Slavoj iek: Najvea prijetnja Evropi je njena inertnost (Der Spiegel, intervju)Objavljeno: 04.04.2015. - 10:12

Slavoj iek ne voli da ga nazivaju profesorom. ali se da kada ga ljudi oslovljavaju tom titulom, osvrne se da vidi gdje se taj profesor nalazi. Autor: disput.me Veliina slova:aaa Zaista, rijetko je predavao na univerzitetima. Svojom nevjerovatno plodnom stvaralakom aktivnou knjigama, esejima, lancima i kolumnama, iek je postao svjetski uticajan intelktualac. Njegova predavanja i gostovanja irom svijeta donijela su mu reputaciju jednog od najpoznatijih savremenih mislilaca i kulturnih teoretiara u svijetu. Uprkos njegovom uticaju, teko je odrediti njegova politika i filozofska stanovita. Roen je u glavnom gradu Slovenije, Ljubljani, gdje i danas ivi, bio je lan komunistike partije dok je nije napustio 1988. Njegov odnos sa zvaninim partijskim kanalima bio je komplikovan budui da se njegove ideje nisu smatrale ortdoksno marksistikim u dovoljnoj mjeri, i na univerzitetu u svom rodnom gradu nikada nije dobio profesorsku katedru. Ipak, bio je u mogunosti da na univerzitetu u Parizu, izmeu 1981. I 1985. godine studira psihoanalizu aka Lakana. Uprkos svom ekstremno kritikom stavu prema politikom liberalizmu, za koji smatra da mu nedostaje sutina i snaga, uoi raspada Jugoslavije, bio je predsjedniki kandidat slovenakih Liberal-demokrata za predsjednika Slovenije.

iekovo razmiljanje, koje je odreeno njemakim idealizmom, Hegelom i Marksom, fokusira se na razvoj slobodnog subjekta i nainu na koji je on zarobljen promjenljivou ideologija i identiteta. Od Latinske Amerike pa do Azije, cijenjen je prevashodno zbog svoje kritike globalnog kapitalizma i kao kljuna intelktualna figura ljeviarskih protestnih pokreta. ok zbog teroristikih napada u Parizu, inspirisao ga je da napie filozofsko-polemiki esej o islamu i modernizmu. U njemu, apostrofira jaz izmeu tolerancije zapadnog svijeta i fundamentalistike mrnje radikalnog islama i apeluje na Zapad da insistira na nasljeu Prosvjetiteljstva, i njegovim univerzalnim vrijednostima. Tvrdi da je istinska suverenost mogua jedino kroz obnavljanje Ljevice.

pigl: Gospodine iek, finansijsko-ekonomska kriza je pokazala koliko je sistem slobodnog trita ranjiv. Kao svoj izazov postavili ste ispitivanje protivrjenosti savremenog kapitalizma. Da li predviate novu revoluciju?

iek: Ne, naalost.

pigl: Ali ipak voljeli biste da se to dogodi? Jeste li jo uvijek komunista?

iek: Mnogi me smatraju ludim marksistom koji eka kraj vremena. Moda sam veoma ekscentrian, ali nisam ludak. Ja sam komunista koji trai reenje za izlaz iz oajne situacije u Evropi. Prije est mjeseci, bio sam u Junoj Koreji kako bih govorio o krizi svjetskog kapitalizma, uobiajeno znate, bla, bla, bla. A onda je publika poela da se smije, rekavi mi: O emu govorite? Samo nas pogledajte Kina, Juna Koreja, Singapur, Vijetnam ekonomski nam ide veoma dobro. Dakle, ko je skliznuo u krizu? Radi se o vama u Zapadnoj Evropi, tanije nekim djelovima Zapadne Evrope.

pigl: Pa, nije to ba tako jednostavno.

iek: Ipak, u tome ima neke istine. Zato mi Evropljani imamo osjeaj da je naa nesrena situacija iroko rasprostranjena kriza? Mislim da ono to mi osjeamo ne postavlja pitanje za ili protiv kapitalizma, nego budunosti Zapadne demokratije. Neto mrano se nazire na horizontu i prvi olujni vjetar ve je doao do nas.

pigl: Hoete da kaete kako ekonomska kriza moe dovesti do politike krize?

iek: Kina, Singapur, Indija ili, nama blia, Turska, nisu predskazanja svijetle budunosti. Moje je uvjerenje da se kapitalizam razvija u pravcu u kom e bolje funkcionisati bez potpuno razvijene demokratije. Uspon takozvanog azijskog kapitalizma u proteklih 10 godina naposletku otvara neka pitanja I podstie sumnju. ta ako je autoritarni kapitalizam po modelu Kine indikator da liberalna demokratija onako kako je mi shvatamo, nije vie preduslov, niti garant ekonomskog razvoja ve njegova prepreka?

pigl: Demokratija ne postoji da bi utrla put kapitalizmu. Ona je brana protiv svih latentnih opasnosti kapitalizma, to demokratiju, sve vie, ini nezamjenljivom.

iek: U tom sluaju, moralo bi postojati vie od principa slobodnih izbora. Sloboda izbora moe odvesti drutvo u bilo kom pravcu. U tom smislu, ja sam lenjinista. Lenjin se esto ironino pitao: Sloboda da, ali za koga? Za ta?

pigl: Sloboda samoopredjeljenja. I, prije svega, sloboda govora I miljenja kao dio toga.

iek: Sjajno! Nisam staljinista koji negira graanske slobode tvrdnjom da je linija partije jedina istinita, stvarna, sloboda. U linoj i privatnoj sferi, sloboda izbora se poveava ak i u Kini. Kada to kaem, mislim na seksualne slobode, slobodu putovanja, slobodu trgovine I slobodu da se obogatite. Ali pitam se da li je to dovoljno, I da li moda takva vrsta line slobode izbora nije neto to sadri zamku. Napredak u linoj slobodi izbora je maska za gubitak socijalne slobode. Klasina drava blagostanja je unitena. Gubimo svijest o tome gdje nas socijalni procesi vode I u kom tipu drutva elimo da ivimo. Moramo redefinisati polje mogunosti unutar koga moemo da ivimo nae individualne slobode.

pigl: Drugim rijeima, nedostaje nam ozbiljna sistemska debata. Jednu smo vidjeli tokom studentskih protetsa 1968. godine, ali ona nije postigla nikakve realne rezultate, izuzev liberalizacije graanskih sloboda. U poreenju sa udnjom za individualnom slobodom, vreba li nas totalitarno iskuenje u mobilizacije kolektivne elje da se postojei sistem prevazie?

iek: 20. vijek je zavren. Totalitarni reim dugorono nije odriv. Ukoliko elimo da zadrimo sliku koju na Zapadu imamo o sebi, moramo revidirati pitanja irenja demokratskih sloboda i procesa samo-emancipacije. Evropa je tu najvie ugroena. Ja sam evrocentrini ljeviar. U ljeviarskim krugovima postalo je pomodno da se evrocentrizam kritikuje u ime multikulturalizma. Ali ja sam ubijeen da nam je Evropa potrebnija nego ikada! Samo zamislite svijet bez Evrope. Imali biste samo dva pola USA, sa njenim brutalnim neoliberalizmom i takozvani azijski kapitalizam, sa autoriutarnom politikom strukturom. Izmeu njih, postojala bi jo Putinova Rusija, sa njenim ekspanzionistikim aspiracijama. Izgubili biste najvredniji dio evropksog nasljea, gdje demokratija i sloboda podrazumijevaju kolektivni angaman, bez koga su jednakost i pravda nemogue.

pigl: To je nasljee Prosvjetiteljstva, transformacija od samonametnute nezrelosti do autonomnog samoopredjeljenja.

iek: Tano! Ne spadam u najblie prijatelje Jirgena Habermasa ali se u tom dijelu sa njim potpuno slaem. Vie nego ikada ranije, moramo da se drimo projekta EVROPSKOG PROSVJETITELJSTVA. To je jedini nain da promijenimo konture onoga to se ini moguim i izvodljivim.

pigl: elite da kaete kako ne treba previe oekivati od liberalne demokratije?

iek: Da. Moramo ii dalje od liberalne demokratije. Uobiajeno demokratija funkcionie ovako: Veina glasaa ini se da uiva u mogunosti samoopredeljenja, ali u stvarnosti rade kako im se kae. Tako bi se dalo zakljuiti kako je omiljeni izbor njemakog glasaa vlada koju ini velika koalicija. U strahu da e donijeti istinski radikalnu, nesvakidanju, odluku ljudi se ponaaju kao da odluuju slobodno po svojoj volji, na osnovu okolnosti, praktinih ogranienja i prethodno utvrenih uslova. Ali umjesto to samo vjeto anlizirate stvari I prilagoavate im se ponekad je neophodno da promijenite polje znaenja. Stvaranje opte volje, Rusoove volont gnrale ne odvija se na taj nain. Konstituisanje ove volje postalo je privatizovano i krajnje apolitino. Takvo okruenje pogoduje kapitalizmu, jer liberalno demokratska sloboda i individualni hedonizam mobiliu ljude za sopstvene svrhe pretvarajui ih u radoholiare.

pigl: U emu vidite alternativu?

iek: Nema povratka komunizmu. U odreenom smislu, staljinizam je bio gori od faizma, naroito imajui u vidu da je vrhovni ideal komunizma, samoosloboenje ljudi, ideal prosvjetiteljstva. Ali to je takoe tragedija dijalektike prosvjetiteljstva. Staljinizam je za mene jo uvijek zagonteka. Faizam apsolutno nije imao prosvjetiteljske ambicije, on je sprovodio iskljuivo konzervativnu modernizaciju koristei se zloinakim sredstvima. U izvjesnom smislu, Hitler nije bio dovoljno radikalna ili nasilan.

pigl: ta? Valjda, ne mislite to ozbiljno?

iek: Ono to pokuavam da kaem je da je faizam moda predstavljao reakciju na banalno samozadovoljstvo buroazije, ali je I sam ostao zarobljen u buroaskom drutvu fiksirajui njegovo samozadovoljstvo. Dijelim vienje Valtera Benjamina kako je svaki uspon faizma proizvod neuspjele revolucije. Uspjeh faizma je neuspjeh ljevice I to dokazuje da je postojao revolucionarni potencijal koji ljevica nije znala da iskoristi.

pigl: Kakvo je trenutno stanje osnovnih vrijednosti liberalizma: slobode, jednakosti I pravde? Da li je liberalna demokratija dovoljno snana da sebe zatiti od iracionalnih napada?

iek: Sumnjam da je u stanju da odgovori izazovima. Svjetski kapitalistiki sistem se pribliava svojoj nultoj taki. etiri jahaa apokalipse su, klimatska katastrofa, oigledne posljedice biogenetikog inenjeringa, nedostatak samoregulacije finansijskog trita, i rastui broj iskljuenih ljudi. to se trite vie globalizuje, to je sila socijalnog aparthejda snanija.

pigl: Opasnosti su prepoznate I o njima se nairoko diskutuje. Ipak, da li mislite da nemono teturamo ka ponoru?

iek: Nedostatak jasne alternative ne znai da jednostavno trebamo da se uljuljkamo u status kvo. Ukoliko postojei sistem nastavi da se reprodukuje, onda idemo ka njegovoj imploziji. Jedina stvar koja moe spasiti liberalnu demokratiju je obnovljena ljevica. Ako ljevica propusti ovu ansu, opasnost od faizma ili novog autoritarizma e porasti.

pigl: Ovi trendovi se ve danas uoavaju u religijskom fundamentalizmu, desniarskom populizmu i agresivnom nacionalizmu.

iek: To je tano, i odgovor na to ne moe biti uobiajena tolerancija i razumijevanje. Ne! Na taj nain, liberalizam malo po malo podriva samog sebe. Imamo pravo da odredimo granice. U Evropi se previe osjeamo krivima, naa multikulturalna tolerancija je preraena rava savjest, kompleks krivice koji moe prouzrokovati nestanak Evrope. Najvea prijetnja Evropi je njena inertnost, povlaenje u kulturu apatije I opte relativizacije. U tom smislu sam dogmatik. Ne elim da sumnjam u sve, niti da sve preispitujem. Liberalni dogmatizam zasniva se na onome to je Hegel nazivao moralnom osnovom. To je razlog zato sam naelno protiv svake forme politike korektnosti koja pokuava da kontrolie neto to bi trebalo da je dio moralne osnove sa drutvenim I zakonskim zabranama.

pigl: Zar svaka kultura nema sopstveni prag podnoenja netoleranicje?

iek: Postoje stvari koje je nemogue tolerisati. limpossible--supporter, kao to je ak Lakan rekao. ta ako neki magazin otvoreno pone zbijati ale sa Holokaustom? ta je sa alama koje su seksistike I rasistike? Lijevi-libertarijanci ili libertarijanska stanovipte o ironij I humoru uopte ide u suprotnom smjeru ka poveanoij osjetljivosti za bespomonost drugih. Znate, nepristojne ale dobar su test za prag tolerancije izmeu razliitih grupa.

pigl: U iskuenju sam da pitam, ozbiljno?

iek: U bivoj Jugoslaviji ,svaka republika je imala ale na raun ostalih. Na primjer, Crnogorci su smatrani lijenima. U Crnoj Gori zemljotresi nisu rijetkost. I zato Crnogorac dri svoj penis u svakoj rupi ili pukotini? eka da naie sljedei zemljotres jer je isuvie lijen da masturbira. Ili uzmite viceve na raun Jevreja- oni mogu biti divni kao vid ale na svoj raun. Znate li ovaj? Jevrejska ena poljskih korijena za koje se smatra da su prilino ozbiljne po prirodi sagnuta je istei ploice. Kada je mu, vraajui se sa posla, zatekne u tom poloaju, prie joj sa lea, zadigne joj suknju, i uzme je otpozadi. Nakon to je zavrio, pita je da li je i ona takoe postigla vrhunac. Ne, kae, ona. Imam jo tri ploice do kraja. Bez ovakvih nepristojnih razmjena mi nemamo stvaran kontakt jedni sa drugima, tek hladno potovanje.

pigl: Ne bih previe vjerovao u validnost takvih tekstova.

iek: Naravno, postoje granice. To moe postati gorui problem ukoliko dvije etnike grupe ive zajedno u neposrednoj blizini, i ukoliko imaju nepomirljive naine ivota, tako da se ovakve stvari doivljavaju kao kritika na raun svoje vjere ili kao napad na svoj identitet.

pigl: Postoji li takva opasnost u nedavno popularizovanoj izjavi kako je islam dio Evrope?

iek: Tolerancija ovdje ne moe biti opcija. Ono to nam treba je neto to Njemci nazivaju Leitkultur, razvijena vodea kultura koja regulie nain potkulturne interakcije. Multikulturalizam, sa obostranim potovanjem za osjeanja drugog, ne funkcionie kada se naete u fazi impossible--supporter. Posveeni musliman smatra nemoguom toleranciju prema naim blasfeminim slikama I sablanjivom humoru, to je sastavni dio nae slobode. Ali ni Zapad, sa svojim slobodarskim praksama, ne moe tolerisati prisline brakove I segregaciju ena koja je dio muslimanskog naina ivota. Zato ja, kao ljeviar, smatram da nam je neophodna naa sopstvena rukovodea kultura.

pigl: Ali ta bi to moglo da bude? Kako bi ta rukovodea kultura trebala da izgleda? ak se I univerzalna primjena ljudskih prava ponekad dovodi u pitanje u ime kulturnih razlika.

iek: Vodea evropska kultura je univerzalnost prosvjetiteljstva u okviru koje pojedinac samog sebe vidi kroz ovu univerzalnost. To znai da se treba isprazniti od sopstvenih specifinosti I ignorisati svoja partikularna, socijalna, religiozna ili etnika stanovita. Nije dovoljno da jedni druge toleriemo. Moramo izgraditi sposobnost da sopstveni kulturni identitet doivimo kao neto kontigentno, neto sluajno, neto to moe da se promjeni.

pigl: Univerzalni pojedinac je apstrakcija. On ne postoji u stvarnom ivotu. U stvarnosti ,svako pripada nekoj grupi ili zajednici.

iek: Univerzalni pojedinci su itekako stvarni u naem ivotu. Nezavisno od jabuka, kruaka I groa, trebalo bi da postoji mjesto za voe kao takvo. Volim ljepotu ove platonistilke ideje. Ljudi pripadaju specifinim grupama, ali istovremeno oni su dio univerzalne dimenzije. Ne ostajem isti tokom itavog ivota, ali ipak ostajem, ja. Zajednice takoe nisu zatvorene. ovjek moe napustiti jednu I pridruiti se drugoj. Na identitet je sainjen od nekoliko identiteta koji mogu postojati sukcesivno I paralelno.

pigl: Dani se smjenjuju, ali ne I ja, kae pjesma Gijoma Apolinera.

iek: U hrianskom kontekstu: Sveti duh je u svima nama svi ga dijelimo nezavisno od naeg identiteta koji je povezan sa konkretnom zajednicom. Ja sam ateista, ali priznajem emancipatorsku sr hrianske nauke:Ostavi svoga oca I majku, I poi za mnom, kae Hristos. Ostavi svoju zajednicu iza sebe kako bi naao svoj put do univerzalne ovjenosti.

pigl: Emancipacije je in nasilja rastanka I iskorjenjivanja. Islam ne dozvoljava ljudima da napuste zajednicu vjernika.

iek: Ne postoji sloboda, barem ne u univerzalnom smislu, bez tog momenta nasilja. Rastanak sa korijenima je prilino nasilan proces, ali ta sila, koja ne mora biti fizika, ima u sebi neeg iskupljujueg. Podsjeam vas, ne radi se o tome da unitimo ono to nas ini posebnim. Mi smo vezani za nae osobenosti. Ali moramo prepoznati sluajnost nae posebnosti, tu kontigenciju koja sama po sebi nije vana. Univerzalnost je otvorenost za radikalnu kontigenciju.

pigl: Kakvo je politiko znaenje toga?

iek: Iranski revolucionarni voa Homeini jednom je rekao: Mi se ne plaimo zapadnjakog oruja ili ekonomskog imperijalizma. Ono ega se plaimo jeste moralna pokvarenost zapada. Ekstremni sluaj ovakvog otpora je islamska drava ili ak Boko Haram. Kako udan fenomen! Socijalni I politiki pokret kome je glavni cilj da ene lii obrazovanja I dri u zapeku. Stari moto iz 1960-ih, da sve to je seksualno ,istovremeno je I politiko, ovdje dobija novo znaenje: ouvanje striktne seksualne hijerarhije postaje najvaniji politiki imperativ. Zar slinu stvar u neto slabijoj formi nismo vidjeli od strane Rusije tokom Evrovizije kada je pobijedila bradata Konita Vurst. Ruski nacionalista irinovski prolog maja je rekao: U Evropi vie ne postoje mukarci I ene, samo ono. ak I naa Katolika crkva die slinu paniku iskazujui otpor prema istopolnim brakovima.

pigl: Da li je nesputani hedonizam pojedinca jedina stvar koju moemo suprotstaviti ovakvom fundamentalizmu?

iek: Ne, iz dva razloga. Prvi je taj to na stvarni neprijatelj nije religija. ivko Kusti, hrvatski katoliki svetenik, nacionalista, izjavio je kako je katolianstvo simbol kako ljudi nisu spremni da se odreknu svog nacionalnog I kulturnog nasljea itavog Hrvatstva. Ova izjava nam govori da to nije stvar vjere I istine, nego politiko-kulturnog projekta. Religija je tu samo instrument, pokazatelj naeg kolektivnog identiteta. Rije je o tome koliko e javne kontrole naa starna ostvariti, koju koliinu hegemonije emo prepustiti. Zato Kusti blagonaklono citira italijanskog komunistu koji za sebe kae: Ja sam katolik ateista. Takoe, iz tog razloga norveki masovni ubica Anders Brejvik, koji nije religiozna osoba, pominje hriansko nasljee kao temelj evropskog identiteta. Drugi razlog, koji je jo vaniji, jeste taj to se nesputani hedonizam pojedinca uklapa savreno sa dananjim kapitalizmom u smislu da globalni socijalni I ekonomski procesi sve vie i vie postaju nepropustljivi. Individualni hedonizam I fundamentalizam meusobno se podstiu. Svrsishodna borba protiv fundamentalizma podrazumijeva nov kolektivni projekat radikalnih promjena. I u tome nema nieg od hedonistike trivijalnosti.

pigl: Ko odreuje ta je kontigentno a ta je supstancijalno? Za ortodoksnog muslimana, marama je sutinska a ne ne neto uzgredno.

iek: Tu se skriva arite problema. Djevojka, ena mora sama da odlui o tome. Da bi bila u mogunosti da to i uini, mora biti osloboena pritiska porodice i zajednice. I to je situacija u kojoj je emancipatorsko nasilje primjenjivo: jedina mogunost nezavisnosti je raskid sa korijenima, uklanjanje pojedinca od pritiska zajednice da joj se potini. Zato je jedan od mojih heroja Malkolm X. X se zalagao za ovakvo iskorenjivanje. To ga nije odvelo dublje u potragu za svojim afrikim korijenima. Naprotiv, on je to vidio kao priliku za ostvarenje nove univerzalne slobode.

pigl: Vi odobravate ovo nasilje?

iek: Prihvatam nasilje zato to je to cijena istinske kontigencije I samoosloboenja. To je kao sadomazohistika seksualna igra. Oni koji u njoj uestvuju mogu se preputati raznim perverzijama. U bilo kom trenutku, svako ima pravo da kae: Stani ,to je to, ovdje se zaustavljam I odlazim Progres u liberalnoj demokratiji poiva na stalnom proirenju univerzalnih vidika i, na taj nain, takoe diversifikaciji slobode izbora izmeu potencijalnih odluka. Ali kontigencija ne znai trivijalnost.

pigl: Da li je neumorno proirenje granica javne slobode posao intelektualaca poput vas? To vie podsjea na otvoreno drutvo Karla Popera nego na Marksovu proletersku revoluciju?

iek: Moj Boe, sve samo ne Poper! U tom smislu, jo uvijek sam marksista zato to mi je vana infrastruktura slobode inherentna institucijama. Specijalisti idioti u izvornom znaenju te rijei vode rauna o reenjima konkretnih problema. Intelektualci se brinu o postavljanju pitanja na nov nain I razmiljanju o drutvenim uslovima ostvarenja linih graanskih sloboda. U svom eseju ta je prosvjetiteljstvo, Kant razlikuje privatni I javni um. Danas je ovo aktuelnije nego ikada. Prema Kantu, javni um znai slobodno miljenje nezavisno od bilo koje politike ili religiozne prisile, dok bi um u slubi drave bio privatan. Naa borba danas, a ovo ukljuuje I Vikiliks, jeste ouvanje javnog prostora ivim.

pigl: Dakle, kako moemo razviti emancipatorsku solidarnost izmeu grupa koje su kulturno razliite?

iek: Moj odgovor je da treba da se borimo. Puka univerzalnost definitivno nije dovoljna. Kulturni sukob ne bi trebalo prevazioi kroz osjeanje globalne humanosti, ve radije kroz potpunu solidarnost sa svima koji se u nekoj kulturi bore. Naa borba za slobodu trebala bi biti udruena sa borbom protiv kastinskog sistema u Indiji i radnikim otporom u Kini. Sve zavisi od ovoga: borba za Palestinu i protiv anti-semitizma, Vikiliks i Pusi Rajot sve su to djelovi iste borbe. Ako ne, onda svi moemo samo da se ubijemo.

pigl: Gospodine iek, zahvaljujemo vam na ovom razgovoru.

Izvor: http://www.spiegel.de/international/zeitgeist/slavoj-zizek-greatest-threat-to-europe-is-it-s-inertia-a-1023506.html

Intervju za njemaki nedjeljnik Der Spiegel (12. 03. 2015.)

Prevod sa engleskog: magazin Disput.me