skripta-lurb-prezentacije
DESCRIPTION
likovne umjetnosti renesanse i barokaTRANSCRIPT
Likovne umjetnosti renesanse i baroka
Likovne umjetnosti renesanse i barokaRENESANSA
Quattrocento- 15. st. (gotika, internacionalna gotika, rana i zrela renesansa)
Cinquecento- 16.st. (visoka renesansa- klasino razdoblje, i manirizam)
Seicento- 17.st. (rani barok, barokni manirizam, zreli barok, visoki barok)
Settecento- 18.st. (visoki barok, razliite sturije kasnobaroknog manirizma, kasnobarokni klasicizam, kasni barok, rokoko, klasicizam)
Promijene:
U pojmu vremena
U stavu prema smrti
U stavu prema bogatsktu i siromatvu
Kulture zajesnitva u kulturu uenih pojedinaca
Povratak antikim piscima
Prouavanje proporcija (mijenja se druvteni poloaj likovnih umjetnika)
Arte della Calimala 1401. raspisuje natjeaj za druga vrata Baptisterija u Firenci (sjeverna vrata). Tema natjeaja je Abraham rtvuje Izaka
Lorenzo Ghiberti- Abraham rtvuje Izaka, 1378-1455, bronca, pozlaeno
Filippo Brunalleschi- Abraham rtvuje Izaka, 1377-1446, bronca, pozlaeno
Juna vrata- A.Pisano, 1330.- prizori iz ivota sv. Ivana Krstitelja, titulara Krstionice, te alegorijske figure kranskiv vrlina
Sjeverna vrata- L. Ghiberti 1403-1424.- prizori iz Novog zavjeta, od Navjetenja do Silaska Duha svetoga; etiri evanelista; etiri crkvena oca: Ambrzije, Jeronim, Grgur, Augustin
Istona vrata- L. Ghiberti, 1425-1452- prizori iz Starog zavjeta
Ornasmichele- crkva San Mishele in Orto, arhitekti Francesko Talenti, Neri di Fioravante i Benci di Cione, Simone Talenti
Na proelju prema Via dei Calzaiuoli (1.-3.)1. Niccol Lamberti Tabernacolo dei Giudici e Notai (sudaca i biljenika; 1403.-6);
Giambologna skulptura sv. Luke, bronca (1602.);
2. Donatello i Michelozzo Tabernacolo di Mercanzia ili Mercantazia (trgovaca;
1425.); Andrea Verrocchio Krist i sv. Toma (Nevjera sv. Tome; 1465./6. 1483.)
bronca; Luca della Robbia, Medaljon (1463.); [on je zamijenio Donatellovu
skulpturu sv. Ludovika Tulukoga za Guelfe, oko 1423.-5.]
3. Albizzo di Piero po Ghibertijevu nacrtu Tabernacolo dell'Arte di Calimala
(suknara; 1414.); Lorenzo Ghiberti skulptura sv. Ivana Krstitelja;
Na proelju prema Via dei Lamberti (4.-7.)
4. Tabernacolo dei Setaiuoli e degli Orafi (svilara i zlatara); Baccio da Montelupo skulptura sv. Ivana Evannelista (1515.); Andrea della Robbia, Medaljon;
5. Simone Talenti (pripisano) Tabernacolo dei Medici e degli Speziali (lijenika i
trgovaca mirodijama; 1399.); Piero di Giovanni Tedesco (pripisano) Madonna
della Rosa; Luca della Robbia Medaljon;
6. Tabernacolo dei Pellicciai (koara); Niccol i Piero Lamberti (?) skulptura sv.
Jakova i reljef;
7. Perfetto di Giovanni i Albizzo di Piero Tabernacolo dei Linaioli e Rigattieri
(lanara i starinara; 1411.); Donatello skulptura sv. Marka (1411.-12);
Na proelju prema Via dell'Arte della Lana (8.-10.)
8. Nanni di Banco Tabernacolo dei Manischalchi (potkivaa); isti, skulptura
sv. Elizeja i reljef udo sveca;
9. Tabernacolo dei Lanaiuoli (vunara), Lorenzo Ghiberti skulptura sv.
Stjepana (1428.);
10. Lorenzo Ghiberti Tabernacolo del Cambio (mjenjaa); isti skulptura sv.
Mateja (1419.-22.), bronza; Piero di Niccol Lamberti (pripisano) skulpture
Navjetenja (Marija Gabrijel, 1417.);
Na proelju prema Via Orsanmichele (11.-14.)
11. Donatello Tabernacolo degli Armaiuoli (oruara / pukara), 1416.); isti
skulptura sv. Jurja (bronana kopija mramornoga originala u Bargellu) i reljef sv.
Jurja i zmaja;
12. Nanni di Banco Tabernacolo dei Costruttori, Fabbri e Legnaiuoli (Mestri di
Pietra e Legname) (graditelja, kovaa i stolara; skulptora i drvorezbara, oko 1413.);
isti skulpture Quattro Santi Coronati i reljef s graditeljima i kiparima;
13. Nanni di Banco Tabernacolo dei Conciapelli (trojara); isti skulptura sv.
Filipa (oko 1415.);
14. Tabernacolo dei Beccai (mesara); Donatello skulptura sv. Petra (pripisano,
1408.-13.).
Nanni di Banco
(Firenca oko 1375. 1421.),
Quattro Santi Coronati, oko 1413., mramor, v.185 cm.
Reljef s graditeljima i kiparima za Tabernacolo dei Costruttori, Fabbri e Legnaiuoli (Mestri di Pietra e Legname) Oltar ceha graditelja, kovaa i stolara; skulptora i drvorezbara, oko 1413.Donatello
(Donato di Niccol di Betto Bardi; Firenca 1386. 1466.)
- izmeu 1404. i 1407.stupa u Ghibertijevu radionicu;- oko 1408. putuje s Brunelleschijem u Rim i iskopava antike kapitele i stupove, mjerei i raunajui [...] (Vasari); - 1430.-33. u Rimu;
- 1443.-53. u Padovi.
David, 1408., mramor, v. 192 cm. Firenca, Bargello. Izvorni smjetaj: Santa Maria del Fiore, ali ve 1416. prenesen u Palazzo Vecchio. SIMBOL FIRENTINSKE GRA.ANSKE VRLINE VIRTUS CIVICA. Sv. Juraj, s Orsanmichele, 1417.-20.
Naruitelj: Arte dei Armaiuoli (Ceh oruara / pukara). Firenca, Bargello.
Sv. Juraj i zmaj, s podnoja nie sv. Jurja u Orsanmichele, 1415.-17.
Madonna Pazzi, 1422. (?), mramor, 74,5 x 69,5 cm. Berlin, Staatliche Museen.
Prorok Habakuk (Zuccone), 1423.-25., mramor
sa zvonika Duoma (katedrale). Firenca, Museo dellOpera del Duomo.
David, 1430.-40. (?), bronca, v. 158 cm. Firenca, Bargello.
USPJENO RIJEEN KIPARSKI ZADATAK SAMOSTOJEEGA AKTA NAKON ANTIKE. Herodova gozba, 1423. 25., Siena, Baptisterij (krsni zdenac).
DONATELLO U PADOVI 1443.-1453.
Konjaniki spomenik Erasma da Narni, zvanoga Gattamelata, 1445.-1450., Padova, Piazza del Santo. - javni spomenik u modernom smislu Oltar sv. Antuna Altare del Santo (rekomponiran), 1446.-50. Padova,Basilica di SantAntonio. Skulpture su bile sjedinjene u sacra conversazione u jedinstvenom arhitektonskom okviru po Donatellovu projektu. Autor sadanjega smjetaja i rasporeda je Camillo Boito (1895.).
Bogorodica s Djetetom, sv. Franjom Asikim i sv. Antunom Padovanskim, Oltar sv. Antuna [Altare del Santo], 1446.-50. Padova, Basilica di SantAntonio. VERTIKALIZAM SKULPTURALNE SKUPINE RANOGA QUATTROCENTA Marija Magdalena, 1453.-55., drvo. Firenca, Museo dellOpera del Duomo.
Jacopo della Quercia
(Siena, oko 1371. 1438.)
Navjetaj ronenja Ivana Krstitelja Zahariji, 1428. 30., Siena, Baptisterij (krsni zdenac).
Izgon iz raja, s glavnih vratiju bazilike San Petronio, Bologna, 1425.-34.,
Rad Adama i Eve, s glavnih vratiju bazilike San Petronio, Bologna, 1425.-34.,
Lorenzo Ghiberti
(Firenca 1378. 1455.)
Sv. Ivan Krstitelj, 1412.-16. Firenca, Orsanmichele.
Slikarstvo rane renesanse
u Firenci
Tommaso di ser Giovanni Cassai zvan Masaccio (San Giovanni Valdarno 1401. Rim 1428.) Masolino da Panicale (Panicale 1383. Firenca 1447.),
Filippo Lippi (Firenca, oko 1406. Spoleto 1469.)
Beato Angelico (Guido di Pietro, Fra Giovanni da Fiesole, Fra Angelico; Vicchio di Mugello 1395./1400. Rim 1455.)
Domenico Veneziano (Venecija 1405./10. Firenca 1461.)
Paolo Uccello (Paolo di Dono, Firenca 1397. 1475.)
Piero della Francesca (Borgo San Sepolcro oko 1420. 1492.)
Andrea del Castagno (Castagno, 1419./23. Firenca 1457.)
Oslik kapele Brancacci, Santa Maria del Carmine, Firenca. Masolino da Panicale- radi 1424./25.
Masaccio- radi 1425. i 1427./28.
Filippino Lippi sin i uenik Filippa Lippija - 1484.
SCENE:
Masaccio
Izgon Adama i Eve iz raja, Porezni novi, Sv. Petar oivljuje Teofilova sina, Sv. Petar lijei svojom sjenom, Sv. Petar pokrtava, Sv. Petar i sv., Ivan dijele milodare, Raspee sv. Petra, Sv. Petar na prijestolju Masolino
Istoni grijeh (Pad prvih ljudi), Sv. Petar oivljuje Tabitu, Propovijed sv. Petra, Sv. Petar ozdravlja bogalja
Lippi
Anneo oslobaa sv. Petra, Uskrsnue Teofilova sina, Muenitvo sv. Petra- Sv. Petar i sv. Pavao pred prokonzulom, Sv. Pavao posjeuje sv. Petra u zatvoru Masaccio
(San Giovanni Valdarno 1401. Rim 1428.)
Santa Trinit, oko 1425. (kasnije?), fresko, 667 x 317 cm- Analiza prostornoga opisa i oita Bogorodica s Djetetom i etiri anela, s poliptiha u crkvi del
Carmine u Pisi, 1426., tempera na dasci
Filippo Lippi
(Firenca, oko 1406. Spoleto, 1469.)
Madonna di Tarquinia, 1437., tempera na dasci
Bogorodica s Djetetom i prizori iz ivota sv. Ane, 1452., ulje na dasci,Firenca, Palazzo Pitti.
Gentile da Fabriano
(Fabriano, Marche,oko 1370. Rim,1427.)
Poklonstvo kraljeva, 1423.,tempera na dasci
Roenje, dio predele oltarne pale Poklonstvo kraljeva, 1423.
Beato Angelico
(Guido di Pietro, Fra Giovanni da Fiesole, Fra Angelico; Vicchio di Mugello 1395./1400. Rim 1455.)
Navjetenje, 1439.-1445., fresko
Domenico Veneziano
(Venecija 1405./10. Firenca 1461.)
Pala di Santa Lucia de Magnoli, 1445.-47., tempera na dasci
Piero della Francesca
(Borgo San Sepolcro oko 1420. 1492.)
Legenda o kriu, 1452.-1466., fresko. Arezzo, San Francesco
Pronalazak tri kria i Provjera pravoga kria, 356 x 747 cm.
Uskrsnue, oko 1463., zidna slika (fresko i tempera) Borgo San Sepolcro, Pinacoteca Comunale.
Dvostruki portret Battiste Sforze i Federica da Montefeltro, oko 1472.
Trijumfi, stranja strana Dvostrukog portreta Battiste Sforze i Federica da Montefeltro, oko 1472.
Bogorodica s Djetetom i svecima i Federicom da Montefeltro, oko 1472.-74.
Paolo Uccello
(Paolo di Dono, Firenca 1397. 1475.)
Bitka u San Romanu, oko 1456.-IZMEU TRADICIJE I INOVACIJEAndrea del Castagno
(Castagno 1419./23. Firenca 1457.)
Posljednja veera, 1447., fresko, Firenca, Refektorij samostana Sant Apollonia.
David, oko 1450., tempera i pozlata na koi, na dasci
Jacopo del Sellaio
(Firenca, oko 1441. 1493.)
Cassone Morelli-Nerli, 1472., tempera na dasci s pozlatom
Renesansni kipari drugoga i treega narataja (oko polovice Quattrocenta i u drugoj polovici stoljea): novi zadatci i nova rjeenja
Luca della Robbia (Firenca, 1399./1400. 1482.)
Mino da Fiesole (Papiano -Stia/Arezzo 1429./31. Firenca 1484.)
Bernardo Rossellino (Settignano, 1409. Firenca, 1464.)
Desiderio da Settignano (Settignano, oko 1430. Firenca, 1464.)
Antonio del Pollaiuolo (Firenca 1431. 1498.)
Andrea Verrocchio (Andrea di Cioni; Firenca, oko 1435.-88.)
Luca della Robbia
(Firenca, 1399./1400. 1482.)
Cantoria, 1432.-35., mramor, 320 x 560 cm. Firenca, Opera del Duomo.
Uskrsnue, 1442.- 1445., glazirana i obojena terracotta, 160 x 222 cm. Firenca, Duomo.
Uzaae, 1442.- 1445., glazirana i obojena terracotta, irina 260 cm. Firenca, Duomo.
Mino da Fiesole
(Papiano - Stia/Arezzo 1429./31. - Firenca 1484.)
Portretno poprsje Piera de Medici, 1453., mramor, v. 50 cm. Firenca, Bargello.
PRVO PORTRETNO POPRSJE U RAZDOBLJU RENESANSE. SKULPTURA USMJERENA K ZEMALJSKOJ SLAVI POJEDINCA (Usp. GATTAMELATA) Talijanski naziv ove skulptorske teme: BUSTO-RITRATTO, ZA RAZLIKU OD DRUGIH FIRENTINSKIH KIPARA IZBJEGAVA TIRANIJU FRONTALNOGA POGLEDA
Juraj Matejev Dalmatinac
(Zadar, oko 1400. ibenik 1473.)
niz Glava, 1441-43. (prva skupina, prvih dvadeset glava); 1456.-62. (druga skupina, ovdje). ibenik, katedrala sv. Jakova, vanjski zid svetita.
Ivan Duknovi i Mino da Fiesole
Grobnica pape Pavla II., 1477., mramor. Vatikan, Grotte.
Zajedno s toskanskim majstorom Minom da Fiesole Duknovi preuzima narudbe u Rimu (tabernakul crkve sv. Marka), a do 1477. dovrava veliki grobni spomenik pape Pavla II. (svjetovno: Pietro Barbo), razmetnut pri ruenju bazilike Sv. Petra [reljefi sauvani].
POJAM SCHIAVONE (tal. Slaven, u povijesnoumjetnikoj literaturi umjetnik podrijetlom s istone, hrvatske obale Jadrana)- Ivan Duknovi: Bernardo Rossellino
(Settignano, 1409. Firenca, 1464.)
Grobni spomenik Leonarda Brunia, 1446.- oko 1450., mramor, v. 600 cm. Firenca, Santa Croce.
KRANSKA I ANTIKA TRADICIJA U TEMI GROBNOGA SPOMENIKA U FIRENCI POLOVICE STOLJEA DOBIVA NOVA RJEENJADesiderio da Settignano
(Settignano, oko 1430. Firenca, 1464.)
Sv. Ivan Krstitelj, oko 1455.-60., mramor, visina 160 cm. Firenca, Bargello
Antonio del Pollaiuolo
(Firenca 1431. 1498.)
Herkul i Antej, oko 1475., daska, 16 x 9,5 cm. Firenca, Uffizi; Herkul i Antej, oko 1475., bronca, v. 45 cm. Firenca, Bargello.
Bitka nagih mukaraca, 1471. 1472., bakrorez, 383 x 595 mm. Firenca, Uffizi, Gabinetto dei disegni e delle stampe.
Andrea Verrocchio
(Andrea di Cioni; Firenca, oko 1435.-88.)
Nevjera sv. Tome, 1467.-83., bronca, visina skulptura: 230 cm (Krist), 200 cm (sv. Toma). Firenca, Orsanmichele.
Konjaniki spomenik Bartolomea Colleonia, 1481.-88., v. 395 cm., bez postolja. Venecija, Piazza Sant iGiovanni e Paolo.
Donatello je oivio rimski prototip Marka Aurelija, a Verrocchio ga je osuvremenio odvajajui se od klasinih uzora, slijedei suvremene zahtjeve (usp. Energiju skulpturalne grupe).
Renesansni slikari druge polovice
Quattrocenta
Sandro Botticelli (Sandro Filipepi; Firenca oko 1445. 1510.)
Piero di Cosimo (Firenca 1462. 1521.)
Domenico Ghirlandaio (Firenca 1449. 1494.)
Pietro Perugino (Pietro Vanucci; Perugia 1445./50. 1523.)
Luca Signorelli (Cortona, oko 1445. 1523.)
Sandro Botticelli (Sandro Filipepi; Firenca oko 1445. 1510.)
Roenje Venere, oko 1483. 1485., tempera na platnu, 172 x 278 cm. Firenca, Uffizi.
La Primavera, oko 1478. (?), tempera na dasci, 203 x 314 cm. Firenca, Uffizi. Naruitelj: Lorenzo di Pierfrancesco de Medici (?).
Piero di Cosimo
(Firenca 1462. 1521.),
Otkrie meda, oko 1499., tempera na dasci, 79,2 x 128,5 cm.- DRUGAIJE TUMAENJE ANTIKEDomenico Ghirlandaio
(Firenca 1449. 1494.)
Roenje Marije s ciklusa fresaka s prizorima iz ivota Marijina, oko 1486.-90. Firenca, Santa Maria Novella, kapela Tornabuoni. Naruitelj: Giovanni Tornabuoni. Ciklus fresaka u kapeli Tornabuoni najvanije je Ghirlandaiovo djelo. Izveo ga je uz pomo brata Davida, ogora Sebastiana Mainardia, i radionice u kojoj je i mladi Michelangelo (r. 1475.).
Poklonstvo pastira, 1485., ulje na dasci, 167 x 167 cm. Firenca, Santa Trinit, Cappella Sassetti.
Portret starca s unukom, tempera na dasci, 62 x 46 cm. Paris, Muse du Louvre.
Pietro Perugino
(Pietro Vanucci; Perugia 1445./50. 1523.)- UMBRIJSKI SLIKAR Predaja kljueva sv. Petru, 1482., fresko, 335 x 550 cm. Rim, Vatikan, Sikstinska kapela. Luca Signorelli
(Cortona, oko 1445. 1523.)
Bievanje Krista, oko 1480., tempera na dasci, 84 x 60 cm. Milano, Pinacoteca di Brera.
ciklus fresaka u kapeli sv. Brizia, 1499.-1502. Orvieto, Duomo.
Svodni dio oslika radi oko 1447. Fra Angelico (zajedno s Benozzom Gozzolijem)
Propovijed Antikrista, s ciklusa fresaka u kapeli sv. Brizia, 1499.-1502. Orvieto, Duomo.
Posljednji sud Prokleti, s ciklusa fresaka u kapeli sv. Brizia [cappella di San Brizio], 1499.-1502. Orvieto, Duomo.
Renesansno slikarstvo u Padovi i Veneciji
Andrea Mantegna (Isola di Carturo 1431. Mantova 13. rujna 1506.)
Giovanni Bellini (Venecija oko/prije 1430. 1516.)
Sa 17 godina Mantegna naputa svogauitelja Francesca Squarcionea i potpisuje zajedno s Giovannijem d'Alemagna, Antonijem Vivarinijem i Nicol Pizolom, ugovor za grobnu kapelu obitelji Ovetari. U zidnim slikama, ispituje Donatellove skulptorske modele u slikarstvu, efekte iluzionizma omoguene perspektivom i elju da uvai promatraa prilagonujui oite zidnih slika.
Andrea Mantegna
Oslik kapele Ovetari, Padova, crkva degli Erimitani- KAPELA OVETARI-MANTEGNINO MLADENAKO REMEK-DJELO Sv. Jakova odvode na muenitvo, 1453.-57., fresko, irina oko 330 cm. Padova, kapela Ovetari.
Muenitvo i prijenos obezglavljena tijela sv. Kristofora, 1457.-1459., fresko, Padova, crkva degli Eremitani, kapela Ovetari.
Pala di San Zeno, 1456.-60., tempera na dasci, svaki dio 220 x 115 cm, okvir 440 x 450 cm. Predele su kopije iz XVIII./XIX. st., originali u Francuskoj od 1797. Dolje: rekonstrukcija Donatellova oltara za crkvu sv. Antuna u Padovi, prijedlog prema Mantegninu djelu Krist u Getsemanskom vrtu, oko 1459., tempera na dasci
Sv. Sebastijan Camera Picta (Camera degli Sposi), 1465.-74. Mantova, Palazzo Ducale.
Camera Picta (Camera degli Sposi) je prostorija kvadratnog tlocrta (8,1 x 8,1 m) u sjeveroistonom tornju vojvodske palae u Mantovi. Dekorativni oslik izveo je Andrea Mantegna izmenu 1465. i 1474. godine, kako svjedoi natpis na prozoru istonoga zida, te pozlaena slikana ploa s posvetom Lodovicu Gonzagi i njegovoj eni Barbari od Brandeburga na zapadnom zidu.
U sreditu svoda otvara se iluzionistiki prizor okulusa ispod otvorenog neba, gdje su enske figure i putti oko slikane ograde prikazani u jakom skraenju, to ovaj prizor ini jednim od najsloenijih primjera konstrukcije perspektive u XV. stoljeu. Ograda, vaza, paun i naroito putti perspektivno su skraeni na do tada nezamisliv nain, u emu iluzionistiko svodno slikarstvo XVI. Stoljea nalazi svoj trajni uzor.
Antonio Vivarini
(Murano oko 1418./1420. Venecija 1476/1484.) i Giovanni dAlemagna (djeluje 1441.-1450.)
Triptih Bogorodice s Djetetom na prijestolju, sv. Grgurom i sv. Jeronimom (lijevo) i sv. Ambrozijem i sv. Augustinom (desno), 1446., tempera na platnu, 339 x 200 (sredinji dio), 339 x 138 cm (krila). Venecija, Accademia.
TRIPTIH BOGORODICE S DJETETOM NA PRIJESTOLJU I ETIRI CRKVENA OCA SPAJA DUGO
TRAJANJE INTERNACIONALNE GOTIKE U VENECIJI I NOVE RENESANSNE TENJE.
TEMA SACRA CONVERSAZIONE U QUATTROCENTU
Giovanni Bellini
(Venecija oko/prije 1430. 1516.)
Pala di San Giobbe, prije 1478. [oko 1487.], ulje na drvu, 471 x 258 cm. Naruitelj: bratovtina sv. Joba, Venecija, Gallerie dell'Accademia.
Triptih Frari, 1488., ulje na drvu, Venecija, Santa Maria Gloriosa dei Frari.
Pala di San Zaccaria, 1505., ulje na dasci, preneseno na platno, Venecija, crkva San Zaccaria.
Narataj visoke (klasine) renesanse:
Leonardo Michelangelo Raffaello
Leonardo da Vinci, Vinci u Toskani, 15. travnja 1452. Chteau
de Cloux (kasnije zvan Clos-Luc) kraj dvorca Amboise na rijeci
Loire, 2. svibnja 1519.
Michelangelo di Lodovico Buonarroti Simoni, Caprese, 6. oujka
1475. Rim, 18. veljae 1564.
Raffaello Sanzio, Urbino, 6. travnja 1483. Rim, 6. travnja 1520.
Verrocchio i Leonardo Krtenje Kristovo (Leonardov dio s lijevim annelom, detalj glave), oko 1474.-75. [oko 1472.], ulje i tempera na dasci, Firenca, Uffizi. LEONARDO STASA U VERROCCHIOVOJ RADIONICI.
DO 1481.-82. LEONARDO JE U FIRENZI, POTOM ODLAZI U MILANO, GDJE RADI ZA VOJVODU LODOVICA SFORZU (IL MORO) I TAMO OSTAJE DO 1499. GODINE, KADA FRANCUZI OPSJEDAJU MILANO.
Leonardo da VinciVinci u Toskani, 15. travnja 1452. Chteau de Cloux (kasnije zvan Clos- Luc) kraj Amboise na rijeci Loire, 2. svibnja 1519.
Poklonstvo kraljeva, 1481., tempera i ulje s crvenim i zelenim lakom, Firenca, Uffizi.
Studij ljudskih proporcija prema Vitruvijevu djelu De Architectura, 1492., lavirani tu, papir, 343 x 245 mm. Venezia, Accademia.
Bogorodica u spilji, 1483.-86 Pariz, Muse du Louvre.
Bogorodica u spilji, 1495.-1508., London, National Gallery.
Posljednja veera, 1494.-98., tempera i ulje na buci, Milano, refektorij samostana Santa Maria delle Grazie.
Sv. Ana, Bogorodica, Isus i janje, 1510., ulje na dasci, Pariz, Muse du Louvre.
1506.-1513. LEONARDO PONOVNO U MILANU. La Gioconda (Monna Lisa; Lisa Gherardini, ena Francesca del Giocondo), 1505.-1514., ulje na dasci, 77 x 53 cm., Pariz, Muse du Louvre.
1516. LEONARDO ODLAZI U FRANCUSKU NA POZIV KRALJA FRANOISA I.Leonardo je ovaj portret ponio sa sobom u Francusku, gdje ga je kupio Franois I. U kraljevskoj je zbirci bio do 1805., kada je preao u Louvre.- SFUMATO U KRAJOLIKUMichelangelo di Lodovico Buonarroti Simoni
(Caprese, 6. oujka 1475. Rim, 18. veljae 1564.)MICHELANGELO U BOLOGNI IZMEU LISTOPADA 1494. I LIPNJA 1496.
Grob sv. Dominika radi Nicola Pisano 1264. 1267. godine za crkvu San Domenico u Bologni. Niccol del Arca dovrava grob figurama proroka i annela, radei do smrti (+ 1494.). a desnoga anela (gore) radi Michelangelo
MICHELANGELO U RIMU IZMEU LIPNJA 1496. I 1501.
Piet, 1499., mramor, 174 x 195 cm. Vatikan, crkva sv. Petra.
MICHELANGELO U FIRENCI IZME.U 1501. I PROLJEA 1505.
David, 1501.-1504., mramor, v. 410 cm. Firenca, Accademia.
MICHELANGELO U RIMU OD PROLJEA 1505
Grobnica pape Julija II., 1505.- 1545., mramor. Rim, San Pietro in Vincoli.
skulptura za grobnicu Julija II., 1515., mramor, v. 235 cm. Rim, S. Pietro in Vincoli.
Pobunjeni rob, 1513.- 1514., mramor, v. 215 cm. Pariz, Muse du Louvre.
Umirui rob, 1513.-1514., mramor, visina 229 cm. Pariz, Muse du Louvre.
Sikstinska kapela, oslik svoda, 1508.- 1512., fresko, 13 x 36 m, naruitelj papa Julije II.
MICHELANGELO PONOVNO RADI ZA FIRENCU U VRIJEME PONTIFIKATA DVAJU PAPA IZ OBITELJI MEDICI: LAVA X. (BIBLIOTECA LAURENZIANA) I KLEMENTA VII. (SAGRESTIA NUOVA, TJ. CAPPELLA DEI MEDICI)
Sagrestia nuova [Nova sakristija] Firenca, San Lorenzo.
Grobnica Giuliana de Medici, 1526.-33., mramor, 630 x 420 cm. Firenca, San Lorenzo, Sagrestia Nuova.
Grobnica Lorenza de Medici 1524.-31., mramor, 630 x 420 cm. Firenca, San Lorenzo, Sagrestia Nuova
OD 1534. GODINE MICHELANGELO JE PONOVNO U RIMU.
Posljednji sud, 1535. 1541., zidna slika, 1370 x 1220 cm. Vatikan, Sikstinska kapela.
Piet, oko 1546., mramor, v. 234 cm. Firenca, Museo dellOpera del Duomo.
Piet, 1499., mramor, 174 x 195cm. Vatikan, crkva sv. Petra.
Pietro Perugino
(Pietro Vanucci; Perugia 1445./50. 1523.),- UMBRIJSKA KOLA
Zaruke Marijine, 1501.-1504., ulje na platnu, 234 118,5 cm. Caen, Muse des Beaux-Arts
Predaja kljueva, 1481.-82., fresko,Vatikan, Sikstinska kapela
Raffaello Sanzio
(Urbino, 6. travnja 1483. Rim, 6. travnja 1520.)- UMBRIJSKA KOLA
RAFAELOVO FIRENTINSKO RAZDOBLJE 1504.-1508.
Bogorodica s Isusom i malim sv. Ivanom Krstiteljem (La bella giardiniera), 1507., ulje na dasci, Pariz, Muse du Louvre.
Stanza della Segnatura, freske, 1509.-1511., Vatikanska palaa (naziv prostorije prema pravnome postupku: pomilovanju, milosti koja se u njoj dodjeljivala; lat. Signatura gratiae).
PROGRAMATSKI ZADATAK OSLIKA IKONOGRAFSKA POMIRBA KRANSKIH I ANTIKIH DOSEGA I VRIJEDNOSTI.
Razgovor o sv. Sakramentu (La disputa del Sacramento), 1510.-1511., fresko, Vatikanska palaa.
Atenska kola, 1509.-1511., fresko, Vatikanska palaa, Stanza della Segnatura.
Sv. Pavao propovijeda u Ateni, 1515.-16.,tempera na papiru na platnu
Trijumf Galateje, 1513., fresko, 295 x 225 cm, Rim, Villa Farnesina.
Papa Lav X. s kardinalima Giuliom de' Medici i Luigiem de' Rossiem, 1518.-19., ulje na drvu,Uffizi, Firenca.
Visoka renesansa u VenecijiGiorgione (Castelfranco, oko 1477. - Venecija, 1510.)Tiziano Vecellio (Pieve di Cadore, oko 1490.- Venecija, 1576.)
Giorgione
(Castelfranco, oko 1477. Venecija 1510.)
La Tempesta, 1506.-1508., ulje na platnu,Venecija, Accademia.
+ i/ili Tizian, Koncert (Fte champtre), 1508.-9., ulje na platnu
Tiziano Vecellio
(Pieve di Cadore, oko 1490.- Venecija, 1576.)
Bogorodica s Djetetom, sv. Franjo i sv. Alvise i donator, Luigi Gozzi [Gueti], 1520.-21., ulje na dasci
Trijumf Bakha i Ariadne, 1522. 1523., ulje na platnu
Pala Pesaro, 1519.- 26., ulje na platnu Naruitelj: Jacopo Pesaro za oltar obitelji Pesaro u crkvi Santa Maria Gloriosa dei Frari, Venecija.
Portret mukarca, 1508.-10./1512., ulje na platnu
Autoportret, oko 1562., ulje na platnu
Mukarac s rukavicom, oko 1520., ulje na platnu
Urbinska Venera, oko 1538., ulje na platnu
Danaja, 1544.-45., ulje na platnu,
NARUITELJ KARDINAL ALESSANDRO FARNESE (UNUK PAPE PAVLA III.)
Papa Pavao III. i njegovi unuci Alessandro i Ottavio Farnese, 1546., ulje na platnu
ZRELI TIZIAN
Krist krunjen trnovom krunom, oko 1542., ulje na platnu
KASNI TIZIAN
Krist krunjen trnovom krunom, oko 1570., ulje na platnu
Piet, 1576., ulje na platnu, 352 x 349 cm. Venecija, Gallerie dell'Accademia.
La maniera, protureformacija i kriza talijanskoga drutva
Tradicija Leonarda i Michelangela u firentinskoj umjetnosti izmenu kontinuiteta i maniristike inovacije.
Antiklasini manirizam
Venecijanski manirizam
Internacionalni manirizmiRaffaello Sanzio
(Urbino 1483.-Rim 1520.)
Zaruke Marijine, 1504.Giovanni Battista di Jacopo Rosso zvan Rosso Fiorentino
(Firenca 1494./5. Pariz 1540.),
Zaruke Marijine, 1523.
Skidanje s kria, 1521., ulje na dasci, 333 x 196 cm, Volterra, Pinacoteca civica.
Giulio Pippi zvan Giulio Romano
(Roma 1499.- Mantova 1546.)
ObrezanjeKristovo, 1515.-1519.
Julije Klovi
(Griane, 1498.- Rim, 1578.)
Salamon i kraljica od abe, sitnoslika iz asoslova Farnese (1537.-1546.)
Jacopo Carucci zvan Pontormo
(Pontormo 1494. Firenca 1557.)
Prijenos Kristova tijela, 1527.-28., ulje na dasci, 313 x 192 cm. Firenca, crkva Santa Felicita, kapela Capponi.
freska Navjetenja, oko 1527.-28. u kapeli Capponi, crkva Santa Felicita.
Girolamo Francesco Maria Mazzola zvan Parmigianino
(Parma 1503.- Casal Maggiore 1540.),
Autoportret u konveksnom ogledalu, 1524., ulje na dasci, promjer 24,4 cm. Be, Kunsthistorisches Museum.
PARMIGIANINO 1527. GODINE, NAKON PLJAKE RIMA (SACCO DI ROMA) NAPUTA RIM, ODLAZI U BOLOGNU (1531.), PA NATRAG U PARMU.
Bogorodica dugoga vrata, 1534.-40., ulje na dasci, 216 x 132 cm. Firenca, Uffizi.
Polaganje u grob, 1535. ili neposredno prije, tu i pero, laviranje, papir. 154 x 170 mm. London, Courtauld Institute of Art Gallery.
Agnolo Bronzino
(Agnolo di Cosimo; Firenca 1503. 1572.)
Alegorija Venere, oko 1546., ulje na dasci
BRONZINO JE BIO PONTORMOV UENIK (I POSVOJENI SIN), A NA NJEGA JE SNANO UTJECAO MICHELANGELO.
Portret Eleonore da Toledo sa sinom Giovanni de Medici, 1544.-45., ulje na dasci
Sofonisba Anguissola
(Cremona 1532. Palermo 1625.)
Autoportret za tafelajem, oko 1556., ulje na platnuMEU PRVIM SLIKARICAMA U SUVREMENOM SMISLU (SAMOSTALNE NARUDBE, ZARAUJE).
Giorgio Vasari
(Arezzo 1511.- Firenca 1574.)
Perzej i Andromeda, 1570.- 72., ulje na kamenu (kriljavac)
Tintoretto (Venecija 1518. 1594.)
udo sv. Marka koji oslobana roba, 1548., ulje na platnu
PROSTORNI, KROMATSKI I KINETIKI DOJAM SLIKE BEZ PRESEDANA
Krist pred Pilatom, 1566.- 67., ulje na platnu
Posljednja veera, 1592.- 94., ulje na platnu, 365 x 568 cm. Venecija, S. Giorgio Maggiore.
El Greco
(Kreta 1541. Toledo 1614.)
Giulio Clovio, 1571.-72., ulje na platnu
KLOVI DRI U RUCI OTVOREN ASOSLOV FARNESE S OTVORENIM SITNOSLIKAMA BOGA OCA (LIJEVO) I ROENJA ISUSOVA (DESNO).
Izgon trgovaca iz Hrama, 1571.-75. ?, ulje na platnu
Pokop grofa od Orgaza, 1586.-88., ulje na platnu, Toledo, Santo Tom
Portret Fray Hortensio Flix Paravicino, 1609., ulje na platnu
EL GRECO JE ZAEO TRADICIJU PANJOLSKOGA PORTRETA
Giovanni Girolamo Savoldo
(Brescia 1480./85. Venecija 1548.)
Sv. Matej i aneo, 1534., ulje na platnu
Odmor na putu u Egipat.
Savoldo spaja lombardsko-venetska (Tizian, Pordenone) i firentinska iskustva (Fra Bartolomeo).
- VENECIJANSKA KOLA- STVARNI IZVOR/I SVJETLAVENECIJANSKA KOLA - REALIZAM U OPISU PASTIRA (ODJEA, LICA, NAGOST NOGU) I IVOTINJA.- Bassano i Veronese
Jacopo dal Ponte zvan il Bassano (Bassano del Grappa, oko 1510. 1592.),
Poklonstvo pastira, 1544.-45., ulje na platnu
Paolo Caliari Veronese
(1528. 1588.)
Gozba u imunovoj (Levijevoj) kui, 1573., ulje na platnu
Domenico Brusasorci
(Busasorzi; Verona oko 1515. 1567.)
XXIII. sjednica Sabora, 15. srpnja 1563.- jedina koja je odrana u glavnom brodu crkve Santa Maria Maggiore
Sebastiano Luciani, zvan Sebastiano del Piombo
(Venecija 1485.-Rim 1547.),
Krist nosi kri, 1535.-40., ulje na kamenu
PREDBAROKNI SLIKARSKI ILUZIONIZAM
Antonio Allegri zvan il Correggio
(Correggio oko 1490.-1534.)
Uznesenje Bogorodice, 1526. 1530., Parma, Duomo, kupola.
RAZVIJENI ILUZIONIZAM; VRTLONI UZGON.
Zeus i Io, oko 1532., iz ciklusa Zeusovih ljubavi, ulje na platnu
Giulio Romano
(Giulio Pippi; Rim oko 1499. Mantova, 1546.)
Sala dei Giganti, 1532.-34., fresko oslik. Mantova, Palazzo del Te.
Alonso Berruguete
(Paredes de Nava 1488. Valladolid 1561.)
Sv. Ivan Krstitelj, oko 1540., reljef, drvo, Toledo, katedrala.
ANTIKLASINI MANIRIZAM
Benvenuto Cellini
(Firenca1500. 1571.)
Soljenka Franois I., 1540.-1543., zlato, ebanovina
LILIPUTANIZAM U MANIRISTIKOJ SKULPTURI
Rosso Fiorentino
(Firenca, 1494. Pariz, 1540.),
stucco Galerie Franois I., 1534.-36., Fontainebleau.
TERMINOLOGIJA: Mrtva priroda kao dekorativna tema (stucco u crkvenoj i profanoj arhitekturi, knjina ilustracija, oltar, grobnica) mrtva priroda kao vrsta.
Francesco Primaticcio
(Bologna 1504. Pariz 1570.),
stucco, iza 1540. Odaje vojvotkinje d'tampes u dvorcu Fontainebleau.
Giambologna
(Giovanni da Bologna; Jean Boulogne; Douai, Flandrija 1524./29. Firenca 1608.)
Neptunova fontana, 1563.- 1566., bronca i mramor, Bologna, Piazza di Nettuno.
GIGANTIZAM U MANIRISTIKOJ SKULPTURI
GIAMBOLOGNA JE FLAMANAC KOJI SE UKLOPIO U FIRENTINSKU KULTURU. ON DOVRAVA MICHELANGELOVA ISTRAIVANJA VELIKOGA FORMATA (GIGANTIZAM), KOJA SU OBILJEILA FIRENTINSKI MANIRIZAM I OTVARA PUT BAROKNOJ SKULPTURI, PRIJE SVEGA VIESTRUKOME POGLEDU NA NJU.
Merkur, 1550. (pripreme) 1565. beka verzija, replika Farnese prije 1579. (sada u Napulju, Museo di Capodimonte), replika iz Firence (ovdje) oko 1580.
Otmica Sabinjanki, 1583., mramor, Firenca, Loggia dei Lanzi.
Nizozemske slikarske kole u XV. i XVI. stoljeu
realizam, deskriptivnost i pripovjedni znaaj nizozemskih djela
Jean Pucelle
(1300. 1355.)
Prosinac, oslikana stranica kalendara u: Brevijaru de Belleville. Pariz, Bibliothque Nationale de France.
Braa Limbourg Herman, Jean, Paul, (Nijmegen 1370.-80. 1416.)
Veljaa (detalj), 1412.-16., oslikana stranica kalendara u: Les trs riches heures du Duc de Berry, tempera i ulje na pergamentu
Majstor iz Flmallea
Robert Campin (Valenciennes, oko 1375. Tournai 1444.)
Oltar Mrode, triptih 1427., ulje na dasci, 64,1 x 117,8 cm. New York, Metropolitan Museum of Art.
SAKRALNO (SV. JOSIP) + GENRE (U RADIONICI, VEDUTA GRADA) + SIMBOLIKA (OKRUEN ORU.EM BUDUE MUKE, ARMA CHRISTI). USPOREDI PERSPEKTIVU NASLONA JOSIPOVE KLUPE U ODNOSU NA ZID.
Jan van Eyck
(Maaseyck ili Maastricht oko 1390. -Bruges 9. srpnja 1441.)
Bogorodica s Djetetom u crkvi, oko 1425.-1430., ulje na dasc
+ Hubert Van Eyck- Ghentski oltar, 1432. ovjek s crvenim turbanom, 1433., ulje na dasci
Portret Giovannia Arnolfinija i Giovanne Cenami (causa occasionalis: vjenanje Arnolfinijevih), 1434.
Bogorodica kancelara Rolina, 1435. [Panofsky: 1433.-34. ], ulje na dasci
GRADSKE VEDUTE KROZ OTVORENI PROZOR UVODI MASTOR IZ FLMALLEA, ALI IM
JAN VAN EYCK DAJE MONUMENTALNI OBLIK PRETVARAJUI PROZORE U KOLONADE I
IREI PROSTOR Sv. Jeronim, dovren 1442.
Posljednji sud, 1420.-25., ulje na dasci preneseno na platno
Jan van Eyck spaja modernizam Majstora iz Flmallea s profinjenou djela brae Limbourg.
UTJECAO NA:
Petrus Christus
(Baerle, oko 1410. - Bruges 1472. ili 1473.)
Posljednji sud, 1452., ulje na dasci, 134 x 56 cm. Berlin, Staatliche Museen.
Rogier van der Weyden
(Tournai 1399. ili 1400. Bruxelles 18. lipanj 1464.)
Skidanje s kria, 1435.-1436., ulje na hrastovini
Oltar Miraflores, ulje na hrastovini
Beki triptih, 1445., ulje na hrastovini
Francesco d'Este, oko 1455. [Panofsky: 1460. ], ulje na hrastovini
Hugo van der Goes
(Ghent 1435./1440. Bruxelles 1482.)
Triptih Portinari, prije 1476., ulje na dasci, Tommaso Portinari. Prije: Firenca, Arcispedale Santa Maria Nuova, crkva Sant'Egidio. Sada: Firenca, Galleria degli Uffizi
Poklonstvo pastira (sredinje polje, 253 x 304 cm)
Sveta Margareta i Marija Magdalena sa Mariom Portinari
Sveti Antun Opat i Toma apostol s Tommasom Portinariem
Hans Memling
(Seligenstadt, oko 1440. Bruges, 1494.)
Diptih Martina van Nieuwenhove, 1487., ulje na dasci
Geertgen tot Sint Jans
(Leyden 1460./65. Haarlem oko 1490.)
Roenje (Sveta no) 1484.-90., ulje na hrastovini
Prvi optiki tonom provedeni nokturno, premda simbolikoga znaaja splendor divinus.
Konrad Witz
(Rottweil oko 1400. Basel oko 1447.)
udotvorni ribolov, 1443.-1444., tempera na dasci
Jean Fouquet
(Tours, oko 1420. oko 1480.)
Melunski diptih (naruitelj iz mjesta Melun), ulje na dasci, svaki dio 93 x 85 cm.
tienne Chevalier sa sv. Stjepanom u Staatliche Museen, Berlin;
Bogorodica s Djetetom JEAN FOUQUET: FIRENTINSKI CITAT
Fra Angelico (Vicchio del Mugello, 1395./1400. Rim 1455.), Raspee, 1441.-42., fresko
Jean Fouquet (Tours, oko 1420. oko 1480.), Raspee u asoslovu Heures d'tienne Chevalier, Chantilly, Muse Cond
JEAN FOUQUET: FLAMANSKI CITAT
Jan van Eyck (Maaseyck ili Maastricht oko 1390. -Bruges 9. srpnja 1441.), Bogorodica kancelara Rolina, 1435. [Panofsky: 1433.-34. ], ulje na dasci
Jean Fouquet (Tours, oko 1420. oko 1480.), Krunjenje Louisa X. 24. kolovoza 1315. u: Grandes Chroniques de France [Velika francuska kronika], pergament, 1455.-1460. Pariz
Jean Fouquet (Tours, oko 1420. 1480.), Krunjenje Louisa VI. Velikog 3. kolovoza 1108. u istom iluminiranom rukopisu
Hieronymus Bosch
(1450. -1516.)
Triptih Vrt naslada, oko 1510. 1515., ulje na dasci
Stvaranje svijeta: Trei dan (zatvorene vratnice Triptiha Vrt naslada), oko 1510. 1515., ulje na dasci
Enguerrand Quarton
(Matre Enguerrand Charreton; Laon oko 1410. nakon m1466.)
Oplakivanje Krista i donator (Avignonska Piet), oko 1460.
Michael Pacher
(Bruneck oko 1435. Salzburg 1498.)
Oltar krunjenja Marijina. Sankt Wolfgang, upna crkva.
SLIKARSKI POSTUPCI I DOJAM KIPARSKOGA DJELA
Roenje i Obrezanje Isusovo, 1479.-81. Uskrsnue Lazarevo, 1479.- 81., daskaMartin Schongauer
(Colmar, oko 1430. Breisach 1491.)
Iskuenja sv. Antuna, oko 1480. 90., bakrorez
Sv. Obitelj pokraj ruina grma, oko 1490., bakropis, suha igla (jedini otisak)
NIZOZEMSKE SLIKARSKE KOLE U XVI. STOLJEU
Jan Gossaert zvan Mabuse
(Maubeuge, 1478. Middelburg, 1532.)
Danaja, 1527., ulje na dasci
Joachim [de] Patenier
(Bouvignes oko 1480. Antwerpen 1524.)
Odmor na bijegu u Egipat, oko 1515. (?), ulje na dasci, Zagreb, Strossmayerova galerija starih majstora HAZU.
Pieter Aertsen
(Amsterdam 1508./9. 1575.)
Mesnica, 1551., ulje na dasci
SIMBOLIKO (VJERSKO) TUMAENJE MRTVE PRIRODE: PROPADLJIVOST MESA, TIJELA (VANITAS); MANIRISTIKA PROSTORNA ASIMETRIJA (BIBLIJSKI MOTIV U POZADINI)
OBITELJ BRUEG[H]EL
Pieter van Aalst Coeck ili Coucke (1502. 1550.) + Maeyken (Maria) Verhulst Bessemers (1520. 1560.)
= Maeyken Coecke (oko 1535. ?) + (1563.) + Pieter (I.) Stariji Bruegel
(Brueghel blizu Brede 1525. Bruxelles 1569.)
= Pieter (II.) Mlani Brueghel (Bruxelles, oko 1564. Antwerpen 1638.), Jan
(I.) Stariji, Cvjetni ili Barunasti Brueghel (Bruxelles 1568. Antwerpen 1625.) .... Slikarska dinastija do XVIII. Stoljea
Pieter Bruegel Stariji
(Brueghel oko 1525. Bruxelles 1569.)
Povratak lovaca (Sijeanj), 1568., ulje na dasci
Popis stanovnitva u Betlehemu, 1566., ulje na hrastovini
Seoska svadba, oko 1568., ulje na dasci,
Parabola o slijepcu koji vodi slijepca, 1568., ulje na dasci
Babilonski toranj, 1563., ulje na hrastovini, 114 x 155 cm
UTJECAJ PUTOVANJA U RIM: KOLOSEUM KAO MODEL ZA BABILONSKI TORANJ.
Peter Brueghel Mlai
(Bruxelles, oko 1564. Antwerpen 1638.),
Popis stanovnitva u Bethlehemu, ulje na hrastovini
NJEMAKA RENESANSA
Matthias Grnewald
(Wrzburg 1470./80. Halle 1528.)
Isenheimski oltar, oko 1515.
Sv. Antun opat i sv. Pavao pustinjak (lijevo), Muke sv. Antuna opata (desno).
Albrecht Drer
(Nrnberg 1471. 1528.)
Talijanske planine, oko 1495. ili 1505.- 1506., akvarel
Blagdan krunice, 1506., ulje na jablanovini
Adam i Eva, 1504., bakrorez
etiri jahaa Apokalipse, oko 1497.-1498., drvorez
Vitez, smrt i avao, 1513., bakropis
Melankolija I, 1514., bakropis
Autoportret, 1500., ulje na dasci
Sv. Ivan, sv. Petar, sv. Marko i sv. Pavao, 1526., ulje na lipovini
Lucas Cranach Stariji(Kronach 1472.- Weimar 1553.)
Alegorija zakona i milosti, oko 1530., drvorez
Parisov sud, 1530., ulje na dasci
Adam i Eva, diptih, 1528., ulje na dasci. Firenca, Uffizi.
Albrecht Aldorfer
(Regensburg, oko 1480. 1538.)
Aleksandrova pobjeda nad Darijem, 1529., ulje na dasci
Hans Baldung Grien
(Schwbisch- Gmnd 1484./85. Strasbourg 1545.)
Smrt i djevojka [Tri ljudska doba i smrt], oko 1510.
Hans Holbein Mlai
(Augsburg 1497. London 1543.)
Erazmo Rotterdamski, oko 1523., ulje na dasci
.
Dubrovako slikarstvo XV. i XVI. st.
Lovro Dobrievi Marinov (Kotor 1419. ? Dubrovnik 1478.)
Boidar Vlatkovi (? Dubrovnik 1521.)
Nikola Boidarevi, sin Boidara Vlatkovia (Dubrovnik, oko
1460. 1517.)
Vicko Lovrin, sin Lovre Dobrievia Marinova (umro u
Dubrovniku 1517. ili 1518.)
Magister Matko Juni i magister Lovro iz Kotora sklopili su 27. svibnja 1448. godine ugovor za izradu glavnoga oltara dominikanske crkve u Dubrovniku s prokuratorima samostana sv. Dominika, Tripunom iz obitelji Bundi (de Bonda) i Bartolom iz obitelji
Gueti (de Goze).
Lovro Dobrievi Marinov
(Kotor 1419. Dubrovnik 1478.; prvi put se spominje u 1444. kao svjedok oporuke uz Michele Giambona u Veneciji)
Poliptih Krtenja Kristova, 1448., tempera i pozlata na dasci, 240 x 249 cm. Dubrovnik, Zbirka dominikanskoga samostana.
Poliptih Bogorodice s Djetetom, 1465.-1466., tempera i pozlata na dasci, 128 x 79 cm. Dubrovnik, crkva sv. Marije na Danama.
Boidar Vlatkovi(? Dubrovnik 1521.)
Bogorodica s Djetetom, 1496. Cavtat, franjevaka crkva, glavni oltar.
STRUNI IZRAZI: quadro riportato (= prenesena slika; Vlatkovieva Bogorodica s Djetetom);
pala portante (= nosea slika; kasnija oltarna pala s Bogom Ocem, annelima, svecima i vedutom Cavtata koja joj slui kao okvir).
Nikola Boidarevi
(Dubrovnik, oko 1460. 1517.)
Triptih Bogorodice sa svecima, [Triptih obitelji Bundi], oko 1500., tempera i pozlata na dasci, Dubrovnik, dominikanska crkva.
Sveti razgovor [Pala obitelji Dordia], 1513., tempera i pozlata na dasci, Dubrovnik, Zbirka dominikanskoga samostana.
Sv. Julijan, sv. Jakov, sv. Dominik, sv. Matej. PRVI SVETI RAZGOVOR (tal. SACRA CONVERSAZIONE)!
Navjetenje, 1513., tempera na platnu, Dubrovnik, Zbirka dominikanskoga samostana. Naruitelj: Marko Kolendi, pomorac za dominikansku crkvu na Lopudu.
Triptih Bogorodice s Djetetom i sv. Ivanom Krstiteljem, sv. Grgurom papom i sv. Martinom, 1517., tempera i pozlata na dasci, Dubrovnik, crkva sv. Marije na Danama
Mihajlo Hamzi
(sin Hansa iz Klna i Gjivane Radosali iz Stona, umro 1518. u Dubrovniku)
Krtenje Kristovo, 1508.-1509., tempera na platnu, Dubrovnik, Kneev dvor. Prilikom preuzimanja narudbe 1508. navodi uitelja Andrea Mantegna u Mantovi.
+ Pietro di Giovanni Triptih obitelji Lukarevi, 1512.-1515., tempera na dasci, Dubrovnik, Zbirka dominikanskoga samostana.
Vicko Lovrin,
sin Lovre Dobrievia Marinova (umro u Dubrovniku 1517. ili 1518.)
Triptih sv. Mihaela, 1509., tempera i pozlata na dasci, Cavtat, franjevaka crkva. Naruitelj: Dominiko Puci.
NEOBINOST POLIPTIHA: OSLIKANA ZONA VIJENCA I ZONA PREDELE.
Franjo Matijin
(sin slikara Matije Milovia. Djeluje od 1504.-1535.)
Muenitvo sv. Vinka, druga etvrtina XVI. stoljea, tempera i pozlata na dasci, Dubrovnik, Dominikanski samostan.
Italokretsko slikarstvo, tal. pittura alla greca: jaki grafizam (usp. obrise) i naglaenu hijerarhijsku perspektivu kojom objanjava vanost likova, ogranieno koritenje dubinske perspektive.
DUBROVANI KAO NARUITELJI
Tiziano Vecellio
(Pieve di Cadore 1490. Venecija 1576.)
Bogorodica s Djetetom, sa sv. Franjom, sv. Alojzijem i donatorom Alviseom Gueti, ulje na dasci
Marija Magdalena, sv. Vlaho, arkanneo Rafael s Tobijom i donatorom, sredina XVI. st., ulje na platnu,Dubrovnik, Zbirka dominikanskoga samostana. Naruitelj iz obitelji Puci (Pozza).
Poliptih Uznesenja Marijina. Naruitelj: bratovtina Lazarina (dubrovakih trgovaca na Balkanu). Dubrovnik, katedrala Uznesenja Marijina.
BAROK
Revolucija stila oko 1600.
Michelangelo Merisi da Caravaggio (Milano, podrijetlom Caravaggio kraj Bergama 1571.- Porto Ercole 1610.)
Lodovico, Annibale (Bologna 1560. Rim 1609.), Agostino CarracciCARAVAGGISMO I CARRACCISMO
ZIDNO SLIKARSTVO, QUADRATURA I ILUZIONIZAM
Michelangelo Merisi da Caravaggio
(Milano, podrijetlom Caravaggio kraj Bergama 1571.- Porto Ercole 1610.)
Glazbenici, oko 1595., ulje na platnu
Bakho, oko 1596., ulje na platnu
Koara s voem, 1597., ulje na platnu
prizori iz ivota sv.Mateja, 1599. 1602., Rim, kapela Contarelli, crkva San Luigi dei Francesi
Poziv sv. Mateja, 1599.-1600., ulje na platnu, Rim, kapela Contarelli, crkva San Luigi dei Francesi.CHIARO-SCURO KAO TEMELJNI ORGANIZATOR KOMPOZICIJE I TUMA PRIZORA
Sv. Matej pie Evanelje, 1602.
Muenitvo sv. Mateja, 1599.-1600
oslik kapele Cerasi, crkva Santa Maria del Popolo, Rim
Raspee sv. Petra i Obraenje sv. Pavla (1600.) Annibale Carracci radio Uznesenje Blaene Djevice Marije (1601.) Veera u Emausu, 1601., ulje na platnu Nevjera sv. Tome, 1601.-02., ulje na platnu Polaganje u grob, 1602.-3., ulje na platnu Loretska Bogorodica, 1603.-5., ulje na platnuCARAVAGGIO NAPUTA RIM 1606. GODINE. Pokop sv. Lucije, 1608., ulje na platnu
David s Golijatovom glavom, 1609.-10., ulje na platnu Judita i Holoferno, oko 1598., ulje na platnuJusepe de Ribera
(Jtiva 1591. Napulj 1652.) Apolon i Marsija, 1637., ulje na platnuArtemisia Gentileschi
(Rim 1597. Napulj 1651.) Judita i Holoferno, 1611.-12., ulje na platnu Judita i njezina sluavka s Holofernovom glavom, oko 1625., ulje na platnuAnnibale Carracci
(Bologna 1560. Rim 1609.) Mukarac jede grah, 1580.-90., ulje na platnu Galerija palae Farnese, fresko ciklus s temama iz Ovidijevih Metamorfoza (Ljubavi bogova), 1597. oko 1602 Trijumf Bakha i Ariadne Zeus i Ganimed; Polifem Venera i Anhiz Bijeg u Egipat, 1603., ulje na platnu
Domenichino
(Domenico Zampieri; Bologna 1581. Napulj 1641.) Sv. Cecilija pred sucem, 1613. 1614., fresko, Rim, San Luigi dei Francesi Dijana inimfe, 1616. 1617., ulje na platnu Sv. Cecilija, 1617.-18., ulje na platnu Sv. Luka, 1624. 1628., fresko, Rim, Sant Andrea della Valle pandantivi kupoleGiovanni Lanfranco
(Parma 1582. Rim 1647.) Navjetenje, oko 1616., ulje na platnu, 296 x 183 cm. Rim, crkva Santi Biagio e Carlo ai CatinariGuido Reni
(Calvenzano 1575. Bologna 1642.)
Aurora (Zora), 1614., fresko, Rim, Casino Rospigliosi, Palazzo PallaviciniOD 1610. SE OBLIKUJE I KLASICISTIKA BAROKNA STRUJA KOJU
PODRAVAJU PAPE I VELIKA RIMSKA ARISTOKRACIJA. PRIJE 1630. GODINE CARAVAGGISTI NAPUTAJU RIM. SLUBENI STIL ODREUJU CARRACCIJEVI UENICI I SLJEDBENICI, PONAJPRIJE GUIDO RENI I DOMENICHINO.Guercino
(Giovanni Francesco Barbieri; Cento 1591. Bologna 1666.) Aurora (Zora), 1621.-23., Casino Ludovisi; naruitelj kardinal Ludovico Ludovisi (Alessandro Ludovisi, papa Grgur V. pozvao je Guercina u Rim). Niski svod Casina zahtijevao je optiko povienje slikanom arhitekturom quadratura Agostino Tassi (Rim 1578.1644.), slikar arhitekture i krajolikaPietro da Cortona
(Pietro Berettini; Cortona 1596. Rim 1669.) Trijumf Boanske Providnosti / Glorifikacija pontifikata Urbana VIII., 1633.-39., fresko. Rim, Palazzo BarberiniOBITELJ BARBERINI KUPILA JE 1625. GODINE POSJED OBITELJI SFORZA I
NAKON SMRTI PRVOGA ARHITEKTA CARLA MADERNE, POVJERILA PROJEKT GIAN LORENZU BERNINIJU. NJEGOVA ZAMISAO SREDINJEGA SALONA KROZ DVIJE ETAE PALAE KULMINIRA U VELIKOM SVODU NA KOJEMU JE PIETRO DA CORTONA UZVELIAO DUHOVNE I SVJETOVNE USPJEHE OBITELJI BARBERINI IZ KOJE JE PAPA URBAN VIII.SVOD SALONA U PALAI BARBERINI SNANO JE UTJECAO NA RJEENJA TIJEKO XVII. STOLJEA U RIMU. JASNOA, RED I PREGLEDNOST SLIKA KOJE JE ANNIBALE CARRACCI OSTVARIO U PALAI FARNESE (1597.- 1602./1604.), PIETRO DA CORTONA (1633.- 39.) MIJENJA U SLOENU KOMPOZICIJU U KOJOJ SPIRALNO KRETANJE, DINAMIZAM I SNANO SNIENO OITE (TAL. DAL SOTTO IN S) PREMA CORREGGIOVU PRIMJERU POTIU GLEDATELJA NA DUHOVNO I ESTETSKO UZBU.ENJE. U PRIZORU CORTONA MIJEA TRIJUMF POSLIJETRIDENTSKE IKONOGRAFIJE (BOJA PROVIDNOST) SA SVJETOVNOM SLAVOM OBITELJI BARBERINI (OZNAENI HERALDIKIM ZNAKOM PELA).Giovanni Battista Gaulli zvan il Baciccio
(ili Baciccia; Genova 1639. Rim 1709.) Trijumf Imena Isusova, 1678.-1679. [1672.-1685.], fresko. Rim, Il GesKOLORIT, KOMPOZICIJSKA ASIMETRIJA, ILUZIONISTIKO PRELAENJE RUBA OKVIRA, POKRET INE OVU SLIKU JEDNIM OD NAJRAZIGRANIJIH TUMAENJA TRIJUMFALNOGA KATOLIANSTVA: ISUSOVCI IRE NOVU POBONOST PREMA IMENU ISUSOVU.
Luca Giordano
(Napulj 1634. 1705.) LUCA FA PRESTO DJELUJE U NAPULJU, VENECIJI, FIRENCI I MADRIDU. ZAPOINJE KAO
SLIKAR, U TRADICIJI CARAVAGGIA I JUSEPEA RIBERE (TENEBROSO), A KASNIJE PRIHVAA
KOLORIT I IDEJE VENECIJANSKIH SLIKARA XVI. STOLJEA TE PIETRA DA CORTONE, S
NOVIM OSJEAJEM ZA SVJETLOST, BLJETEU BOJU I POKRENUTOST MASA.
Pad pobunjenih anela, 1666., ulje na platnu
Trijumf Judite, 1703.-4., fresko. Napulj, Certosa di San Martino, Cappella del Tesoro. Apoteoza obitelji Medici, 1683. 85., fresko, Firenca, Galerija palae Medici RiccardiAndrea Pozzo- NAJVEI SLIKAR QUADRATURE- ILUZIONIRANA ARHITEKTURA Rim, crkva sv. Ignacija Sv. Ignacije u slavi (Slava isusovakoga reda), 1691.-1694., fresko Iluzionirana kupola, 1691- 1694., fresko-traktat Perspectiva Pictorum et Architectorum (1693.)Po uzoru na slikovni materijal iz tog traktata radio:
Ioannes Baptista Ranger (Gtzens/Axams 1700. Lepoglava 1753.)- Iluzionirani oltar Navjetenja, fresko. Olimje, biva pavlinska, sada upna crkva, 1739./40.Skulptura u Rimu XVII. stoljee
Stefano Maderno
(okolica Coma?, Lombardija oko 1576. Rim 1636.)
Sv. Cecilija, 1600., mramor, Rim, Santa Cecilia in Trastevere. Ponavlja impostaciju tijela muenice kako je pronaeno tijekom iskapanja 1599. godine.REALIZAM U SKULPTURI I U TUMAENJU SVETACA-MUENIKAFrancesco Mochi
(Montevarchi, Toskana 1580. Rim, 1654.),
Navjetenje (Aneo, 1603. 1605.; Sv. Marija, 1608. 1609.), mramor Konjaniki spomenik Alessandra Farnese, 1612. 1620., bronca, Piacenza.NAKON BORAVKA U PIACENZI (1612. 1629.), GDJE NA PIAZZA CAVALLI IZVODI
KONJANIKE SPOMENIKA VOJVODE RANUCCIA FARNESE (1612. 20.) I NJEGOVA OCA
ALESSANDRA (1620. 25.), FRANCESCO MOCHI VRAA SE U RIM GDJE JE NJEGOVA SLAVA
VE ZASJENJENA ONOM MLADOGA KIPARA GIANLORENZA BERNINIJA. U SKLOPU
BERNINIJEVA PROJEKTA URE.ENJA PROSTORA KRIITA U BAZILICI SV. PETRA, MOCHI
IZVODI MONUMENTALNU SKULPTURU SV. VERONIKE. Sv. Veronika, 1629.-1640., mramor. Rim, crkva sv. Petra.GIAN LORENZO BERNINI
(Napulj 1598. Rim 1680.)
barokna skulpturaIzmeu 1618. i 1625. godine Gianlorenzo Bernini izrauje etiri mramorne skulpture (tri
skulptoralne grupe) za zbirku kardinala Scipionea Borghesea Rim, Galleria Borghese Eneja, Anhiz i Askanije, 1618. 1619. Pluton i Perzefona, 1621. 1622. Apolon i Dafne, 1622. 1625. David, 1623. 1624. Otmica Proserpine (Pluton i Prozerpina), 1621.-1622. Apolon i Dafne, 1622. 1625., mramor Portretna bista Scipiona Borghese, 1632. Portretna bista Urbana VIII. (Maffeo Barberini, papa: 1623. 1644.), 1632. 33., bronca
Baldahin, 1624. - 1633., bronca, drvo, mramor, Rim, crkva sv. Petra. Bernini, Sv. Longin, 1629. - 1638. Ekstaza sv. Terezije, 1647. oko 1652. mramor, bronca. Rim, Santa Maria della Vittoria, Cappella Cornaro.- NARUITELJ: KARDINAL PATRIJARH FEDERICO CORNARO (VENECIJA 1579. 1653.) KOJI JE 1644. NAPUSTIO SLUBU VENECIJANSKOGA PATRIJARHA (BISKUPA) I DOAO U RIM.- NOVOST U BERNINIJEVOM TRETMANU DRAPERIJE: UMJESTO DA JU NABIRE S ODREENOM PRAVILNOU PREMA KLASINOM UZORU, ON JU KOVITLA, MREKA I POKREE TAKO DA POJAA DRAMATINI DOJAM.
- EKSTAZA, VIZIJA, ELEVACIJA SU POVLASTICE POSLIJETRIDENTSKIH SVETACA.
- INTIMNI VJERSKI DOIVLJAJ (EKSTAZA) ODABRAN JE KAO GLAVNA IKONOGRAFSKA SITUACIJA SV. TEREZE AVILSKE, I KAO IKONOGRAFSKO RJEENJE OLTARA KAPELE. NO, BERNINI CJELOKUPNU NUTRINU KAPELE PRETVARA U THEATRUM SACRUM S GLEDATELJIMA UKLJUENIMA U GORUE VJERSKO KAZALITE.- THEATRUM SACRUM (SVETO KAZALITE) EST JE IZRAZ ZA BAROKNE SAKRALNE
AMBIJENTE (OLTARE, DEKORACIJE KAPELA, ZIDNE OSLIKE, ILUZIONISTIKE OSLIKE), ALI U BERNINIJEVOJ KAPELI CORNARO ON DOBIJA PUNO ZNAENJE. Grobnica pepe Urbana VIII., 1627. 1647., mramor, pozlaena bronca, Rim, crkva sv. Petra. Grobnica pepe Aleksandra VII., 1671. 78., mramor, pozlaena bronca, Rim, crkva sv. Petra Portretna bista Francesca I. dEste, 1650. 51.
Portretna bista Louisa XIV., 1665NAKON SMRTI PAPE URBANA VIII. BARBERINIJA, NJEGOVI SU ROACI, PREZADUENI, NAPUSTILI RIM, A TIME I OSTAVILI UMJETNIKE KOJI SU S NJIMA BILI VEZANI (BERNINI) U NEPOVOLJNOJ SITUACIJI. ALGARDIJEVA JE PRILIKA DA OSIGURA SVOJ DOPRINOS ZRELOM BAROKU NASTUPILA DOLASKOM PAPE INOCENTA X.
Alessandro Algardi
(Bologna 1595./98. Rim 1654.) Susret pape Lea I. Velikoga i Atile (Povijesni dogaaj iz 452. godine), 1646.-53.,
mramor Rim, crkva sv. Petra-Veliki reljef dovren 1653. pokazuje kompromis izmenu grande maniera koju je zastupao Bernini i Algardijevih vlastitih klasicizirajuih tendencija.Francesco Duquesnoy
(Bruxelles 1597. Livorno 1643.)
Doao je u Rim 1618. godine. Sudjelovao je na dekoraciji Berninijeva Baldahina. Santa Susanna, 1629.- 33., mramor Rim, crkva Santa Maria di Loreto. Sv.
Sv. Andrija, 1629.-1640., mramor, Rim, crkva sv. Petra.Rim, crkva sv. Petra, skulpture u niama stupaca kriita:
Bernini, Sv. Longin, 1629. - 1638. Mochi, Sv. Veronika, 1629. 1632. Francesco Duquesnoy, Sv. Andrija, 1629. 1640. Andrea Bolgi, Sv. Helena, 1630. 1639.panjolske i flamanske slikarske
kole XVII. stoljea el Siglo de Oro
UTJECAJ CARAVAGGIA I DRUGIH TALIJANSKIH
SLIKARA (TIZIANOV UTJECAJ U PORTRETU);
SLIKARSKE VRSTEPANJOLSKA
Juan Sanchez Cotn
(Orgaz 1561. Granada 1627.)
Dunja, kupus, dinja i krastavac, 1600., ulje na platnuSLIKARSKA VRSTA: MRTVA PRIRODADiego Rodriguez de Silva y Velzquez
(Sevilla 1599. Madrid 1660.) Vodonoa iz Seville, 1623., ulje na platnuCARAVAGGIZAM U RANIJEM VELZQUEZOVU RAZDOBLJU: NATURALIZAM U OPISU (PODERANI RUKAV VODONOE), CHIARO-SCUROSLIKARSKA VRSTA: GENRE-SLIKARSTVO
Portret infante Marije, 1630., ulje na platnu Portret Filipa IV. u lovu, 1634. 1635., ulje na platnu Predaja kod Brede (Las lanzas), 1634. 1635., ulje na platnuSLIKARSKA VRSTA: PORTRET Portret pape Inocenta X., oko 1650., ulje na platnu Portret Juana de Pareja, oko 1650., ulje na platnuSLIKARSKA VRSTA: GRUPNI PORTRET (ZADATAK RIJEEN UZ POSUDBU MOTIVA IZ GENRE-SLIKARSTVA) Las Meninas ili Obitelj panjolskoga kralja Filipa IV., 1656.- 57., ulje na platnuFrancisco de Zurbarn
(Fuente de Cantos 1598. Madrid 1664.),SLIKARSKA VRSTA: SVETAKI PORTRET (ESTO MANJIH DIMENZIJA, ZA PRIVATNU POBONOST I MEDITACIJU, ILI KAO DODATAK OLTARU, ILI ZA SAMOSTANSKE GALERIJE SVETAKIH PORTRETA) Sv. Serapion, 1628., ulje na platnu Sv. Franjo Asiki, 1632., ulje na platnuBartolom Esteban Murillo
(Sevilla 1617. 1682.),
Djeaci koji kockaju, oko 1675., ulje na platnu Bezgrjeno zaee, 1678.SLIKARSKA VRSTA: OLTARNA SLIKA (LITURGIJSKA; CRKVENA). DIMENZIJE UPUUJU NA IZVORNI SMJETAJ U CRKVENOM PROSTORU.UTJECAJ OD FLAMANSKIH UMJETNIKA: Rubens i van Dyck
NIZOZEMSKAPieter Pauwel Rubens
(Siegen 1577. Antwerpen 1640.)
Konjaniki portret Giancarla Doria, oko 1606.
Portret Brigide Spinola Doria, oko 1606.OD 1600. DO 1608. RUBENS JE U ITALIJI. VRAA SE S USVOJENIM LEKSIKOM TALIJANSKIH SLIKARA, ALI OSTAJE VJERAN I FLAMANSKOJ TRADICIJI (DETALJI, DRAMATIKA). Podizanje kria, 1610.SLIKARSKA VRSTA: HISTORIJSKOALEGORIJSKI CIKLUS (SLIKA JE DIO NIZA OD 24 SLIKE KOJE VELIAJU POVIJESNE OSOBE, A PONAJVIE NARUITELJICU, MARIJU DE MEDICI, SUPRUGU FRANCUSKOGA KRALJA HENRIKA IV. I MAJKU LUJA XIII.) Iskrcavanje Marije de Medici u Marseillesu 3. studenoga 1600., 1623.- 25.SLIKARSKA VRSTA: ALEGORIJA (NARATIVNOST, MITOLOKI MOTIVI, REFERENCE NA ANTIKU) Vrt ljubavi, oko 1633. Vrt ljubavi, oko 1633.SLIKARSKA VRSTA: KRAJOLIK Jesenski krajolik s pogledom na Het Steen, oko 1635.Tiziano Vecellio
(Pieve di Cadore, 1490. Venecija, 1576.)
Slavljenje Venere, 1516. 1518. Bakanal, 1523. 1524., ulje na platnuAnton van Dyck
(Antwerpen 1599. London 1641.)
Charles I. u lovu, 1635.NOVI TIP VLADARSKOGA PORTRETA: OPUTENOST I NADMONA ELEGANCIJA U NEOBAVEZNOJ SITUACIJI (ZABAVA LOVOM). USP. ULOGU SVJETLOSTI. Rinaldo i Armida, 1629., ulje na platnuLITERARNI PREDLOAK ZA SLAVNU MITOLOKU LJUBAV JE OSLOBOENI JERUZALEM (1581.) TORQUATA TASSA.Jacob Jordaens
(Antwerpen 1593. 1678.)
Alegorija plodnosti (Poast Cereri), oko 1623., ulje na platnuAMBICIOZNO I USPJENO JORDAENSOVO RJEENJE U KOJEMU SE NAGA TIJELA, SATIRI I FIGURE IZ BAKANALIJA UDRUUJU S MOTIVIMA MRTVE PRIRODE. NJIH JE IZRADIO FRANS SNYDERS.ALEGORIJA I MRTVA PRIRODAJan Brueghel Stariji, Cvjetni, I.
(Bruxelles 1568. Antwerpen 1625.) Alegorija Zemlje (Rajski Vrt; Adam i Eva), 1607.-8., ulje na bakrenoj ploiPRVA OD ETIRI ALEGORIJSKA KRAJOLIKA (ZEMLJA, ZRAK, VODA, VATRA) KOJE JE 1607. NARUIO KARDINAL I NADBISKUP MILANA FEDERICO BORROMEO I KOJE SU POSLANE U MILANO IZME.U 1616. I 1618. GODINE. NAPOLEONOVA VOJSKA PRENIJELA IH JE U PARIZ 1796. GODINE KAO OSVAJAKI PLIJEN.ALEGORIJA I KRAJOLIK + Rubens- Alegorija vida, oko 1617. 1618.ALEGORIJA I GENREFrans Snyders
(Antwerpen 1579. 1657.) Mrtva priroda s ulovom, voem i povrem na trnici, 1614.MRTVA PRIRODA I GENRENizozemske slikarske kole
XVII. stoljea de Gouden Eeuw
UTJECAJ CARAVAGGIA;
SLIKARSKE VRSTE: GENRE, GRUPNI
PORTRET, MRTVA PRIRODA, KRAJOLIKUTRECHTSKI CARAVAGGISTI: HEDRICK TERBRUGGEN (DOLJE); GERRIT VAN
HONTHORST (UTRECHT 1590. 1656.); DIRK VAN BABUREN (UTRECHT 1590. - 1624.)
Hendrick Terbrugghen
(Deventer 1588. Utrecht, 1629.) Poziv sv. Mateja, 1621., ulje na platnuUTRECHTSKI CARAVAGGISTI PRENOSE NA SJEVER CARAVAGGIOVU POUKU: SLIKA DIRKA VAN BABURENA KAO CITAT NA DJELIMA JANA VERMEERADirk van Baburen
(Utrecht 1590. - 1624.) Svodilja, 1622. Koncert, 1665. -1666.
Djevojka za virginalom, oko 1673.
Frans Hals
(Antwerpen 1582./3. Haarlem 1666.)
GRUPNI PORTRET U NIZOZEMSKOM SLIKARSTVU Banket asnika grananske strae sv. Jurja, 1616. Upraviteljice starakoga doma, 1664.RASTVORENI, BAROKNI POTEZ KISTA KARAKTERISTIAN JE ZA HALSOV RUKOPIS Brani par u vrtu (Isaac Massa i Beatrix van der Laen, oko 1622.
VJENANI PORTRET Veseli pijanac, 1628. 30. Malle Babbe, 1630.-33.
Lakrdija koji svira lutnju, oko 1623.UTJECAJ FRANSA HALSA JUDITH LEYSTER- Judith Leyster, (Haarlem 1609. Heemstede 1660.), Djeak koji svira flautu,
1630.-35.KOD HALSA JE VIDLJIV UTJECAJ UTRECHTSKIH CARAVAGGISTA U ODABIRU TEME I U
SVJETLOSNIM ODNOSIMA, ALI SU JAE NAGLAENI POKRET I TRENUTNOST GESTI.
CARAVAGGIOV CHIARO-SCURO I RUBENSOVA ENERGIJA PRIZORA U REMBRANDTOVIM
DJELIMA PRVOGA AMSTERDAMSKOGA RAZDOBLJA (1631/2. 1639.). REMBRANDT NIJE
BIO U RIMU I O CARAVAGGIU SAZNAJE POSREDNO: PREKO DJELA UTRECHTSKIH
SLIKARA I RUBENSA.
Rubens- Samson i Dalila, 1609., ulje na dasciRembrandt Harmenszoon van Rijn- Filistejci osljepljuju Samsona, 1636.Rembrandt Harmenszoon van Rijn
(Leiden 1606. Amsterdam 1669.)
Anatomska lekcija dr. Joana Deymana, 1656., ulje na platnu Autoportret, 1658.SLIKARSKA VRSTA: AUTOPORTRET Povratak rasipnoga sina, 1669.GRUPNI PORTRET I GENRE
Anatomska lekcija Dr. Nicolaesa Tulpa, 1632. Izlazak strae kapetana Fransa Banninga Cocqa i porunika Willema van Ruytenburch [Nona straa], 1642., ulje na platnuREMBRANDT U POTPUNOSTI U GRUPNOM PORTRETU SUBORDINIRA POJEDINCE ZAJEDNIKOJ AKCIJI I TAKO POSTIE KOMPOZICIJSKO JEDINSTVO.
CHIARO-SCURO U BAKROPISU
Krist propovijeda, oko 1652., bakropis Aneo se ukazuje pastirima, 1634., bakropis i suha iglaU ogromnoj proizvodnji nizozemskoga slikarstva glavna je tema krajolik, a neki od najveih talenata toga razdoblja izraavali su se u toj vrsti slikarstva. [] Ukoliko se okrenemo posebnim umjetnikim znaajkama nizozemskoga krajolika, moemo zakljuiti da su Nizozemci tijekom XVII. stoljea razvili
tip krajolika u kome istovremeno glavne znaajke postaju atmosferski ugoaj i zaudna prostornost. Seymour Slive, Dutch Painting 1600-1800. New Haven, London: Yale University Press, 1995. [1966.].
ETIRI RAZDOBLJA KRAJOLIKA:
MANIRISTIKO DO 1620TIH (ROELANDT SAVERY, HENDRICK AVERCAMP)
RANO REALISTINO 1620TE I 1630TE (HERCULES SEGERS ILI SEGHERS)
TONALNO (JAN VAN GOYEN, SALAMON VAN RUYSDAEL, PIETER DE MOLYN, AERT VAN DER NEER)
KLASINO (JACOB ISAACKSZON VAN RUISDAEL, ALBERT CUYP, MEYNDERT HOBBEMA, PAULUS POTTER).Anatomska lekcija dr. Joana Deymana, 1656., ulje na p
Jan Josephsz. van Goyen
(Leiden 1596. Den Haag 1656.)
Pogled na Pelkus-Poort (luku kraj Utrechta), 1646.
Aelbert Cuyp
(Dordrecht 1620. 1691.)
Pogled na Valkhof (Nijmegen) sa sjeverozapada, oko 1655.Jacob Isaackszon van Ruisdael
(Haarlem 1628./29. 1682.)
idovsko groblje, oko 1655.-70.Meindert (Meyndert) Hobbema
(Amsterdam 1638. 1709.)
Aleja na putu u Middelharnis, 1689.Willem Claesz. Heda
(Haarlem 1593./94. 1680./82.)
Mrtva priroda, oko 1636.
MRTVA PRIRODA I SIMBOLI VANITASAJan Davidsz. de Heem
(Utrecht 1606. Antwerpen 1684.),
Mrtva priroda s papigom, kraj 1640tihRachel Ruysch
(Amsterdam 1664. 1750.)
Vaza s cvijeem, 1706.Jan Steen
(Leiden, 1626. 1679.) Blagdan sv. Nikole, oko 1660.-1665.
NISKI, PUKI GENREJan Vermeer van Delft
(Delft, 1632. 1675.)VISOKI, GRAANSKI, UZORNI GENRE ena u plavom ita pismo, 1663.- 64. ena s vagom, oko 1664.
SIMBOLIKA POJEDINIH MOTIVA U GENRE PRIZORU
(Ljubavno) pismo, 1666. [1670.]VERMEEROVA OPTIKA ISTRAIVANJA VIDLJIVA SU U OPISU PROSTORA (JASNOAI NAGLA SKRAENJA RUBOM PREREZANIH MOTIVA).Francuska
XVII. stoljee le Grand Sicle
XVII. STOLJEE U FRANCUSKOJ: BAROK VS.
BAROKNI KLASICIZAM; AKADEMIJEGeorges de la Tour
(Vic-sur-Seille 1593. Luneville 1652.) Djeak Isus u Josipovoj stolariji, 1645.CHIARO-SCURO, UNUTRANJI IZVOR SVJETLA Sv. Sebastijan i sv. Irena, o. 1649.Louis le Nain
(braa Antoine i Mathieu; Laon, roeni izmeu 1598./1610.; Louis i Antoine umrli 1648., Mathieu 1677. u Parizu),
Seoska obitelj, oko 1640.CARAVAGGIZAM U TRETMANU SVJETLA I REALISTINOST U OPISU SEOSKOGA
INTERIJERA NIZOZEMSKIH SLIKARASimon Vouet
(Pariz 1590. 1649.)SIMON VOUET ZAPOINJE KAO CARAVAGGIST
Gatalica, 1617., ulje na platnu Usporedba- Caravaggio, Gatalica, 1596.-96.PO POVRATKU U FRANCUSKU NAPUTA CARAVAGGIZAM I PRIKLANJA SE KLASICISTIKOJ STRUJI Ukraavanje Venere (Venerina toaleta), oko 1640.
Nicolas Poussin
(Les Andelys, Normandija, 1593./94. Rim 1665.),
Kefal i Aurora, oko 1630.
Germanikova smrt, 1627. 1628.
Otmica Sabinjanki, 1634.-35. Krajolik sa sv. Ivanom na Patmosu, 1640.RIMSKI IZVORi FRANCUSKE KLASICISTIKE STRUJE U BAROKU:
Raffaello Sanzio- Poar u etvrti Borgo, 1514.Annibale Carracci- Trijumf Bakha i Ariadne, 1597.-1602.
Claude Lorraine
(Chamagne kraj Nancya 1604./05. Rim 1682.)
CLAUDOVO SLIKARSTVO NA EUROPSKOJ SCENI JE JASNO. U VRIJEME KADA NIZOZEMSKI SLIKARI NA PRIRODU PRIMJENJUJU SVOJA NAELA REALIZMA, CLAUDE POKAZUJE KAKO METODE FRANCUSKOGA KLASICIZMA MOGU TAKOER BITI PRIMIJENJENE NA POETIKU NEIVE PRIRODE. KAO TO JE POUSSIN POSLJEDNJI RACIONALNI TUMA KRAJOLIKA, TAKO JE CLAUDE, KREUI IZ DRUGE TRADICIJE, DOAO DO NAJDALJE TOKE U PROUAVANJU
SVJETLA I ATMOSFERE KAO SREDSTAVA STVARANJA SLIKARSKOGA I IMAGINACIJSKOGA JEDINSTVA. Anthony Blunt, Art and Architecture in France 1500-1700. New Haven, London: Yale University Press, 1999. [1953.]
Zamiljeni pogled na Tivoli, 1642., ulje na bakrenoj ploi Pastirski krajolik, 1648., ulje na bakrenoj ploi Luki prizor s isplovljavanjem sv. Urule, 1641., ulje na platnuAPSOLUTIZAM
APSOLUTISTIKI DVOR KAO NAJMONIJI NARUITELJ ZAHTIJEVA PREOBLIKOVANJE SIMBOLA DRAVNE MOI. SUBORDINACIJA SREDNJEGA (GRA.ANSKOGA) STALEA, VEZANOST UZ KRALJEVSKI (U PRUSIJI I AUSTROUGARSKOJ MONARHIJI, CARSKI) DVOR, ALI MOGUNOST BOGAENJA TRGOVINOM, OMOGUILA JE I BROJNIM PRIPADNICIMA SREDNJEGA STALEA DA ISKAU SVOJE NARUITELJSKE ULOGE. OPASNOST KRALJEVSKOJ VLASTI JE VELIKO PLEMSTVO, OBAVEZANO NA POKORNOST.
Kardinal Richelieu ( 1642.), ministar Louisa XIII. ( 1643.) i kardinal Mazarin ( 1661.),
ministar Louisa XIV. politiki su protagonisti apsolutistike politike u umjetnosti (1630.-
1660.), a vrhunac ona dosie (1660. 1685.) s utjecajnim savjetnikom Louisa XIV., Jean- Baptiste Colbertom ( 1683.).Osnutak Akademija povezan je sa eljom da se utjee na intelektualni ivot, apsolutistika kontrola svih djelatnosti od ekonomske do kulturne:
-1635. Francuska akademija (knjievnost);
-1648. Kraljevska akademija slikarstva i skulpture (Acadmie royale de Peinture et de Sculpture), u svojem izvornom obliku nastala kako bi umjetnicima koji rade za kralja osigurala neovisnost od strukovnih udruga (cehova, gildi); reformirali su ju 1663. godine Le Brun i Colbert, pretvorivi ju u oruje dravnoga aparata;
-1666. Francuska akademija u Rimu pod vodstvom Charles Errarda za nauk mladim umjetnicima iz Pariza.
U Francuskoj je talijanski barok ohlanen dvorski propisanim le bon got (dobrim ukusom). Ukus dvora u Versaillesu postaje uzor dvorovima Europe.Louis Le Vau
(Pariz 1612. 1670.),
dvorac Vaux-le-Vicomte, 1657.-1661. Seine-et-Marne. Nutrinu ureuje Le Brun (Lebrun; Pariz 1619. 1690.). On koristi pozlaeni stucco i zidne slike, dekorativni aparat koji je nauio prouavajui sobe koje je u Palazzo Pitti u Firenzi radio Pietro da Cortona.
KORISTEI BAROKNI LEKSIK FRANCUSKI SU UMJETNICI UVIJEK SUZDRANIJI OD TALIJANSKIH (DEMARKACIJSKA LINIJA TJ. RAZGRANIENJE IZME.U STUCCO-FIGURA I ORNAMENTIKE U ODNOSU NA SLIKE JE JASNIJA. ILUZIONISTIKE VARKE I SKRAENJA KOJA SU TALIJANSKI UMJETNICI KORISTILI, FRANCUSKI IZBJEGAVAJU. TO JE BAROK UKROEN SJEVERNJAKIM UKUSOM. + Charles Le Brun Escalier des Ambassadeurs u dvorcu Versailles, zapoeto 1671.
USPON POSLANIKA PREMA KRALJU: UTJECAJ KAZALINE SCENOGRAFIJE NA DVORSKI CEREMONIJAL.Jules Hardouin-Mansart, Charles Le Brun, Antoine Coysevox Salon de la Guerre (1678.), Versailles.BERNINIJEV UTJECAJ NA FRANCUSKU SKULPTURUBERNINIJEVA RJEENJA POSJEDUJU CONCETTO (OSNOVNU ZAMISAO, TEZU), A OVDJE JE TO: PLEMENITOST, PONOS, HEROIZAM, VELIANSTVENOST. Modelletto za konjaniki spomenik Louisa XIV., 1669.-70., terracottaCOYSEVOX PREUZIMA BERNINIJEVO RJEENJE (CITATNA IMPOSTACIJA) I CONCETTO, PRILAGO.UJUI NOVOM ZADATKU: RELJEF, STUCCO, DIO DEKORACIJE REPREZENTATIVNOGA SALONA.Slinosti:
Bernini- Louis XIV., 1665., mramor. Versailles, Salon de DianeCoysevox- Charles Le Brun, 1676.Pierre Puget
(Marseille 1620. 1694.),
Milon Krotonski, 1671. 1682./83., Naruitelj: Louis XIV.; Versailles. UTJECAJ BAROKNOKLASICISTIKE STRUJE ALESSANDRA ALGARDIJA NA POPULARNOST RELJEFA U FRANCUSKOJ.Algardi- Susret pape Lea I.Velikoga i Atile, 1646.-53.,Vatikan, crkva sv. Petra.
Susret Aleksandra Velikoga i Diogenesa, 1692., mramorBORAVI U RIMU I FIRENZI 1638.-43., RIMU 1661.-62., U GENOVI 1662.-67.
Hyacinthe Rigaud
(Parpignan 1659. Pariz 1743.), Portret Louisa XIV., 1701., ulje na platnu, 279 x 190 cm. Pariz, Muse du Louvre.
Apsolutistiki vladar politika ikonografija portreta.
ROCOCO (rokoko)
etimologija: rocaille i barocco
rococo doba, ornament ili stil?LOUIS XV. (1710.-1774.) VLADA OD 1715. GODINE (NARUITELJICE: MME DE POMPADOUR; MME DU BARRY); DVOR SE VRAA IZ VERSAILLESA U PARIZ; UTJECAJ PASTORALNE POEZIJE; PROMJENA U ZNAAJU SVJETLOSTI KOJA POSTAJE DEKORATIVNA (UMJETNICI ODUSTAJU OD TENEBROZIZMA ILI OTRIH ODNOSA CHIARO-SCURO), TEME SU FRIVOLNE A NE UZVIENE; ROCOCO SE JAVLJA U SLIKARSTVU, KIPARSTVU, ARHITEKTURI I U UMJETNIKOM OBRTU (NAMJETAJ, SVJETILJKE I DR.).ROCAILLE ima oblik nepravilne koljke. Kao ornamentalni motiv javlja se najee na mjestima prijelaza. U arhitektonskoj dekoraciji ima ulogu ublaiti tektoninost i silovitost pokreta.GROTESKA (GROTTESCA) JE DEKORATIVNI MOTIV MIJEANIH FLOREALNIH, ANIMALNIH I LJUDSKIH FIGURA KOJI JE POSTAO POPULARAN NAKON TO SU GA UPOTRIJEBILI RAFAEL I NJEGOVI UENICI U DEKORACIJI LOGGETTE (1516.-7.) I LOGGIE (1518.-9.). RAIRIO SE EUROPOM ZAHVALJUJUI DIJASPORI RIMSKOGA STILA NAKON SACCO DI ROMA 1527. GODINE (ODLAZAK NA FRANCUSKI DVOR FRANOIS I.). MOTIV JE PODRIJETLOM IZ NERONOVE DOMUS AUREA.Primjeri:
Raffaello Sanzio (Urbino 1483. Rim 1520.), Loggetta kardinala Bibbiena, 1516.-17., fresko. Vatikan, Palazzi Pontifici.Jean Brain (Saint Mihiel, Meuse 1638.-1639. Pariz 1711.), Ornament groteske, bakrorez.
CHINOISERIE je ukras u kojemu su motivi kineskih ornamenata proizvoljno protumaeni (najee cvjetovi i zmajevi). Najljepi primjeri su u paviljonu Pagodenburg u sklopu dvorca i parka Nymphenburg, prozvanim bavarski Versailles.PANNEAUX DE BOISERIE- Drvo koje prekriva cijeli zid ornamentalnim ukrasima (trofejni, biljni).Primjer:
Nicolas Pineau (Pariz 1684. 1754.) soba iz Htel de Varengeville, Pariz, 1735.
Clodion
(Claude Michel; Nancy, 1738. Pariz 1814.)
Satir i bakantica, terracottaJean-Baptiste Pigalle
(Pariz 1714. 1785.) Grobni spomenik marala de Saxe, 1753.-1776PIGALLE JE OD 1736. DO 1739. BORAVIO U RIMU. GROBNI SPOMENIK PRIKAZUJE MARALA DE SAXE PRED PIRAMIDOM BESMRTNOSTI (VJENOSTI), KAKO SILAZI PREMA SARKOFAGU KOJI OTVARA PERSONIFIKACIJA SMRTI, DOK GA ALEGORIJSKA FIGURA FRANCUSKE POKUAVA ZAUSTAVITI. HERAKLO (HERKUL) S DRUGE STRANE SARKOFAGA PREDSTAVLJA FRANCUSKU VOJSKU, A LEOPARD, LAV I ORAO POVRH NJEGA OSVOJENE ZEMLJE: ENGLESKU, NIZOZEMSKU I SVETO RIMSKO CARSTVO.Antoine Watteau
(Valenciennes 1684. Pariz 1721.)VALENCIENNES JE SAMO EST GODINA PRIJE WATTEAUOVA ROENJA PREAO IZ VLASTI
PANJOLSKIH HABSBURGOVACA U VLAST FRANCUSKOGA KRALJA, PA JE WATTEAU OD
SUVREMENIKA TRETIRAN KAO FLAMANSKI SLIKAR. ODUEVLJAVAO SE RUBENSOM
(CIKLUS MARIE DE MEDICI U PALAI LUXEMBOURG). Polazak na otok Kiteru, 1717., ulje na platnu FTE GALANTE vs FTE CHAMPTRE. Gilles, 1718.-20.Franois Boucher
(Paris 1703. 1770.) Ukraavanje Venere (Venerina toaleta), 1751.
FRANOIS BOUCHER JE BIO OMILJENI SLIKAR FRANCUSKOGA DVORA, PA JE I OVU SLIKU NARUILA MADAME DE POMPADOUR KAO DIO DEKORACIJE ZA SVOJU TOALETNU SOBU (FRANC. CABINET DE TOILETTE) U DVORCU BELLEVUE (FRANC. CHTEAU DE BELLEVUE), JEDNU OD REZIDENCIJA KOJU JE DIJELILA S LOUISOM XV.. MITOLOKIM PRIZOROM DOMINIRA OSVJETLJENI AKT U KOJEMU JE BOUCHER VRHUNSKI MAJSTOR, A MOTIVI KOJI UPUUJU NA GENRE SLIKARSTVO SU ZAPRAVO SIMBOLIKI: BISERI ALUDIRAJU NA VENERINO ROENJE IZ MORSKE PJENE, GOLUBICE NA BOICU LJUBAVI, A CVIJEE NA ZATITNICU VRTOVA.Jean-Honor Fragonard
(Grasse 1732. Pariz 1806.) Kupaice, oko 1765. Ljuljaka, 1766.UENIK CHARDINA I BOUCHERA, 1752. DOBIO PRIX DE ROME I OD 1756.-1761. BORAVIO U ITALIJI Amor upozorava na utnju, prije 1757.,Djelo je naruila Mme de Pompadour, a bilo je izloeno na Salonu 1757. godine. Amor je resio vrtove Htel d'vreux, koja e kasnije postati palaa l'lyse, pariki stan markize. Ikonografija se odnosi na tiinu koju Kupid (Amor) zahtijeva dok odailje svoje strjelice.Jean-Baptiste-Simon Chardin (Pariz 1699. 1779.) Raa, 1728., ulje naplatnu, 114 x 146 cm. Pariz, Muse du Louvre.
GODINE 1728. OVOM SLIKOM I SLIKOM LE BUFFET PRIMLJEN JE U ACADMIE ROYALE DE PEINTURE ET DE SCULPTURE. Le Buffet, 1728. ulje na platnuMIJEANJE MRTVE PRIRODE S MOTIVIMA IZ REPERTOARA DRUGIH SLIKARSKIH VRSTA ILI U HIBRIDNOME SPOJU S DRUGIM SLIKARSKIM VRSTAMA PONAJVIE GENRE SLIKARSTVOM; KATKADA S PORTRETOM; RJEE S KRAJOLIKOM. Kuhinjska mrtva priroda, 1733.-34DJELOMINO FRAGMENTIRANIM KADROM CHARDIN DAJE DOJAM SLUAJNOSTI
ODABIRA I UVJERLJIVOSTI POGLEDA. OVA MRTVA PRIRODA NASTAJE U VRIJEME KADA SLIKAR POSTUPNO NAPUTA MRTVE PRIRODE I VIE SLIKA GENRE. Povratak s trnice, 1739.Marie-Louise-lisabeth Vige-Lebrun
(Pariz 1755. 1842.)SLIKARIINA SLAVA ZAPOINJE GODINE 1779., KADA JE POZVANA U VERSAILLES
KAKO BI NASLIKALA PORTRET KRALJICE MARIE-ANTOINETTE, NAKON EGA JE VIGE-LEBRUN PORTRETIRALA KRALJICU JO DVADESETAK PUTA U RAZLIITIM KOSTIMIMA I POZAMA. U GODINI KADA JE NASLIKAN REPRODUCIRANI PORTRET (1783.) VIGE-LEBRUN JE POSTALA LANICA KRALJEVSKE AKADEMIJE. GODINE 1789. NAPUSTILA JE FRANCUSKU I PUTOVALA DVANAEST GODINA (RIM, NAPULJ, BE, BERLIN, SANKT PETERBURG, MOSKVA). NAKRATKO SE VRAA U PARIZ (1801.) ALI GA NAPUTA I PRELAZI U LONDON (DVORSKI PORTRETI, PORTRET LORDA BYRONA), POTOM U VICARSKU (PORTRET MME DE STAL). OKO 1810. GODINE VRAA SE U PARIZ, NAPUTA SLIKARSTVO I SVOJU PERIPATETIKU SUDBINU OPISUJE U MEMOARIMA USPOMENE MOGA IVOTA (SOUVENIRS DE MA VIE; 1835.-37.). O POPULARNOSTI ME.U ARISTOKRATSKIM NARUITELJIMA SVJEDOI SAUVANI OPUS OD 877 SLIKA (622 PORTRETA I OKO 200 KRAJOLIKA). La Duchesse de Polignac,1783., ulje na platnu, 98,3 x 71 cm. Dvorac Waddesdon. Identitet portretirane: Yolande Martine Gabrielle de Polastron; Pariz 1749. Be 1793.), favoritkinja kraljice Marije Antoinette, nakon Revolucije omraeni je simbol beskrupulozne aristokracije staroga reima (franc. Ancien Rgime). Marija Antoinetta i njezina djeca, 1787.William Hogarth
(London, 1697. 1764.) Orgija i pijanka (prizor iz poune pripovijesti o ivotu razuzdanoga plemia i bogatoga nasljednika Toma Rakewella, nadahnute parabolom o razmetnome sinu), 1735. LIKOVNO TUMAEI LITERARNI PREDLOAK, HOGARTH POSIE ZA UZORIMA U NIZOZEMSKOM NISKOM GENRE SLIKARSTVU (CITAT IZ DJELA JANA STEENA), A KAO I NJEGOVI UZORI, PRIKAZ PIJANKE (ORGIJE) UJEDNO JE I MORALISTIKA POUKA: KRITIZIRA RAZUZDANOST, VULGARNOSTI, UNITAVANJE I RASIPANJE DOBARA.Thomas Gainsborough
(Sudbury 1727. London 1788.),
Brani portret Roberta Andrewsa i njegove ene, 1748.-49. Portret Mrs Sarah Siddons, 1785.SARAH SIDDONS (1755. 1831.) BILA JE BRITANSKA TRAGINA GLUMICA, NAJPOZNATIJA TRAGEDIENNE XVIII. STOLJEA.
Sir Joshua Reynolds
(Plympton Earl, 1723. London 1792.) Portret Mrs Sarah Siddons, 1783.-84.Louis Franois Roubiliac (Roubillac; Lyon 1705. London 1762.) MIJEANJE MITOLOKIH I GENRE ODABIRA U RJEENJU JAVNOGA SPOMENIKA.
Georg Friedrich Hndel, 1738., mramorJAVNI SPOMENIK IZVORNO JE NARUEN ZA VAUXHALL GARDENS U LONDONU. SKLADATELJ HNDEL (HALLE 1685. LONDON 1759.) U TUMAENJU ROUBILIACA SJEDI U POZI APOLONA SVIRAA, ALI MITOLOKO PODRIJETLO IMPOSTACIJE ZAKRIVA GENRE OPUTENOST U ODABIRU ODJEE, OSOBITO NONE KAPE. ONO UPUUJE NA SKLADATELJEVO NADAHNUE (NOU), A NJEGOVU GLAZBU ZAPISUJE PUTTO.Settecento (XVIII. stoljee)
u razliitim europskim kolama
ROCOCO KASNOBAROKNI MANIRIZAM
KASNOBAROKNI KLASICIZAMTENEBROZNI SLIKARI U VENECIJI; KASNI BAROKFederico Benkovi (? 1677. Gorica 1753.)
Abraham rtvuje Izaka, oko 1715., Zagreb, Strossmayerova galerija starih majstora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.Nicola Grassi
(Formeaso di Zuglio, Udine 1682. 1748.)
Sv. Josip s Isusom, 1729.
Sv. Agata,Sv. Lucija, Sv. Filip Neri, Sv. Bla iz ciklusa devet ovala, 1740te, ulje na platnu, 100 x 80 cm. Trogir, Zbirka Kairos, Benediktinski samostan sv. Nikole.
VENECIJANSKI POVJESNIAR UMJETNOSTI RODOLFO PALLUCCHINI NAZVAO JE TO SLIKARSTVO ROCOCO PATETICO.
ROCOCO JE PRISUTNIJI NA SJEVERNOME DIJELU APENINSKOGA POLUOTOKA, POGOTOVO KOD PRIPADNIKA VENECIJANSKE KOLE (TIEPOLO, GUARDI) I BLISKIH UMJETNIKA, POPUT GRASSIJA IZ FRIULIJA.Giovanni Battista Tiepolo
(Venecija 1696. Madrid 1770.)
Wrzburg, Carska dvorana Rezidencije Apolon predvodi Friedricha Barbarossu, 1751.-52., fresko, SLIKARSKA ILUZIJA PROTEE SE U STVARNI PROSTOR UZ POMO RELJEFNO OBLIKOVANE I OSLIKANE NOGE I PLATA. SLIKA PRELAZI OKVIR.
SNANO SNIENO OITE (POGLED): DAL SOTTO IN S Vjenanje cara Friedricha I. Barbarosse za Beatricu Burgundsku, 1751.-1752. HISTORIJSKI PRIZOR KOJI VELIA POVIJESNI DOGAAJ VELIKOGA NJEMAKOGA CARA I SVETOGA RIMSKOGA CARA: BISKUP GEBHARD VJENAO JE 1156. GODINE BARBAROSSU U WRZBURGU.VERONESEOVO NASLIJEE U TIEPOLOVU RJEENJU (UVJERLJIVOST ARHITEKTURE KAO SCENOGRAFIJE PRIZORA, MOTIV BALUSTRADE S PROMATRAIMA) Apolon i alegorija etiriju kontinenataALEGORIJE KONTINENATA
Corrado Molfetta Giaquinto
(Napulj 1703. 1766.)
Zagrljaj Pravde i Mira, 1753.-54., ulje na platnu, 216 x 325 cm. Madrid, Museo del Prado.LITERARNI PREDLOAK U PSALMUAntonio Canal zvan Canaletto
(Venecija 1697. 1768.) Ulazak lane Bucentoro na Molo (Riva degli Schiavoni), 1732., ulje na platnuCANALETTO TOPOGRAFSKI TONO OPISUJE VEDUTU VENECIJE, ALI ONO U EMU KORIGIRA STVARNOST JE ATMOSFERA, JER ON U VEDUTAMA HEROIZIRA VENECIJU I VELIA GRAD KOJI ULAZI U POSLJEDNJA DESETLJEA SVOJE TISULJETNE DRAVNOSTI, EKONOMSKI OSLABLJEN I ADMINISTRATIVNO SPUTAN I OKOTAO.Francesco Guardi
(Venecija 1712. 1793.)
Gondola, oko 1790., ulje na platnu
GUARDIJEVO TUMAENJE VENECIJE PREDSTAVLJA GA KAO NAJBOLJEGA VEDUTISTA: RAZVUENI I KRHKI OBRIS GRADA STIJENJEN JE IZMEU VELIKIH POVRINA MORA I NEBA, A GRADU SE S NAPOROM PRIBLIAVAJU GONDOLE, OD KOJIH NAJBLIA UVODI U PROSTOR I PREDSTAVLJA NAJVEU MASU, GOTOVO KONKURENTNU GRADU. ATMOSFERA JE OPISANA UGOENOM SKALOM U KOJOJ DOMINIRAJU TONOVI SIVOMODRE MORSKE POVRINE I NEBA, TO JE SUBJEKTIVNO VIENJE I RAZUMIJEVANJE GRADA A NE PREDSTAVLJA SE PUTEM TOPOGRAFSKE PRECIZNOSTI KAO OBJEKTIVNA ISTINA. INITIMISTIKA VEDUTA GRADA.
Johann Balthasar Neumann
(Cheb, eka 1687. Wrzburg 1753.)
kapela u Rezidenciji u Wrzburgu. Naruitelj: Princ-biskup grof Friedrich Karl von Schnborn ( 1746.); kapela posveena 1743. godine.Giovanni Battista Piranesi
(Mogliano kraj Venecije / Mestre 1720. Rim 1778.)
Pokretni most i okrugla kula (iz nza Tamnice, Le Carceri), objavljeno 1780tih, bakropis,
bakrorez i suha igla (drugo izdanje, etvrti volumen, stanje V./VI.). CAPRICCIO ZAMILJENI PRIZOR, PRIZOR IZ MATE (KRAJOLIK, VEDUTA, INTERIJER, PRIPOVJEDNI PRIZOR S LJUDSKIM FIGURAMA)Francisco Jos de Goya
(Fuendetodo 1746. Bordeaux 1828.) Los Caprichos Otila zauvijek, 1797.-98., bakropis i akvatinta San razuma proizvodi udovita, 1797.-98., bakropis i akvatinta Vojvotkinja od Albe ureuje kosu, 1796., kist, tu, papirSLIKARSKI CRTE (TONOVI, SJENA, MEKOA POTEZA KISTA). Autoportret u atelijeru (Autoportret za tafelajem), oko 1795., ulje na platnu Jo uim, 1824.-28., crna kreda na papiru
ROCOCO U SKULPTURI
Veit (Vid) Kniger
(Sexten, Sdtirol 1729. Graz 1792) Oltar sv. Kria (1760.), drvo, polikromirano i pozlaeno, aplikacije u drugim materijalima, Varadin, neko isusovaka crkva, sada katedrala Uznesenja Blaene Djevice Marije._____________________________________________________________________________________PONAVLJANJE- BAROK
CHIARO-SCURO KAO TEMELJNI ORGANIZATOR KOMPOZICIJE I TUMA PRIZORA
Michelangelo Merisi da Caravaggio
Poziv sv. Mateja, 1599.-1600., ulje na platnu IRENJE BAROKNOGA STILA U XVII. STOLJEU
RIM Napulj
nizozemske kole Utrecht utrechtski carravaggisti flamanske kole Antwerpen Rubens
pokrajina Lorraine Georges de la Tour (posredno)
Pariz Vouet, Poussin (klasina struja!)
London Gentileschi
NAPULJ panjolska (Sevilla) Madrid
FLANDRIJA London (Van Dyck)
Pariz (Rubens)
CARAVAGGIO NAJUTJECAJNIJI TALIJANSKI SLIKAR XVII. STOLJEA ( 1610.!) sve europske slikarske kole prole su fazu caravaggizma, izravno (boravkom umjetnika u Rimu ili Napulju) ili neizravno (recepcijom utjecaja putem djela umjetnika koji su boravili u Italiji)
Terbrugghen, Poziv sv. Mateja, 1621.
Velzquez, Vodonoa iz Seville, 1623.
Rubens, Polaganje u grob (prema Caravaggiu), 1611.-12.
Georges de la Tour, Djeak Isus u Josipovoj stolariji, 1645. RIM POETKOM XVII. ST. ISHODITE BAROKNOGA STILA; RANOBAROKNI NATURALIZAM (CARAVAGGIO) vs. RANOBAROKNI KLASICIZAM (CARRACCI)Rim, kapela Contarelli, crkva San Luigi dei Francesi prva znaajna Caravaggiova narudba u Rimu (1599.-1601.)
Annibale Carracci (Bologna 1560. Rim 1609.), Galerija palae Farnese u Rimu, fresko ciklus s temama iz Ovidijevih Metamorfoza, 1597. oko 1602. ZIDNO SLIKARSTVO U RIMU
A. Carracci (1599.-1602.) prizori rijeeni na nain tafelajnih slika sa slikanim okvirima (quadro riportato), bez prilagonavanja prizora poziciji promatraa; klasini uzori antika i visok renesansa (Rafael, Michelangelo) takav pristup primjenjuju i Carraccijevi uenici i sljedbenici (carraccisti) Guido Reni (1614.); Domenichino (1612.-15.)Annibale Carracci, fresko oslik galerije palae Farnese, 1599.-1602.Guido Reni, Zora (Aurora), fresko oslik Casina Rospigliosi, Rim, palaa Pallavicini, 1614.Domenichino, fresko oslik kapele Polet, Rim, S. Luigi dei Francesi, 1612.-15. ANTIKLASINA STRUJA U ZIDNOME SLIKARSTVU tenja ka ponitavanju granica izmeu slikanog i stvarnog prostora; prilagodba poziciji promatraa (snana skraenja, pogled odozdo, pokrenutost masa u visinu, quadratura)- GUERCINO (1621.-23.)
- PIETRO DA CORTONA (1633.-39.)Guercino, Zora (Aurora), Rim, Casino Ludovisi, 1621.-23.Pietro da Cortona, Trijumf Boanske providnosti, Rim, palaa Barberini, 1633.-39. ILUZIONISTIKO SLIKARSTVO U SLUBI TRIJUMFALNOGA KATOLIANSTVA
BACICCIO (1670-te) i ANDREA POZZO (1690-te)Baciccio, Trijumf Imena Isusova, 1678.-1679. [1672.- 1685.], Rim, Il Ges.
Andrea Pozzo, Slava isusovakoga reda, 1691.- 94., Rim, crkva sv. Ignacija.Andrea Pozzo (Trento, 1642. Be, 1706.), Perspectivae pictorum atque [et] architectorum (tal. Perspectiva de pittori ed architetti; hrv. Perspektiva za slikare i arhitekte); figura XCI., Iluzionirana kupola, I. svezak Traktata, 1693.
iluzionirana kupola u crkvi sv. Ignacija u Rimu, 1684.-85. UTJECAJ POZZOVIH RJEENJA POSREDSTVOM TRAKTATA PERSPECTIVAE PICTORUM ET ARCHITECTORUMQUADRATURA = SLIKANA ARHITEKTURAIvan Krstitelj Ranger (Ioannes Baptista Rang[g]er; Gtzens, Axams, Tirol, 1700. Lepoglava, 1753.), iluzionirana kupola u svetitu upne crkve u Olimju (Slovenija), 1739./40. SLIKARSKE VRSTEMRTVA PRIRODA
Cotn, Dunja, kupus, dinja i krastavac, 1600.KRAJOLIK
Van Goyen, Pogled na Pelkus-Poort, 1646.GENRE: VISOKI (GRAANSKI)Vermeer, ena s vagom, oko 1664.GENRE:NISKI (PUKI)
Jan Steen, Blagdan sv.Nikole, oko 1660.-65.PORTRETHals, Veseli pijanac, 1628.-30.GRUPNI PORTRET
Rembrandt, Nona straa, 1642.AUTOPORTRET
Rembrandt, Autoportret, 1658.SVETAKI PORTRETZurbaran, Sv. Serapion, 1628Frans Hals, Upraviteljice starakog doma, 1664.HISTORIJSKO-ALEGORIJSKI CIKLUSRubens, Iskrcavanje Marije de Medici uMarseillesu, 1623.-25.ALEGORIJA
Rubens, Vrt ljubavi, oko 1633. MIJEANJE SLIKARSKIH VRSTA GRUPNI PORTRET I GENRERembrandt, Anatomska lekcija dr. Tulpa, 1632.
ALEGORIJA I MRTVA PRIRODAJordaens, Alegorija plodnosti, oko 1623.
MRTVA PRIRODA I GENRESnyders, Mrtva priroda s ulovom, voem povrem na trnici, 1614.ALEGORIJA I GENREJan Brueghel Stariji i Rubens, Alegorija Snyders, Mrtva priroda s ulovom, voem i vida, oko 1617.-18. UMJETNICI U SLUBI VLADARAVELASQUEZ - PANJOLSKI KRALJ FILIP IV.Velzquez, Las Meninas ili Obitelj panjolskoga kralja Filipa IV., 1656.-57.VAN DYCK - ENGLESKI KRALJ CHARLES I.Van Dyck, Charles I. u lovu, 1635.VOUET - FRANCUSKI KRALJ LOUIS XIII.Vouet, Venerina toaleta, oko 1640.LE BRUN, GIRARDON, RIGAUD - FRANCUSKI KRALJ LOUIS XIV.Le Brun, Apoteoza Louisa XIV., 1677.Girardon, Apolon i nimfe, oko 1666.-73.Rigaud, Portret Louisa XIV., 1701. BAROKNA SKULPTURA RIM ISHODITE NOVOGA STILA; KONTINUIRANI UTJECAJ
RIMSKE SKULPTURE NA DRUGE EUROPSKE ZEMLJE TIJEKOM XVII. I XVIII. STOLJEAGIANLORENZO BERNINI
- najvaniji naruitelji:
kardinal Scipion Borghese (portretne biste; Eneja, Anhiz i Askanije; Pluton i Perzefona; Apolon i Dafne; David)
papa Urban VIII. Barberini (ureenje bazilike sv. Petra Baldahin, katedra sv. Petra, grobnica pape Urbana VIII., trg ispred bazilike, Sv. Longin)
kardinal Federico Cornaro
(Zanos sv. Tereze) BERNINI - ANTIKLASINA STRUJA / ALESSANDRO ALGARDI - KLASINA STRUJABernini, Grobnica pape Urbana VIII., 1627.-47. Algardi, Susret pape Lea I. Velikoga i Atile, 1646.-53.IRENJE UTJECAJA: GIANLORENZO BERNINI / ALESSANDRO ALGARDIBernini, Louis XIV., 1665. Coysevox, Charles Le Brun, 1676.Algardi, Susret pape Lea I. Velikoga i Atile, 1646.-53. Puget, Susret Aleksandra Velikoga i Diogenesa, 1692. SLIKARSTVO vs. SKULPTURA KLASINO I ANTIKLASINO U XVII. STOLJEU KLASINA STRUJA: ANTIKLASINA STRUJA:Carracci Caravaggio
Reni Orazio i Artemisia Gentileschi
Domenichino Ribera
Poussin Guercino
Vouet Pietro da Cortona
Baciccio XVIII. STOLJEEROCOCO ISHODITE U FRANCUSKOJ; SVJETOVNI STIL UMJETNOST DVOROVA I
ARISTOKRACIJE
DEKORATIVNI CIKLUSI ZA PRIVATNE REZIDENCIJE TIEPOLO (ZIDNO SLIKARSTVO WRZBURG, MADRID), BENKOVI (TAFELAJNO SLIKARSTVO POMMERSFELDEN, WRZBURG) KASNI BAROK KAO INTERNACIONALNI STIL
Fragonard, Ljuljaka, 1766.
Benkovi, Abraham rtvuje Izaka, oko 1715.Tiepolo, oslik stubita Rezidencije u Wrzburgu, 1752.-53.
PAGE 2