Najpoznatije kodifikacije trgovakog ugovornog prava

TRG(VAKO PRAVO

PITANJA I ODGOVORI( ( ( ( ( ((((((**RAZVITAK TRGOVAKOG PRAVA

Trgovako pravo danas vue svoje povijesne korijene iz opeg trgovakog prava koje se u nas poslije Drugog svjetskog rata razvijalo kao privredno pravo.

Pojedina izolirana pravila u trgovini zabiljeena su ve u najranijim kodifikacijama antikih drava kao sastavni dio opeg prava. No ni u rimskom se pravu nije razvilo posebno trgovako pravo. Tek u srednjem vijeku stvoreni su uvjeti za posebno pravo koje je reguliralo trgovinu.

1. to je kodifikacija?

Kodifikacija je sabiranje postojeih pravnih propisa u jedinstven zbornik. To je donoenje velikih zakona (kodeksa) kojima se ureuju odnosi u okviru neke oblasti ili grane pravnog sistema u cjelini.

2. Naini kodifikacije / Kodifikacija ugovornog prava u svjetskim razmjerima

Postoje dva naina kodifikacije trgovakog prava:

Monistiki sustav kad su graansko i trgovako pravo regulirani jednim propisom npr. na ZOO, vicarski Zakonik o obvezama (Obligationsrecht) iz 1911, talijanski Graanski zakonik (Codice Civile) iz 1942, ameriki Jednoobrazni trgovaki zakonik (Uniform commercial code) iz 1962.

Dualni sustav koji je stariji kad su graansko i trgovako pravo regulirani razliitim propisima npr. francuski trgovaki zakonik (Code commerce) iz 1807. kojemu su prethodila dva propisa Ordonance sur la marine i Ordonannce sur la comerce koji su doneseni potkraj 17. st. i njemaki trgovaki zakonik (Handelsgesetzbuch) iz 1897. kojemu su prethodila Allgemeine Deutches Wechsel Ordnung iz 1848. i Allgemeines deutches Handelsgesetzbuch iz 1861.

U Francuskoj je do kodifikacije dolo zbog elje vladara za suverenitetom na tom podruju, dok je u Njemakoj kodifikacija trgovakog prava bila pravni izraz borbe za politiko ujedinjenje Njemake.

U Engleskoj postoji samo parcijalna kodifikacija. Tu je najvaniji Zakon o prodaji robe (Sale of goods Act) iz 1893. Tamo postoji commercial law koja je takva grana prava koje se odnosi na prava i obveze koje nastaju pri isporuci robe i usluga na trgovaki nain. Njegovo podruje nije jasno definirano i nema dviju knjiga koje bi pod tim nazivom obradile istu materiju. No ima odreenih pitanja koja kod svih ulaze u predmet commercial law, a to su prodaja, vrijednosni papiri, otprema i prijevoz, isporuka, rizik, transportne klauzule, komercijalni krediti, bankarski ugovori, steaj, sukob zakona, odredbe o ortatvu.

Kodifikacijom se bave zakonodavna, ali i privatna tijela. Najpoznatije kodifikacije zakonodavnih tijela su graanski i trgovaki zakoni Njemake, Austrije i Francuske. Kao primjer znaajne privatne kodifikacije jeste Ujednaena pravila i obiaji za dokumentarne akreditive Meunarodne trgovake komore.

3. Najpoznatije kodifikacije trgovakog ugovornog prava

1. Code de Commerce, 1807., Francuska

2. Handelsgesetzbuch, 1897., Njemaka

3. Obligationenrecht, 1911., vicarska

4. Codice Civile, 1942., Italija

5. Sale of Goods Act, 1893., Velika Britanija

4. Dvije kodifikacije trgovakog ugovornog prava u Europi u 19. st.

francuski trgovaki zakonik 1807.

njemaki trgovaki zakonik 1897.

Razvitku trgovine pogodovalo je stvaranje jakih nacionalnih drava i elja vladara da cjelokupno dravno podruje i pravni sustav podvrgnu svom suverenitetu. Meu ostalim, slijede i prve kodifikacije trgovakog prava od kojih su mnoge s izmjenama i dopunama i danas temelji trgovakog prava odreenih zemalja. To su prije svega francuski trgovaki zakonik (Code de Commerce iz 1807.) i njemaki trgovaki zakonik (Handelsgesetzbuch iz 1897.).

5. Sustavi izrade trgovakih zakonika / Teorije kod izrade trgovakih zakonika

U izradi trgovakih zakonika tri su mogua sustava:

subjektivni (s obzirom na trgovce) po kojem pod propise trgovakog zakonika potpadaju samo profesionalci tj. osobe koje se bave trgovinom kao zanimanjem (trgovci) kad obavljaju svoju profesionalnu djelatnost

objektivni (s obzirom na predmet ugovora) u kojem se ne pita tko obavlja odreenu transakciju, nego to je predmet transakcije (nema trgovakog zakonika u sasvim objektivnom smislu) i

mjeoviti u kojem pod trgovaki zakonik potpada profesionalna trgovaka djelatnost trgovca, ali i djelatnost netrgovca koja ima trgovaki znaaj. U tom se sustavu razlikuju subjektivni i objektivni trgovaki poslovi.Kod nas u ZOO-u postoji mjeoviti sustav.

6. Dvojnost i jedinstvenost graanskog i trgovakog prava, monizam i dualizam / Monitet - dualitet

Drave europskog kontinentalnog pravnog kruga slijedile su veinom praksu francuskog ili njemakog zakonodavstva glede donoenja posebnih trgovakih zakonika, tj. prihvatile su dvojnost u kodifikaciji opih graanskih i posebnih trgovakih zakonika.

U novije se vrijeme u nekim zemljama naputa sustav dvojnosti u kodifikaciji graanskih i trgovakih zakonika. Tei se jedinstvenoj regulaciji graanskog i trgovakog prava jer danas vie nije potrebno produbljivati razlike ve treba teiti njihovu ujednaavanju (unifikaciji). Jedna od mjera pribliavanja jest i to da se vie ne donose posebno trgovaki, a posebno graanski zakonici, ve se materija trgovakog i graanskog prava obrauje u jedinstvenoj kodifikaciji. Ideja jedinstvene regulacije oivotvorena je u vicarskom Zakoniku o obvezama (Obligationenrecht, 1911.)

7. Povijest trgovakog prava u Hrvatskoj

8. Kodifikacija ugovornog prava unutar 134 godine 1875. godine je donesen Hrvatski trgovaki zakonik koji je donesen u Budimpeti, a primjenjivao se na podruju Hrvatske, Slavonije, Vojvodine i Meimurja. U Dalmaciji je vaio Austrijski trgovaki zakonik iz 1862. 1991. Hrvatska je stekla nezavisnost te preuzima ZOO iz 1978. te ga preureuje. Bilo je 11 promjena toga zakona, u jednoj od vanijih u zakon se uvodi ortakluk. Novi ZOO se donosi 2005 sa brojnim novelema, a imamo i novelu iz 2008.

9. Navedite naziv kodifikacijskog propisa za trgovake ugovore i trgovake subjekte i godinu njegova donoenja za podruje Hrvatske i Slavonije iz 19. st? Hrvatski trgovaki zakon iz l875.U Hrvatskoj se trgovako pravo razvijalo u sklopu Habsburke Monarhije tako je u Hrvatskoj, Slavoniji, Vojvodini i Meimurju vrijedio Hrvatski trgovaki zakon iz 1875. pod jakim utjecajem njemakog prava, na podruju Dalmacije je vrijedio austrijski trgovaki zakonik iz 1862., a u BIH Trgovaki zakon iz 1883. raen pod utjecajem njemakog prava odnosno Hrvatskog trgovakog zakona.

11. Dualitet u reguliranju graanskog i trgovakog prava na naim prostorima formalno prestaje - navedite kada i donoenjem kojeg akta! Zoo-om iz 1978.10. to je bilo od 1945. godine u Hrvatskoj?

Stvaranjem druge Jugoslavije (1945.-1991.) veina proizvodnih sredstava i sva bogatstva pretvorena su u dravno vlasnitvo, te je stvorena tzv. socijalistika drava. U najkraem je roku u najvanijim podrujima ivota donesen niz propisa (konfiskacija, sekvestracija, nacionalizacija, agrarna reforma i sl.) kojima se likvidirao sustav trinog gospodarstva i uveo unitarni sustav. Privatna je inicijativa bila sasvim potisnuta, a umjesto nje je stvoren "socijalistiki privredni sektor", koji se oitovao stvaranjem novih privrednih subjekata dravnih privrednih poduzea kao osnovnih i pretenih nositelja cjelokupnog gospodarskog ivota. Za gospodarstvo se uporno poeo koristiti termin privreda, privredni, privrednik, iako je to bitno sueni pojam gospodarstva. U pravnim odnosima poduzea nastupaju kao posebni subjekti prava, ali je njihova samostalnost odluivanja bila bitno ograniena pravima dravnih tijela. Drava je regulirala ukupno poslovanje dravnih poduzea.

Promjene koje su se dogodile od 1990. nuno nas upuuju na nov pristup materiji koja se prouava kao trgovako pravo.

Osim Ustava RH, za nae su trgovako pravo temeljna dva zakona: ZTD i ZOO.

ZOO utvruje jedinstvena pravila obveznog prava koja vrijede za sve. Pravila koja su vrijedila u prometu roba i usluga izmeu subjekata trgovakog prava pokazala su se svrsishodna tako da nema razloga da se ne prihvate kao opa pravila i za graane. Isto tako ZOO prihvaa neka pravila koja su se tradicionalno primjenjivala samo u odnosima izmeu graana, a koja odgovaraju i odnosima izmeu pravnih osoba. Iznimno se odreene norme ograniuju samo na odnose izmeu pravnih osoba ili samo na odnose izmeu graana, ali je to onda ZOO-om posebno naglaeno.

ZOO se dakle temelji na naelu jedinstva, a ne dvojnosti obveznopravnih odnosa, s odstupanjem od tog naela gdje priroda stvari to zahtijeva. No, unato jedinstvenom zakonskom reguliranju, nije se spojilo graansko i trgovako pravo, pogotovo ako imamo na umu da ZOO nije jedini izvor prava, pa se na pravne poslove u gospodarstvu primjenjuju i drugi izvori (poslovni obiaji, uzance itd.), koji se redovito ne primjenjuju u graanskopravnim odnosima. Izjednaavanjem obveznog prava ne dolazi do "fuzije" graanskog i trgovakog ugovornog prava, nego je modernizirano cjelokupno ugovorno pravo, provedena je tzv. komercijalizacija graanskog prava.

12. Pojam trgovakog ugovornog prava

Trgovako je pravo u suvremenom smislu takva grana prava koja se odnosi na prava i obveze proistekle iz isporuka robe i pruanja usluge, te pravne institute koji unapreuju i omoguuju odvijanje trgovakih poslova. Trgovako pravo je najue povezano s ustavnim, graanskim, radnim i gospodarskim (privrednim) pravom. Ustavno pravo je pravna grana koja obuhvaa pravne norme i institute koji ureuju temelje drutvenog i politikog ureenja zemlje, temeljne slobode i prava ovjeka, ustrojstvo dravne vlasti i lokalne uprave i samouprave. Kako se Ustavom utvruju i temeljna gospodarska prava, to je ustavno pravo i vaan izvor trgovakog prava.

13. Graansko pravo trgovako pravo

Graansko pravo je ope privatno pravo koje vrijedi za sve graane, a trgovako pravo je posebno privatno pravo koje vrijedi za trgovce za koje osim opih vrijede i posebne norme. Graansko pravo vrijedi za sve privatnopravne odnose ako nisu posebno ureeni posebnim privatnopravnim normama. Zbog toga npr. opi dio graanskog prava, kao uostalom i ostale njegove norme koje su primjenjive, vrijedi i za trgovako pravo, ako njime materija o kojoj je rije nije drukije ureena.

Dakle, iz graanskog prava se razvilo trgovako pravo, ali je trgovako specijalizirano pa ga graansko nadopunjuje. Graansko pravo-obvezno pravo predstavlja supsidijarni izvor trgovakog prava, a meusobno ine jedinstvenu cjelinu.

Razlika s gp-om ili je neki institut gp-a pretrpio modifikaciju u trgovakom pravu ili trgovako pravo poznaje specifine institute nepoznate gp-u.

Radno pravo je posebna grana prava koja se razvila iz graanskog prava i danas je, osim obveznopravnih odnosa, ureeno s pretenim institutima javnog prava. Predmet ureenja radnog prava su zasnivanje i prestanak radnog odnosa, zatita osoba u radnom odnosu, prava i obveze iz radnog odnosa itd. Prava koja zaposleni stjeu temeljem radnog odnosa, kao to su pravo suodluivanja u organima trgovakog drutva, prava na sudjelovanje u dividendi i sl., nisu predmet radnog nego trgovakog prava.

14. Upravno pravo trgovako pravo / Razlika trgovakog i upravnog prava / Slinosti trgovakog i upravnog prava

Naela upravnog prava suprotni su onima trgovakog prava. Dakle, umjesto ravnopravnosti i koordinacije meu stranama, u upravnom pravu vrijedi naelo subordinacije, umjesto naela prometnosti - naelo neprometnosti i delegacije nadlenosti, umjesto imovinske, preteito osobna sankcija.

U upravnom pravu prevladavaju kogentne norme, a u trgovakom dispozitivne, s napomenom da iznimaka ima na obje strane.

15. Odnos trgovakog i upravnog prava

propisi javnog tj. upravnog prava ograniavaju slobodu ugovaranja to proizlazi iz prinudnih propisa pravnog poretka (to znai da trgovci moraju uzimati u obzir propise javnog prava koji ograniavaju slobodu ugovaranja u pogledu predmeta, cijene, naina plaanja, kvalitete robe i sl.)

dravna kontrola odvija se u okviru upravnog prava

primjena opeg upravnog prava i posebnih propisa imaju utjecaja na trgovake ugovore (to znai poslovi trgovakog prava u opem interesu podlijeu utjecaju javnog prava putem zakona, podzakonskih akata)

Trgovako pravo sve vie mora u obzir uzimati propise javnog prava koji ograniavaju slobodu ugovaranja. Autonomija volje je ograniena, a ogranienja proizlaze iz prinudnih propisa, odnosno pravila javnog poretka. Karakteristika je suvremenog trgovakog prava meusobno proimanje s javnim pravom.

Zbog karaktera djelatnosti kojom se bave neki se ugovarai nalaze u poloaju da se drugi moraju obraati samo njima za zadovoljenje odreenih svojih potreba. To su npr. komunalne organizacije, zdravstvene organizacije, organizacije koje obavljaju javni prijevoz, koje se bave javnim uskladitenjem, trgovinom na malo, pruanjem potanskih usluga. Postoji poseban drutveni interes da se takve djelatnosti obavljaju pod odreenim uvjetima, napose u pogledu trajnosti pruanja usluga i jednakog tretiranja svih komitenata. Ova se svrha moe postii ograniavanjem slobode ugovaranja za organizacije koje djeluju na tom podruju, tj. uvoenjem obaveznog sklapanja ugovora sa svakim tko to trai pod uvjetima pod kojima se takvi ugovori sklapaju sa svim zainteresiranim osobama. Dakle, trgovac se mora ponaati kao javna sluba. Primjer: kada smo imali samo jednog tele-operatera on nije smio odbiti sklapanje ugovora zbog javnog interesa ak i ako je druga strana poznata po tome to ne podmiruje raune.

16. Odnos trgovakog i pomorskog prava

Izvori pomorskog, prometnog prava su uzance, trgovaki obiaji.

ZOO je lex generali i izvor za brojne vrste ugovora pomorskog prava kao npr. ugovor o osiguranju, ugovor o otpremi (pediciji), ugovor o uskladitenju.

U ZOO-u su ureeni teretni list, skladinica kao papiri potrebni za odreene vrste osiguranja robe u vezi uvoza i izvoza, spremanja robe u skladita, itd.

Incoterms sadre transportne klauzule.

17. Razlika izmeu trgovakog i pomorskog prava

Pomorsko pravo je specijalizirano podruje trgovakog prava.

Dakle, trgovako pravo je ope, a pomorsko je posebno pravo.

18. Odnos trgovakog i transportnog prava

Transportno pravo je lex specialis u odnosu na trgovako, pa ima prednost pred njim.

Zakon o obveznim odnosima regulira pitanje pojma osiguranja, osiguranog sluaja, iskljuenja nekih osiguranja, sklapanja ugovora o osiguranju, policu i druge isprave o osiguranju, sklapanje ugovora, obveze osiguranika, obveze osiguravatelja, trajanje osiguranja, osiguranje imovine, ogranienje osiguranih rizika, nadosiguranje i ugovor s vie osiguravatelja, podosiguranje, subrogaciju, osiguranje od odgovornosti. Isto tako Zakon o obveznim odnosima regulira i pitanja osiguranja osoba, iskljuenja od rizika, prava ugovaratelja osiguranja prije nastupa osiguranog sluaja, osiguranje ivota u korist tree osobe. Sve ove norme koristit e prometno pravo, bolje rei osiguranja koja se javljaju u prometu.

19. to je pravo transportnog osiguranja?

Prema Kometaru Zakona o obveznim odnosima pravo osiguranja je skup pravnih normi to se odnose na gospodarsku djelatnost. Pravo osiguranja u korpusu trgovakog prava ini relativno samostalnu cjelinu. Sastoji se od:

statusnog prava osiguranja (prava osiguravajuih drutava),

prava posredovanja i zastupanja u osiguranju (posredniko osigurateljevo pravo),

ugovornog (imovinskog) prava osiguranja.

Statusno pravo ureuje statusni poloaj, organizacijske oblike i uvjete za osnivanje drutva za osiguranje. Norme statusnog prava sadrane su u Zakonu o osiguranju.

Pravo posredovanja i zastupanja u osiguranju ureuje statusni poloaj posrednika (brokera) i zastupnika, uvjete za bavljenje tom djelatnou, pravni poloaj pri sklapanju ugovora o osiguranju i odgovornost posrednika i zastupnika. Posredovanje i zastupanje je ureeno Zakonom o posredovanju i zastupanju u osiguranju.

Ugovorno (imovinsko) pravo osiguranja ureuje obveznopravni odnos iz ugovora o osiguranju. To pravo nije jedinstveno kodificirano. Povijesno su se u osnovi formirale tri skupine pravnih normi koje u sustavu imovinkog prava ine posebne pravne cjeline sa specifinim pravnim obiljejima:

osiguranje imovine (osiguranje imovine u uem smislu i osiguranje od odgovornosti),

pomorsko osiguranje i osiguranje osoba (osiguranje ivota i osiguranje od nesretnoga sluaja).

Nuno je razgraniiti trgovako pravo od gospodarskog (privrednog ili ekonomskog) prava, barem iz dva razloga:

u nas se gotovo pola stoljea termin privredno pravo rabio za trgovako pravo te

u svijetu se zaista uz trgovako pravo razvilo gospodarsko pravo.

Osim toga, to se u odreenoj zemlji podrazumijeva pod privrednim (gospodarskim, ekonomskim) pravom, ovisi i o tome radi li se o zemlji s planskim gospodarenjem ili zemlji slobodnog trita:

U zemljama planskog gospodarenja u naelu se trgovako pravo ne poznaje u tom posebnom smislu, pa se problem gospodarskog prava kao odvojene grane od trgovakog prav i ne postavlja.

U trinom gospodarstvu koordinaciju i korekciju pojedinih gospodarskih planova obavljaju na tritu sami sudionici, a drava se ograniava na postavljanje pravnih okvira gospodarskog prometa kao i jamstva za pravnu sigurnost i pravnu zatitu ako se povrijedi subjektivno privatno pravo. Termin Economic Law kao samostalna pravna disciplina nastaje poslije Prvog svjetskog rata kada su drave zbog ratnih i poratnih potreba a zatim zbog oporavljanja narodnih gospodarstava donosile niz prisilnih propisa koji su poticali gospodarstvene odnose, ali i nadzor drave nad njima.

20. Navedite temeljne razlike izmeu trgovakog i privrednog (gospodarskog) prava / Privredno trgovako pravo

Temeljne razlike izmeu trgovakog i gospodarskog (privrednog) prava su:

trgovako pravo je odraz naela poduzetnike inicijative i autonomne slobode stranaka, a gospodarsko pravo je odraz dravne intervencije u gospodarstvu

trgovako pravo ureuje meusobne odnose osoba trgovakog prava, a gospodarsko pravo odnos subjekata prema dravi

trgovako pravo preteno je ureeno dispozitivnim normama, tj. subjekti svoje odnose ureuju slobodno, a gospodarsko je pravo ureeno preteno prisilnim propisima

trgovako pravo je tipino privatno pravo, a gospodarsko je pravo posebna integracijska disciplina javnog i privatnog prava putem kojega drava mora jamiti fer ponaanje na tritu

Na temelju navedenih razlika moemo definirati gospodarsko (privredno) pravo kao skup javnopravnih i privatnopravnih normi kojima drava, oblikujui gospodarski poredak, stvara uvjete za slobodnu utakmicu na tritu, dri ga pod nadzorom i odreuje odnose gospodarskih subjekata meusobno i svih prema dravi.

21. Pretpostavke suvremenog trgovakog prava

Pretpostavke suvremenog trgovakog prava:

1. poduzetnika i trina sloboda

2. pravo suzbijanja nedoputene utakmice

3. protutrustovsko (protukartelno) pravo

4. pravo zatite potroaa

22. Dva temeljna naela suvremenog trgovakog prava / Temelj suvremenog trgovakog prava (2)? / Dva temelja suvremenog trgovakog prava?

poduzetnika sloboda sloboda svakog ovjeka pojaviti se na tritu i baviti se djelatnostima koje donose dobitak. Njezini pravni oblici su trgovac pojedinac, ortatvo i drutvo.

trina sloboda trite je otvoreno za sve, kako za profesionalce tako i za neprofesionalce, fizike i pravne osobe, domae i strance.

Odraz tih sloboda je slobodna utakmica (konkurencija).

23. Koja su to odstupanja kod trgovakih ugovora? / Razlike trgovakih i ostalih ugovora / ZOO na specifian nain ureuje obvezne odnose izmeu trgovaca i izmeu ostalih sudionika. U emu je temeljna razlika?

razlikuju se od ostalih po krugu osoba koje ih sklapaju (trgovci meu sobom)

trgovaki ugovori su uvijek naplatni

dispozitivnost je vea od one u graanskom pravu zahvaljujui postojanju posebnih autonomnih izvora prava

kod njih se primjena trgovakih obiaja predmnijeva i oni se redovito primjenjuju, ako ih stranke ne ele primijeniti moraju ih izriito ili preutno iskljuiti, takoer trgovaki obiaji imaju prednost pred dispozitivnim propisima bez obzira to su suprotni odredbama ZOO-a; kod ostalih ugovora primjena obiaja mora se ugovoriti ili mora biti zakonom propisana

kod trgovakih ugovora se primjenjuje kriterij panje dobrog gospodarstvenika ili dobrog strunjaka, a za ostale ugovore dobrog domaina zbog tog veeg stupnja panje koji se zahtijeva kod trgovakih ugovora sud e rjee sniziti ugovornu kaznu kod trgovakih nego kod ostalih ugovora

kamate su vie u odnosima izmeu trgovaca i trgovaca i osoba javnog prava nego u odnosima izmeu ostalih subjekata kod trgovakih ugovora

rok ispunjenja novanih obveza kod trgovakih ugovora su dui

kod trgovake kupoprodaje postoji krai rok za isticanje materijalnih nedostataka i mogunost da cijena bude neodreena i neodrediva.

IZVORI TRGOVAKOG PRAVA

24. Dvije velike grupe izvora trgovakog prava / Dvije osnovne grupe izvora za trgovaki ugovorni pravni poredak?

heteronomni (zakonski) i

autonomni (ugovor, opi uvjeti poslovanja, praksa koju su stranke razvile izmeu sebe, trgovaki obiaji)

Ugovor je autonomni izvor prava, propisi su heteronomni izvor.

Graansko pravo ne poznaje autonomne izvore prava.

25. Granica kod autonomnog trgovakog prava Subjekti trgovakog prava stvaraju norme autonomnog trgovakog prava u granicama koje im zakonodavac stavlja na raspolaganje, a to znai da ne smiju biti suprotni Ustavu RH, prisilnim propisima i moralu drutva.

26. Izvori (vrela) trgovakog prava / Pravna vrela

Izvori prava, pa tako i trgovakog, su razliiti oblici u kojima se izraavaju pravna pravila. Trgovako se pravo sastoji od dijelova koji ureuju, po sadraju, razliite odnose, tj. statusne i ugovorne, pa njihovi izvori nisu i ne mogu biti uvijek istovrsni. Znaajke su statusnog dijela trgovakog prava da ono ureuje poloaj pravnih subjekata propisima koji dobrim dijelom imaju prisilno znaenje, dok se ugovorni dio trgovakog prava prije svega ureuje voljom i aktima samih subjekata trgovakog prava, dakle normama autonomnog prava, a kad se i ureuje propisima oni su preteno dispozitivnog karaktera.

Pod izvorima naeg trgovakog prava podrazumijevamo:

propisi

Ustav Pravilo najvee pravne snage.zakoni Jedan propis moe sadravati prisilne i dispozitivne odredbe (norme). Prisilne (kogentne) odredbe su one koje subjekti moraju bezuvjetno potovati, bez prava da u njima bilo to sami mijenjaju. Dispozitivne odredbe ovlauju subjekte da svoje odnose mogu i drugaije urediti od onog to odreuje propis, a dispozitivna se norma primjenjuje tek ako stranke nisu svojom voljom odredile drukije ili su to propustile odrediti. Dispozitivne norme postoje u onim granama prava za koje se smatra da e meusobne odnose najbolje urediti sami subjekti vlastitim dispozicijama, a to su prije svega graansko i trgovako pravo.

Podzakonski akti - Donose se radi provedbe zakona ili ureenja odnosa za koje nije potreban zakonski rang reguliranja (uredbe, naredbe, pravilnici, odluke)27. Razlika u strukturi novog i starog zakona i koji je glavni razlog donoenja novog ZOO?

Stari ZOO:

dio prvi: osnove obveznih odnosa (opi dio)

dio drugi: ugovori

Novi ZOO:

dio prvi opa pravila koja se primjenjuju na sve obveznopravne odnose

dio drugi ugovorni odnosi i izvanugovorni odnosi

dio trei prijelazne i zavrne odredbe

28. Nain donoenja novog ZOO-a / Donoenje novog ZOO-a / Nastanak hrvatskog Zakona o obveznim odnosima / Kako je tekla unifikacija ZOO-a u Hrvatskoj tj. na koji nain se mijenjao ZOO?

29. Usporedbe starog i novog ZOO

30. Novele ZOO-a iz 2005.

Zakon o obveznim odnosima donesen 1978., stupio je na snagu 1. 10. 1978, izmijenjen je 1985 i 1989., a u pravni sustav Republike Hrvatske preuzet 1991. Zakonom o preuzimanju Zakona o obveznim odnosima. Od njegova donoenja mijenjan je i dopunjavan vie puta (1991, 1994., 1996., 1999.). Te izmjene i dopune bile su veoma kratke, znaajnija je bila samo ona 1994. kada su unese odredbe o ortakluku (dananjem ortatvu). 1995. otpoeo je rad na njegovoj opsenijoj noveli koji je dovren na kraju 2004.

Novoureeni dijelovi materije ZOO: Novi su sljedei dijelovi i instituti: Glava II. SUDIONICI OBVEZNIH ODNOSA, namet, ugovor o darovanju, ugovor o posudbi, ugovor o najmu, ugovor o doivotnom uzdravanju i ugovor o dosmrtnom uzdravanju. U Glavi II. ureeni su pravna sposobnost, poslovna sposobnost i prava osobnosti naravnih (fizikih) i pravnih osoba. Ugovori o darovanju, najmu i posudbi ureeni su preteito po uzoru na austrijsko i njemako graansko pravo. Ugovor o doivotnom uzdravanju, premda po svojoj pravnoj naravi obveznopravni ugovor, bio je do sada ureen odredbama Zakona o nasljeivanju, pa je logino njegovo unoenje u matini zakon obveznog prava.

Vanije sadrajne i terminoloke novine:

Odredbom l. 12. s podnaslovom Primjena obiaja i prakse izmijenjena je dosadanja odredba l. 21. o Primjeni dobrih poslovnih obiaja. Umjesto pojma dobri poslovni obiaj uvedeni su pojmovi obiaj i trgovaki obiaj. Meu trgovcima primjenjuju se trgovaki obiaji iju primjenu su, u granicama doputene stranake autonomije, ugovorili, ali, to je posve novo, i praksu koju su meusobno razvili (odgovara l. 1103. Principles of European Contract law tzv. Landova naela). Praksa razvijena meu ugovornim stranama sastavni je dio ugovora i dopunjuje onaj dio njegovog sadraja koji su ugovorne strane izrijekom ugovorile. Trgovaki obiaji koje trgovci redovito primjenjuju na obvezne odnose, ne primjenjuju se jedino ako su njihovu primjenu izrijekom ili preutno iskljuili. Trgovaki obiaj i praksa su hijerarhijski iznad dispozitivnog propisa, jer se radi o predmnijevanoj volji ugovornih strana i o specijalnom pravilu nastalom u odreenoj struci u odnosu na opi dispozitivni propis. Iz vaeeg ZOO proizlazi da su ostali sudionici obveznopravnih odnosa duni uvijek pridravati se dobrih poslovnih obiaja. Primjena obiaja u tim odnosima sada je ograniena na sluajeve kada je njihova primjena ugovorena ili kada je zakonom propisana.

Odreen je pojam trgovakog ugovora kojim se zamjenjuje dosadanji pojam ugovor u privredi.

Stopa ugovornih kamata vee se uz stopu zateznih kamata, s tim da je za ugovore izmeu trgovaca i trgovca i osobe javnog prava predviena mogunost ugovaranja kamata po stopi koja je razliita od stope ugovornih kamata u odnosima izmeu ostalih subjekata. Sukladno Smjernici 2000/35/EZ, stopa zakonskih zateznih kamata vee se uz eskontnu stopu Hrvatske narodne banke i mijenja se sukladno promjeni te stope. Za odnose iz trgovakog ugovora i odnose trgovca i osobe javnog prava stopa zateznih kamata je jednaka eskontnoj stopi uveanoj za osam postotnih poena, a za odnose meu ostalima uveana za pet postotnih poena. Za razliku od dosadanjeg ureenja, predviena je mogunost ugovaranja drukije stope zakonskih zateznih kamata u odnosima trgovakih ugovora i odnosima izmeu trgovca i osobe javnog prava, ali s ogranienjima.

Pregovori (culpa in contrahendo). Predugovorna odgovornost utemeljena je na povredi naela savjesnosti i potenja, a sluajevi voenja pregovora bez namjere sklapanja ugovora i odustajanje od pregovora bez opravdanog razloga, navode se samo primjerice, kao mogui oblici povrede naela savjesnosti i potenja u pregovorima. Takvo rjeenje je inspirirano Landovim naelima europskog ugovornog prava.

Pobude za sklapanje ugovora osnova ugovorne obveze. ZOO nije preuzeo sporni pojam osnove ugovorne obveze iz starog ZOO, ostavivi samo odredbe o pobudama za sklapanje ugovora (sada l. 273.). Time je u biti dano za pravo onima u pravnoj teoriji koji su zastupali subjektivno shvaanje o osnovi tj. kao odluujuoj pobudi za sklapanje ugovora. Suglasno tome, kod nesporazuma kao mane volje, izostavljen je sluaj nesporazuma o osnovi.

Prijetnja i sila. U dosadanje odredbe o prijetnji uvrtena je i odredba o sklapanju ugovora uporabom sile, fizike sile (vis absoluta) i predviena nitetnost ugovora kao posljedica. Time su okonane dvojbe oko tumaenja posljedica sklapanja ugovora pod prijetnjom i silom.

Bitna zabluda. Dvije su promjene u vezi sa zabludom kao razlogom pobojnosti pravnog posla. Jedna se odnosi na dodavanje jo jednog sluaja bitnosti zablude, a to je zabluda u objektu ugovora (error in corpore). Druga se promjena sastoji u naputanju neskrivljenosti kao pretpostavke za pobijanje pravnog posla zbog zablude.

Nesporazum. Dvije su promjene: Jedna se sastoji u izostavljanju nesporazuma o osnovi kao razlogu nitetnosti pravnog posla. Druga se promjena odnosi na zamjenu nesporazuma o predmetu obveze s nesporazumom o bitnom sastojku ugovora, to je nesumnjivo ire od predmeta obveze.

Sklapanje ugovora elektronikim putem nije toliko novina u juridikom smislu, koliko u tehnikom smislu, jer i ugovor sklopljen elektronikim putem nastaje kad se ugovorne strane suglase o bitnim sastojcima ugovora.

Opi uvjeti ugovora. Odredbe dosadanjeg ZOO usklaene su sa Smjernicom Europske zajednice 93/13/EEZ od 5. travnja 1993. godine o nepotenim odredbama u potroakim ugovorima. Istina, navedena Smjernica provedena je u RH donoenjem Zakona o zatiti potroaa, no preuzimanjem u ZOO osigurava se zatita, ne samo potroaima, nego i ostalim sudionicima obveznopravnih odnosa (poglavito malim i srednjim poduzetnicima). Daljnja je promjena u odnosu na stare odredbe ZOO unoenje definicije pojma opih uvjeta ugovora. Znaajnija je, meutim, promjena u pravnim posljedicama za nepotene odredbe opih uvjeta ugovora. Prema starom ZOO bile su predviene dvije pravne posljedice nitetnost i pobojnost nepotene odredbe. Sadanja odredba odreuje nitetnost kao jedinstvenu sankciju za nepotenu odredbu opih uvjeta ugovora.

Uvjet. Izmijenjena je definicija uvjeta u smislu da je to budua i neizvjesna injenica o kojoj ovisi uinak ugovora, a ne nastanak ili prestanak ugovora, kako je to bilo predvieno u staromZOO.

Ovlatenja punomonika. Vie nije potrebno da punomonik ima posebno ovlatenje za sklapanje ugovora o izbranom sudu odnosno arbitrai.

Nitetnost. Dvije su znaajnije novine: Prva, promjena je naziva umjesto izriaja nitavost koristi se izriaj nitetnost. Druga promjena odnosi se na uinke nitetnosti. Prema starom ZOO, ako je ugovor nitav zbog toga to je po svojem sadraju ili cilju protivan Ustavu Republike Hrvatske i prisilnim propisima, sud moe odbiti u cjelini ili djelomino zahtjev nesavjesne strane za vraanjem onog to je drugoj strani dala, a moe odluiti da druga strana ono to je primila na osnovi zabranjenog ugovora preda opini na ijem podruju ona ima sjedite odnosno prebivalite. Novi ZOO naputa to rjeenje, jer ima izrazito penalni karakter, pa mu stoga nije mjesto u graanskom pravu.

Ugovorna odgovornost za neimovinsku tetu. Jedna od vanijih novina u hrvatskom obveznom pravu je uvoenje odgovornosti za neimovinsku tetu u sluaju povrede ugovorne obveze. Za razliku od lanka starog ZOO kojim je priznavana naknada samo imovinske tete, novim ZOO priznaje se oteenoj strani naknada kako imovinske, tako i neimovinske tete.

Via sila. Pojam vie sile izmijenjen je u smislu potpunije definicije. Odredbom starog ZOO-a, via sila definirana je kao okolnost koja se nije mogla sprijeiti, otkloniti ili izbjei. Odredbom novog ZOO ta je definicija usklaena s tradicionalnim shvaanjem tog pojma u kontinentalnoeuropskim pravnim porecima. Za kvalifikaciju dogaaja kao vie sile zahtijeva se da je vanjski, nepredvidiv, izvanredan, koji se nije mogao sprijeiti, otkloniti ili izbjei, te da je, kod ugovorne odgovornosti, nastupio poslije sklapanja ugovora.

Ugovorna kazna. Osim za sluaj neispunjenja i zakanjenja, mogunost njezina ugovaranja proirena je i na neuredno ispunjenje ugovorne obveze.

Izmjena ili raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti. Odredbe o izmjeni ili raskidu ugovora zbog promijenjenih okolnosti izmijenjene su radi pojednostavljivanja pretpostavaka za izmjenu ili raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti. Pritom su kljuni zahtjevi da je ispunjenje ugovorne obveze postalo pretjerano oteano ili da bi ugovaratelju nastao pretjerano veliki gubitak. U odnosu na rjeenje dosadanjeg ZOO, naputen je kriterij ostvarenja svrhe ugovora, a kriterij pravinosti nije predvien kao pretpostavka za raskid, ve samo kao kriterij za izmjenu ugovora.

Prekomjerno oteenje. Jedina izmjena u okviru ovoga instituta sastoji se u tome da je dosadanjim sluajevima, u kojima pravni subjekti nisu ovlateni zahtijevati ponitaj ugovora zbog prekomjernog oteenja, dodan trgovaki ugovor. Takvo rjeenje je imao i bivi hrvatski Trgovaki zakonik, a i inae je prihvaeno na podruju trgovakog prava. Trgovaka drutva su dovoljno struna, pa im ne treba omoguiti da zahtijevaju ponitaj ugovora zato to nisu znala ili morala znati za pravu vrijednost objekta inidbe.

Odgovornost za materijalne nedostatke. Odredbe koje ureuju odgovornost za materijalne nedostatke ispunjenja kod ugovora o kupoprodaji izmijenjene su u prvom redu radi usklaenja sa Smjernicom 1999/44/EZ. Time se navedena Smjernica, koja se odnosi na zatitu potroaa, protee i na ugovore koji nisu potroaki. Dodue, nije bilo mogue u nekim situacijama izbjei odvojeno ureivanje potroakih od trgovakih ugovora. Konkretne promjene nakon usklaivanja s navedenom Smjernicom oituju se u proirenju sluajeva u kojima postoje nedostaci, iskljuenju obveze pregleda stvari kad je kupac potroa, te produljenju rokova za ostvarivanje prava iz odgovornosti za materijalne nedostatke.

Jamstvo za ispravnost prodane stvari (garancija). Jamstvo za ispravnost prodane stvari ne ograniuje se, kao u dosadanjem ZOO, na tzv. tehniku robu, naprotiv mogue je za stvari bilo koje naravi i vrste. Odredbe o jamstvu za ispravnost prodane stvari dispozitivne su naravi, one daju mogunost, a ne nameu obvezu prodavatelju odnosno proizvoau. Smisao tih odredaba je u propisivanju pravnih uinaka izdavanja jamstvenog lista.

Prodaja s pridrajem prava vlasnitva. Za razliku od starog ZOO, pridrati se moe samo pravo vlasnitva, a ne i pravo raspolaganja, koje u naem pravu vie ne postoji. Osim toga, pridrati se moe pravo vlasnitva na svakoj stvari, a ne samo na pokretnini, kako je to bilo do sada.

Ugovor o ortatvu. Osim izmjene naziva ugovora, izvren je itav niz, u pravilu manjih, izmjena drugih odredaba. Tako su, dopunjena pravila o unoenju uloga u imovinu ortatva, razraena pravila o zajednikom poslovodstvu ortaka, ureeno pravo nadzora nad poslovanjem ortatva, redefinirana pravila o trabinama i dugovanjima ortatva, izmijenjena pravila o uinku istupa i iskljuenja iz ortatva, izostavljena predmnjeva nastavka ortatva, dopunjena pravila o nasljeivanju prava i obveza ortaka te pravila o redoslijedu namirenja.

Ugovor o prijevozu. Naziv tovarni list, zamijenjen je nazivom teretni list i uvedena obveza njegova sastavljanja. Najvei broj izmjena odnosi se na odgovornost prijevoznika za tetu. Meu njima najvanija je ona gdje je predviena subjektivna umjesto dosadanje objektivne odgovornosti prijevoznika za gubitak i oteenje poiljke. Isti sustav odgovornosti prihvaen je kod odgovornosti prijevoznika za zakanjenje. Kod odgovornosti za prijevoz putnika precizirano je da se odgovornost protee i na vrijeme ulaenja i izlaenja iz vozila. Za oteenje stvari koje putnik dri kod sebe uvedena je odgovornost na osnovi dokazane krivnje, pa prijevoznik odgovara samo ako mu putnik dokae krivnju.

Ugovor o ostavi. Izmijenjena su pravila o ugostiteljskoj ostavi dosadanjeg ZOO tako da se taksativno navode stvari za ije unitenje ili oteenje ugostitelj odgovara. Obveza ugostitelja da primi stvari na uvanje ograniena je samo na novac, dragocjenosti, vrijednosne papire i druge vrijedne stvari.

Ugovor o nalogu. Nije preuzeta odredba starog ZOO o pravu nalogodavca da zahtijeva snienje ugovorene naknade. Takvo rjeenje je omoguavalo nalogodavcu da svaku ugovorenu naknadu dovede u pitanje.

Ugovor o komisiji. Iz istih razloga kao kod ugovora o nalogu izostavljena je odredba starog ZOO o pravu komisionara na moderaciju ugovorene provizije.

Ugovor o trgovinskom zastupanju. Izmjene su proizile iz usklaivanja sa Smjernicom Vijea Europske zajednice 86/ /653/EEZ od 18. prosinca 1986. o koordinaciji prava drava lanica koje se odnosi na samostalne trgovake zastupnike. Promijenjena je definicija ugovora, redefinirane obveze zastupnika i obveze nalogodavca, poglavito u odnosu na iznos i nain obrauna provizije.

Ugovor o posredovanju. Radi potrebe jasnijeg razlikovanja ugovora o trgovinskom zastupanju od ugovora o posredovanju, izmijenjen je pojam ugovora o posredovanju. Dok bi se ugovorom o trgovinskom zastupanju zastupnik obvezivao pregovarati i sklapati poslove za nalogodavca, ugovorom o posredovanju posrednik bi se obvezivao samo dovoditi u vezu osobe koje bi s nalogodavcem pregovarale o sklapanju ugovora.

Ugovor o organiziranju putovanja. Usklaen s odredbama Smjernice Europske zajednice 90/314/EEZ od 13. lipnja 1990. godine o turistikim paket aranmanima. Izmjene se odnose na: pojam ugovora, oblik ugovora, obveze organizatora putovanja, kvantitativno ogranienje odtetne odgovornosti, osiguranje putnika, obveze putnika, zamjenu putnika, promjenu cijene, raskid ugovora.

Ugovor o osiguranju. Izmjene se odnose na: definiciju ugovora, sklapanje ugovora, definiciju osiguranog sluaja i rizika, obvezu osiguratelja na zatezne kamate i naknadu tete zbog kanjenja s isplatom osigurnine, steaj osiguranika, odreivanje korisnika osiguranja, trokove mjera poduzetih na zahtjev osiguratelja, ili u sporazumu s njim, radi zatite od neopravdanih i pretjeranih zahtjeva treih osoba.

Akreditivi Uvrtene su samo osnovne odredbe koje su okosnica instituta, usklaene s vaeim pravilima Meunarodne trgovinske komore u Parizu.

Pojam tete Kljuna je novina u definiciji pojma tete, tonije pojma neimovinske tete. Prihvaena je objektivna koncepcija pojma neimovinske tete prema kojoj je neimovinska teta povreda prava osobnosti.

Odgovornost za tete izazvane motornim vozilom u pogonu. Odredba l. 178. dosadanjeg ZOO razraena je u pet lanaka dana je definicija motornog vozila i kad se nalazi u pogonu, predviene su solidarna odgovornost suvlasnika i zajednikih vlasnika, odgovornost prema osobi koja se prevozi i odgovornost u sluaju neovlatenog koritenja vozila.

Odgovornost za neispravan proizvod. Ureena je materija odgovornosti proizvoaa za neispravan proizvod koja je u starom ZOO bila ureena pod nazivom Odgovornost proizvoaa stvari s nedostatkom. Promjene su rezultat potrebe usklaivanja s odredbama Smjernice Vijea Europske zajednice 85/374/EEZ od 25. lipnja 1985. o ujednaavanju prava drava lanica u pogledu odgovornosti za neispravne proizvode, izmijenjene i dopunjene Smjernicom 1999/34/EZ. Sukladno navedenoj Smjernici 85/374/EEZ, ureena su pitanja ogranienja ove vrste odgovornosti na odreene tete, zatim pojam proizvoda, kada je proizvod neispravan, tko je proizvoa, odnosno odgovorna osoba, odgovornost vie osoba za tetu od neispravnog proizvoda, razlozi osloboenja od odgovornosti, zabrana ugovornog iskljuenja ili ogranienja odgovornosti i rokovi za ostvarivanje prava na naknadu tete prouzroene neispravnou proizvoda.

Stjecanje bez osnove. Dvije su promjene: jedna se sastoji u dodavanju odluke suda ili druge nadlene vlasti kao osnove stjecanja, a druga u odreenju trenutka od kojega e se stjecatelj smatrati nepotenim u vezi s iznosom primljenim zbog ozljede tijela, naruenja zdravlja ili smrti.

Vrijednosni papiri. Jedina znaajnija izmjena odnosi se na pojam vrijednosnog papira, naime, vrijednosni papir moe postojati i kao elektroniki zapis.

31. Promjene iz 2008. / to se promijenilo 2008.?

Novela ZOO-a iz 2008 ima svega 33 lanka, a najvanije novine odnose se na:

definira se pojam osoba javnog prava

brie se stavak prema kojem se ne odgovara za neznatan materijalan nedostatak

definira se proizvoa u smislu odgovornosti za materijalne nedostatke i jamstva za ispravnost prodane stvari

mijenjaju se odredbe o jamstvu za ispravnost prodane stvari (garanciji): ZOO 2005 propisivao je "Kad je prodavatelj predao kupcu jamstveni (garancijski) list kojim proizvoa jami ispravnost stvari u tijeku odreenog vremena, raunajui od njezine predaje kupcu, kupac moe, ako stvar nije ispravna, zahtijevati kako od prodavatelja tako i od proizvoaa da stvar popravi u razumnom roku ili ako to ne uini da mu umjesto nje preda stvar koja je ispravna." Prema noveli 2008: "Ako proizvoa jami za ispravnost stvari u tijeku odreenog vremena, raunajui od njezine predaje kupcu, kupac moe, ako stvar nije ispravna, zahtijevati kako od prodavatelja tako i od proizvoaa, da stvar popravi u razumnom roku ili, ako to ne uini, da mu umjesto nje preda ispravnu stvar. Ako prodavatelj jami za ispravnost stvari u tijeku odreenog vremena, raunajui od njezine predaje kupcu, kupac moe, ako stvar nije ispravna, zahtijevati od prodavatelja da stvar popravi u razumnom roku ili, ako to ne uini, da mu umjesto nje preda ispravnu stvar." Umjesto rijei jamstveni list koristi se rije jamstvo.

mijenjanju se odredbe o ugovoru o graenju s odredbom klju u ruke u smislu da tim ugovorom mogu biti obuhvaeni i spolovi projektiranja

akreditiv novela ZOO iz 2008. brisala je veinu odredbi koje se odnose na dokumentarni akreditiv, ostaju svega dva lanka o akreditivima i to u izmjenjenom obliku

institut bankarsko jamstvo mijenja naziv u bankarska garancija na poziv, izmijenjen je sam pojam tog instituta te se definira pojam kontragarancije

32. Donoenje ZOO i razlozi

33. Kad je donesen ZOO?

34. Glavni razlog donoenja novog ZOO-a?

ZOO je prvi put donesen 1978. Novi ZOO je donesen 25. veljae 2005., a stupio je na snagu 1. sijenja 2006. Izmijenjen je 2008. Razlozi za donoenje novog ZOO (2005):

osuvremenjivanje zakona

usklaivanje s pravnom steevinom EU (ZOO-om su implementirane: Smjernica 1999/44/EZ o odreenim aspektima prodaje potroake robe i jamstvima, Smjernica 85/374/EEZ o odgovornosti za neispravne proizvode, Smjernica 90/314/EEZ o turistikim paket aranmanima, Smjernica 86/653/EEZ o samostalnim trgovakim zastupnicima, Smjernica 2000/35/EZ o sprjeavanju zakanjenja u plaanju kod trgovakih ugovora)

terminoloko usklaivanje sa standardom hrvatskoga pravnog nazivlja (nitavost nitetnost; materijalna/nematerijalna teta imovinska/neimovinska teta; dobar privrednik dobar gospodarstvenik; ugovor u privredi trgovaki ugovor; komision komisija; ortakluk ortatvo; licenca licencija; bankarska garancija bankarsko jamstvo)

35. ZOOarhitektonika

izmjena strukture (dio prvi opa pravila koja se primjenjuju na sve obveznopravne odnose; dio drugi ugovorni odnosi i izvanugovorni odnosi; dio trei prijelazne i zavrne odredbe)

renumeracija, kao posljedica izvrenih promjena

podzakonski akti

36. Autonomno trgovako pravo

autonomno trgovako pravo openito oznaava drutveni izvor prava koje stvaraju sami adresati, tj. oni kojima je namijenjeno (za razliku od dravnog tj. propisa koje donosi zakonodavac). Autonomno trgovako pravo su takve pravne norme koje stvaraju subjekti trgovakog prava samostalno, ali u okvirima koje im doputa zakonodavac. Kako su odredbe trgovakog prava preteno dispozitivnog karaktera, to su mogunosti subjekata u kreiranju autonomnog trgovakog prava velike. Ono se danas pojavljuje u obliku poslovnih (trgovakih) obiaja, uzanci, opih uvjeta poslovanja, klauzula (trgovakih termina) i sl.

37. Poslovni (trgovaki) obiaji / Obiaj pojam obiaja openito (ne meu trgovcima) / Trgovaki obiaji / Obiaji - kako su definirani kao izvor prava?

poslovni (trgovaki) obiaji Pod izrazom obiaji podrazumijevaju se naini postupanja za koje razumne osobe istog svojstva, kada se nau u istoj situaciji kao ugovorne stranke, redovito smatraju da se imaju primijeniti na sklapanje njihovih ugovora. Poslovni (trgovaki) obiaj je poslovna praksa koja je tako proirena da subjekti trgovakog prava redovito oekuju da e se prema toj praksi postupiti i pri sklapanju njihova meusobnog pravnog posla.

Trgovaki obiaj je pretpostavljena volja stranaka, ako se eli promijeniti mora se napraviti izrijekom. Primjenjuju se ako stranke drukije ne ugovore.

38. Primjeri za dispozitivne propise

Zakon o obveznim odnosima

Zakon o najmu stanova

Zakon o zakupu poslovnog prostora

39. Glavne promjene ZOO-a 1991/78 koje se odnose na primjenu obiaja i prakse, kako je danas redefiniran pojam obiaja kao izvora trgovakog prava, koji pojmovi se koriste, kad trgovaki obiaji obvezuju sudionike, kako je s primjenom prakse koju su trgovci meusobno razvili, kako je s primjenom obiaja izmeu ostalih sudionika obveznog odnosa?

Odredbom l. 12. s podnaslovom Primjena obiaja i prakse izmijenjena je dosadanja odredba l. 21. o Primjeni dobrih poslovnih obiaja. Umjesto pojma dobri poslovni obiaj uvedeni su pojmovi obiaj i trgovaki obiaj. Meu trgovcima primjenjuju se trgovaki obiaji iju primjenu su, u granicama doputene stranake autonomije, ugovorili, ali, to je posve novo, i praksu koju su meusobno razvili (odgovara l. 1103. Principles of European Contract law tzv. Landova naela). Praksa razvijena meu ugovornim stranama sastavni je dio ugovora i dopunjuje onaj dio njegovog sadraja koji su ugovorne strane izrijekom ugovorile. Trgovaki obiaji koje trgovci redovito primjenjuju na obvezne odnose, ne primjenjuju se jedino ako su njihovu primjenu izrijekom ili preutno iskljuili. Trgovaki obiaj i praksa su hijerarhijski iznad dispozitivnog propisa, jer se radi o predmnijevanoj volji ugovornih strana i o specijalnom pravilu nastalom u odreenoj struci u odnosu na opi dispozitivni propis. Iz vaeeg ZOO proizlazi da su ostali sudionici obveznopravnih odnosa duni uvijek pridravati se dobrih poslovnih obiaja. Primjena obiaja u tim odnosima sada je ograniena na sluajeve kada je njihova primjena ugovorena ili kada je zakonom propisana.

40. Odnos trgovakih obiaja i dispozitivnih propisa / Tko ima prednost trgovaki obiaji ili dispozitivni propisi sadrani u ZOO? Trgovaki obiaji.

41. Da li se trgovaki obiaji primjenjuju ako su suprotni dispozitivnim odredbama ZOO-a? / Primjena obiaja i prakse kod trgovaca / emu dajte prednost - TO ili dispozitivnom propisu i zato? / Trg. obiaj je suprotan dispozitivnom propisu (ZOO, 2005.). U hijerarhiji primjene propisa emu dajete prednost obiaju ili dispozitivnim zakonskim propisima iz ZOO (2005.). Zato?

Da, trgovaki obiaji i praksa koju su trgovci meusobno razvili, a za iju su primjenu ispunjene pretpostavke iz ZOO-a, primjenjuju se i ako su suprotni dispozitivnom propisu. Jer je takva praksa izraz suglasne i pretpostavljene volje ugovornih strana, sastavni je dio ugovora i blia je konkretnom ugovoru od opeg dispozitivnog propisa.

42. ZOO razlikuje trg. obicaje ciju su praksu stranke ugovorile, praksu koju su stranke razvile i trg. obicaje koje stranke redovito primjenjuju u istim takvim odnosima. Kada se primjenjuju posljednje navedeni trg. obicaji? Ako sudionici nisu izrijekom ili preutno iskljuili njihovu primjenu.

43. Trgovaki obiaji primjena / Primjena obiaja i prakse / Primjena prakse i trgovakih obiaja po novom ZOO / Kada se prema suvremenom pravu primjenjuju trgovaki obiaji? / Kada se primjenjuju trgovaki obiaji prema suvremenom pravu? / to je s poslovnim obiajima po novom ZOO-u? / Kada se trgovaki obiaji primjenjuju meu trgovcima, a kada meu ostalim sudionicima? / Kako se primjenjuju trgovaki obiaji kod sklapanja ugovora izmeu gradana, a kako kod trgovaca? / Kada se primjenjuju trgovaki obiaji koje trgovci redovito primjenjuju u istim takvim odnosima? Koja je to teorija primjene? / ZOO iz 2005. razlikuje primjenu trgovakih obiaja od primjene obiaja kod ostalih sudionika obveznopravnih odnosa. U emu je razlika?

44. Trgovaki obiaji kao lex contractus imaju prednost pred dispozitivnim odredbama zakona ak i kad zakon tako ne odreuje. T/N Obrazloite! To je netono jer moraju biti ispunjene pretpostavke iz ZOO-a da bi se mogli primijeniti i ako su suprotni dispozitivnom propisu.

Trgovaki obiaji se primjenjuju:

u obveznim odnosima meu trgovcima i to oni trgovaki obiaji iju su primjenu ugovorili i praksa koju su meusobno razvili kao i oni trgovaki obiaji koje trgovci redovito primjenjuju u istim takvim odnosima, ako sudionici u njima nisu izrijekom ili preutno iskljuili njihovu primjenu, a ako su ispunjene pretpostavke iz ZOO-a primjenjuju se i ako su suprotni dispozitivnom propisu

45. Pretpostavke za primjenu obiaja meu netrgovcima / Kako se primjenjuju trgovacki obicaji kod netrgovaca? / Pod kojim se pretpostavkama primjenjuju obiaji izmeu osoba koji nisu trgovci? / Kada se primjenjuju obiaji u ugovornim odnosima izmeu graana i graana i trgovaca?

u obveznim odnosima meu ostalim sudionicima kad je njihova primjena ugovorena ili zakonom propisana

46. Kad trgovaki obiaji obvezuju sudionike a kad ne?

Uvijek kad njihova primjena nije izriito ili preutno iskljuena (ugovorena primjena proizlazi iz zakona).

47. Meu kojim sudionicima je obvezna primjena trgovakih obiaja?

Meu trgovcima, a na ostale sudionike ako je zakonom propisana primjena trgovakih obiaja ili su je ugovorili.

48. Da li je mogua primjena trgovakih obiaja na izvanugovorne odnose? Primjer! / Da li je primjena trgovakih obiaja mogua i na druge obvezne odnose koji nisu ugovorni?

Zakon ne ograniava primjenu obiaja samo na odnose iz ugovora nego je protee na sve obvezne odnose, iako se trgovaki obiaji najee primjenjuju u odnosima nastalim na temelju ugovora. Ako npr. u nekoj grani poslovanja postoji trgovaki obiaj da se ugovori sklapaju samo u pisanom obliku, ne bi nastao ugovor pri ijem se sklapanju ne bi potovao taj oblik. Primjena trgovakog obiaja je mogua i na druge obvezne odnose koji se ne smatraju ugovornima kao npr. na odnose nastale stjecanjem bez osnove, poslovodstva bez naloga, javnog obeanja nagrade, vrijednosnih papira. Bitno je da su ispunjene pretpostavke koje se trae za nastanak obiaja i za njegovu primjenu.

49. Primjena trgovackih obicaja:

ispred dispozitivnih propisa

poslije dispozitivnih propisa

ako su izriito ugovoreni ili iskljueni

50. Koji je kriterij (koja teorija se primjenjuje) za primjenu trgovakih obiaja i prakse koju su trgovci razvili u meusobnom poslovanju? to to znai? Objektivna teorija

51. 2 teorije za primjenu trgovakih obiaja / Teorije o primjeni trg.obiaja meu trgovcima i netrgovcima? / Teorije trgovakih obiaja / Subjektivni i objektivni kriterij kod obiaja

subjektivna obiaj e se primijeniti ako postoji izriita ili preutna volja stranaka

objektivna poslovni obiaj e se primijeniti ako nije suprotan prinudnom pravu ili drukijem sporazumu stranaka.

52. Kako je primjena uzanci bila ureena prema starom ZOO-u?

Stari ZOO je izvrnuo kriterije primjene u prijelaznim i zavrnim odredbama u l.1108. starog ZOO-a stajalo je: "Ako stranke nisu nita ugovorile nee se primjenjivati ope ili posebne uzance nego dispozitivni priopisi ZOO-a." Meutim, to je bilo neprihvatljivo jer zakonodavac ne moe staviti izvan snage pravni izvor kojeg nije donio te autonomni izvori imaju prednost pred heteronomnima osim ako se ne radi o prisilnim propisima heteronomnog prava.

53. Primjeri uzanci

Primjeri domaih uzanci: Ope uzance za promet robom iz 1954. najvaniji su kodificirani trgovaki obiaji u nas koji su do donoenja ZOO-a bili jedini izvor trgovakog ugovornog prava (autonomni). Kodificirala ih je Glavna privredna arbitraa (YU). Osim opih uzanci postoje i posebne uzance (Hotelske uzance, Luke uzance, Posebne uzance o graenju iz 1977. taj je propis preuzet, Posebne uzance u trgovini na malo iz 1995., Posebne uzance u ugostiteljstvu iz 1995. objavljene u Narodnim novinama).

Primjer uzanci na meunarodnoj razini: Incoterm (donesen od strane MTK), Jednoobrazna pravila i obiaji za meunarodne dokumentarne akreditive.

54. Uzance

uzance Uzance su kodificirani poslovni obiaji, a kodifikaciju obavljaju i objavljuju ovlatena tijela kao to su trgovake komore, burze, poslovna udruenja i sl. U RH postoje dvije temeljne vrste uzanci:

55. a) Ope uzance na koga se odnose, to se njima ureuje, nabrojiti par / Primjeri za ope uzance

nekad kod nas su vaile Ope uzance za promet robom iz 1954., ali su one danas inkorporirane u ZOO

ope uzance za promet robom primjenjuju se u svim granama prometa, ograniene su na ono to je ope i zajedniko za sve sudionike prometa robom u gospodarstvu, a u njih su unesena i neka temeljna pravila obveznog prava. One se ne primjenjuju u pitanjima koja su ureena ZOO-om. Ope uzance utvruje Visoki trgovaki sud.

b) Posebne uzance primjenjuju se u pojedinoj trgovinskoj grani, takvi su poslovni obiaji koji se odnose na ue podruje gospodarskih djelatnosti ili na odreenu robu i sl. Posebne uzance u RH ovlatena je utvrivati Hrvatska gospodarska komora, a objavljuju se u Narodnim novinama. Tako su u nas poznate Posebne uzance u ugostiteljstvu i Posebne uzance u graevinarstvu. Pri utvrivanju uzanci se polazi od prakse, pa ovlateni organ ne moe proglasiti uzancom neto to nema podloge u poslovnoj praksi.

jedinstvene vrijede na cijelom dravnom podruju

potpune sadre i pravila obveznog prava te funkcioniraju kao jedinstven regulativ

Tek ako uzanci nema onda se primjenjuju trgovaki obiaji.

56. Uzance / Primjena uzanci da li ste gdje vidjeli tekst opih uzanci i ima li RH svoje uzance? / Uzance i u kojoj literaturi se to nalazi?

Uzance se i dalje primjenjuju u skladu sa lankom 12. ZOO-a o primjeni obiaja meu trgovcima (jer uzance nisu nita drugo nego kodificirani trgovaki obiaji). Meutim Ope uzance za promet robom danas nisu vie samostalan izvor prava jer su inkorporirane u ZOO. Sve vano iz tih uzanci je danas u ZOO-u (ponuda neovlatene osobe i sl. nekad nije bilo u zakonu nego u tim uzancama). Razlika novog i starog ZOO-a glede tog pitanja je u tome to novi ZOO govori o obiaju openito (to obuhvaa i uzance), a u starom su se poimence navodile uzance.

Razlikujemo ope (koje se odnose na sve struke i koje kodificira Visoki trgovaki sud) i posebne uzance (koje se odnose na pojedinane struke i koje u nas kodificira Hrvatska gospodarska komora). Sam tekst uzanci izgleda kao zakon, npr. Posebne uzance za ugostiteljstvo moe kupiti u RRIF izdanju, a i pronai u Narodnim novinama.

57. Da li se uzance primjenjuju kao pretpostavljena volja stranaka ili se moraju ugovoriti? Imaju li prednost pred dispozitivnim propisima?

Spadaju li ope uzance pod trgovaki obiaj iz lanka 12.?

Da, jer uzance=kodificirani trgovaki obiaji to znai prema l.12. ZOO-a da mogu derogirati dispozitivne odredbe ZOO-a jer praksa je izraz suglasne i pretpostavljenje volje ugovornih strana, sastavni je dio ugovora i blia je konkretnom ugovornom odnosu od opeg dispozitivnog propisa. Trgovaki obiaj i poslovna praksa u odnosu na dispozitivni propis su lex specialis.

Posebne uzance se u hijerarhiji pravnih izvora primjenjuju odmah iza ugovora to znai npr. da ako izmeu mene kao trgovca i nekog drugog trgovca doe do nekakvog pravnog problema pa traimo gdje emo nai pravila o tome kako taj problem rijeiti najprije emo gledat u ugovor (i u sve ono to u njega spada), a ako tamo nema nita o naem problemu trait emo u posebnim uzancama za nau struku.

58. Da li se uzance primjenjuju i kod stranaka koje NISU izrijekom ili preutno ugovorile njihovu primjenu? Kod trgovakih ugovora se primjenjuju ako ih ne iskljue, a kod drugih sudionika se primjenjuju samo ukoliko ih ugovore.

59. O primjeni uzanci danas! Da li se primjenjuju jo uvijek Ope uzance za promet robom? to je s posebnim uzancama?

Ope uzance se primjenjuju kada su stranke pristale na njihovu primjenu, a smatra se da su stranke pristale na njihovu primjenu u poslovima u kojima je, za sluaj spora, propisana ili ugovorena nadlenost trgovakog suda, ukoliko iz ugovora ne proizlazi da su stranke iskljuile njihovu primjenu te ako nije propisana zakonom primjena zakonskih odredbi.

Stranke mogu u cjelini iskljuiti primjenu opih uzanci ili samo nekih od njih, bilo izriito, bilo da su u ugovoru predvidjele neko drugaije rjeenje od onog sadranog u uzancama. Ako su stranke openito iskljuile primjenu uzanci, njihovi e se meusobni odnosi prosuivati po tekstu ugovora, ali ako ugovorom nisu nita predvidjele za sporni sluaj (a uzance su iskljuene), nema smetnji da se u nedostatku drugih regulativa u obzir ipak uzme pravilo izraeno u pojedinoj uzanci. Uzance se iskljuiti mogu u bilo kojem obliku (neformalnost).

Primjena Opih uzanci za promet robom je (osim pred trgovakim sudom) mogua i kod sudova ope nadlenosti kada su obje parnine stranke domae osobe:

kada ugovore primjenu Opih uzanci u cjelini ili djelomino

kada ne ugovore primjenu Opih uzanci, ali sud u nedostatku dispozitivnih propisa ustanovi da moe primjeniti pravilo formulirano u uzanci

kada se radi o odnosu izmeu trgovake organizacije i fizike osobe koja je nositelj trgovakih aktivnosti

U RH su Ope uzance jedinstvene i objavljuju se u NN, pa se smatraju notornima (ope poznatima).

U sporu s meunarodnim elementom koji rjeava domai trgovaki sud, uzance e se primjeniti:

ako je izmeu naeg i inozemnog ugovaraa postignuta suglasnost za primjenu uzanci u cjelini ili djelomino

u ostalim sluajevima kada trgovaki sud (kao domai sud) po naelima meunarodnog prava primjenjuje domae pravo, jer to ukljuuje i uzance, odnosno obiaje te zemlje

U sporu s meunarodnim elementom koji rjeava domaa arbitraa, uzance e se primjeniti:

ako su stranke postigle suglasnost za primjenu uzanci u cjelini ili djelomino

ako su se usuglasile na mjerodavnost prava RH

ako se po kolizijskim pravilima primjenjuje pravo RH (koje ukljuuje i uzance)

U sporovima pred inozemnim sudom ili inozemnom arbitraom, uzance e se primjeniti:

ako je meu strankama postignuta suglasnost za primjenu naih uzanci

ako su se stranke suglasile na mjerodavnost prava RH (koje ukljuuje i uzance)

Poslovni obiaj i trgovaki obiaj nije jedno te isto. Poslovni obiaj se nije do danas uspio definirati.

60. Oblici formularnih ogovora

opi uvjeti poslovanja

tipski (standardni) ugovori

adhezijski ugovori

klauzule termini

61. Primjeri formularnih ugovora

tipski (standardni) ugovori: ugovor o osiguranju, ugovor o kerditu, formularni ugovori koji se primjenjuju u trgovini svilom (Lyon, 1779), trgovini pamukom (bremen, 1872), trgovini itaricama (London, 1877)

adhezijski ugovori: vozna karta, tekui raun, kad se npr. ulanjuje u neku organizaciju tipa Svijet knjige, ima na poleini ugovora njihova pravila, i moe ih ili prihvatiti u cijelosti ili se ne ulaniti, nema pregovaranja

62. Formularno pravo / to se ubraja u formularno pravo? / Formalni ugovori / Koji su formularni ugovor?

formularno pravo je onaj dio autonomnog prava gdje se ugovori sklapaju prema unaprijed pripremljenim obrascima (formularima). Razvilo se u tenji da se pojednostavi poslovanje jer se pomou unaprijed pripremljenih formulara mogu izbjei dugi pregovori. Oblici u kojima se pojavljuje formularno pravo jesu: opi uvjeti poslovanja, tipski (standardni) ugovori, adhezijski ugovori (po pristupu) te razne klauzule (termini).

63. Koji su opi uvjeti ugovora (nabrojati ope uvjete ugovora)

Opi uvjeti ugovora u irem smislu obuhvaaju:

ou prodaje,

ou nabave,

ou vrenja usluga te

tipske i

adhezijske ugovore

64. Opi uvjeti poslovanja

Opi uvjeti poslovanja - Opi uvjeti poslovanja ine popis ugovornih klauzula kojima se ugovorne stranke mogu koristiti tako da sve te klauzule ili neke od njih ukljue u svoj ugovor, da se u svom ugovoru pozovu na njih ili samo na neke. Opi se uvjeti ne mogu neposredno primijeniti jer ne ine obrazac ugovora, nego formular ugovornih klauzula na koje se stranke mogu pozvati. Oni nisu rezultat ustaljene prakse nego ih donose poduzee, skupina poduzea ili meunarodna organizacija te kod donoenja nisu vezani obiajima. Primjena opih uvjeta poslovanja poiva na sporazumu ugovornih strana. Ope uvjete formulira neko poduzee samo, skupina poduzea ili sva poduzea nekog podruja ili zemlje ili ih formulira neka asocijacija gospodarstvenika ili netko trei. Osnovna razlika izmeu opih uvjeta poslovanja i uzanci (odnosno poslovnih obiaja) je u tome to se opi uvjeti donose slobodno, a uzance imaju podlogu u poslovnom obiaju.

65. Razlika opih uvjeta ugovora i opih uvjeta poslovanja

Profesor je navodno jednom rekao na predavanju slijedee:

Opi uvjeti poslovanja niz ugovornih klauzula po kojima neka poduzea posluju, uvjeti koji se odnose na poslovanje odreenog subjekta, tj. nain na koji odreeni subjekt posluje, ne moraju biti pretoeni u ope uvjete ugovora

Opi uvjeti ugovora poznati su na nain da koncesionar objavi ope uvjete ugovora na vidljiv nain ili da budu dostupni javnosti npr. u nekom glasilu (mogu biti i nametnuti) npr. kad se plaa parkiranje na onom plavom stroju su objavljeni opi uvjeti ugovora, znai ako hoe parkirati, a da ne plati kaznu mora platiti npr. 2 kn po satu (to je ujedno adhezijski ugovor).

Opi uvjeti poslovanja sadrze listu ugovornih klauzula koje stranke mogu unositi u ugovore ili se samo nanjih pozvati.

Opi uvjeti ugovora su sastavni (bitni) djelovi ugovora bez kojeg ugovor stranke nebi mogle sklopiti.

Opi uvjeti poslovanja koriste se samo za ugovore trgovakog prava, a opi uvjeti ug za sve ugovore.

Moje miljenje:

Opi uvjeti poslovanja predstavljaju popis ugovornih klauzula kojima se ugovorne stranke mogu koristiti tako da sve te klauzule ili neke od njih ukljue u svoj ugovor, da se u svom ugovoru pozovu na njih ili samo na neke. Opi se uvjeti ne mogu neposredno primijeniti jer ne ine obrazac ugovora, nego formular ugovornih klauzula na koje se stranke mogu pozvati.

Opi uvjeti ugovora jesu ugovorne odredbe, sastavljene za vei broj ugovora koje jedna ugovorna strana (sastavlja) prije ili u trenutku sklapanja ugovora predlae drugoj ugovornoj strani, to su sastavni (bitni) dijelovi ugovora bez kojih ugovorne stranke ne bi mogle sklopiti ugovor.

Dakle, opi uvjeti poslovanja su ugovorne klauzule koje nisu obvezatne, a opi uvjeti ugovora su ugovorne odredbe koje su obvezatne da bi do sklapanja ugovora uope dolo.

66. Tipski (standardni) ugovori

Tipski (standardni) ugovori su takvi ugovori u kojima jedna ugovorna strana predouje drugoj unaprijed pripremljeni nacrt ugovora kojima se redovito slui. Tipski ugovor je zapravo ponuda za sklapanje ugovora u kojoj ponuditelj naelno doputa odstupanje od predloenog formulara ugovora i spreman je pregovarati o uvjetima budueg ugovora. Od opih se uvjeta razlikuje po tome to se zbog svoje potpunosti mogu neposredno primijeniti. Primjer: ugovor o osiguranju visina osiguranja, nain otplate i sl., ugovor o kreditu itd.

67. Adhezijski ugovori

Adhezijski ugovori U adhezijskim ugovorima ponuditelj vee sklapanje ugovora uz prihvaanje svih uvjeta sadranih u formularu i ne pristaje ni na kakvu promjenu. Druga strana moe uvjete prihvatiti ili odbiti u cijelosti (take it or leave it). Tu nema elemenata pregovaranja, autonomija stranke koja pristupa ugovoru svedena je samo na prihvaanje ponude u cijelosti. Primjer: vozna karta, tekui raun itd.

68. Klauzule (termini)

Klauzule (termini) - Klauzule (termini) su odredbe ugovora koje su tipizirane i mogu se navoditi skraeno. Klauzule su obino saetak nekog podrobno formuliranog teksta. Izrauju ih pojedina udruenja trgovaca, meudravne agencije i sl. Meu najpoznatijima su transportne klauzule tzv. "Incoterms" izraene u sklopu Meunarodne trgovake komore u Parizu. Klauzule postaju sastavni dio ugovora tako to se stranke na njih dobrovoljno pozivaju, odnosno uvrtavaju ih u svoje ugovore. Kad se stranke pozivaju na odreene klauzule, klauzule imaju onaj smisao koji su im dali redaktori. Ako stranke ele nekoj klauzuli dati drukiji smisao, moraju to drukije znaenje posebno ugovoriti.

69. emu doprinose klauzuli i termini

Doprinose ujednaavanju prakse tj. jednakom tumaenju trgovakih termina to smanjuje mogunost sporova u pogledu njihove razliite primjene i tumaenja.

Redoslijed primjene izvora trgovakog prava na pravne poslove:

ugovor ako je u skladu s prisilnim propisima,

posebne uzance,

posebni dobri poslovni obiaji,

ope uzance,

opi dobri poslovni obiaji,

dispozitivni propisi trgovakog prava,

pravna pravila Hrvatskog trgovakog zakona iz 1875. (uvjetno),

dispozitivni propisi graanskog prava,

pravna pravila OGZ-a (uvjetno),

sudska praksa (neizravno),

pravna znanost (neizravno).

Hijerarhija po Jeliniu (predavanja 2010.):

ustavnopravne odredbe, prisilni propisi i pravila morala

ugovor

opi uvjeti ugovora

posebne uzance

ope uzance

opi trgovaki obiaji

dispozitivne odredbe

sudska praksa

pravna znanost

70. to je uope hijerarhija?

Hijerarhija je poredak po nekom kriteriju.

71. Ima li to ispred ugovora u hijerarhiji izvora trgovakog prava? Da, Ustav.

72. Tko u hijerarhiji ima prednost ugovor ili ZOO? Ugovor.73. Hijerarhija izvora trgovakog prava

Izvor: Profesor Jelini je rekao na predavanju 2008. ovakvu hijerarhiju:

Ugovor (ako je u skladu s prisilnim propisima, Ustavom RH i pravilima morala)

Trgovaki obiaji

Dispozitivni propisi

Sudska i arbitrana praksa

Nauavanja pisaca (pravna doktrina)

Izvor: Profesor Jelini rekao u kabinetu u prisustvu asistentice na upit jedne studentice:

Ustav

ugovor

trgovaki obiaji

uzance posebne

uzance ope

dispozitivni propisi

sudska i arbitrana praksa

pravna znanost ili doktrina (nauavanje pisaca)

Izvor: Moje miljenje:

ugovor (ako je u skladu s prisilnim propisima, Ustavom RH i pravilima morala, a u njega ulaze: opi uvjeti poslovanja, course of dealing, klauzule i termini i pravila zoo-a o tumaenju ugovora jer pomou njih saznajemo pravu volju stranaka, tj. svrhu i cilj koji su njime eljele postii)

posebne uzance

posebni obiaji

ope uzance

opi obiaji

dispozitivne propisi

sudska i arbitrana praksa

pravna znanost

74. Da li se uzance primjenjuju kao pretpostavljena volja stranaka ili se moraju ugovoriti? Imaju li prednost pred dispozitivnim propisima?

Uzance i trgovaki obiaji imaju prednost pred dispozitivnim propisima jer se primjenjuju kao pretpostavljena volja stranaka (lex contractus).Statut i drutveni ugovor

Statut i drutveni ugovor nisu opi izvori trgovakog prava kao to je npr. propis koji obvezuje sve sudionike pravnog prometa, ali on je za pojedine subjekte, kako za njihove unutranje odnose tako i odnose prema van, obvezatni akt koji je za njih u velikoj mjeri "izvor" prava, obveza i odgovornosti.

75. Koji propisi reguliraju opi dio trgovakog prava? ZOO

76. to je ZOO? ZOO je zakon kojim se ureuju osnove obveznih odnosa (opi dio) te ugovorni i izvanugovorni obvezni odnosi (posebni dio).OPI DIO OBVEZNOG PRAVA

UVOD

1. OBVEZNO PRAVO I OBVEZNI ODNOS

Obvezno pravo je skup pravnih pravila kojima se ureuju obvezni odnosi.

Obvezni odnosi su oni drutveni odnosi u koje pravni subjekti ulaze povodom inidaba.

No, obvezno pravo ne ureuje sve mogue obvezne odnose, ve samo one koji imaju gospodarsko-prometno znaenje. To znai da obvezno pravo ureuje samo one obvezne odnose koji nastaju meu ljudima u procesu razmjene dobara i usluga, jednom rijei, one drutvene odnose koji nastaju u oblasti prometa.

Obvezno pravo je najapstraktniji i najdinaminiji dio graanskog prava.

Razvitak obveznog prava povezan je s razvitkom robno-novanih odnosa.

Izvori naeg obveznog prava su:

Osnovni izvor naeg obveznog prava je Zakon o obveznim odnosima (2005.),

Zakon o zakupu i prodaji poslovnog prostora (1996., 2004.).

2. KARAKTERISTIKE OBVEZNOG PRAVA

inidba. Objekt obveznog odnosa jest inidba ili predmet obveze. inidba je svaka pozitivna ili negativna ljudska radnja koju je dunik na temelju obveznog odnosa duan ispuniti vjerovniku. Ona je po svojim unutarnjim osobinama takva da je i vjerovniku i duniku u golemoj veini sluajeva stalo do toga da se inidba to prije ispuni.Na primjer, ako je objekt inidbe stvar, tada je vjerovniku sigurno u interesu da mu dunik to prije preda tu stvar. Predajom stvari obvezni se odnos ugasio, a na njegovu se mjestu pojavljuje novi stvarnopravni odnos (vlasnitvo, zalono pravo itd.).inidba mora biti: ljudska radnja, imati imovinski karakter (imovina je jedinstvena i ima svoj karakter), objektivno mogua, pravno doputena (nije suprotna Ustavu, prisilnim propisima i moralu drutva), mora biti odreena ili bar odrediva. inidba se moe sastojati u: davanju stvari, injenju, proputanju, trpljenju.

Podjela stvari: u prometu, izvan prometa, ograniene u prometu

pokretne, nepokretne

zamjenjive, nezamjenjive

potrone, nepotrone

djeljive, nedjeljive

sadanje, budue.Relativnost prava. Obvezno pravo, razumije se, subjektivno obvezno pravo, po svojem je djelovanju relativno. Ono djeluje samo izmeu strana koje se nalaze u odreenom obveznopravnom odnosu.

Dispozitivnost. U obveznom je pravu najpotpunije dolo do izraaja naelo dispozitivnosti, to podrazumijeva da sudionici u prometu potpuno slobodno ureuju obvezne odnose.

Budui da se obvezno pravo temelji na naelu dispozitivnosti, na njega se ne moe primijeniti naelo zatvorenog broja obveznopravnih odnosa. Dosljedno tome, broj obveznopravnih odnosa nije ogranien ni po vrsti, ni po obliku. Istina, naelo neogranienosti broja i oblika obveznopravnih odnosa vrijedi samo za segment ugovornih, ali ne i izvanugovornih odnosa.

Osnova za nastanak obveznopravnog odnosa po pravilu ugovor.77. Poetna naela iz ZOO-a / Naela Sloboda ureenja obveznih odnosa, ravnopravnost sudionika u obveznom odnosu, naelo savjesnosti i potenja, dunost suradnje, zabrana zlouporabe prava, naelo jednake vrijednosti inidaba (naelo ekvivalentnosti), zabrana prouzroenja tete, dunost ispunjenja obveze, ponaanje s odgovarajuom panjom u ispunjavanju obaveza i ostvarivanju prava (panja dobrog domaina tj. Dobrog gospodarstvenika), dispozitivni karakter odredaba zakona, primjena obiaja i prakse, postupanje pravne osobe s internim aktima, zatita prava.78. Dva osnovna nacela kod trgovakog ugovornog pravaNaelo dispozitivnosti, naelo ravnopravnosti sudionika obveznih odnosa.79. Po kojem naelu ZOO odreuje trgovake ugovore?

Po naelu dipozitivnosti tj. autonomije stranake volje. Dakle vrijedi sloboda ureivanja obveznih odnosa sudionici u prometu slobodno ureuju obvezne odnose, a ne mogu ih ureivati suprotno Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima i moralu drutva.

80. to su dispozitivni propisi i kada se primjenjuju? U trgovackom ugovornom pravu dominiraju propisi dispozitivne naravi. Dispozitivnost je veca od one u gradanskom pravu zahvaljujuci postojanju posebnih autonomnih izvora prava.

81. Naelo dispozitivnosti / Znaenje dispozitivnog karaktera odredbi zakona l. 11. / Dispozitivnost odredaba zoo-a / to znai naelo iz cl.11. ZOO dispozitivni karakter odredbi ZOO?

82. Temeljno pravilo ugovornog prava je autonomija stranaka. to to znai te da li postoje bilo kakva pravna ogranienja autonomije stranaka? Ako postoje navedite o kojim ogranienjima je rije!

Naelo slobode ureivanja obveznih odnosa (naelo dispozitivnosti) Sudionici slobodno ureuju obvezne odnose, a ne mogu ih ureivati suprotno Ustavu RH, prisilnim propisima i moralu drutva. Sudionici mogu svoj obvezni odnos urediti drukije nego to je ovim Zakonom odreeno, ako iz pojedine odredbe ovoga Zakona ili iz njezina smisla ne proizlazi to drugo.

Naelo ravnopravnosti sudionika obveznih odnosa Sudionici u obveznom odnosu ravnopravni su.

84. U kojem se propisu nalazi naelo savjesnosti i potenja i da li je sadrajno detaljiziran? Nalazi se u ZOO i nije sadrzajno detaljiziran, ima svega jedan lanak.

85. Da li je naelo savjesnosti i potenja afirmativne prirode i zato? Afirmativne je prirode zato sto nije izrazeno u negativnom izricaju.

86. Koje pravne uinke ovo naelo proizvodi? Ono omoguuje moralizaciju i humanizaciju obveznih odnosa.

87. Koje su posljedice kad stranke ne postupe u skladu s ovim naelom? Ako stranke ne postupe u skladu s ovim naelom ide se na sud gdje sud usklauje zakon odnosno odredbe koje su stranke zlorabile i ono sto su stvarno htjele postii. Ukoliko ustanete tubom protiv stranke koja je u ugovornom odnosu postupala nesavjesno i nepoteno, vi morate predoiti sve injenice i dokaze koji jasno utvruju zlu namjeru suprotne stranke. Naime, parnini sud je prije imao obvezu potpuno i tono utvrditi sve injenice i provesti dokaze kako bi utvrdio tzv. materijalnu istinu, tj. odgovaraju li injenini navodi stranaka pravom stanju stvari. Zakon je izmijenjen i teret dokazivanja (ne samo glede injenine osnove, ve i u svezi s izvoenjem dokaza) je na tuitelju.

Naelo savjesnosti i potenja ZOO je ustanovio opu dunost sudionika u obveznim odnosima da se u zasnivanju obveznih odnosa kao i ostvarivanju prava i obveza iz tih odnosa pridravaju naela savjesnosti i potenja. Osim toga, to se naelo apostrofira i u odredbama pojedinih pravnih instituta, npr. kod uvjeta, ugovornog proirenja odgovornosti za tetu i dr. Pojmovno, naelo savjesnosti i potenja spada u tzv. pravne standarde, pojmove iji sadraj nije odreen, ve se ostavlja sudu da ga konkretizira u pojedinom sluaju. Po svom porijeklu, to je naelo u osnovi moralno pravilo o savjesnom i potenom, pa ono omoguuje moralizaciju i humanizaciju obveznih odnosa. Savjesnost i potenje u stvarnom pravu ima drugo znaenje.

Dunost suradnje Sudionici obveznih odnosa duni su suraivati radi potpunog i urednog ispunjenja obveza i ostvarivanja prava u tim odnosima.

Naelo zabrane zlouporabe prava Zabranjeno je vrenje prava iz obveznih odnosa suprotno svrsi zbog koje je ono zakonom ustanovljeno ili priznato.

88. Naelo jednake vrijednosti inidaba

Naelo jednake vrijednosti inidaba P ri sklapanju naplatnih pravnih poslova sudionici polaze od naela jednake vrijednosti uzajamnih inidaba. U ugovornim odnosima inidba i protuinidba trebaju biti u relativnoj ravnotei. Primjenjuje se kod prekomjernog oteenja, zelenakog ugovora, raskida i izmjene ugovora zbog promijenjenih okolnosti, klizne skale itd. Povreda naela ekvivalentnosti izaziva pravne posljedice samo ako je nejednakost vrijednosti prela zakonom odreenu granicu, tako npr. kod prekomjernog oteenja i zelenakog ugovora samo ako se radi o oitom nerazmjeru izmeu inidaba.

Naelo zabrane prouzroenja tete Svatko je duan uzdrati se od postupka kojima se moe drugome prouzroiti teta. U rimskom pravu izraeno je sintagmom neininem laedere. Poveemo li to naelo s pojmom tete, to znai da je svatko duan suzdrati se postupaka kojima se umanjuje imovina pojedinaca i drugih pravnih subjekata, spreava njihovo poveanje, nanosi drugome povreda prava osobnosti. Pravne posljedice povrede tog naela sastoje se, pod odreenim pretpostavkama, u zahtjevu da se izvor opasnosti tete ukloni i u odgovornosti za prouzroenu tetu.

Naelo dunosti ispunjenja obveze Sudionici obveznih odnosa duni su ispuniti svoje obveze i odgovaraju za njihovo ispunjenje. U ugovornim obveznim odnosima to je naelo izraeno poznatom maksimom pacta sarnt servanda (ugovore treba ispunjavati). U ispunjenju obveza mora se postupati s dunom panjom to ovisi o vrsti obveznih odnosa (panja dobrog gospodarstvenika, panja dobrog domaina, panja dobrog strunjaka obavljanje profesionalne djelatnosti). Izuzeci od primjene ovog naela odreeni su propisom, npr. via sila, izmjena ugovora zbog promijenjenih okolnosti.

5. SUSTAV OBVEZNOG PRAVA

Sustav obveznog prava dijeli se dalje na dva dijela: opi i posebni dio.

U posebnom dijelu postoje ugovorni i izvanugovorni obvezni odnosi.

Potrebu za opim dijelom izazvala je injenica da broj ugovornih odnosa nije odreen. Zato se u opi dio stavljaju sva ona naela i instituti koji su zajedniki svakom ugovornom, pa i izvanugovornom odnosu,

Naprotiv, u posebnom dijelu izuavaju se pojedini ugovori, odnosno pojedine u prometu ve tipizirane izvanugovorne obveze - stjecanje bez osnove, poslovodstvo bez naloga, javno obeanje nagrade i vrijednosni papiri.

89. Izvori nastanka obveze prema ZOO

Izvori obveza prema ZOO su:

ugovor,

uzrokovanje tete,

stjecanje bez osnove,

poslovodstvo bez naloga i

jednostrana izjava volje (javno obeanje nagrade i vrijednosni papiri).

Iz navedenih izvora nastaju obveze.

* POTREPTINE ZA SKLAPANJE VALJANOG UGOVORA

Za sklapanje valjanog ugovora potrebno je sljedee:

stranevolja

dopustiv i mogu predmet ugovorne obveze (inidbe)

osnova i

oblik (forma). (dopuna vetomic 13. strana, 75 4. strana)90. Pravna osnova

Pravna osnova

Za nastanak obveznopravnog odnosa potrebno je da se dogodi jedna ili vie injenica. injenice za koje pravo vee postanak, promjenu ili prestanak pravnog odnosa nazivamo pravnim injenicama. Ona pravna injenica koja je bitna za nastanak, promjenu ili prestanak subjektivnih prava i obveza zove se pravna osnova. Tako je u obveznom pravu pravna osnova za nastanak obveznopravnog odnosa po pravilu ugovor. Ugovor je ona bitna injenica za koju se vee postanak subjektivnih prava i obveza.

* SADRAJ PRAVNIH POSLOVA

Razlikuju se tri grupe sastojaka koji ulaze u sadraj pravnog posla.

91. Bitni elementi ugovora

a) Bitni sastojci pravnog posla (essentialia negotii)

Bitni ili esencijalni sastojci pravnog posla su oni sastojci koji su nuni za nastanak odreenog tipa pravnog posla.

Na primjer, bitni sastojci kupoprodaje su, s iznimkom trgovake kupoprodaje, predmet i cijena.

b) Prirodni sastojci pravnog posla (naturalia negotii)

To su oni sastojci koji se u pravnom poslu podrazumijevaju, jer proizlaze iz same prirode, odnosno pravne naravi odredenog pravnog posla (npr. kod kupoprodaje odgovornost za materijalne i pravne nedostatke stvari).

Dok bitni sastojci predstavljaju minimalan sadraj pravnog posla bez kojega pravnog posla uope nema, dotle prirodni sastojci predstavljaju proiren sadraj, preko onog bitnog i minimalnog. To znai da bez prirodnih sastojaka pravni posao moe nastati i postojati.

c) Nuzgredni sastojci pravnog posla (accidentalia negotii)

To su takvi sastojci koji vrijede samo ako ih strane ugovore. (dopuna, vetomic 21, 75- 21)Razlika izmedu nuzgrednih sastojaka, s jedne strane, te bitnih i prirodnih, s druge strane, sastoji se u ovome: pravni posao moe postojati bez nuzgrednih sastojaka, a bez bitnih ne moe. Meutim, znamo da pravni posao moe postojati i bez prirodnih sastojaka. Ali dok prirodni sastojci vrijede, onda kad strane nita ne ugovore, dotle nuzgredni sastojci vrijede samo onda kad ih strane ugovore, jer se nuzgredni sastojci nikad ne podrazumijevaju.

Meu tipine i najee nuzgredne sastojke spadaju uvjet, rok i nalog. O njima emo neto vie rei.

* VALJANOST I NEVALJANOST PRAVNIH POSLOVA

Prema ZOO zahtijevaju se za ugovore, to vrijedi openito za pravne poslove, sljedee pretpostavke valjanosti:

pravna i poslovna sposobnost subjekata,

valjano i suglasno oitovanje volje,

mogua, doputena, odredena ili odrediva inidba,

nedoputena pobuda,

ponekad odreeni oblik pravnog posla.

Ako se bilo koja od navedenih pretpostavaka ne ispuni ili se ispuni u sadrajno negativnom znaenju, pravni posao je nevaljan.

ZOO je prihvatio dvodiobu nevaljanih pravnih poslova; oni mogu biti ili nitetni ili pobojni. Bitna razlika izmedu nitetnosti i pobojnosti jest u tome to nitetnost djeluje ex tunc, a pobojnost ex nunc. Sama pak nitetnost javlja se u dva pojmovna oblika; to su: apsolutna nitetnost, kao jedan oblik i relativna nitetnost, kao drugi oblik.

ZOO takoer prihvaa ta dva oblika nevaljanosti. Meutim, treba paziti: ZOO pod nitetnou ugovora razumijeva apsolutnu nitetnost, a pod pobojnou tzv. relativnu nitetnost. Kategorija pobojnosti u smislu nevaljanosti posla ex nunc ne postoji prema ZOO.

A. NITETNOST

1. POJAM I KARAKTERISTIKE NITETNIH PRAVNIH POSLOVA

92. Nitetni ugovori

Nitetni su oni pravni poslovi koji ne proizvode pravne uinke koje bi, da su valjani, trebali proizvesti.

Ugovor je nitetan ako je protivan Ustavu RH, prisilnim propisima ili moralu drutva osim ako zakon ne propisuje u odreenom sluaju neto drugo.

Nazivaju se i apsolutno nitetnim pravnim poslovima. S njima se postupa kao da nisu sklopljeni, kao da pravno ne postoje.

Nitetnost nastupa ex lege, a sud na nju pazi po slubenoj dunosti (ex offo).

Nitetnost nastaje ex tunc, tj. od samog trenutka sklapanja posla.

Odluka suda kojom se proglaava nitetnost ima samo tzv. deklarativni znaaj jer pravni posao nije nitetan zato to ga je sud takvim proglasio, nego zato to postoji bitni nedostatak za sklapanje valjanog ugovora

Razlozi nitetnosti pravnih poslova!2. RAZLOZI NITETNOSTI

Kao razlozi nitetnosti javljaju se

poslovna nesposobnost strana,

nevaljanost i nesuglasnost oitovanja volje,

nemogunost, nedoputenost, neodredenost odnosno neodredivost inidbe,

nedoputenost pobuda za sklapanje pravnog posla, te

ponekad nedostatak potrebnog oblika.

Poslovna nesposobnost. Od fizikih osoba poslovno su nesposobne, prema propisima u Republici Hrvatskoj, maloljetne osobe (osim onih koje sklope brak ili postanu roditeljem) i punoljetne osobe koje su liene poslovne sposobnosti. Pravni poslovi koje bi sklopile te osobe bili bi nitetni.

Nevaljanost i nesuglasnost oitovanja volje. Nevaljano je svako oitovanje volje koje nije uinjeno slobodno i ozbiljno, zatim ako postoje drugi oblici nesuglasnosti izmedu volje i oitovanja te ako oitovanja ugovornih strana nisu medusobno suglasna.

Svi navedeni oblici nevaljanog oitovanja obuhvaeni su irim pojmom koji nazivamo manama volje.

Prema tome pod manama volje razumijevamo sluajeve nesklada izmedu volje i oitovanja.

Svi sluajevi nesklada izmedu volje i oitovanja mogu se podijeliti u dvije grupe - svjesni i nesvjesni.

Svjesni nesklad izmeu volje i oitovanja!

Svjesni nesklad izmedu volje i oitovanja postoji u onim sluajevima kad osoba namjerno oituje neto to uistinu nee. Osoba je potpuno svjesna da njezina volja nije u skladu s danim oitovanjem. Mane volje kod kojih se radi o svjesnom neskladu izmedu volje i oitovanja su

kolski primjer, ala, simulacija, prijetnja, sila i mentalna rezervacija.

Nesvjesni nesklad postoji u onim sluajevima kad osoba nesvjesno oituje ono to uistinu ne eli. Tipini sluajevi mana volje kod kojih je dolo do nesvjesnog nesklada izmedu volje i oitovanja su

zabluda, neznanje, nesporazum i prijevara.

Sve nabrojene mane volje, osim mentalne rezervacije, izazivaju rievaljanost pravnih poslova. Neke od njih izazivaju nitetnost, a neke pobojnost.

Mentalna rezervacija?

Mentalna rezervacija je svjestan nesklad izmedu volje i oitovanja kad jedna strana prigodom sklapanja pravnog posla svjesno oituje kao svoju volju neto to ona uistinu nee, a druga strana za to ne zna.

Budui da se tu radi o neskladu izmeu volje i oitovanja, postavlja se pitanje je li tu uope nastao pravni posao i moe li on proizvesti redovite pravne uinke. Pravni posao je nastao i izaziva svoje pravne uinke.

Kao primjer mentalne rezervacije moe nam posluiti draba. Nije rijedak sluaj da se na drabi pojave kupci koji stvarno ne ele kupiti stvar to se na drabi prodaje, ali sudjeluju u drabi samo zato da bi stalnim nadmetanjem povisili konanu cijenu. Takvi se drabovatelji prema vani pokazuju kao ozbiljni kupci. Uzmimo da se dogodi da jedan od takvih kupaca postane dostalac. On e morati platiti na drabi postignutu cijenu i ne moe se opravdati time da stvarno nije htio kupiti stvar koja se na drabi nudila. Mentalna se rezervacija (oitovanje s tajnim pridrajem) ne uvaava i nije razlog neveljanosti pravnog posla.

Mane volje koje uzrokuju nitetnost! Koje mane volje uzrokuju nitetnost? Koje mane volje imaju za posljedicu nitavost pravnog posla?

Nitetnost pravnih poslova uzrokuju sljedee mane volje:

aa) kolski primjer i ala. Oitovanja volje dana u svrhu kolskog primjera i u ali predstavljaju odstupanje od zahtjeva ozbiljnosti oitovanja. Rije je o oblicima tzv. svjesnog nesklada izmedu volje i oitovanja - kad netko svjesno oituje ono to ne eli. Tu spadaju i oitovanja dana u kazalinoj predstavi. Pravni se poslovi sklopljeni u tim situacijama smatraju nitetnim. lpak, posao sklopljen u ali moe biti valjan ako jedna od ugovornih strana opravdano shvati posao ozbiljnim. Primjer iz sudske prakse: A. je, da umiri svoje bolesno dijete, u ali dao nalog prijatelju B-u da za dijete kupi neku skupu igraku. A. je bio uvjeren da je njegov prijatelj to shvatio kao alu. Medutim, B. je nalog ozbiljno shvatio i kupio igraku. Na kraju je A. prema propisima o mandatu morao B-u nadoknaditi troak.

Simulacija! Simulacija kod pravnih poslova!

Simulacija i vrste!

bb) Simulacija. Pod simulacijom se razumijeva prividno sklapanje ugovora odnosno openito pravnih poslova.

Simulacija je takoer oblik svjesnog nesklada izmeu volje i oitovanja, jer strane ne ele pravni posao koji sklapaju. Simulacija se moe javiti kao apsolutna i relativna.

Razlika izmeu apsolutne i relativne simulacije!

Apsolutna simulacija se sastoji u sklapanju prividnog ili fiktivnog pravnog posla radi zaobilaenja propisa, prijevare treih osoba ili u kakvu drugu svrhu.

Na primjer, prividna prodaja stvari prijatelju ili bliskom srodniku radi prikrate vjerovnika. Prividni, odnosno fiktivni posao nema uinka medu ugovornim stranama.

Prema treim osobama, medutim, takav nitetni posao proizvodi pravne uinke pod uvjetom da je trea osoba bila savjesna, to znai da nije znala niti morala znati za fiktivnost posla. Svrha je takve odredbe da se zatiti povjerenje u promet.

Relativna je simulacija sklapanje prividnog pravnog posla da bi se njime prikrio neki drugi posao.

Na primjer, strane prividno sklope kupoprodajni ugovor samoda bi prikrile stvarno sklopljeni ugovor o darovanju i tako izbjegle primjeni nepovoljnijih propisa o porezu i sl. Kod relativne simulacije radi se o dva ugovora - jedan prividno sklopljen prema vani kojega strane ne ele i drugi prikriveni koji odgovara pravoj volji strana. Prividni posao se naziva simuliranim, a prikriveni disimuliranim poslom. Simulirani je posao nitetan, a disimulirani, s obzirom na to da ga strane doista ele, valjan.

Nesporazum!

cc) Nesporazum (dissensus). O nesporazumu se radi kad ugovorne strane vjeruju da su suglasne, a u stvari medu njima postoji nesuglasnost o pravnoj naravi ugovora koji sklapaju ili o kojem bitnom sastojku ugovora.

Smatra se da ugovor u sluaju nesporazuma nije ni nastao. Takav ugovor, koji se naziva i nepostojeim, ne proizvodi pravne uinke, pa u tome nema razlike u odnosu na nitetne ugovore.

Nesporazum o pravnoj naravi ugovora imamo kad na primjer A. izjavi da posuduje svoju knjigu B-u, a B, prima to oitovanje kao darovanje.

dd) Sila (vis absoluta). Fizika sila podrazumijeva izvravanje akata nasilja nad nekom osobom u trenutku oitovanja i radi iznudivanja oitovanja volje. Na primjer, netko primora drugoga da potpie ugovor nasilnim voenjem njegove ruke pri potpisivanju.

Ugovor sklopljen uporabom sile prema ugovornoj strani nitetan je.

c) Nemogunost, nedoputenost, neodredenost ili neodredivost inidbe. Kad je inidba nemogua, nedoputena, neodredena ili neodrediva, ugovor je nitetan.

Nemogunost inidbe!

aa) Nemogunost inidbe razlog je nevaljanosti pravnog posla, ako je inidba bila objektivno nemogua u vrijeme sklapanja posla.

Pod objektivnom nemogunou inidbe misli se na radnju koju nitko ne moe izvriti. Ako se ipak netko obvezao na takvu radnju, posao bi bio nitetan.

Subjektivna nemogunost inidbe u vrijeme sklapanja pravnog posla, meutim, ne izaziva njegovu nitetnost, nego samo odgovornost dunika za neispunjenje preuzete obveze. Subjektivno je nemogua inidba u stvari takva radnja koja se moe izvriti, ali je ne moe izvriti osoba koja se na to obvezala. Na primjer zidar se obvee izgraditi kuu s lukovima od klesanog kamena, pa mu to ne pode za rukom zbog nedovoljnog iskustva u zidanju kamenom.

bb) Nedoputenost inidbe postoji ako je ona protivna Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu drutva. Pravni je posao takva sadraja nitetan.

Koji poslovi uzrokuju nistetnost pravnih poslava? Zabranjeni, nemoralni i zelenaki.

U okviru ireg pojma nedoputenosti razlikuju se zabranjeni, nemoralni i zelenaki pravni poslovi.

Zabranjeni pravni poslovi Ovdje spadaju poslovi koji su protivni prisilnim propisima pravnog poretka. Dakle, ne samo onima sadranim u gradanskom pravu, nego i propisima upravnog, kaznenog i eventualno propisima drugih pravnih podruja. Nabrajanje razliitih propisa koji sadre zabrane sklapanja pravnih poslova uzelo bi dosta prostora. Pa primjera radi navodimo ugovore o nasljedstvu, ugovore o produljenju ili skraivanju roka zastare itd. Zabranjeni su pravni poslovi nitetni.