevina? Tko ga ima pravo izradivati?

Elaborat zaštite od požara predstavlja skup uputa, zahtjeva i smjernica iz područja zaštite od požara čija primjena predstavlja uvjet za dokazivanje ispunjenja bitnih zahtjeva građevine iz područja zaštite od požara. U pogledu mjera zaštite od požara građevine se dijele na:

skupina 1 – manje zahtjevna građevina skupina 2 – zahtjevna građevina.

Elaborat zaštite od požara izrađuje se samo za građevine skupine 2. Elaborat zaštite od požara izrađuje osoba ovlaštena za izradu elaborata zaštite od požara i ovjerava ga svojim potpisom. Ovlast za izradu elaborata zaštite od požara izdaje Ministarstvo fizičkoj osobi koja:

ima najmanje visoku stručnu spremu tehničkog smjera, ima najmanje 5 godina radnog iskustva na poslovima projektiranja mjera zaštite od

požara, ima položen stručni ispit za obavljanje poslova u graditeljstvu ima položen državni stručni ispit čiji ispitni program sadrži područje zaštite od požara poznaje hrvatski jezik i latinično pismo

(po starom Zakonu o zaštiti od požara, ali vrijedi do 1.10.2011.godine)

11) Dužnosti pri gašenju požara?

Svatko tko primijeti neposrednu opasnost od nastanka požara ili požar odmah će sukladno svojim psihofizičkim sposobnostima pristupiti otklanjanju opasnosti, odnosno gašenju požara, vodeći pri tome računa da ne dovede u opasnost sebe ili drugu osobu. Ukoliko osoba nije uspjela otkloniti opasnosti, odnosno ugasiti požar, dužna je obavijestiti Centar 112, najbližu vatrogasnu postrojbu ili policiju, odnosno postupiti prema planu zaštite od požara.

12) Zapaljive tekućine i plinovi

Građevine i postrojenja u kojima se obavlja skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova moraju se graditi na sigurnosnoj udaljenosti. - zona opasnosti je ugroženi prostor u građevini ili oko nje, dijela građevine ili prostora gdje se nalaze zapaljive tekućine i/ili plinovi, u kojem je prisutna ili se može očekivati prisutnost zapaljive smjese para i/ili plinova - sigurnosna udaljenost je razdaljina u građevini ili oko nje, preko koje se u slučaju požara ili eksplozije ne očekuje ugrožavanje susjednih dijelova građevine i drugih susjednih građevina - samozapaljive tvari su tvari koje se u dodiru sa zrakom ili vodom mogu spontano upaliti bez dovođenja izvora topline

2010

78

Posebne uvjete građenja iz područja zaštite od požara i eksplozije u postupku izdavanja lokacijske dozvole za gradnju građevina i postrojenja utvrđuje nadležna policijska uprava/ Ministarstvo unutarnjih poslova. Idejni projekt koji se odnosi na građevine i postrojenja za izdavanje posebnih uvjeta sadrži situaciju, popis vrsta i količina zapaljivih tekućina i/ili plinova, tehnički opis građevine i/ili postrojenja, tehnološkog procesa i sustava za upravljanje i nadziranje, tehnički opis planiranih sustava, sredstava i opreme za dojavu i gašenje požara. Opće mjere zaštite od požara i eksplozija U zonama opasnosti zabranjeno je : 1. držanje i uporaba alata, uređaja i opreme koji pri uporabi mogu iskriti, 2. pušenje i korištenje otvorene vatre u bilo kojem obliku, 3. držanje oksidirajućih, reaktivnih ili samozapaljivih tvari, 4. odlaganje zapaljivih i drugih tvari koje nisu namijenjene tehnološkom procesu, 5. pristup vozilima koja pri radu svog pogonskog uređaja mogu iskriti, 6. uporaba električnih uređaja koji nemaju protueksplozijsku zaštitu, 7. nošenje odjeće i obuće koja se može nabiti statičkim elektricitetom i uporaba uređaja i opreme koji nisu propisno zaštićeni od statičkog elektriciteta.

13) Vatrogasni pristupi

Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe propisuju se uvjeti koje moraju zadovoljiti vatrogasni pristupi do građevine kako bi se vatrogasnoj tehnici omogućio dohvat otvora na vanjskim zidovima radi spašavanja osoba i gašenja požara. Od uvjeta za vatrogasne pristupe može se odstupiti samo iznimno i to u slučajevima građenja i rekonstrukcije: – građevina unutar zaštićenih kulturnih dobara, – građevina izvan građevinskog područja (planinarski i lovački domovi i sl.) do kojih nisu izgrađene javne prometne površine. U tim slučajevima obvezna je primjena dodatnih mjera zaštite od požara (npr. ugradnja stabilnog sustava za automatsko gašenje požara tipa sprinkler, dva sigurnosna izlazna puta i slično) i pribavljanja pozitivnog mišljenja nadležne vatrogasne postrojbe o mogućnosti izvršenja učinkovitog gašenja i evakuacije raspoloživom tehnikom. Vatrogasni pristupi ne moraju biti osigurani za građevinu u slučajevima: 1. građenja ili rekonstrukcije građevina kod kojih visina poda najviše etaže predviđene za boravak ljudi, od razine okolnog terena s kojeg će se obavljati evakuacija i gašenje u slučaju požara, nije veća od 4 m; 2. rekonstrukcije građevina kod kojih visina poda najviše etaže predviđene za boravak ljudi, od razine okolnog terena s kojeg će se obavljati evakuacija i gašenje u slučaju požara, nije veća od 8 m i koja ima najmanje dva puta za izlaženje iz svake prostorije, od kojih je jedan izgrađen kao siguran put za izlaženje; 3. rekonstrukcije građevina kod kojih visina poda najviše etaže predviđene za boravak ljudi, od razine okolnog terena s kojeg će se obavljati evakuacija i gašenje u slučaju požara, nije veća od 12 m, uz uvjet da putovi za izlaženje budu izgrađeni na način propisan točkom 2., a prostori građevine ugroženi požarom pokriveni stabilnim sustavom za automatsko gašenje požara tipa sprinkler; Udaljenost bilo koje točke ovih građevina od vatrogasnog prilaza ne smije biti veća od 100 m. Vatrogasni pristupi moraju biti osigurani:

2010

79

- najmanje s jedne strane, i to duže, kod niskih građevina stambene izgradnje (prizemne i jednokatne) i kolektivnog stanovanja, te građevina koje imaju obostrano orijentirane stambene jedinice, a čija visina ne prelazi 4 kata; - najmanje s dvije duže strane građevine kod građevina i prostora za javne skupove (kinematografi, kazališta, koncertne dvorane, sportske dvorane, prostori za vjerske obrede 1 sl.), bolnica, hotela, trgovačkih, industrijskih i visokih građevina kao i stambenih građevina kolektivne izgradnje s jednostrano orijentiranim stambenim jedinicama, stambenim građevinama koje imaju više od 4 kata, te svim drugim građevinama i prostorima u kojima se okuplja, radi i boravi više od 100 ljudi. Vatrogasni pristupi su čvrste površine koje svojim parametrima (širina, radijus, nosivosti i dr.), omogućavaju da vatrogasna i spasilačka vozila i oprema dođu do ugrožene građevine i svih otvora na njenom vanjskom zidu radi spašavanja ljudi i gašenja požara. U pravilu vatrogasni pristupi sastoje se od vatrogasnih prilaza i površina za operativni rad vatrogasnih vozila. Kao vatrogasni pristupi mogu se koristiti površine kolnika javnih prometnica, kolnika pristupnih putova do građevine, kolnika prolaza kroz građevinu, rampi, pločnika i trgova predviđenih za pješake te sve ostale površine na terenu čiju nosivost omogućuje prolaz i rad vatrogasnih vozila. Oblikovanje vatrogasnih pristupa - tako da omogućavaju kretanje vatrogasnog vozila vožnjom naprijed, oko visokih građevina tako da je kretanje vatrogasnih vozila moguće isključivo vožnjom naprijed; slijepi valrogasni pristupi duži od 100 m moraju na svom kraju imati okretališta koja omogućavaju sigurno okretanje vatrogasnih vozila. Nosivost vatrogasnih pristupa - takva da podnese osovinski pritisak od 100 kN. Vatrogasni prilazi su površine koje se direktno nastavljaju na javne prometne površine, a omogućavaju kretanje vatrogasnih vozila do površina za operativni rad. Ravni vatrogasni prilaz predviden za jednosmjerno kretanje vatrogasnih vozila treba biti širine najmanje 3 m. Ravni vatrogasni prilazi mogu biti izvedeni i kao vozne trake širine od najmanje 1,1 m, a razmak između traka mora iznositi 0,8 m. Vodoravni radijus zaokretanja vatrogasnih prilaza za objekte do 22 m i visine iznad 22 metra određuje se prema tablici u ovisnosti o širini vatrogasnih prilaza. Kada se kao vatrogasni prilaz koristi kolni prilaz kroz građevinu, tada on treba biti u pravcu, a njegov slobodan profil treba iznositi najmanje 3 x 4 m. Postojeći kolni prilazi kroz građevinu, mogu se koristiti kao vatrogasni prilazi, ako su u pravcu, te ako njihov sIobodni profil iznosi najmanje 3 x 3,80 m. Uspon ili pad u vatrogasnom prilazu ne smije prelaziti 12% nagiba. Prijelaz iz uspona u pad ili iz pada u uspon treba se izvesti okomitom krivinom, čiji radijus mora iznositi najmanje 15 m. Stepenica na vatrogasnom prilazu ne smije imati veću visinu od 8 cm. Međusobna udaljenost stepenica mora iznositi najmanje 10 m. U području konkavnih i konveksnih krivina ne smiju se primjenjivati stepenice. Površine za operativni rad ili manevriranje su čvrste površine koje su direktno ili preko vatrogasnih pristupa povezane s javnim prometnim površinama i služe za postavljanje vatrogasnih vozila prilikom poduzimanja akcija spašavanja i gašenja. Površine za operativni rad vatrogasnih vozila planiraju se uzduž vanjskih zidova građevine, na razmacima koji omogućavaju spašavanje osoba i gašenje požara kroz prozore i druge otvore na građevinama dosezanjem sa za to namijenjenom specijalnom vatrogasnom tehnikom. Širina površine planirane za operativni rad vatrogasnih vozila postavljenih paralelno s vanjskim zidovima građevine, treba biti najmanje: - 5,5 m za građevine višine do 40 m,

2010

80

- 7,0 m za građevine visine iznad 40 m. Širina površine planirane za operativni rad vatrogasnih vozila postavljenih okomito na vanjski zid građevine, treba biti najmanje 5,5 m, njena dužina minimalno 11 m, a udaljenost od zida najviše 1 m. Broj okomito postavljenih površina ovisi o dužini građevine, a treba biti takav da osiguravaju dohvat svih otvora od strane vatrogasne tehnike. Razmak površine za operativni rad vatrogasnih vozila, od podnožja građevine tj. od vanjskih zidova građevina može iznositi najviše: - 12 m za građevinu visine do 16 m, - 6 m za građevine više od 16 m. Povišina za operativni rad vatrogasnih vozila mora biti u jednoj ravnini s dopuštenim maksimalnim nagibom od 10% u bilo kojem smjeru površine. Sigurnosni put za izlaženje je dio građevine koji je omeđen građevinskim elementima F60 i vratima T30.

14) Elektroenergetska postrojenja

Elektroenergetski objekt = građevina + postrojenje Elektroenergetsko postrojenje = skup uređaja Elektroenergetski uređaj = dio postrojenja Opće građevinske mjere zaštite od požara: - konstrukcijski elementi - od negorivih materijala; toplinska zaštita - od negorivih ili teško gorivih materijala - stubišta - odvojena od pogonskih prostorija pregradama F60, ako je stubište smješteno centralno, mora biti izveden sustav odvođenja dima i topline - kabelski kanali i rovovi - brtvljenje T30; brtvljenje na ulasku i izlasku kanala iz građevine, te između požarnih sektora brtvama jednake otpornosti kao i zidovi - putovi za evakuaciju - moraju biti označeni, što kraći i sigurniji, nijedno mjesto u postrojenju ne smije biti više od 20 m udaljeno od izlaza; ukoliko je kod elektroenergetskog objekta katnosti P+2 dužina evakuacije duža od 20 m, mora biti izvedeno pomoćno požarno stubište - svi elektroenergetski objekti moraju imati najmanje jedan vatrogasni pristup Izbor lokacije elektroenergetskog objekta: 1. u posebnoj zgradi (smještaj u zgradi isključivo za ee postrojenja, tako da se onemogući širenje požara na susjedne objekte, isto tako moraju biti izvedeni ventilacijski otvori) - energetski transformatori do 1500 kg ulja - mogu se smjestiti u istu prostoriju s postrojenjem bez vatrootpornih pregrada - energetski transformatori više od 1500 kg ulja - zasebna prostorija, požarni sektor F90 - vrata moraju biti iste otpornosti kao požarni sektor i otvarati se u smjeru izlaženja 2. u zgradi koja služi i za druge namjene - dijelovi podložni požaru - požarni sektor F90 - transformator do 1500 kg ulja - može u tvorničku halu - stambena, poslovna građevina, vrtić, škola, bolnica - požarni sektor F120 - transformator bez ulja i negorivom izolacijom - može se smjestiti bez vartootpornog pregrađivanja 3. na otvorenom prostoru - udaljenost od drugih građevina - određuje se prema tablici do 10 MVA min.3m, iznad 200 MVA min.15m - ako je u blizini stambene zgrade, poslove zgrade, vrtića, škole, bolnice - udaljenosti u tablici se povećavaju 2x - ako se ne mogu ostvariti udaljenosti prema tablici, pregradni zid imeđu transformatora mora biti F60, a zid između transformatora i zgrade F90

2010

81

15) Požarno opterećenje, vrste

Ukupno požarno opterećenje - je ukupna toplina koja se može osloboditi iz toplinske moći svega upaljivog materijala u promatranom prostoru (prostorija, skladište, etaža, građevina, objekt, postrojenje, uređaj, itd.) bez obzira pripada li gorivi materijal konstrukciji ili se nalazi u prostoru. Specifično požarno opterećenje je prosječan iznos ukupnog požarnog opterećenja na jedinicu površine. Specifično požarno opterećenje: 1. nisko požarno opterećenje do 1 GJ/m2 – F30, 2. srednje požarno opterećenje od 1-2 GJ/m2 – F60, 3. visoko požarno opterećenje preko 2 GJ/m2 – F90.

16) Ugostiteljski objekti

Otpornost na požar nosivih konstrukcija ugostiteljskog objekta - požarni zid - zid otpornosti min. F90, presijeca objekt od temelja do krova s nadvišenjem od 50 cm - vrata - otpornost min. T30, moraju posjedovati potvrdu o sukladnosti - nosive konstrukcije i građevni elementi sigurnog izlaznog puta objekta visine: h ≤ 3 kata - F30 h > 3 kata - F60 - požarni sektor objekta h > 3 kata iznosi max.1500 m2, obuhvaća max.2 kata, dulja stranica Lmax=60 m - građevinski elementi i uređaji za zatvaranje otvora mogu imati otpornost na požar max. za 30 minuta manju od elemenata na granici požarnog sektora, ali ne manju od T30 - putovi za izlaženje - prema tablici (ovisno o broju ljudi 1,1m - 220 ljudi po katu, 1,8m - 360 ljudi po katu) - dužina pristupnog prostora - max.35m (do 55m uz sprinkler) - ugostiteljski objekt h > 2 kata - put za izlaženje mora imati min. dva smjera (iznimno se primjenjuje do 4 kata ako je na jednom katu max. 6 spavaćih soba, udaljenost vrata soba do vrata stubišta max.10m, udaljenost bilo kojeg javnog prostora max.15m do stubišta, stubište širine min.1,1m) - ugostiteljski objekt h > 3 kata - min. jedno sigurnosno stubište - širina stubišta - prema tablici, ovisno o broju ljudi i katova (1,1m - 1,8m, max.10 katova, 1035 ljudi) - ugostiteljski objekt h > 30m - min.širina stubišta 1,4m - dužina slijepog hodnika max.10m (15m uz sprinkler) - na najvišem dijelu stubišta koje služi kao izlazni put moraju se ugraditi elementi za odvođenje dima i topline, otvora min.1m koja se otvaraju automatski i ručno - tavani - zaseban požarni sektor F60 (uz sustav vatrodojave F30) - rasvjeta - pomoćna i panik - 1 luks u vremenu od min. 2h - sustav ventilacije - zaklopke h ≤ 3 kata - T30 h > 3 kata - T60 visoki objekti - T90 - uređaji za uzbunjivanje, dojavu i gašenje požara :

ako boravi > 100 ljudi - sustav za dojavu požara (hodnici, pomoćne prostorije); ručni javljači požara - udaljenost max.30m od bilo kojeg dijela objekta

ako boravi > 250 ljudi - zvučni uređaj za uzbunjivanje (30 dB više od okolne buke, ali max.110 dB; mora imati sekundarni izvor za napajanje)

- ugostiteljski objekt mora imati odgovarajući broj vatrogasnih aparata (min.2 po katu), max. udaljenost aparata od bilo kojeg mjesta gdje se može zateći osoba 25m

2010

82

- ugostiteljski objekt površine > 500m2 mora imati unutarnju i vanjsku hidrantsku mrežu za gašenje požara (ako ima sprinkler, ne mora imati unutarnju) - prostorije ugostiteljskog objekta površine > 800m2 sa smješajem > 300 ljudi moraju obavezno imati sprinkler - ugostiteljski objekti moraju imati zaštitu od atmosferskog pražnjenja - pomoćne prostorije - F60, građevni elementi mogu biti i T30 ako ima sustav vatrodojave - pristup na stubišta koja služe kao izlazni put kroz predvorje F30 - podzemne garaže - obavezno sprinkler, min. dva puta za izlaženje - dizala - okna poseban požarni sektor min. F30 (može biti i za 30 min. manja od otpornosti nosive konstrukcije ugostiteljskog objekta), ne smiju biti dio puta za evakuaciju; na vrhu okna ili u blizini vrha - otvor za ventilaciju min. 0,2m2, min.stranica 10cm - dizala za evakuaciju invalidnih osoba - otpornost kao nosiva konstukcija - prostorije za smještaj motora s unutarnjim sagorijevanjem min. F60 - kotlovnice - F90 (vrata T90 s natpisom da moraju biti zatvorena) - kampovi kapaciteta > 3000 osoba - procjena ugroženosti i plan zaštite od požara; hidrantska mreža za gašenje požara (rezerve vode 30 L/kamperu); mogućnost dojave požara

17) Hidrantska mreža za gašenje požara

Hidrantska mreža za gašenje požara je skup cjevovoda, uređaja i opreme kojima se voda od sigurnog izvora dovodi do štićenih prostora i građevina. Unutarnja hidrantska mreža za gašenje požara je hidrantska mreža za gašenje požara izvedena u objektu, završava bubnjem s namotanim cijevima i mlaznicom. Vanjska hidrantska mreža za gašenje požara je hidrantska mreža za gašenje požara izvedena izvan građevine koja se štiti, a završava nadzemnim ili podzemnim hidrantom. Ukoliko hidrantska mreža za gašenje požara nema minimalni tlak vode, mora se ugraditi uređaj za povišenje tlaka. Ukoliko je uređaj za povišenje tlaka smješten u građevini koju se štiti hidrantskom mrežom za gašenje požara čiji sastavni dio je sam uređaj, prostorija u koju je uređaj smješten mora biti izgrađena kao zaseban požarni sektor s građevinskim elementima, koji odjeljuju prostoriju od ostale građevine, otpornim na požar najmanje onoliko vremena koliko je najkraće predviđeno vrijeme rada hidrantske mreže. Ako kabeli za napajanje električnom energijom uređaja za povišenje tlaka prolaze kroz prostorije koje mogu biti ugrožene požarom, moraju se zaštititi tako da njihova otpornost prema požaru bude najmanje jednaka predviđenom vremenu rada hidrantske mreže.

18) Sustavi zaštite od djelovanja munje na građevine

Projektiranje sustava zaštite od munje: - sustavom se moraju predvidjeti utjecaji atmosferskih izbijanja prenesenih u građevinu putem opskrbne mreže - sadržaj glavnog projekta (elektrotehnički projekt): 1. tehnički opis (opis sustava, rješenja ugradnje, uvjeta za održavanje, zaštitnih mjera, načina izvođenja itd.) 2. proračuni (procjena rizika djelovanja munje, sastavnice sustava) 3. program kontrole i osiguranja kvalitete (svojstva koja moraju imati građevni proizvodi, ispitivanja, postupci dokazivanja uporabljivosti, uvjeti građenja) 4. nacrti (situacija, tlocrt, pročelja) 5. troškovnik (specifikacija sastavnica sustava i radova)

2010

83

18) Skladištenje eksplozivnih tvari

- pravilnikom se propisuju prostorni i tehnički uvjeti za smještaj, čuvanje i držanje eksplozivnih tvari, mjere zaštite od eksplozije, požara i druge mjere sigurnosti - eksplozivne tvari - eksplozivne, pirotehničke i pogonske tvari

visokoeksplozivne tvari - osjetljive na udar, trenje, toplinu niskoeksplozivne tvari - malodimni, kompozitni baruti

- svaka fizička i pravna osoba koja skladišti eksplozivne tvari dužna je: izraditi elaborat o skladištenju eksplozivih tvari izraditi plan intervencije provjeravati ispravnost ugrađenih električnih uređaja donijeti pravilnik o rukovanju eksplozivnim tvarima izraditi program i održavati vježbe za zaposlenike

- uvjeti skladišta: 1. sigurna udaljenost 2. otpornost na požar i streljivo 3. sprečavanje pojave unutarnjeg i vanjskog iskrenja 4. prirodno ili prisilno provjetravanje 5. zaštićenost od provale i krađe, te vremenskih uvjeta 6. opremljenost sredstvima za gašenje požara

- nosive konstrukcije, zidovi, podovi, krovovi F30, vrata T30 - rasvjeta - zaštićena od eksplozije - zaštićenost od unutarnjeg i vanjskog iskrenja - zaštita od statičkog elektriciteta podova, od iskrenja elekričnih instalacija, metalnih dijelova, te zaštita od atmosferskog pražnjenja - skladišta moraju imati gromobransku instalaciju i uzemljene metalne dijelove

19) Skladišta

Skladišta su građevine ili prostori u sastavu građevina druge namjene u kojima se skladišti goriva roba ili negoriva roba u gorivoj ambalaži. Skladišta se prema površini dijele na: – mala skladišta – površine požarnog sektora do 1000 m², – srednja skladišta – površine požarnog sektora iznad 1000 do 3000 m², – velika skladišta – površine požarnog sektora iznad 3000 do 6000 m², – skladišta površine požarnog sektora iznad 6000 m². Skladišta se prema načinu skladištenja robe dijele na: – klasična skladišta (sa skladištenom robom do visine 9 m), – visokoregalna skladišta (sa skladištenom robom iznad visine 9 m), – silose, – hladnjače. Skladište mora biti zaseban požarni sektor i u pravilu obuhvaća najviše jednu etažu. Iznimno može obuhvaćati i do najviše dvije etaže, ukoliko ukupna površina poda obje etaže ne prelazi 6000 m². Roba se ne smije skladištiti iznad evakuacijskih putova. - prostor skladišta u objektu druge namjene mora biti odvojen požarnim zidom min. F90 - granica požarnih sektora, nosivi građevinski elementi prostora različite namjene - F30 nisko požarno opterećenje, F60 srednje požarno opterećenje, F90 visoko požarno opterećenje - nosiva konstrukcija slobodnostojećeg objekta skladišta F30 - ako skladište do 6000 m² ima sprinkler, nema zahtjeva za otpornost na požar - za čeličnu nosivu konstrukciju koja nije vatrootporno zaštićena, mora se dokazati da pri 500°C neće doći do deformacije konstrukcije koja bi izazvala oštećenja koja utječu na otpornost na požar i stabilnost konstrukcije

2010

84

- vrata - ista otpornost kao i nosiva konstrukcija - skladišta moraju biti zaštićena unutarnjom i vanjskom hidrantskom mrežom (silosi i hladnjače samo vanjskom), te aparatima za gašenje požara - skladište s požarnim sektorom > 6000 m² (samostojeća građevina) mora biti zaštićeno unutarnjom i vanjskom hidrantskom mrežom, vatrogasnim aparatima, stabilnim sustavom za dojavu požara, sprinklerom ili drugim odgovarajućim automatskim sustavom za gašenje požara, a najmanja otpornost svih nosivih konstrukcijskih elemenata mora biti F30 - skladišta požarnog sektora do 300 m² i požarnim opterećenjem do 1000 MJ/ m² moraju imati najmanje jedan izlaz (kod dvoetažnih skladišta odnosi se na svaku etažu skladišta) - skladišta požarnog sektora > 300 m² i požarnim opterećenjem > 1000 MJ/ m² moraju imati najmanje dva izlaza - izlazi i evakuacijski putovi smiju biti udaljeni od bilo koje točke skladišta max.40m (uz sprinkler 60m) - vrata na putu za evakuaciju, put za evakuaciju - širine min. 0,8m - pristup za vatrogasnu tehniku: - mala skladišta - s jedne strane - srednja i velika skladišta - s dvije strane - visokoregalna, silosi i > 6000 m² - s tri strane - rasvjeta - protupanična - min.1h

20) Visoki objekti

Pod visokim objektom podrazumijevaju se zgrade sa prostorijama za boravak ljudi, čiji se podovi najvišeg kata nalaze najmanje 22 m iznad najniže kote terena na koji je moguć

pristup i na kome je moguća intervencija uz korištenje automehaničkih ljestava. Vatrogasnim vozilima mora biti omogućen prilaz objektu s onih strana na kojima se nalaze prozori,vrata ili drugi slični otvori. Mora se osigurati plato za automehaničke ljestve. Pristup i plato za intervenciju moraju imati nosivost najmanje 10 tona osovinskog pritiska. Na najmanje dva fasadna zida objekta otvori moraju biti pristupačni za vatrogasnu opremu. Ako se na nasuprotnim zidovima objekta i susjednog objekta bilo koje visine nalaze otvori preko kojih bi se mogao prenijeti požar s jednog objekta na drugi, najmanji razmak između tih otvora određuje se računski, ako se tako ne može odrediti, onda mora inositi pola visine višeg objekta. Objekt se dijeli na požarne sektore, čija veličina ovisi o visini objekta:

Visina objekta u m Veličina požarnog sektora u m²

od 22 do 40 od 41 do 75 od 76 do 100 više od 100

do 1500 do 1000 do 800 do 500

Dužina strane požarnog sektora iznosi najviše 60 m. Pregradni zid koji odvaja požarne sektore mora presijecati cijelu konstrukciju. Ako je krovna konstrukcija od gorivog materijala, pregradni zid na posljednjem katu mora presijecati krovnu konstrukciju i nadvisivati je min.50cm. - granični zid visokog objekta prema drugim objektima u nizu mora biti bez otvora - F120 - požarni sektor može obuhvatiti 2 kata kod objekta do visine 40m, ako je površina kata <750m2 - nosivi elementi konstrukcije i elementi puteva za evakuaciju - F90

2010

85

- nosivi i pojačani vanjski zidovi - F90 (izolacijski materijal može biti goriv ako je s vanjske strane obložen negorivim materijalom T30) - unutrašnji pregradni zidovi - najmanje F30 - pregradni zidovi između dva stana - najmanje F90 - fasada objekta - od materijala koji ne može prenositi vatru s jednog kata na drugi; prekidna udaljenost između otvora dva susjedna kata mora biti min.1m, a ako je manja os 1m, put plamena produžava se postavljanjem konzola Svaki požarni sektor objekta mora biti dostupan preko najmanje jednog sigurnosnog stubišta ili najmanje dva međusobno nezavisna stubišta. Sigurnosno stubište mora biti osigurano tako da vatra i dim ne prodiru za sve vrijeme dok požar traje u objektu i mora biti dostupno iz svih prostorija jednog požarnog sektora putovima koji nisu ugroženi požarom. Najduži put iz neke prostorije u jednom požarnom sektoru do stubišta ne smije biti duži od 30 m za objekte < 75 m, odnosno 20 m za objekte > 75 m. - stubišno okno mora biti odvojeno od unutarnjih prostorija objekta zidovima F90 - najmanja širina stubišta određuje se tako da se za svakih 100 ljudi osigurava širina od 60 cm, ali min.1,25m; ako bi se trebalo raditi stubište šire od 2,20m, onda se rade dva sigurnosna stubišta - kraci i gazišta stubišta F90, konzolna i spiralna stubišta nisu dopuštena - podrum - objekti > 40m - zabranjeno povezivanje podruma i gornjih katova zajedničkim stubištem - objekti < 40m - spajanje uz tampon zonu s provjetravanjem i vratima T30 - hodnik - mora biti ravan i bez suženja, zidovi otpornosti F90, vrata T30 - širina hodnika i izlaza - 60cm na 100 ljudi, min.1,25m, max.2,20m - izlaz iz objekta - visina min.2,30m, krilo izlaznih vrata min.0,7m, max.1,2m - požarni sektor u prostorijama ispod razine terena ne smije biti veći od 250m2 i mora biti odvojen zidom F90; podrumska prostorija ne smije biti udaljena od izlaza više od 20m; vrata na putu evakuacije - T90 - vrata u jednom požanom sektoru koja povezuju pojedine prostorije s putevima evakuacije - T90 (isto tako i vrata na javnim objektima) - zidovi vertikalnih kanala za smještaj instalacija F90; pristupni otvori za kontrolu instalacija osigurani vratima ili kapcima T90; vertikalni kanali moraju se provjetravati otvorima površine 5% poprečnog presjeka kanala - horizontalni kanali s instalacijama F60, moraju se provjetravati - zidovi okna za dizala F90 (objekti > 40m - odvojeni prostor dizala i stubišta, < 40m - dopušten zajednički provjetravani pretprostor); objekti > 75m - jedno od dizala predviđa se kao dizalo za evakuaciju - zidovi F90, mora biti označeno natpisom - prostorija s pogonskim agregatom - na najvišem mjestu u objektu, odvojena zidovima F90 i vratima T90 - kotlovnica - objekti < 40m - unutar objekta, zidovi F90, vrata T90, provjetravanje, dva izlaza; objekti > 40m - smještaj izvan objekta - podstanica za toplu vodu - posebna prostorija - plinska kotlovnica - na najvišem katu objekta, ulaz s terase - transformatorske stanice - nisu dopuštene, iznimno u objektu < 40m u posebnu prostoriju sa zidovima F180 - agregat s motorom s unutarnjim izgaranjem - posebna prostrija F90

2010

86

- akumulatorske baterije kao rezervni izvor električne energije - 2h rada - vertikalni otvori za provjetravanje - F90 - klimatizacijske komore - F90, T90

20) Plinske kotlovnice

- pravilnik daje tehničke uvjete za projektiranje, gradnju, pogon i održavanje kotlovnica kapaciteta više od 50 kW - smještaj: - poseban građevinski objekt - prislonjeni objekt - u sastavu objekta druge namjene - ovisnost visine objekta i smještaja: do 22m - proizvoljno 22m - 40m - krov, prislonjeno >40m - poseban objekt - konstrukcija i obloga kotlovnice - negorivi materijali F30 - natpis na kotlovnici o zabrani ulaska - kotlovnica mora imati: - barem jedan prozor na vanjskom zidu - barem jedan siguran izlaz - opremu za gašenje požara (hidrantska mreža i mobilna oprema)

21) Uređaji u kojima se nanose i suše premazna sredstva

- pravilnik daje tehničke normative za uređaje u kojima se nanose i suše premazna sredstva, te za građevinske objekte u kojima se ti uređaji postavljaju - smještaj: - u pravilu u posebno izgrađene prizemne objekte udaljene od drugih 5m i pristupom prometnicama koji može poslužiti kao vatrogasni put (ako ima prozore, udaljenost od drugih objekata je 7m) - u objektu druge namjene (pristup izvana), zidovi F180 - građevine za smještaj uređaja ne smiju biti ukopane

2010

87

4. ZAŠTITA NA RADU → nadležnost: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva

1) Svrha zaštite na radu

Svrha Zakona je uvođenje mjera za poticanje unapređivanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu, sprječavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, drugih bolesti u svezi s radom te zaštita radnog okoliša.

2) Sustav pravila ZNR

Sustav pravila koja se primjenjuju u organiziranom provođenju zaštite na radu: pravila pri projektiranju i izradi sredstava rada, pravila pri održavanju i ispitivanju sredstava rada, pravila koja se odnose na sredstva rada i zaposlenike te prilagodbu procesa rada

njihovom spolu, dobi te duševnim i tjelesnim sposobnostima, osposobljavanje i obavještavanje zaposlenika i poslodavaca sa svrhom postizanja

odgovarajućeg stupnja zaštite na radu i zdravstvene zaštite, suradnja na svim razinama od poslodavaca i zaposlenika, preko njihovih

predstavnika i udruga do razine državnih ustanova i tijela, zaštita radnika, njihovih predstavnika i stručnjaka za zaštitu na radu.

3) Tko je odgovoran za primjenu ZNR?

Poslodavac je odgovoran za organiziranje i provedbu zaštite na radu u svim dijelovima organizacije rada i u svim radnim procesima.

4) Opća načela ZNR kod poslodavca

Poslodavac je dužan primjenjivati pravila zaštite na radu na temelju općih načela zaštite: izbjegavanja opasnosti i štetnosti, procjene opasnosti i štetnosti koje se ne mogu otkloniti primjenom osnovnih pravila

zaštite na radu, sprečavanje opasnosti i štetnosti na njihovom izvoru, zamjene opasnog neopasnim ili manje opasnim, davanje prednosti skupnim mjerama zaštite pred pojedinačnim, odgovarajućeg osposobljavanja i obavješćivanja radnika, planiranja zaštite na radu s ciljem međusobnog povezivanja tehnike, ustroja rada,

uvjeta rada, ljudskih odnosa i utjecaja okoliša na radno mjesto, prilagođavanja tehničkom napretku, prilagodbe rada radnicima.

5) Uređivanje i provedba ZNR

Svaki poslodavac je dužan odrediti jednog ili više radnika za obavljanje aktivnosti zaštite na radu vezanih uz zaštitu i prevenciju od opasnosti i štetnosti, određivanjem ovlaštenika ili zapošljavanjem stručnjaka zaštite na radu. Poslodavac koji zapošljava do 50 radnika i koji posjeduje potrebna znanja i sposobnosti može poslove zaštite na radu obavljati sam, pod uvjetom da nema zaposlenog radnika s potrebnim znanjima i sposobnostima za provedbu aktivnosti zaštite na radu vezanih uz zaštitu i prevenciju od opasnosti i štetnosti. Ako kod poslodavca nisu ispunjeni navedeni uvjeti, obavljanje poslova zaštite na radu može ugovoriti s fizičkom ili pravnom osobom ovlaštenom za obavljanje poslova zaštite na radu.

2010

88

Poslodavac koji zapošljava više od 50 radnika dužan je odrediti jednu ili više osoba za obavljanje poslova stručnjaka zaštite na radu, sukladno broju zaposlenih, stanju zaštite na radu, te stupnju opasnosti. Poslodavac može i s drugim poslodavcima osnovati zajedničku službu zaštite na radu. Poslodavac koji zapošljava više od 250 radnika dužan je ustrojiti samostalnu stručnu službu za zaštitu na radu čija je zadaća praćenje stanja zaštite na radu u pravnoj osobi. Broj zaposlenih unutar službe treba ovisiti o veličini poduzeća, organizaciji posla, stanju zaštite na radu te stupnju opasnosti koji je utvrđen procjenom i ne može biti manji od tri stručnjaka zaštite na radu. Poslodavcu koji zapošljava više od 250 radnika na njegov zahtjev ministar rada može dozvoliti da ne ustroji službu zaštite na radu ako na temelju stanja zaštite i procjene proizlazi da ne postoje veće opasnosti i štetnosti po sigurnost i zdravlje radnika (ali mora imati stručnjaka ZNR). Obveze stručnjaka zaštite na radu, odnosno službi zaštite na radu su: stručna pomoć poslodavcu/ovlaštenicima/radnicima/povjerenicima u provedbi i unapređivanju zaštite na radu, unutarnji nadzor nad primjenom pravila zaštite na radu, poticanje poslodavca i njegovih ovlaštenika na otklanjanje nedostaka, praćenje u svezi s ozljedama na radu i profesionalnim bolestima, suradnja s tijelima nadležnim za poslove inspekcije rada, osposobljavanje povjerenika radnika za zaštitu na radu, rad u odborima za zaštitu na radu, suradnja sa specijalistima medicine rada.

6) Osposobljavanje za rad na siguran način

Poslodavac je dužan radnika prije početka rada obavijestiti o svim činjenicama i okolnostima koje utječu ili bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje radnika vezanim uz obavljanje poslova i osposobiti ga za rad na siguran način. Poslodavac ne smije dozvoliti samostalno obavljanje poslova radnicima koji prethodno nisu osposobljeni. Radnicima dok još nisu osposobljeni za rad na siguran način poslodavac mora osigurati rad pod nadzorom radnika osposobljenih za rad na siguran način ali ne duže od 30 dana. Poslodavac je dužan osposobiti radnika za rad na siguran način i dati mu informacije i upute vezane uz njegovo mjesto rada i poslove: 1. prije početka rada, 2. kod promjena u procesu rada, 3. kod uvođenja nove radne opreme ili njezine promjene, 4. kod uvođenja nove tehnologije, 5. kod upućivanja radnika na novi posao. Osposobljavanje se mora provesti uzimajući u obzir osobito nove ili izmijenjene opasnosti i štetnosti kojima bi radnik mogao biti izložen, te ga je po potrebi dužan i periodički ponavljati. Ocjena praktične osposobljenosti provodi se na mjestu rada. Zapisnik o ocjeni praktične osposobljenosti radnika za rad na siguran način na pojedinom mjestu rada sastavljaju i potpisuju neposredni ovlaštenik osposobljavanog radnika, radnik i stručnjak zaštite na radu zadužen za osposobljavanje. Poslodavac može utvrditi obvezu povremene provjere znanja iz zaštite na radu za radnika koji su raspoređeni na poslove s posebnim uvjetima rada ili na poslove na kojima učestalo dolazi do ozljeda na radu. Tu obvezu može narediti i inspektor rada te biti nazočan takvoj provjeri znanja, ako opravdano pretpostavlja da je za određene poslove nužna povremena provjera. Poslodavac je dužan osposobljavanje radnika provesti tijekom radnog vremena na svoj trošak.

2010

89

Poslodavci mogu programe osposobljavanja za rad na siguran način izvoditi sami ili povjeriti ovlaštenim ustanovama, odnosno trgovačkim društvima za obavljanje te djelatnosti. Ministar nadležan za rad propisuje uvjete koje moraju ispunjavati poslodavci, ustanove i trgovačka društva i način nadzora nad njihovim radom.

7) Poslovi s posebnim uvjetima rada

Poslovi s posebnim uvjetima rada su oni koje mogu obavljati samo osobe koje osim općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa ispunjavaju još i posebne uvjete u pogledu: - dobi života, - spola, - stručnih sposobnosti, - zdravstvenog, tjelesnog ili psihičkog stanja, - psihofizioloških i psihičkih sposobnosti. Radnika raspoređenog na poslove s posebnim uvjetima rada poslodavac upućuje na pregled ovlaštenoj ustanovi, odnosno specijalistu medicine rada u privatnoj praksi s uputnicom koja sadrži podatke o vrsti poslova i drugim okolnostima od utjecaja za ocjenu njegove sposobnosti za obavljanje ovih poslova. Poslodavac je dužan naročito osigurati zaštitu na radu radnicima malodobnicima, ženama i radnicima smanjenih radnih sposobnosti te u skladu sa zakonom, odnosno kolektivnim ugovorom utvrditi općim aktom poslove koje ne mogu obavljati te skupine radnika.

Poslovi s posebnim uvjetima rada su:

1. rukovanje i upravljanje strojevima i uređajima na mehanizirani pogon, 2. rukovanje i upravljanje samohodnim strojevima na mehanizirani pogon, 3. upravljanje dizalicama na mehanizirani pogon, 4. ronilački poslovi, 5. podizanje skela i postavljanje oplata i ograda pri izvođenju građevinskih radova, 6. izrada eksploziva i rukovanje eksplozivom, 7. punjenje i paljenje mina, 8. poslovi vatrogasaca, 9. čuvanje ljudi i imovine vatrenim oružjem, 10. rad na visini većoj od 3m itd. Poslovi pri kojima je radnik izložen buci koja premašuje gornju upozoravajuću vrijednost izloženosti od 87 dB(A) spadaju u poslove s posebnim uvjetima rada.

8) Opasne radne tvari

Poslodavac koji koristi, odnosno prerađuje opasne tvari dužan je pri radu s tim tvarima primijeniti pravila zaštite na radu u skladu s propisima i uputama proizvođača i osigurati da su te tvari u svakom trenutku označene na propisani način. Poslodavac je u procjeni opasnosti dužan utvrditi da li su radne tvari koje koristi opasne (štetne po zdravlje, eksplozivne i zapaljive) te s tim u svezi utvrditi pravila zaštite na radu te zaštite životnog okoliša. Opasne tvari smiju se koristiti samo ukoliko nije moguće iste radne rezultate postići primjenom bezopasnih/manje opasnih tvari. Ukoliko koristi opasne radne tvari poslodavac je dužan pravila zaštite na radu primjenjivati sljedećim redoslijedom: 1. ukoliko je prema vrsti poslova i stanju tehnike moguće koristiti zatvorene sustave,

2010

90

2. ukoliko nije moguće spriječiti oslobađanje opasnih plinova, para i aerosola treba ih odvoditi s mjesta nastanka izvan radnog okoliša na način da ne onečišćuje životni okoliš, 3. ukoliko nije moguće odvoditi opasne plinove, pare i aerosole s mjesta nastanka, onda je potrebno ograničiti na najmanju moguću mjeru: - količinu opasne tvari, - broj radnika koji su izloženi djelovanju opasne tvari, - vrijeme izlaganja radnika utjecaju opasnih tvari. 4. ako se navedenim pravilima ne može postići zadovoljavajuća zaštita, radnici pri obavljanju radova s opasnim radnim tvarima moraju koristiti propisana osobna zaštitna sredstva.

9) Pružanje prve pomoći

Poslodavac je dužan organizirati i osigurati pružanje prve pomoći radnicima za slučaj ozljede na radu ili iznenadne bolesti do njihovog upućivanja na liječenje zdravstvenoj ustanovi i osigurati pozivanje i postupanje javnih službi nadležnih za pružanje medicinske pomoći. Na svakom radilištu i u radnim prostorijama u kojima istovremeno radi do 20 radnika najmanje jedan od njih mora biti osposobljen i određen za pružanje prve pomoći te još po jedan na svakih daljnjih 50 radnika. Osobama određenim za pružanje prve pomoći mora se staviti na raspolaganje potrebna oprema. Ministar nadležan za rad u suglasnosti s ministrom zdravstva propisuje vrstu i količinu sanitetskog materijala.

10) Savjetovanje i suodlučivanje radnika

Poslodavac je dužan provoditi postupke obavješćivanja, savjetovanja i suodlučivanja s radnicima ili njihovim predstavnicima o svim pitanjima koja se odnose na sigurnost i zdravlje na radu, što obuhvaća: – savjetovanje s radnicima, – pravo radnika ili njihovih predstavnika da utječu na sve odluke vezane uz područje zaštite zdravlja i sigurnost na radu, uključujući i davanje prijedloga, – pravo radnika ili njihovih predstavnika na razmjerno suodlučivanje pri donošenju odluka na području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. Poslodavac koji zapošljava 50 ili više radnika, dužan je osnovati odbor za zaštitu na radu kao svoje savjetodavno tijelo, s ciljem provođenja postupaka obavješćivanja, savjetovanja i suodlučivanja. Poslodavac koji zapošljava više od 250 radnika i koji ima više pogona, odnosno pogone na više mjesta izvan sjedišta, osniva središnji odbor za zaštitu na radu čija je zadaća unapređenje stanja zaštite na radu u pravnoj osobi. Odbor čine poslodavac ili njegov ovlaštenik, rukovoditelj službe zaštite na radu ili stručnjak za zaštitu na radu, specijalist medicine rada te povjerenici radnika ili njihov koordinator. Predsjednik odbora je poslodavac ili njegov ovlaštenik. Odbor se sastaje najmanje jedanput u tri mjeseca.

11) Povjerenik radnika za ZNR

Kod poslodavca radnici između sebe biraju ili imenuju povjerenika radnika za zaštitu na radu (mogu i sindikati ukoliko je to predviđeno kolektivnim ugovorom). Zadatak je povjerenika da djeluje u interesu radnika na području zaštite na radu, te da prati primjenu propisa i naređenih mjera zaštite u radnoj sredini u kojoj je izabran. Povjerenik ima i sljedeća prava i dužnosti: 1. podnositi prijedloge vezane uz donošenje odluka iz područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, 2. zahtijevati od poslodavca da poduzme odgovarajuće mjere u cilju smanjenja i otklanjanja izvora opasnosti,

2010

91

3. podnositi pritužbe tijelima nadležnim za zaštitu na radu, ako smatra da su prethodno poduzete mjere i osigurana sredstva nedostatna ili neodgovarajuća za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu, 4. sudjelovati u planiranju unapređivanja uvjeta rada, uvođenja nove tehnologije, uvođenja novih tvari u radni i proizvodni proces i poticati poslodavca i njegove ovlaštenike na provedbu zaštite na radu, 5. biti obaviješten o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje radnika, 6. imati pravo uvida i korištenja dokumentacije vezane za sigurnost i zdravlje radnika, 7. primati primjedbe radnika na primjenu propisa i provedbu mjera zaštite na radu, 8. izvijestiti inspektora o svojim zapažanjima i zapažanjima radnika čiji je povjerenik, prisustvovati inspekcijskim pregledima i očitovati se na činjenično stanje koje utvrdi inspektor, 9. pozvati inspektora rada kada ocijeni da su ugroženi život i zdravlje radnika, a poslodavac to propušta ili odbija učiniti, 10. obrazovati se za obavljanje ovih poslova, stalno proširivati i unapređivati znanje, pratiti i prikupljati obavijesti od značaja za njegov rad, 11. staviti prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje, 12. svojim djelovanjem poticati ostale radnike na rad na siguran način, 13. obavještavati radnike o mjerama koje poslodavac poduzima da im osigura zaštitu na radu i zdravstvenu zaštitu.

12) Isprave i evidencije

Poslodavac je dužan čuvati: 1. glavni projekt iz kojeg je vidljiva primjena osnovnih pravila zaštite na radu za građevinu ili dio građevine u trenutku korištenja, 2. upute o načinu korištenja strojeva i uređaja s povećanim opasnostima, 3. planove uređenja privremenih radilišta, 4. isprave o obavljenim ispitivanjima strojeva, 5. dokaze o ispravnosti instalacija. Poslodavac je dužan voditi evidencije o: 1. radnicima osposobljenim za rad na siguran način, 2. radnicima raspoređenim na poslove s posebnim uvjetima rada, 3. strojevima i uređajima s povećanim opasnostima, 4. opasnim tvarima koje proizvodi, prerađuje ili koristi, 5. ozljedama na radu, slučajevima profesionalnih bolesti i poremećajima u tehnološkom procesu. - poslodavac je dužan voditi knjigu nadzora, te podnijeti godišnje izvješće o ozljedama i profesionalnim bolestima tijelu nadležnom za poslove inspekcija rada

13) Knjiga nadzora

Poslodavac je dužan voditi knjigu nadzora u koju upisuje svoje odluke: - ovlaštenik poslodavca, - stručnjak za zaštitu na radu, - ovlaštena fizička ili pravna osoba (ovlaštene ustanove i trgovačka društva registrirana za obavljanje poslova zaštite na radu), - inspektor rada.

14) Kada radnik ima pravo odbiti rad?

Radnik ima pravo odbiti rad ako mu neposredno prijeti opasnost za život i zdravlje zbog toga što nisu primijenjena propisana pravila zaštite na radu i zbog takvog postupanja ne smije biti doveden u nepovoljniji položaj.

2010

92

Radnik koji u slučaju ozbiljne, neposredne i neizbježne opasnosti, napusti svoje radno mjesto i opasno područje, ne smije biti doveden u nepovoljniji položaj zbog svog postupka i mora biti zaštićen od bilo kakvih štetnih i neopravdanih posljedica. U ovim slučajevima, radnik je dužan obavijestiti poslodavca ili njegovog ovlaštenika te svojeg povjerenika za zaštitu na radu. Poslodavac ili njegov ovlaštenik, odnosno radnik ili njegov povjerenik dužni su neodložno izvijestiti inspektora rada, koji je dužan u roku od 48 sati utvrditi činjenično stanje i osnovanost navoda radnika.

15) Elaborat ZNR

Investitor, odnosno projektant je obvezan uz glavni projekt dostaviti elaborat zaštite na radu koji obuhvaća i razrađuje način primjene propisa zaštite na radu u glavnom projektu. Elaborat se dostavlja tijelu nadležnom za poslove graditeljstva u postupku izdavanja građevinske dozvole. Elaborat zaštite na radu koji se odnosi na sve pojedinačne projekte kojima se daje tehničko rješenje građevine sadrži naročito: 1. opasnosti i štetnosti koje proizlaze iz procesa rada i način na koji se te opasnosti otklanjaju, 2. primijenjene propise zaštite na radu koji se odnose na lokaciju građevine, odstranjivanje štetnih otpadaka, prometnice, radni prostor, pomoćne prostorije i drugo, 3. predvidiv broj radnika prema spolu, 4. ergonomsku prilagodbu mjesta rada ako je na njemu predviđen rad osobe s invaliditetom, 5. tehnička rješenja koja omogućuju pristup osobi s invaliditetom građevini, 6. radne postupke koji imaju utjecaja na stanje u radnom i životnom okolišu, naročito vezano za sigurno održavanje građevine, 7. popis opasnih radnih tvari štetnih po zdravlje koje se u procesu rada koriste, prerađuju ili nastaju, 8. popis propisa i naznaku odredaba o zaštiti na radu koje su primijenjene u glavnom projektu.

16) Dužnost inspektora zaštite na radu

Inspekcijski nadzor nad provedbom odredaba ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa obavljaju inspektori rada Državnog inspektorata, ako drugim zakonom nije drukčije određeno. U provedbi inspekcijskog nadzora u području zaštite na radu, inspektor rada ovlašten je donijeti rješenje o privremenoj zabrani korištenja sredstva rada, prostora ili instalacija, odnosno o zabrani određenog načina postupanja ili rješenje kojim naređuje poslodavcu da radnika privremeno udalji s obavljanja poslova, u slučajevima kada utvrdi da su izravno ugroženi život ili zdravlje radnika ili drugih osoba. U provedbi inspekcijskog nadzora u području zaštite na radu, inspektor rada dužan je upisom u knjigu nadzora: - narediti poslodavcu da udalji s posla zaposlenika koji radi protivno pravilima zaštite na radu, odnosno koji ne upotrebljava propisana osobna zaštitna sredstva te za kojeg se opravdano može pretpostaviti da je pod utjecajem alkohola ili drugih opojnih sredstava, - narediti poslodavcu da zaposlenika udalji s poslova za čije obavljanje ne ispunjava uvjete utvrđene pravilima zaštite na radu, ako je zbog toga neposredno ugrožen život odnosno zdravlje zaposlenika, - zabraniti uporabu sredstava rada (objekata namijenjenih za rad, strojeva i uređaja, skela i površina za rad i dr.), dok se ne otklone nedostaci ili dok traju okolnosti zbog kojih je neposredno ugrožen život, odnosno zdravlje zaposlenika, - zabraniti poslodavcu određeno ponašanje ili postupanje koje je protivno zakonu ili drugom propisu, odnosno narediti mu otklanjanje utvrđene nepravilnosti.

2010

93

17) Pravilnik o ZNR za radne i pomoćne prostorije i prostore

Kako bi sačuvao sigurnost i zdravlje radnika poslodavac će se pobrinuti da: – su prometni putevi do nužnih izlaza i izlazi prohodni cijelo vrijeme, – se redovito obavlja tehničko održavanje mjesta rada i opreme i uređaja, – se mjesto rada, oprema i uređaji redovito čiste do propisane higijenske razine, – se sigurnosna oprema i uređaji namijenjeni za sprječavanje ili uklanjanje opasnosti, redovito održavaju i provjeravaju. Radne prostorije su prostorije u kojima se obavljaju proizvodni i drugi radni procesi, odnosno u kojima se kreću ili zadržavaju osobe na radu. Pomoćne prostorije su prostorije koje služe za higijensko-sanitarne i druge potrebe osobama na radu. Radna stanica je mjesto unutar građevine namijenjene za rad predviđeno za obavljanje rada. Radno mjesto je prostor u građevinama namijenjen za smještaj radnih stanica, ali i bilo koje mjesto unutar prostora pravne osobe do kojeg radnik ima pristup tijekom svog rada.

Radni prostor Građevina mora osigurati: 1. stabilnost građevine u odnosu na statička i dinamička opterećenja i tehnološki

proces rada, 2. stabilnost građevine u odnosu na meteorološke i klimatske utjecaje, 3. odvođenje atmosferskog taloga, 4. odvođenje difuzne pare, ako postoji opasnost od kondenziranja, 5. zaštitu od požara i eksplozije, 6. odvođenje štetnosti nastalih u procesu rada, 7. provjetravanje prostorija, 8. danje svjetlo, 9. toplinsku zaštitu, 10. zvučnu zaštitu, 11. zaštitu od vibracija, 12. sigurnost kretanja osoba i transportnih sredstava.

Parametri radnog okoliša: mikroklima (temperatura, vlažnost, brzina kretanja zraka, toplinsko zračenje), veličina i visina radnih prostorija, osvjetljavanje, buka, vibracije, zračenje.

18) Dimenzije izlaznog puta

U svakoj građevini namijenjenoj za rad potrebno je osigurati mogućnost što bržeg i sigurnijeg provođenja evakuacije i spašavanja radnika za slučaj iznenadnog dogadaja koji može ugroziti život ili zdravlje. Putevi i izlazi u nuždi moraju biti slobodni i voditi što izravnije prema vanjskom prostoru ili do sigurnog područja. Putevi i izlazi u nuždi moraju biti posebno označeni u skladu s propisima. Broj, raspodjela i dimenzije putova i izlaza u nuždi ovise o upotrebi, opremi i dimenzijama mjesta rada i najvećem broju osoba koje mogu biti nazočne. Maksimalna dužina puta evakuacije radnika do sigurnog prostora može iznositi 50 m, a u katnim objektima 30 m. Građevine dužine do 30 m i s više od 3 kata, moraju imati najmanje dva dovoljno udaljena stubišta, od kojih se jedno koristi za slučaj opasnosti. Stubišta moraju imati izlaze koji vode u slobodni prostor. Kod otvorenih industrijskih postrojenja s etažama do visine manje od 30 m, potrebno je postaviti jedno otvoreno stubište na udaljenosti 25 m od najudaljenijih mjesta rada. Ukoliko nije moguće osigurati provođenje evakuacije i spašavanja radnika na navedeni način, potrebno je osigurati pomoćne puteve za nužnu evakuaciju (nužne izlaze).

2010

94

Izlazni put evakuacije treba riješiti tako da isti vodi do izlaza iz građevine ili do sigurnog prostora unutar građevine. Izlazni put treba da bude što jednostavniji, dobro osvijetljen, zračan i bez slijepih krajeva. Minimalni broj izlaza i njihovu širinu potrebno je odrediti u ovisnosti o namjeni građevine, broju osoba koje ju koriste kao i o tome da li se osobe kreću horizontalno, u nagibu ili po stepenicama.

19) Električne instalacije

Električne instalacije moraju biti projektirane i izvedene tako da ne predstavljaju opasnost od požara i eksplozije, a osobe moraju biti na odgovarajući nacin zaštićene od rizika nezgoda uslijed izravnog ili neizravnog dodira. Projektiranje, izrada i izbor materijala i zaštitnih uredaja moraju biti prikladni naponu, vanjskim uvjetima i ovlaštenjima osoba koje imaju pristup dijelovima instalacije. Razvod energetskih instalacija kao što su instalacije elektrike, plinova, pare, komprimiranog zraka i sl. do pojedinih potrošača u krugu pravne osobe potrebno je voditi izvan prometnica i drugih opasnih mjesta tako da su trajno zaštićene od mehaničkog oštećenja. Predmetne instalacije postavljaju se pod zemlju ili na visinu izvan manevarskog prostora dizalica i drugih transportnih sredstava u skladu s posebnim propisima.

20) Veličina i visina radnih prostorija

Veličina radne prostorije ovisi o vrsti poslova i radnih zadataka koji se u njoj obavlja, broju zaposlenih radnika i dužini trajanja procesa rada. Mora biti takva da na svaku zaposlenu osobu dolazi najmanje 10 m3 zračnog prostora i 2 m2

slobodne površine poda (zračni prostor/slobodna površina - slobodna zapremina zračnog prostora/površina poda koja nije zauzeta namještajem, oruđima, strojevima, pomoćnim uredajima ili materijalom i ne služi kao prostor za skladištenje). Minimalne visine radnih prostorija moraju iznositi: 1. 3,00 m - prostorije s proizvodnim procesima pri kojima se razvijaju neugodni i štetni plinovi, pare ili prašine ili u kojima vladaju nepovoljni toplinski uvjeti; 2. 2,80 m - prostorije u kojima su pri radu ispunjeni normativi u pogledu mikroklimatskih uvjeta (temperatura, vlažnost, brzina kretanja zraka i toplinsko zračenje), odnosno u kojima se pri radu ne razvijaju štetne pare, plinovi i prašina; 3. 2,50 m - prostorije predviđene za obavljanje administrativnih poslova, projektni biroi, prostorije namijenjene za skladištenje robe i prostorije u kojima se radnici iz jedne smjene zadržavaju manje od dva sata dnevno. Prostorije iz tocke 2. mogu imati visinu i manju od 2,80 m, ali ne manju od 2,50 m ako se u njima obavljaju tihi obrtnički i drugi poslovi (krojački, pletački, frizerski, graverski, ključarski, staklorezacki, postolarski, fotografski, optičarski, slikarski, kozmetičarski, pedikerski, urarski, zlatarski i sl.). Ako se radne prostorije nalaze u građevinama koje nisu građene po sada važećim standardima, ili zaštićenim građevinama koje su spomenici kulture, a kojima izgled, veličinu i visinu nije moguće mijenjati, iznimno visina prostorija može biti i manja od 2,50 m, ali ne manja od 2,20 m uz uvjet da se u procesu rada ne pojavljuju nikakve štetnosti, da na svaku zaposlenu osobu dolazi najmanje 10 m3

zračnoga prostora i 2 m2 slobodne površine poda, te da su na radu ispunjeni normativi u pogledu mikroklimatskih uvjeta. Ako se radi o radnoj prostoriji u postojećoj građevini, koja se može podijeliti na dvije etaže, pri čemu bi se donja etaža koristila u punom tlocrtu, a gornja etaža kao galerija, svjetla visina svake pojedine etaže ne smije biti manja od 2,2 m, a tlocrtna površina gornje etaže smije iznosi najviše polovinu tlocrtne površine donje etaže.

21) Transportni putevi

Raspored i širina unutrašnjih i vanjskih prometnica mora odgovarati potrebama i namjeni prometa. Moraju biti projektirane i izvedene tako da trajno osiguravaju prenošenje

2010

95

predviđenih opterećenja bez oštećenja i trajnih deformacija, te da trajno osiguravaju stabilnost, ravnu površinu, sigurno kretanje transportnih sredstava i hodanje ljudi. Unutrašnje prometnice trebaju biti projektirane i izvedene tako da omogućavaju dobru vidljivost za vrijeme kretanja vozila i osoba. Unutrašnje prometnice koje prolaze kroz radne prostorije moraju biti postavljene u nivou poda. Na mjestima gdje je vidljivost smanjena i na mjestima intezivnog kretanja tereta moraju se postaviti odgovarajući natpisi. Putovi za transport tereta i putovi za kretanje osoba trebaju biti projektirani i izvedeni tako da se što manje presijecaju i poklapaju. Na mjestima presijecanja puta za masovno kretanje osoba i željeznicke pruge moraju se izgraditi prijelazni mostovi ili tuneli. Gornji rub tračnica kolosijeka koji prolazi kroz halu mora ležati u nivou poda hale tako da odstupanje ne prelazi ± 1 cm. Pri kretanju motornih vozila u krugu pravne osobe udaljenost izmedu građevine ili bilo kojeg zida i vanjskog ruba gabarita vozila ne smije biti manja od 0,75 m i mora biti obilježena znakovima. Visina kolnih prolaza (tunela, mostova, galerija, nadzemnih vodova) na unutrašnjim prometnicama mora biti za 0,50 m veća od visine gabarita vozila predviđenih za kretanje tim prometnicima, a širina kolnih prolaza mora iznositi najmanje po 0,50 m mjereno od bočnih rubova gabarita vozila. Dvosmjerna cesta u krugu pravne osobe mora biti široka najmanje 5 m, a jednosmjerna najmanje 3 m. U radnim prostorijama moraju se osigurati slobodne površine za prolaz ljudi, kao i transportni putovi, s tim da glavni hodnici za prolaz ljudi moraju biti široki najmanje 1,50 m, a sporedni hodnici najmanje 1 m. Širina transportnih putova ne smije biti manja od 1,80 m odnosno mora biti za 0,80 m veća od širine transportnih sredstava odnosno materijala, dijelova i proizvoda koji se najčešće prenose. Moraju biti vidno obilježeni linijama svijetle boje širine najmanje 5 cm, odnosno metalnim klinovima sa promjerom glave od najmanje 5 cm usađenim u nivou poda prostorije. Radi lakog opsluživanja i čišćenja strojeva moraju se osigurati sigurni prolazi širine najmanje 0,70 m. Širina prilaza i prometnica utovarno - istovarnim površinama ne smije biti manja od 5 m pri dvosmjernom kretanju vozila odnosno 3 m pri jednosmjernom kretanju vozila. Prilazi utovarno - istovarnim površinama moraju imati sa obje strane pješačke staze širine najmanje 0,50 m s odgovarajućim proširenjima na zavojima, moraju biti postavljeni prometni znakovi i oznake koji su propisani za javne putove. Najmanja dopuštena širina manipulativnih putova određena je ovisno o širini prostorije - prostorija širine 15m - put 1,5m; preko 80m - na svakih 40m jedna prometnica od 3m.

22) Unutarnja stepeništa

Stepeništa moraju biti raspoređena tako da osiguravaju lako izlaženje iz svih dijelova građevine, moraju imati usklađenu propusnu moć u ovisnosti o broju osoba koje se njima koriste i moraju biti izvedena tako da jasno ukazuju smjer prema izlazu iz građevine. Stepenišni put s odmorištima mora se nastavljati bez suženja duž smjera izlaznog puta. Nije dozvoljeno na stepeništima voditi instalacije ili postavljati ukrase ako se njima smanjuje prostor izlaza, ne smiju se postavljati stvari koje bi mogle zbuniti osobe (zrcala, pregrade, dekoracije). Stepeništa i prilazi stepeništima moraju biti dobro osvijetljeni, a izvori svjetlosti moraju biti postavljeni tako da osvjetljavaju zonu kretanja i da ne zasljepljuju osobe. Korisna širina stepenišnog kraka unutarnjih stepenica ne može biti manja od 1,10 m, a mora odgovarati broju osoba koje ih koriste i rasporedu prostorija u građevini (korisna širina - širina stepenica mjerena između rukohvata i zida). Stepenišni krak mora imati najmanje 3 stepenice, ali najviše 18 stepenica, mora imati barem s jedne strane rukohvat.

2010

96

Širina odmorišta ili podesta ne može biti manja od širine stepenišnog kraka, a dužina odmorišta izmedu stepenišnih krakova ne smije biti manja od 1,10 m. Materijal gazišta i odmorišta stepeništa ne smije biti klizav, a ako postoji opasnost od klizanja potrebno je na površinu gazišta staviti materijal koji nije klizav. Visina stepenica mora iznositi od 13 do 19 cm, a širina gazišta od 26 do 36 cm zavisno o njihovoj namjeni. Sve stepenice na istom stepeništu moraju biti jednake po visini i širini gazišta, a odstupanja u širini gazišta i u visinama pojedinih stepenica, ne smiju biti veća od 0,5 cm. Zavojito stepenište u radnim i pomoćnim prostorijama može se postavljati samo u izuzetnim slučajevima. Zavojito stepenište mora biti projektirano i izvedeno tako da na najužem dijelu širina gazišta ne bude manja od 13 cm. Zavojito stepenište ne može se koristiti kao izlaz za slučaj evakuacije i spašavanja radnika.

23) Zaštitne ograde i rukohvati

Stepenište i stepenišno odmorište duž rubova s otvorene strane moraju imati zaštitnu ogradu s rukohvatom, moraju biti postavljeni kontinuirano na cijeloj dužini kraka stepeništa. Stepeništa koja imaju do 10 stepenica moraju biti sa jedne strane ograđena sigurnom ogradom, a stepeništa sa više od 10 stepenica moraju imati ogradu s obje strane. Galerije, platforme, prijelazne rampe, prijelazi, mostovi i sva mjesta rada na visini većoj od 120 cm iznad terena ili poda prostorije s kojih se može pasti, moraju biti ograđene čvrstom zaštitnom ogradom. Konstrukcija zaštitnih ograda i rukohvata mora biti izvedena bez stršećih dijelova ili umetnute oplate, koji bi mogli zahvatiti odjeću osoba. Visina zaštitne ograde ne smije biti manja od 100 cm mjereno od poda. Rukohvati i zaštitne ograde na stepenicama moraju biti postavljeni na visini od 100 cm iznad gornje površine gazišta, mjereno okomito od sredine gazišta stepeništa do vrha rukohvata odnosno ograde. Rukohvati moraju biti izvedeni tako da ruka može po njima kliziti bez prekida. Popuna zaštitne ograde (prečke, međuprečke, stupovi, umeci) mora biti konstruirana za jednolično opterećenje preko ukupne površine ograde. Razmak i dimenzije popune ograde moraju odgovarati horizontalnom opterećenju na rukohvatu ograde od najmanje 700 N/m. Ako se popuna zaštitne ograde izvodi od dužinskih međuprečki, onda se mora predvidjeti dovoljan broj međuprečki i to tako da slobodan razmak izmedu prečki, mjereno okomito na tok prečke, ne prelazi 25 cm izmedu prečki odnosno od vrha poda, gazišta ili obruba. Ako se popuna zaštitne ograde izvodi u obliku okomitih prečki onda okomite prečke ograde ne smiju biti međusobno udaljene više od 14 cm. Mogu se koristiti i druge popune (žičane mreže, rešetke) ako osiguravaju jednaku sigurnost. Na mjestima gdje postoji opasnost od padanja predmeta s visine, zaštitna ograda mora imati na svom donjem dijelu punu rubnu zaštitu visine najmanje 15 cm mjereno od razine površine.

24) Vanjske stepenice

Vanjska stepeništa koja se koriste kao izlaz moraju biti projektirana i izvedena tako da ih mogu koristiti sve osobe, moraju imati zaštitnu ogradu visine najmanje 120 cm. Vanjsko stepenište mora biti projektirano i izvedeno tako da su stepenice zaštićene od atmosferskih padalina. Ako stepeništa nije moguće odgovarajuće zaštititi, mora se u zimskim uvjetima osigurati njihovo redovno čišćenje i održavanje. Metalni dijelovi stepeništa moraju biti zaštićeni od korozije u skladu s važećim propisima.

25) Vertikalni prilazi

Za prilaz na radne platforme, galerije, krovove gradevina, za ulazak u okna, šahtove i sl. gdje se poslovi obavljaju povremeno mogu se koristiti vertikalni prilazi izvedeni u obliku čvrstih

2010

97

metalnih ljestava postavljenih vertikalno ili koso sa kutem nagiba vecim od 75° prema horizontali. Prečke ljestava moraju biti od okruglog željeza promjera najmanje 16 mm i dobro zakovane, odnosno zavarene za stranice ljestava na vertikalnom razmaku od najviše 300 mm. Širina ljestava ne smije biti manja od 450 mm. Ljestve, čija je visina veća od 3 m moraju pocevši od sedme prečke (oko dva metra od poda) imati čvrstu leđnu zaštitu. Leđna zaštita mora biti izrađena u obliku kaveza načinjenog od lukova od plosnatog željeza, s unutrašnjim radijusom 700 - 800 mm, koji moraju biti pricvršćeni za stranice ljestava na međusobnom razmaku ne većim od 1400 mm. Lukovi moraju biti povezani vertikalama od plosnatog željeza na razmaku ne većem od 250 mm. Lukovi i vertikale od plosnatog željeza koji međusobno zatvaraju kavez, moraju biti tako dimenzionirani i učvršćeni za ljestve da pružaju sigurnu zaštitu osobama od pada s visine. Ljestve moraju biti kruto vezane sa zgradom, građevinom ili konstrukcijom u razmacima ne većim od 3 m. Ljestve moraju biti postavljene paralelno sa zgradom ili nekom drugom konstrukcijom. Ako ljestve nemaju leđobran, nego je predvideno da se osobe penju izmedu ljestava i zida, razmak između prečke ljestava i zgrade mora iznositi 70 do 80 cm. Ako su ljestve pričvršćene za zid ili stup moraju od površine zida odnosno stupa biti udaljene najmanje 160 mm. Na ljestvama čija je visina veća od 20 m moraju se na udaljenostima od 6 do 8 m ugraditi odmorišta (platforme ili podesti). Rukohvati ljestava (stranice) za prilaženje rubovima platformi, galerija, na krovove građevina i rukohvati ili stranice ljestava za prilaženje radnoj platformi moraju se produžiti najmanje za 75 cm iznad poda na koji su postavljene. Leđna zaštita mora biti produžena najmanje 1 m iznad poda na koji su ljestve postavljene.

26) Prirodno i umjetno osvjetljavanje

Osvjetljenje radnih prostorija, prostora izvan radnih prostorija i površina namijenjenih za rad mora se projektirati i izvesti tako da se osobama koje obavljaju poslove i radne zadatke omogući dobro viđenje i opažanje uz što manji zamor očiju. Prirodno i umjetno osvjetljavanje radnih prostorija mora biti u skladu sa standardom. Radne prostorije moraju imati otvore za prirodno osvjetljavanje (prozori, krovni svjetlarnici, staklene pregrade). Raspored površina i broj tih otvora mora odgovarati vrsti poslova koji se u radnoj prostoriji obavljaju. Ostakljene površine moraju biti raspoređene tako da osiguravaju ravnomjerno osvjetljavanje svih dijelova radne prostorije, a njihova ukupna površina mora iznositi najmanje 1/8 površine poda radne prostorije. Ako se prirodnim osvjetljenjem ne može osigurati propisana osvijetljenost radnih prostorija, mora se osigurati umjetno osvjetljenje u skladu sa standardom. Boja umjetnog osvjetljenja mora biti što sličnija prirodnoj svjetlosti. Pri projektiranju i izvodenju umjetnog osvjetljenja potrebno je osigurati opće, a u ovisnosti o zahtjevima pojedinih djelatnosti i dopunsko osvjetljenje na mjestima rada. Umjetno osvjetljenje mora ispunjavati uvjete u pogledu jakosti i ravnomjernosti osvjetljenja te uvjete za sprečavanje direktnog bliještanja. Uređaji za umjetno osvjetljenje moraju biti projektirani i izvedeni u skladu sa standardom i tehničkim propisima. Instalacije rasvjete u prostorijama s mjestima rada i u prolazima moraju biti izvedene na takav način da ne postoji opasnost ozljede radnika.

27) Pomoćne prostorije

Pomoćne prostorije su garderobe, kupaonice, umivaonice, prostorije za uzimanje obroka hrane, prostorije za pušenje, prostorije za osobnu higijenu žena, prostorije za povremeno zagrijavanje radnika, nužnici, pisoari, prostorija za čišćenje i dezinfekciju radne odjeće i

2010

98

zaštitnih sredstava i dr.; nalaze se u pravilu u posebnim građevinama u blizini radnih prostorija ili u aneksu uz radne prostorije. Pomoćne prostorije mogu se nalaziti u građevinama namijenjenim za radne prostorije ako to priroda procesa i organizacije rada i sanitarno-higijenski uvjeti dozvoljavaju. Veličina pomoćnih prostorija mora odgovarati namjeni, a visina prostorija zavisi o namjeni i broju korisnika, i ne može biti manja od 2,50 m.Mogu imati visinu i manju od 2,50 m, ali ne manju od 2,20 m, ako se ove prostorije nalaze u građevinama koje nisu građene po sada važećim standardima, zaštićenim građevinama koje su spomenici kulture, a čiji izgled, veličinu i visinu nije moguće mijenjati, i kontejnerima, uz uvjet da su ispunjeni drugi normativi propisani za pomoćne prostorije. Pomoćne prostorije moraju biti projektirane i izvedene tako da osiguraju uvjete utvrđene pravilnikom o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije i prostore za izvedbu podova, zidova, stropova, krovova i druge elemente kao što su zagrijavanje, provjetravanje, osvijetljenost, izvodenje instalacija i sl., a koji se odnose na radne prostorije.

28) Projektiranje sanitarnih prostorija

Nužnici se moraju predvidjeti i osigurati posebno za muškarce a posebno za žene. U višekatnim građevinama nužnici se moraju predvidjeti i osigurati na svakom katu. Udaljenost nužnika smještenih u građevini u kojoj su radne prostorije, do najudaljenijih mjesta rada, ne smije biti veća od 100 m, odnosno veća od 200 m ako se nužnici nalaze izvan građevine. Broj nužnika u građevini određuje se prema broju zaposlenih radnika. Za najviše 30 muškaraca odnosno 20 žena mora se predvidjeti i osigurati po jedan nužnik, a uz nužnik za muškarce i po jedan pisoar. Nužnici se moraju predvidjeti u posebnim kabinama sa pregradama visine najmanje 2 m mjereno od poda. Površina poda kabine ne smije biti manja od 0,90 x 1,20 m. Nužnici koji se nalaze u građevini u kojoj su radne prostorije moraju imati pretprostor sa vratima koja se sama zatvaraju i uređaj za vodeno ispiranje. Pretprostor mora biti opremljen sa jednim umivaonikom na najviše četiri nužnika. Prostorije nužnika moraju imati odgovarajuću ventilaciju.

29) Pravilnik o ZNR na privremenim ili pokretnim gradilištima

Ovim Pravilnikom se utvrđuju minimalni sigurnosni i zdravstveni uvjeti za privremena ili pokretna gradilišta. Privremena ili pokretna gradilišta označavaju svako gradilište na kojemu se izvode građevinski odnosno montažni radovi (iskopavanje, zemljani radovi, građenje, sastavljanje i rastavljanje montažnih dijelova, preinaka ili opremanje, obnova, rušenje, održavanje itd.) 1. Imenovanje koordinatora - investitor je obvezan imenovati jednog ili više koordinatora za zaštitu na radu kada radove izvode ili je predviđeno da ih izvode dva ili više izvođača; posebno za fazu izrade projekta i posebno za fazu izvođenja radova. 2. Plan izvođenja radova - investitor je dužan prije uspostave gradilišta osigurati izradu plana izvođenja radova koji sadrži: opis i shemu/nacrt izvođenja radova, popis opasnih tvari, određivanje mjesta rada s povećenim opasnostima, postupke za usklađivanje aktivnosti, postupke za svaku pojedinu opasnu fazu rada, vremenski plan radova, način organiziranja suradnje izvođača, zajedničke mjere ZNR, obveze izvođača o međusobnom izvješćivanju, pravila ponašanja na gradilištu, popis poslova s troškovnikom, popis isprava, evidencija i uputa iz ZNR, potpis odgovorne osobe za izradu plana izvođenja; plan izvođenja radova izrađuje koordinator I (u fazi izrade projekta) i kao takav je sastavni dio projektne dokumentacije; svaki poslodavac koji izvodi radove u trajanju duljem od 5 dana dužan je izraditi plan i odrediti rok dovršetka radova.

2010

99

3. Prijava gradilišta - investitor je dužan prijaviti gradilište u slučaju: – predviđenog trajanja radova dužeg od 30 radnih dana i na kojima radi istovremeno više od 20 radnika, ili – na kojima je predviđen opseg radova od 500 osoba – dana ili više; investitor je dužan najmanje 8 dana prije početka izvođenja radova na tom gradilištu dostaviti prijavu gradilišta tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada odnosno drugom nadležnom tijelu uz dostavu plana izvođenja radova; u slučaju izvođenja opasnih radova na gradilištu, odnosno radova u trajanju dužem od pet dana, investitor je dužan u roku od najmanje 8 dana prije početka izvođenja radova dostaviti prijavu gradilišta; prijavu gradilišta dužan je investitor ažurirati u slučaju promjena koje utječu na rok dovršenja radova, kao i u slučajevima uvođenja novoga izvođača radova ili privremene obustave rada; – prijava sadrži: datum prijave, adresu gradilišta, podatke o investitoru, vrstu projekta, projektanta/glavnog projektanta, koordinatore I i II, broj/verziju i datum plana izvođenja radova, planirani datum početka radova, trajanja radova, predviđen najveći broj radnika na gradilištu, planirani broj ugovorenih izvođača i drugih osoba na gradilištu, podatke o odabranim ugovornim izvođačima, tko prijavljuje gradilište (investitor), potpis i pečat. Faza izrade projekta (poštivanje načela zaštite na radu) Investitor je dužan poštivati načela zaštite na radu, propisana Zakonom o zaštiti na radu, a posebice kada se: – odlučuje o oblikovnim, tehničkim i/ili organizacijskim aspektima kako bi se nesmetano planirale različite aktivnosti ili faze rada koje se trebaju izvoditi istovremeno ili u slijedu; – procjenjuje potrebno vrijeme za dovršenje takvih radova ili faza. Obveze investitora i izvođača Imenovanje koordinatora za zaštitu na radu, ne oslobađa investitora od odgovornosti za provedbu zaštite na radu na gradilištu. Obveze koordinatora ne oslobađaju odgovornosti izvođače i druge osobe na gradilištu njihovih obveza propisanih odredbama Zakona o zaštiti na radu. Investitor ne može svoje obveze propisane ovim Pravilnikom prenijeti na izvođača/izvođače radova.

30) Koordinator I

Koordinator za zaštitu na radu u fazi izrade projekta – koordinator I – dužan je: 1. koordinirati primjenu načela ZNR kod projektiranja i procjene vremena izvođenja, 2. izraditi ili dati izraditi plan izvođenja radova, 3. izraditi dokumentaciju koja sadrži specifičnosti projekta, te bitne sigurnosne i zdravstvene podatke, koje je potrebno primjenjivati nakon gradnje u fazi uporabe.

31) Koordinator II

Koordinator za zaštitu na radu u fazi izvođenja radova – koordinator II – dužan je: 1. koordinirati primjenu načela ZNR: – kod donošenja odluka o tehničkim i/ili organizacijskim mjerama tijekom planiranja pojedinih faza rada, – kod određivanja rokova, 2. koordinirati izvođenje odgovarajućih postupaka, kako bi se osiguralo da poslodavci i druge osobe dosljedno primjenjuju načela ZNR, te izvode radove u skladu s planom izvođenja radova, 3. izraditi, ili potaknuti izradu potrebnih usklađenja plana izvođenja radova i dokumentacije sa svim promjenama na gradilištu, 4. organizirati suradnju i uzajamno izvješćivanje svih izvođača radova, 5. provjeravati da li se radni postupci provode na siguran način i usklađivati propisane aktivnosti,

2010

100

6. organizirati da na gradilište imaju pristup samo osobe koje su na njemu zaposlene i osobe koje imaju dozvolu ulaska na gradilište.

32) Rad na visini

- radovi na visini >3m iznad okolne površine smatraju se posebnim uvjetima rada - rad na visini - garđevinski i drugi radovi na prizemnim zgradama i u unutrašnjosti višekatnih objekata visokim do 450 cm iznad terena/poda međukatne konstrukcije, mogu se izvoditi s upotrebom pomoćnih skela ili ljestava uz vezivanje radnika ako je uz te uvjete moguće izvoditi radove bez opasnosti za život radnika; na objektima višim od 450 cm radovi se moraju izvoditi uz korištenje odgovarajućih skela ili na drugi siguran način - ako pri navedenim radovima postoji mogućnost da radnici padnu izvan objekta, moraju se postaviti odgovarajuće zaštitne nadstrešnice, tako da visina s koje radnik može pasti ne prelazi 300 cm i radnici se moraju vezati zaštitnim pojasom - ako se pri radovima na otvornim rubovima zaštitna ograda iz opravdanih razloga ne može postaviti ili su radovi manjeg opsega/kratkotrajni, radnici koji vrše te poslove moraju biti privezani pomoću zaštitnog pojasa i konopca dužine najviše 150 cm - pri izvedbi zidova sa radne skele ili tla vrši se do 150 cm iznad poda ili tla Radna oprema za povremeni rad na visini: - radne ljestve - moraju biti stabilne, čvrste, radnicima mora biti omogućen stalan i siguran rukohvat i oslonac - radna skela - ako skela nije sastavljena prema priznatim normama, potrebno je izvršiti proračun nosivosti i stabilnosti; montažu i demontažu mora izraditi ovlaštena osoba; dimenzije, oblik i izvedba podova mora odgovarati prirodi posla - uže - sustav se mora sastojati od najmanje dva odvojena i na oba kraja usidrena užeta, od kojih jedno služi za penjanje, silazak i oslonac (radno uže), a drugo za zaštitu od pada (zaštitno uže)

33) Strojevi i uređaji sa povećanim opasnostima rada

Strojevi i uređaji s povećanim opasnostima rada - oni pri čijem korištenju postoji povećana opasnost po sigurnost i zdravlje radnika unatoč primjeni osnovnih pravila ZNR. Pod strojevima i uređajima s povećanim opasnostima smatraju se naročito:

1. dizalice nosivosti preko 10 KN, 2. teretna dizala, 3. samohodni i mehanizirani transporteri, 4. vozila unutarnjeg prijevoza na mehanizirani pogon, 5. strojevi za obradu i preradu drveta, 6. strojevi za ubrizgavanje i tlačno oblikovanje mase, 7. centrifuge, industrijske mješalice, pokretne mješalice za beton, 8. mehanizirane preše, štance, strojne škare, 9. kompresori, 10. predtlačne i podtlačne komore, 11. kotlovnice za centralno grijanje preko 50 kW, 12. parni i vrelovodni kotlovi, 13. strojevi i uređaji za radove pod zemljom itd.

Ministar nadležan za rad propisuje listu strojeva i uređaja s povećanim opasnostima. Poslodavac je dužan obavljati ispitivanja strojeva i uređaja s povećanim opasnostima u sljedećim slučajevima:

prije njihovog stavljanja u uporabu, najmanje jedanput nakon dvije godine njihove uporabe, poslije rekonstrukcije, a prije ponovnog početka korištenja,

2010

101

prije početka korištenja na novom mjestu uporabe, ako su strojevi i uređaji premješteni s jednog mjesta na drugo pa su zbog toga rastavljena i ponovo sastavljena.

34) Ljestve

Drvene ljestve za pristup na skelu moraju prelaziti rub poda najmanje 75cm, strane ljestvi moraju biti iz jednog komada, prečke moraju biti od tvrdog drveta dobro usađene u strane, širina između strana min.45cm, razmak rubova prečki max.32cm, na glatkoj podlozi mora biti oslonac, voditi računa o nagibu, dvokrake ljestve moraju biti osigurane protiv pomicanja.

35) Zakon o zaštiti od ionizirajućeg zračenja i sigurnosti izvora ionizirajućeg zračenja

- izvori ionizirajućeg zračenja: 1. rengenski uređaji, akceleratori i drugi električni uređaji koji proizvode ionizirajuće zračenje, 2. radioaktivni izvori, 3. uređaji s radioaktivnim izvorima, 4. radioaktivni otpad, 5. postrojenja, tvari i predmeti iz nuklearnog gorivog ciklusa, 6. radioaktivne tvari kao posljedica nuklearnih eksplozija i izvanrednih događaja; prirodne radioaktivne tvari s promijenjenim svojstvima, 7. uređaji i tvari koji su onečišćeni radioaktivnom tvari iznad granice. - ministar nadležan za zdravstvo uz suglasnost ministra nadležnog za zaštitu okoliša propisuje pravilnik za sustavno ispitivanje i praćenje vrste i aktivnosti radioaktivnih tvari u zraku, tlu, moru, vodi za piće, hrani, predmetima opće uporabe, stambenim i radnim prostorijama - pojedini stanovnik ne smije u jednoj godini primiti efektivnu dozu višu od 1mSv (milisivert); osobe mlađe od 18 godina i trudnice ne smiju raditi na poslovima na kojima mogu biti ozračene iznad 1mSv; efektivna doza izloženih radnika ne smije biti veća od 100mSv u 5 godina (po godini max.50mSv) - upravni nadzor nad provedbom Zakona ima ministarsvo nadležno za zdravstvo Pravilnik o uvjetima za projektiranje, gradnju i uklanjanje građevina - moraju se odrediti odgovarajuće zaštitne mjere: dostatan broj i pravilan raspored prostorija, oprema prostorija, tehnološki tijek, provjetravanje prostorija, mjere održavanja osobne čistoće osoblja, siguran sustav skupljanja i zbrinjavanja radioaktivnog otpada - prostorije moraju biti izgrađene, projektirane i opremljene tako da zidovi, dovratnici, vrata, prozori, strop i pod tijekom korištenja izvora smanjuju vjerojatnost radioaktivnog onečišćenja na najamanju moguću mjeru; stijenke prostorija predstavljaju granicu područja izloženosti - u postupku izdavanja lokacijske dozvole Državni zavod za zaštitu od zračenja izdaje uvjete za projektiranje prostorija; u postupku izdavanja građevinske dozvole, Državni zavod za zaštitu od zračenja izdat će potvrdu da je glavni projekt izrađen u skladu s uvjetima propisanim zakonom

36) Zakon o zaštiti od neionizirajućeg zračenja

- neionizirajuće zračenje - elektromagnetska polja i elektromagnetski valovi frekvencije niže od 3000000 GHz ili ultrazvuk frekvencije niže od 500 MHz koji u međudjelovanju s tvarima ne stvaraju ione - mjere zaštite:

• propisivanje graničnih razina i kontrola izloženosti ljudi • proračun i procjena razine zračenja • mjerenje razine zračenja • vremensko ograničavanje izloženosti ljudi • označavanje izvora zračenja i prostora u kojima su smješteni

2010

102

• uporaba zaštitne opreme pri radu • određivanje uvjeta za smještaj, nabavu i uporabu izvora • obrazovanje i praćenje zdravlja radnika • osobna i uzajamna zaštita ljudi od izlaganja • osiguranje stručnih radnika, tehničkih, financijskih i drugih uvjeta • vođenje evidencije o izvorima zračenja i izloženosti rukovatelja • nadzor nad izvorima zračenja i nad primjenom mjera zaštite

2010

103

3. TEHNIČKA REGULATIVA – BETON I ARMIRANI BETON

1) Projektna dokumentacija ?

Projektna dokumentacija za elemente i konstrukcije od betona i AB mora sadržavati: tehnički izvještaj, statički proračun, planove za izvođenje, tehničke uvjete za izvođenje radova s postupkom ocjene i kontrole kvalitete, te projekte motrenja i održavanja (složene konstrukcije i projekt skele, montažne i projekt montaže ) Projektnu dokumentaciju za građenje čine: a) Idejni projekt 1. nacrtI 2. izvadak iz katastarskog plana s ucrtanom situacijom građevine i ucrtanim susjednim građevinama, 3. tehnički opis, 4. podatke iz geotehničkih i drugih istražnih radova, 5. pokazatelje ispravnosti tehničkog rješenja (mehaničke otpornosti i stabilnosti, zaštite od požara, opskrba vodom, odvodnja, način priključenja na prometnicu i sl.) b) Glavni projekt 1) Arhitektonski projekt (u arhitektonskom projektu mora biti fizika zgrade i sve suglasnosti koje su navedene u lokacijskoj dozvoli /Elektra, Vodovod, Kanalizacija, Promet, MUP, Plinara, Elektroprivreda, Suglasnost sanitarne inspekcije itd./), - građevni projekt, - projekt konstrukcije (statika), - projekt vodovoda i kanalizacije - strojarski projekt ako grijanje nije na kruta goriva - projekt zaštite na radu, - projekt instalacija, - projekt ugradnje opreme, - druge potrebne vrste projekata (pr.temeljenja, tehnološki projekt) c) Izvedbeni projekt 1.Izvedbenim projektom razrađuje se tehničko rješenje dano glavnim projektom. Izvedbeni projekt mora biti izrađen u skladu s glavnim projektom. 2. Na temelju izvedbenog projekta gradi se građevina ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije određeno. 3. Izvedbeni projekt nije obvezan za građenje zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m, zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m i jednostavnih građevina određenih pravilnikom iz članka 209. stavka 5. ovoga Zakona.

2) Agregat, cement, voda, dodaci ?

Agregat

Granulometrijski sastav mješavine agregata utvrđuje se ispitivanjem i ovisi o propisanim uvjetima kvalitete, načinu i uvjetima transporta i ugradnji betona. Bez prethodnih ispitivanja za beton B I s tim da najveća frakcija bude 16-32 mm Najveće zrno agregata ne veće od ¼ presjeka betonskog elementa, 1/3 debljine ploče, 1,25 fi razmaka. Agregat se atestira svakih 6 mjeseci i to 19 svojstava. Prirodni neseparirani agregat za nearmirani beton ( ispune, slojevi izravnanja ) do MB 15

2010

104

Agregat za beton ne smije sadržavati sastojke koji utječu na brzinu vezanja i očvršćivanja betona (organske tvari, šećer, lake čestice itd), - nije dopušteno mješanje iste frakcije drugih proizvođača

Voda

Voda za beton – dopuštene primjese,a morska voda samo za nearmirane konstrukcije

Dodaci

Dodaci betonu – potreban uvodni atest koji vrijedi 2 godine, ispituju se osnovna svojstva, a kasnije se produžuju svakih 12 mjesci ( certifikacijski znak je “3A” )

Cement

Količinu cementa treba povećati za: a) 10 % ako je najkrupnija frakcija u mješavini agregata 8 do 16 mm b) 20 % ako je najkrupnija frakcija u mješavini agregata 4 do 8 mm Kontrola cementa provodi se u centralnoj betonari Cement se atestira svaka 3 mjeseca, mora zadovoljiti 5 % fraktil Vrste cementa su: a) cement opće namjene, b) cement sa zgurom niskih početnih čvrstoća, c) cement opće namjene niske topline hidratacije, d) posebni cement vrlo niskih toplina hidratacije, e) bijeli cement, f) sulfatno otporni cement, g) aluminatni cement.

3) Marka betona, klasa, vrsta ?

Marka betona MB je normirana tlačna čvrstoća u N/mm2 koja se temelji na karakterističnoj čvrstoći pri starosti betona 28 dana. Postoje MB 10 do MB 60. Za AB MB 15 na više, tlačna čvrstoća ispituje se na betonskim kockama 20 cm nakon 28 dana u vodi na 20 oC. Karakteristična tlačna čvrstoća ( ftk ) je vrijednost ispod kojih se može očekivati najviše 10 % svih tlačnih čvrstoća ispitanog betona (10 – postotni fraktil). Klasa betona obuhvaća MB ili MB i neka druga svojstva betona ( vodonepropusnost, otpornost na habanje ). Vrsta betona je beton iste klase, ali drugog sastava.

4) Kategorije betona ?

Betoni se dijele u dvije kategorije: Beton B I ( MB 10 – 25 ) može se proizvoditi i bez prethodnog ispitivanja uz uvjet da se

predvidi propisana količina cementa. Ugrađuje se samo na gradilištu gdje se i proizvodi. Beton B II su MB 30 i više, te betoni s posebnim svojstvima i transportni beton svih

marki. Sastav se određuje na temelju prethodnih ispitivanja svježeg i očvrslog betona proizvedenog od predviđenih materijala za predviđene uvjete gradnje i namjenu konstrukcije. Prethodna ispitivanja mogu biti u laborotoriju ili u tvornici betona.

5) Količina cementa klase 35 ( 25, 45 ) za BI ?

Za MB 10 potrebno je 220 kg, za MB 15 – 260 kg, za MB 20 – 300 kg, za MB 25 – 350 kg

2010

105

Za cement klase 25 količina je za 10 % veća po MB nego za klasu 35; a za cement klase 45 za 10 % manja nego za klasu 35.

Količina cementa se poveća za 10 % ako je najkrupnija frakcija od 8-16 mm, za 20 % ako je frakcija od 4 – 8, za 10 % ako se ugrađuje beton tekuće konzistencije ( obradljivosti )

6) Kontrola kvalitete betona, partija betona ?

Kontrola kvalitete betona sastoji se od: KONTROLA PROIZVODNJE BETONA – koju provodi proizvođač betona u tvornici

betona KONTROLA SUGLASNOSTI S UVJETIMA PROJEKTA koja se provodi na gradilištu

( izvođač ) Obje kontrole provode se po partijama betona.

Partija betona

je količina betona iste klase i vrste koja se proizvodi i ugrađuje uz jednake uvjete Pri donošenju mjera inovacije PBAB-a, 1985. godine uveden je pojam partije betona za kontrolu kvalitete betona u proizvodnji i u izvedbi. 1mjesec – kontrola pomoću partija betona 3mjeseca - dokaz marke betona PARTIJA BETONA U PROIZVODNJI BETONA - količina do 2.000 m3 unutar mjesec dana, najviše 30 kontrolnih uzoraka - uzorci se uzimaju svaki dan ili na svakih 50 m3 ili na svakih 75 mješavina, a kad je proizvodnja velika ( više od 2.000 m3 ) uzima se na 100 m3 ili na 150 mješavina PARTIJA BETONA U KONTROLI SUGLASNOSTI – NA GRADILIŠTU Za svaku vrstu betona po 1 uzorak svaki dan ili na 100 m3 ili 150 mješavina U jednoj partiji moraju biti najmanje 3 uzorka, veličina partije se propisuje projektom konstrukcije

7) Ispitivanje betona?

Kod svježeg betona ispituju se konzistencija, količina pore i temperatura. Kod očvstlog betona ispituje se čvrstoća. Uzima se uzorak na svakih 50 m3 ili 75 mješavina ili svaki dan ( za više od 2.000 m3 na 100 m3 ili 150 mješavina )

Svježi beton

1.Konzistencija slijeganjem Konzistencija slijeganjem se ispituje tako da se kalup u obliku krnjeg stošca visine 30 cm puni betonom u tri nivoa (na svakom nivou se beton zbija čeličnom šipkom 25 puta) te se nakon podizanja kalupa mjeri slijeganje betona od početne visine. Zbijanje šipkom treba biti jednoliko po cijelom presjeku. Prilikom zbijanja drugog i trećeg sloja, šipka ne treba prodirati u donji, već zbijeni sloj betona. Prije podizanja kalupa treba očistiti podlogu oko kalupa od suvišnog betona. Od početka punjenja kalupa do njegova podizanja ne smije proći više od 150 s.

2010

106

2.Konzistencija rasprostiranjem Konzistencija rasprostiranjem se ispituje tako da se kalup oblika krnjeg stošca visine 20 cm puni betonom u 2 nivoa. Svaki nivo se zbija batom 10 puta. Ako je potrebno, gornji sloj se nakon zbijanja dopuni betonom. Nakon 30 s se kalup podigne vertikalno te se podložna ploča podiže i spušta 15 puta. Svaki ciklus podizanja i spuštanja ploče treba trajati od 2 do 5 s. Nakon toga se mjeri promjer rasprostiranja betona u 2 okomita smjera. Beton treba vizualno pregledati na pojavu segregacije, odnosno izdvajanja cementne paste od krupnijih zrna agregata.

Očvrsli beton

uzorci: kocka brida a=150 mm, valjak φ/h=150/300 mm

2010

107

Vlačna čvrstoća - cijepanjem – prama HRN EN 12390-6 - savijanjem – prema HRN EN 12390-5

2010

108

Razred tlačne čvrstoće betona je normirana tlačna čvrstoća betona u N/mm2, u starosti 28 dana Karakteristična čvrstoća betona je ona ispod koje se može očekivati najviše p% svih rezultata (podbačaja) ispitivanja tlačne čvrstoće betona: fbk = fm – t × σ

8) Kontrola u tvornici betona ?

Kontrola u tvornici betona može biti osnovna, tekuća (unutarnja) i kontrolna (vanjska).

9) Kriteriji kod ispitivanja MB?***

Marka betona ocjenjuje se po partijama i to po slijedećim kriterijima:

1. n 15

m3 MB + k1 aritmetička sredina triju uzastopnih rezultata ispitivanja ( x1, x2, x3 ) u [ N/mm2]

x1 MB - k2 najmanja vrijednost u [ N/mm2]

2. 10 n 30 - za ve

mn

x1 MB - 4

n – xi) / n

3. 15 n 30 - kad se računa sa procjenjenom standardnom devijacijom

mn MB + 1,3 Sn

x1 MB – 4

n – xi) /( n – 1)

10) Čelici za armiranje?

Betonski čelik dijeli se prema: 1. profilu, na žice f ≤ 12 mm i šipke f > 12 mm; 2. mehaničkim karakteristikama (granica popuštanja, vlačna čvrstoća), na visoko i

normalno duktilne čelike; 3. zavarljivosti, na nezavarljiv, zavarljiv pod određenim uvjetima i zavarljiv; 4. površinskoj obradi pri izvlačenju, na glatki i rebrasti, uključujući i zavarene mreže; 5. vrsti obrade, na toplo valjan, toplo valjan i hladno obrađen i termički poboljšan čelik.

Zahtjevi koji se postavljaju za čelik su dobra prionljivost betona i čelika te rastezljivost ( veliko relativno produljenje prije sloma ) Oznaka čelika sastoji se od dva broja – vi i normalne karaktereistične čvrstoće pri kidanju fa.

Vrste čelika za armiranje:

1. Glatka armatura je od prirodnog čelika B240, B220 (GA 240/360) (granica razvačenja / vlačna čvrstoća)fi 6-14mm

2. Rebrasta armatura je od visokovrijednoga prirodno tvrdog čelika dobivenoga prikladnim legiranjem B400, B500 (RA 400/500, RA 500/550) fi 6-14mm

3. Sukani profili su hladno obrađeni čelici. 4. Mrežasta armatura je također od hladno obrađenih glatkih i rebrastih žica koje se

zavaruju točkasto elektrootporom u krutu mrežu MAG 500/560 i MAR 500/560. 5. Bi-armatura sastoji se od dvije hladno obrađene žice međusobno spojene poprečnim

šipkama od prirodnog čelika i zavarene. Nije dopuštena za dinamičko opterećene konstrukcije i konstrukcije koje moraju biti nepropusne za vodu B680 (BiA- 680/800).

2010

109

Ispitivanje

Glatka i rebrasta armatura Jedan uzorak se sastoji od 3 komada (duljine 1,0 m, 0,7 m i 0,3 m isječene iz iste šipke ili koluta). Na svakom uzorku se vrše sljedeća ispitivanja: - dimenzionalna kontrola - određivanje vlačne čvrstoće Rm , granice razvlačenja Re i produljenja A10% - savijanje i povratno savijanje Mrežasta armatura Jedan uzorak se sastoji od jedne cijele širine mreže s jedanaest poprečnih šipki. Za laboratorijsko ispitivanje uzima se po jedan uzorak od svake vrste mreže jedne isporuke. Na svakom uzorku se vrše sljedeća ispitivanja: - provjera vlačne čvrstoće uzdužnih i poprečnih šipki (po tri komada od svake) - provjera nosivosti na posmik zavarenih spojeva (12 spojeva) - savijanje uzdužnih i poprečnih šipki (po tri komada od svake).

11) Pravila armiranja?

Armatura proračunata metodom graničnih stanja nosivosti i uporabljivosti sidri se, ili nastavlja prema točno utvrđenim pravilima. a) ZAŠTITNI SLOJ ARMATURE a0 - Ovisno o: vrsti elementa (konstrukcije ), stupnju agresivnosti okoline, marki betona, promjeru armature i načinu ugradnje betona. a0min = 1,5 cm ( za ploče, ljuske, stjene, međukatne konstrukcije) - Za a0 > 5 cm, zaštitni sloj armira se posebno tankom armaturnom mrežom b) RASPORED ARMATURE U PRESJECIME ELEMENATA - čisti razmak između paralelnih šipki ne manji od 3 cm ili jednak Ø šipke - dozvoljeno je grupiranje šipki u snop ( najviše od 4 šipke ) c) OBLIKOVANJE ARMATURE - Zavarene armaturne mreže se ne savijaju - Za vilice: GA do Ø 16 mm; RA do Ø 12 mm; MA do Ø 10 ; BI do Ø 6,9 d) SIDRENJE ARMATURE - Ravnim dijelom s kukom, savijanjem šipki s petljom i pomoću šipki sa zavarenim poprečnim šipkama. Duljina sidrenja ovisi o položaju šipki u elementu pri betoniranju, vrsti čelika, o MB, o promjeru čelika e) NASTAVLJANJE ARMATURE - Vlačna armatura nastavlja se preklapanjem šipki s kukama i bez kuka, uz pomoć zavarene poprečne armature na dijelu preklopa ili elektrootpornim zavarivanjem - Duljina preklopa mora bit veća ili jednaka 20 cm ili 15 Ø f) VODENJE UZDUŽNE ARMATRURE - h – statička visina nosača Pravila armiranja Stup i zid: Promjer šipke odnosno žice uzdužne armature u stupovima mora biti najmanje12 mm, a u zidovima 8 mm.

2010

110

Razmak uzdužne armature stupa ne smije biti veći od 40 cm, razmak vilica stupa ne smije

biti manji od 20 cm ili 15 . Zidni nosači ili stijene jesu ravni plošni nosači opterećeni u srednjoj ravnini čija je visina jednaka ili veća od 0,5 raspona za nosače na dva oslonca, a jednaka ili veća od 0,4 raspona za kontinuirane nosače. Kuke: kod GA 4 Ø, kod RA 8 Ø Greda: Min fi12 Min razmak uzdužne armature 30cm Max razmak vilica 40cm

12) Što sadrži projekt betona ?

Projekt betona je elaborat kojeg izrađuje izvođač, a kojim se specificiraju sve potrebne predradnje i radnje za postizanje tražene kvalitete i ostalih zahtjeva za beton.S projektom betona se moraju usuglasiti projektant i nadzorni inženjer. Projekt betona mora sadržavati: a) Tehničke uvjete za projektirana svojstva svježeg i očvrslog betona b) Opis sastojaka betona c) Način proizvodnje betona d) Program kontrole kvalitete i identičnosti tlačne čvrstoće betona e) Plan betoniranja,transporta,njege f) Nadzor i kontrolu kakvoće armaturnih čelika g) Završnu ocjenu kakvoće Kao prilog projektu betona potrebno je priložiti certifikat svake betonare u kojoj će se proizvoditi beton. Projekt betonske konstrukcije koji je sastavni dio glavnog projekta građevine mora sadržavati osobito:

1. Tehnički opis

– opis utjecaja namjene i načina uporabe građevine te utjecaja okoliša na svojstva betonske konstrukcije, – podatke iz elaborata o prethodnim istraživanjima i drugih elaborata, studija i podloga koji su od utjecaja na svojstva – opis betonske konstrukcije, uključivo temeljenje, – opis načina izvođenja betonske konstrukcije i ugradnje građevnih proizvoda.

2. Proračun nosivosti i uporabljivosti

– podatke o predviđenim djelovanjima i utjecajima na građevinu koji se odnose na proračun nosivosti i uporabljivosti betonske konstrukcije, – podatke o temeljnom tlu i seizmičnosti, – proračun nosivosti i uporabljivosti

3. Program kontrole i osiguranja kvalitete betonske konstrukcije:

– svojstva koja moraju imati građevni proizvodi koji se ugrađuju u betonsku konstrukciju, uključivo odgovarajuće podatke propisane odredbama o označavanju građevnih proizvoda prema prilozima ovoga Propisa,

2010

111

– ispitivanja i postupci dokazivanja uporabljivosti građevnih proizvoda koji se izrađuju na gradilištu za potrebe toga gradilišta, – ispitivanja i postupci dokazivanja nosivosti i uporabljivosti – uvjete građenja i druge zahtjeve koji moraju biti ispunjeni tijekom izvođenja SVJEŽI BETON – Glavna Svojstva 1. Fluidnost: Svježi beton mora biti dovoljno tekuć da se može ugraditi u oplatu i oko armature uz pomoć odgovarajuće opreme. 2. Zbijenost: Sav ili gotovo sav zarobljeni zrak bi za vrijeme zbijanja s morao izaći. 3. Stabilnost ili kohezivnost: Beton bi trebao ostati homogena masa, ne bi smio biti tako tekuć da se odvaja (segregira) od krupnog agregata.

13) Transport i skladištenje agregata i cementa ?

Bitno je da se ne kvari kvaliteta a) agregat – pratiti da ne dođe do segregacije, drobljenja zrna te da se ne miješaju frakcije b) cement treba zaštititi od vlaženja, preuzimati pošiljku s odgovarajućom dokumentacijom

( atesti ) ne miješati ako su druge partije, za skladištenje duže od 3 mjeseca treba ponovna kontrola kvalitete.

14) Armatura, skele, oplate ?

a) armatura se treba zaštititi od korozije, mehaničkih oštećenja i nedopuštih deformacija - savijanje i nastavljanje izvodi se prema projektu konstrukcije - za čeone varove potrebno je provjera zavarljivosti - kod ugradnje betona,armatura se veže graničnicima i podmetačima da bi zadržala projektni položaj - prije betoniranja kontrolira se promjer, broj šipki i geometrija ugrađene armature, učvršćenje armature u oplati te granica razvla v i granica fa

- površina armature ne smije imati listajuću hrđu koje mogu oštetiti čelik ili ugroziti vezu imeđu betona i armature - savijanje pri temperaturama nižim od –50C se ne preporučava - nije dozvoljeno savijanje pomoću zagrijavanja - Ispravljanje savijene armature se ne dopušta, osim ako se koristi posebna oprema koja ograničava lokalna naprezanja. - Zavarivanje je dopušteno samo ako je armatura posebno označena kao zavarljiva. - Projektom određeni zaštitni sloj mora se postići uporabom odgovarajućih distancera

b) skela i oplate - moraju preuzeti opterećenje bez štetnih slijeganja i deformacija - prema PBAB-u kod skidanja oplate čvrstoća betona ne smije biti manja od 30 % MB kod stupova, zidova i vertikalnih dijelova oplata grede, te 70 % kod ploča i donjih dijelova oplata grede Pod skelama podrazumijevaju se pomoćne konstrukcije koje služe za vršenje radova u građevinarstvu na visini većoj od 150 cm iznad tla. Skele mogu postavljati, prepravljati, dopunjavati i demontirati samo stručno obučeni radnici, zdravstveno sposobni za rad na visini Udaljenost poda skele od zida objekta ne smije biti veća od 20 cm. Čista širina poda skele ne smije biti manja od 80 cm. Skele i oplate, zajedno s potporama moraju biti: -sposobne oduprijeti se bilo kojem djelovanju koje se može pojaviti tokom izvođenja

2010

112

-dovoljno krute da osiguraju dopuštene tolerancije za taj tip konstrukcije Sredstva za skidanje oplate moraju biti odabrana i primjenjena tako da nisu štetna za beton, armaturu ili oplatu, te da nemaju štetno djelovanje za okoliš. Projektom se propisuje način sklapanja i rasklapanja skele. Projekt skele mora uzeti u obzir deformacije prilikom i nakon betoniranja da bi se spriječile deformacije i pukotine u mladom betonu.

15) Ugradnja betona - prema projektu betona ?

- U slučaju prekida treba poduzeti mjere da se ne ugozi sigurnost i stabilnost konstrukcije - Za zaštitu od segregacije beton se ne ugrađuje slobodnim padom većim od 1,5 m - Svježem betonu ne smije se naknadno dodavati voda - Temeperatura svježeg betona 5 – 30 oC, ako nije poduzeti potrebne mjere - Betonira se u slojevima do 70 cm, sloj na sloj ne smije proći više od 2-3 sata ( vrijeme vezanja cementa ), kod vibriranog betona donji sloj se revibrira. Plan betoniranja uključuje opis transporta i ugradnje betona i sve radnje vezane za te poslove. Npr. “Beton se na gradilište doprema mikserima. Ugradnja se vrši pumpom za beton ili dizalicom s korpom.” Prilikom svake isporuke betona na gradilište proizvođač betona je dužan izdati dostavnicu

Plan betoniranja – ugradnja betona

Ugradba betona istovremeno obuhvaća istresanje i smještaj svježeg betona u oplati i to na način da se beton ubaci što bliže njegovom konačnom položaju u konstrukciji. Ove radnje treba provoditi na način, da ne dođe do segregacije smjese betona. Temeljem gore navedenog treba poštivati pravila kako slijedi: • izbjegavati da beton udara izravno u oplatu, • visina slobodnog pada neaditiranih betona ne smije biti veća od 1,5 m, • ugradnju vršiti u jednakim slojevima, • debljina slojeva koji se kompaktiraju smije iznositi maks. 50 cm, • slojevi betona u cijelosti moraju biti kompaktirani prije nanošenja sljedećih slojeva, što znači da oba sloja betona moraju biti monolitizirani, • prije svakog betoniranja pripremiti plan betoniranja, u odnosu na konkretne mogućnosti i okolnosti, a kada to zatraži nadzorna služba, • prekidi, kod duže stanke, moraju se nastaviti odgovarajućim tehnološkim postupkom (ispiranjem ploha, čišćenjem i uporabom nekog sredstva za nastavak betoniranja). Nastavci betoniranja moraju biti kod ravnih ploha i elemenata vertikalni,a kod uspravnih elemenata horizontalni

Ugradnja u posebnim uvjetima

- ako su temperature niže od +50C i više od 300C - agregat nesmije biti smrznut a cement visokoaktivan(viša hidrataciona toplina)

16) Njega betona ?

Beton treba zaštitiit od prebrzog gubitka vlage, oborina, prebrze promjene temperature te vibracija i potresanja tijekom očvršćivanja. Završna ocjena kvalitete betona prema PBAB-u obuhvaća: - dokumentaciju o preuzimanju betona po partijama - usporedbe rezultata tekuće kontrole proizvodnje s rezultatima kontrole suglasnosti

2010

113

- mišljenje o kvaliteti ugrađenog betona koje se donosi na temelju vizualnog pregleda konstrukcije. Njegovanje i zaštitu betona treba provoditi istovremeno, jer će se na taj način osigurati normalan proces hidratacije, te beton zaštiti od vjetra. Za vrućeg vremena primjenjuju se sljedeće radnje: - višekratno dnevno polijevanje vodom - pokrivanje mokrim jutenim vrećama ili drugim prekrivačima koji zadržavaju vlagu,te ih stalnim polijevanjem održavati vlažnima - dužim držanjem u oplati Ako se betoniranje odvija zimi pri niskim temperaturama, zaštita betona se zasniva na zaštiti betonskog elementa od gubitka topline Vrijeme njege ovisno je o klasi izloženosti: za klase X0 ili XC1 minimalni period njege je 12h, pod uvjetom da se vezanje betona dogodilo unutar 5h i da vanjska temperatura nije ispod 5oC. Za sve ostale klase izloženosti, njegu je potrebno vršiti dok površina betona ne dostigne 50% projektirane tlačne čvrstoće. Ako nije propisano njegovanje traje barem 7 dana

17) Betoniranje u posebnim uvjetima ( izvan temperature 5 – 30 oC ) ?

- Zimi se beton grije ( na +7 oC do + 12 oC ) npr. parom - Agregat treba biti čist, a cementu izbjegavati dodatak pucolana - Aditivi se provjeravaju na + 5 oC i + 20 oC, ( za ubrzano očvršćivanje upotrebljavaju se kloridi i to 0,4 % na masu cementa – uzeti s rezervom ) - Prije prvog smrzavanja beton mora imati 50 % čvrstoće ( cca 3 dana ), a beton koji će u eksploataciji biti izložen smrzavanju 100 % - viša MB koja brže dostigne projektnu MB - Kolnici zahtjevaju 90 dana normalne njege i moraju imati otpornost na mraz i sol.

18) Dokumentacija kvalitete na gradilištu sadrži ?

- Projekt beton - Građevinski dnevnik ( temperatura, uzorci, kontrola oplate i betona, kvaliteta materijala koji se dovozi - datum - Rekapitulaciju dokumentacije kvakitete materijala

19) Završna ocjena kvalitete betona u konstrukciji za B II, sadrži?

- Dokumentaciju o preuzimanju betona po partijama - Mišljenje o kvaliteti ugrađenog betona

20) Naknadna ispitivanja kvalitete betona ?

Naknadno dokazivanje kvalitete ugeđanog betona provodi se ako je kvaliteta betona podbacila u odnosu na zahtjevanu ( manja karakteristična tlačna čvrstoća od tražene MB ) Treba: provjeriti sigurnost konstrukcije - ili sanirati ili ako postoji mogućnost smanjiti dopušteno opterećenje. Dvije vrste ispitivanja: A. NERAZORNO – sklerometrom i ultrazvukom B. RAZORNO – valjcima 5,0 x 5,6 cm izvađenih iz konstrukcije ( 10 uzoraka )

2010

114

21) Pokusno opterećenje ?

Za mostove raspona 15 m, spremnike, silose, bazene, kranske staze 5 t, krovne konstrukcije raspona 30 m, dalekovodni stupovi i sl. - Prvo treba pribaviti dokaze o kvaliteti ugrađenog materijala, tek onda pokusno opterećenje - Ako su rezultati negativni ( npr. veće deformacije ) obavezna je sanacija konstrukcije i novo pokusno opterećenje – ako su rezultati opterećenja negativni – rušenje konstrukcije.

22) Održavanje objekata ?

Predviđeni su periodični ( kontrolni ) pregledi i to: - Za javne i stambene zgrade svakih 10 godina - Za industrijske objekte 5 godina - Za mostove 2 godine Kontrolni pregledi sastoje se od: - Vizualnog pregleda ( snimanja položaja i veličine pukotina, te oštećenja bitnih za sigurnost konstrukcije - Ako nije u redu slijedi kontrola progiba, glavnih nosivi elemenata pod stalnim opterećenjem - Kontrola stanja zaštitnog sloja betona ( uz more – kloridi )

23) Čelijasti betoni ( plinobeton i pjenobeton ), kako i gdje se upotrebljavaju, vrste ploča ?

Ćelijasti beton (plinobeton odnosno pjenobeton), jest vrsta lakog betona koji se dobiva očvršćivanjem smjese silikatne i vezive komponente, sredstava za stvaranje ćelija, pomoćnih materijala i vode. Prefabricirani elementi od nearmiranoga i armiranoga ćelijastog betona, jesu oblikovani proizvodi od ćelijastog betona izrađeni na industrijski način. Prefabricirani elementi od nearmiranoga i armiranoga ćelijastog betona (plinobetona odnosno pjenobetona), spadaju u skupinu konstrukcijskih i termoizolacijskih građevnih materijala. Čelijasti beton je vrsta lakog betona koji se dobiva očvršćivanjem smjese: a) silicijske komponente – kvarcni pijesak, tepeći pepeo, troska iz visokih peći, b) vezne komponente – cement, negašeno vapno, kombinacija c) sredstva za stvaranje čelija - kod plinobetona aluminijski prah, pasta ili granula

- kod pjenobetona deterđenti d) pomoćni materijali- regulatori vezivanja i stvrdnjavanja, regulatori alkaliteta, voda

za armiranje se koristi GA 240/3650 i MA 500/560 – 12mm Prefabrikati od čelijastog betona proizvode se kao:

Armirani

1. NOSIVI su termoizolacijski prefabrikati, armirani, za određena statička opterećenja a proizvode se kao:

Krovne i međukatne ploče ( KSP ) Zidne vertikalne ploče ( ZVP ) Zidne horizontalne ploče ( ZHP ) Nosive zidne vertikalne ploče ( NZVP ) Grede ( P ) 2. NENOSIVI su termoizolacijski prefabrikati, armirani radi transporta i skladištenja, a

priozvode se kao: Fasadne izolacijske ploče ( FIP ) Zidne pregradne ploče ( ZPP )

2010

115

Nearmirani

su termoizolacijski prefabrikati namjenjeni za toplinsku izolaciju građevinskih konstrukcija i zidanje zidova u zgradama, a prizvode se kao:

Izolacijske ploče ( IP ) specijalne izolacijske ploče ( SIP ) zidni blokovi ( ZB ) izolacijski toplinski blokovi ( ITB )

24) Transportni beton B II ?

Stupanjem na snagu Tehničkog propisa za betonske konstrukcije (TPBK), prilagođenog sustavu EU, beton se prema mjestu proizvodnje dijeli na; - beton proizveden u tvornici betona (centralna betonara) - beton proizveden u betonari na gradilištu za potrebe toga gradilišta - beton proizveden u betonari pogona za predgotovljene betonske elemente Transportni betoni su betoni proizvedeni u tvornici betona, a do mjesta ugradnje najčešće se transportiraju auto-miješalicama (mikserima) posebno konstruiranim za tu namjenu. Nagnuta kruškolika posuda s betonom u vožnji rotira umjerenom brzinom (2 do 6 rotacija u minuti) i sprečava zbijanje i segregiranje betona. Običnim kamionima kiperima transportira se samo beton krute konzistencije (beton betonskog kolnika, valjani beton, ...) koji se teško ispušta iz auto mješalice. Beton mora biti izručen iz miksera za maksimalno 2 sata ( ako nema usporivača ). Dodavanje vode u mikseru nije dozvoljeno. Kada konzisterncija ne bi odgovarala, dodaje se super plastifikator. Temperatura betonske mješavine smije biti od 5 – 30 oC. Trajanje transporta podesiti da gubitak obradivosti ostane u predviđenim granicama i beton na gradilištu bude obradiv i pogodan za ugradnju sukladno projektu betona. Beton ne smije početi vezati i očvršćivati prilikom transporta.

25) Armaturne mreže ?

Tipovi: - tip R (uzdužno nosive ) - tip Q ( obostrano nosive ) - tip Rx ( za zidove )

26) Koje se vrste cementa moraju ispitati ?

Sve vrste cementa moraju se ispitivati PC k – portland cement klase 25, 35S, 35B, 45S, 45B, 55 S – cement sa sporim porastom čvrstoće B – cement sa brzim porastom čvrstoće PC 15 zk – sa dodatkom zgure do 15 % PC 30 zk PC 15 pk – sa dodatkom pucolana do 15 % PC 30 pk PC 15 dk – d ( z ili p ) – miješani dodatak PC 30 dk MK – metalurški cement Mpk – sa dodatkom pucolana Pk – pucolanski cement

27) Prenapregnuti beton ?

Prednapregnuti beton da se može prednapregnuti mora se osigurati elastična deformacija Gubitak sile prednaprezanja javlja se nakon unošenja sile: 1. skupljanje betona – skrati se

2010

116

2. puzanje betona – naknadno povećanje deformacije - plastično

28) Specijalni betoni?

Specijalni betoni su betoni: MB > 60 koji se mogu upotrijebiti samo u posebnje svrhe

29) Lagani betoni ?

Lagani betoni su: 1. jednozrnati lagani betoni – samo krupne ili srednje frakcije 2. lagani pjenobetoni ( plinobetoni ) – siporex 3. lako agregatni betoni postoje norme, npr. glinopor kao laki agregat na bazi ekspandiranog polistirena ( EPS betoni ) mikroarmatura ( podne obloge ) – mikroarmirani EPS betoni nosivi čelični skelet + MEPS –30 % manje čelika kao tlačni dio i korozivna zaštita

30) Čelici za armiranje prema hrvatskim normama?

Šipke i mreže: B500A - tri reda poprečnih rebara B500B - dva reda poprečnih rebara pod istim kutom u odnosu na os B450C - dva reda poprečnih rebara pod različitim kutom u odnosu na os Prve dvije vrste imaju istu granicu razvlačenja 500Mpa, ali različitu duktilnost (omjer vlačne čvrstoće i granice razvlačenja)

31) Beton se proizvodi kao?

Prema mjestu proizvodnje beton se dijeli na:

- beton proizveden u tvornici betona (centralna betonara) - beton proizveden u betonari na gradilištu za potrebe tog gradilišta - beton proizveden u betonari pogona za predgotovljene betonske elemente.

Prema zahtjevima iz specifikacije (tehnički uvjeti)

- projektirani beton (zadanih svojstava) – odgovoran je proizvođač - beton zadanog sastava - odgovoran uvjetovatelj - beton normiranog zadanog sastava - odgovorno je normizacijsko tijelo.

Beton normiranog zadanog sastava

primjenjuje se za obične betone uglavnom nearmiranih konstrukcija i to za niže razrede tlačne čvrstoće i razrede izloženosti X0 i XC1. Betoni za konstrukcije su u pravilu projektirani betoni Beton je građevni proizvod izrađen miješanjem: - agregata 70-80 % volumena betona - cementa (veziva) 10-15% volumena betona - vode 10-15% volumena betona - dodataka (aditiva) Svojstva svježeg betona specificira izvođač betonskih radova, ili su prema potrebi specificirana u projektu betonske konstrukcije. Svojstva očvrslog betona specificiraju se u projektu betonske konstrukcije

2010

117

Obvezno se specificira razred tlačne čvrstoće, te prema potrebi ostala svojstva (otpornost na smrzavanje i odmrzavanje, vodonepropusnost i sl.) STRUKTURA BETONA Gotovo sva fizikalna i mehanička svojstva betona (čvrstoća, ispunjenost, vodljivost topline, vodljivost zvuka, otpornost na temperaturu, otpornost na mraz, otpornost na koroziju i sl.) ovise o strukturi, a osobito o gustoći - količini mase (tvari) po jedinici volumena. - Uobičajena gustoća betona (običan beton):ρ = 2000 - 2600 kg/m3 - Beton male gustoće (lagani beton):ρ = 800 - 2000 kg/m3 - Beton velike gustoće (teški beton):ρ > 2600 kg/m3 - Za proračun se uzima prosječna gustoća betona: ρ = 2400 kg/m3 (za nearmirani beton) ρ = 2500 kg/m3 (za armirani beton) TLAČNA ČVRSTOĆA BETONA ¨fc¨ je otpor kojim se materijal suprotstavlja razaranju na jedinicu površine Tlačna čvrstoća je glavni čimbenik procjene kvalitete očvrslog betona TPBK (N.N. broj 105, kolovoz 2005.) i EUROCODE 2 - Razredi tlačne čvrstoće betona: C 12/15, C 16/20, C 20/25, C 25/30, C 30/37, C 35/45, C 40/50, C 45/55, C 50/60 Objašnjenje oznake: C – f ck,cyl / f ck,cube C = klasa betona (razred tlačne čvrstoće betona) fck,cyl = normirana karakteristična tlačna čvrstoća betona dobivena ispitivanjem valjka dimenzija 150/300 mm u N/mm2 fck,cube = normirana karakteristična tlačna čvrstoća betona dobivena ispitivanjem kocke stranica 150 mm u N/mm2 CEMENT je skupno ime za hidraulično građevno vezivo koje se samostalno očvrsne na

zraku i pod vodom.

ČVRSTOĆA BETONA NA ZAMOR

- Pri ponavljanom opterećenju i rasterećenju materijal se umara i betonska

konstrukcija ili njezin element se slome pod manjim opterećenjem nego što

bi se to dogodilo uz jednokratno mirno statičko opterećenje

ISPITIVANJE ČVRSTOĆE BETONA U KONSTRUKCIJI

- izrezivanjem probnih tijela – valjci (na čvrstoću betona utječe njihov položaj u

konstrukciji);

- metoda ultrazvuka – nerazorna metoda (iz brzine širenja ultrazvuka određuje

se modul elastičnosti, dalje se proračunava čvrstoća betona);

- metoda sklerometra – nerazorna metoda (pusti se da šipka udari o betonsku

podlogu i odskoči, pomoću veličine odskoka mjeri se kakvoća betona).

32) Ispitivanje pokusnim opterećenjem betonskih konstrukcija?

Ako je predviđeno projektom, a obvezno za: -Mostove raspona većeg od 15m -Tribine -Krovne konstrukcije raspona većeg od 30m

2010

118

-Betonske konstrukcije izvedene novim tehnološkim postupkom

33) Održavanje betonske konstrukcije?

Redoviti pregledi su propisani u projektu betonske konstrukcije, a nisu rjeđi od: - 10 god za stambene i javne građevine - 2 godine za mostove - 5 godina za ostale Pregledi se sastoje od: vizualnog pregleda, kontrole progiba glavnih nosivih elemenata.

34) Vrste cementa?

Vrste cementa su: a) cement opće namjene (CEM, 5 tipova, 27 podtipova)

portland cement (CEM I) portland cement s dodacima (CEM II) metalurški cement (CEM III) pucolanski cement (CEM IV) miješani cement (CEM V)

b) cement sa zgurom niskih početnih čvrstoća, c) cement opće namjene niske topline hidratacije, d) posebni cement vrlo niskih toplina hidratacije, e) bijeli cement. (označava se s 'bijeli') f) sulfatno otporni cement, (označava se s 'SR') g) aluminatni cement, (označava se s 'CAC')

35) Dužina sidrenja, razmak šipki, šipke u snopu, zaštitni sloj?

Najmanji zaštitni sloj betona utvrđuje se ovisno o tipu konstrukcije, stupnju agresivnosti okoline (5 klasa okoliša), promjeru armature i načinu ugradnje betona Ima ulogu: osigurati prionjivost armature i betona, zaštiti od požara i korozije 1,5cm za ploče 2,0cm za ostalo u slabo agresivnoj okolini Zaštitni sloj ne smije biti manji od promjera armature, odnosno od promjera šipke koja zamjenjuje snop Ako je zaštitni sloj veći od 5,0cm, mora se armirati s posebno tankom armaturnom mrežom Razmak šipki mora biti 2cm ili najmanje jednak promjeru šipki odnosno promjeru najvećeg zrna agregata Mogu biti maksimalno 4 šipke u snopu do 44mm i najviše dvije vilice bez razmaka Dužina sidrenja šipki min 10fi ili 15cm Nastavljanje armature: preklapanje, zavarivanje, preko spojnice Dužina nastavljanja šipki min 15fi ili 20cm Maksimalni razmak šipaka kod stupa? 40cm Zaštitni sloj je udaljenost od vanjske ivice armature do najbliže vanjske ivice betona. Kod postavljanja šipki armature u više nivoa, potrebno je voditi računa o razmaku za prolaz vibro igle

2010

119

36) Granulometrijski sastav

Prilikom kontrole granulometrijskog sastava frakcija treba voditi računa o sledećem: • U frakcijama ne sme biti više od 10% nadmernih zrna • U frakcijama ne sme biti više od 15% podmernih zrna Kod izrade granulometrijske mešavine agregata potrebno je se držati sledećih granica mada pravilnik ne isključuje primenu betona sa granulometrijskom krivom izvan ovih granica. Tabela 1. Granice granulometrijske mešavine sa 4 frakcije Sito 0.250 0.500 1.0 2.0 4.0 8.0 16.0 32.0 Min 2 5 8 14 23 38 62 100 Max 8 18 28 37 47 62 80 100 Tabela 2 Granice granulometrijske mešavine sa 3 frakcije Sito 0.250 0.500 1.0 2.0 4.0 8.0 16.0 Min 3 7 12 21 36 60 100 Max 8 20 32 42 56 76 100

37) Tehnički propis za betonske konstrukcije

Ovim Tehničkim propisom se, u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu, propisuju tehnička svojstva za betonske konstrukcije u građevinama Tehnički propis primjenjuje se na betonske konstrukcije, u skladu s europskim normama Tehnički propis zahtijeva ispunjenje bitnih zahtjeva za građevinu Tehnički propis odnosi se na betonske konstrukcije zgrada i inženjerskih građevina. Zgrada je građevina kojoj je glavna svrha zaštita korisnika ili sadržaja; obično je zatvorena i projektirana da bude stalno na jednome mjestu (HRN ISO 6707-1). Inženjerska građevina je građevina koja se sastoji od konstrukcije, kao brana, most, cesta, željeznica, pista, instalacije, cjevovod ili sustav odvodnje ili je nastala radnjama kao sto su jaružanje, zemljani radovi, geotehnički postupci, ali isključuje zgradu i radove koji su joj pridruženi na gradilištu (HRN ISO 6707-1). Sadržaj: I. Opće odredbe II. Tehnička svojstva betonske konstrukcije III. Građevni proizvodi za betonske konstrukcije IV. Projektiranje betonskih konstrukcija V. Izvođenje i uporabljivost betonskih konstrukcija VI. Održavanje betonskih konstrukcija VII. Prijelazne i završne odredbe Prilozi: A, B, C, D, E, F, G, H, H, I, J, K Ovaj Propis ne primjenjuje se na betonsku konstrukciju koja je: – pri uobičajenim uvjetima uporabe građevine izložena temperaturi višoj od 100C, – armirana krutom čeličnom armaturom. S obzirom na način armiranja betonska konstrukcija može biti konstrukcija od: nearmiranog betona, armiranog betona ili od prednapetog S obzirom na težinu betona betonska konstrukcija može biti konstrukcija s: laganim, običnim ili teškim betonom.

2010

120

Građevni proizvodi na koje se primjenjuje ovaj Propis jesu: – cement, – agregat, – dodatak betonu, – dodatak mortu za injektiranje natega, – voda, – beton, – čelik za armiranje, – čelik za prednapinjanje, – armatura, – predgotovljeni betonski element, – proizvod za zaštitu i popravak betonske konstrukcije, i Mehanička otpornost i stabilnost, te otpornost na požar građevine dokazuju se proračunima nosivosti u glavnom projektu. Projekt betonske konstrukcije koji je sastavni dio glavnog projekta građevine mora sadržavati osobito: 1. u tehničkom opisu – opis betonske konstrukcije, uključivo temeljenje, – opis načina izvođenja betonske konstrukcije i ugradnje građevnih proizvoda. 2. u proračunu nosivosti i uporabljivosti – podatke o predviđenim djelovanjima, – podatke o temeljnom tlu i seizmičnosti, 3. u programu kontrole i osiguranja kvalitete betonske konstrukcije: – svojstva koja moraju imati građevni proizvodi koji se ugrađuju u betonsku konstrukciju, – ispitivanja i postupci dokazivanja uporabljivosti građevnih proizvoda koji se izrađuju na gradilištu za potrebe toga gradilišta, Smatra se da betonska konstrukcija ima projektom predviđena tehnička svojstva ako: – su građevni proizvodi ugrađeni u betonsku konstrukciju na propisani način i imaju ispravu o sukladnosti – su uvjeti građenja bile sukladne zahtjevima iz projekta, – betonska konstrukcija ima dokaze nosivosti i uporabljivosti

PRILOG A – BETON PRILOG B - ARMATURA, ČELIK ZA ARMIRANJE I ČELIK ZA PREDNAPINJANJE PRILOG C - CEMENT PRILOG D - AGREGAT PRILOG E - DODATAK BETONU I DODATAK MORTU ZA INJEKTIRANJE NATEGA PRILOG F - VODA PRILOG G - PREDGOTOVLJENI BETONSKI ELEMENTI PRILOG H - PROJEKTIRANJE BET. KONSTR. U SKLADU S TEHNIČKIM PRAVILIMA PRILOG I - PROJEKTIRANJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA U SKLADU S HR NORMAMA PRILOG J - IZVOĐENJE I ODRŽAVANJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA PRILOG K - PROIZVODI I SUSTAVI ZA ZAŠTITU I POPRAVAK BETONSKIH KONSTRUKCIJA

38) Prijelazno razdoblje vezano za projektiranje

Prijelazno razdoblje za primjenu TPBK • TPBK stupio je na snagu 30. kolovoza 2005.

2010

121

• Od 1. srpnja 2006. do 30 lipnja 2007. za projektiranje betonskih zgrada i hotela mogu se koristiti modificirana priznata tehnička pravila prema prilogu H. Modifikacija priznatih tehničkih pravila (PBAP, Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima) odnosi se na:

- zabranu korištenja Bi - armature - zabranu korištenja radnog dijagrama betona u obliku kvadratne parabole - zabranu dimenzioniranja prema dopuštenim naprezanjima - promjenu posmičnih čvrstoća na poprečne sile - povećanje zaštitnih slojeva betona - Promjena koeficijenata kategorije građevine, te koeficijenata dinamičnost, duktiliteta i prigušenja koji se koriste pri proračunu seizmičke otpornosti zgrade.

• Za ostale građevine (koje nemaju karakteristike zgrade) projektiranje u skladu s Eurocode sustavom, odnosno prema TPBK, obvezno počinje 1. srpnja 2006.

39) Zaštitni sloj armature

Zaštitni sloj je udaljenost od vanjskog ruba armature (uključivo spone) do najbliže vanjske plohe betona. Najmanja debljina zaštitnog sloja potrebna je da se osigura sljedeće: • siguran prijenos sila prionljivošću • zaštita čelika od korozije • neodlamanje betona • propisana požarna zaštita. Zaštita armature od korozije ovisi o alkalnoj okolini koja se osigurava odgovarajućom debljinom dostatno njegovanog betona visoke kvalitete i gustoće. Najmanje veličine zaštitnog sloja cmin određuju se u ovisnosti o razredu agresivnog djelovanja okoliša za koroziju armature i razredu tlačne čvrstoće betona. Nazivna veličina zaštitnog sloja cnom sastoji se od najmanje veličine zaštitnog sloja i dodatne vrijednosti Δc: cnom= cmin + Δc. Ako je površina betona izložena agresivnom djelovanju morskog okoliša ili kemijskim utjecajima, najmanja vrijednost debljine zaštitnog sloja je 50 mm

40) Beton je

Beton je građevni proizvod izrađen od cementa (kao veziva), agregata, dodataka betonu i vode. Tehnički propis za betonske konstrukcije (N.N. br. 101/05, 85/06) propisuje tehnička svojstva i druge zahtjeve za beton koji se ugrađuje u betonsku konstrukciju, te način potvrđivanja sukladnosti betona. Beton na koji se odnosi TPBK može biti:

Obični beton – gustoće između 2000 i 2600 kg/m3 Lagani beton – gustoće između 800 i 2000 kg/m3 Teški beton – gustoće preko 2600 kg/m3

TPBK se ne odnosi na:

Poraste betone Betone gustoće manje od 800 kg/m3 i Betone otporne na požar

Konzistencija betona.

Konzistencija (u reologiji) je svojstvo materijala kojim se on odupire trajnom mijenjanju oblika.

2010

122

Konzistencija se u praksi mjeri na više načina (koji nisu u direktnoj međusobnoj vezi), kao npr.: Slijeganjem s Abramsovim stošcem, VeBe postupak, rasprostiranjem i sl.

Segregacija

Činioci koji povećavaju sklonost betona segregaciji su: povećanje količine krupne frakcije agregata, smanjenje udjela pijeska, smanjenje udjela cementa, povećanje udjela zrna nepovoljnih oblika, promjena u količini vode tako da mješavina postane suha ili vlažna… Segregacija se može spriječiti umanjiti ispravnim projektiranjem sastava betona, a naročito dodavanjem mljevenog kvalitetnog pucolana ili aeranta.

Dodaci betonu

Aeranti uvlače u strukturu svježeg betona zatvorene pore sferičnog oblika, koje povećavaju kohezivnost mješavine. Također smanjuju izdvajanje vode. Plastifikatori (i superplastifikatori) povećavaju izdvajanje vode, pa pri njihovom dodavanju treba posvetiti pažnju da se osigura kohezivnost mješavine. Obično se dodaju posebno ili s vodom

Vodocementni faktor

Je vrlo važno svojstvo svježeg betona. Mali vodocementni faktor smanjuje obradivost betona, a veliki vodocementni faktor umanjuje sva ostala svojstva očvrslog betona.

Tlačna čvrstoća betona

Na gradilštu dokazuje se na kockama dim. 15x15x15 cm koje se uzimaju i njeguju prema normi HRN EN 12390-2, a ispituju pri starosti betona 28 dana - min. jedan uzorak za svaki dan betoniranja za svaku vrstu betona, - min. jedan uzorak na svakih 100 m3 ugrađenog betona - min. jedan uzorak dnevno betona za konstrukcijske elemente koji su značajni za sigurnost konstrukcije, bez obzira i na manju količinu betona koja se ugrađuje u njega

Svojstva svježeg betona

- fluidnost: mora biti dovoljno tekuća da se može ugraditi odgovarajućom opremom - zbijenost: uhvaćeni zrak za vrijeme mješanja trebao bi izaći za vrijeme vibriranja - stabilnost ili kohezivnost: svježi beton bi trebao ostati homogen, bez segregacije

Što definira svježi beton;

- obradivost – konzistencija - segregacija - vrijeme vezivanja betona - homogenost betonske mješavine - temperatura - količina pora u svježemu betonu

Skupljanje i puzanje

- Skupljanje je volumna deformacija betona uslijed evaporacije vode, hidratacije cementa i karbonatizacije. - Puzanje je povećanje deformacija pod dugotrajnim djelovanjem vanjskog opterećenja. Skupljanje i puzanje može se odrediti teorijski (EUROCODE 2) i eksperimentalno

41) Tabela sustava ocjenjivanja sukladnosti (beton 2+)

Sustav potvrđivanja sukladnosti betona (2+)

2010

123

je 2+, s time da ovlaštena pravna osoba za poslove ocjenjivanja sukladnosti betona (u daljnjem tekstu: ovlašteno tijelo) u cjelini postupa prema HRN EN 206-1 Dodatku C, za ispitivanje tlačne čvrstoće najmanje 4 puta godišnje nenajavljeno uzima uzorke betona, po 3 uzorka za svaki sastav ili porodicu betona.

2010

124

4. TEHNIČKA REGULATIVA – ZGRADARSTVO

1) Materijali za izvođenje zidanih zidova zgrade ?

Zidani elementi od umjetnog kamena - opečni – puna opeka, fasadna, šuplja fasadna, blokovi, šuplji blokovi

- betonski – puni i šuplji - kameni Vezivni materijali

Žbuke – za ožbukavanje (vapno ili/i cement + mineralni agregat + voda) Mort za zidanje – vapneni mort M 0,5

- produžni M 2,5 i M 5,0 - cementni M 10

2) Nosivist zida ?

Nosivost zida ispituje se laboratorijski na dva uzorka zida širine 100 cm, debljine i visine prema stvarnim mjerama zida zgrade – dobijemo opterećenje pri lomu koje podjelimo sa i dobijemo dopušteno centrično i ekscentrično opterećenje zida.

3) Dopušteno naprezanje zidova pri centričnom pritisku ?

Dopušteno naprezanje zidova zgrada pri centričnom pritisku ovisi o marki elementa, marki morta i vitkosti zida.

4) Serklaži?

Osnovni konstruktivni elementi zgrade. Serklaži zgrade moraju biti od armiranog betona visine 15 cm i više, širina serklaža odgovara širini zida. Armatura serklaža mora biti ista po svim katovima. Ako opterećenje kojem je izložena zgrada ne zahtjeva jaču armaturu, pojedini podužni serklaži moraju se armirati armaturom po izrazu Fa = 2,0 + 0,4 x n Gdje je n – broj nadzemnih etaža Razmak između poprečnih ukručenih zidova zgrade, čija debljina mora iznositi najmanje 20 cm, ne smije biti veća od 7,5 m. Presjek vertikalnih serklaža mora biti jednak debljini zida, a min 19/19cm Obavezno s postavljaju na svim kutovima objekta, na mjestima sučeljavanja nosivih zidova i na slobodnim krajevima zidova debljine 19cm i više Max razmak verikalnih serklaža je 5m Armiraju se s min 4x fi14 Horizontalni zidovi su obvezni za zidove debljine 19cm i više Širina može biti iznimno uža za 5cm radi TI, min visina 20cm, ali ne manja od visine međukatne konstrukcije. Armiraju se s min 4x fi12

5) Završni radovi, opći posebni uvjeti ?

Završni radovi su svi građevinsko obrtnički i ostali radovi na završnoj obradi, opremi i uređenju objekta visokogradnje, te građevinsko obrtnički radovi na rekonstrukciji i adaptaciji. Opći tehnički uvjeti za pojedine elemente objekta: funkcija, postojanost, stabilnost, sigurnost, preciznost, trajnost, estetski izgled, racionalnost, ekonomičnost, higijensko-tehnički uvjeti te kvaliteta. Posebni uvjeti odnose se na završne radove prema mjestu ugradnje (izvedbe) i to:

2010

125

Krov Fasada i vanjski zidovi Prozori, balkonska vrata, ulazna vrata i drugi vanjski otvori Unutrašnja vrata Laki pregradni zidovi Ugrađeni namještaj i oprema Pod Završna obrada i zaštita površina

6) Minimalna čvrstoća zida od opeke ?

Minimalna čvrstoća zida od opeke je M10. Minimalna debljina nosivog zida od opeke je 25 cm za punu opeku, 29 cm za blok. Maksimalna debljina nosivog zida od opeke je 40 cm. Reške od morta u zidu od opeke: debljina horizontalne ne veća od 1,5cm širina vertikalnih od 1,0 – 1,5 cm

7) Najmanje sito za mort ?

Najmanje sito 0,1 mm.

8) Teraco podovi ?

Teraco podovi su podovi od umjetnog kamena koji se sastoji od mineralnog veziva i dobljenog kamenog agregata, pločastih komada prirodnog kamena ili keramike. Teraco se izrađuje kao obični teraco, teraco-mozaik (veneciano), teraco trake, teraco holker i teraco stubišta. Može se izrađivati monolitno (na licu mjesta) ili kao teraco ploče.

9) Nagib krova i utjecaj klimatskih zona na nagib ?

Nagib krova ovisi o klimatskim uvjetima, funkciji krova i krovnog pokrivača. Šindra – 45 – 60 o Biber crijep 33 – 60 o Salonit 17 – 45 o

10) Što je pod i koji su slojevi od međukatne konstrukcije ?

Pod podom smatramo element objekta koji obuhvaća sve slojeve iznad nosive konstrukcije, a to su izolacija, podloga, podna obloga, premazi i zaštita.

11) SI sustav ?

SI jedinice su jedinice međunarodnog sustava, a dijelimo ih na: a) OSNOVNE – duljina – m, masa – kg, vrijeme – s, električna struja – A, termodinamička

temperatura – K, količina tvari – mol, svjetlosna jakost – cd-kandel b) DOPUNSKE – kut – rad-radijan, prostorni kut – sr- steradijan c) IZVEDENE – I=N · m; frekvencija Hz = s-1; električni otpor Ω = V/A; napon V = W/A;

snaga W= /s; tlak Pa = N/m2; sila N=kg m /s2; svjetlosni tok lm = cd x sr; osvjetljenje lx

12) Toplinska izolacija ?

Toplinska izolacija građevinske konstrukcije karakterizira se koeficijentom prolaza topline k [ W/m2k ] i toplinskim otporom R [m2k /W ]

13) Od čega treba štititi zgrade ?

a) od vode i vlage – higijenska klima u zgradi, zaštita od oštećenja konstrukcije HIDROIZOLACIJA I PRANA BRANA

2010

126

b) toplinska zaštita – smanjenje prenosa topline kroz vanjske i razdjelne plohe između prostorija različite temperature

c) zaštita od buke (zvuk) – sprečavanje nastanka, utvrđivanje i praćenje razine buke, otklanjanje i smanjenje buke na dopuštenu razinu

d) zaštita od požara e) zaštita od snijega – snjegobrani, prolaz ljudi

14) Zaštita od buke ?

Zaštita od buke je poduzimanje mjera za smanjenje prijenosa buke od izvora pa do slušaoca. Imamo 3 faze: izvor, prijenos, prijem Zvučna izolacija je potrebna za zaštitu od: Buke susjeda unutarnje buke Buke kućnih instalacija Industrijske buke vanjske buke

15) Hidroizolacije ?

Bitumeni i katran Polimerni materijali – folije kitovi, poliesterski laminat Metali Betoni i mortovi Premazi i boje Jedno-trajni materijali – vodonepropusni materijali koji u dodiru s vodom trajno zadržavaju karakteristike

16) Termoizolacije ?

Lagani betoni – siporex, durisol, drvolit Drvo – iverica Anorganski materijali – vune Organski materijali – pluto Poliplasti – okipor staklo

17) Buka?

Buka je svaki neželjeni zvuk u sredini u kojoj ljudi borave i rade, a koji izaziva neugodan osjećaj ili može nepovoljno utjecati na zdravlje Buka štetna po zdravlje ljudi - jest svaki zvuk koji prekoračuje propisane razine, Zaštita od buke provodi se danonoćno.

Na skali decibela razlika između nivoa čujnosti i nivoa bola je oko 120dB. Dopuštena dnevna ili tjedna izloženost buci radnika iznosi 85 dB BUKA GRADILIŠTA Bez obzira na zonu tijekom dnevnog razdoblja dopuštena ekvivalentna razina buke iznosi 65 dB(A)

18) Topot – plutajući podovi ?

Organski materijali Anorganski materijali Poliplasti Guma Tekstil

2010

127

19) Zgradarstvo ?

Zgradarstvo je dio građevinskih znanosti koje imaju za cilj unapređenje projektiranja, građenja i održavanja zgrada

Opći i tehnički uvjeti

CILJ – udoban i zdrav boravak u zgradi,postojanost prema svim djelovanjima 1. Zgrada jest građevina s krovom i zidovima, u kojoj se koristi energija radi ostvarivanja određenih klimatskih uvjeta, namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari, a sastoji se od tijela zgrade, instalacija, ugrađene opreme i prostora zgrade; 2. Stambena zgrada jest zgrada koja je u cijelosti ili u kojoj je više od 90% bruto podne površine namijenjeno za stanovanje; 3. Grijana prostorija jest prostorija s unutarnjom projektnom temperaturom višom od 12 °C, 4. Broj izmjena zraka, n (h-1), jest broj izmjena grijanog zraka zgrade s vanjskim zrakom u jednom satu;

Toplinski most

Je manje područje u omotaču grijanog dijela zgrade kroz koje je toplinski tok povećan radi promjene materijala, debljine ili geometrije građevnog dijela; - površina stakla min 1/7 površine poda

20) Šuplji glineni blokovi ?

U m3 zida 385 do 400 komada bloka Blok može imati vertikalne ili horizontalne šupljine kod zidanja zida Minimalna dimenzija 250/120/65 normalni format i veće M2,5; M5,0; M7,5; M10; M15; M20

21) Minimalni uvjeti za stan ?

Najmanje jedna soba od 12 m2, u dvosobnomstanu druga soba ne manja od 6 m2, dalje 5 m2, minimalna visina 2,4 m, a podrum 2,1 m Širina stana ne manja od ½ duljine, kuhinja vodovod i kanalizacija

22) Norme – toplinska tehnika ?

Utvrđuju se tehnički uvjeti koji moraju biti ispunjeni pri projektiranju, građenju i rekonstrukciji zgrada

To se ne odnosi na zgrade koje se ne griju na više od 12 oC Teritorij Republike Hrvatske podijeljen je na tri klimatske zone i to : I, II ( Zg, Vž ), III Projektne temperature su dobivene na osnovi izmjerene ekstremne temperature Najveći dopušteni specifični gubici topline –

- - ukupni dopušteni specifični gubici topline

Koeficijent prolaza topline k i toplinski otpor R k = 1 / R Ne smije doći do kondenzacije vodene parekoja pojavom difuzije prodire u građevinsku

konstrukciju – u zimskom periodu vlaženje, a u ljetnom sušenje Pri proračunu difuzije vodene pare potrebni su podaci o temperaturi (t) i relativnoj

vodena para kondenzira (d) Zaštitni završni sloj zgrade mora zaštititi zidove od navlaženja i mora omogućiti isušenje Toplinska stabilnost – faktor prigušenja – amplitude oscilacija temperature

- vremenski pomak faze

2010

128

Raspored slojeva – akumulacija topline - zaštita od mraza - zaštita od difuzije vodene pare - temperaturni rad

23) Norme – zvuk

Zvuk – prostorna akustika ( kvaliteta govora i muzike ) Zaštita od buke Buka – svaki zvuk čija razina prekoračuje najviše dopuštene razine Apsorpcija – isti prostor Zvučna izolacija (Rw) – između prostora Do Rw dođemo mjeenjem ovisnoo frekvenciji Standardna krivulja zvučne izolacijske moći – služi za ocjenu zvučne izolacije – mjerenjem ili proračunati Mjerenje: jedno mjerenje na 30 stanova u zgradi (zid + pod) O čemu ovisi izolacijska moć zida ( stropa):

- Pločna masa - Elastičnost konstrukcije - Propusnost zraka

24) Što je to građevinska fizika ?

Građevinska fizika je dio tehničkih znanosti vezanih za građenje koje izučavaju djelovanje fizičkih pojava ( voda, para, zvuk, svjetlo, požar, toplina ) kako u zgradi tako i izvana, ili na cijeli blok

25) Građevinski i obrtnički radovi

Građevinski:

UREĐENJE GRADILIŠTA

ZEMLJANI RADOVI

BETONSKI I AB RADOVI

ARMIRAČKI RADOVI

GOTOVI ELEMENTI OD ARMIRANOG BETONA

IZOLACIJA

ZIDARSKI RADOVI

Obrtnički:

RADOVI SUHE GRADNJE

LIMARSKI RADOVI

BRAVARSKI RADOVI

PVC PROZORI I VRATA

KERAMIČARSKI RADOVI I OPLOČENJE

POLIURETANSKI POD

SOBOSLIKARSKO-LIČILAČKI RADOVI

STOLARSKI RADOVI

ELEMENTI ZAŠTITE OD POŽARA

PROTUPOŽARNA VRATA I PROZORI

ALUMINIJSKA OSTAKLJENA FASADA

26) Projekt izvedenog stanja?

Izvedbeni projekt građevine sa svim ucrtanim izmjenama i dopunama sukladno stvarno izvedenim radovima (projekt izvedenog stanja) dužan je čuvati investitor, odnosno njegov pravni sljednik za sve vrijeme dok građevina postoji.

2010

129

27) Energetska svojstva zgrade, certifikat?

Zakon o prostornom uređenju i gradnji: Certifikat se mora pribaviti prije izdavanja uporabne dozvole

Energetska svojstva i način izračuna toplinskih svojstava zgrade, energetske zahtjeve za nove i postojeće zgrade s izuzećima od propisanih zahtjeva, te uvjete, sadržaj i način izdavanja certifikata (certificiranje), zgrade za koje postoji obveza javnog izlaganja certifikata o energetskim svojstvima i uvjete za osobe ovlaštene za izdavanje certifikata propisuje ministar pravilnikom.

Pravilnik o energetskom certificiranju

Energetski certifikat zgrade mora sadržavati referentne vrijednosti kako bi se potrošačima omogućila usporedba i procjena energetskih svojstava zgrade, te preporuke za ekonomski povoljno poboljšanje energetskih svojstava zgrade. Energetski certifikat mora imati svaka nova zgrada, te postojeća zgrada koja se prodaje, iznajmljuje ili daje na leasing, osim zgrada koje su prema ovome Pravilniku izuzete od obveze energetskog certificiranja. Vrste zgrada za koje se izdaje energetski certifikat određene su prema pretežitoj namjeni korištenja i dijele se na: A/ stambene zgrade: 1. s jednim stanom i stambene zgrade u nizu (samostojeće stambene kuće s jednim stanom, kuće s jednim stanom u nizu ili drugačije povezane zgrade s jednim stanom, kuće do tri stana i kuće u nizu s više stanova po lameli – zgrade kod kojih se izrađuje zasebni energetski certifikat za svaku stambenu jedinicu), 2. s više stanova (stambene zgrade s tri i više stanova, stambeni blokovi – zgrade kod kojih se može izraditi zajednički certifikat zgrade ili zasebni certifikat za svaku stambenu jedinicu). B/ nestambene zgrade: 1. uredske, administrativne i druge poslovne zgrade slične pretežite namjene, 2. školske i fakultetske zgrade, vrtići i druge odgojne i obrazovne ustanove, 3. zgrade za kulturno umjetničku djelatnost i zabavu, muzeji i knjižnice, 4. bolnice i ostale zgrade za zdravstvenu zaštitu i zgrade za institucionalnu skrb, 5. hoteli i slične zgrade za kratkotrajni boravak, zgrade ugostiteljske namjene (gostionice, restorani i sl.), Energetski razred grafički se prikazuje na energetskom certifikatu zgrade strelicom s podatkom o specifičnoj godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje izraženoj u kWh/(m²a) na sljedeći način: Stambene i nestambene zgrade svrstavaju se u osam energetskih razreda prema energetskoj ljestvici od A+ do G, s time da A+ označava energetski najpovoljniji, a G

2010

130

energetski najnepovoljniji razred.

Energetski certifikat zgrade uključuje određivanje energetskog razreda zgrade prema njezinim energetskim svojstvima određenim na osnovu izračunate potrebne godišnje specifične toplinske energije za grijanje ze referentne klimatske podatke i omogućuje usporedbu zgrada u odnosu na njihova energetska svojstva, učinkovitost njihovih energetskih sustava, te kvalitetu i svojstava ovojnice zgrade. Energetski certifikat zgrade sadrži opće podatke o zgradi, energetski razred zgrade, podatke o osobi koja je izdala energetski certifikat, podatke o termotehničkim sustavima, klimatske podatke, podatke o potrebnoj energiji i referentne vrijednosti, objašnjenja tehničkih pojmova, opis primijenjenih propisa i normi, te preporuke za ekonomski povoljno poboljšanje energetskih svojstava zgrade, ako ovim propisom nije što drugo određeno. Energetski certifikat izdaje se za cijelu zgradu. Rok važenja energetskog certifikata zgrade je 10 godina.

28) Upijanje opeke i fasadne opeke

Opeka upija vlagu i pripada grupi izrazito porozno-kapilarnih materijala u kojima je vlaga uvijek prisutna u obliku tekućine, pare ili leda kod negativnih temperatura. Upijanje vode karakteriziramo kao stupanj zapunjenosti otvorenih pora pri zasićenju u kipućoj vodi. Ovo je svojstvo važan pokazatelj svojstava proizvoda. Kod klinkera je 6%, gušće opeke i crijepa 8-12%, a kod zidne opeke 8-18%. Opeka upija vlagu i pripada grupi izrazito porozno-kapilarnih materijala u kojima je vlaga uvijek prisutna u obliku tekućine, pare ili leda kod negativnih temperatura. Upijanje vode karakteriziramo kao stupanj zapunjenosti otvorenih pora pri zasićenju u kipućoj vodi

29) Podjela konstrukcija prema proračunskom uporabnom vijeku prema HRN ENV 1991-1

2010

131

30) Gljivasti stropovi

- Ravne ploče konstantne visine mjestimično poduprte pravilno raspoređenim stupovima. - Visina ploče: h ≥ 1/30 većeg razmaka stupova ≥ 15 cm. - Dimenzije stupova: ds ≥ 1/20 razmaka stupova ≥ 1/15 katne visine ≥ 30 cm. - Primjena: industrijske zgrade, radionice, skladišta, spremnici i uopće građevine bez razdjelnih zidova i s pravilnim tlocrtom.

Prednapete gljivaste ploče primjenjuju se za raspone od 7 do 15 m.

31) Dizala

Konstrukcija okna i materijali za završnu obradu okna moraju biti negorivi Okna dizala moraju se izvesti kao poseban požarni sektor. Građevinski elementi okna dizala mogu imati za najviše 30 minuta manju otpornost na požar od otpornosti na požar nosive konstrukcije ugostiteljskog objekta, ali ne manju od 30 minuta. Dizala se ne smiju koristiti za evakuaciju osoba prilikom požara i ne smiju biti sastavni dio puta za izlaženje. - više od 4kata 1lift - više od 8katova 2 lifta

2010

132

32) Kako se ispituje zračna propustljivost stana i koliko mora biti ?

Anemometri - Uređaj za mjerenje protoka zraka Čovjek treba za disanje prosječno 0,4 m3 zraka u jednom satu. To je istovremeno potrebna izmjena zraka u prostoru kako bi postigli dovoljnu količinu kisika u zraku. preporučene vrijednosti izmjene zraka su sljedeće:

WC 4 - 5 / h

Kupaonica 5 - 8 / h

Kuhinja (ovisi o broju uređaja) 15 - 25 / h

Garderoba 3 - 6 / h

33) Zakon o građevnim proizvodima

Ovim se Zakonom uređuju: 1. tehnička svojstva, 2. sukladnosti 3. uporabljivost građevnih proizvoda 4. distribuciju

– građevni proizvod je bilo koja stvar koja je namijenjena za trajnu ugradnju u građevinu,

Tehnička svojstva

- građevnog proizvoda moraju biti takva da podnose sve utjecaje uobičajene uporabe i utjecaja okoline, tako da građevina u koju je ugrađen tijekom projektiranog roka uporabe ispunjava bitne zahtjeve za građevinu.

Tehnička dopuštenja

Tehničkim dopuštenjem utvrđuju se tehnička svojstva građevnog proizvoda te se određuje način dokazivanja njegove uporabljivosti Hrvatsko tehničko dopuštenje važi do donošenja tehničkog propisa, a najdulje pet godina (a može se jednom produljiti za najdulje pet godina.)

Sukladnost

Građevnog proizvoda s tehničkom specifikacijom utvrđuje se provedbom jedne ili više sljedećih radnji: – početnog ispitivanja tipa građevnog proizvoda – ispitivanja uzoraka iz proizvodnje prema utvrđenom planu od strane proizvođača – ispitivanja slučajnih uzoraka uzetih iz proizvodnje a pripremljene za isporuku – stalnog nadzora proizvodnje koju provodi pravna osoba ovlaštena za ocjenjivanje sukladnosti. Isprave o sukladnosti građevnog proizvoda su: – potvrda o sukladnosti - izdaje ovlaštena pravna osoba na zahtjev proizvođača – izjava o sukladnosti - izdaje proizvođač

Potvrdom o sukladnosti

i/ili izjavom o sukladnosti potvrđuje se da su provedene propisane radnje u postupku ocjenjivanja sukladnosti i da je u tom postupku potvrđena sukladnost građevnog proizvoda s

2010

133

odgovarajućom tehničkom specifikacijom te da se proizvod može staviti na tržište i rabiti za građenje.

Tehničke upute

Proizvođač građevnog proizvoda mora prije stavljanja na tržište izraditi tehničke upute i proizvod označiti oznakom sukladnosti.

Oznaka sukladnosti

Građevni proizvod za koji se izjavom o sukladnosti potvrđuje sukladnost s odgovarajućom usklađenom europskom specifikacijom označava se oznakom sukladnosti: »CE«. Građevni proizvod za koji se izjavom o sukladnosti potvrđuje sukladnost s odgovarajućom domaćom tehničkom specifikacijom označava se oznakom sukladnosti: »C«. 9 koraka u gradnji kuće Novi Zakon o prostornom uređenju i gradnji pojednostavio je proceduru dobivanja dozvola za gradnju obiteljskih kuća do 400 kvadrata 5. DOZVOLA ZA GRADNJU Za obiteljske kuće do 400 kvadrata treba imati idejni projekt na temelju kojega se dobije rješenje o uvjetima građenja, koje zamjenjuje dosadašnju građevinsku dozvolu. Idejni projekt prikazuje gdje će na parceli biti kuća, koliko će biti velika, koliko će imati prostorija, prozora, vrata... 6. GLAVNI PROJEKT Kad je odobren idejni projekt, arhitekt radi glavni projekt koji je detaljniji. Uz arhitektonski dio, taj projekt ima i građevinski, elektrotehnički, strojarski i financijski dio. U slučaju gradnje kuće do 400 m2, glavni projekt ne treba potvrditi nadležno tijelo, ali mora sve vrijeme gradnje biti na gradilištu. 9. USELJENJE Za obiteljske kuće do 400 kvadrata više nije potrebna uporabna dozvola. Dovoljno je da nadzorni inženjer sastavi i potpiše svoje završno izvješće i kuća je spremna za useljenje i upis u gruntovnicu. Zašto je urbanizam važan Zakon razlikuje građevine do 400 kvadrata i one veće od 400 kvadrata. Za građevine do 400 kvadrata, a takva je većina obiteljskih kuća, bitno je pojednostavljena procedura, jer više nije potrebna ni lokacijska ni građevinska dozvola, nego samo rješenje o uvjetima građenja. Osvjetljenje – prirodno svijetlo Rasvjeta – umjetno svijetlo

34) Toplinska iskaznica?

Iskaznica potrebne topline?

prema clanku 25. Pravilnika o uštedi energije i toplinskoj zaštiti, za zgradu grijanu na temperaturu 18°C I. OPIS ZGRADE Naziv zgrade ili dijela zgrade Lokacija zgrade (katastarska cestica, ulica, kucni broj, naselje s poštanskim brojem) Mjesec i godina izrade projekta Oplošje grijanog prostora zgrade A(m2) Obujam grijanog prostora zgrade Ve (m3)

2010

134

Faktor oblika zgrade f0 (m-1) Ploština korisne površine zgrade AK (m2) Nacin grijanja (lokalno, etažno, centralno, toplansko) Vrsta i nacin korištenja obnovljive energije Ucešce obnovljive energije u potrebnoj toplini za grijanje (%) Srednja mjesecna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade Θe,mj,min (°C) Srednja mjesecna temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca na lokaciji zgrade Θe,mj,max (°C) II. POTREBNA ENERGIJA ZA GRIJANJE ZGRADE Godišnja potrebna toplina za grijanje Qh (kW⋅h/a) Godišnja potrebna toplina za grijanje po jedinici ploštine korisne površine zgrade Qh'' (kW⋅h/m2⋅a) III. DALJNJA ENERGETSKA OBILJEŽJA ZGRADE Specificni transmisijski toplinski gubitak po jedinici oplošja grijanog prostora zgrade HT' (W/(m2⋅K) najveci dopušteni Izracunati Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka HT (W/K) Koeficijent toplinskog gubitka provjetravanjem HV (W/K) Ukupni godišnji gubici topline Ql (J) Godišnji iskoristivi unutarnji dobici topline Qi (J) Godišnji iskoristivi solarni dobici topline Qs (J) Ukupni godišnji iskoristivi dobici topline Qg (J) IV. ODGOVORNOST ZA PODATKE Projektantska tvrtka (naziv i adresa) Projektant elaborata uštede energije i toplinske zaštite (pecat i potpis) Glavni projektant gradevine (pecat i potpis) Datum i pecat projektantske tvrtke V. POPUNJAVA IZVOÐAC RADOVA PRIJE TEHNICKOG PREGLEDA Izvodac radova (naziv i adresa) Glavni inženjer gradilišta (ime) Mjesec i godina završetka gradnje Datum, potpis glavnog inženjera gradilišta, pecat tvrtke izvodaca radova Tehničkim propisom o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti zgrada, na snazi od 30. lipnja 2006., propisuje se obveza izrade Iskaznice potrebne topline za grijanje zgrade. Taj dokument je jedan od nužnih koraka u ostvarenju sustava koji će omogućiti stvarno smanjenje potrošnje energije.

Iskaznicu izrađuju projektant glavnog projekta zgrade u odnosu na uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu i izvođač radova Prilozi A,B,C,D,E Iskaznica potrebne topline za grijanje zgrade je sastavni dio dokumentacije o održavanju i unaprjeđivanju bitnih zahtjeva za građevinu. Iskaznica mora biti dostupna na uvid kupcima, najmoprimcima i drugim ovlaštenim korisnicima zgrade ili njenog dijela. Iskaznica se prilaže ostaloj dokumentaciji potrebnoj kod tehničkog pregleda zgrade odnosno dijela zgrade Broj izmjena unutarnjeg zraka s vanjskim zrakom kod zgrade u kojoj borave ili rade ljudi treba iznositi najmanje n = 0,5 h-1

2010

135

Izuzeće od primjene

- radionice, hale i sl. koje su zbog svoje namjene otvorene više od polovice radnog vremena, - industrijske zgrade koje više od polovicu toplinskih gubitaka nadoknađuju unutarnjim izvorima iz tehnološkog procesa, - staklenike koji se koriste u poljoprivredi, - šatore i sl. privremene građevine, - jednostavne građevine prema posebnom propisu

35) Isprave proizvoda u prometu

1.Deklaracija – naziv pr ,tip pr, proizvođač 2.Označavanje – znak sukladnosti, upozorenja 3.Pakiranje – obveza određene ambalaže za pakiranje 4.Tehničke upute – tehnički složeni proizvodi 5.Upute za uporabu 6.Servis 7.Jamstveni list

36) Komora arhitekata i inženjera

Komora štiti ugled i čast te nadzire njihov rad Obavezno se moraju učlaniti ovlašteni inženjeri i ovlašteni arhitekti koji obavljaju poslove:

1. Prostornog uređenja 2. Projektiranja i nadzora 3. Kontrole projekta

Uvjeti za upis: - dipl.ing.građevine,strojarstva,arhitekture - 3god rada pod nadzorom ovlaštenog inž ili ovl. arhitekte

2010

136

5. TEHNIČKA REGULATIVA – HIDROTEHNIKA

1) Zakon o vodama

– utvrđuje pravni status voda i vodnog dobra, način i uvjete upravljanja vodama, način organiziranja i obavljanja poslova i zadataka kojima se ostvaruje upravljanje vodama, osnovni uvjeti za obavljanje djelatnosti vodnog gospodarstva - pravna osoba za upravljanje vodama su HRVATSKE VODE - sredstva za financiranje upravljanja vodama osiguravaju se posebnim zakonom - uključuju sve površinske i podzemne, mineralne i termalne vode, mora Ovim se Zakonom osnivaju i "Hrvatske vode" - pravna osoba za obavljanje poslova upravljanja vodama Odredbe ovoga Zakona odnose se na: - površinske i podzemne kopnene vode, - mineralne i termalne vode, - nalazišta vode za piće u teritorijalnom moru, - vode mora u pogledu zaštite od onečišćenja s kopna i otoka. Vode su opće dobro ni u čijem vlaništvu. VODNI REŽIM je prostorni raspored i izgrađenost vodnog sustava u vremenu i prostoru. VODNI SUSTAV čine svi vodotoci i druge vode, vodno dobro i vodne građevine na određenom području. KORITO je terenska udaljenost kroz koje stalno ili povremeno teku vode odnosno stoje. - korito je terensko udubljenje kroz koje stalno ili povremeno teku vode OBALA je pojas zemljišta uz korita kopnenih voda koji služi pristupu vodi i redovnom održavanju korita. VODOTOK je korito tekuće vode s obalama i vodom UŠĆE RIJEKE je korito vodotoka s obalama do crte razgraničenja koja spaja najdalje suprotne točke njihovih obala na utoku u more. MEĐUDRŽAVNE VODE su vode koje čine ili presjecaju državnu granicu UPRAVLJANJE VODAMA je skup aktivnosti, odluka i mjera radi održavanja, poboljšanja i ostvarivanja jedinstva na određenom području što se ostvaruje zaštitom vode od onečišćenja, uređenjem vodotoka, zaštitom od štetnog djelovanja voda, te osiguranjem potrebnih količina vode. VODNA I SLIVNA PODRUČJA su teritorijalne jedinice za upravljanje vodama. VODNI REŽIM se utvrđuje na osnovi dugoročnog praćenja prostornog rasporeda voda i kakvoće, a promjene vodnog režima kad se mijenjaju karakteristike i to: vremenski, lokacijski i prostorno. Uređeni inundacijski pojas čini zemljište izmedu korita vode i vanjskog ruba pripadajućih mu regulacijskih i zaštitnih vodnih gradevina uključujući i pojas zemljišta potreban za njihovo redovno održavanje. Neuređeni inundacijski pojas čine: - zemljište uz vodotoke koje je vodnogospodarskom osnovom, odnosno vodnogospodarskim planom ili dokumentom uredenja prostora rezervirano za gradenje regulacijskih i zaštitnih vodnih gradevina, - prirodne i umjetne retencije u granicama utvrdenim vodnogospodarskom osnovom, odnosno vodnogospodarskim planom ili dokumentom uredenja prostora.

2010

137

Melioracija

Sustav melioracijske odvodnje čini skup vodnih građevina i uređaja za odvodnjavanje suvišnih voda na poljoprivrednom i drugom zemljištu

2) Vodne Građevine

su građevinski objekti koji služe za uređenje vodotoka, za zaštitu voda i zaštitu od voda i to: 1. regulacijske (zaštitne)–nasipi, latentni kanali, brane i sl.–upravljaju Hrvatske vode 2. melioracijske - za odvodnju 3. korištenje voda - za vodoopskrbu, pročišćavanje

- za melioracijsko navodnjavanje - za proizvodnju električne energije - za plovidbu

4. zaštitu voda – kolektori, pročišćivači isl.

3) Vodna područja i vodni slivovi

su područja jednog ili više slivova glavnih riječnih vodotoka i to slivova Save, Drave i Dunava, primorsko-istarskih slivova te dalmatinskih slivova. Slivno područje čini teritorijalnu jedinicu za upravljanje lokalnim vodama, a obuhvaća jedan ili više slivova manjih vodotoka

- površinske vode dijele se na državne vode ( važne za RH ) i lokalne vode

Slivno područje nekog vodotoka odgovara površini omeđenoj vododjelnicom s koje se vodne količine slivaju prema nekoj točki tog recipijenta Sliv - Sliv je područje čije površinsko otjecanje ima odljev vode Vododjelnica +definira granicu površina dva sliva PLANSKE OSNOVE za upravljanje vodama su : 1. VODNOGOSPODARSKE OSNOVE RH – dugoročni planski dokumenti za gospodarenje

vodama 2. VODNO GOSPODARSKE OSNOVE I PLANOVI SLIVNIH PODRUČJA – osnovni planski

dokument KORIŠTENJE VODA – upotreba površinskih i podzemnih voda za različite namjene - za proizvodnju električne energije - za uzgoj riba - za plovidbu - za šport, kupanje i rekreaciju Pravo prvenstva za korištenje voda ima stanovništvo ( za piće, sanitarne porebe, protupožarnu zaštitu i potrebe obrane ) VODNO DOBRO je skup zemljišnih čestica O pripadnosti nekog zemljišta vodnom dobru odlučuje Državna uprava za vode, te županijski ured nadležan za upravljanje vodama Vodno dobro služi održavanju ili poboljšanju vodnog režima ( uređenje vodotoka, održavanje unutarnjih plovnih putova ) VODNI SUSTAV čine svi vodotoci i druge vode, vodna dobra i vodne građevine na određenom području VODNI REŽIM čini prostorni raspored i izgrađenost vodnog sustava te stanje količina i kakvoće voda na određenom području i u određenom vremenu

2010

138

ZAŠTITA OD ONEČIŠĆENJA ostvaruje se nadzorom i sprečavanjem onečišćenja voda. Onečišćenje je mjerenje korisnih svojstava vode unošenjem hranjivih tvari u vodu. Zagađenje je unošenje opasnih tvari štetnih za život i zdravlje ljudi i okoliša u koncentraciji ispod dozvoljenih granica. OBRANA OD POPLAVA – redovna i izvanredna Državni plan za zaštitu voda donosi Vlada Republike Hrvatske. Bujičnim tokovima smatraju se povremeni vodotoci, kao i stalni vodotoci u kojima zbog djelovanja kiša i topljenja snijega nastaju nagle promjene proticaja

4) Vodopravni Akti

su upravni akti koji se izdaju radi osiguravanja jedinstvenog vodnog režima i ostvarivanja i upravljanja vodama u skladu sa zakonom. Vodopravne akte izdaju Hrvatske vode, županijski ured za upravljanje vodama, a žalbe rješava Državna uprava za vode. Vodopravni akti su: 1.VODOPRAVNI UVJETI - uvjeti kojima mora udovoljavati dokumentacija za građenje novih i rekonstrukciju postojećih građevina, za izvođenje geoloških istraživanja, te drugih radova koji utječu na promjenu vodnog režima. Uvjete izdaju Hrvatske vode Zahtjevu za izdavanje vodopravnih uvjeta prilažu se podaci o lokaciji, osnovni tehnički podaci o objektu, 2.VODOPRAVNA SUGLASNOST Osoba kojoj su izdani vodopravni uvjeti dužna je prije početka radova zatražiti suglasnost kojom se potvrđuje da je dokumentacija za građenje u skladu s izdanim uvjetima. Izdaje se u obliku klauzule na vodoprivrednim uvjetima. Zahtjevu za izdavanje vodoprivredne suglasnosti prilažu se vodoprivredni uvjeti, glavni projekt, mišljenje na glavni projekt nadležnog ministarstva i propisana upravna pristojba. 3.VODOPRIVREDNA DOZVOLA Vodoprivrednom dozvolom dozvoljava se korištenje voda i određuje namjena, mjesto, način, uvjeti i opseg korištenja voda i ispuštanja pročišćenih i nepročišćenih voda, opasnih tvari koje mogu onečistiti ili zagaditi vode. Vodoprivredna dozvola potrebna je za korištenje voda i ispuštanje otpadnih voda, te za vađenje pijeska, šljunka i kamena Vodopravna dozvolu izdaje nadležni županijski ured uz prethodno mišljenje Hrvatskih voda. Zahtjevu se prilažu podaci o nazivu i sjedištu korisnika vodoprivredne dozvole 4.DOZVOLBENI NALOG Dozvolbeni nalog je akt koji se izdaje uz vodoprivrednu dozvolu radi usklađivanja ponašanja i radnji korisnika vodoprivredne dozvole s uvjetima i obavezama iz tog akta, a izdaje ga tijelo koje je izdalo i vodoprivrednu dozvolu. Dozvolbeni nalog posebno sadrži: - Nalog da se izvrši neka radnja te rok - Nalog da se ne čini neka radnja te rok - Nalog za ulaganje radi otklanjanja nekog poremećaja i nesuglasja s uvjetima te rok Ispitivanje cjevovoda pod pritiskom ( tlačna proba ): Ispitne dionica do 1.000 m, u praksi 300 – 500 m

2010

139

Na krajeve se stave fazonski komadi za zatvaranje, dobro se upre u teren, djelomično se zatrpava cjevovod radi učvršćivanja cijevi – da ne dođe do pomaka cijevi kod puštanja vode, cjevovod ne smije biti u potpunosti zatrpan, a najniži dio tlačna crpka i tlakomjer s podjelom 0,1 bara ( 0,01 Mpa )

Cjevovod se polako puni da izađe zrak ( odzračni ventil na najvišim mjestima ) – brzina punjenja 5 cm/s

Kad se na mjestima ispuštanja zraka pojavi voda sve se zadržava pa i dotok vode Ostavi se 24 sata da se stijenke prilagode te se pristupi TLAČNOJ PROBI – podiže se

pritisak za dva bara, pa onda stanka 18-20 minuta sve do ispitnog pritiska Ispitni (probni) pritisak je nazivni (radni) pritisak + 5 bara, za vodovodne cijevi minimalno

10 bara¸ Visina probnog pritiska za ispitivanje spojeva određuje tako da probni pritisak bude

jednak 1,5 x radni pritisak. Spoj je nepropusan ako se održi probni pritisak 5 minut. U slučaju propuštanja vode na spoju valja pristupiti sanaciji

Provjerava se da li je dodana količina vode manja ili jednaka onoj u tablici, u slučaju da nije, pristupa se kontroli cjevovoda – da li je propusan - i kontoli pumpe za ispitivanje na pritisak.

Po uspješnom ispitivanju na pritisak pristupa se zatrpavanju cjevovoda u slojevima 10-30 cm do visine 50 cm iznad tjemena uz samo bočno nabijanje

Potom se izvodi SKUPNA TLAČNA PROBA za cijeli cjevovod u visini radnog pritiska GRAVITACIJSKI CJEVOVOD Kanalski cjevovodi ispituju se na vodonepropusnost Dionica ispitivanja između dva reviziona okna Probni pritisak na 0,4 bara U odnosu na unutrašnju površinu cjevovoda mjeri se gubitak po m2 – l/m2 – gubitak vode Ispitivanje revizionih okana na vodonepropusnost – napuni se vodom, označi se razina i

mjeri se koliko se snizi nivo vode u jedinici vremena – gubitak l/m2 LIJEVANO ŽELJEZNE CIJEVI POD PRITISKOM: Tvornički način ispitivanja, a ispituju se mehaničke osobine ( zatezanje, savijanje,

hidraulički pritisak, progib ) Spajanje se može izvesti pomoću naglavaka, prirubnica ili navrtka BETONSKE CIJEVI ZA KANALIZACIJU Dužina cijevi:125, 150, 200, 250, 300 cm + 50 cm za veće dužine Materijal za proizvodnju: agregat, cement, voda, armatura,dodaci Maksimalna veličina zrna agregata manja od 1/3 debljine stijenke Cijevi dužine preko 2,5 m armiraju se konstruktivnom armaturom ( zbog transporta,

utovara ) Unutarnji promjeri: os 20 do 200 cm Krajevi cijevi: spojevi pero – žlijeb, pero – naglavak Ispituje se točnost geometrijskih mjera, tjemeni tlak po izvodnici, vodonepropusnost ( 0,4

bara u tijeku 48 sati ) Spajanje cijevi vrši se spojnicamaod gume ili plastike Vodni doprinos se obračunava na temelju glavnoga projekta Vodnu dokumentaciju čine: vodna knjiga, vodni katastri i očevidnik koncesija na vodama i vodnom dobru. U vodnoj knjizi vode se podaci o izdanim vodopravnim uvjetima i vodopravnim dozvolama Vodni katastar čine: katastar voda, vodnog dobra i vodnih građevina

2010

140

6. TEHNIČKA REGULATIVA – ČELIČNE KONSTRUKCIJE

1) Tehnička dokumentacija kod čeličnih konstrukcija?

Tehničku dokumentaciju za č.k. čine: a) STATIČKI PRORAČUN – mora sadržavati podatke o opterećenju, materijalu, temeljnom

tlu i mjerama svih dijelova konstrukcije; statičku koncepciju, proračun naprezanja, proračun elastičnih deformacija, proračun sigurnosti protiv prevrtanja, klizanja i podizanja na ležajima

b) CRTEŽI – moraju sadržavati kompletnu geometriju te materijale da bi se vidjela veza sa statičkim proračunom (pozicije)

c) TEHNIČKO OBRAZLOŽENJE – sadrži opis i namjenu objekta, podatke o upotrebi i transportu, opis montiranja

d) POSEBNI TEHNIČKI UVJETI – sadrže zahtjeve u pogledu materijala, izrade i montiranja, izrade plana zavarivanja i specijalne kontrole

2) Opterećenje čeličnih konstrukcija ?

a) OSNOVNO - vlastita težina, snijeg i pokretno opterećenje b) DOPUNSKO – vjetar, kočna sila (kranovi, promet), bočne sile, sile od temperaturnih

djelovanja c) IZNIMNO – seizmička djelovanja, havarija Za dijagonale ravninskog sistema sila od vjetra, a ostalo zanemarivo – osnovno opterećenje

3) Dimenzioniranje čeličnih konstrukcija ?

Po metodi graničnih sila: Pri dimenzioniranju izvode se dokazi nosivosti, stabilnosti, deformacija, nosivost na umor, dokaz sigurnosti protiv prevrtanja,klizanja i podizanja konstrukcije na ležajima. Stabilnost se dokazuje za tlačne štapove, ploče (limove) i pojaseve nosača Ograničenje deformacija, prema rasponu i visini konstrukcije: L/300 za nosače u zgradarstvu – progib L/200 za podrožnice L/500 za nosače međukatnih konstrukcija (stropne) ako to nije osigurano (vibracije) H/150 za horizontalno po micanje od djelovanja vjetra H – visina zgrade Može se i pooštriti npr. Opterećenje podrožnice staklom L/500 zbog opasnosti od loma

4) Proračun i konstruiranje čeličnih konstrukcija ?

Vlačni štapovi – plastična otpornost brutto poprečnih presjeka i otpornost netto poprečnih presjeka

Tlačni štapovi – klasifikacija poprečnog presjeka Otpornost poprečnog presjeka i / i

Savijanje – klasifikacija poprečnog presjeka Otpornost poprečnog presjeka (shearlag efekt, tlačna otpornost, otpornost bna savijanje, na smik, interakcija … Otpornost elemenata na izvijanje (uzdužna tlačna sila, otpornost elemenata na savijanje, interakcija M – N ) Kontrola progiba

5) Izvedba čeličnih konstrukcija ?

Provodi se prema crtežima tj. tehničkoj dokumentaciji Potrebno je vršiti kontrole Č.k. kontroliraju se prema njihovoj vrsti, a prije bojenja

2010

141

Sve sakriveno mora se kontrolirati na vrijeme npr. konstrukcije koje se kasnije zabetoniraju

Odstupanja – mora se pratiti geometrija, a odstupanja mogu biti u dopuštenim granicama

6) Projekt montaže čelične konstrukcije sadrži ?

Tehnički opis montaže i plan izvođenja Vremenski plan izvođenja Statički proračun Projekt skele ( statički proračun i crteži ) Plan organizacije gradilišta Spisak opreme Elaborat o zaštitnim mjerama

7) Projekt skele ?

Projekt skele obuhvaća sve pomoćne građevine za podupiranje dijelova č.k. za vrijeme montaže, prostor i radna mjesta za izvođenje radova, crteže skele, predviđena mjesta za opremu za zavarivanje, elemente konstrukcije skele za zaštitu od pada osoba, alata i materijala, statički proračun.

8) Što je potrebno kod preuzimanja čelične konstrukcije ?

Kod preuzimanja č.k. sastavlja se zapisnik te se prilaže slijedeća dokumentacija: Projekt za montažu č.k. Radionički nacrt Atesti o isporučenim č.k. sa zapisnicima o kontroli i peruzimanju konstrukcije u radionici Dokumente o odstupanju od projekta i usuglašenost Zapisnik o preuzimanju nevidljivih radova (npr. temelji) Atesti o osnovnom i spojnom materijalu Dokumenti o kontroli izvođenja montažnih radova Građevinski dnevnik Podaci o geodetskim mjerama Atest o ispitivanju č.k. poslije završene montaže Foto dokumentaciju o građenju objekta

9) Korozija objekta i zaštita konstrukcije od korozije ?

Korozija može biti atmosferska, u vodi, u zemlji, korozija koja nastaje u dodiru s drugim tvarima. Prilikom pripreme čeličnih površina za postupak zaštite od korozije radi se odmašćivanje (čistim suhim krpama), čišćenje (mlazom abraziva, plamenom, kemijskim sredstvima, strojno i ručno), otprašivanje (usisivačem) i prethodna zaštita (sredstva za ispiranje) Zaštita od korozije ostvaruje se: Premaznim sredstvima – osnovna (jedan ili dva sloja ) i pokrivna (dva ili tri sloja). Prvi

osnovni u pravilu u radionici, a ostali nakon montaže Toplim pocinčavanjem – nanošenje prevlake cinka po toplom postupku Metalizacijom – prskanjem tastopljenog metalapištoljem (cink, aluminij, olovo) Katodnom zaštitom – katodna polarizacija u prisustvu elektrolita

10) Tehnički pregled ?

Tehnički pregled vrši se nakonmontaže č.k., a prije njene uporabe. Treba provjeriti da li je konstrukcija izrađena prema projektu i da li je kvaliteta osnovnog i dodatnog materijala, te izrada i montaža ista kao i zahtjevana. Zapisnik o tehničkom pregledu sadrži:

2010

142

– naziv tijela koje je osnovalo povjerenstvo za tehnički – vrijeme, mjesto, tijek i način rada povjerenstva, – imena prisutnih članova povjerenstva i prisutnih predstavnika svih sudionika u gradnji, – podatke o sudionicima u gradnji (investitoru, projektantu, revidentu, izvođaču i nadzornim inženjerima), – podatke o građevinskoj dozvoli i glavnom projektu koji je njezin sastavni dio i njihovim – popis svih izvedbenih projekata s podacima o mišljenju projektanta odnosno glavnog projektanta glavnog projekta o usklađenosti izvedbenog projekta s glavnim projektom, – podatke o elaboratu o iskolčenju i situacijskom nacrtu izgrađene građevine, – podatak o prijavi početka građenja, – popis građevnih dnevnika, – podatke o provedenom inspekcijskom nadzoru, – podatke o završnom izvješću nadzornog inženjera i izjavi izvođača i

11) Ispitivane konstrukcije ?

Ispitivanje konstrukcije vrši se poslije završene montaže posebnim probnim opterećenjem kojim se provjerava kvaliteta materijala i izvođenja i to zgrade, stupovi za dalekovode, mostovi, transportna sredstva (kranovi ikranske staze, žičare), rezervoari i silosi, konstrukcije za hidrocentrale (cijevi pod tlakom). Ispitivanja mogu biti probnim opterećenjem (statička i dinamička) te posebna (nepropustljivost). Probno opterećenje se radi za najnepovoljniji slučaj opterećenja po statičkom proračunu

12) Norma; izbor osnovnog materijala ?

Faktori koji utječu su naprezanje, oblikovanje elemenata, debljina elemenata, značaj elemenata i radna temperatura L = K · Z · N L – faktor opasnosti od krtog loma K – faktor konstrukcije (1; 1,4; 2,0 ) – ovisi o blikovanju elemenata Z – faktor oštećenja ( 0,5; 0,7; 1,0 ) - ovisi o značaju elemenata N – faktor naprezanja ( 1,0; 1,4 ) – ovisi o brzini naprezanja Za dobiveni L i određenu radnu temperaturu iz tablice se za određenu debljinu elementa očita broj ( 1, 2 ili 3) koji predstavlja kvalitetnu grupuosnovnog materijala sve to vrijedi za zavarene konstrukcije

13) Izvijanje i kako se računa ?

EUROCOD 3

i – vitkost ; i – radijus inercije; li – duljina izvijanja

y Eulerova vitkost; E= 21.000 kN/cm2

uvjet: Nsd ≤NbRd = χ β

14) Tehnički propis za čelične konstrukcije

Ovim se Tehničkim propisom propisuju tehnička svojstva za nosive čelične konstrukcije u građevinama Ovaj Propis odnosi se i na elemente u građevinama koji nisu sastavni dio čelične konstrukcije odnosno na elemente čelične konstrukcije koji ne utječu na mehaničku otpornost i stabilnost građevine u cjelini. Građevni proizvodi od čelika: – proizvodi od čelika (toplo i hladno oblikovani čelični profili, limovi, trake, šipke, žice)

2010

143

– mehanički spojni elementi – dodatni materijal za zavarivanje – vlačni elementi visoke čvrstoće – konstrukcijski ležajevi Nakon 31. prosinca 2009. godine prestaju se primjenjivati priznata tehnička pravila za dokazivanje uporabljivosti građevnih proizvoda. PRILOG A - PROIZVODI OD ČELIKA Proizvodi od nelegiranih konstrukcijskih čelika i nehrđajućih čelika za PRILOG B - MEHANIČKI SPOJNI ELEMENTI - Vijci, zakovice, trnovi PRILOG C - DODATNI MATERIJALI ZA ZAVARIVANJE PRILOG D - VLAČNI ELEMENTI VISOKE ČVRSTOĆE PRILOG E - KONSTRUKCIJSKI LEŽAJEVI PRILOG F - PREDGOTOVLJENI ELEMENTI PRILOG G - PROJEKTIRANJE ČELIČNIH KONSTRUKCIJA U SKLADU S PRIZNATIM TEHNIČKIM PRAVILIMA PRILOG H - PROJEKTIRANJE ČELIČNIH KONSTRUKCIJA PRILOG I - IZVOĐENJE I ODRŽAVANJE ČELIČNIH KONSTRUKCIJA

15) Što je nosiva čelična konstrukcija ?

Nosiva č.k. je dio objekta koji ima prevladavajuću funkciju preuzimanja opterećenja. Svaki pojedini element mora imati dostatnu nosivost da može odoljeti silama koje na njega djeluju. Nosiva č.k. je sustav nosača koji su sastavljeni iz osnovnih proizvoda valjanja, spojenih traka, da osiguraju prostornu stabilnost objekta. Sa seminara: GLAVNI PROJEKT – IZVEDBENI PROJEKT ( radioničko montažna dokumentacija za č.k. – čeličnu konstrukciju ) – izrađuje PROJEKTANT INVESTITOR – sve to treba želi li građevinu – određuje STRUČNI NADZOR koji je za č.k. obvezan; SPECIJALISTIČKI NADZOR – obvezan je za složene č.k. – kao dodatni nadzor IZVODITELJ – dužan je na temelju tehničke dokumentacije imati TEHNOLOŠKI ELABORAT izvedbe č.k. – mora biti tako napravljen da se vidi kako će biti izvođeno u tehnološkom smislu – tehnologija zavarivanja ( var, jačina, klasa, definira se postupak elektrode, broj slojeva …) – SVI POSTUPCI IZRADE I MONTAŽE Č.K. koji će kasnije biti primjenjeni na građevini. IZRADA KONSTRUKCIJE – prvo nabava materijala – u skladu s tehničkom dokumentacijomi tehnologijom, prije početka radova mora imati sve ateste ( da se utvrdi da je materijal ispravan bez obzira na atest – ako je sumnjiv novo atestiranje; formalno –atesti su samo za tehnički pregled – to nije zaštita izvođača) Počinje se raditi- obvezan je dnevnik ( zakonski dokument potreban da se prati čitav tijek na jednom mjestu –nakon provjere materijala – zabilješke međufazne kontrole , zapažanja i sl. 1. DNEVNIK IZRADE Č.K. 2. DNEVNIK ZAVARIVANJA – samo zavarivački radovi – koji zavarivači i koje su radove

radili,snimanje varova i sl. Kad je kraj izrade konstrukcije ili dijela PREUZIMANJE Č.K. ili ZAPISNIK O

PREUZIMANJU – projektant, nadzor, izvođač ( monter č.k. ) + onaj tko je izradio č.k. To je međufazna kontrola dozvola za transport na gradilište – karakteristike tehničkog

pregleda Preuzimanje na gradilištu – kad je konstrukcija stigla na grailište – radi se ZAPISNIK

kontrola o ispravnosti i broju ( oštećenja, krađa kod transporta )

2010

144

MONTAŽA – montažer – prije početka radova – preuzeti geodetsku snimku konstrukcije na koju se nastavlja čelik ( čašice, ležaj i za krovne nosače ) – vide se tolerancije za izvedbu – da li čelik trpi te tolerancije ako NE sanacija ili ako DA montaža

Prema tehnološkom projektu montaže – skele, dizalice, zaštita na radu vodi se DNEVNIK MONTAŽE NA GRADILIŠTU zavarivanje i DNEVNIK ZAVARIVANJA

U tijeku montaže – geodetsko praćenje tj. Ponašanje konstrukcije u stvarnosti kad je gotovo – GEODETSKA SNIMKA MONTIRANE KONSTRUKCIJE i odstupanja- da li su u skladu s dopuštenim tolerancijama

Sve vrijedi i za antikorozivnu zaštitu TEHNIČKI PREGLED Č.K. – prije nastavka radova ( obloge, pokrivanja ) –da li je ta konstrukcija u redu – ZAVRŠNI PREGLED – da se ne miješa s tehničkim pergledom na kraju Sazivaju ga sudionici – predaja za daljnje radove – tehnička dokumentacija, atesti,

dnevnici, ZAPISNIK O ZAVRŠNOM PREGLEDU – konstrukcija je montirana u svemu po tehničkoj dokumentaciji i tehničkim propisima – tada se može nastaviti rad na građevini

Dalje – mogući zahvati ili ne –ako se radi isti postupak vođenja kompletira se dokumentacija za tehnički pregled građevine u cjelini

Za završni tehnički pregled – ostaje npr. probno opterećenje – kad je to moguće zbog ukupnog opterećenja

ODRŽAVANJE Č.K. – nakon uporabne dozvole- građevinu preuzima korisnik Dalje – pregledi – u zgradarstvu – redvitigodišnji pregled i 10-godišnji glavni pregled (

mostovi, industrija – 5 god. ) PROJEKT ILI ELABORAT ODRŽAVANJA – što se mora pregledati i kakvi rezultati moraju biti

Servisna knjiga konstrukcije – zahvati na konstrukciji i nalazi iz pregleda Glavni pregled – ispravnost konstrukcije za preošli period ako nije moguć novi period

sanacija kao za nove radove Izvanredni događaji na konstrukciji uslijed npr. vremenskih promjena ili rata i sl. –

IZVANREDNI PREGLEDI

16) Dijagram čelika ?

2010

145

7. TEHNIČKA REGULATIVA – PROMETNICE

1) Zakon o javnim cestama ?

Javna cesta je dobro od interesa za RH i u općoj je upotrebi, a čine ju: 1. cestovna građevina ( posteljica, donji stroj, kolnička konstrukcija, most, vijadukt,

podvožnjak, nadvožnjak, propust, tunel, potporni zid ) 2. građevina za odvodnju ceste i pročišćavanje vode 3. zemljišni pojas s obiju strana ceste, a najmanje 1 m od krajnjih točaka poprečnog

presjeka ceste 4. cestovno zemljište – površine: cestovne građevine + zemljišni pojas + objekti za

održavanje ceste i pružanje usluga ( cestarske kuće, stacionari, pumpe, prakirališta … ) 5. građevine na cestovnom zemljištu 6. stabilni mjerni objekti i uređaji za nadzor vozila 7. priključci na javnu cestu izgrađeni na cestovnom zemljištu 8. prometni znakovi i uređaji za nadzor i sigurno vođenje prometa i oprema ceste 9. građevine i oprema za zaštitu ceste, prometa i okoliša Tri skupine javnih cesta:

1. javne ceste koje povezuju cjelokupni teritorij Republike Hrvatske i povezuju ga s mrežom glavnih europskih cesta (u daljnjem tekstu: državne ceste),

2. javne ceste koje povezuju područje jedne ili više županija (u daljnjem tekstu: županijske ceste), 3. javne ceste koje povezuju područje grada i/ili općine (u daljnjem tekstu: lokalne ceste) javne ceste se razvrstavaju na ceste koje povezuju teritorij RH ( državne ceste ), jednu ili

više županija ( županijske ceste ) te područje grada ili općine ( lokalne ceste ) nadležnost nad javnim cestama – državne ceste – HUC

- županijske – ŽUC poslovi građenja javnih cesta su programiranje i planiranje razvoja javnih cesta,

projektiranje sa istražnim radovima, stručna ocjena studija i projekta, otkup zemljišta i objekata, ustupanje radova, gradnja, nadzor i kontrola građenja, tehnički pregled i primopredaja na korištenje i održavanje ZAPRAVO SU TO INVESTITORSKI RADOVI

lokacijsku dozvolu izdaje: - za državnu cestu Ministarstvo pomorstva prometa i veza ( prije dozvole izdaje posebne

uvjete te mišljenje) - za županijske i lokalne ceste nadležni županijski ured ( prije dozvole izdaje posebne

uvjete te mišljenja nadležne PU ) troškove izdaje tehničke dokumentacije i građenja – ako su uz to i poslovi na

vodoprivrednim i slivnim građevinama plaća vodoprivreda troškove glavnog projekta uprava za ceste( HUC ili ŽUC )

Održavanje javnih cesta su:

- redovno i izvanredno održavanje - osiguranje uklanjanja oštećenih i napuštenih vozila s javne ceste - ophodnja, obavijesti o prohodnosti

Osnovni ciljevi održavanja i zaštite cesta su: - sprečavanje propadanja cesta, - omogućavanje sigurnog odvijanja prometa, - dovođenje ceste u projektirano stanje,

2010

146

Pregled

1.Redovni 2.Sezonski - nakon zimskog razdoblja 3.Godišnji - jedanput u dvije godine 4.Glavni - jedanput u šest godina 5.Izvanredni - nakon izvanrednih događaja (elementarne nepogode) Redovni pregled : - na državnim cestama najmanje jedanput tjedno, - na županijskim cestama najmanje jedanput u dva tjedna, - na lokalnim cestama najmanje jedanput u mjesec dana. Izvanredno održavanje izvodi se na temelju tehničke dokumentacije AUTOCESTA – može se naplaćivati cestarina ako postoji zaobilazna cesta Mjere za zaštitu javnih cesta i prometa:

Ako je osovinski pritisak veći od dopuštenog ili su dimenzije vangabaritne treba DOZVOLA ZA IZVANREDNI PRIJEVOZ koju izdaje HUC ili ŽUC Prekomjerna upotreba javnih cesta – netko treba platiti

Priključak i Prilaz na javnu cestu je spoj svih površina s kojih se vozila izravno uključuju u promet na javnu cestu potrebna suglasnost HUC-a ili ŽUC-a U blizini raskrižja, prijelaza preko željezničke pruge, unutarnje strane zavoje ne smije se saditi drveće, grmlje postavljati ograda i sl. stvari koje onemogućuju preglednost. Raskrižje javnih cesta međusobno se ne smatra, u smislu ovoga Zakona, priključkom i prilazom na javnu cestu Priključak i prilaz na javnu cestu smije se izvesti samo uz suglasnost Upravnog tijela koje upravlja javnom cestom kako znamo od kud do kud je zona izrade priključka – tamo di se mijenja pop. profil ceste Koncesijom se stječe pravo gospodarskog korištenja javne ceste, građenja i održavanja,

te gospodarenje autocestama i cestovnim objektima ( most, tunel ) i pratećim objektima ( hoteli, pumpe, parkirališta ) .

Zaštitni pojas Zaštitni pojas mjeri se od vanjskog ruba zemljišnog pojasa tako, da je u pravilu širok sa svake strane: - autoceste 40 m, - ostale državne ceste 25 m, - županijske ceste 15 m, - lokalne ceste 10 m

Razvrstavanje javnih cesta 1) autoceste, 2) državne ceste, 3) županijske ceste, 4) lokalne ceste. Naknadu za financiranje građenja i održavanja javnih cesta plaćaju proizvođači i uvoznici naftnih derivata

2010

147

Naknada se plaća po litri isporučenih i uvezenih naftnih derivata i to: – u iznosu od 0,60 kuna na račun Hrvatskih autocesta d.o.o., – u iznosu od 0,60 kuna na račun Hrvatskih cesta d.o.o. Građevine koje mogu biti sastavni dijelovi javne ceste su: 1. cestovne građevine: – trasa javne ceste, – vijadukti, mostovi, nadvožnjaci, podvožnjaci, – tuneli, galerije, 2. građevine za odvodnju ceste i pročišćivanje vode 4. prateći uslužni objekti: odmorišta, benzinske postaje, servisi, restorani, moteli, skladišta i drugo (u daljnjem tekstu PUO) 5. građevine i uređaje za nadzor i sigurno vođenje prometa (centar za daljinsko vođenje prometa, telekomunikacije) 6. građevine i oprema za zaštitu ceste, prometa i okoliša: (snjegobrani, vjetrobrani, zaštita od osolina i nanosa i drugih štetnih utjecaja na okoliš, sigurnosna ograda) 7. građevine za ospkrbu energentima i vodoopskrbu 8. građevine za zaštitu od buke.

2) Tipovi osiguranja kosina nasipa i usjeka i nožice nasipa ?

Osiguranje pokosa: Humuziranje i zasijavanje travom Oblaganje kosina busenom (25/25/7 cm) na sloj humusa od 10 cm i zabijanje drvenih

kolaca Pleterom Zasađivanjem drveća – ne za nasip Betonskim pločma Kamenim nabačajem – pri djelovanju valova Kemenom, kamenom naslagom ugroženost od vode Kameni osmerokut Suhozid ( kamena obloga ) Štrcana cementna žbuka Žičana mreža Osiguranje nožice: Slaganje kamena Betonski zidovi

3) Određivanje modula stišljivosti metodom kružne ploče ?

Modul stišljivosti je veličina koja izražava slijeganje ispitivanog materijala pod djelovanjem pritiska pod utvrđenim uvjetima.

Modul stišljivosti služi za ocjenu nosivosti tla (posteljice), kontrolu kvalitete zbijanja nosivih slojeva i za provjeravanje nosivosti gotovih prometnica (bez zastora) Ms

– razlika dva opterećenja [ kp/cm2] [N/mm2] [MN/m2] - razlika slijeganja [cm]

d - promjer kružne ploče [cm]

Metoda kružne ploče

Modul stišljivosti služi za procjenu nosivosti tla ili kontrolu nosivosti nabijenih slojeva Oprema za ispitivanje: kamion i presa s min pritisnom silom 5Mpa, tri mikroure (aritmetička sredina), kružna ploča 200 ili 700cm2, oprema za određivanje vlažnosti

2010

148

Površina mora biti pripremljena, horizontalna, optimalne vlažnosti, bez kamenčića što strše ili bez šupljina Mala ploča za ispitivanje posteljice, donjih i gornjih nosivih slojeva, a velika za ispitivanje gotovih putova i pista bez zastora Prvo se ploča optereti s 0,2kPa/cm2 (40kPa) u vremenu 1min i zatim rastereti; potom kad se postigne opterećenje od 0,5kPa/cm2 (100kPa) očitava se slijeganje u svakoj minuti sve dok očitanje ne bude manje od 0,05mm; opterećenje se povećava za 0,5kPa M=deltaP/deltaS*d Ø300 za tampon Ø160 za posteljicu

4) Zaštitne ograde ?

Zaštitne ograde su sigurnosne konstrukcije čija je svrha da zadrži vozila skrenula s kolnika Sastoji se od štitnika (traka od lima), stupova, spojnica, završnih elemenata (na početku i kraju ) te demontažom prijelaza, a dijelimo ih na: 1. jednostrana ograda (JO) – stupovi na 4 m 2. dvostrana ograda (DO) – stupovi na 2 m 3. jednostrana distantna ograda (JDO) – stupovi na 2 m sa spojnicom 4. dvostrana distantna ograda (DDO) –stupovi na 4 m, a spojnice na 2 m 5. jednostrana distantna ograda na objektu (JDOO) – 1,33 m 6. dvostrana distantna ograda na objektu (DDOO) – 4 m, a sponice na 2m

5) Dimenzioniranje novih asfaltnih kolničkih konstrukcija ?

U postupku dimenzioniranja uzimaju se slijedeći parametri: 1. projektni period ( u pravili 20 godina) 2. vozna sposobnost površine kolničkog zastora na kraju projektnog perioda – indeks vozne

sposobnosti p=0-5 3. prometno opterećenje – eventualno prometno opterećenje 4. klimatsko – hidrološki uvjeti – regionalni faktor R=0,5 – 5,0 (R=2,0) 5. nosivost materijala posteljice – kalifornijski indeks nosivosti 0,5 p . 6. kvaliteta materijala kolničke konstrukcije Debljina asfaltnih slojeva i nosivih slojeva dobije se iz dijagrama za poznate vrijednosti ukupnog ekvivalentnog prometnog opterećenja u projektnom periodu Tu i mjerodavne vrijednosti nosivog materjala posteljice CBR.

6) Klimatski i hidrološki uvjeti ?

1. KLIMATSKI UVJETI - skup metoroloških pojava – istražuje se temeraturama zraka preko indeksa mraza ( apsolutna razlika max. i min. kumulativnih linija srednjih dnevnih temperatura za hladni period )

2. HIDROLOŠKI UVJETI – stanje podzemnih uvjeta a) povoljni - nasip viši od 1,5 m, nivo podzemne vode niži od dubine smrzavanja, dobra

odvodnja b) nepovoljni – nasip niži od 1,5 m, nivo podzemne vode u zoni smrzavanja, loša odvodnja

7) Tehnički uvjeti za izradu površinskih obrada zastora ?

Površinske obrade su prevlake na kolničkim zastorima. Dobiju se prskanjem postojećeg zastora vezivom, pokrivanje lako obavijenim agregatom i valjanjem.

8) Izrada asfaltnih betona ?

Asfaltni beton je mješavina kamenog materijala (kamena sitnež 8-22(32)mm, pijesak 0,09-2 mm i brašno) i veziva (bitumen BIT45,60,90,200) i dodaci(polimeri )

2010

149

AB 2,4,8,11,11s,16,16s,22s

9) Nosivost i ravnost na nivou posteljice ?

Nosivost se određuje kružnom pločomMs – tekuća kontrola na svakih 50 m, a kontrolna na 200 m. ravnost ± 20 mm, a mionimalni poprečni nagib 4 %

10) Mjerenje defleksija fleksibilnih kolnika ?

Defleksija je vertikalni pomak (u 0,01 mm) površine kolnika pri normalnom opterećenju (50 k N), Defleksija se mjeri pomoću Berkclamanove grede ili pomoću deflekiografa Lakroa.

11) Izrada gornjih nosivih slojeva od bitumeniziranog materijala po vrućem postupku?

BNHS 16; BNS 22,32,45; BIT 45,60,90,130,200 BNS je mješavina kamenog materijala ( brašno, pijesak, sitnež, tucanik) i veziva

12) Nosivi slojevi, podloga za ceste od mehanički stabilnog tla ?

Nosivi sloj prenosi prometno opterećenje na posteljicu i osigurava stabilnost zastora. Debljina ovisi o nosivosti posteljice, podzemnoj vodi, prometnom opterećenju, o odvodnji (15-30 cm). Sastav: šljunak i pijesak (kamena sitnež) + vezivo (kamena prašina ili prašinasta glina)

13) Izrada nosivih slojeva kolničke konstrukcije od materijala stabiliziranog cementom ?

Upotrebljavaju s sve pogodne vrste kamenog materijala ako ne utječu štetno na vezivanje Vezivo: PC, PC sa dodatkom zgure i pucolana te metalurški cement Voda : Ph > 6 ( pitka voda je u redu ) Prethodni radni sastav: granulometrijski sastav, vlažnost, zbijenost, čvrstoća

(3-6 N/mm2 ≈ MB5), otpornost na smrzavanje, količina veziva Debljina ovisi o nosivosti posteljice, podzemnoj vodi, prometnom opterećenju, odvodnji;

za jednoslojne konstrukcije do 25 cm, za dvoslojne više od 25 cm. KONTROLNA ISPITIVANJA: Prethodni radni sastav(receptura) i radni sastav ako je potrebna probna dionica od 600 m2 Tekuća ispitivanja: 1. Zbijenost ( po Proctoru ) za svakih 500 m2 2. Granulometrijski sastav na 3.000 m2 3. Kvaliteta veziva na 100 t veziva 4. Čvrstoća na 1.000 m2 5. Ravnost, debljina na svakom profilu Kontrolna ispitivanja: 1. zbijenost na 2.500 m2 2. čvrstoća na 3.000 m2 3. debljina, ravnost na svakih 3.000 m2

14) Izrada stabiliziranog tla vapnom i nosivih slojeva ?

Primjena kod poboljšanja tla, posteljice, kod vlažnih terena i za nosivi sloj kolničke konstrukcije Pogodan za sve pogodne vrste koherentnog i nekoherentog tla sa znatnijim udjelom glinovitih čestica - Vapno: hidratizirano Ca(OH)2 ili negašeno CaO - Debljina 15 do 40 cm

2010

150

15) Izrada donjih nosivih slojeva od bitumeniziranog materijala po vrućem postupku ?

DBNS, BIT 45,60,90

16) Bitumen za kolnike?

BIT 200,130,90,60,45,25,15 dubina prodiranja ( penetracije ) u desetinkama mm Atestiranje 4 puta godišnje

17) Ispitivanje po Marshall –u ?

Služi za određivanje poželjnog sastava i stabilnosti asfaltne mješavine za zastor i nosive slojeve za zrna do 25 mm.

Modificirana metoda- kad je više od 10 % zrna od 25 – 50 mm Ispitivanje se vrši pomoću marshallovog uređaja za izradu i ispitivanje epruveta.

18) Elementi poprečnog profila biciklističke staze ?

Prometni profil - 1,00/2,25 m Slobodni profil – 1,50/2,50 m Staza 1,00 m, za dvostruku stazu 1,6 m Može se smanjiti do bmin=80 cm Za biciklističku stazu zaštitni razmak od kolnika 0,75 m

19) Slobodni profil za vozila javnog gradskog putničkog prometa ?

Za tramvaj: Širina tramvaja t=2,2 (2,5)m Zašitni razmaci dt=0,50 m T=3,2(3,5)m Visina slobodnog prostora 6 m U zavojima dodatno proširenje prema dijagramu Za trolejbus i autobus:

20) Zašto štitimo pokose usjeka i nasipa kod prometnica ?

Zbog sigurnosi prometa – osoba u prometu, i osiguranja objekta - same prometnice.

21) Ograničenje brzine

Na cesti u naselju vozač se ne smije vozilom kretati brzinom većom od 50 km na sat, odnosno brzinom većom od brzine dopuštene postavljenim prometnim znakom za cijelo naselje ili njegov dio. Iznimno, na cesti u naselju čiji prometno-tehnički i sigurnosni elementi to omogućuju (npr. pješački pothodnici i nadhodnici, upravljanje na raskrižjima s uređajima za davanje znakova s prometnim svjetlima i sl.) mora se prometnim znakom dopustiti kretanje vozilom i brzinom većom od 50 km na sat, a najviše do 80 km na sat. Na cesti izvan naselja vozač se ne smije vozilom kretati brzinom većom od brzine dopuštene postavljenim prometnim znakom, a najviše: 1) 130 km na sat na autocestama, 2) 100 km na sat na cestama namijenjenim isključivo za promet motornih vozila, 3) 80 km na sat na ostalim cestama

22) Kolnička konstrukcija

Slojevi - habajući sloj od asfaltbetona (HS-AB)

2010

151

- vezni sloj (VS) - gornji bitumenizirani nosivi sloj (BNS) - donji bitumenizirani nosivi sloj (DBNS) ili cementom stabilizirani nosivi sloj (CNS) - mehanički stabilizirani nosivi sloj (MNS) - posteljica (P) ASFALTNI KOLNIČKI ZASTOR : Asfaltni kolnički zastor je završni dio kolničke konstrukcije, a sastoji se od veznog i habajućeg, odnosno samo habajućeg asfaltnog sloja. -Vezni sloj (VS) je sloj koji se ugrađuje između nosivog i habajućeg asfaltnog sloja. -Habajući sloj je završni sloj asfaltnog zastora kolničke konstrukcije. -HS-AB je habajući sloj izveden od asfaltbetonske mješavine, koja je sastavljena po načelu najgušćeg pakiranja zrna. -HS-SMA je habajući sloj izveden od “splitmastiksasfalta”, asfaltne mješavine diskontinuiranog granulometrijskog sastava kamene smjese namijenjena za izvedbu habajućih slojeva asfaltnog zastora na autocestama i cestama iz grupe vrlo teškog i teškog prometnog opterećenja. Ostali zastori: -Lijevani asfalt (LA) je asfalt po vrućem postupku ugrađen lijevanjem. -Mikroasfalt (MA) je vrsta tankoslojne asfaltne presvlake, izvedene od asfalta po hladnom postupku umješavanjem bitumenske emulzije u kameni materijal. -Površinska obrada (PO) je vrsta tankoslojne asfaltne presvlake, izvedene prethodnim prskanjem bitumenskog veziva i posipavanjem frakcije kamene sitneži. BITUMENIZIRANI NOSIVI SLOJ (BNS) BNS jest nosivi sloj u kolničkoj konstrukciji izrađen od mješavine kamenog brašna, kamenog materijala do najveće veličine zrna 32mm i bitumena kao veziva, proizveden i ugrađen po vrućem postupku. Udjel bitumena u asfaltnoj mješavini za BNS ne smije biti manji od 3.3 do 5.7%. Pri zbijanju BNS-a pretežno se koriste dva kombinirana i jedan čelični valjak.

Sloj u kolničkoj konstrukciji Debljina sloja (mm)

Habajući sloj (HS) 20 do 60

Vezni sloj (VS) 50 do 80

Bitumenizirani nosivi sloj (BNS) 45 do 120

Donji bitumenizirani nosivi sloj (DBNS) 45 do 120

Cementom stabilizirani nosivi sloj (CNS) 150 do 300

Mehanički stabilizirani nosivi sloj (MNS) 200 do 400

23) Pojmovi

Javna cesta je površina od općeg značenja za promet kojom se svatko može koristiti,

2010

152

Autocesta je javna cesta posebno izgrađena i namijenjena isključivo za promet motornih vozila, koja ima dvije fizički odvojene kolničke trake (zeleni pojas, zaštitnu ogradu i sl.) za promet iz suprotnih smjerova sa po najmanje dvije prometne trake širine najmanje 3,5 m Državna cesta je javna cesta koja povezuje cjelokupni teritorij Republike Hrvatske i povezuje ga s mrežom glavnih europskih cesta, Nerazvrstana cesta je površina koja se koristi za promet po bilo kojoj osnovi i koja je dostupna većem broju raznih korisnika (seoski, poljski i šumski putovi, putovi na nasipima za obranu od poplava, pristupne ceste i prostori parkirališta, benzinskih crpki i sl.), Kolnik je dio cestovne površine namijenjen za promet vozila, s jednom prometnom trakom ili više prometnih traka, Prometna traka je obilježeni ili neobilježeni uzdužni dio kolnika Najveća dopuštena masa je masa vozila zajedno s njegovom nosivošću, Osovinsko opterećenje je dio ukupne mase vozila u vodoravnom položaju kojim njegova osovina opterećuje vodoravnu podlogu u stanju mirovanja vozila, Prometni znakovi su: znakovi opasnosti, znakovi izričitih naredbi, znakovi obavijesti Oznake na kolniku služe za usmjeravanje, obavještavanje i vođenje sudionika u prometu. Oznake na kolniku čine crte, strelice, natpisi i druge oznake. Oznake na kolniku moraju imati reflektirajuća svojstva. Poprečni nagibi kolnika Poprečni nagib kolnika u pravcu izvodi se zbog odvodnjavanja kolnika. Za sve vrste cesta i za sve suvremene zastore poprečni nagib kolnika u pravcu iznosi:

qmin = 2,5% Najveća dopuštena veličina poprečnog nagiba kolnika u kružnom luku (qmax) izvodi se u zavoju najmanjeg polumjera (Rmin) i iznosi: qmax = 7% Tlocrtni elementi ceste su pravci, kružni lukovi i prijelaznice Niveleta je prostorna krivulja kojom se definiraju visinski odnosi ceste.Nastaje presjekom plohe kolnika i vertikalne plohe položene po osi ceste ili paralelno s njom. U području raskrižja i većih objekata, uzdužni nagib iz oblikovnih i prometnih razloga ne bi smio prelaziti 4%. Kruna ceste je dio poprečnog presjeka neposredno ovisna o kategoriji ceste, stupnju ograničenja, projektnoj brzini (Vp) i željenoj kvaliteti prometnog toka.

Rubni trakovi služe za sigurno obrubljivanje kolnika i za iscrtavanje horizontalne signalizacije. Rubni trakovi se ne uračunavaju u širinu prometnog traka. Rubni trakovi se grade s obje strane kolnika i predviđeni su kao granični vizualni elementi u funkciji sigurnosti prometa. Rubni trakovi se izvode u širinama Šrt = 20, 30 i 50 cm, ovisno o kategoriji ceste odnosno

širini prometnog traka. Razdjelni pojas Razdjelni pojas se izvodi u presjeku ceste kod koje je zbog sigurnosti prometa nužno fizički razdvojiti dva kolnika s prometom u suprotnim smjerovima. Kod autocesta s ukupno četiri ili

2010

153

više prometnih trakova razdjelni pojas se obvezno izvodi u širinama 4,00 m ili min 3,00 m (iznimno 2,50 m). Bankine su rubni elementi krune ceste i izvode se u širini 150, 120, 100 cm ovisno o tipu i kategoriji ceste.Poprečni nagib bankine redovito se izvodi s nagibom prema vanjskoj strani ceste min 4% (nestabilizirane 7%). Vitoperenje kolnika predstavlja kontinuirano mijenjanje poprečnog nagiba kolnika unutar prijelaznice. Zaokretnica ili serpentina je složeni tlocrtni zavoj sastavljen od glavnog zavoja (okretišta) i priključnih zavoja. Zaokretnica je poseban dio ceste Prometni profil osigurava nesmetano odvijanje prometa. Širina prometnog profila za vozila obuhvaća prometne trakove, rubne trakove te dodatne i zaustavne trakove Visina prometnog profila za vozila je 4,20 m. U prometni profil ne smije zadirati nikakva zapreka. Slobodni profil Slobodni profil je prometni profil uvećan za zaštitne širine i zaštitnu visinu. Visina slobodnog profila je 4,20+0,30 = 4,50 m. Projektiranje cesta odvija se u pravilu na sljedeće četiri razine: 1.Studije 2.Idejniprojekti 3.Glavniprojekti 4.Izvedbeniprojekti

24) Spoj na javnu cestu

Spojevi na javnu cestu, ovisno o njihovoj namjeni i prostorno oblikovnim značajkama, razvrstavaju se u jednu od sljedećih skupina: – prilaz je spoj u funkciji kolnog pristupa pojedinačnih korisnika, do zemljišta i individualnih stambenih objekata, – poprečni priključak je spoj koji koriste pod jednakim uvjetima korisnici (šljunčare, kamenolomi, kupališta, kampovi, hoteli, stambene zgrade i blokovi, tvornice i sl.), – uzdužni priključak je spoj površine uz objekte pokraj javne ceste radi čije djelatnosti dolazi do zadržavanja vozila (benzinska pumpa, motel, restoran, informativni punkt i sl.).

25) Brzina

Pod pojmom mjerodavnih brzina podrazumijevaju se: 1.Projektna brzina 2.Računska brzina 3.Brzina označena prometnim znakovima (najveća dozvoljena brzina) Projektna i računska brzina temeljne su postavke vođenja linije odnosno oblikovanja ceste, uz uvažavanje prometnog značaja, propusne moći, sigurnosti i ekonomičnosti.

Projektna brzina (Vp)

je najveća brzina za koju je zajamčena potpuna sigurnost vožnje u slobodnom prometnom toku na cijelom potezu trase, pod optimalnim vremenskim uvjetima i kod dobrog održavanja. Ona karakterizira razinu građevinsko-prometnih svojstava ceste.

2010

154

Računska brzina (Vr)

je najveća očekivana brzina koju vozilo u slobodnom prometnom toku može ostvariti uz dovoljnu sigurnost vožnje na određenom dijelu ceste, u skladu s prihvaćenim modelom njezinog ustanovljavanja, zavisno o tlocrtnim i visinskim elementima tog dijela trase. Razlika računske brzine (Vr) i projektne brzine (Vp) ne smije biti veća od 20 km/h. Ako je

razlika

Vr - Vp 20 km/h

2010

155

8.TEHNIČKA REGULATIVA – ŽELJEZNICE

1) Trokut preglednosti

Preglednost ceste na željezničku prugu odleđena je elementima propisanog trokuta preglednosti. Trokutom preglednosti osigurava se sudionicima u cestovnom prometu nesmetan vidik na željezničku prugu s obje strane ceste radi pravodobnog uočavanja vlaka u cilju sigurnog prelaska preko željezničke pruge. Elementi trokuta preglednosti: • Da su kutovi križanja željezničke pruge i ceste različiti- ali ne manji od 20° • Da se cestovno vozilo prije prelaska željezničke pruge mora zaustaviti, a nakon pokretanja kreće se jednoliko ubrzano sve dok ne postigne brzinu V=5 km/h uz ubrzanje 1 m/s2 • Da se točke zaustavljanja (od koje počinje preglednost s ceste na prugu) nalazi u ravnini s prometnim znakom " Andrijin križ" (koji se može nalaziti na udaljenostima 3 do 10 ni od željezničke pruge) • Da su na prugama različite dopuštene brzine prolaska vlakova • Da su različite duljine cestovnih vozila koja prelaze željezničku prugu Trokut preglednosti je prostor ograničen crtama koje čine trokut ABC na slici 10. Početak cestovnog prijelaza počinje od točke B (Bi) koja se nalazi u osi kolnika ceste ravnini s prometnim znakom "Andrijin križ"). Točke A i C nalaze se u osi kolosijel željezničke pruge. To su točke na kojima se mora uočiti željezničko vozilo gledano iz točke (Bi) na cesti. Točka S nalazi se u sjecištu osi kolnika ceste i željezničke pruge. Crta označuje krajnju granicu na cesti koju mora proći cestovno vozilo da bi bilo izvan slobodne profila željezničke pruge. Najmanja udaljenost crte L od točke S ovisi o kutu klizanja pruge ceste. Ona iznosi: za kut a = 80° - 90° - n = 3.50 m

za kut a = 70° - 79° - n = 4.50 m

za kut a = 60° - 69° - n = 5.50 m

za kut a = 50° - 59° - n = 6.50 m

za kut a = 40° - 49° - n = 8.00 m

za kut a = 30° - 39° - n = 11.00 m

za kut a = 20° - 29° - n = 17.00 m

2010

156

Slika 10,4, Trokut preglednosti

Vozni red je akt upravitelja infrastrukture koji određuje sva planirana kretanja vlakova i željezničkih vozila na određenoj infrastrukturi tijekom razdoblja za koji isti vrijedi, Željeznička infrastruktura je javno dobro u općoj uporabi kojeg mogu koristiti svi Podjela željezničkih pruga – pruge od značaja za međunarodni promet, – pruge od značaja za regionalni promet, – pruge od značaja za lokalni promet. Industrijska željeznica je željeznica kojom pravna osoba u gospodarskim djelatnostima na industrijskim i drugim kolosijecima, obavlja prijevoz za vlastite potrebe Industrijski kolosijek je željeznički kolosijek koji nije javno dobro u općoj uporabi i služi za dopremu i otpremu stvari željezničkim vozilima za pravnu osobu vlasnika Infrastrukturni pojas je pojas kojega čini zemljište ispod željezničke pruge. Kolodvor je službeno mjesto za obavljanje prometnih poslova na željezničkoj pruzi s najmanje jednom skretnicom, a iz kojega se izravno ili daljinski regulira promet vlakova i u kojemu vlak počinje ili završava vožnju, ili se zaustavlja, ili koje prolazi bez zaustavljanja. Vozni red je opći akt upravitelja infrastrukture koji određuje sva planirana kretanja vlakova i željezničkih vozila na prugama željezničke infrastrukture kojima on upravlja tijekom razdoblja za koje vozni red važi.

2010

157

Željeznička pruga

je sastavni dio željezničke infrastrukture koju u tehničkom smislu čine dijelovi željezničkih infrastrukturnih podsustava nužni za sigurno, uredno i nesmetano odvijanje željezničkoga prometa, kao i zemljište ispod željezničke pruge s pružnim pojasom i ostalim zemljištem koje služi uporabi i funkciji tih dijelova infrastrukturnih podsustava te zračni prostor iznad pruge u visini 12 m, odnosno 14 m kod dalekovoda napona većega od 220 kV, mjereno iznad gornjega ruba tračnice, a u prometno-tehnološkom smislu cjelina koju čine kolodvori, kolodvorske zgrade i otvorena pruga s drugim službenim mjestima (stajališta, otpremništva i dr.). Križanje željezničke pruge i ceste ne smije biti u istoj razini u sljedećim slučajevima: – na križanju željezničke pruge i autoceste, – na križanju željezničke pruge od značaja za međunarodni promet i državne ceste, – na križanju željezničke pruge i ceste u kolodvorskom području na prostoru između ulaznih skretnica od kojih počinju kolodvorski kolosijeci. Donji ustroj: - geotehničke građevine: nasipi, usjeci, zasjeci, tuneli, potporni zidovi, potporne i odvodni sustavi, obložni zidovi, mostovi, vijadukti, podvožnjaci, pothodnici, propusti, peronske nadstrešnice, okretaljke, prijenosnice, i kolosiječne vage - cestovni i pješački prijelazi u istoj razini, - pružna oprema (ograde, branici, prsobrani i pružne oznake) Gornji ustroj: - elementi gornjeg ustroja (vozne tračnice, vodilice, zaštitne tračnice, izolacijski sastavi, pragovi, kolosiječni pričvrsni i spojni pribor, naprave protiv klizanja tračnica, kolosiječni zastor i betonski nosivi elementi, - konstrukcije i uređaji gornjeg ustroja (skretnice, križišta, dilatacijske naprave). 1. "Vlak" je sastavljeni i spojeni niz željezničkih vozila s jednim ili više vučnih vozila 2. "Gurani vlak" je vlak kod kojeg vučno vozilo nije na čelu vlaka, ili se tim vozilom ne upravlja s čela vlaka; 3. "Potiskivani vlak" je vlak s vučnim vozilom na čelu vlaka i kad neko drugo vučno vozilo, kojim se ne upravlja s čela vlaka, potiskuje vlak na njegovu kraju; 4."Slobodni profil" je ograničeni prostor u poprečnom presjeku pruge odnosno kolosijeka, okomitom na os kolosijeka i ravninu položenu na GRT voznih tračnica, čija os prolazi sredinom kolosijeka, a koji mora biti slobodan za prolaz željezničkih vozila. 5."Peron" je niska građevina uz kolosijek odnosno između dva susjedna kolosijeka, propisane visine iznad GRT, namijenjena za zadržavanje i ulazak putnika u vlak, odnosno izlazak iz vlaka (izmjena putnika), 6."Autostop uređaj" je uređaj koji ovisno o utjecaju signala na pruzi, brzini vlaka i postupku strojovođe, automatski zaustavlja vlak,ako je dopuštena brzina veća od 100 km/h. Najveća dopuštena brzina ne smije biti veća od: 1. za vlakove za prijevoz putnika, ako su željeznička pruga i vodeće vozilo opremljeni djelatnim autostop uređajima, uređajima za brzinsko vođenje vlaka i radio-dispečerskim uredajima - 250 km/h, 2. za vlakove za prijevoz putnika, ako su željeznička pruga i vodeće vozilo opremljeni djelatnim autostop uređajima - 160 km/h, a bez autostop uređaja - 100 km/h. 3. za teretne vlakove, ako su željeznička pruga i vodeće vozilo opremljeni djelatnim autostop uređajima - 120 km/h, a bez autostop uređaja - 100 km/h, 4. za vlakove s parnom lokomotivom na čelu vlaka s tenderom naprijed, ako tender ima okretna postolja - 60 km/h, a bez okretnih postolja - 50 km/h,

2010

158

Željeznička infrastruktura je dio željezničkog sustava, a i sama čini poseban sustav. Željeznički infrastrukturni podsustavi jesu: – građevinski infrastrukturni podsustav – elektroenergetski infrastrukturni podsustav – prometni upravljački i signalno-sigurnosni infrastrukturni podsustav – ostali funkcionalni dijelovi i oprema željezničke infrastrukture. Temeljna širina kolosijeka je 1435 mm. Uzdužni nagib kolosijeka na otvorenoj pruzi ne smije biti veći od 35 mm/m. Razmak kolosijeka na otvorenoj pruzi ne smije biti manji od 4,00 m, a na otvorenoj pruzi namijenjenoj samo za gradski promet od 3,80 m. Prijelaz preko kolosijeka je cestovni ili pješački prijelaz Razmak između pješačkih prijelaza preko pruge i željezničko-cestovnih prijelaza – 500 m na glavnoj (koridorskoj) željezničkoj pruzi od značaja za međunarodni promet – 350 m na spojnoj i priključnoj željezničkoj pruzi od značaja za međunarodni promet – 200 metara na željezničkoj pruzi od značaja za lokalni promet. Križanje željezničke pruge i ceste mora biti izvan razine u sljedećim slučajevima: – na križanju željezničke pruge i autoceste, – na novosagrađenom križanju na željezničkoj pruzi od značaja za međunarodni promet,

Pružni pojas

Je pojas kojega čini zemljište ispod željezničke pruge odnosno kolosijeka, između kolosijeka i pokraj krajnjih kolosijeka, na udaljenosti od najmanje 8 m, odnosno najmanje 6 m ako željeznička pruga prolazi kroz naseljeno mjesto, mjereno vodoravno od osi krajnjega kolosijeka, kao i pripadajući zračni prostor.