skripta za kps i

7/28/2019 Skripta Za Kps I

1/27

SKRIPTA

KOMPARATIVNI PORESKI SISTEMI


2/27

Amila,Merima,Selma,Aida,Admir,Aldin

1. RAZLIKE U SISTEMIMA OPOREZIVANJA SAVREMENIHDRAVA

OECD, EU (EEZ), imaju razliite porezne sisteme. Ove zemlje lanioce imaju relativnostabilne sisteme oporezivanja- sisteme koji nisu podloni estim promjenama. Ovo nije sluajsa dravama koje su izvan OECD-a pogotovo ako se radi o zemljama koje su u tranzicciji. Uzemljama u tranziciji dolo je do velikih promjena u poimanju uloge drave i trita jer se unjima uvodi trini nain privreivanja, pluralizam vlasnitva-privatizacija, deregulacija idebiroktatija, tako se mijenja i sistem oporezivanja-moemo rei da je to prelazni sistem.irolikost u porezivanju- poreznim sistemima meu savremenim dravama vea je nego to semisli, npr. sudjelovanje poreza u GDP, struktri poreznih prihoda, posredni i neposredni

porezi, visina poreskog optereenja po stanovniku, sudjelovanje poreznih prihoda ufinansiranju javnih prihoda. Te su razlike znaajne i tamo gdje se i neoekuju, npr. izmeufederativno ureenih ili unitarnih drava koje su lanice iste ekonomske asocijaceje.

Sudjelovanje poreza u GDP-u

Sudjelovanje prihoda ubranih oporezivanjem u GDP-u meu savremenim dravama je veliko.Znaajne razlike u sudjelovanju poreza u GDP-u se zapaaju meu zemljama lanicamaOECD-a koje nisu lanice EU, kao i meu zemljama lanicama EU. Na poveanosudjelovanje poreza u GDP-u odnosno na poveanje poreskog optereenja utiu mnogirazlozi. Kako su poreski prihodi samo druga strana finansijske aktivnosti drave-ona koja seodnosi na njezine rashode, razumljivo je da se poveanje izdataka drave nuno reflektira i na

javne prihode, pa tako i na poreze kao najznaajniji izvor dravnih prihoda. Na poveanjejavnih rashoda utie poveanje broja zadataka iz nadlenosti drave, kao i proirenje njezinihfunkcija. Brojni finansijski teoretiari Wagner, Popitz, Brecht i Wieseman nastojali su

ponuditi zadovoljavajui odgovor na pitanje zato se javni prihodi pa i time porezipoveavaju. Razlozi su: izdaci za socionalno osiguranje, vojni rashodi, rashodi dravneuprave i sudstva, komunalni razlozi pa i drugo.

Finansijska uloga pojedinih grupa poreza u poreskom sistemu

Usporeuju li se finansijska uloga pojedinih grupa poreza u poreznom sistemu zapaaju serazlike meu dravama, neovisno o tome da li su lanice EU, lanice OECD-a, lanice nekohdrugih (ekonomskih) asocijacija. Razlike u strukturi poreznih prihoda isto su toliko velike kaoto je to bio sluaj i s razlikama sudjelovanja u GDP-u. Ne postoje dvije drave, neovisno da

li se radi o federativno ureenim ili unitarnim dravama, prema broju stanovnika ili per capitadohotku slinim dravama, koje imaju istu ili priblinu strukturu poreznih prihoda.Govorei o finansijskoj ulozi pojedinih grupa poreza u poreznim sistemima savremenihdrava, treba spomenuti i postojanje ne tako malih razlika u finansijskoj ulozi neposrednih i

posrednih poreza u njihovim poreznim sistemima, kao i sudjelovanju ovih poreza u GDP-u.

Porezno optereenje po stanovniku

Porastom dohotka po stanovniku poveava se udio drave u GDP-znai granica poreznogoptereenja se poveava. istraivanja pokazala da postoji pozitivna korelacija izmeu

poveanja ekonomske snage graana i porasta poreskog optereenja. u draavama sa najniimdohotkom po stanovniku skroman je udio poreza u GDP.Do neke date visine dohodak po

2


3/27


stanovniku porezno optereenje se zaustavlja, a nakon toga dolazi do pada udjela poreza uGDP.

Raspodjela (pripadnost) poreznih prihoda

Sistemi oporezivanja savremenih zemalja meusobno se u manjoj ili veoj mjeri razlikuju nesamo u sudjelovanju poreza u GDP-u, mjestu pojedinih grupa poreza u poreznom sisitemu,

poreznom optereenju po stanovniku nego i prema nekom drugim kriterijima uporeivanja,npr prema kojoj teritorijalnoj jedinici ti prihodi pripadaju Federativno ureene zemlje. Veerazlike mogu se zapaziti pri analizi raspodjele poreznih prihoda kad se uporeuje struktura

poreznih prihoda federalnih jedinica i lokalnih tijela vlasti.

Uloga poreza u finansiranju javnih rashoda

Sredstva ubrana oporezivanjem najznaajniji su prihodi savremenih drava. Porezi ine 70%-

80% javnih prihoda.Ubiranje poreza nije samo sebi svrha, porezima se finansiraju javnepotrebe. Finansijska uloga poreza u finansiranju javnih rashoda se moe dobiti ako se ukupniporezni prihodi stave u odnos prema ukupnim javnim rashodima.

3


4/27


3. OSNOVE POREZNIH SISTEMA SAVREMENIH DRAVA

Preraspodjela velikog dijela drutvenog proizvoda instrumentima porezne politike usavremenim dravama, uvijek iznova aktualizira potrebu da se preispitaju postojea i utvrde

nova naela oporezivanja. Pri tome treba voditi rauna o mjestu i ulozi poreza u drutvu.Po prirodi stvari jedna porezna naela ne moraju nuno biti u skladu s drugima, kao posljedicainjenice s jedne strane da se (1) ona odnose na razliita podruja u kojima porezi djeluju, a sdruge strane (2) ni ciljevi oporezivanja nisu identini posmatraju li se sa stajalita pasivnog,odnosno aktivnog poreznog subjekta.

ADAM SMITH je svoja porezna naela formulirao prije vie od dva stoljea, gdje se zalagaoda se porezni sistem zasniva na ova etiri naela:

1. ravnomjernost stanovnici svake drave duni su sudjelovati u podmirivanju njenihrashoda razmjerno dohotku koji uivaju pod njenom zatitom

2. odreenost porezna obaveza mora biti tano utvrena, kako ne bi dolo dosamovolje nadlenih tijela. Potrebno je da se utvrdi vrijeme plaanja poreza, poreznioblik i ubiranje poreza, te visinu poreznog optereenja.

3. ugodnost ubiranje poreza treba biti to ugodnije za porezne obveznike4. jeftinoa trokovi utvrivanja poreza i njihova ubiranja moraju biti to nii

A.WAGNER je prikupio i temeljno obrazloio porezna naela za koja se zalagao. Svrstao ihje po odreenoj slinosti i meusobnoj povezanosti u etiri grupe:

1. finansijsko politika naela2. ekonomsko politika naela3. socijalno politika naela

4. porezno tehnika naelaJedan od najpoznatijih teoretiara dvadesetog stoljea FRITZ NEUMARK porezna je naelagrupisao na sledei nain:

1. porezno budetska naela2. etiko socijalnopolitika neela3. ekonomsko politika naela4. porezno tehnika i porezno pravna naela

Porezna naela iz razumljivih razloga nisu nepromjenjiva, ali neka od njih, tj.samo mali brojipak imaju apsolutnu vrijednost. To su npr. naelo pravednosti u oporezivanju i naeloodreenosti poreza. Naela trebaju biti u skladu sa sadanjim i nekim predvidivim buduim

potrebama.Osvrnuemo se na ona porezna naela na kojima su zasnovana savremena dostignua u teorijii praksi. U veini se savremenih drava postojei sistem oporezivanja odreenim promjenamau oporezivanju nastoji to vie pribliiti racionalnom poreznom sistemu koji u datim uslovimamoe biti ocijenjen idealnim poreznim sistemom.

3.1. Pravednost u oporezivanju

Porezna su naela bila predmetom potrebnog prilagoavanja. Samo je njih nekolicina prisutnojednako tako dugo kao to je prisutno i oporezivanje. Ono koje meu tim 'vjenim' poreznimnaelima ima sasvim istaknuto mjesto je naelo pravednosti. Naelo pravednosti u

oporezivanju se moe oznaiti prvim osnovnim naelom na kojem treba graditi poreznisistem. Zahtjev za pravednim oporezivanjem je visoko postuliran meu poreznim naelima

4


5/27


danas, kao to je bio i jue, kao to e to jednako tako biti i sutra. Realiziranjem zahtjeva zapravednou u oporezivanju obrazlae se kako poveanje tako i smanjenje poreznih stopa, aliisto tako i/ili uvoenje odnosno izostavljanje raznih poreznih osloboenja i olakica.Osnovno naelo na kojem se streba temeljiti sistem oporezivanja svake savremene drave je

pravednost.

Porezi se u porezni sistem uvode zato da bi se njihovom praktinom primjenom ostvarili nekiunaprijed predvieni ciljevi. Porezi e uz predvieni cilj tokom praktine primjene proizvesti idruge, usputne uinke. Poreznom obvezniku e plaanjem dunog iznosa poreza ostatiekonomska (kupovna) snaga manja nego to je bila prije oporezivanja. Plaanje poreza za

poreznog obveznika uvijek predstavlja odreeni teret.Zahtjev za pravednou u oporezivanju star je koliko i oporezivanje. Odgovor o tome ta je

pravedno openito, pa tako i u oporezivanju, ovisi o nizu faktora: drutveno ekonomskom ipolitikom ureenju, stepenu ekonomskog razvoja, kulturi, religiji itd. Povijest pokazuje daono to je pravedno za jednog nije nuno pravedno i za drugog.Danas su u svim savremenim poreznim sistemima prisutni napori i nastojanja da se postigne

pravedno oporezivanje. Oporezivanje e biti pravedno ako zadovolji oposti u oporezivanju i

zahtjevu za ravnomjernou u rasporedu poreznog tereta.Naela kojima se nastoji uvesti i primjeniti pravedno oporezivanje jesu:1) naelo ope porezne obaveze2) naelo ravnomjernosti u oporezivanju

Naelo ope porezne obaveze

Kad je plaanje poreza opa obaveza svih stanovnika neke zemlje, govorimo o opoj poreznojobavezi. Postoje skupine stanovnika neke drave koji zbog male ekonomske snage (slabogimovinskog stanja) ne mogu platiti porez, odnosno kojima bi plaanje poreza ugroziloegzistenciju. Stoga sva savremena porezna zakonodavstva predviaju oslobaanje ili olakicekod plaanja poreza za one kategorije graana koji toj obavezi, bez tete za svoju egzistencijui egzistenciju lanova porodice, ne bi mogli odgovoriti. Taj iznos koji je osloboen odoporezivanja zove se egzistencijski minimum.Egzistencijski minimum je onaj iznos dohotka ili vrijednosti imovine za koji se smatra da jesvakom lanu zajednice potreban za podmirenje odreenog broja osnovnih potreba.Egzistencijski minimum se izuzima od oporezivanja upravo iz socijalno politikih razloga.On je ugraen u moderne porezne sisteme kao bitan preduvjet za pravedno oporezivanje.Iznos egzistencijskog minimuma se utvruje u zavisnosti o ekonomskom, kulturnom,socijalnom i drugom razvoju zajednice. On se jo naziva i ''neoporezivi dio''.

Naelo ravnomjernosti

Naelo ravnomjernosti u noenju poreznog tereta drugi je dio pojma pravednosti uoporezivanju. Sam zahtjev za ravnomjernou u noenju poreznog tereta treba tumaiti takoda svako svaki porezni obveznik mora nositi odreeni dio poreza i time pridonositi

podmirenju drutvenih potreba. Upravo u odgovoru na pitanje koliki taj dio treba biti lei bitravnomjernosti u oporezivanju. Finansijska je teorija saglasna da se o ravnomjernosti unoenju poreznog tereta moe govoriti kada se oporezivanje obavlja prema ekonomskoj snazi.Drugim rijeima, kad porezni sistem predvidi oporezivanje prema kojem e svaki porezniobveznik odvajati na ime oporezivanja odreeni dio koji e ovisiti o veliini njegove

ekonomske snage, moe se govoriti o oporezivanju provedenom prema ekonomskoj snazi.

5


6/27


Stav moderne finansijske teorije jeste u tome da se naelo ravnomjernosti moe realizovatisamo primjenom progresivnih poreznih stopa. Nije dovoljno samo da se pri oporezivanju

primjenjuje progresivna porezna stopa, nego je vrlo vana i visina primjenjenih poreznihstopa kao i regresivni uinak posrednih poreza.Progresivno oporezivanje ima nesumnjivu prednost. Meutim, javlja se problem utvrivanja

progresije. Dok je relativno lagano utvrditi donju granicu zahvaanja ekonomske snageporeznog obveznika mjerama porezne politike (egzistencijski minimum odnosno neoporezividio), to nije sluaj kada treba donijeti odluku kada porezne stope prestaju rasti i prelaze u

proporcionalne stope.Kod vrlo strme progresije gdje se na novozaraenu jedinicu primjenjuje visoka porezna stopa,

porezni obveznik moe zakljuiti da nema vie motiva koji bi ga ''tjerali'' da zaradi nekudodatnu svotu.Danas opeusvojeni stav da se ravnomjernost u oporezivanju moe postii upravo primjenom

progresivnog oporezivanja podupire se obrazloenjem da graani neke drutvene zajedniceimaju odreene obaveze koje se ogledaju u plaanju poreza kojima se finansiraju akcije izadaci to znae zadovoljenje opih i zajednikih potreba. A plaanje poreza primjenom

progresivnih poreznih stopa omoguuje da se jedan socijalni princip princip solidarnosti iostvari. Sadraj tog naela se tumai tako da ekonomski snaniji porezni obveznici iz svojeekonomske snage izdvoje relativno veu stopu za podmirenje ope i zajednike potronjenego ekonomski slabiji porezni obveznici.Ocjena o pravednosti u oporezivanju, o pravednoj raspodjeli poreznog tereta, determinirana jevremenski ( vertikalna komponenta), prostorno ( horizontalna komponenta) i grupno ( socio ekonomska komponenta). Oporezivanje koje se danas ocjenjuje pravednim nije takvim biloocijenjeno jue, odnosno nee takvim biti vrednovano sutra. Oporezivanje koje se smatra

pravednim u jednoj dravi i kod jednog naroda, ne mora tako biti ocijenjeno u drugoj dravi ikod drugog naroda.Opeprihvaeno je stajalite da se o pravednosti u oporezivanju moe govoriti kada se porezi

plaaju ovisno o ekonomskoj snazi poreznih obveznika, tako da onaj ko ima vie, treba platitipostotno vie poreza ( tzv. vertikalna jednakost), kao i naelo da jednake treba oporezivatijednako ( horizontalna jednakost). Opredjeljenje za pravednou u oporezivanju, toliko jevana komponenta poreznih sistema odnosno mjera porezne politike, da je kao postulatnormirano u ustavima mnogih savremenih drava.

3.2. Pojednostavljenje oporezivanja i transparentnost poreznog sistema

Brojni porezi, mnotvo raznih poreznih osloboenja, izuzea, olakica i sl., esteizmjene i dopune propisa, uinilu su da je sistem oporezivanja u mnogim savremenimzemljama postao nepregledan, kompliciran i izvanredno skup.Za pojednostavnjenje oporezivanja, za to jednostavniji sistem uvoenja i utvrivanja porezneobaveze, naplate poreza, kontrole ubiranja poreza i sl., trebali bi biti zainteresovani ne samo

porezni obveznici, ne samo porezna vlast, nego i politiari, sindikati, komore i slino.

Pojednostavljenje u oporezivanju ostvaruje se:

Smanjenjem broja poreznih oblika (ukidanje tzv. bagatelnih poreza) Smanjenjem broja raznih poreznih osloboenja i olakica Pojednostavnjenjem postupka utvrivanja visine poreza i njegove naplate

6


7/27


Nespornim i razumljivim utvrivanjem porezne obveze Pojednostavnjenim postupkom oporezivanja malih poreznih obveznika (paualno

oporezivanje, pojednostavnjeno raunovodstvo i sl) Jednostavnim i brzim postupkom zatite prava poreznih obveznika pred

drugostupanjskim poreznim tijelima (porezne albe), u upravnom sporu idr. Donoenjem kvalitetnih propisa kako bi se izbjegla potreba za njihovim izmjenama i

dopunama, za donoenjem raznih pravilnika, tumaenja, uputa i sl., pojava poreznihpraznina-rupa i slino.

Jednostavnost sistema oporezivanja u velikoj mjeri pridonos njegovoj kvaliteti, tome da onbude dobro prihvaen i pozitivno ocijenjen od poreznih obveznika. Poduzete mjere kojedovode do pojednostavljenja u oporezivanju utiu na:

1. smanjenje trokova utvrivanja i naplate poreza, te kontrole ubiranja poreza

2. smanjenje poreznog optereenja kao posljedice poveanja neto uinkaoporezivanja(iznos koji ostaje nakon odbitka svih trokova)3. lake snalaenje poreznih obveznika kao i svih ostalih u poreznoj materiji

Jedan od glavnih problema poreznih sistema savremenih drava jeste njihova sloenost. Jakosu karakteristini prezni sistemi SAD-a i Njemake, gdje se u dungli poreznih propisa tekosnalaze i oni koji ih primjenjuju, tj porezna administracija. Ameriki porez na dohodak npr zaobjanjenje nekih pojmova upotrebljava nekoliko stotina rijei. Neke reenice odreenih

propisa i prateih akata su toliko dugake da je prosjenom itatelju bilo nemogue dakuitinjihov smisao. (jedna reenica sadri ak 506 rijei)

Za sistem oporezivanja u kojem su svi porezi ili njihov najvei broj regulisani jednimpropisom (porezni kodeks), odnosno u kojem su sve ope odredbe utvrene u jednom zakonu,umnogome pridonosi jednostavnosti poreznog sistema, olakava snalaenje u poreznojmateriji kako poreznim obveznicima, tako i poreznim slubenicima.

Pri regulisanju porezne materije treba voditi rauna o tome da to porezna vlast uini dovoljnojasno. To mora biti uinjeno na nain da je zakonska odredba razumljiva svakom poreznomobvezniku, a ne tako da su mu potrebna objanjenja ili pomo drugih da shvati to se od njegatrai. (oko 45% amerikanaca treba/ima poreznog savjetnika).

Porezni savjetnici su u savremenom drutvu prijeko potrebni. Zbog poveanja broja

gospodarskih subjekata i raznih oblika njihovog udruivanja i zajednikog djelovanja, pa svevee saradnje gospodarskih subjekata razliitih zemalja i s time povezane potrebe poznavanja,ne samo, poreznih propisa tih zemalja. Porezni savjetnik moe u mnogoemu otkloniti-minimizirati rizike odreene poduzetnikove odluke. Porezni savjetnik je dio pravnog poretka,on je ovlaten da svog klijenta savjetuje u poreznim stvarima, da ga zastupa pred nadlenim

poreznim tijelima i sudovima. Posao poreznog savjetnika je savjetovanje, zastupanje ipomaganje poreznom obvezniku u poreznim stvarima.

Nerazumljivost, brojnost i sloenost poreznih propisa pridonose:

1. Stvaranju nepovjerenja poreznih obveznika u poreznu vlast i ispravnost utvrivanjaporezne obaveze

7


8/27


2. Poveanju nezadovoljstva poreznih obveznika s radom poreznih slubenika i openitoizvrne i zakonodavne vlasti, i

3. nedoumicama domaih i stranih ulagaa hoe li, gdje, kako, i koliko sredstava ulagadiu domau privredu.

Kada govorimo o pojednostavljenju poreznog sistema, govorimo o smanjenju broja poreznihrazreda, o smanjenju broja poreznih oblika, te o smanjenju broja raznih osloboenja iolakica, to se sve moe odraziti na metod ubiranja poreza.

3.3.Neutralnost poreza

3.4. Stari porezi dobri porezi

Candarovo pravilo Samo su stari porezi dobri porezi kao zakljuak teorijedifuzije o prevaljivanju poreza Porezni teret se uljed promjene cijena i promjene

ponude i potranje rasporedjuje na sve subjekte ekonomije.

Poreski teret se ravnomjerno rasporedjuje prema ekonomskoj snazi po sistemuspojenih posuda (Optimisticni ogranak teorije difuzije)

Takvo poimanje prevaljivanja poreza je i dovelo do shvaanja izraenog u Canardovu praviluda su stari porezi - porezi na koje su se gospodarski subjekti nauili, koji su se ravnomjernorasporedili na sve njih - dobri, a da se tako ne mogu ocijeniti i novi porezi, jer oni dovode do

naruavanja, do remeenja (iskrivljavanja) idiline slike, te mora proi odreeno vrijeme dabi se porezni obveznici prilagodili uinjenim promjenama.

Spomenuto Canardovo pravilo ne moe prihvatiti ni s teorijskog ni s praktinogstajalita. Dapae, jednom uvedeni porez (porezi) ili pak porezna rjeenja odnosno poreznemjere koje se konceptualno vie (protekom vremena ili promjenom prilika) ne mogu

prilagoditi poreznom sustavu - treba mijenjati, jer u takvim uvjetima vie nema argumenatakojima bi se mogla braniti takva rjeenja koja stre, koja se ne mogu dovesti u sklad s

promjenama u gospodarstvu i drutvu, koja su izvan ili ispod potreba i mogunosti.Ako je zbog potrebe uklanjanja propusta korisno i potrebno uiniti promjene u oporezivanju,onda to i treba uiniti, vodei uvijek rauna o tome da se te promjene obave tako da kod

poreznih obveznika izazovu to manje tetnih posljedica.Prema tome, veu ili manju promjenu u oporezivanju treba dobro pripremiti, a to znai: tonoutvrditi to se promjenama u oporezivanju eli postii, te kako eljeno ostvariti. Bez jasnekoncepcije o cilju koji promjenama treba ostvariti, nerealno je oekivati da e se pronaimjere adekvatne da se taj cilj i dosegne.

Naime, kako su porezi sastavni dio i derivat socio-ekonomskog i politikog sustavasvake zemlje, razumljivo je da rjeenja (mjere) ugraena u porezni sustav i mjere porezne

politike u visoko industrijaliziranim zemljama razliito manifestuju nego u dravama utranziciji gdje se ne mogu i nee harmonizirati poreski sustav s njihovim socio-ekonomilcim i

politikim sustavom.Sa stanovita privrednih subjekata, privlaenja FDI, bitno je da su sadanji i budui porezni

obveznici upoznati sa uvjetima privreivanja. Porezno optereenje igra znaajnu ulogu uposlovnom odluivanju, pa tako privui ili otjerati strane investitore.

8


9/27


Svaka promjena u oporezivanju mora biti dobro promiljena i do-miljena, kako se ne bidogodilo da su svi - i nadlena dravna tijela i porezni obveznici, iznenaeni uincima tih

promjena, te shodno tome, da se jasno uoi potreba za izmjenama, dotjerivanjima,prilagoavanjima potrebama. Brzopletosti u oporezivanju nema mjesta. Promjene moraju bitirezultat savjesnog i ada strunih osoba. Prijedlozi za promjene ne smiju se temeljiti na

impresijama, nego na stvarnim potrebama i mogunostima.

Na kraju valja rei da zahtjev za relativnom nepromjenjivou (konstantnou) sustavaoporezivanja ne treba shvatiti tako kao da je upitna svaka promjena u tom sustavu, nego da dotih promjena ne treba, dapae ne smije, dolaziti uestalo, nepripremljeno, nedovoljnoutemeljeno, bez za to dovoljno opravdanih razloga. Takav zahtjev ne treba generalizirati usmislu kao da je svaka promjena u oporezivanju nepotrebna i tetna.

3.5. Smanjenje poreznog optereenja

Smanjenje poreznog optereenja je conditio sine qua non gospodarskog razvitka. Takvo jestajalite s puno opravdanja iroko rasprostranjeno i u teoriji i u praksi. Za smanjenje

poreznog optereenja - u prvom redu smanjenje visine poreznih stopa pri oporezivanjudohodka i pri oporezivanju dobiti, zalau se ne samo gospodarski subjekti, nego i brojni

politiari, gospodarske komore, udruge poslodavaca, ekonomisti kao i drugi nositeljigospodarske politike.Meutim, danas bi bilo neozbiljno, ak bi se moglo rei i smijeno, da iko brani, opravdava iliak zagovara potrebu oporezivanja argumentom da postojanje porezne obveze potie porezneobveznike na gospodarsku aktivnost, kao i na njezino intenziviranje, te da pridonosi stvaranjuosjeaja neke posebne vanosti koju porezni obveznici imaju (u vlastitim oima, kao i Uodnosu prema drugima) zato to plaaju porez, te daje ta vanost (tovie) to vea, to je

plaeni iznos poreza vii.Kao to je poznato, najznaajnija pokretaka snaga suvremenog ovjeka je materijalniinteres, i on je taj koji pokree gospodarsku aktivnost poreznih obveznika. Naprotiv, visoki

porezi, tj. visoko porezno optereenje djeluju u suprotnom smjeru. Visoko poreznooptereenje - posebno ono koje porezni obveznici doivljavaju kao svojevrsni oblikkonfiskacije, pogubno djeluje na visinu tednje i obujam investicija, poveanje gospodarskeaktivnosti, spremnost da se bolje i due radi, preferiranje rada slobodnom vremenu (neradu,dokolici, uivanju v si.) - rijeju, na sveukupnu aktivnost koja pridonosi gospodarskomrazvitku.Porezima se smanjuje ekonomska snaga poreznih obveznika i mijenja njihov drutveni status.Mali porezi dovode do malog smanjenja ekonomske snage poreznih obveznika i male

promjene njihova drutvenog statusa, dok veliki porezi vie utjeu na smanjenjeekonomske snage poreznih obveznika (samim tim se smanjuje tednja, investicije i dr.) i

pogoravaju njihov poloaj u drutvu mjeren njihovim dohodkom i imovinom koju posjeduju.Vii porezi poveavaju i otpor plaanju poreza, i to osobito onih poreza koji su vidljivi i koje

porezni obveznik osjea kao posebni teret, kao to su to porez na dohodak i porez na dobit.Kritiari dravnog (poreznog) intervencionizma - posebno zagovornici tzv. ekonomike

ponude, s mnogo uvjerljivih argumenata zagovaraju motrite o potrebi snienja poreznihstopa odnosno smanjenja poreznog optereenja.Sve do Drugog svjetskog rata porezna obveza, posebno obveza plaanja direktnih poreza, nije

predstavljala neko posebno teko breme kojim je drava opteretila svoje porezne obveznike.

Porezne stope poreza na dohodak bile su relativno niske, a najvei broj stanovnika nije ni bioobuhvaen obvezom plaanja tog poreza. Porezni obveznici poreza na dohodak bili su, u

9


10/27


pravilu, via srednja klasa i bogati dio stanovnitva. Porezni propisi bili su relativnojednostavni, a njihova primjena efikasna. Javno miljenje u Velikoj Britaniji (domoviniporeza na dohodak) kao i u SAD (dravi koja je s tim porezom privremenoeksperimentirala u drugoj polovici prolog stoljea, a definitivno ga ukljuila u svoj poreznisustav nakon to je 16. amandmanom promijenila svoj Ustav), porez na dohodak ocijenilo kao

jedan iznimno fer porez. Meutim, takvo se stajalite o porezu na dohodak u Velikoj Britanijii u SAD iz temelja promijenilo nakon Drugog svjetskog rata. Naime, za vrijeme Prvog, aposebice Drugog svjetskog rata, dolo je do znaajnog poveanja poreznog optereenja -posebice stoga to se proirio obuhvat primjene poreza na dohodak, a dolo je i do poveanjavisine stopa tog poreza. Veina je stanovnitva takvo poveanje prihvaala kao nunost, kaomjeru drave koja je u vrijeme rata sama po sebi razumljiva. U tim godinama, u kojim je usvim slojevima drutva bio snano izraen patriotski naboj, u kojima se bude i njeguju

patriotski osjeaji, u kojima buja patriotsko oduevljenje, a graani se identificiraju s dravomodnosno s dravnom politikom, bilo je lagano braniti poveanje poreza.U godinama za vrijeme i poslije Drugog svjetskog rata dolo je do dramatinog poveanjastopa poreza na dohodak, koje je nuno imalo za posljedicu poveanje otpora plaanju poreza

i time povezano dovelo do poveanja porezne evazije. Ta pojava izraava proces opisanodnosno definiran u tzv zakonu o opadajuem prihodu.

Lafferova kriva:porezne su stope podlone zakonu opadajuih prihoda. Ako se porezna stopa povea iznad

optimalne visine, ukupni e se porezni prihodi zapravo smanjiti

Stope poreza na dohodak dosezale su visinu, koja se - moe se slikovito rei - vinula nebupod oblake. Od skromnih nekoliko postotaka koliko je stopa poreza na dohodak iznosila uvrijeme njegova uvoenja u porezni sustav, stopa poreza na dohodak se poveala i za vrijemei poslije Drugog svjetskog rata dosegnula teko pojmljive visineVisoka stopa gospodarskog rasta, kao i openito prosperitet na svim podrujima koji je udrugoj polovici prolog stoljea zabiljeen u Velikoj Britaniji, objanjava se - meu ostalim, irelativno niskim stopama poreza na dohodak, kao i openito malim poreznim optereenjima.

Naime, marginalno porezno optereenje u poetku uvoenja tog poreza u porezni sustavVelike Britanije iznosila je 3%, da bi u drugoj polovici 19. stoljea iznosila 7%, a prosjeno je

porezno optereenje dohodka iznosilo 2-3%. Meutim, u godinama Prvog svjetskog rata,marginalna je stopa bila 30%, tijekom Drugog svjetskog rata i poslije njega ona se popela na50%. (1986. godine stopa poreza na dohodak bila je utvrena u visini od 60%, a od poetkadevedesetih u visini od 40%). Visokim se poreznim optereenjem objanjava relativnoskroman gospodarski rast tijekom nekoliko desetljea poslije Drugog svjetskog rata. Britanski

ekonomisti su u visokoj marginalnoj stopi poreza na dohodak vidjeli glavni uzrok malog rastabritanskog gospodarstva, jer je takva politika obeshrabrivala odnosno tetno utjecala nagospodarsku aktivnost, tednju i investicije te poticala odljev mozgova najkreativnijihstrunjaka - posebno onih mladih, u prekomorske zemlje.Visoke porezne stope obeshrabruju gospodarsku aktivnost poreznihobveznika.Visoke porezne stope smanjuju elju Za radom, tednjom iinvestiranjem, zato to smanjuju dohodak koji ostaje nakon oporezivanja.Nie porezne stope uveavaju poticaj da se radi, tedi i investira, jer je dohodak kojipreostaje nakon oporezivani* njihovom primjenom vei.Postojanju pozitivne korelacije izmeu poreza i gospodarskog rasta: Tridesetih godina u

veini poreznih sustava saveznih drava SAD nisu bili ukljueni porez na promet i porez nadohodak, dok danas ti porezi nisu lanovi poreznih sustava samo nekoliko saveznih drava.

10


11/27


Na pitanje je li uvoenje tih poreza utjecalo na gospodarski razvitak tih drava, istraivai suponudili nedvosmisleni odgovor da.

Uz druge razloge koji su doveli do pojave daje gospodarski rast u New Hempshiru biobri od onog u dravi Delaware, u New Jersevu dva puta vei nego u New Yorku, u saveznojdravi Mississippi vei negoli u Louisiani, u Junoj Dakoti vei negoli u Sjevernoj Dakoti,

Vedder veliko znaenje pridaje porezima. Porezi su - uz ostalo, zasluni (ili krivi) da su seTexas i Florida razvijali bre negoli Kalifornija. Sluaj triju najveih drava onog dijelaSAD koji se naziva sunani pojas, Texasa, Floride i Kalifornije, zasluuje da ga se

podrobnije prikae u kontekstu analize meuovisnosti i uvjetovanosti poreznog optereenja igospodarskog rasta. No, zbog sporog rasta od navedenih godina naovamo, per capita dohodaku Kaliforniji je danas jedva 3% vii od onog u Floridi, a samo 13% vei negoli u Texasu.Golema superiornost koju je Kalifornija imala u ekonomskom bogatstvu gotovo je nestala.

Neke drave koje su 1929. smatrane siromanima - a meu njima su bile Texas i Florida,danas se smatraju umjereno bogatima. Nasuprot tome, neke 1929. godine ocijenjene kao

bogate drave, od tada iskazuju polaganiji rast. Znaajno je pritom istaknuti da Kalifornijanije u spomenutom pogledu iznimka, pa je tako npr. 1929. per capita razina dohodka u draviDelavvare bila vie negoli 50% via od one u saveznoj dravi New Hempshire, meutim ona je1994. godine bila oko 3% nia.

Realni dohodak po stanovniku porastao u prosjeku za 80% u dravama s niskim porezima a

za samo 61% u dravama u kojima je porezno optereenje visoko. (Ova razlika od 20%

stvarno znai razliku koja se izraava s nekoliko tisua dolara godinjeg dohotka po

jedinici oporezivanja.

Drava s visokim poreznim optereenjem ponovno moe ostvariti prosperitet ublaavanjemodnosno snienjem poreznog optereenja.Do rezultata koji potvruju tezu da se porezno optereenje i gospodarski rast nalaze u

negativnoj korelaciji, da poveanje poreznog optereenja uzrokuje odnosno utjee na padekonomskog rasta, dolazi se i onda, promatraju li se drave u razliitim razdobljima, kad seusporeuju one koje su geografski razliito locirane, kad se rabe razliite metodologije prianalizi podataka, pa ak i onda, kad se rabe razliita mjerila ekonomskih rezultata pojedinedrave.Od 1960. do 1973. godine zemlje-lanice Evropske Zajednice imale su godinju stopu rastaod 4,7%. Meutim, od 1973. do 1990. godine, stopa rastaje smanjena, te je iznosila samo2,4% godinje. Do daljnjeg smanjenja gospodarskog rasta dolo je od 1991. do 1995. godine,kad je stopa ekonomskog rasta iznosila 1,4%. Odgovor na pitanje stoje uzrokovaloekonomsku sklerozu u Zajednici za Veddera lei u obrazloenju koje izvire i iz podataka o

porastu poreznog optereenja. Dok je sudjelovanje poreza u BDP-u 1965. godine u dravama-

lanicama Zajednice iznosilo 28,3%, a 1973. godine 32,9%, ono je u vremenu od 1973. do1990. godine poveano sa 32,9 na 41,3%, da bi u 1994. godini iznosilo 42,5%.

Drave s najviim porezima imaju najnie stope ekonomskog rasta. Obrazac prema kojemuveani porezni teret vodi niem ekonomskom rastu ponavlja se diljem Zapadne Europe. Istoonako kao stoje drava guila ekonomski rast i kvalitetu ekonomskog ivota u Istonoj Europiza vrijeme komunistike ere, porezi i proraunski deficit koji financiraju nezasitnu dravu

blagostanja imaju isti uinak danas na Zapadnu Europu.

Kao primjer stimulativne porezne politike istie se sustav oporezivanja Hong Konga, posebnou odnosu prema oporezivanju dohotka. Porezni sustav Hong Konga ne poznaje progresivni

porez na dohodak. Naime, umjesto tog poreza kojim se oporezuje dohodak kao izraz

11


12/27


ekonomske snage poreznih obveznika, u primjeni su etiri posebna direktna (izravna,neposredna) poreza i to: porez na plae, porez na imovinu, porez na kamate i porez na dobit.Pri oporezivanju plaa u primjeni je progresivna tarifa s time daje minimalna stopa utvrena uvisini od 5%, a maksimalna u visini od 25%. Zbog relativno velikih osobnih osloboenja iolakica, porezno optereenje plaa ne prelazi visinu od 15%. Stopa poreza na imovinu (uz

primjenu razliitih olakica) utvrena je u visini od 15%, a kamate se oporezuju po stopi od10%, time da se npr. ne oporezuju kamate na depozite u stranoj valuti.Nositelji financijske politike u Hong Kongu stalno su naglaavali konstantu svoje poreznepolitike: nisko porezno optereenje primjenom direktnih poreza pridonijeli su brzomekonomskom rastu sve do juer britanskog teritorija na Dalekom istoku. Veliki javni prihodikao rezultat brzog ekonomskog prosperiteta omoguavali su Hong Kongu da uspjenoostvaruje brojne programe u podruju kulture, obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi,stambene izgradnje, infrastrukture.

Na primjeru Hong Konga moe se uspjeno braniti motrite, koje smo vie puta spominjali,naime da nisko porezno optereenje potie investicije i pridonosi ekonomskom prosperitetu.

Niski porezi ne znae i budetski deficit, nego - naprotiv, tamo gdje su u primjeni,

osiguravaju dostatna sredstva za financiranje javnih izdataka. U posljednjih 20 godina stopaekonomskog rasta u Hong Kongu bila je godinje 9%. Od 1976. godine ta je stopa iznosilaak 10,7%, pa je time ekonomski rast u Hong Kongu bio meu najviima u svijetu usporeujuli se industrijski razvijene zemlje svijeta. Poduzetnici, ulagai, bankari, vladini slubenici,znanstvenici, objanjenje za takve rezultate koji se mogu ocijeniti kao privredno udo videu niskoj stopi oporezivanja.Porezima se gospodarska aktivnost moe poticati, ali djelovati i u suprotnom smjeru. Sustavoporezivanja koji potie ljude da vie rade i vie .h'ilr, da investiraju i tako utjeu nasmanjenje nezaposlenosti, moe se oi ijeniti pozitivno. Visoko porezno optereenje, posebnovisoke marginalne stope poreza na dobit i poreza na dohodak, izravno je usmjereno protivrada, tednje i investicija. Predstavnici ekonomike ponude posebno vrsto vjeruju daje sustavoporezivanja s niskim marginalnim poreznim stopama klju za ostvarenje visoke stopeekonomskog rasta.Sustav oporezivanja koji ne potie porezne obveznike na rad, na tednju, na investiranje, kojidestimulira zalaganje na radu, tednju i invasticije, ne moe dobiti prolaznu ocjenu.

Meutim, iz izlaganja o toj problematici, nikako se ne smije zakljuiti da ekonomski rastjedne zemlje (iskljuivo) ovisi o tome je li marginalna stopa poreza na dohodak ili poreza nadobit niska ili visoka (neovisno o tome to se pod tim tono razumijeva). Ekonomski rast

jedne zemlje ovisi o mnogim imbenicima, meu kojima odreeno mjesto imaju i porezi. Bilobi pogreno zakljuiti da bi drava u kojoj je porezno optereenje npr. dvostruko manje (nie)

negoli u susjednoj dravi, morala imati znatno veu stopu ekonomskog rasta negoli je imadruga drava, ili pak da stope gospodarskog rasta u njima nuno moraju biti razliite. Stopaekonomskog rasta u toj susjednoj dravi moe biti ak i via, i unato tome to je u njoj

porezno optereenje vie. Tako npr. stopa ekonomskog rasta u Poljskoj, ekoj i Maarskojpromatrana kroz due vrijeme moe biti mnogo vea nego u Njemakoj ili Austriji, i unatotome to se u njima porezno optereenje znatnije ne razlikuje, ili pak u Velikoj Britaniji, gdje

je to optereenje znatno nie.

4. FAKTORI KOJI UTIU NA SISTEM OPOREZIVANJA

Sustav oporezivanja dio je socio-ekonomskog i politikog sustava svake zemlje, njegov jederivat i njime je uvjetovan, pa je stoga i odraz i izraz tog sustava.

12


13/27


Sistem oporezivanja zavisi od

Da li je zemlja lanica integracije

Da li je lanica neke regionalne ili druge ekonomske asocijacije

Ne postoje ni dvije drave s istim sustavom oporezivanja, to je i razumljivo, kada se zna damedu dravama postoje mnogobrojne i raznovrsne razlike koje ih karakteriziraju i koje vie ilimanje determiniraju i njihove sustave oporezivanja.Produbljivanje integracijskih odnosa e smanjivati razlike medju poreskim sistemima medjuzemljama, ali e razlike jo uvijek postojati.

Na sustav oporezivanja i razlike u tim sustavima meu dravama utjeu mnogi imbenici, odkojih posebno prikazujemo sljedee:

1. ustavno ureenje, veliina teritorija i broj stanovnika,

2. veliina javnog sektora i obujam nadlenosti drave,3. stupanj centralizacije odnosno decentralizacije,4. pripadnost politikim i ekonomskim asocijacijama i geopolitiki poloaj,5. ekonomska razvijenost i dohodak po stanovniku,6. nezaposlenost,7. zaduenje drave i budetski deficit,8. povijesni razvitak,9. neki drugi imbenici

Iako izmeu pojedinih poreznih sustava suvremenih drava nesumnjivo postoje odreeneslinosti, meu njima su prisutne i manje ili vee razlike, koje proizlaze odnosno mogu se i

shvatiti i objasniti postojanjem razlika u socio--ekonomskom i politikom ivotu suvremenihdrava.

4.1. Ustavno ureenje, veliina teritorija i broj stanovnika

Sustav oporezivanja jedne federativno ureene drave u pravilu se razlikuje od onog uunitarnoj dravi.

Te se razlike oituju kao rezultat razlika u raspodjeli funkcija izmeu pojedinih razina vlasti(politiko-teritorijalnih jedinica u federativno, odnosno administra-tivno-teritorijalnih

jedinica u unitarno ureenim dravama), koje dovode do razlika u financijskim odnosima

izmeu irih i uih javnopravnih tijela, odnosno do razlika u irini njihove financijskeautonomije.

U federativno ureenim je dravama, u pravilu, nadlenost drave decentralizirana u veemstupnju nego u unitarnim dravama (npr. kolstvo, kultura, sport, policija), i financijskaautonomija u federalnim jedinicama ira.

Federalne jedinice i su vezne drave, pokrajine, kantoni i si.) najee raspolau i dijelomfinansijskog suvereniteta, tj. iskljuivim pravom da reguliraju materiju pojedinih poreza, a u

pojedinim federativnim dravama federalne jedinice imaju i slubu za njihovo ubiranje, toinae nije sluaj kod administrativno-leni.orijalnih jedinica u unitarnim dravama. Iako i u

unitarnim dravama postoje razlike u fiskalnom kapacitetu (tj. mogunosti ubiranja odreenemase poreznih prihoda) izmeu uih teritorijalnih jedinica (upanije, prefek-i ure, okrui i

13


14/27


si.), problem financijskog izravnanja u tim dravama ni izdaleka naglaen i politiki osjetljiv,kao to je to sluaj u federativnim dravama, zato to je u federativnim dravama u pravilu,decentralizacija naglaenija negoli u unitarnim dravama. Financijski suverenitet kao iraspodjela funkcija (nadlenosti) pridonose tome daje u federativnim dravama struktura

poreznih prihoda u veoj ili manjoj mjeri razliita od one kakva postoji u unitarnim

dravama.Drave se meusobno razlikuju po veliini teritorija. Nepotrebno je obrazlagati da postojanjetako velikih razlika u veliini teritorija nuno mora utjecati na postojanje razlika u sustavuoporezivanja. Tako npr. izgradnja i odravanje prometnica (eljeznikih pruga, cesta), obranagranica, izdatci za komunalne djelatnosti, razrez poreza, njihovu naplatu i kontrolu njihovaubiranja i dr., pred sustav oporezivanja nameu posve drukije probleme i iziskuju drukijarjeenja npr. u unitarnom Portugalu, negoli je to sluaj u federativno ureenoj Australiji.Broj stanovnika, kao i gustoa naseljenosti, mogu imati nemalog utjecaja na sustavoporezivanja.

Naime, u uvjetima postojanja viegodinjeg obveznog kolovanja, potrebno je osiguratipohaanje nastave uenicima koji su desetke pa i stotine kilometara udaljeni od kole,

odnosno pribliiti kolu tim uenicima, to i u jednom i u drugom sluaju pridonosi tome dasu obrazovni rashodi neusporedivo vei (prijevoz uenika, mali broj uenika u razredu,

prijevoz natavnika i si.) u dravama s malom gustoom stanovnika, negoli u dravama ukojima su stanovnici na okupu, gdje se kolski prostor, kolska oprema mogu racionalnijekoristiti i u kojima je lagano osigurati propisani odnos nastavnika i uenika. Mala gustoastanovnika po 1 km2 poskupljuje zdravstvenu zatitu, poveava trokove uprave pa tako i rad

porezne slube, iziskuje postotno vee izdatke po stanovniku pri zadovoljavanju zajednikihpotreba i dr., to ima (moe imati) utjecaja na mjere porezne politike, na organizaciju ifunkcioniranje porezne slube, na financijsku ulogu pojedinih poreza u ukupnim poreznim

prihodima.Prilikom razmatranja utjecaja broja stanovnika na sustav oporezivanja valja uzeti u obzir istarosnu strukturu stanovnitva. Svjedoci smo injenice da je broj osoba starijih od 65 godinau ukupnom broju stanovnika sve vei. Dok su npr. na poetku devedesetih godina osobestarije od 65 godina sudjelovale u ukupnom broju stanovnitva Japana sa 11%, SAD sa 12%,a Njemake sa 15%, oekuje se da e se to sudjelovanje stalno poveavati, tako da e 2030.godine iznositi u Japanu 22%, u SAD 20%, a u Njemakoj ak 26%. (Te e godine brojstanovnika Indije biti dvostruko vei nego u svim razvijenim dravama zajedno).

Poveanje broja starijih osoba u ukupnom stanovnitvu ne znai samo veliko optereenjepenzijskih fondova, nego namee potrebu rjeavanja i brojnih drugih problema povezanih sasve veim udjelom starijih osoba u populacijskoj strukturi neke zemlje, kao to su to

problemi izgradnje, opreme i odravanja domova za starije osobe, posebnih zdravstvenih

ustanova, gerijatrijskih centara, organizacije transporta i dr., ije rjeavanje iziskuje ne samodopunska sredstva, nego utjee i na sustav oporezivanja.Problem broja stanovnika i njegova utjecaja na sustav oporezivanja drukije se postavlja

u zemljama u razvoju, a drukije u razvijenim dravama. Dok se npr. u prvima mjere poreznepolitike rabe kako bi se stopa nataliteta uskladila s ekonomskim mogunostima zemlje, udrugima se (i) porezi koriste za ostvarenje posve suprotnog cilja - pronatalitetne politike.Stoga su u mnogim dravama mjere porezne politike - razna porezna osloboenja i olakice -uvjetovane stai-osnom strukturom stanovnitva, brojem djece poreznih obveznika, odreenimaspektima njihova obrazovanja, zdravstvenom zatitom i si. Broj stanovnika, njihovaobrazovna struktura, odnos radno sposobnog stanovnitva i umirovljenika i dr., utjecali su iutjeu i na sustav oporezivanja.

14


15/27


4.2. Veliina javnog sektora i obujam nadlenosti drave

Sudjelovanje javnog sektora u bruto drutvenom proizvodu se poveava. Dok je tosudjelovanje na poetku ovog stoljea iznosilo oko 10%, sredinom tridesetih godina oko 25%,a 1965. godine kretalo se oko 30% (bez bivih europskih socijalistikih zemalja), toje

sudjelovanje u 1993. godini dosegnulo u vedskoj visinu za koju se desetak godina ranijemislilo daje nedostina-od ak vie od 70% (tonije, iznosilo je 71,3%).

Prikupljanje poreznih prihoda (kao i drugih javnih prihoda) nije samo sebi svrha - njihovomse primjenom osigurava financiranje zadataka i mjera iz nadlenosti drave. Kako meudravama postoje manje ili vee razlike u nadlenosti, obujmu, vrsti, kvaliteti i krugukorisnika pri zadovoljavanju npr. odgojnih, obrazovnih, znanstvenih, kulturnih, sportskih i drugih

potreba, kako postoje razlike i u izdvajanju sredstava za podmirenje vojnih i drugih javnih rashoda,razumljivo je da veliina javnih rashoda ima odreenog utjecaja i na sustav oporezivanja.

Razlozi koji su doveli do poveanja javnih rashoda, i time povezano do porasta prihodaiz kojih e se ti rashodi financirati, su brojni. Na ovom mjestu bit e spomenuti samo neki odtih razloga.

1. Poveanje broja stanovnika. Broj stanovnika stalno se poveava.

2. Posebice poslije Drugog svjetskog rata - premda je taj trend zapaen

i ranije - dolo je do velikog poveanja obrazovnih rashoda. Broj godina

obaveznog kolovanja je povean, poboljanje odnos broja nastavnika prema

broju polaznika obrazovnih ustanova, znatno je povean broj osoba koje

nakon zavrenog obveznog kolovanja nastavljaju obrazovanje u srednjim

kolama, na fakultetima i drugim visokokolskim uilitima

3. Vei broj stanovnika i sve vie godine starosti koje ono doivljava (rastui udio osobastarijih od 65 godina u ukupnom broju stanovnika) iziskuje da se kvantitativno (brojzdravstvenih ustanova) i kvalitativno (vrsta zdravstvenih ustanova za primarnuzdravstvenu zatitu, klinika, specijaJi-stikih medicinskih ustanova, gerijatrijskihustanova i dr.) pojaa mrea zdravstvenih ustanova, da se one opreme novomsuvremenom (obino i skupom) medicinskom opremom, te da se zaposli velik brojadekvatno obrazovanog medicinskog osoblja

4. U industrijski razvijenim dravama je radno vrijeme gotovo tri puta krae negoli je onobilo stotinjak godina ranije. Radni dan i tjedan su krai, a godinji odmor za neke osobeiznosi i vie od trideset radnih dana. Osim toga, u svim se dravama ne radi za vrijemenekih vjerskih i dravnih blagdana. Broj radnih dana u pojedinim je dravama razliit

5. Proirenje nadlenosti drave i poveanje kvalitete obavljanja njezinih funkcija (udravnoj upravi, pravosuu, obrazovanju, odgoju, socijalnoj skrbi, kulturi, zdravstvu,znanosti i dr.) dovelo je do poveanja broja dravnih slubenika (u nas se rabi termindravna birokracija koji ima negativnu konotaciju). Poveanje broja dravnihslubenika, u pravilu, izaziva otpor kod poreznih obveznika, koji u tom poveanju vide

(nepotrebni) napad na njihovu ekonomsku i kupovnu snagu, jer na ime poreza trebajuizdvojiti dodatna sredstva kojima e se podmiriti rashodi dobro plaene i prekobrojne

15


16/27


dravne uprave. Osim toga, da bi dravni slubenici mogli brzo i kvalitetno obavitipovjerene im poslove, potrebno je da budu ne samo struno osposobljeni i dobroorganizirani, nego im treba osigurati i uvjete (prostor, adekvatnu opremu) za rad, te zato osigurati potrebna sredstva.

Broj zaposlenih u javnom sektoru u odnosu na ukupni broj zaposlenih, i pored brojnihmjera usmjerenih na smanjenje tog sektora, u veini je zemalja u proteklih petnaestakgodina povean.

4.3. Centralizacija odnosno decentralizacija

U svakoj je savremenoj dravi, neovisno o njenom ustavnom ureenju, prisutnadecentralizacija njenih funkcija. Razmjera te decentralizacije, odnosno stepen centralizacijefunkcija drave, ovisi o mnogim imbenicima, a na prvom mjestu o tome, jeli drava urenana federativnim osnovama ili se pak radi o unitarnoj dravi. Osim toga, stepen centralizacije idecentralizacije zadataka i mjera iz nadlenosti drave ovisi o ulozi drave u ekonomskomivotu, stepenu urbanzacije, veliini teritorije, historijskom razvoju, dohotku po stanovniku idr. O raspodjeli funkcija imeu irih i uih (viih i niih) teritorijalnih jedinica ovisi i (a)raspodjela izvora javnih prihoda(samim tim i poreznih prihoda) kojima se finansiraju rashodiuvjetovani ostvarivanjem tih funkija, (b) modaliteti njihovog prikupljanja, kao i (c) visina

prihoda kojima e pojedine teritorijalne jedinice podmirivati rashode iz svoje nadlenosti.Podjela nadlenosti izmeu teritorijalnih jedinica i time povezana podjela javnih prihodkojimae se finansirati rashodi koji se javljaju pri ostvarivanju javnih funkcija, odnosnoreguliranje finansijskih odnosa izmeu irih i uih teritorijalnih jedinica kao i teritorijalnih

jedinica istoga ranga ima iznimno znaenje u svakoj dravi. Osobito je problem raspodjele

javnih funkcija i sredstava za njihovo finansiranje sloen i politiki osjetljiv uvienacionalnim dravama, u kojima postoje vee razlike u privrednoj razvijenosti izmeupojedinih federalnih jedinica.Rasprostranjeno je shvatanje da se problemi ekonomskog sustava, njegovog skladnog razvojai dr. Bre i uspjenije mogu rjeavati u uslovima centralizacije. Centralizacija u odluivanju ifinansiranju je pogotovo potrebna u nekim specifinim uvjetima, kao to je to sluaj prmjericeu ratnim uvjetima, odnosno u uvjetima prpreme za rat, kada je potrebno angairati sve resurse(ljudske,finansijske i dr.) za odbranu zemlje.Centralizacija funkcija i sredstava pojavljuje se kao nunost u uvjetima veih poremeaja, jerse tako (a) bre , uinkovitije, cjelovitije kriste odreene komparativne prednosti zemlje, a i(b) lake i bre dolazi od usvajanja i primjene mjera kojima se ne samo uklanjaju odnosno

smanjuju nepovoljni procesi i pojave, nego se djeluje i na uzroke koji su ih izazvali.Zagovornici decentralizacije vlasti odnosno decntralizacije nadlenosti drave (a timepovezano i decentralizacije sredstava za njihovo finansiranje) stu da je javne potrebe lakeutvrditi, te da je lake prikupiti sredstva za njihovo finansiranje ako je finansiranje tih potrebau nadlenosti jedinica lokalne samouprave, odnosno uih teritorijalnih jedinica. Nadlenotijelo lokalne samouprave bolje poznaje problematiku za ije je rjeavanje zainteresirangraanin na njegovom podruju.Decentralizacija zadataka i mjera iz nadlenosti drave omoguuje i osigurava (a)neposredniji uticaj graana na utvrivanje vrste i opsega javnih potreba kao i prioritet njihovazadovoljavanja , (b) veu uinkovitost troenja javnih prihoda, (c) veu odgovornostnadlenih za obavljanje povjerenih im poslova, (d) bolju kontrolu zakonitosti i svrsishodnosti

obavljanja odreenih javnih poslova i sl.

16


17/27


Decentralizacija je izrazitije odnosno naglaenije prisuna u federativno ureenim dravama noima i unitarnih drava u kojima je stupanj decentralizacije vei (Finska, Austrija, panija)nego u federativnim dravama kao to su Austraija i Belgija.Postojanje brojnih i raznovrsnih razlika meu dravama utjecalo je na to da nema ni dvijedrave u kojima su finansijski odnosi regulirani na jednak nain.

Iako je baviti se predvianjima u poreznim stvarima nezahvalno, moe se s odreenomsigurnou oekivati da e u godinama koje su pred nama doi do do jaanja lokalnesamouprave. Demokratski razvoj sve vei uticaj graana na utvrivanje i ostvarenjezadataka i mjera iz nadlenosti drave, iziskivat e proirenje prava koja se zadovoljavaju narazini lokalnih organa vlasti.proirenje prava jedinica lokalne samouprave odnosno

prenoenje nadlenosti sa irih na ue teritorijalne jedinice, nametnut e i potrebu zaosiguranjem dodatnih sredstava, da bi se prenijete funkcije mogle ostvariti. Svakako da taj

proces nee tei jednako i istom brzinom u svim dravama to je i dosad imalo i to e i daljeimati uticaj i a sustav oporezivanja u pojedinim dravama.

4.4. Pripadnost pojedinim ekonomkim asocijacijama i geopolitiki poloaj

Bolje koritenje komparativnih prednosti pojedinih drava, proirenje gospodarske suradnjemeu dravama posebice poveanje meusobne trgovinske razmjene, prednosti veegtrita, zatita domaeg trita od poplave jeftinije robe iz drugih regija i s drugih kontinenatai sl., uvjerljivi su razlozi za postojanje i djelovanje odreenih regionalnih ekonomskihzajednica.Broj tih organizacija takoje velik da bi iziskivalo mnogo prostora da h se sve makar ispomene.Stoga emo se ograniiti na samo neke od njh, meu kojima osobito: EEZ, EFTA, EEA,ASEAN, APEC, OPEC, SADC, UMA...Treba napomenuti i sporazum NAFTA, koji su zakljuile Kanada, SAD i Mexico, a stupio jena snagu poetkom 1994. godine. Potpisivanjem sporazuma Svjetske trgovinske organizacijeWTO u Marakeshu 1994. godine okonana je je sedam godina duga rund najkompleksnije inajambicioznije runde multilateralnih pregovora ikada voenih, ime je poela nova ere umneunarodnoj trgovinskoj razmjeni.eka, Maarska, Poljska, Slovaka i Slovenija (potpisnice CEFTA) sloile su se da do kraja1997. godine formiraju znu slobodne trgovine.Rimskim ugovorom iz 1957. godine kojim je formirana Evropska ekonomska zajednica,eksplicite je utvrena obaveza harmoniziranja indirektnih poreza zemalja lanica. Premda se uovom ugovoru ne govori o harmoniziranju direktnih poreza, i tu je dolo do odreenog

zbliavanja pri utvrivanju poreskog tretmana dobiti preduzea, kao i dohotka fizikih lica.Naime, i pored injenice da se Rimskim ugovorom ne utvruje obaveza harmoniziranjadirektnih poreza, potreba za tim je evidentna, kako bi se tim putem ostvarili ciljevi osnivanjaEEZ, te kako bi se promjenama u oporezivanju dobiti i dohotka omoguilo i osiguralo dasustav oporezivanja ne bude konica slobodnom kretanju kapitala, roa, usluga i ljudi. Stoga jeu okviru EEZ doneseno tridesetak direktiva i preporuka, koje se odnose na harmonizacijuindirektnih poreza i poreza na dobit, kao i na meusobno pomaganje u poreznim stvarimaizmeu zemalja-lanica te zajednice.

Drave koje nisu lanice pojedinih ekonomskih asocijacija, ali su zainteresirane da odre iproire suradnju s njhovim lanicama, ili apak ele postati lanicama neke od tih asocijacija, i

te kako vode rauna o sustavu oporezivanja koje primjenjuju zemlje-lanice tih organizacija(iha harmonizacija). Prema tome, samo postojanje asocijacije zemalja formirane s ciljem to

17


18/27


vee integracije gospodarstva njezinih lanica, ima odreenog uticaja na sustave oporezivanjane samo zemalja koje su lanice asocijacije, nego i na sustave oporezivanja nekih drugihzemalja. Svaka bi drava maksimalno morala voditi rauna o tome da sustav oporezivanjakoji u njoj vrijedi, ne bude zapreka njenom ekonomskom i dr. Razvoju.

Veliki uticaj na harmonizaciju carinskog sustava i mjera carinske politike u svetskimrazmjerama imao je GATT, mnogi pregovori unutar GATTa oveli su do snienja carinskogoptereenja, kao i do uklanjanja raznih drugih zapreka na poruju vanjskotrgovinskerazmjene, kao to su npr. Utvrivanje kontingenata ili pojednostavljivanje postupka carinjenjas ciljem da se uvoz odnosno izvoz robe ubrza. Na ovom mjestu treba spomenuti tzv.Urugvajsku rundu, dugogodinje pregovore odrane u okviru GATT-a, a kojom je postignutsporazum o daljnjem snienju carinskih stopa, kao i detaljnijem reguliranju carinskogtretmana nekih proizvoda.

4.5. Nezaposlenost

Nezaposlenost je prolem s kojim suoene mnoge suvremen drave. Za mnoge, nezaposlenostje jedan od problema koji najvie zabrinjava suvremena ovjeka, a njegovo rjeavanje jedan jeod najteih i politiki najosjetljivijih problema s kojima su suoene vlade pojedinih zemalja.Treba istai da problem nezaposlenosti nije samo prisutan u zemljama u tranziciji. Tako jenpr. U njemakoj na poetku 1997. godine bilo oko 4,5 miliona nezaposlenih.Uz Njemaku, problemom visoke nezaposlenosti koja se izraava dvocifrenim brojevima,suoene su i neke druge zemlje lanice EU, kao npr. panija, Finska, Francuska, tako da je1997. godine bilo oko 20 miliona nezaposlenih.U mnogim se izvorima spominje da je broj nezaposlenih mnogo vei nego to to pokazujuslubeni podaci, jer pojedine drave nemaju taan uvid u broj nezaposlenih.Privatizacija kako u istonoj tako i u Zapadnoj Evropi, u mnogome je pridonijela poveanjustope nezaposlenih. Naime, nakon to je privatizacija provedena, oitavao se svom silinom

problme prekobrojnih uposlenih u bivim dravnim poduzeima. Posebice je sloenorjeavanje problema nezaposlenih u zemljama u tranziciji, kojeg dodatno pootrava i problemkoritenja one radne snage, koja u postojeem broju nije potrabna, a koju iz raznoraznihrazloga (socijalnih, politikih i dr.) nije mogue otpustiti, premda s ekonomskog stajalita,

predstavlja balast.Meu mnogobrojnim mjerama koje vladama stoje na raspolaganju za poticanje veegzapoljavanja, mnoge e od njih posegnuti i za mjerama porezne politike. Tako se u cilju

poveanja broja zaposlenih, mogu propisati razna poreska osloboenja i olakice za sve one

koji e otvoriti nova radna mjesta i zaposliti nove osobe, kojima e se ograniiti izvoz kapitalakako bi se on koristio u domaem gospodarstvu, ili se ipak moe propisati da se uvoenjemnovih poreza tj. Poveanjem poreskog optereenja kod nekih ve uvedenih poreza, prikupenamjenska sredstva, koja e se koristiti za zapoljavanje nezaposlene radne snage.

4.6. Zaduenje drave i budetski deficit

Sudjelovanje javnog duga u GDPu i s time povezano servisiranje duga kao i postojanjebudetskog deficita, u savremenim dravama mogu utjecati na mjere porezne politike.Takozvana dunika kriza, odnosno prezaduenost mnogih drava, uzrokovana injenicom da

nisu mogle na vrijeme ispuniti obaveze sadrane u ugovoru o zajmu, a koja je poela napoetku osamdesetih goina nemogunou Meksika da udovolji preuzetim obavezama

18


19/27


prisutna e, istnia, i danas, ali nije takvog intenziteta kao to je to bio sluaj u prolomdesetljeu. Mnoge zemlje dunice morale su, uz ostalo, uiniti i odreene promjene u sustavuioporezivanja, kao i openito u fiskalnoj sferi, kako bi zaustavile poveanje zaduennja, ili paksmanjile visinu javnog duga, donosno budetski deficit svele na neku podnoljivu mjeru.S problemom visokog zaduenja suoene su ne samo ZUR nego i industrijski najrazvijenije

zemlje svijeta, s tom razlikom da se u ovim potonijim u pravilu, radi o unutranjem dugu.Prvenstveno zbog nedovoljne vastite akumulacije, ZUR prisiljene su zaduivati se uinozemstvu. Najvei vjerovnici ZUR su strane vlade i njihove agencije, te Svjetska banka injene agencije. Privati zajmodavci te MMF sudjeluju u ukupnom zaduenju tih zemalja umanjem procentu.

U knjizi su u nastavku ove lekcije prikazani i analizirani statistiki podaci ove tematike, pa ili

su svi vani, ili su ne vani...

Ko smatra da jesu, neka proita u knjizi, jer se ne moe diferencirati ta je vano a ta ne...

Visoko zaduenje drave, kao i postojanje velikog budetskog deficita, namee predodgovarajua dravna tijela nemale zadatke. Svoenje zaduenja drave ibudetskog deficitau okvire utvrene maastrichtskim ugovorom nije laga zadatak, ali je neophodan da bi se takoozdravile dravne finansije, da bi se uticalo na uinkovitije troenje javnih prihoda, tj. Da bise osigurao onaj obim javne potronje koji se moe u pretenom dijelu finansirati iz

postojeih, a ne anticipiranih poreza. Naime, javni zajam ima sve karakteristike buduegporeza, jer e se otplatiti poreskim prihodima koji e biti ubrani u narednim godinama.

Stoga, opredjeljenje za ograniavanje visine zaduenja drave, kao i injenica da drave-lanice EU samo iznimno i u skromnim iznosima pribjegavaju deficitarnom finansiranju,sigurno e pozitivmo uticati i na druge zemlje. Primjer ponaanja zemalja lanica EU slijedite i druge drave, jer e se pozivanjem na taj primjer moi zaustaviti apetiti pojedinih

politiara i lanova vlade da lakomislenim zaduivanjem drave stiu poene u javnosti.

4.7. Povijesni razlozi

Razlike u politikomozraju, u kojem su nastali i u kojem su se razvijali porezni sustavipoedinih drava, imali su i imaju uticaja na postojanje razlika u sustavima oporezivanjasuvremenh drava. Tako su npr. Sve zemlje biveg socialistikog bloka svoje porezne sustave

izgradile po uzoru na porezni sustav Sovjetskog Saveza. Porezni sustavi zemalja koje su prijebile kolonije nekih evropskih drava imale su mnoge slinosti s poreznim sustavom zemljematice. Za subremene porezne sustave najveeg brja drava moe se rei da su to poviejsni

porezni sustavi porezni sustavi koji se ne mogu definirati kao skup poreznihoblika koji supovezani nekom zajedniikom idejom koja se oporezivanjem eli ostvariti, nego kao odreen(velik) broj poreza neke drave koji su u porezni sustav bili uvedeni u razliito vrijeme i izrazliitih razloga od kojih su neki zadrani u njima i nakon to su nestali razlozi njhovauvoenja.Monoge su drave u svojim sustavma oporezivanja zadrale rjeenja koja su se primjenjivala

jo na poetku stoljea. U nekim se sluajevima primjenjuju rjeenja ije uvoenje seopravdalo pripremama za sudjelovanje u ratu ili pak namicanjem sredstava za uklanjanjne

ratnih razaranja. Praksa mnogih zemalja ukazuje na pojavu d je relativno lagano uvesti neki

19


20/27


novi porez ili porezu slian prihod, ili pak neko novo porezno osloboenje ili olakicu, ali daje iznimno teko porez ili takva osloboenja i olakice izbaciti iz poreznog sustava.

4.8. Drugi razlozi koji mogu uticati na sustav oporezivanja

Na sustav oporezivanja jedne zemlje, uz navedene, mogu utjecati i drugi razlozi, kao npr.:

- blizina ratnog arita ili neposredno sudjelovanje u sukobima lokalnog karaktera.Zemlje susjedne onima koje su u ratu odnosno u kojima postoji realna opasnost da serat prenese i na njihov teritorij moraju obaviti odreene pripreme kako bi uklonileopasnost da se rat ne proiri i na njihovo podruje. Dodatni trokovi koji su timeiazvani, mogu se podmiriti i odg. Promjenama u poreznom sustavu (izostavljanje

poreskih olakica, uvoenje novih poreza, poveanje poreskih stopa...).- ZUR kojima je poljoprivreda glavna privredna grana imaju sustav oporezivanja, koji

se u mnogoemu razlikuje od onog u industrijski razvijenim zemljama. Ralike se

oituju u ueu prihoda od pojedinih poreza u ukupnom prihodu.- U zemlji u trnaziciji i porezni sustav je u tranziciji. Razlog tome moe biti da neka

zemlja u tranziciji svoj porezni sustav ne izgrauje na sliku i priliku poreznogsustava neke njoj susjedne zemlje, kako bi olakala i ubrzala razdoblje tranzicije.

- Islamske drave, odosno drave u kojima Kur'an vie ili manje opredjeljue njihovsocio-ekonomski i politiki poloaj, imaju porezni sustav koji se razlikuje ne samo odsustava oporezivanja kakav vrijedi u demokratskim dravama Zapadanego i drugihislamski zemalja.

- Sustavi oporezivanja socialistikih drava, npr. Kube, Vijetnama, kine, razlikuju se odonih u kapitalistikim zemljama. Naime, u uvjetima palniranja, u uvjetima dravngvlasnitva sredstava za proizvodnju, u uvjetima kad su poduzea u rukama drave, neudi da su i modaliteti prikupljanja prihoda za finasiranje javnih rashoda prilagoenispomenutim okolnostima, kojih u drugim dravama nema, te se od njih razlikuju.

- Ekoloka svijest graana neke drave, i time povezana potreba za poduzimanjemodreenih mjera i u podruju oporezivanja, u nekoj zemlji moe biti naglaenije

prisutna (vicarska, Njemaka, vedska) nego u drugoj (Albaniji, Rumuniji, Tunisu),to moe imati za posljedicu da su u prvo navedenim dravama uvedeni eko-porezi.

- Razlike u starosnoj strukturi stanovnitva, natalitetu, slonosti tednji, oekivanomivotnom vijeku kao i postojanje niza drugih razlika, utie na to da se socio-ekonomski i politiki sustav jedne drave vie ili manje razlikuje od onog u drugim.Postojanje razlika moe dovesti do potrebe da se neka drava odlui poreskim

mjerama poticati pronatalitetnu politiku.- Drave koje su suoene sa problemom inflacije mogu se koristiti i mjerama poreskepolitike, kako bi utjecale na smanjenje stoper inflaciej odnosno sprijeile njezinopoveanje. Zato je i razumljivo da se u dravama u kojima stopa inflacije iznosi 10, 20ili vie posto, susreemo sa sustavom oporezivanja koji se vie ili manje razlikuje odsustava koji se primjenjuje u dravama u kojima je stopa inflacije zanemarljive visine.

OPOREZIVATI DOHODAK ILI POTRONJU?

1.1 Prednosti i nedostaci oporezivanja ekonomske snage porezom na dohodak

20


21/27


Uvoenje svakog novog poreza u porezni sistem praeno je skepsom, negodovanjem kao inevjericom u opravdanost odluke da se ba tada i u tom obliku uine promjene uoporezivanju. Tako je bilo i sa sluajem Engleske potkraj 18. stoljea, kada je Wiliam Pitt,1798. godine privolio Parlament da u porezni sistem uvede porez na dohodak pod imenomAid and Contribution Tax, koji je u javnosti bio poznat kao razni porez. Nepopularnost ovog

poreza, odnosno negodovanje graana je dovelo do toga da ne samo da je dolo do ukidanjaposlije poraza Napoleona, nego su svi akti u kojima se spominje porez na dohodak spaljeni.

U raspravama o oporezivanju potrkaj prolog stoljea, u prvi plan je izbio zahtjev zaoporezivanjem u skladu sa ekonomskom snagom poreznih obveznika. Osnovna ideja vodilja

pri izgradnji modernog poreznog sistema bila je traenje odgovora na pitanje: a) kako ostvaritinaelo plaanja poreza shodno ekonomskim mogunostima poreznih obveznika i b) kakoostvariti zahtjev za takvim oporezivanjem.

Prema tradicionalnom shvaanju finansijske nauke i poreznog prava, naelo plaanja porezaprema ekonomskoj snazi moe se ostvariti oporezivanjem: a) samog dohotka, b) uporabe

dohotka, c) ukupne imovine. Stariji teoretiari su tvrdili da prednost meu ekonomskimsnagama ima sama injenica postojanja dohotka kojim moe raspolagati obveznik.

Nakon toga se poeo poveavati broj teoretiara koji su zagovarali ideju o oporezivanjupotronje, odnosno uvoenja modaliteta oporezivanja ekonomske snage poreznih obveznika,koji bi s ekonomskog ( poticaj na tednju i investicije), socijalnog ( pravednija raspodjelaekonomskog tereta), poreznotehnikog (jednostavnost i jeftinoa) stajalita bili prihvatljiviji.Porezu na dohodak se zamjera sljedee: 1. Osnovni problem oporezivanja primjenom porezana dohodak jeste utvrivanje dohotka; 2. Porez na dohodak nije neutralan u svom djelovanju(porez moe uticati na ponaanje poreznog obveznika , na njegovu tednju i formiranjekapitala , veliinu i strukturu ulaganja, na pravnu formu obavljanja ekonomske aktivnosti;

3.Razliiti porezni tretman pojedinih dijelova dohotka moe se ocijeniti kao povreda naelaplaanja poreza prema ekonomskoj snazi; 4. U finansijskoj teoriji nema jedinstvenog stajalitao tome to je zapravo objekt oporezivanja , broju i vrsti poreznih osloboenja i olakica,utjecaju osobnih svojstava poreznog obveznika na visinu poreznog optereenja.

1.2 Oporezivanje prema ekonomskoj snazi

Naelo plaanja poreza u skladu sa ekonomskom snagom uvrteno je prvi put u francuskuDeklaraciju o pravima ovjeka i graanina iz 1789. godine , u kojoj je utvreno da porezniteret mora biti podjednako rasporeen na graane u skladu s njihovim imovinskim

mogunostima. Ostvarenje naela plaanja poreza prema ekonomskoj snazi zapravo u sebiobuhvaa porezna naela univerzalnosti ( ope porezne obveze) , jednakosti (horizontalna ivertikalna) i ravnomjernosti u oporezivanju, odnosno naelo pravednosti. Horizontalna

jednakost pri oporezivanju je kada osobe s jednakom ekonomskom snagom jednakooporezuju, a o vertikalna jednakost je kada poreski obveznik s veom ekonomskom snagom

plaa postotno vii porez , odnosno osoba koja ima manju ekonomsku snagu plaa nii porez.

1.3 Promjene u oporezivanju dohotka

Najvei problem poreza na dohodak je bio njegova kompleksnost, nepreglednost i sloenost ,tako da se najvie zalagalo za pojednostavljenje tog poreza , to bi uticalo na: a) smanjenjetrokova utvrivanja i naplate poreza, b) smanjenje poreznog optereenja, c) lake snalaenje

21


22/27


poreznih obveznika u poreznim propisima, d)lake ostvarenje prava poreznih obveznika, e)ravnomjernu raspodjelu poreznog tereta. Ove karakteristike su se pokuale rijeiti s 2 vrste

poreza: dvojni ili dualni porez na dohodak i tkz. Proporcionalni porez na dohodak.

1.4 Dvojni ili dualni porez na dohodak

Dvoji porez na dohodak se definira kao porez na dohodak koji ima elemente i sintetikog ianalitikog poreza na dohodak. Kod sintetikog poreza na dohodak , oporezuju se svioporezivi prihodi uz koritenje progresivne tarife , dok analitiki pretpostavlja proporcionalnooporezivanje pojedinih prihoda iz posebnih izvora, tako da dvojni porez obavlja se tako da sedohodak poreznog obveznika podijeli na dva dijela i to na dio koji ine 1) prihodi od kapitalai 2)ostali prihodi koji se zbroje i tako zbrojeni prihodi zasebno se oporezuju.

Dvojni porez je prvi put naao pratkinu primjenu u Danskoj 1987. godine , a prva osoba kojaje predloila dvojni porez je Niels Christian Nielsen. Danas se dvojni porez na dohodakkoristi u svim skandinavskim zemljama, ali ne na isti nain ( vedska, Norveka, Finska iDanska).

1.4 Proporcionalni porez na dohodak

Ideja o primjeni proporcionalnog dohotka se javila u SAD-u , to ne udi, jer je njihov porezna dohodak bio ekstremno kompliciran, nepregledan, skup i nestimulativan. Ideja se vee zaime Milotna Friedmana, a najpoznatiji protagonisti ovog poreza su bili Robert Enest Hall iAlvina Rabushkau. Ovaj porez se jo zvao horizontalna jednakost, pritom mislei da osobe uslinim uvjetima trebaju nositi jednaka poreska optereenja , to je zadovoljeno primjenom

proporcionalnog , odnosno poreza sa samo jednom poreznom stopom ( uniformni porez).

Hall i Rabushka su se zalagali za porez po jedinstvenoj stopi od 19% , koji je porez nadohodak trebao uiniti jednostavnijim i preglednijim. Meutim, treba rei da jedinstveni porezna dohodak nije imao primjene, jer su bile uvedene 2 stope i to od 15% i od 28%. Kasnije suse te stope poveavale na krajnjih 5 stopa i to od 15% , 28%, 31%, 36% i 39,6% koje suuvedene za vrijeme predsjednika Billa Clintona.

Treba jo napomenuti da je porez na dohodak imao sljedee uloge: a) stabilizacionu ulogu ,b) uloga za ostvarenje nekih ciljeva konjunkturne politike , c) mogunost ostvarenjaalokativnih ciljeva .

1.5 Oblici poreza na potronju

O oporezivanju potronje se govori onda kada se porez plaa na onaj dio dohotka koji se troiza kupnju (nabavu) proizvoda i usluga. Osnovni problem poreza na potronju je bio izbormogueg modaliteta. Prijelaz na oporezivanje potronje moe se ostvariti primjenom:

1. Osobnog poreza na potronju, odnosno tzv. Osobno orijentiranog oporezivanja potronje. Utom se sluaju radi o porezu na izdatke.

22


23/27


2. ope oporezivanje potronje (opi porez na promet) , kada se radi o kolektivnomoporezivanju potronje na razini poreznog obveznika, koji moe biti pravno lice(preduzee)ili fiziko lice.

Zagovornici prve ideje, poreza na izdatke su govorili da uz primjenu progresivne tarife u

sistemu oporezivanja stimuliu se obveznici na tednju to utie na obujam investicija, jer sutvrdili da iznos namjenjen potronji je determiran visinom dohotka.

Najpoznatiji zagovornik poreza na izdatke je N.Kaldor. On je smatrao da se individualnapotronja moe utvrditi tako da se zabrani plaanje gotovinom. Sva se plaanja morajuobavljati nekom vrstom kreditne kartice. Svaki porezni obveznik bi imao svoj raun kod

porezne uprave , to bi omoguilo da se na osnovu tih podatak obavi individualnooporezivanje. Ova teorija je odbijena, zbog svoje kompleksnosti i rasta trokova. ( svakiovjek bi morao imati karticu i svaki prodavac bi morao imati aparat za kreditnu karticu.)

Brani par Musgrave je iznio prijedlog rjeavanja problema utvrivanja oporezive potronje,tako da bi svaki porezni obveznik morao odrediti svoju godinju potronju, oduzeti osobnaizuzea ili odbitke i primijeniti progresivnu stopu na ostatak iznosa oporezive potronje.

Najbolja i najostvarljivija procedura bila bi odrediti potronju sljedeom shemom:

1. bankovni saldo na poetku godine

2. + prihodi

3. + neto uzeti zajmovi( uzeti zajmovi minus vraeni dugovi ili davanje zajmova)

4. neto investicije (troak kupljenih sredstava minus prihodi od prodanih sredstava)

5. bankovni saldo na kraju godine

6. = potronja u tijeku godine

Ni ova metoda nije liena slabosti, jer se pri utvrivanju potronje postavljaju pitanja na kojanije uvijek lagano dobiti zadovoljavajui odgovor. Uspjena primjena posredne metode

predpostavlja:

- utvrivanje gotovine na poetku primjene te metode

- obavezu registriranja svih zajmova

- sprjeavanje izbjegavanja plaanja poreza

- utvrivanje jasnih, nespornih kriterija razlikovanja izmeu osobne potronje i nabavedugoronih potronih dobara

- uklanjanje potekoa koje se javljaju zbog elemenata koji imaju meunarodnudimenziju

- problem poreznog tretmana nasljedstva

23


24/27


Ovi problemi koji se javljaju kod poreza na izdatke mogu se smanjiti , ako se potronja neutvruje individualno nego kolektivno , kao to to kae opi porez na promet. Porez na

promet se plaa iz dohotka kupaca oporezivanih proizvoda i usluga u prometu i primjenjuje seu stotinjak zemalja. Iznos poreza na promet je sadran u cijeni oporezivanih proizvoda iusluga, prevaljuje se na kupce tih prozivoda i usluga koji taj porez plaaju iz svog dohotka. N

taj nain, neutroeni dio dohotka, tj. tednja se ne oporezuje, kao i investicije. Kod ove vrsteporeza javlja se regresivno djelovanje, tj. uticaj na dohodak ekonomski slabijih poreznihobveznika. Treba jo spomenuti da je uvoenjem poreza na dodanu vrijednost u najveem

broju zemalja lanica OECD-a dolo do poveanja ope stope ovog poreza, to se odrazilona sudjelovanje prihoda poreza na dodanu vrijednost u ukupnim poreznim prihodima.

HARMONIZACIJA PORESKIH SISTEMA EU

3.1. FISKALNA HARMONIZACIJA

Fiskalna harmonizacija je dokaz da izmeu vie nivoa vlasti kao i meu samim zajednicamanastaju fiskalni dispariteti koji izazivaju ekonomske poremeaje, remete uslove slobodnekonkurencije, ometaju mobilnost faktora proizvodnje i utiu na formiranje takve alokacijeresursa koja je protivna racionalnim impulsima trita.

Mjere fisklane harmonizacije podrazumjevaju postupak uklanjanja fisklanih prepreka ineusklaenosti poreskih sistema u meudravnim zajednicama ili regija unutar iste zemlje ucilju jaanja unutarnjeg ekonomskog prostora i veoj efikasnosti makroekonomske politike.EU je donijela nekoliko posebnim smjernica (direktiva) o harmonizaciji pojedinih poreza, anadalje je otilo u harmonizaciji sistema oporezivanja prometa u zemljama EU.Te smjernice

predstavljaju svojevrstan vodi kojeg bi se zemlje lanice EU trebale pridravati u izgradnji ireformama svojih poreznih sistema.

Kao razlog fiskalne harmonizacije u EU najee se spominje nesklonost zemalja lanica daprepuste mo oporezivanja na vii nivo, pa harmonizacija oporezivanja slui kao alternativanpristup koordinacije poreznih sistema.

Fisklani dispariteti oituju se iz razlika u poreznom optereenju u odnosu na drutveniproizvod, zatim zbog fiskalne diskriminacije raznih proizvoda, odreenih kategorija prihoda iimovine. Na fiskalne disparitete imaju uticaja razlike u strukturi poreznih sistema koje se

posebno odnosi na odnos direktnih i indirektnih poreza, te na razlike u poreznim stopama iosnovicama. Na fiskalne razlike utie nejednaka primjena poreznih osloboenja i olakica kao

i ostali faktori koji utiu na naruavanje naela horizontalne pravednosti u oporezivanju.

Koncept fisklane harmonizacije u dravama mora biti fleksibilan i ne dovoditi u pitanjeosnove decentraliziranih odnosa i samostalnosti niih nivoa vlasti. Mjere fiskalneharmonizacije ne mogu zadirati u osnove suverenosti zemalja lanica. Politika fiskalneharmonizacije mora biti usmjerena na uklanjanje onih elemenata i razlika u fiskalnimsistemima koji naruavaju slobodnu konkurenciju, sputavaju mobilnost faktora proizvodnje ioteavaju racionalnu alokaciju resursa. Politika fiskalne harmonizacije trebala bi uvaavatidinamiki pristup i prilagoavati se ekonomskim i drutvenim promjenama.

Porezni sistemi zemalja lanica se razlikuju po broju poreznih oblika, poreznim stopama,

osnovicama, olakicama i osloboenjima. Sve te razlike bi bez postupka harmonizacije uticale

24


25/27


na stvaranje tetne porezne konkurencije i neostvarivanje navedenih ciljeva, pogotovostvaranje zajednikog trita kao temeljng cilja stvaranja EU.

Osnovni instrument, odnosno pravni akt kojim se harmoniziraju porezi jesu SMJERNICE.Smjernice predstavljaju dio sekundarnog zakonodavstva koji je drugi po jaini pravni

instrument u EU iza ugovora. Smjernice ureuju okvir unutar kojeg lanice imaju vie izborakako da urede svoje porezno zakonodavstvo.

Harmonizacija oporezivanja u EU postala je proces koji se proirio izvan granica EU.Usklaivanje poreznog sistema s poreznim sistemima zemalja lanica EU jedan je odosnovnih uslova pristupanja lanstvu EU. Opredjeljenje nekih drava izvan ekonomskihintegracija, da svoje sisteme oporezivanja usklade s onima to se primjenjuju u drava koje sunjihovi susjedi i znaajni vanjskotrgovinski partneri, a lanice su tih asocijacija se zove TIHAHARMONIZACIJA.

ORGANIZIRANA HARMONIZACIJA je u sluajnu zemalja koje su ve lanice ekonomskihintegracija, tj. usklaivanje sistema oporezivanja unutar ekonomskih integracija koje proistiuiz zakljuenih ugovora, dogovora, zajednikih odluka i slino.

Osnovno naelo koje je uticalo na proces harmonizacije poreznih sistema u EU je naeloSUPSIDIJARNOSTI. Prema ovom naelu sredinji nivo vlasti EU treba donositi odluke samoako ciljeve koje njima eli postii moe bolje i uinkovitije postii od samih zemalja lanica.U suprotnom, takve odluke treba prepustiti niim nivoima vlasti- to jeste zemljama lanicamato i jeste sluaj kod harmonizacije oporezivanja u EU.

Teorija fiskalnog federalizma preporuuje koje bi poreze trebalo harmonizirati. Najprije bi

trebalo harmonizirati poreze s pokretljivom poreznom osnovicom- to se odnosi nakorporativne poreze jer kompanije lako mogu preseliti kapital u porezno povoljnije podruje(porezne oaze). Takoer teorija preporuuje harmonizaciju poreza na dohodak pojedinca(plae i sl.). Porez na dodanu vrijednost takoer bi trebalo harmonizirati jer njegovaeventualna neujednaenost moe uticati na stvaranje konkurentnih razlika u cijenama raznihdobara i usluga to vodi ka jaanju prekogranine kupovine i neuinkovitom ubiranju

poreznih prihoda zemalja lanica EU.

3.1.2. Oporezivanje po razliitim nivoima vlasti Teorijski koncept-

Musgrave (1983) je postavio nekoliko kriterija prema kojima bi se odreeni porezi mogliubirati na odreenom nivou vlasti:

1. Porezi prikladni za ekonomsku stabilizaciju trebaju se ubirati na sredinjem nivou, dokoni porezi koji se ubiru na lokalnom nivou moraju biti neutralni na ciklika kretanja.

2. Progresivni porezi koje slue u redistributivne svrhe, kao porez na dohodak trebaju seubirati na sredinjem nivou.

3. Ostali progresivni porezi trebaju se ubirati na onom nivou koji najbolje obuhvaaporeznu osnovicu.

25


26/27


4. Nii nivoi vlasti trebaju porezom obuhvatiti one porezne osnovice ija je mobilnostniska.

5. Porezi ija je osnovica izrazito neravnomjerno rasporeena po cijeloj dravi trebali bise ubirati na sredinjem novou.

Musgrave (1983) kategorizira pojedine skupine poreza na kojem nivou bi se trebali uborati.Na sredinjem nivou bi se trebali ubirati sintetiki porez na dohodak, kao i porez na potronju,tj. pormet, pogotovo PDV, porezi (naknade) za koritenje prirodnih resursa. Porezna osnovica

je u tom sluaju neravnomjerno rasporeena po cijeloj dravi i zbog alokacijske uinkovitostibolje ju je zahvatiti porezom na nivou cijele drave.

Harmonizacija opeg poreza na promet

Najvie u smjeru harmonizacije oporezivanja ne samo u europskim nego i svjetskimrazmjerima, uinjeno u podruju oporezivanja prometa primjenom poreza na dodanuvrijednost. Opredjeljenje za porez na promet se odvijalo tkz. SMJERNICAMA. Prvasmjernica nalae svim zemljama lanicama EEZ da do poetka 1970. godine u svoje

porezne sisteme ugrade PDV, dok se Drugom smjernicom uz ostalo, utvruje primjenapotronog tipa PDV-a. Meu zemljama su postojale razlike u visini ope, sniene i povienestope PDV-a , u Luksemburgu je bila znatno nia negoli u njegovih susjeda, pa se zvala i

porezna oaza.

Harmonizacija posrednih poreza u Zajednici moemo podijeliti u vie faza. U prvoj fazi jedonesena odluka zemalja lanica EEZ da u svoje porezne sisteme ugrade PDV, dok seodluka o usklaivanju osnovice tog poreza(druga smjernica, a posebno esta smjernica iz1977. godine) moe smatrati drugom fazom. U treoj fazi harmonizacije trebalo je doi doukidanja granine kontrole u trgovinskim odnosima meu zemljama lanicama Zajednice,odnosno Unije, smanjenja razlika u poreznom tretmanu proizvoda i usluga u prometu ,zamjene naela zemlje odredita robe naelom zemlje podrijetla robe.

Oporezivanje prometa u saveznim dravama SAD-a

Za SAD je karakteristino da u razliitim dravama postoje razliite stope poreznogoptereena robe i usluga , to govori da trite moe efikasno funkcionisati i kada su razliitestope poreza u razliitim dravama, za razliku od EU koja eli da stope budu skoro pa jednakeu svim dravama. Promet proizvoda i usluga oporezuje se jednofaznim porezom na promet utrgovini na malo. Stopa poreza na promet u mnogim saveznim dravama se poveala od 1978.do 1992. godine. A u nekim raspon u visini poreznih stopa smanjio sa 2% do 7% , na 3% do7%.

26


27/27

skripta za kps i

Documents