slobodna bosna [broj 806, 19.4.2012]

8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]

http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 1/84

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

FUAD KASUMOVI]: VIJE]EMINISTARA - PRORA^UNBEZ KR^MARA

www.slobodna-bosna.ba



Omot-2:CRNA.qxd 10.4.2012 13:01 Page 78



POLICIJA U [TRAJKUHiljadu razloga za smjenu Budimli}a

Vi{e od tisu}u pripadnika MUP-a KantonaSarajevo potpisali su peticiju za smjenuministra policije MUHAMEDA BUDIMLI]A(SDP) i za 23. april najavili jednosatni{trajk upozorenja; na{a novinarka otkrivarazloge zbog kojih su se sarajevskipolicajci pobunili protiv bahatog ministra,kako je Budimli} poku{ao posva|atinjihove sindikalne predstavnike i kojim sepritiscima sluìo kako bi discipliniraopoliciju

POSLOVNI FIJASKO GODINEPoskupljenje struje jedva pokrilo

gubitak EPBiH

Uprkos poskupljenju struje za 15,5 posto,Elektroprivreda BiH pod novom upravom,predvo|enom Elvedinom Grabovicom,poslovala je na samom rubu rentabilnosti;Slobodna Bosna analizira poslovnerezultate EPBiH u 2011. godini i otkrivauzroke zbog kojih je profit ove kompanijevi{estruko manji od o~ekivanog inajavljenog

SEKSUALNO NASILJE URATU U BiHPlanski dio zlo~ina~kog projekta

Silovanje po~injeno u ratovima bilo jepre{u}ivano stotinama godina, ali je uHa{kom tribunalu u posljednje dvijedecenije prepoznato kao namjerna ratnataktika, sistemsko oru`je protiv civilnogstanovni{tva i zlo~in protiv ~ovje~nosti;dokumentarni film koji je pro{le nedjelje

prikazan u Sarajevu “Kraj neka`njivosti:seksualno nasilje pred Tribunalom”, govorida je Tribunal odigrao historijsku ulogu ukrivi~nom gonjenju seksualnog nasiljapo~injenog tokom agresije na BiH

SHOPPINGOMANIJA UHERCEGOVINIMostarci su in

Na ru{evinama nekada{nje Stare bolnice ucentru Mostara za rekordnih godinu i poldana podignut je najmoderniji shoppingcentar u BiH u kojem je odmah zaposleno700 radnika, a nakon {to objekat budezavr{en, ta }e brojka narasti na 1.000uposlenika; ekipa SLOBODNE BOSNEposjetila je na dan otvorenja MEPAS MALLu Mostaru u kojem se kupcima nudi prekosto poznatih svjetskih brendova, a me|unjima, po prvi put u BiH, i modeli iz

najnovije kolekcije ZARE, PULL&BEARA,BERSHKE i STRADIVARIUSA

MODA POD OPSADOMFashion made in Sarajevo

U okviru programa “Modul Memorije“Internacionalnog teatarskog festivala

MESS, u Sarajevskom ratnom teatru

SARTR 16. aprila otvorena je izlo`ba “Modapod opsadom“; kroz fotografije DEJANAVEKI]A, A]IFA HODOVI]A iWOLFGANGA BELLWINKELA,predstavljene su kreacije sarajevskedizajnerice AMNE KUNOVAC-ZEKI] kojesu pod etiketom “Fashion Made in Sarajevo“nastale u periodu od 1994. do 1996. godine

ODA DRAGECUA ve} mu se bliì sedamdeseta...

âk i onima najmla|im ime i prezimehrvatskog kantautora DRAGE MLINARCA

(70) nije nepoznato, makar kaopredvodnika “Grupe 220” sa kojom je imaohrabrosti da snimi i objavi prvi rock LP naovim prostorima, danas antologijsku plo~u“Na{i dani”, iza{lu na Boì} 1968. godine;na{ saradnik, povodom promocije izdanjaDRAGO MLINAREC/KOLEKCIJA”, pi{e onjegovoj velikoj karijeri

19.4.2012. I SLOBODNA BOSNA 3

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

Novinari

Suzana MIJATOVI], Danka SAVI],Mirha DEDI], Nedim HASI],

Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213

MOJA BANKA d.d. SARAJEVO137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

18

22

26

34

56

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

60

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 19.4.2012 0:07



SLOBODNA BOSNA I 19.4.2012.4

PRONEVJERA POTPORA

Federalnauprava policijezatraìladokumentacijuod ministra

Lijanovi}a oisplati potporaFederalni je ministar poljoprivrede,vodoprivrede i {umarstva JerkoIvankovi} Lijanovi} bio neugodnoiznena|en kada je po~etkom ovogtjedna dobio dopis iz Federalne upravepolicije u kojem se traì dokumentacijao podjeli jednokratne nov~ane potporepoljoprivrednicima. Kako smo objaviliprije petnaest dana, jednokratnupomo} (koja je u prosjeku iznosila 800KM) dobilo je ukupno 1.200 korisnika,me|u kojima je najmanje registriranihpoljoprivrednika, a najvi{e ~lanova isimpatizera Narodne stranke Radom zaboljitak. Sasvim izvjesna policijska

istraga o kriminalnoj raspodjelimilijunskih poticaja poljoprivrednicima uFederaciji nije i jedini problem ministraIvankovi}a Lijanovi}a. Iz istih su razlogapodizanje kaznene prijave protivfederalnog ministra poljoprivrede usrijedu (18. aprila) najavili i predstavnicivi{e udruènja poljoprivrednika kojeJerko Ivankovi} Lijanovi} nije uspiokorumpirati. Tako su uz ministraLijanovi}a ostali samo ~elnici Savezapoljoprivrednih udruènja Federacije

Na Regionalnoj donatorskoj konferencijikoja }e se 24. aprila odràti u Sarajevu, sciljem prikupljanja ~ak 580 milijuna eura zaobnovu i izgradnju ku}a izbjeglicama,najmanje }e novca dobiti istinski povratniciu BiH. Kako je, naime, ve} objavljeno,ambiciozni plan predvi|a da od prikupljenesume najvi{e novca dobiju Srbi koji su izHrvatske i BiH izbjegli u Srbiju - 333milijuna eura, potom izbjeglice u Hrvatskoj- 119 milijuna eura, dok je za rje{avanje problema prognanika u BiH namijenjen 101milijun eura. U pore|enju sa BiH, jedino }emanje novca oti}i u Crnu Goru, ne{to vi{eod 27 milijuna eura.

No, osim ~injenice da je za izbjeglice i

prognanike u BiH planirano neuporedivomanje sredstava nego {to }e dobiti Srbija iHrvatska, sporna je i namjena utro{kadonacija. Prijeko }e potrebna sredstva zaobnovu ku}a povratnicima, po svoj prilici, biti utro{ena za zatvaranje kolektivnihcentara, odnosno, lokalnu integraciju prog-nanika, {to je samo drugi naziv za njihovtrajni ostanak u sada{njim mjestima prebi-vali{ta. Prema najavama iz Ministarstva zaljudska prava i izbjeglice, od prikupljenog

novca se planira rje{avanje stambenogzbrinjavanja ukupno 5.400 obitelji ili 14tisu}a izbjeglih i raseljenih osoba. Od tog broja, bit }e zbrinuto 2.400 obitelji koje suizrazile èlju da se u BiH vrate iz Srbije iHrvatske, te isto toliko familija kojespadaju u kategoriju ugroènih raseljenihosoba izvan kolektivnih centara u BiH.Osim za njih, novac }e biti osiguran i za600 obitelji Srba koji su u RepublikuSrpsku doselili iz Hrvatske. Sve skupa,3.850 ku}a i stanova bit }e obnovljeno za bh. povratnike u prijeratna mjesta stano-vanja, a 1.270 domova }e biti sagra|enoizbjeglicama koje su se odlu~ile za “lokalnuintegraciju“, odnosno ostanak na sada{njim

adresama.Protiv takvog rje{enja jedini su bili

predstavnici federalnog Ministarstva rase-ljenih osoba i izbjeglica, dok su njihovekolege iz Republike Srpske i Srbije ve}najavile spremnost lokalnih vlasti da zaSrbe koji su izbjegli iz Federacije BiH iHrvatske osiguraju zemlji{te na kojim }e biti izgra|ene nove zgrade i ku}e, kako bise trajno rije{ilo njihovo stambeno pitanje.

(S. Mijatovi})

OSTANAK, A NE POVRATAK

MINI MARKET

Od planiranih 101 milijuneura za pomoć izbjeglicama

u BiH, trebalo bi bitiobnovljeno samo 3.850 kuća

istinskih povratnika

DOBROSUSJEDSKA RASPODJELA PARA U pore|enju sa BiH, za izbjeglice uSrbiji, uglavnom Srbe iz Hrvatske,planirano je trostruko vi{e sredstava

DOBROSUSJEDSKA RASPODJELA PARA U pore|enju sa BiH, za izbjeglice uSrbiji, uglavnom Srbe iz Hrvatske,planirano je trostruko vi{e sredstava

JerkoIvankovi}Lijanovi}

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 19.4.2012 0:29



FOTO NEDJELJE


BiH predvo|eni AvdomMuslimovi}em, koji su nenadanoodustali od najavljenih prosvjeda.Spekulira se, me|utim, da je ~ak 14~lanova uè i {ire Muslimovi}eve obiteljiod ministra Lijanovi}a dobilo jednokratnu nov~anu potporu! (S.M.)

NEDA]A SA ZADA]OM

Predsjedni{tvo

BiH izdiktiralo“doma}uzada}u“ {efuMIP-a ZlatkuLagumdìjiPredsjedni{tvo BiH zadalo je prili~noobimnu “doma}u zada}u“ ministruvanjskih poslova BiH ZlatkuLagumdìji. Naloèno mu je da u rokuod 60 dana Predsjedni{tvu BiH dostavisveobuhvatni pregled i analizu stanja uMIP-u i diplomatsko-konzularnoj mreìBiH, “s ciljem da se osigura kvalitetnijepredstavljanje BiH na me|unarodnomplanu“.Lagumdìja je dobio i zadatak daPredsjedni{tvo BiH u roku od 60 dana“informira o stepenu izrade zakona oMIP-u“, i da u suradnji s drugimdràvnim institucijama u roku od 90dana predo~i prijedlog mjera koje jepotrebno poduzeti u oblastiekonomske diplomatije.Kako smo doznali, zada}u Lagumdìjuuglavnom je doktirao bo{nja~ki ~lanPredsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi},uz punu podr{ku @eljka Kom{i}a iNeboj{e Radmanovi}a.

MINI MARKET

Otvaranje “Parkanobelovaca” u Mostaru

Franjo Topi} iTon~i Stani~i}Franjo Topi} iTon~i Stani~i}

Ivo Josipovi}, LjuboBe{li} i Franjo Topi}Ivo Josipovi}, LjuboBe{li} i Franjo Topi}

ZlatkoLagumdìja

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 19.4.2012 0:30



“Rasim Deli} nije zlo~inac, naprotiv, on je komandantkoji je sprije~io zlo~ine, sprije~io osvetu onih Bo{njakakojima su najbliì pobijeni, poklani, silovani...“, kazao je~lan Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi} na obiljeàva-

nju druge godi{njice Deli}eve smrti. Deli} je u Haaguosu|en na tri godine zatvora zbog “nespre~avanja“ zlo~ina.

Istog dana, istovremeno, u Trusini je obiljeàvanadvadeseta obljetnica ubistva dvadeset i dvoje Hrvata.Istovremeno je obiljeàvano dvije decenije od masakra

120 Bo{njaka u Ahmi}ima, ali neka mi bude dopu{teno,

budu}i da sam o tom pokolju prvi pisao istoga dana kadase desio s lica mjesta, i mnogo, mnogo puta nakon toga,da se u ovom ~lanku njime ne moram baviti.

Na su|enju koje se odvija pred Sudom BiH pripadnicima jedinice “Zulfikar“ optuènim za taj zlo~in,nekoliko svjedoka kazalo je da je pokolj nad Hrvatimanaredio dozapovjednik te jedinice Nihad Bojadì}.

Ko je, ako }emo slijediti Izetbegovi}evu logiku mo-tiva za zlo~ine, od Bojadì}evih najbliìh, rodbine, prij -atelja “ubijen, zaklan, silovan“, da bi se on svetio trusi-nskim Hrvatima? Kada sam ga upoznao, u prvim danima1993. na Igmanu, Bojadì} mi je kazao da je rodom izSandàka, da mu je familija dobrostoje}a, ~ini mi se da je pominjao oca koji ima lanac mesara u nekom sandà~komgradu.

“Mogao sam ostati kod ku}e, biti bogat, uìvati, ali jasam do{ao da pomognem Bosni i njenom narodu uodbrani“, tako mi je kazao.

Zaobi}i }u i masovni zlo~in nad Hrvatima u Trusini, io njemu se manje-vi{e sve zna nakon dosada{njeg toka

su|enja pripadnicima odreda “Zulfikar“. O tome jedetaljno govorila R asema Handanovi} Zolja, pripadnicatog odreda koja je potanko opisala likvidacije, uklju~uju}ii svoju neposrednu ulogu u njima. Svjedo~io je o tim

zvjerstvima i za{ti}eni svjedok-insajder.U iskazu ovog potonjeg prona|oh potresnu pri~u kojame dotukla. Pri~u u djevojci Milici Markovi}. Ne{to sami prije ovoga, prili~no bezuspje{no i na~elno, poku{aosaznati o tragi~noj sudbini ove djevojke.

Saznao sam da je Srpkinja rodom iz Hadì}a. Da ju jerat zatekao negdje na Jadranu. Da se po svaku cijenu

èljela vratiti u Bosnu. Da je na autocesti na makarskojrivijeri ustopala automobil Zulfikara Ali{page kojim seodvezla na Igman. Da je ostala u “Specijalnoj jedinici za posebne namjene“, “Zulfikar“ i da je bila Zukinaljubavnica. Pa da je promijenila ime i zvala se ElmaOmerovi}. Da je poginula tokom rata.

O

no {to nisam znao je da je Milica-Elma ubijena,odnosno zaklana, po nalogu Nihada Bojadì}a, {tosu u Sudu BiH nezavisno jedno od drugog potvrdili

i za{ti}eni svjedok i R asema Handanovi} Zolja.Kakav zlo~in, kakav stra{an, podmukao, kukavi~ki,

zvjerski zlo~in! Od koga je Bojadì} branio ljubavnicusvoga komandanta, koga je osve}ivao kada je naredio dase Milica-Elma zakolje?! Kako je na taj zlo~in reagiraonjegov komandant i ljubavnik nesretne djevojke Zulfikar Ali{pago? Ako je ve}, po Izetbegovi}evim obja{njenjima,osveta bila motiv za “bo{nja~ke zlo~ine”, zar ne bi bilovite{ki da se, na bilo koji na~in, Ali{pago osveti ubicisvoje ljubavnice?


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

Muslimović se “vadio“ kako je jedinicom “Zulfikar“ zapovijedaoosobno general Sefer Halilović, a činjenicu da on kao načelnikbezbjednosti ništa nije znao o zločinima objasnio ovako: “Godinama

se šutjelo jer se sprečavalo da informacije o tome odu iz ‘zoneodgovornosti’, jer da se pustilo da sve bude spontano, one bi sigurnoprocurile u javnost“. O čemu general Muslimović govori, o kakvoj javnosti, pa nije riječ o skandalu nekakve estradne zvijezde, pa dainformacije “procure u javnost“! Te je informacije o zločinimatrebala prikupiti služba na čijem je čelu on bio tokom cijelog rata, amožda je još uvijek! Pa ih proslijediti tužiteljstvu na daljnjeprocesuiranje

ODRED “ZULFIKAR“ - RATNI PUT

Pi{e: SENAD AVDI]

Ko je trebao na vrijeme zaustaviti i ka

Iluzije:Iluzije.qxd 18.4.2012 18:07



Ima tu jo{ jedna jeziva, krvava storija:kako je po istom zlo~ina~komscenariju likvidiran jo{ jedan “nepravovjerni“ pripadnik ove jedinice

Ivica âvlovi} Ivek. I o tome se svjedo~ilo ovih dana pred Sudom BiH.Postoji mnogo indicija da je u istom zlo~ina~kom tornadu na

Igmanu ìvot izgubio mladi} koji se prezivao Ho{i}, sin proslavljenog fudbalera Idriza Ho{i}a, Prijedor~anina koji je slavustekao u beogradskom Partizanu , bio i reprezentativac Jugoslavije,karijeru nastavio u Njema~koj.

Mladi} je napustio studije, do{ao iz Njema~ke na Igman da se bori i tu biva likvidiran, vjeruje se od istih po~inilaca kojima se sudina Sudu BiH za zlo~in u Trusini.

Nije bogzna kakva cvje}ka bio Samir Kafedì} Kru{ko, “Jukinvuk“ sa Alipa{inog Polja, daleko od toga, ali kakav bio da bio, nijezasluìo da ga se ustrijeli ko pseto, metkom u sljepoo~nicu, naIgmanu u prvim mjesecima 1993. godine. I u tom slu~aju su“pravdu“ u svoje ruke preuzeli pripadnici “Specijalnog odreda za posebne namjene“, a, pri~alo se, da je taj posli} obavio Bojadì},

li~no i personalno.Priznajem da za mnoge od ovih zlo~ina prije ovoga su|enja

nisam znao. Ali neko je morao znati. Specijalna jedinica za posebnenamjene “Zulfikar“ nije bila izvan sistema rukovo|enja ikomandovanja Armije BiH. Bila je unutar njega. Nisu to biliodmetnuti, bijesni “psi rata“, nego legalna jedinica u “jedinolegalnoj vojsci - Armiji BiH“. Za to postoje mnogi materijalnidokazi, dokumenti, presretnuti razgovori od kojih su mnogi ve} predo~eni na Sudu Bosne i Hercegovine.

Svjedo~ili su u predmetu Trusina, pred Sudom BiH najodgovornijiljudi Armije BiH, bezbjednjaci, moralisti, general Fikret Muslimovi},

koji je morao biti o svemu informiran. Muslimovi} se “vadio“ kako je jedinicom “Zulfikar“ zapovijedao osobno general Sefer Halilovi}, a

~injenicu da on kao na~elnik bezbjednosti ni{ta nije znao o zlo~inimaobjasnio ovako: “Godinama se {utjelo jer se spre~avalo da informacije otome odu iz ‘zone odgovornosti’, jer da se pustilo da sve bude spontano,one bi sigurno procurile u javnost“. O ~emu general Muslimovi} govori,o kakvoj javnosti, pa nije rije~ o skandalu nekakve estradne zvijezde, pada informacije “procure u javnost“! Te je informacije o zlo~inima trebala

prikupiti slu`ba na ~ijem je ~elu on bio tokom cijelog rata, a mo`da je jo{uvijek! Pa ih proslijediti tuìteljstvu na daljnje procesuiranje.

Sefer Halilovi}, kojem je “Zulfikar“ svakodnevno referisao o“borbenim aktivnostima“, tako|er ni{ta nije znao o zlo~inima, pastoga nije ni{ta poduzeo da se zaustavi vi{egodi{nji, kontinuirani,dakle, krvavi pir razularene bande zlo~inaca “za posebne namjene“.Biv{i na~elnik SDB-a Sarajeva Munir Alibabi} na Sudu BiH podastro je zavidnu koli~inu presretnutih razgovora Halilovi}a iAli{page iz kojih je lasno i{~itati postojanje lanca subordinacije.

Ne zna vjerovatno ni Bakir Izetbegovi} da je u prvim mjesecima1994. Zulfikar Ali{pago iz Bosne i Hercegovine iza{ao uavionu u pratnji njegovog oca Alije. Kako bi on to mogao

znati? Niko o ratnoj pro{losti Nihada Bojadì}a ni{ta nije znao kadaga je predloìo na visoku du`nost u Zajedni~koj komandi oruànihsnaga Bosne i Hercegovine, gdje je sretno i bezbri`no, ba{ onako brigadirski, djelovao i na visokoj nozi ìvio sve dok nije uhap{en!

Mogu me svi oni ubje|ivati, dok se ne useru, da ni{ta znali,nikad ~uli za stra{ne zlo~ine Specijalne jedinice za posebnezlo~ine... Nemogu}e, nemogu}e!


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

zniti Specijalnu jedinicu za posebne zlo~ine?!

STRAVI^NOSVJEDOÊNJE-PRIZNANJE

Rasema Handanovi} Zolja nijeu sudnici {tedila nikoga, pa ni sebe




ÊTVRTAK, 12. APRILKomentari{em za Oslobo|enje , u tele-

fon, dana{nje reagiranje EMIRA KUSTU-RICE u tom listu. Kazao reìser: “Pogledajte samo face ove dvojice: (glumcaEmira Hadìhafizbegovi}a i mene) pa zanjima ro|ena majka ne bi zaplakala.“

[to je najgore, Reìser misli da je to a)duhovito, b) morbidno duhovito. Ako je tonekada u njegovo vrijeme bilo morbidna{ega, prestalo je biti odavno, ofucalo se i sa pravom zaboravilo. Dakle, {to bi se reklo,stari fol, nova budala.

Ako ho}e da ~uje {ta je autenti~na,izvorna, morbidna, postmodernisti~ka, {egau Sarajevu, evo mu. Umrla jednom mom poznaniku mater, Ifeta recimo da se zvala,on nije pio godinu-dvije prije toga. Panakon dènaze ode s rajom u kafanu Mir naBarama, skupilo mu se, i naru~i konobaru:“Daj mi pivu, al’ da je hladna ko Ifeta.“ Dazna ove nove sarajevske “folove“, Kusta bise izdigao na nivo Tarkovskog!

PETAK, 13. APRILI{~itavam svjedo~enje AMORA MA[O-

VI]A s po~etka sedmice na su|enju protivRADOVANA KARAD@I]A u Haagu.

Nema {ta Karadì} nije poku{ao, kojim setehnikama (uklju~uju}i i psihijatrijske zam-ke) nije koristio da izbaci Ma{ovi}a iz

takta, Amor je to elegantno, gospodskiistrpio. Nazovem Ma{ovi}a i ~estitam muna svjedo~enju, mirno}i, na tome {to se nijezaka~io na provokacije, li~ne diskvali-fikacije. “Ali, vjeruj mi, nije to ba{ jednostavno bilo otrpiti“, veli mi. “Znam, buraz,zato sam te i nazvao da ~estitam.“

SUBOTA, 14. APRIL“Amina Lagumdìja je avionsku kartu

za Kuvajt platila iz svog dèpa“, demantujeDnevni avaz pisanje pojedinih portala da je

supruga ministra vanjskih poslova BiH u prijateljski Kuvajt putovala u tro{ku dràve.

Znao sam da Lagumdìja “pekaru hlje- ba ne pla}a“, da ga u kafani drugi ~a{}avajui gotive, ali da nije u stanju iz svog dèpa platiti èni avionsku kartu, ve} ona moratiturati ruke u svoj (dèp), e to je previ{e!

Izgleda da su u pravu oni njegovi politi~ki i medijski du{mani koji tvrde da“Profesor ima zmiju u dèpu“...

NEDJELJA, 15. APRILPrimijetili ste da sam presko~io da

spomenem fenomenalnu pobjedu boksa~aADNANA ]ATI]A od preksino} u Njema~koj. Presko~io jesam, zaboravionisam. Snimio sam i jutros dva-tri putagledam snimku me~a. Svaki puta kad ponovim snimku, Adnan bolji od samogasebe!

PONEDJELJAK, 16. APRILU povodu dvadesete godi{njice otkako

je KK Partizan osvojio titulu prvaka Evropeu ko{arci, jutros na RTS-u prikazuju isje-~ke iz filma tim povodom napravljenog.Govore glavni akteri, igra~i, trener @eljkoObradovi}... Biljeìm izjavu PREDRAGADANILOVI]A: “Bio je to ogroman uspjehza celu na{u zemlju koja je tada proìvljavala uàs.“ Na koju je zemlju “koja je pro ivljavala uàs“ Danilovi} mislio, neznam. Ako je mislio na Bosnu, u kojoj jero|en, u pravu je. Tog 16. aprila 1992.gledao sam finale iz Istanbula kod ku}e inakon {to je Sa{a \or|evi} u zadnjojsekundi ubacio fantasti~nu trojku, ~etni~ki

artiljerci sa brda su to proslavili burno itemeljito: raketirali su zgradu Televizije.Rakete su letjele preko zgrade na Alipa-{inom u kojoj je odrastao Danilovi}...

Ali, dobro to, zaboravimo pro{lost, gle-dajmo od ~ega se ìvi.

Nego, kad smo ve} kod ko{arke, znateonaj kad nana tr~i i bez du{e, na Alipa{i-nom, uska~e u tramvaj i pita voza~a: “Je litrojka?!“ “Nije, nano, nagazili ste liniju!“

UTORAK, 17. APRILOpet jedna srbijanska televizija. “Danas

je u Oslu nastavljeno su|enje AndersuBreiviku, koji je pro{log ljeta ubio 77 ljudiu Norve{koj, {to je najve}i zlo~in nad

civilima u poslijeratnoj Evropi.“ Mo`da bi

se Breivik s tom konstatacijom i sloìo, alinisam siguran da se ne}e naljutiti Draèn

Erdemovi}. On je, me|unarodno potvr|enirekorder u “disciplini“ najve}eg pojedina-~kog zlo~ina nad civilima - 600 ljudi koje jestrijeljao u Branjevu u julu 1995. te{ko da}e iko u skorije vrijeme nadma{iti...

SRIJEDA, 18. APRILTuìoca Olega Čavku na su|enju [ejla

Turkovi} naziva “haker iz Breze“; ministraKMUP-a Muhameda Budimli}a uvelikozovu “Mr. Been“; ~ak i najbliì suradnici ikolege dràvnog ministra Damira Had i}aodmilja zovu “Nole“. Svi su ti nadimcinastali na ovim stupcima. Pa nek’ se nekousudi da kaè kako mediji nemaju nikakvogutjecaja na javnost!


SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI




ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd 18.4.2012 23:07 Page 2




MRAK IZ RAÛNA

I Lagumdìja iTihi} rado biraskinuli brak SDP-a i SDA,ali “{ta je

alternativa“?!Nacrt budèta dràvnih institucija BiHpro{ao je prvi, ali i najva`niji filter -usvojen je ve}inom glasova u Vije}uministara BiH. Protiv predloènogbudèta, kako su i obe}ali, glasali suministri iz reda SDA, no bo{nja~kupodr{ku budètu obezbijedio je glasministra iz SDP-a Zlatka Lagumdìje.Tokom burne rasprave o nacrtubudèta, Lagumdìja je pritiskao SDAda podrì budèt, a kad se uvjerio da}e SDA glasati protiv, zaprijetio jeTihi}u da }e razvrgnuti crveno-zelenukoaliciju SDP-a i SDA.Po svomu sude}i, Lagumdìja je Tihi}uprijetio iz prazne pu{ke. Nije tajna da biLagumdìja rado raskinuo savez sa

Tihi}em, kao {to nije tajna da ni Tihi}nije presretan u politi~kom braku sLagumdìjom, ali njihov savez ipak }epreìveti jer naprosto “nemaalternativu“.Prekompozicija parlamentarne ve}inemogu}a je na samo jedan na~in -ulaskom u vlast SBB-a FahrudinaRadon~i}a, no sude}i po njegovimposljednjim izjavama, lider SBB-a nijezainteresiran za ulazak u vlast na(samo) dràvnoj razini, bezraspakivanja saveza SDP-a i SDA ukantonima i Federaciji BiH. (A.M.)

MINI MARKET

Po~etkom ove nedjelje u sarajevskomhotelu Bosnia odràno je tradicionalnodruènje dobitnika najvi{ih ratnih vojnih i policijskih priznanja, “Zlatnog ljiljana“ i“Zlatne policijske zna~ke“. Okupili su sena jednom mjestu brojni heroji odbraneSarajeva i Bosne i Hercegovine, VahidKaraveli}, Dragan Viki}, Kemal Ademovi}, Fikret Prevljak, Ismet Hadì},Dèvad Ra|o, Samir âji} Čaja, ZlatkoMileti}... Bila je to jedinstvena prilika dase jedni drugima izjadaju, poàle da suzaboravljeni i da “nije ovo ono za {ta su se borili“, ali i da zajedni~ki nastupe prema

institucijama vlasti u ostvarivanju svojih prava i rje{avanju statusa.

Razo~aranost biv{ih boraca mo`da jenajbolje saèo penzionisani general,komandant odbrane Dobrinje, IsmetHadì} Mutevelija, koji je ispri~aoilustrativnu anegdotu. “Nedavno mi ovi izvlasti rekli da kada umrem, imamobezbije|eno mjesto za mezar u haremuAlipa{ine dàmije. Rekao sam im, a evokaèm i vama, ratnim drugovima: Nemojda biste se usudili da to uradite! Draè }emi biti da me sahranite na Vlakovu me|u,ako treba, i Srbima.“ (S.B)

STAJAO SAM KRAJ SVOGA MEZARAGeneral Ismet Hadžić

unaprijed odbio“nemoralnu ponudu“ da

ga sahrane u haremuAlipašine džamije!

Direktor Dràvne agencije za istrage iza{titu (SIPA) Goran Zubac krajem pro{logmjeseca donio je odluku kojom su poni{tene

pokrenute procedure za unapre|enje po-licijskih slu`benika u SIPA-i. Ovakvu odlukudirektor Zubac pravda ~injenicom da je pokrenuta procedura dono{enja novogPravilnika o unutra{njoj organizaciji isistematizaciji SIPA-e. Me|utim, kakonezvani~no saznajemo, na ovakav potezdirektor Zubac odlu~io se jer njegovamalenkost nije bila uklju~ena u ve} provedenu proceduru unapre|enja policijskihslu`benika. Drugim rije~ima, direktor Zubacnije se pitao ko }e, a ko ne}e, bitiunaprije|en, {to je za njega i njegove politi~ke mentore bilo neprihvatljivo. A da jedirektor Zubac zakasnio sa dono{enjemovakve odluke, svjedo~i i podatak da jeOdbor za àlbe policijskih slu`benika ve}

donio drugostepena rje{enja, koja su obave-zuju}a za prvostepeni organ SIPA-u i njenogdirektora, po albama policajaca uklju~enih u proceduru za unapre|enje. Me|utim, direktor Zubac apsolutno je ignorisao odluke drugo-stepenog organa, odnosno Odbora za àlbe,{to bi moglo imati dalekose`ne posljedice.

(M.F.)

ZUBAC O[TRI ZUBE

Direktor SIPA-e Zubacponištio unapređenja

policajacaGoranZubac

SulejmanTihi}

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 19.4.2012 0:20



PRO ET CONTRA


STANI] RUPA

Nakon ulaska uKO SDP-a,Stani} grupau~vrstila pozicijuu FeroelektruPrije nekoliko mjeseci pokrenut jepostupak za raskid kupoprodajnogugovora kojim je Stani} grupa izKre{eva preuzela ve}insko vlasni{tvo uFeroelektru . Revizijom je utvr|eno daStani} grupa nije do kraja izvr{ila niti jednu obavezu preuzetu kupoprodajnimugovorom pa je na koncu preovladaostav da federalna Vlada raskine ugovorsa Stani} grupom.Odluka o raskidu ugovora “na snazi“ jeve} desetak mjeseci, ali fakti~ko stanjeu Feroelektru nije promijenjeno.Preduze}em i dalje upravlja Stani}grupa koja je prije izvjesnog vremenaponudila novi, modificirani poslovni planza spas Feroelektra. Od prije nekogvremena, Stani}i su dodatno u~vrstiliraniju vezu sa SDP-om, uz ~iju su

podr{ku i preuzeli Feroelektro. Kakosmo doznali, jedan od suvlasnika Stani}grupe kooptiran je u Kantonalni odborSDP-a Sarajevo, odakle s puno uspjehabrani interese Stani} grupe uFeroelektru. (M.A.)

MINI MARKET

ARIJANASARAÊVI]-HELA]

Novinarka

DAPodràvam usvajanje dràvnogbudèta bez obzira {to jedràvni budèt zamrznut nanivo od 950 miliona KM.

AMOR MA[OVI]Predsjednik Komisije zatraènjenestalihFBIH

DA/NEPodràvam jer radim u jednojod institucija BiH na koje seupravo odnosi taj budèt.Mi{ljenja sam da je budètnedostatan ve} godinama, {toInstitutu za nestale osobeonemogu}ava da jo{ kvalitetni- je obavlja svoj posao.

ALIJA REMZOBAK[I]DirektorAsocijacijeposlodavacaBiH

DA/NEMi{ljenja sam da su svi budètiu BiH zavr{ili kao i prethodnegodine u deficitu i da se moravoditi ra~una o pove}anjupotro{nje organa vlasti na svimnivoima. Javna potro{nja semora svesti u realne okvire.

HANKA VAJZOVI]Zastupnicau Skup{tini

KantonaSarajevo

NENe podr avam usvajanjedràvnog budèta institucijaBiH od samo 950 miliona KM jer smatram da je krajnje vrijeme da se uozbilje ljudi kojivode ovu dràvu.

DULJKO HASI]Ekonomskianaliti~ar

DA/NESvakako treba usvojiti dràvnibudèt bez obzira na raddràvnih institucija. S drugestrane, nedopustivo je dadràvni budèti budu zamrznutidok budèti entiteta imajuevidentan rast.

BAKIR NAKA[DirektorOp}e bol-nice “Prim.dr. AbdulahNaka{“

DAApsolutno bih prioritet daousvajanju i razvoju dràvnogbudèta institucija Bosne iHercegovine u onom dijelu ukojem treba da se ja~adràva.

b y M A R I O B R A N C A G L I O N I

S E D M I c N I P O G L E D U

K R I V O O G L E D A L O

V

Podržavate li usvajanjedržavnog budžeta institucija

BiH od samo 950 miliona KM?

Priredila: Ma{a ]osi}

SvjetlanStani}

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 19.4.2012 0:21



P

o~etkom nedjelje u Oslu je po~elosu|enje najzloglasnijem masov-

nom ubici u historiji Norve{ke,ekstremnom norve{kom desni~a-ru Andersu Behringu Breiviku,

optuènom za pokolj 77 osoba, od ~ega jeosam poginulo u detonaciji bombe, a ostaliu pucnjavi u kampu za mlade na otokuUtoya. Uz fa{isti~ki pozdrav stisnutomdesnicom, Breivik je odmah po ulasku usudnicu izjavio da ne priznaje norve{ki sud,a potom hladnokrvno svjedo~io {ta ga jeinspirisalo na ovaj monstruozni ~in…

Tuìla{tvo je najvi{e vremena utro{ilokako bi dokazalo Breivikove veze za biv{im pripadnicima srpske vojske s kojimase on sastajao u Liberiji.

Breivik je na su|enju rekao da jenjegova organizacija “Vitezovi templari”osnovana nakon bombardovanje Srbije odstrane NATO-a i “da je to bila kap koja je

prelila ~a{u ‘nacionalisti~kim militanat-ima‘.““Srbi koji su se borili i ginuli za vrijeme

NATO bombardovanja Kosova 1999. imalisu ‘krsta{ki’ mentalitet kome teìm”, rekao je on.

Na pitanje da li je poku{ao do}i ukontakt s ljudima u Norve{koj koji sudijelile njegove stavove, kazao je da jeste,ali da je to komplikovana stvar jer se mnogiljudi nalaze na popisu za nadzor norve{kihobavje{tajnih slu`bi i postoji interes za njihizvan granica Norve{ke. U kontakt s njima,kaè, do{ao je preko interneta. “Traìo sami prona{ao na internetu te osobe, a sve je bilo stvar slu~ajnosti.” To se, tvrdi,dogodilo 2001. godine i to je bio razlog {to je oti{ao u Liberiju, a zatim u London, gdje je osnovao svoju organizaciju.

Tuìtelj je insistirao da Breivik kaè ko je osoba sa kojom se vidio u Liberiju i poku{ao ga navesti da ponovi iskaz koji jedao policiji tokom saslu{anja, ali Breivik jeto odbio, i rekao samo: “Neko u inozem-stvu.”

LOV NA AFRI^KEDIJAMANTE

Do sada najinteresantniji Breivikoviskaz bio je onaj koji se odnosi na njegovo putovanje u Liberiju, gdje se 2002. godinesastao sa Srbinom koji je bio “krivi~nogonjen” zbog “ratnih zlo~ina”, zato {to je -“branio svoju zemlju od muslimana”.

“Oti{ao sam u Liberiju vidjeti se tamosa jednim militantnim nacionalistom. On

dolazi iz Srbije.” Na pitanje kako se zove,Breivik je kazao da ne èli otkriti njegovidentitet. Na pitanje za{to ìvi u Liberiji,Breivik je kazao da je “to je vojni junak,koji je pod istragom Me|unarodnog suda zaratne zlo~ine“ i da je jedini na~in daizbjegne policijski nadzor bio da sedistancira od svojih kolega nacionalisti~kihmilitanata.”

On je rekao da je odlazak u Liberiju zanjega bio rizi~an, a kada ga je tuìtelj pitaoza{to, on je dao neodre|en odgovor koji seodnosio na pripadnika biv{e srpske vojskekoji je po~inio ratne zlo~ine, a koji ìvi uAfrici.

Kada je Breivik kazao: “Ne}u re}i ni{tao osobi koju sam sreo u Liberiji”, tuìteljica je po~ela ~itati zapise policije o toj temi i poku{ala rasvijetliti njegovo putovanje uLiberiju.

Breivik je bio iznena|en da policija nije poku{ala saznati ko je ovaj biv{i pripadnik srbijanske vojske, iz proglasa koji je on poslao na adrese 8.000 ljudi.

Nakon {to je tuìtelj pokazao Breivikov paso{ koji dokazuje da je on 2002. godine boravio u Liberiji, detaljno ga je ispitivao oobuci kroz koju je pro{ao u Liberiji.

“Pa za{to su ti ljudi u Liberiji i drugdjetraìli nekog vrlo inteligentnog kada za to


BREIVIKOVA SRPSKA MRE@A

Tužilaštvo u Oslu je tokom trećeg dana suđenja Andersu Behringu Breivikupokušalo rasvijetliti njegove veze sa bivšim pripadnicima srpske vojske koji supočinili masovna ubistva; Breivik je odbio otkriti identitet svog “učitelja” krozčiju obuku je prošao u Liberiji, ali je otkrio šokantan podatak da su ga srpski

nacionalisti i ratni veterani koje je posjetio u Srbiji inspirisali da počini masovnoubistvo: “SB“ ekskluzivno prenosi šta je u norveškoj sudnici monstrum Breivik

ispričao o svojim srpskim inspiratorima

LEGIJA NIJE, ALI JEVRLO MOGU]E DA JE

MILORAD PELEMI[, KRVNIK IZSREBRENICE, OBUÂVAO BREIVIKA

ZA MASAKR U NORVE[KOJ?

“Srpski nacionalisti su me nadahnuli i podu~ili dapo~inim masovno ubistvo!“

Pi{e: MIRHA DEDI]

Srpska veza:TEKST osnova.qxd 18.4.2012 23:34




NORVE[KI MONSTRUM INSPIRISAN SRPSKIM UBICAMA

KLJU^NI SUSRET SA SRPSKIM NACIONALISTOMNorve{ki masovni ubica Breivik u Liberijise sastao sa srpskim ratnim zlo~incem,a u Londonu s njim i jo{ trojicomnacionalisti~kih militanata 2002. godineosnovao krajnje desni~arsku organizaciju~iji je cilj rat protiv islama u Evropi




nije potrebno biti iznimno inteligentan?”Breivik je kazao: “Ja sam pretjeranointeligentan.”

Tuìlac se ~esto osvrtao na njegov iskazkoji je dao policiji, a u kojem je izme|uostalog rekao da je u Liberiji bio “dobar prodavac”. Tuìteljica ga je pitala {ta je onto “poku{ao prodati” Srbima i zbog ~ega je poslao svoju biografiju drugim militantnimnacionalistima, ali Breivik nije èlio daodgovara na ta pitanja.

“Za{to je problem razgovarati o tome{to ste u policiji rekli?” Breivik je kazao:“Ne èlim davati informacije koje mogudovesti do njihovog hap{enja.”

Me|utim, tuìlac je insistirao da Breivik odgovori kako je on bio u stanju u}i uLiberiju? “Rekao sam da radim za UNICEFi da mi je slomljeno srce onim {to se u toj

zemlji doga|a. Oti{ao sam u sjedi{teUNICEF-a u Norve{koj i traìo njihove bro{ure. Svojim prijateljima sam rekao daidem trgovati dijamantima. Bila je to dobra pri~a. Niko ne bi pomislio da sam jeizmislio“, kazao je Breivik.

Tokom “lova na dijamante u Africi”sreo je “srpskog ratnog heroja koji je bombama ubio brojne muslimane u BiH, au Africi je poku{avao da zaradi novac nakrvavim dijamantima u ratom rastrzanojzemlji“, posvjedo~io je Breivik.

Breivik je na pretresu odrànom u srijedu posebno istakao da su na “Vitezove tem- plare”, kojima je, kako tvrdi, pripadao, “prijesvega uticali srpski nacionalisti, a ne nacisti”.

Prilikom podno{enja dokaza tokomsu|enja, Breiviku je postavljeno pitanje ofilozofiji koja stoji u pozadini njegovih

ubila~kih ~inova, kao i o mreì Vitezovatemplara i antiislamista, za koju tvrdi da je2002. u Londonu u~estvovao u njenomosnivanju.

On je kazao da je poku{ao da se distan-cira od “desni~arskog ekstremizma stare{kole”, kakav su propagirali nacisti i da sunjegovi napadi izvr{eni pro{log ljeta u Norve{koj bili inspirisani “srpskim nacio-nalistima” s kojima se sreo u Srbiji!

Na pitanje o putu koji ga je doveo dotoga da se radikalizuje, Breivik je izjavio da je bombardovanje Srbije za “militantnenacionaliste”, poput njega, bilo klju~no.

On je tokom su|enja isticao va`nostVitezova templara u Evropi, tajnog dru{tvakoje ima svoju razgranatu mreù. Tvrdio jeda je djelovao “po potrebi”, jer je Evropa uratu protiv islama.



KRVAVI TRAGOVI SRPSKIH VOJNIKA Srpski ratni zlo~inci koji su indoktrinirali Breivika da po~inipokolj u Norve{koj, u~estvovali su u masovnim ubistvimaBo{njaka u BiH

NORVE[KA POLICIJA NA LO[EM TRAGUIako norve{ka policija u saradnji sa srbijanskom ispituje Breivikove veze sa Miloradom Ulemekom Legijom, po svemu sude}i, Breivikov “u~itelj”u Liberiji bio je jedan od pripadnika Desetog diverzantskog odreda, spekuli{e se da bi to mogao biti komandant ove jedinice Milorad Pelemi{




Nakon putovanja u Liberiju, gdje sesastao s “nacionalistima” iz Srbije, Breivik odlazi u London, i tamo osniva ultratajnuorganizaciju Vitezovi templari.

Breivik je potvrdio sugestiju tuìoca dasu tom skupu prisustvovale ~etiri osobe, uzSrbina iz Liberije koji ga je zamolio da gazastupa.

Na pitanje da li je bio zabrinut da }e

ljudi otkriti ono u {ta je bio uklju~en,Breivik je kazao da se na to nije osvrtao i da je njegov cilj bio da zaradi 30 milionakruna (oko 4 miliona eura) prije navr{enih30 godina. Tuìtelj ga je ispitivao zatransfer novca u ovom periodu, me|utim,Breivik je samo kroz cini~an osmijeh kazaoda nije bilo ba{ pametno slati novac uSrbiju i Liberiju. Dodao je da je bio vrlosvjestan da treba u~initi sve kako biizbjegao nadzor norve{kih obavje{tajnih

slu`bi, me|utim ipak je podigao gotovinutokom svojih putovanja u Africi i Engleskoji prebacio 40.000 kruna (oko 5.000 eura) nastrani ra~un, bez poduzimanja mjera predostro`nosti.

Potom je otkrio da je 2004. godine boravio u Srbiji i Litvaniji, gdje je otvorio bankovne ra~une i poloìo 20 hiljadadolara. On je rekao da je cilj njegove

posjete Srbiji i Litvaniji bio sastanak sasrpskim nacionalistima. Dva puta je puto-vao u Litvaniju — jedanput je u toj zemlji proveo dvadeset ~etiri sata, drugi put devet-naest sati. Tuìteljica ga je pitala za{to je pominjao ova putovanja ako je ve} odlu~ioda o njima ne govori. „To je dobro pitanje“,kazao je on uz smijeh i dodao da je ciljnjegovih istomi{ljenika s kojima se sastajao bio da u Evropi razviju organizaciju sli~nuAl-Qaidi.

Breivikov advokat Geir Lippesatdzatraìo je od tuìtelja da se zaustaviispitivanja njegovog klijenta na na~in kojimse prikazuje kao “zapovjednik Vitezovatemplara u Evropi”.

Breivik je pred sudom rekao i da su jo{dvije }elije spremne da izvr{e napade u Norve{koj. Na pitanje tuìteljice Inge BejerEng da li Norveàni treba da strahuju odnapada druge dvije }elije, Breivik jeodgovorio: “Da”. “Ja sam samo jedan od bro- jnih militantnih nacionalista u Norve{koj iEvropi. Ukoliko na{i zahtjevi ne budu zado-voljeni, to }e se opet dogoditi”, rekao je on.

KRVAVI TRAG VODI U DESETIDIVERZANTSKI

Breivik je u srijedu, tre}eg dana su|e-nja, svjedo~io vi{e od sedam sati, me|utimod svega {to je rekao svjetski mediji sunajve}u pa`nju posvetili njegovom srpsk -om prijatelju i spekulisali o njegovomidentitetu.

Ve}ina njih je navela da je rije~ o

Miloradu Ulemeku Legiji, i to na osnovuizvje{taja norve{ke televizije koja je objavi-la da policija u Norve{koj istraùje mogu}uvezu izme|u Breivika i Milorada UlemekaLegije, biv{eg komandanta Crvenih beretki,osu|enog za ubistvo srbijanskog premijeraZorana \in|i}a.

Norve{ka policija istraùje sve mogu}ekontakte koje su Legija i Brevik mogli

imati po~etkom 2002. godine. Norve{ka{tampa pi{e da je 27. marta 2011. godine policija Osla uputila zahtjev policiji Srbijeu kome se traì informacija o Ulemeku. Nato ih je navelo to {to Breivik u svomsaètom manifestu “Evropska deklaracija onezavisnosti” pozitivno govori o Ulemeku.

Me|utim, kako na{ list saznaje, odizvora iz Bezbednosno-informativne agen-


NORVE[KI MONSTRUM INSPIRISAN SRPSKIM UBICAMA

Sredinom 2002. godine eksperti Uje-dinjenih nacija saop{tili su da je iz SRJugoslavije u Liberiju tokom ljeta izvezenovi{e od 200 tona oru`ja i municije, ~ime jedvostruko prekr{en embargo UN-a. Oru`je je tokom juna, jula i avgusta dopremano iz

Jugoslavije u Liberiju pomo}u 6 transpor-tnih aviona. Transportom je rukovodio poz-nati trgovac oru`jem Slobodan Te{i}.

Specijalna radna grupa UN-a, zad-uèna za pra}enje tragova oru`ja premazapadnoj Africi, ustanovila je da su hiljadeautomatskih pu{aka, ru~nih granata i minaporijeklom iz Srbije zavr{ile u Liberiji, ~imesu prekr{ene sankcije Savjeta bezbjed-nosti. Grupa istraìtelja, koju je imenovaoSavjet bezbjednosti, tako|er je izrazilasumnju da je u to vrijeme pripremano slan- je jo{ 50 tona vojne opreme iz Srbije zaLiberiju preko Kin{ase, glavnog grada DRKongo.

Kako tvrde istraìtelji, najve}e koli~ineoru`ja i opreme stigle su izme|u juna iavgusta 2002. godine s la`nim dokumenti-ma na kojima je pisalo da su upu}eni u

Nigeriju a oru`je je nabavljeno prekobeogradske kompanije Temex . Prevoz doLiberije obavile su moldavska avio-kom-panija Aerokom i belgijske kompanijeDukor World Airlines a agent koji je obezbijedio “papire” na beogradskom aerodromubila je firma Interjug AS . Prema izvje{taju,Slobodan Te{i} iz firme “Temex”, kojegistraìtelji nazivaju “glavnim kr{iocem

sankcija”, putovao je ~arter linijom uLiberiju.

Avioni sa oru`jem su formalno letjeli zaKongo i imali sve potrebne potvrde belgi- jskih kompanija za uvoz oru`ja, ali suzavr{avali u liberijskoj prijestonici Mon-

roviji. Trgovina je obavljana posredstvomfirme Temex , ~iji je vlasnik Slobodan Te{i},~ovjek koji ve} vi{e godina poslovnosara|uje sa Vojskom Srbije. Te{i} je negi-rao da je ikada boravio u Liberiji, ali sume|unarodni istraìtelji prona{li njegovuprijavu u hotelu u Monroviji.

BOSANSKI TRGOVAC ORU@JEM U MRE@I [VERCA

Slobodan Tešić izvozio oružjeLiberiji u vrijeme kada je Breivikboravio u ovoj zemlji

LIBERIJSKA AVANTURA: Tokom “lova na dijamante uAfrici” sreo je “srpskog ratnog heroja koji je bombamaubio brojne muslimane u BiH, a u Africi je pokušavaoda zaradi novac na krvavim dijamantima u ratomrastrzanoj zemlji

SlobodanTe{i}




cije (BIA) u Beogradu, malo je vjerovatnoda je francuski legionar Legija u to vrijeme putovao u Liberiju. Prije svega, zato {to jeu to vrijeme Legija kao prvi ~ovjek Jediniceza specijalne operacije (JSO), koje sunastale od Crvenih beretki, imao izuzetnoveliku mo} u Srbiji. Zbog pomo}i koju je pruìo DOS-u da 5. oktobra 2000. godinedo|e na vlast, u stranu su stavljeni njegoviratni zlo~ini koje je po~inio u Hrvatskoj,

BiH i Kosovu. Mogu}nost njegovogizru~enja Ha{kom tribunalu u to vrijemetako|er se nije pominjala.

Me|utim, na{ dobro upu}eni izvor isti~eda postoji grupa srpskih ratnih vetaranakoja ja nakon zavr{etka rata u BiH odlazilau afri~ke zemlje, u krizna podru~ja, i nudilasvoje usluge i iskustvo ste~eno tokomkrvavog rata u BiH. To su uglavnom bili pripadnici Desetog diverzantskog voda.

Jugoslav Petru{i}, francusko-srpskiobavje{tajac, za na{ list je svjedo~io da je uafri~ke zemlje (Zair, Kongo, GvinejaBisao...) vodio grupu istaknutih pripadnikaDesetog diverzantskog voda kao pla}enike.U njegovoj grupi pla}enika, izme|u ostalih, bili su pripadnici zloglasnog Desetogdiverzantskog odreda Franc Kos, StankoSavanovi}, Zijad @igi} i Milorad Mi{a

Pelemi{, komandant Desetog diverzantskogvoda. Svi nabrojani po~inili su masovnaubistva Srebreni~ana na vojnoj ekonomijiBranjevo i optuèni za genocid pred SudomBiH (izuzev @igi}a).

Na{ izvor tvrdi da je od 1998. godinenekoliko pripadnika Desetog diverzantskogodreda u razli~itim periodima odlazilo uLiberiju. Isti izvor, nakon {to je isklju~ioLegiju kao mogu}eg Breivikovog“u~itelja”, spekuli{e da bi vrlo vjerovatno to

mogao biti Milorad Pelemi{, zloglasnikomandant Desetog diverzantskog koji se ba{ u to vrijeme, za razliku od Legije,nalazio pod istragom Ha{kog tribunala. On je, kako tvrdi na{ izvor, ~esto putovao uinostranstvo i to po nalogu Slu`be dràvne bezbjednosti. Naime, ~itava grupa pla}enika bila je pod kontrolom RDB-a Srbije i ~estou ime slu`be bila upu}ivana u ratomzahva}ena podru~ja. [tavi{e, pod kontrolom

SDB-a Srbije je 2002. godine nelegalno izSrbije izvezeno oru`je u Liberiju.

Breivik u svom iskazu tvrdi da je njegovsrpski prijatelj s kojim se sreo u Liberiji po~inio masovna ubistva muslimana.Pripadnik Desetog diverzantskog, koji je po~inio genocid u Srebrenici 1995. godine,a ~ije ime Breivik ne èli da otkrije,nesumnjivo je podu~io ovog norve{kogmonstruma masovnom ubijanju. Na{ list jeu pro{lom broju objavio tajni dokumetSDB-a Srbije koji dokazuje da su pripadnici Desetog diverzantskog odredaimali zadatke da na nekoliko lokacija izvr{emasovna ubistva. Jedan od zadataka koji im je dao Milorad Pelemi{ bilo je i masovnoubijanje djece u opkoljenom Sarajevu.

Breivik na raspolaganju ima pet dana daobjasni zbog ~ega je po~inio ovaj mon-

struozni zlo~in. Sve su prilike da }e unarednim danima re}i ne{to vi{e o svomsrpskom prijatelju-inspiratoru. O~ekuje seda }e su|enje trajati 10 nedjelja, a jedno odglavnih pitanja je Breivikovo mentalnostanje. Ukoliko sud prihvati nalazestru~njaka da je mentalno sposoban dakrivi~no odgovara, prijeti mu zatvorskakazna u trajanju od 21 godine, koja moè da bude produèna tako da iza re{etaka provede ~itav ìvot.



MONSTRUM PRED SUDOMU kampu za mlade na norve{kom ostrvu Utoya Breivik je iz pu{ke ubio 69 mladih ljudi




Vi{e od tisu}u pripadnika MUP-aKantona Sarajevo potpisali su peticiju za smjenu MuhamedaBudimli}a i najavili {trajk upozo-renja ukoliko ministar policije u

narednih deset dana ne prihvati njihovesindikalne predstavnike kao ravnopravne partnere u razgovorima o statusu i pravima policajaca. Mirni protesti }e biti odràni 23.aprila, od 8.30 do 9.30 sati, kada }esarajevski policajci na cijelom podru~jugrada glasno (automobilskim sirenama)

izaziti bunt zbog ma}ehinskog odnosaministra. Prosvjede je do sada podràlo1.014 policajaca (potpisi su prikupljeni uroku od svega dva dana), nakon vi{e-mjese~nog sporenja s odmetnutim ministr -om Budimli}em, koji nije birao sredstvakako bi Upravu policije stavio pod politi-~ku kontrolu SDP-a. Ranije smo, podsje-timo, pisali da u pro{loj godini, nakon {to jemandat ministra policije preuzeo MuhamedBudimli}, za potrebe Uprave policije MUP-aKantona Sarajevo nije realizirana nijednanabavka, niti je komesar Vahid ]osi} biouklju~en u planiranje budèta za 2012. Notorna je ~injenica i da je iz sredstavanamijenjenih za Upravu policije u 2011.godini, upravo po nalogu ministra Budim-li}a, drugim prora~unskim korisnicima(Javnom komunalnom preduze}u GRAS i

Ministarstvu obrazovanja i nauke) preba-~eno 790.000 maraka, dok je istodobno policajcima obustavljena isplata nov~ane

pomo}i u slu~ajevima smrti u obitelji inaknada za lije~enje, pa ~ak i kada su, poput policajca Mustafe Omerovi}a, ranjenina du`nosti.

MINISTROVA DEPE[A“Gra|ani Sarajeva se ne smiju osje}ati

nesigurno, jer mi proteste ne organiziramozbog gra|ana, nego zbog ministra Muhameda Budimli}a. On ne moè da shvati da

ga preko hiljadu ljudi ne eli za ministra, jernikada nije stao na stranu policije. Sindikatpolicije MUP-a Kantona Sarajevo je od

ministra traìo da za{titi na{e dràvneslu`benike, da nam se ne umanjuju pla}ebez ikakvih prethodnih razgovora. Aministar je predloìo da se dràvnimslu`benicima i namje{tenicima umanjeplate za 20 posto, iako Kantonalna skup{tina jo{ nije usvojila Zakon o pla}amapolicijskih slu`benika“, obja{njava Nedìb\ozo, predsjednik Sindikata policijeKantona Sarajevo. “Mislim da su policajci

na margini interesovanja ministra i tu`no je{to on sa nama, ali i sa policijskim komesarom, komunicira preko medija, umjesto


POLICIJA U [TRAJKU

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Više od tisuću pripadnika MUP-a Kantona Sarajevo potpisali su peticijuza smjenu ministra policije MUHAMEDA BUDIMLIĆA (SDP) i za 23. april najavili

jednosatni štrajk upozorenja; naša novinarka otkriva razloge zbog kojih su sesarajevski policajci pobunili protiv bahatog ministra, kako je Budimlić pokušao

posvađati njihove sindikalne predstavnike i kojim se pritiscima služiokako bi disciplinirao policiju

POLICIJSKA POBUNA PROTIV

LAGUMD@IJINOG [ERIFA

Kada je ~uo da se sprema peticija za njegovu smjenu,ministar Muhamed Budimli} devet dana stopirao

isplatu pla}a policajcima!!!

POLICIJSKA POBUNA Nakon vi{emjese~nih sporenja s ministrom Budimli}em, sarajevski }e policajci svoja pravatraìti na ulici

Policija:TEKST osnova.qxd 18.4.2012 23:26



da zajedni~ka rje{enja traìmo u institucijama sistema“, kaè predstavnik Sindi-kata policajaca, napominju}i kako zahtjeviza smanjenje pla}a nemaju nikakvogosnova. Kako nezvani~no doznajemo, u prora~unu za 2012. izdvajanja za MUPKantona Sarajevo ostala su na nivou pro{logodi{njih, ali bi do rezanja poli-cijskih primanja moglo do}i jer ministar Muhamed Budimli} planira zapo{ljavanjenovih 40 slu`benika u administraciji, zbog~ega je od policijskog komesara Vahida]osi}a ve} zatra io da mu se oslobode~etiri ureda. Ministar Budimli}, istodobno,nikada nije odgovorio na brojne zahtjeve iurgencije za zapo{ljavanje 250 policajaca,

koliko ih, prema va e}oj sistematizacijiradnih mjesta, nedostaje u MUP-u KantonaSarajevo. Jednako tako Budimli} ve}mjesecima ignorira pritu`be pripadnika

MUP-a Kantona Sarajevo nakon skandala snabavkom zimskih uniformi (isporu~enenepotpune, komplete iznimno lo{eg kvalit-eta policajci ne èle preuzeti), te zbog~injenice da jo{ nije poznato kada }e bitiraspisan tender za kupovinu ljetnih poli-cijskih uniformi. Dodajmo tome kako jeBudimli}, kada je saznao da policajci pripremaju peticiju za njegovu smjenu, pro{log tjedna svim uposlenicima MUP-a,osim sindikalnim predstavnicima, poslaodepe{u, pozivaju}i ih u bazi Jednice za

specijalisti~ku podr{ku u sarajevskomnaselju Nahorevu. Iako je ministar prethod-no zatraìo da se za potrebe sastankarezervira sportska dvorana (nadaju}i sedolasku velikog broja policajaca), susret jeorganiziran u maloj sali, budu}i da jeBudimli}ev poziv prihvatilo tek {ezdesetak uposlenika MUP-a. Razgovor je trajaodulje od dva sata, ali za to vrijeme policajcinisu dobili konkretan odgovor niti na jednoneugodno pitanje. “Ta~no je da nas ministar


HILJADU RAZLOGA ZA SMJENU BUDIMLI]A

POLITIČKEINSTRUKCIJE:Muhamed Budimlić jedonio Instrukciju ohitnom, tekućem ipovremenomizvještavanju kojom jenaložio policajcima da

njega i tajnika EdinaZahiragića obaveznoobavještavaju o svimoperativnim poslovima

ÎJE INTERESEZASTUPA MINISTAR

POLICIJEMuhamed Budimli} jeproteklih godinu dana

slijepo provodio naputkesvojih strana~kih {efova

iz SDP-a, nastoje}i da posvaku cijenu stavi policiju

pod politi~ku kontrolu




nije zvao, iako Sindikat policije ima 1.550~lanova. Ministar Budimli} ne}e da razgovara sa nama, ne prihvata na{e mi{ljenjei u takvoj situaciji ne moè biti rje{enja“,isti~e Nedìb \ozo. No, nakon {to sunjegovi poku{aji da inscenira podjele uSindikatu policije i zaustavi potpisivanje peticije propali, ministar Muhamed Budim-li} je posegnuo za revan{isti~kim mjerama idodatnim pritiscima, pa je punih devet dana blokirao isplatu pla}a polica jcima, iako susredstva iz Ministarstva financija navrijeme upla}ena!!!

KAZNENE PRIJAVE PROTIV BUDIMLI]A No, kada ve} nije imao hrabrosti da se

sa predstavnicima Sindikata osobno suo~i,niti je na pro{lotjednom sastanku mogaonezadovoljnim policajcima ponuditi ijednorje{enje, ministar Muhamed Budimli} je udogovorenom intervju za Federalnu televi - ziju kao glavne krivce za sve probleme usarajevskoj policiji optuìo ~elnike Uprave policije (iako komesar Vahid ]osi} uop}enije potpisao peticiju). Nemu{to, ~itaju}i

ranije napisane odgovore na pitanja koje je,vjerojatno, prethodno usuglasio sa ured-nicima FTV-a (dok je novinarka u studijuimala zada}u da klima glavom), Budimli} je, me|utim, najavio nove metode obra~una

s policijom. Tako je, izme|u ostalog, otkrioda namjerava poni{titi vaè}u Uredbu o~inovanju, kako bi policajci vi{e ~inovedobijali prema automatizmu, nakon odre|e-nog vremenskog roka, bez obaveze pola-ganja pismenih testova, provjere fizi~kesposobnosti i intervjua, kako nalaù aktu-alna zakonska rje{enja.

Izmjena Uredbe o ~inovanju u kona-~nici bi dovela do fabriciranja visok o- pozicioniranih policijskih slu`benika bez

ikakvih kriterija, budu}i da bi svaki policajac s ~inom mla|eg inspektora, bezobzira na vlastite sposobnosti, za desetgodina dobio ~in glavnog inspektora, sakojim bi radio do kraja karijere (narednihdvedeset godina). U tom je smislu ministar

20

POLICIJA U [TRAJKU

Kada je po~etkom januara pro{legodine izabran za ministra policije u VladiKantona Sarajevo, Muhamed Budimli} jesvojim studentima na Fakultetu za krimi-nalistiku govorio da }e me|u njegovimprioritetnim potezima biti rasprodajavoznog parka Ministarstva. Budimli} jetada tvrdio da je ministru dovoljno jedno

vozilo za slu`bene potrebe, a da }e onosobno na posao i}i gradskim prijevozom.No, ubrzo je promijenio mi{ljenje pa jezadrào sva tri slu`bena automobila izaposlio jo{ jednog voza~a. Ovisno oraspoloènju, ministar Budimli} svakogdana mijenja slu`beni automobil, voze}i seu Golfu VI , Passatu ili u Rextonu .

DR@AVA ZA MINISTRA

Sarajevski ministar policije ima trislužbena automobila i dva vozača

SLOBODNA BOSNA I 19.4.2012.

NEDŽIB ÐOZO: “Mislimda su policajci na marginiinteresovanja ministra itužno je što on sa nama,ali i sa policijskimkomesarom, komunicira

preko medija, umjestoda zajednička rješenjatražimo u institucijamasistema“

OPREMANJE POLICIJEPripadnici MUP-a KantonaSarajevo jo{ nisu dobili nikompletne zimske uniforme




Budimli} kritizirao proces ~inovanja,navode}i kako je privatiziran od stranenekolicine pojedinaca, dakako, pre{u~uju}injihova imena. Komisija za ~inovanjeMUP-a Kantona Sarajevo, ina~e, ima tri~lana, koji su dugogodi{nji policijski prof e-sionalci, a to su: biv{i sarajevski ministar policije @eljko Mijatovi}, na~elnica Sektoraza pravne i kadrovske poslove MUP-aKantona Sarajevo R abija âmpara i

na~elnik Policijske uprave Novo SarajevoHalid Ganija. Pored toga, MuhamedBudimli} ne odustaje od namjere da sebi priskrbi ovlasti prilikom raspore|ivanja policijskih slu`benika na rukovodna mjesta,zbog ~ega je, u kona~nici, komesar Vahid]osi} Kantonalnom tuìteljstvu u Sarajevu protiv njega podnio dvije kaznene prijave.

Prvu kaznenu prijavu protiv ministraUprava policije MUP-a Kantona Sarajevo podnijela je po~etkom aprila, zbog zlou p-

orabe slu`benog poloàja ili ovlasti,odnosno, nezakonitih izmjena Pravilnika ounutarnjoj organizaciji, koje su izvr{ene bez suglasnosti policijskog komesara. OsimMuhameda Budimli}a, kaznena je prijava podnesena i protiv njegovog najbliègsuradnika, tajnika MUP-a Edina Zahiragi}a(tako bi se Zahiragi} mogao pridruìtisvojim sinovima protiv kojih je sarajevska policija proteklih godina podnijela vi{e

kaznenih prijava zbog te{kih kra|a itu~njava). No, nakon prijave zbog nezako-nite izmjene Pravilnika, Uprava policije je protiv Muhameda Budimli}a podnijela i prijavu jer je donio Instrukciju o hitnom,teku}em i povremenom izvje{tavanjukojom je naloìo policajcima da njega itajnika Zahiragi}a obavezno obavje{tavajuo svim poslovima, premda ni ministar nitajnik nemaju nikakvih zakonskih ovlastinad operativnim radom policije.

Sarajevski je ministar Muhamed Budim-li} za svog savjetnika imenovao teniskogtrenera Emira Jesenkovi}a, vlasnikabalona na Zetri, u kojima se rekreativnoigra nogomet. Iako Jesenkovi} nema nidana radnog staà u organima uprave,

Budimli} ga je postavio u Komisiju za javne nabavke MUP-a Kantona Sarajevo,gdje odlu~uje o svemu, od kupovineautomobilskih guma i akumulatora, do

nabavke profesionalne policijske opreme imunicije. No, za razliku od Emira Jesen-kovi}a, kojeg je formalno doveo zasavjetnika kako bi izvr{avao ministrovenaloge, Budimli}ev najva`niji mentor jenjegov kolega sa Fakulteta za krimi-

nalistiku Elmedin Muratbegovi}, koji jebio i jedan od glavnih autora izmjenafederalnog zakona o unutarnjim poslo-vima.


HILJADU RAZLOGA ZA SMJENU BUDIMLI]A

SAVJETNIK ILINAMJESNIK

Emir Jasenkovi} postavljenje za savjetnika iako nema

dana radnog staà uorganima uprave

Budimlić svog savjetnika, teniskogtrenera Emira Jesenkovića, imenovaou Komisiju za nabavke MUP-a

AFERA REKET





POSLOVNI FIJASKO GODINE

GUBITAK IZBJEGNUT ZA

DLAKUBez julskog pove}anja

struje za 15,5 posto, EPBiHimala bi gubitak od oko

50 miliona KM

F o t o : M a r i o I l i ~ i }

Asim:TEKST osnova.qxd 18.4.2012 23:33



Prije desetak dana mali dioni~ariElektroprivrede BiH, s vlasni-~kim udjelom od 10 posto,najavili su pokretanje tu`be protivUprave i Nadzornog odbora kom-

panije zbog navodne selektivne isplatedobiti EPBiH ostvarene u protekloj godini.Mali dioni~ari tvrde da je Uprava EPBiHakontativno isplatila dio dobiti samove}inskom vlasniku - Vladi Federacije BiH,

zanemaruju}i male dioni~are koji jo{ nisudobili ni marku na ime dividende u protekloj godini.

“Imaju}i u vidu da je ElektroprivredaBiH dioni~ko dru{tvo, isplata dobiti jednomdioni~aru predstavlja grubo kr{enje Zakonao privrednim dru{tvima kojim je propisanoda samo skup{tina dioni~ara mo`e odlu~ivati o raspodjeli dobiti“, upozorili su malidioni~ari u pismu upu}enom Upravi i Nadzornom odboru Elektroprivrede BiH.

No, mali dioni~ari nemaju razloga za pretjeranu brigu: u protekloj godini Elektr o- privreda BiH ostvarila je neto dobit u takoskromnom iznosu da se ne}e “opariti“ nive}inski vlasnik a kamoli mali dioni~ari!

GRABOVICA NAJAVIO PETPUTA VE]I PROFIT

Po~etkom decembra protekle godine,direktor Elektroprivrede BiH ElvedinGrabovica najavio je zna~ajan rast neto profita kompanije u 2011. godini. “O~ekujemo neto dobit od oko 6,5 miliona KM“,

pohvalio se Grabovica. S obzirom na ~injenicuda je sredinom protekle godine ElektroprivredaBiH pove}ala cijenu struje za 15,5 posto,o~ekivala se znatno ve}a dobit od one koju jenajavio direktor Grabovica, a prognoze su sekretale u rasponu od 45 do 50 miliona KM.

No, ostvarena neto dobit Elektroprivr e-de BiH u 2011. godini vi{estruko je ni`a odnajavljene, a pogotovo od o~ekivane: iznosisvega 1,4 miliona KM! U najboljem

slu~aju, ukupni fond za isplatu dividendene}e biti ve}i od 800 hiljada KM!

Izvje{taj o pro{logodi{njem poslovanjuEPBiH objavljen je prije nekoliko dana nakrajnje diskretan na~in: na ~etvrtini stranice

u nekoliko dnevnih novina objavljena jekrajnje {tura verzija izvje{taja koji je{tampan tako sitnim pismom da se mogao pro~itati samo uz pomo} lupe!

Na temelju {turih podataka objavljenihu novinama nemogu}e je otkriti stvarneuzroke koji su presudno utjecali na ovakomr{ave poslovne rezultate kompanije.

Uo~ljivo je, me|utim, nekoliko glavnih pokazatelja na osnovu kojih je mogu}e

objasniti (ali ne i opravdati) vi{e negoskromnu neto dobit EPBiH u proteklojgodini.

U 2011. godini bruto prihod kompanije pove}an je za oko 73 miliona KM - sa 885


POSKUPLJENJE STRUJE JEDVA POKRILO GUBITAK EPBiH

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Uprkos poskupljenju struje za 15,5 posto, Elektroprivreda BiH pod novomupravom, predvođenom Elvedinom Grabovicom, poslovala je na samom rubu

rentabilnosti; Slobodna Bosna analizira poslovne rezultate EPBiH u 2011. godini iotkriva uzroke zbog kojih je profit ove kompanije višestruko manji

od očekivanog i najavljenog

GRABOVICA POVE]AO

TRO[KOVE POSLOVANJAEPBiH ZA 57 MILIONA KM!

Gubitke EPBiH na sumnjivim transakcijama sRudnapom pokrili su kupci struje u BiH

SUMNJIVETRANSAKCIJE

Oko 40 posto vi{kovastruje direktor EPBiH

Elvedin Grabovicaprodaje bez tendera

na dnevnoj osnovi




u 2010. godini, na 958 miliona KM u 2011.godini, {to je dakako posljedica drasti~nog poskupljenja struje u julu pro{le godine za15,5 posto.

No, istovremeno, porasli su i rashodikompanije i to za punih 57 miliona KM (!)a za tako drasti~an rast tro{kova poslovanja prili~no je te{ko na}i obja{njenje, a pogotovo opravdanje.

Dakle, da su kojim slu~ajem tro{kovi poslovanja kompanije ostali na pribli`no jednakom nivou kao godinu ranije, uz pove}anu cijenu struje od 15,5 posto,ostvarena neto dobit EPBiH kretala bi se urasponu od 50 do 55 miliona KM.

SKRIVENI GUBITAKSlika o poslovnim rezultatima EPBiH u

protekloj godini puno je jasnija i dakako poraznija kada se eliminira ekstra prihodkoji je kompanija ostvarila na osnovu poskupljenja struje u julu protekle godine. Na osnovu vi{ih cijena struje, EPBiH je protekloj godini dodatno zaradila oko 50miliona KM, a to zna~i da bi bez ovog prihoda poslovala s gubitkom od oko 48miliona KM! Odnosno, gubitak noveuprave Elektroprivrede BiH s Grabovicomna ~elu bio bi za oko 30 miliona ve}i odgubitka iz 2010. godine koji je napravila biv{a uprava EPBiH na ~elu s AmeromJerlagi}em!

Znakovit je jo{ jedan podatak: u protekloj godni EPBiH zabiljeìla jerekordnu proizvodnju struje nakon rata u

ukupnom iznosu od 7.295 GWh. To semoglo vidjeti i golim okom, budu}i da sudoslovno sve hidroakumulacije ve} po~etkom protekle jeseni bile potpunoispra`njene zbog prekomjernog radahidroelektrana. Rekordna proizvodnjastruje morala je donijeti i rekordan profit,tim prije {to se od jula protekle godinestruja prodavala po cijena vi{oj za 15,5 posto.

Problem se izgleda krije u tome {to jestruja u protekloj godini poskupila samo zakupce u BiH, dok je istovremeno za kupceizvan BiH bila jeftinija nego ikad u posljednjih pet godina. To se osobito odnosi

na tzv. dnevnu prodaju struje koju najve}imdijelom EPBiH prodaje posredstvom beogradskog Rudnapa u vlasni{tvu VojinaLazarevi}a. Rudnap se naime pojavljuje ikao glavni kupac struje ~ija je prodaja

ogla{ena na tenderu, ali i kao glavni kupacstruje koja se bez tendera prodaje nadnevnoj osnovi. Uobi~ajena je praksa daEPBiH 80 posto struje prodaje na tenderua 20 posto na dnevnoj osnovi, no aktuelnauprava na ~elu s Grabovicom smanjila jetendersku prodaju struje na svega 65 posto!Kada je u maju pro{le godine imenovan zav. d. direktora EPBiH Grabovica je bez

razmi{ljanja poni{tio upravo okon~anitender na kojem je postignuta odli~nacijena struje - 64 eura za megavatsat. Ne-koliko sedmica kasnije, ovu je strujuGrabovica prodavao Rudnapu na dnevnojosnovi po cijeni koja nikad nije pre{la iznosod 53 eura za megavatsat!

Ono {to je Grabovica izgubio u trgovinis Rudnapom djelimi~no je nadokna|enovi{om cijenom struje koju su platili potro{a~i u BiH.


POSLOVNI FIJASKO GODINE

Na oficijelnoj web stranici EPBiHobjavljeni su integralni izvje{taji o poslovanjukompanije u proteklih {est godina, nedostajesamo izvje{taj za proteklu, 2011. godinu.

Prema objavljenim podacima, najboljeposlovne rezultate Elektroprivreda BiH ostva-rila je u 2009. godini. Ukupna bruto dobitEPBiH u 2009. godini iznosila je 944 miliona

KM a neto profit 61,4 miliona KM! Zanimljivo,u 2009. godini proizvodnja struje bila jemanja za oko 3 posto nego u 2011. godini,no ipak je profit za 50 miliona KM bio ve}inego protekle, 2011. godine kada jeproizvodnja struje bila rekordna i kada jecijena struje za doma}e kupce pove}ana za15,5 posto!

NEDOSTI@AN REKORD IZ 2009. GODINE

Neto profit EPBiH prije dvijegodine bio je 61,4 miliona KM

Stvarni poslovni bilans EPBiH u pro-tekloj godini zapravo je neuporedivo lo{ijiod prikazanog! Prema informacijama kojesmo dobili iz pouzdanih izvora, dioposlovnih tro{kova nastalih u 2011. godiniproknjièn je u 2012. godini i na taj na~in

vje{ta~ki je prikazana ve}a dobit kompanijeu protekloj godini. Na kraju tre}eg kvartalaprotekle godine zabiljeèn je gubitak odoko 4 miliona KM, no u ~etvrtom kvartalu,zahvaljuju}i knjigovodstvenoj gimnastici,gubitak je pretvoren u minimalni profit.

KNJIGOVODSTVENA GIMNASTIKA

Troškovi iz 2011. knjiženi u 2012.godini!?

MONOPOLSKA POZICIJA “RUDNAPA”Lobista Damir Fazli} uspio je beogradskom Rudnapu Vojina Lazarevi}a obezbijeditimonopolski poloàj u trgovini vi{kovima elektri~ne energije EPBiH




Dokapitalizacija Energopetrola , pro-vedena prije pet godina, ubraja se ured najlo{ijih poslovnih poteza

poslijeratne vlasti u BiH: Energopetrolovih50 benzinskih pumpi na najatraktivnijimlokacijama te poslovnu zgradu smje{tenu ucentru Sarajeva preuzeo je ma|arsko-

hrvatski konzorcij MOL-INA za samo 10miliona KM! Istina, ma|arsko-hrvatskikonzorcij preuzeo je obavezu izmirenjazate~enih poslovnih gubitaka Energope-trola, ali i obavezu investiranja 150 milionaKM u modernizaciju maloprodajne mreè i pro{irenje prodaje kako bi Energopetrol, trigodine nakon dokapitalizacuije, po~eo poslovati s profitom.

Dosada{nji rezultati dokapitalizacijevi{e su nego mr{avi: poslovni gubitak

Energopetrola na kraju 2011. godine bio jerekordan, 31 milion KM, i prakti~no je prema{io ukupnu vrijednost kapitala!

No, pravi problemi s dokapitalizacijomEnergopetrola tek slijede - najavio ih jekonzorcij MOL-INA u pismu upu}enomVladi Federacije BiH krajem februara ovegodine. U najkra}em, ma|arsko-hrvatskikonzorcij, ve}inski vlasnik Energopetrola,obavje{tava Vladu Federacije BiH o pravoj

poplavi sudskih tu`bi radnika Energopetrolakoji zahtijevaju retroaktivnu isplatu pla}a uskladu s Granskom kolektivnim sporazumom.Rije~ je o razdoblju prije dokapitalizacije ukojem su radnici Energopetrola primaliznatno niù pla}u od zagarantirane Granskimkoletivnim ugovorom. Do kraja februara ovegodine, tu`bu protiv Energo petrola pokrenu-la su 303 uposlena radnika a njihov ukupniod{tetni zahtjev iznosi 21,5 miliona KM!Konzorcij, me|utim, strahuje da }e svih 830

trenutno uposlenih radnika ustati tu`bom protiv Energopetrola, ~ime se od{etni zahtjev popeo na oko 65,5 miliona KM!

Kako je rije~ o tu`bama koje se odnosena razdolje prije provedene dokapita-lizacije, ma|arsko-hrvatski konzorcijsmatra da sve od{tetne zahtjeve Energope-trolovih radnika treba izmiriti ranijivlasnik, dakle Vlada Federacije BiH.

S tim je ciljem ma|arsko-hrvatski

konzorcij zatraìo arbitraù pred sudom uCirihu, koji je ugovorom o dokapitalizacijiutvr|en za nadle`ni sud u slu~aju sporaizme|u konzorcija MOL-INA i VladeFederacije BiH.

Pismo konzorcija MOL-INA, kako smonaveli, upu}eno je krajem februara ovegodine, no federalna Vlada jo{ se nijeslu`beno odredila prema sporu koji je prema procjenama konzorcija MOL-INAteàk 65,5 miliona KM!

S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: ASIM METILJEVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Više od 300 radnika “Energopetrola“ podiglo tužbuprotiv konzorcija MOL-INA zahtijevajući isplatu plaća u

skladu s Granskim kolektivnim ugovorom

Konzorcij MOL-INA traži da federalna Vlada radnicima “Energopetrola“isplati 65,5 miliona KM!

25LOBODNA BOSNA I 19.4.2012.

ARBITRA@NI ZAHTJEV Konzorcij MOL-INA traì

od Vlade FederacijeBiH nadoknadu u iznosu

od 65,5 miliona KM

ARBITRA@NI ZAHTJEV Konzorcij MOL-INA traì

od Vlade FederacijeBiH nadoknadu u iznosu

od 65,5 miliona KM

Skandal:Skandal.qxd 18.4.2012 23:30




SEKSUALNO NASILJE U RATU U BiH

Silovanje počinjeno u ratovima bilo je prešućivano stotinama godina, ali je uHaškom tribunalu u posljednje dvije decenije prepoznato kao namjerna ratna

taktika, sistemsko oružje protiv civilnog stanovništva i zločin protiv čovječnosti;dokumentarni film koji je prošle nedjelje prikazan u Sarajevu “Kraj nekažnjivosti:

seksualno nasilje pred Tribunalom”, govori da je Tribunal odigrao historijskuulogu u krivičnom gonjenju seksualnog nasilja počinjenog tokom agresije na BiH

PRVI PUT U HISTORIJI HA[KI

TRIBUNAL SEKSUALNOPOROBLJAVANJE PRIZNAO KAOZLOÎN PROTIV ÔVJE^NOSTI

SILOVANJE KAO ZLOÎNPROTIV ÔVJE^NOSTIHa{ki tribunal odigrao jehistorijsku ulogu u kaznenomgonjenju za djela seksualnognasilja po~injena u ratnimsukobima u biv{oj Jugoslaviji iutro put o{trijem presu|ivanju zatakve zlo~ine {irom svijeta

SILOVANJE KAO ZLOÎNPROTIV ÔVJE^NOSTIHa{ki tribunal odigrao jehistorijsku ulogu u kaznenomgonjenju za djela seksualnognasilja po~injena u ratnimsukobima u biv{oj Jugoslaviji iutro put o{trijem presu|ivanju zatakve zlo~ine {irom svijeta

Silovanje:TEKST osnova.qxd 18.4.2012 23:25



Prema procjeni UN-a, u BiH jesilovano izme|u 20.000 i 50.000èna. Sve do osnivanja Ha{kog tribunala, kada je silovanje uvr{tenou zlo~ine protiv ~ovje~nosti, ono

je bilo ignorisano na svim me|unarodnimsudovima. Od po~etka rada Tribunala, odukupno 161 optuènog, 78 ih se u optu-`nicama teretilo za seksualno nasilje. MKSJ je prvi me|unarodni kazneni sud koji jeizrekao osu|uju}e presude za silovanje kaovid mu~enja i za seksualno porobljavanjekao zlo~in protiv ~ovje~nosti.

MONSTRUM IZ PRIJEDORASilovanje u Prijedoru tokom rata je prvi

put u historiji humanitarnog prava nave-deno kao zlo~in. Istraga je pokazala da jedo{lo do porobljavanja i seksualnog saka-}enja. Sutkinja Ha{kog tribunala FlorenceMumba kaè da je to predstavljalo oru`je, jer zadire u samu psihu osobe, u njeno

fizi~ko i dru{tveno bi}e. “Na taj na~inosobu moèmo dovesti do toga da je

iskusila smrt, ali osu|ena je da nastaviìvjeti“, kaè biv{a potpredsjednica Ha{kogtribunala Mumba.

Du{ko Tadi} je 26. aprila 1995. godineoptuèn za zlo~ine po~injene u okoliniPrijedora te u logorima u Omarskoj, Ker a-termu i Trnopolju. Predmet Tadi} otvorio je

put drugim postupcima na vi{e na~ina. Nesamo da je to bilo prvo su|enje za ratnezlo~in, nego i prvi proces koji je uklju~ivaooptu`be za nasilje u obliku seksualnogsaka}enja i to nad mu{karcima. Tadi} jeoptuèn da je u~estvovao u jednom stravi-~nom ~inu. Kriv je za pomaganje i podr -àvanje saka}enja polnih organa zaro blje-nika u logoru Omarska. Pored toga, Tadi} jenaredio dje~aku da siluje svoju mrtvumajku. Nakon {to je strgao sa njega odje}u, prijete}i oru`jem, zapovijedio mu je dasiluje tek ubijenu majku. Ostalim zaro- bljenicima koji su okrenuli glavu od togstravi~nog ~ina, nare|eno je da moraju dagledaju. Potom se ~uo pucanj koji je usmrtio

ovog dje~aka. Du{ko Tadi} je 2000. godine pravomo}no osu|en na 20 godina zatvorazbog zlo~ina protiv ~ovje~nosti i ratnihzlo~ina, uklju~uju}i i zlo~ine za seksualnosaka}enje u logorima u okolini Prijedora.

Silovanje prema me|unarodnom pravu predstavlja mu~enje, te{ko kr{enje ènev-ske konvencije ili ~in genocida ukoliko sezadovolje potrebni uslovi.

Tribunal je procesuirao djela brutalnihseksualnih zlostavljanja, poput silovanja

maloljetnica, èna i mu{karaca, prisiljava-nja na seksualni odnos bliskih srodnika isaka}enja genitalija.

Dokumentarni film Kraj neka`njivosti,seksualno nasilje pred Tribunalom, koji je pro{le nedjelje prikazan u Sarajevu, govorio istragama zlo~ina seksualnog nasilja u

biv{oj Jugoslaviji i postignu}ima Me|unaro-dnog suda, koji je uspostavio presedan u presu|ivanju zlo~ina te vrste. U filmu, ~iji je producent Nerma Jela~i}, {efica Outre-ach programa Ha{kog tribunala, mogu sevidjeti intervjui s biv{im i sada{njimvisokim zvani~nicima Ha{kog tribunala,kao i svjedo~anstva osoba koje su uprkosstrahu za svoj i ìvote ~lanova svojih porodica skupili hrabrost i svjedo~ili o sra-hotama silovanja.

SISTEMSKO SEKSUALNO NASILJESredinom 2000. godine trojica Srba iz

Fo~e na{li su se pred Ha{kim tribunalomkako bi odgovarali isklju~ivo za djela

seksualnog nasilja. Dragomir Kunarac,Radomir Kova~ i Zoran Vukovi} u~e-stvovali su u stravi~nim iìvljavanjima nadBo{njakinjama iz Fo~e. Uàsne pri~e preìvjelih u~inile su taj grad sinonimom zakori{tenje silovanja kao oru|e rata. U Fo~isu ène i djevoj~ice stare samo 12 godina bile izloène grupnom silovanju i u ku}amadràne kao roblje. Stotine èna bile su

zato~ene na razli~itim lokacijama u gradugdje su ih vojnici, rezervisti i pripadnici

paravojnih jedinica seksualno zlostavljali.Jednu petanaestogodi{nju Bo{njakinjuoptuèni su devet mjeseci dràli kaorobinju, na kraju su je prodali za 500 DM.U Karamanovoj ku}i zarobljene ènesilovane su svaku no}. Jedna Bo{njakinja,koja je svjedo~ila pred Tribunalom protiv


PLANSKI DIO ZLOÎNA^KOG PROJEKTA

Pi{e: MIRHA DEDI]

Radovan Karadì} i Ratko Mladi} pred Ha{kimtribunalom terete se i za kori{tenje seksualnog nasilja

u svrhu genocida

DUGOGODI[NJE KAZNE ZA SEKSUALNO I@IVLJAVANJEDu{ko Tadi}, straàr u logorima Omarska i Trnopolje, Dragoljub Kunarac, komandant Specijalne izvi|a~ke jedinice Vojske RS-a, i Hazim Deli},zamjenik komandanta logora ]elebi}i, osu|eni su u Ha{kom tribunalu na dugogodi{nje kazne zatvora zbog seksualnog zlostavljanja nadzarobljenim ènama i mu{karcima




ove trojice monstruma iz Fo~e, na pitanjekoliko je puta tokom zato~eni{tva bilasilovana, kazala je da je to bilo nemogu}eizbrojati. Jedna za drugom svjedokinje sugovorile o patnjama kroz koje su prolazile.Sve je ukazivalo na to da je sistemskonasilje kori{teno za {irenje terora.

Optu`be su uklju~ivale silovanje imu~enje, i po prvi put u historiji seksualno porobljavanje kao zlo~in protiv ~ovje~nosti.Odbrana je poku{ala dokazati da su djevojkedobrovoljno sudjelovale u tom ~inu. Kuna-rac je svjedo~io u svoju korist i ponudioslijede}e obja{njenje: “Djevojka me je okodvadeset minuta milovala i mazila s namjerom da me nadraì kao mu{karca.”

Me|utim, Tuìla{tvo je dokazalo da su brojni vojnici silovali te ène mjesecima, au nekim slu~ajevima i godinama, kao u

predmetu Kunarac. On je osu|en na 28 go-dina zatvora. Izricanje kazne Kunarcu za porobljavanje jedan je od najzna~ajnijih aspe-kata ove presude. Po prvi put je seksualno porobljavanje priznato kao zlo~in protiv~ovje~nosti. Poslije slu~aj Kunarac, proceskoji je izazvao veliku pa`nju javnosti bio jevezan za objekat u kojem su bili zato~eniSrbi, a koji su nalazio u blizini hercego-va~kog mjesta Čelebi}i. U tom zloglasnomlogoru ~esto su vr{eni zlo~ini seksualnogzlostavljanja. Trojica optuènih bili suZdravko Muci}, komandant logora, HazimDeli}, zamjenik komandanta, i straàr EsadLandò zvani Zenga, progla{eni su krivim zaove zlo~ine. Utvr|eno je da je Deli}, koji jeosu|en na 20 godina zatvora, vi{e putasilovao dvije zato~enice. Nisu samo èneseksualno zlostavljane u ovom logoru, nego

i mu{karci. Landò je osu|en na 15 godinazatvora zbog ne~ovje~nog pona{anja jer je,izme|u ostalog, dvojicu bra}e natjerao nafelacio... Muci} je osu|en za ovo, ali i drugakrivi~na djela koju su po~inili njegovi podre|eni na sedam godina zatvora.Pretresno vije}e je naglasilo da je Deli}silovao kako bi svoje `rtve kaznio i da sezlo~ini silovanja mogu definisati kao vidmu~enja. Ovaj pravni presedan me|unarod-nog suda od tada se mogao koristiti i kao

sudska praksa u predmetima koji su uslijedili.Sudija Florence Mumba, biv{a potpred-sjednica MKSJ, kaè da je broj silovanihèna bio jako veliki jer je ono prolaziloneka`njeno, budu}i da su vojnici i pred-stavnici vlasti znali da protiv silovatelja ne-}e biti pokrenuti nikakvi koraci kao i davapaje tih èna ne}e niko ~uti.

“U vi{e presuda koje su predstavljaleprekretnicu, Tribunal je unaprijedio razvojme|unarodne pravde na polju rodnihzlo~ina, {to je omogu}ilo krivi~no gonjenjeseksualnog nasilja kao ratnog zlo~ina,zlo~ina protiv ~ovje~nosti i genocida.Silovanje je kona~no prestalo da budetuma~eno kao neobuzdano seksualnopona{anje pojedinaca i priznato je kaomo}no oru|e rata, koje se koristi zazastra{ivanje, progon, terorisanje protivni~

ke strane. Govorimo o seksualnom nasilju isilovanju koje se koristi kao oru|e rata. Tou odre|enoj mjeri pokazuje da ono nijesamo ne{to {to ide uz rat. Ono je djelodestruktivnih djela u ratu“, kaè u filmuPatricia Viseur Seller, biv{a savjetnicaTuìla{tva za rodne zlo~ine.

Gabriela Kirk McDonald, biv{a pred-sjednica MKSJ, u filmu govori kako su od prvog dana postojanja Ha{kog tribunalavr{ene istrage o sistematskom zato~enju i

silovanju èna, mu{karaca i djece. Gotovo polovina osoba osu|enih pred MKSJ prog-la{ena je krivim za zlo~in seksualnognasilja. “Time se obezbje|uje da brojnirelevantni ugovori i konvencije koje postoje tokom ~itavog 20. vijeka kona~no buduprimijenjeni, a njihov kr{enje ka`njeno.Silovanje se de{avalo oduvijek, ene su bile`rtve rata kao rtve silovanja. Ali to nije bilopriznavano, u Nirnbergu je to samo ovla{pomenuto. MKSJ je prvi me|unarodnikrivi~ni sud koji je izrekao osu|uju}epresude za silovanja kao vid mu~enja“,kaè McDonaldova.

Me|unarodni tribunal je 78 osoba ter e-tio za zlo~ine seksualnog nasilja. Zaklju~nosa krajem 2011. godine, 28 oso ba je osu-|eno, a jo{ 20 njih je u razli~itim fazama postupka, uklju~uju}i R adovana Karadì}a

i R atka Mladi}a, koji su optuèni zakori{tenje seksualnog nasilja kao oru|agenocida. Osam osoba je umrlo prijezavr{etka su|enja, a {est optuènih je proslije|eno sudovima u biv{oj Jugoslaviji.

“Va`no je da se film ‘Kraj neka`njivosti: seksualno nasilje pred Tribuna om’,prikaè na {to vi{e mjesta, ne samo u Bosnii Hercegovini, nego i u ostalim dràvamabiv{e Jugoslavije, gdje su zlo~ini silovanjapo~injeni ili gdje se ti zlo~ini negiraju. Filmje prikazan u Vukovaru, u Prijedoru iprikaza}e se i u Beogradu i na Kosovu, gdjesu zlo~ini silovanja vr{eni. Va`no je dagra|ani ovih dràva spoznaju na osnovu~ega su sudovi kao {to je Tribunal do{li dozaklju~aka da je silovanje kori{teno kaosistemsko oru`je protiv civilnog stanovni{tva, u ratovima u biv{oj Jugoslaviji,

naro~ito tokom rata u Bosni i Hercegovini ikoliko su bili zna~ajni glasovi i hrabrostovih `rtava koji su iza{le u javnost dasvjedo~e o onom {to im se desilo ne samoda bi se priveli pravdi oni koji su ~inilizlo~ine na prostoru biv{e Jugoslavije, negokako bi se me|unarodno pravo primijenilo imogli privesti pravdi oni koji sada vr{esilovanje u sada{njim kriznim podru~jima“,kaè glavni producent ovog filma NermaJela~i}.


SEKSUALNO NASILJE U RATU U BiH

SILOVANJA KAO RATNIZLOČIN: Dokumentarnifilm Kraj nekažnjivosti,seksualno nasilje predTribunalom, koji je prošlenedjelje prikazan uSarajevu, govori oistragama zločinaseksualnog nasilja u bivšojJugoslaviji i postignućimaHaškog tribunala

POLOVINA OPTU@ENIH PRED TRIBUNALOM TERETI SE ZA SILOVANJETokom rata u BiH silovano i seksualno zlostavljano oko 50.000 èna i stotine mu{karaca, a od po~etka rada Tribunala od ukupno 161optuènog, 78 ih se u optu`nicama teretilo za seksualno nasilje




Vije}e ministara BiH u srijedu, 18.aprila, usvojilo je budèt za 2012.godinu. Kako je i o~ekivano, dvaministra iz reda SDA, MuhamedIbrahimovi} i Sadik Ahmetovi},

glasali su protiv. “Pri~a o budètu dràve BiHmoè se uporediti sa onim hercegova~kimvicem kada se kom{ija àli susjedu da jetaman nau~io magarca da jede, a on crko“,rekao je na po~etku na{eg razgovora zamjenik ministra finansija i trezora BiH FuadKasumovi}. Dan ranije Kasumovi}a su o{trokritikovali ministar prometa i komunikacijaDamir Hadì} i njegova stranka zbog protivljenja usvajanja budèta BiH koji je, prema Kasumovi}evim navodima, sastavila privatna grupa pojedinaca na ~elu sa predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom.

Vije}e ministara BiH usvojilo jepredloèni Nacrt budèta za 2012. godinu?

Prvo èlim ista}i da sve {to je ra|eno, ati~e se dono{enja i usvajanja budèta,ura|eno je mimo zakona i procedure.Budèt za pro{lu, 2011. godinu donesen je2012. godine, i to na nezakonit na~in jer ganije usvojio Parlament BiH. Taj budètusvojila su tri ~ovjeka, Denis Be}irevi},@ivkovi} i Ljubi}, i to je objavljeno u

Slu`benim novinama. Ministarstvo finan-sija i trezora BiH, odnosno na{ odjel zaizradu budèta u kojem sjedi trideset ljudikoji su pro{li sve mogu}e obuke i kurseve, potpuno je zaobi|eno u izradi prijedloga budèta za 2012. godinu. Nikola [piri},nakon imenovanja na mjesto ministrafinansija i trezora, uzeo je te papire i odniou Banju Luku gdje su on i Milorad Dodik,uz malu pomo} Dragana Čovi}a i ZlatkaLugumdìje, dogovorili budèt dràve!

Takav prijedlog budèta, osmi{ljen u privatnoj reìji, [piri} je donio iz Banje Luke

i takav prijedlog budèta usvojilo je Vije}eministara BiH. Budèt BiH sada ide uPredsjedni{tvo BiH, gdje }e vjerovatnoKom{i} i Radmanovi} preglasati Izetbe-govi}a i uputiti prijedlog budèta na dràvniParlament. Tamo }e vjerovatno novi“ljubavnici“,SDP i SBB, podràti predloèninacrt budèta, ali problem bi se mogao pojaviti na Domu naroda, jer nisam siguranda tamo mogu osigurati potrebnu ve}inu.

Vi tvrdite da je usvajanje ovakvogbudèta cijena koju pla}a Zlatko Lag-umdìja za mjesto ministra vanjskih poslova?

Vidite, prije nego {to }e se formiratiVije}e ministara meni su neki predstavnicime|unarodne zajednice decidirano reklida je Milorad Dodik uslovio Lagumdìjuda ako ho}e da bude ministar vanjskih poslova da mora uraditi to, to i to...Izme|u ostalog, da dràvu vrati na bud etiz 2008. godine i da se taj budèt zaledi donarednih izbora. Ja im nisam povjerovao, jednostavno nisam mogao prihvatitivarijantu u kojoj je Lagumdìja biospreman prodati dràvu radi nekihvlastitih interesa. Nisam vjerovao da }eLagumdìja uraditi to {to je uradio. Ja usebi imam dosta te socijal- demokratije, aliovakvi postupci Zlatka Lagumdìje }eugu{iti i to malo {to je ostalo. Meni je ào,


FUAD KASUMOVI]

Razgovarao: MIRSAD FAZLI]

Foto: MARIO ILIÎ]

U danu u kojem je Vijeće ministara usvojilo budžet za 2012. godinu(uz protivljenje ministara iz SDA), naš novinar razgovarao je sa najžešćimkritičarem usvojenog budžeta, državnim doministrom financija; doministar

Kaumović u polemičnom razgovoru ne štedi nikoga od onih koje smatraodgovornim za usvajanje ovakvog budžeta

INTERVIEW

Fuad Kasumović zamjenik ministra finansija u Vijeću ministara

“Rekao sam i ponavljam: ovakvimbudètom razara se dràva BiH, za {tao~ito Lagumdìju i njegova potr~kala

iz Vije}a ministara nije briga!“

BOLEST BOGA NE MOLI:Neki ljudi su bolesni zavlašću. Prošli izbori nisubili ni okončani, a

Lagumdžija je već davaoizjave kako će on bitipremijer BiH. To su“pročitali“ njegoviprotivnici a sadašnjipartneri u vlasti i Dodik jedobio sve što je tražio

Fudo:INTERVJU - osnova.qxd 18.4.2012 23:43




ZVI@DA^ IZ DR@AVNE VLADE

RA^UN BEZKR^MARA

Fuad Kasumovi},zamjenik ministrafinansija i trezora

BiH o usvajanjubud`eta BiH





FUAD KASUMOVI]

ne mogu to presabrati, moj mozak to nemoè da prihvati.

Da prihvati {ta?Da je ~ovjek za deset deka mesa u stanju

da zakolje vola.

LAGUMD@IJA VI[E NEMA KOGAOD RAJE IZ KAFANE POSTAVITI NAVA@NE FUNKCIJE

Ho}ete da kaète da je Zlatko Lagumdìja, za deset deka mesa, prodao dràvu?

Neki ljudi su bolesni za vla{}u. Pro{liizbori nisu bili ni okon~ani, a Lagumdìja jeve} davao izjave kako }e on biti premijer BiH. To su “pro~itali“ njegovi protivnici asada{nji partneri u vlasti i Dodik je dobiosve {to je traìo, samo ostaje pitanje za{to

smo morali ~ekati godinu dana i dvamjeseca da se formira vlast na dràvnomnivou. Ja sam otvoreno rekao, obe}ali sugra|anima da prave dràvu za ~ovjeka.Gra|ani su im dali podr{ku, ali oni to sada prodaju i prave dvije dràve za dva ~ovjeka.Moj li~ni dojam je da je Lagumdìja

preuzeo veliki kola~ u Federaciji. “Poklo- pio“ je lovu tako da ga dràva gotovo i nezanima. Ne znam da li je Fidel Castro jo{uvijek ìv, ali znam da je Zlatko Lagu-mdìja njegov “dvojnik“. Mislim da bi SDPdobio duplo vi{e glasova da njega nema.

Niste ba{ skloni liku i djelu lideraSDP-a i ministra vanjskih poslova BiH?

A kako bih bio?! To je ~ovjek koji meneubje|uje i kaè mi da dràvi BiH ne treba

vi{e para, a ako zafali, da }emo uzeti kredit.Ja mu na to kaèm, Lagumd ija, vi ste profesor na Ekonomskom fakultetu uSarajevu. Uzmite vaè}i Zakon i pro~itajte~lan 20. u kojem se decidirano navodi da seod prihoda Uprave za indirektno opore-zivanje prvo podmiruju potrebe dràve, a

enititetima {ta ostane. Mi smo se za tajzakon borili godinama, a vi ste to sada“oborili“ za jedan dan. Dakle, ili je rije~ onjegovom neznanju, ili pak o nekom li~nominteresu.

Sude}i po Va{im odgovorima, crveno-zelena koalicija je u ozbiljnoj krizi?

Na svim nivoima, dràvnom, entitet-skom, kantonalnom... jazovi su drasti~ni. Nema dileme da je SDP dobio najvi{e

Ministar prometa ikomunikacija Damir Hadì}tvrdi da je dràvni budèt

pove}an i da Vi zapravo bezpotrebe praviti problem tamogdje ga nema?

Damira Hadì}a ja neznam. U nedjelju uzmem“Avaz“, oni sad koketiraju(SDP i SBB, op.a.) i vidim da~ovjek decidirano laè u triklju~ne stvari. Kaè da jedràvni budèt pove}an, {to jela`. Naime, 2010. godine

budèt BiH iznosio je milijardui deset miliona maraka. Isti tajbudèt 2011. smanjen je na

905 miliona KM, a budèt koji je usvojilo Vije}e ministaraiznosi 950 miliona KM. I sadaHadì} narod ubje|uje da jebudèt pove}an za 45 miliona,a u stvari je smanjen za 60miliona KM!

Drugo, Hadì} tvrdi da }e ubudètu biti dovoljno para zafunkcionisanje svih institucijana dràvnom nivaou. To ja, koji

se bavim finansijama, ne mogutvrditi, a kamoli on koji je ju~edo{ao u Vije}e ministara.

Vidite, ja smatram, ako nam jestalo i drìmo do dràve BiH,da dràvni policajac mora imatimakar za jedan fening ve}uplatu od svojih entitetskih ikantonalnih kolega. Sadaspecijalci SIPA-e imaju platu650 KM, manju od sarajevskihkantonalnih policajaca ipolicajaca RS-a, i sada }e im ita plata biti smanjena za pet

procenata. To je sramota.Ponovo vam kaèm. Ja ne

znam Damira Hadì}a, a u

novinama sam pro~itao da je~ovjek reketa{. To sam mu inapisao. “Pro~itao sam da stereketa{, a da ste ekspert zabudèt, to nisam znao.“ Nakraju krajeva, prva stvar koju jeministar Hadì} uradio kada jedo{ao u Vije}e ministara BiHbila je da mu se izda slu`benabiznis kartica kojom }e pla}atisvoje pustolovine!

O DAMIRU HAD@I]U

Prvi ministarski potez Hadžićev bio je da uzmeslužbenu biznis karticu

PARE, PAREPOKRE]U SVIJET

Ministar prometa ikomunikacija Damir

Hadì} prvo je “namiro”sebe a onda i sve ostale




glasova i da su u ovaj projekat u{li nespr-emni. Nemaju adekvatne ljude. To {to jeLagumdìja imao u svojoj kafani, u tomsvom kabinetu i na fakultetu, za~as jerasporedio i vi{e nema ljudi. Zato njegov premijer Zeni~ko-dobojskog kantona izjav-ljuje kako bi bilo najbolje provesti ste~ajkantona. Ni u Parlamentu nemaju pismenihi jakih ljudi, a sa druge strane sve samivukovi, jedu, raskidaju... Parlament je ìvot jedne dràve i mora{ imati eksperte.Lagumdìja, naàlost, ni{ta nije nau~io. On je do{ao na vlast 2000. godine i tada je po~eo hapsiti ljude, sastavljati krivi~ne prijave itd. Sada opet vi{e radi “na sebi“. Naravno, postoji obostrani interes stranaka,

o svemu se moè dogovoriti, ali nekegranice moraju postojati. Na kraju krajeva,mene vlast ne interesuje, meni u rodnomlistu ne pi{e “zamjenik ministra“.

BUD@ET IDE NA RUKU DODIKOVOJNAMJERI DA UGU[I DR@AVU

Vama ne pi{e, ali pojedini ministri sepona{aju kao da im je ministarska fotelja“zagarantovana“ samim ro|enjem?

Mislite na Damira Hadì}a? Vidite,dràva BiH godi{nje gubi 70 miliona KMkoje naplate na{i susjedi za kontrolu na{egneba. Mi smo kupili najsavremenije radare,

postavili ih, i umjesto da se bori za to i staviih u upotrebu, on meni drì predavanje o budètu. Ja sam tog balavca ostavio bezteksta i sada na moja pisma odgovoranjegova stranka, SDP. Spominju neke mojelaì i insinuacije, a ja im kaèm laì i

insinuacije su prodaja dràve. Traìm da miodgovorite na konkretno pitanje, koji je ciljvra}anja dràve nazad, a razvijanje entiteta?

Da li Vam je odgovoreno? Nije. Pazite, nema nikakve dileme da

usvajanje ovakvog budèta vodi ka uru{avanjudràve BiH. Ja, kao zamjenik ministrafinansija i trezora BiH, mogao sam u ivati.Dobra pla}a, slu`beni auto, kabinet... svakesedmice jedan poziv vani. Nikog ne dirati,nikome se ne zamjerati, ali kad sam vidio~emu sve ovo vodi, ga{enju dràve, moraosam reagovati. Sve to ide na ruku Dodiku injegovoj pri~i o ga{enju dràvnih institucija,njihovoj neefikasnosti i neu~inkovitosti.Dakle, kresanje budèta je najbolji put zaostvarenje Dodikove vizije o nestanku dràveBiH. Prije formiranja vlasti na dràvnomnivou postojao je dogovor Dodik - Čovi}, sadaim se priklju~io i Lagumdìja. To je sada{njestanje u Vije}u ministara i to je vrlo opasno poBiH. A ja se sam borim protiv toga. Jesam ~lanSDA, ali nisam ni u jednom organu partije idanas me vi{e podràvaju Srbi i Hrvati, oviradnici u Vije}u ministara, nego iko,uklju~uju}i i partiju ~iji sam ~lan.


ZVI@DA^ IZ DR@AVNE VLADE

Kakva je Va{a saradnja sa minis-trom Nikolom [piri}em?

Za mene je samo Nikola [piri} ve}alegenda od Zlatka Lagumdìje. Petnaestdana nakon imenovanja ~ekao sam da sepojavi na poslu, a kad je do{ao do~ekaome kao najro|enijeg. Kaè, ho}u da ti i jabudemo najbolji prijatelji, ho}u od ovog

ministarstva da napravimo bum. Sve ovo{to si do sada radio sa Vranki}em, radi}e{i sa mnom, samo puno bolje. Na to janjemu kaèm, Nikola, ti zna{ da sam jastabilna li~nost koja ima jedan pravac, a tisi ~ovjek bez svog stava, ho}e{ slagati i jati ne vjerujem. Prva varijanta u na{ojbudu}oj suradnji je da te zaj...am. Znamda voli{ pare i ja }u te tu na}i, a mahersam za to. A druga varijanta je da budemoovako kao {to si ti rekao. Koju gododabere{ opciju, ja ti stojim na dispoziciji.Sude}i po izradi Nacrta bud eta, [piri} jeodabrao onu prvu varijantu. I ne samo to.Na sastanku Sulejmana Tihi}a i MiloradaDodika, ne{to oko vojske, bio je i Nikola[piri}. Zove mene Tihi} na telefon i kaèmi da malo povu~em “ru~nu“ kad dajemizjave. “Evo [pira kaè da trebatesura|ivati bolje, svaki dan da kahvu pijete.“

Na to ja Tihi}u kaèm: “Predsjedni~e, laùte. [piri} na posao do|e srijedom i

~etvrtkom, a ni tada me ne zovne nit meprimi od silnih obaveza. Drugo, svaovla{tenja, mimo zakona, prebacio je nasvoju {eficu kabineta Sanju Joki}.Predsjedni~e, ne vjerujte im i ne buditenaivni jer Nikola [piri} je jedan obi~niseoski |ilko{.“

O SURADNJI SA NIKOLOM [PIRI]EM

Špirić je seoski prevarant,pohlepni lažov

VIC OD DRŽAVE:“Priča o budžetu države

BiH može se uporediti saonim hercegovačkimvicem kada se komšijažali susjedu da je tamannaučio magarca da jede,a on crko“

“SEOSKI \ILKO[“

Ministar finansija i trezoraBiH Nikola [piri}

“SEOSKI \ILKO[“

Ministar finansija i trezoraBiH Nikola [piri}

BUNTOVNIK S RAZLOGOMFuad Kasumovi}sam protiv svih





SHOPPINGOMANIJA U HERCEGOVINI

Na ruševinama nekadašnje Stare bolnice u centru Mostara za rekordnih godinu ipol dana podignut je najmoderniji shopping centar u BiH u kojem je odmah

zaposleno 700 radnika, a nakon što objekat bude završen, ta će brojka narasti na1.000 uposlenika; ekipa SLOBODNE BOSNE posjetila je na dan otvorenja MEPASMALL u Mostaru u kojem se kupcima nudi preko sto poznatih svjetskih brendova,

a među njima, po prvi put u BiH, i modeli iz najnovije kolekcije ZARE,PULL&BEARA, BERSHKE i STRADIVARIUSA

MOSTAR - MODNI CENTAR BiH

U Mepas Mall, najve}i trgova~ko-poslovnikompleks u BiH, {irokobrije{ki poduzetnik Mirko

Grbe{i} ulo`io 120 milijuna KM!!!

NAJVE]A POSLIJERATNA INVESTICIJA U MOSTARUTrgova~ko-poslovni centar Mepas Mall prostire se na blizu 100.000kvadratnih metara, u junu }e usklopu tog impozantnog objekta bitiotvoreno multiplex kino, a do krajagodine luksuzni hotel sa petzvjezdica

Mepas:TEKST osnova.qxd 18.4.2012 23:22



[irokobrije{ki poduzetnik MirkoGrbe{i}, jedan od najimu}nijih inajuspje{nijih hercegova~kih biz-nismena, otvorio je u ~etvrtak (12.aprila), najve}i trgova~ko-poslo-

vni centar u BiH, vrijedan 120 milijunaKM. Impozantni objekat Mepas Mall izgra|en je u centru Mostara, na lokacijinekada{nje Stare bolnice, koju je Grbe-{i}eva tvrtka Brodomerkur kupila u jesen2008., kada je na me|unarodnom natje~ajunjihova ponuda progla{ena najboljom.Mirko Grbe{i} je, podsjetimo, za ne{to vi{e

od dvanaest tisu}a kvadratnih metarazemlji{ta na jednoj od najatraktivnijihmostarskih lokacija platio 12,1 milijunmaraka. Od tog je iznosa 30 posto sredstava- oko ~etiri milijuna KM upla}eno na ra~unGrada Mostara (za izgradnju kulturno-sportskog centra), dok je ostatak novca od prodaje pripao Klini~koj bolnici Mostar. Nakon {to je novi vlasnik sru{io oronule bolni~ke zgrade, u maju 2010. je zapo~elagradnja najve}eg i najmodernijeg shoppingcentra u BiH, koja je zavr{ena u rekordnomroku, za godinu i pol dana.

MODERNE TRGOVINE, LUKSUZNIHOTEL, MULTIPLEX KINO

Mepas Mall se prostire na blizu stotisu}a kvadratnih metara, odnosno, nasedam katova, te jo{ tri nivoa podzemnih

garaà. U prizemlju objekta i naredne ~etirietaè su moderno ure|ene trgovine ukojima se mogu na}i proizvodi vi{e od sto poznatih svjetskih brendova, od kojih seneki prvi put pojavljuju na bh. trì{tu.

Pored toga, centar ima i veliku dje~ijuigraonu, kuglanu, vi{e kafi}a i ugodnimaraskino bar. Peti kat je rezerviran zauredske prostorije, dok se na {estom katunalazi luksuzni restoran od ~ak dvije tisu}ekvadrata i prva, vi{enamjenska kongresnadvorana u Mostaru. Restoran i kongresnadvorana bit }e sastavni dio visokokate-goriziranog hotela (pretpostavka je sa petzvjezdica), koji }e biti smje{ten na sedmom

katu i mansardi, s tim da je otvorenje planirano do kraja godine. Prema najavamadirektorice Mepas Mailla Ljiljane Bo{njak,hotel }e imati 160 leàja, sa popratnimsadràjima: wellnessom, fitnessom, zatvor e-

nim bazenom, kakvih u Mostaru do sadanije bilo.U junu }e, nakon dvadeset godina,kompanija CineStar otvor it i i prvomultiplex kino u Mostaru sa pet dvorana,3D ekranima, kapaciteta gotovo 700sjedala. Mostarci su, tako|er, dobili i prviMcDonaldsov restoran, koji je u petak 13.aprila, kada je Mepas Mall zvani~nootvoren za posjetitelje, bio okupirangostima, ba{ kao i na desetke trgovina i

caffe barova.“Jo{ uvijek nemamo precizne podatke,

ali je posjeta izuzetna, {to potvr|uju ivlasnici trgovina, restorana i kafi}a, koji suprezadovoljni. Mepas Mall je svakog dana,od jutra do nave~er, pun gostiju“, kaèdirektorica Ljiljana Bo{njak, obja{njavaju}ikako je Mepas Mall u startu projektiran kaoregionalni shopping centar, u koji }edolaziti kupci iz cijele Hercegovine, Bosnei dijela Dalmacije.

Iako je njihova dosada{nja poslovna politika bila da trgovine prvo otvaraju uglavnim gradovima, jedan od najve}ihsvjetskih modnih lanaca INDITEX u BiH jenapravio iznimku. Tako su svoja ~etiri brenda; Zara , Pull&Bear , Bershka iStradivarius, prije Sarajeva, ponudilikupcima u Mostaru. “Nakon {to im je

prezentiran kompletan arhitektonski projekti nakon {to su vidjeli kako }e Mepas Mallizgledati, predstavnici INDITEX-a su, usuradnji s agencijom Colliers International,odlu~ili da do|u u BiH“, otkriva direk -torica Bo{njak. “Kada smo potpisali ugovors gospodinom Mirkom Grbe{i}em, naovom mjestu nije bila niti rupa. U{li smo uprojekat i imali smo velika o~ekivanja.Po~eli smo prije dvije godine, a brendovikoje u BiH po prvi put vidite su ovdje


MOSTARCI SU IN

SVEÂNO OTVORENJEDràvni premijer Vjekoslav Bevanda i vlasnik Mepasa Mirko Grbe{i}

RAJ ZA SHOPPINGHOLIÂREU prizemlju i naredne ~etiri etaè nalazi se na desetke moderno ure|enih trgovina

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MARIO ILIÎ]




nakon lobiranja koja su trajala 18 mjeseci“,istaknuo je ranije predstavnik zagreba~keagencije Colliers Nenad Peris.

HRVATSKA POSLOVNA IPOLITI^KA ELITA

U MOSTARUSude}i prema redovima na kasama koje

smo u luksuzno opremljenim trgovinamaZare, Pull&Beara, Bershke i Stradivariusazatekli prvog dana, ~ini se kako }e senjihova investicija u BiH posve isplatiti.Osim INDITEX-ovih brendova koji nudemodernu i kvalitetnu odje}u po povoljnimcijenama, u Mepas Mallu su otvorene i

trgovine drugih poznatih svjetskih marki:NewYorkera, S’Olivera, Terranove, Piazza Italia, Sportina Grupe, Toma Tailora,Orsaya, Accessorizea, Alda, Monsoona,Marelle ... U najkra}em, raznolika ponudaodje}e, obu}e i svakojakih modnihdodataka, brojni zabavni sadràji igastronomski ugo|aj prilago|en svim, bezobzira na godine starosti i plate`nu mo},~ine Mepas Mall uistinu jedinstvenimtrgova~ko-poslovnim centrom u BiH. No,uz poseban ugo|aj za posjetitelje, MepasMall je i najve}a poslijeratna investicija uMostaru - do sada je stalni posao dobilo700 radnika, a nakon {to kompletan objekat bude zavr{en, broj uposlenih bi trebaonarasti na tisu}u.

Na sve~anom otvorenju koje je za brojne goste iz BiH i Hrvatske organizirano

u ~etvrtak, Mepas Mall je uz vlasnikaMirka Grbe{i}a otvorio premijer BiHVjekoslav Bevanda. Me|u uglednimuzvanicima na{li su se i vlasnik Agrokora Ivica Todori}, gradona~elnici Zagreba iSplita Milan Bandi} i @eljko Kerum,njihove kolege iz Metkovi}a, Osijeka iBjelovara Stipe Gabri} Jambo, K re{imirBubalo i Anton Koru{ec, osje~ko-baranjskiùpan Vladimir [i{ljagi}, kao i cijelahercegova~ka politi~ka i poslovna elita.


SHOPPINGOMANIJA U HERCEGOVINI

Svoju prvu kompaniju u BiH MirkoGrbe{i} je osnovao 1989., na [irokomBrijegu, kada je registrirao tvrtku Mepas

koja se bavila uvozom i distribucijomrazli~itih proizvoda. No, za razliku oddrugih hercegova~kih biznismena koji suposlovanje zasnivali isklju~ivo na trgovini,Grbe{i} je zara|eni kapital investirao uproizvodnju. Devet godina nakon poslo-vnog starta postao je vlasnik Saponie izOsijeka, za koju je platio 20 milijunamaraka, 2000. je kupio tvornicu za izradui montaù gra|evinskih objekata Metalac na [irokom Brijegu, a dvije godine kasnije

i tvornicu keksa i vafla Koestlin uBjelovaru. U vlasni{tvu Mirka Grbe{i}a je itvrtka Brodomerkur u Splitu, tvornica

alkoholnih i bezalkoholnih pi}a Maraska uZadru, a od pro{le godine i tvornica~okolade i bombona Kandit u Osijeku.Prije nego {to je u Mostaru otvorio najve}iregionalni shopping centar, Grbe{i}evMepas je u BiH zapo{ljavo preko 250radnika. U Hrvatskoj taj poduzetnik sa[irokog Brijega zapo{ljava 2.500 ljudi, aukupni prihodi Mepas grupe u susjednojdràvi u 2011. godini iznosili su oko 350milijuna eura.

REGIONALNI POSLOVNI UZLET MIRKA GRBE[I]A

Mepas grupa u Hrvatskojzapošljava 2.500 radnika, saprošlogodišnjim prihodom od 350milijuna eura

RAZNOLIKA PONUDA Pored vode}ih svjetskih modnih brendova, Mepas Mall gostima nudi i brojne zabavne sadràje, ali je najvi{e interesovanja privukla kuglana

LJILJANA BO[NJAK “Mepas Mall je svakogdana, od jutra donave~er, pun gostiju“




Isklju~ivo od toga ho}e li Bosna i Her -cegovina provesti dogovor koji su pro{log mjeseca postigli klju~ni poli-ti~ki lideri oko raspolaganja vojnom iostalom dràvnom imovinom, zavisi i

da li }e i dobiti Akcioni plan za ~lanstvo(Membership Action Plan-MAP), to je ono{to se u neformalnim razgovorima moglo~uti od visokih du`nosnika, u~esnika ovo-

godi{njeg GLOBSEC-a u Bratislavi, foru-ma o globalnoj sigurnosti. Na ovom po-sljednjem velikom me|unarodnom sku puuo~i majskog summita NATO-a u Chicagu,BiH nije bila tema zvani~nih panela, ali pominjana je u nekoliko navrata tokomzvani~nih debata kada se govorilo oZapadnom Balkanu i tokom jedne nezvani-~ne rasprave posve}ene regiji. U centru pa`nje se, me|utim, na{la Crna Gora, kojase doìvljava kao prva budu}a ~lanica EU-aiz regije nakon Hrvatske i zemlja koja nije


PODR[KA EUROATLANTSKIM INTEGRACIJAMA ZAPADNOG BALKANA

Pi{e: DANKA SAVI]Foto: GLOBSEC, PETER FROLO

Budućnost Zapadnog Balkana, Ukrajine, evropska dužnička kriza, te situacija naBliskom istoku i južnom Mediteranu nakon Arapskog proljeća, teme su o kojima

se krajem prošle sedmice razgovaralo na GLOBSEC-u u Bratislavi, vodećemsigurnosnom i vanjskopolitičkom forumu u srednjoj Evropi

CENTRALNOEVROPSKA

PODR[KA BALKANU

O ZAPADNOM BALKANU U BRATISLAVIGlobsec 2012, koji se pro{le sedmice u slova~kojprijestonici odràvao po sedmi put, okupio je gotovo

600 politi~ara, diplomata, visokih NATO i EUzvani~nika, te stru~njaka za vanjsku politiku, a jednaod va`nijih tema foruma bila je i na{a regija

O ZAPADNOM BALKANU U BRATISLAVIGlobsec 2012, koji se pro{le sedmice u slova~kojprijestonici odràvao po sedmi put, okupio je gotovo

600 politi~ara, diplomata, visokih NATO i EUzvani~nika, te stru~njaka za vanjsku politiku, a jednaod va`nijih tema foruma bila je i na{a regija

Globsec:TEKST osnova.qxd 18.4.2012 23:20



daleko ni od ~lanstva u NATO-u. Neopte-re}ena pitanjima ratnih zlo~ina i njihovimkrivi~nim gonjenjem, s agilnim timovima uBriselu i kod ku}e koji rade na ispunjava-nju uvjeta za pribliàvanju Crne Gore Uniji,ova zemlja ima velike {anse da po~etkomljeta dobije datum za po~etak pregovora.Prema najavama evropskih zvani~nika,najve}i problem Crne Gore, organiziranikriminal i {verc, ne{to je sa ~im }e sesuo~iti tokom pregovora. Evropska unija,naime, o~ekuje da Crna Gora u tom proce-su uradi isto {to sada imamo priliku vidjetiu Hrvatskoj — da po~ne sa sudskim proce-suiranjem velikih korupcijskih afera.

VONDRA: STALO NAM JE DA BiHPOSTANE ^LANICA EU-a

GLOBSEC, me|unarodni skup o globa-lnim sigurnosnim i politi~kim pitanjima,okupio je ove godine trojicu predsjednika,nekoliko evropskih ministara vanjskih poslova i odbrane, stru~njake s podru~javanjske politike i utjecajne diplomate s objestrane Atlantika. Raspravljalo se o euroat-lantskoj perspektivi jugoisto~ne Evrope iUkrajine, krizi eurozone, razvoju doga|ajana Bliskom istoku i ju`nom Mediteranunakon arapskog prolje}a. PredsjedniciHrvatske Ivo Josipovi}, Slova~ke IvanGa{parovi~ i Slovenije Danilo Tuerk zau-zeli su se za ja~anje suradnje svojih zema-lja, za preciziranje zajedni~kih interesakako bi se oja~ao uticaj srednje Evrope uevropskim i transatlantskim savezima.

Slova~ki predsjednik Ivan Ga{parovi~ je naovom panelu kazao da “postoje problemi uodnosima EU-a i NATO-a“.

“Moramo raditi na pribliàvanju ove dvijeorganizacije, a u me|uvremenu }e Slova~kaostati generator procesa pro{irenja u EU”, poru~io je Ga{parovi~. Predsjednici Slovenijei Hrvatske su govorili o neophodnosti nas-tavka procesa pro{irenja te da }e upravo ovedvije zemlje biti njegovi najve}i zagovornici.

Na ovogodi{njem GLOBSEC-u se obilj-eàvala i deseta godi{njica summita NATO-au Pragu, kada je 2002. sedam srednjoevrop-

skih dràva pozvano na priklju~enjeSavezu. Če{ki ministar odbrane, strastvenizagovornik ulaska njegove zemlje u EU i NATO Alexandr Vondra i ameri~ki diplo-mata R on Asmus dobili su nagradu (Czechand Slovak Transatlantic Awards) za ulogukoju su imali u ja~anju transatlantskihodnosa. Nagrada se ove godine dodjeljuje po prvi put na GLOBSEC-u. Podsjetimo da je ovaj ~e{ki diplomata, nekada{nji savjet-nik pokojnog ~e{kog predsjednika i jednogod najve}ih intelektualaca pro{log stolje}a

Vaclava Havela, prije nekoliko godina pominjan kao mogu}i visoki predstavnik me|unarodne zajednice u BiH. U razgovo-ru za SB, Vondra kaè da ne isklju~ujemogu}nost da su se prijedlozi o njegovomimenovanju na ~elu OHR-a pojavljivali udiplomatskim krugovima, ali on oko toganije bio upu}en. [to se ti~e ulogeme|unarodne zajednice u BiH, kaè da jeza Evropsku uniju u BiH ostalo dosta stvaris kojima se mora uhvatiti u ko{tac. “Stvari


BRATISLAVSKI FORUM O GLOBALNOJ SIGURNOSTI

Ivo Daalder, stalni predstavnik Sjedi-njenih Ameri~kih Dràva pri NATO-u,nekada{nji je direktor za Evropskeposlove u Vije}u za nacionalnu sigurnost

u mandatu Billa Clintona, (od 1995 do1997.), gdje je bio zaduèn za koordinacijuameri~ke politike prema BiH. Daalder

kaè za Slobodnu Bosnu da smatra kako je upravo uloga NATO-a na ZapadnomBalkanu bila presudna za “skretanje” regije u pozitivnom smjeru. “NATO anga-`man devedesetih godina usreduàsne ratne eksplozije u Bosni idrugim dijelovima Balkana, te odlukada intervenira u regiji dovela je dopo~etka procesa pomirenja, {to senajprije desilo u BiH, a zatim i naKosovu. Upravo kao rezultat takvognjegovog pristupa, strategija euroin-tregracija polako ali sigurno dovodi dotoga da regija Zapadnog Balkanapostaje dio euroatlantskog sistema.Upravo je perspektiva ~lanstva u EU iNATO-u ono {to daje nadu da }e bitinapravljene neophodne politi~ke iekonomske reforme kako bi zemljeregije postale ~lanice ovih organizaci-

ja. U tom smislu, nastavak NATO-ovepolitike “otvorenih vrata” vodi ka tomeda Bosna i Hercegovina, Makedonija,Crna Gora i druge zemlje koje èle dase pridruè NATO-u, postanu njegove~lanice.”

NATO I ZAPADNI BALKAN

Ivo Daalder: “NATO je devedesetihgodina prošlog vijeka odigrao ključnuulogu za okretanje ZapadnogBalkana u pozitivnom smjeru”

Ivo Daalder,stalni ameri~kipredstavnik

pri NATO-u

@ELIMODA I BiH

POSTANEDIO NA[E EU

PORODICEAlexandr

Vondra, ~e{ki

ministarodbrane, u

razgovoru sana{om

novinarkom

@ELIMODA I BiH

POSTANEDIO NA[E EU

PORODICEAlexandr

Vondra, ~e{ki

ministarodbrane, u

razgovoru sana{om

novinarkom




sa NATO-om su vrlo jasne, postoji ured uSarajevu, ponuda za ~lanstvo, naravno,onda kada se ispune traèni uvjeti. U tom jesmislu vrlo va`no postojanje jedinstvenihoruànih snaga u BiH.”

Tokom prethodnih panela govorilo se ospremnosti zemalja tzv. Vi{egradske grupeda pomognu na{oj regiji. Vondra za SBkaè:

“Uvijek smo spremni pomo}i i mislimda smo svi jako zainteresovani za to da BiHbude dio na{e familije evropskih nacija.Moète ra~unati na na{u pomo}, ali, naravno, uvijek se mora imati u vidu da jeklju~ni proces, kao {to je to ve} vi|eno udrugim slu~ajevima, otpo~eo na doma}em

terenu. Nama se isto to desilo, kada smotraìli ~lanstvo u EU. Najva`niji zadacimoraju biti objavljeni kod ku}e. Diplomaski kanali i pridobijanje me|unarodnepodr{ke jesu veoma va`ni, s obzirom da jerije~ o ulasku u me|unarodne organizacije,ali svaki solidan posao se mora po~eti usopstvenoj ku}i.”

RAZLIKE IZME\U BALKANA ICENTRALNE EVROPE U PROCESU

PRISTUPANJA EUPostojanje temeljne razlike izme|u

procesa pristupanja EU 2004. godine (kadasu ulazile zemlje jugoisto~ne Evrope,me|u kojima je i Če{ka) i sada{njeg procesa pribli avanja EU u smislu resursa,kao i pristupu EU je ono o ~emu segovorilo na sesiji posve}enoj Balkanu.

Napomenimo da je od svih ve~ernjih, off-record panela, ovaj o Balkanu izazvao poseban interes i bio vrlo posje}en. Zarazliku od pro{irenja 2004. godine, kadasu pravila bila vrlo jasna, danas kada suzemlje Zapadnog Balkana u pitanju inj ihovo pribliàvanje EU, imamodruga~iju situaciju tako da ono {to je bilodovoljno kad je rije~ o ispunjavanju uvjetau slu~aju srednje i isto~ne Evrope nije

dovoljno i za integraciju Balkana. Osim

toga, balkanske zemlje nemaju ni podr{kuEU-a oko sporova poput onoga izme|uKosova i Srbije, i Gr~ke i Makedonije. Tonije bio slu~aj s pro{irenjem 2004. - primjerice, u sporu o sistemu brana narijeci Dunav izme|u Slova~ke i Ma|arske je posredovala EU. U prepunoj dvorani,sesiju posve}enu Balkanu vodili suMiroslav Laj~ak, koji je ponovo postaoslova~ki ministar vanjskih poslova, Sonja

Liht, predsjednica beogradskog Fonda za

politi~ku izuzetnost, Nikola Poposki,makedonski ministar vanjskih poslova,Edmond Haxhinast, albanski {ef diplo-macije, i Hedvig Morvai-Horvat, izvr{nadirektorica Evropskog fonda za Balkan. Na nekoliko sesija GLOBSEC-a, bratisla-vskog foruma o globalnoj sigurnosti nakojem se govorilo o zemljama zapadnogBalkana, pomenuto je i to da bi bilo vrloohrabruju}e da sve zemlje regiona u 2014.godini, na stogodi{njicu po~etka Prvogsvjetskog rata, budu kandidati koji prego-varaju o ~lanstvu u EU, ali svima je jasnoda su {anse jako male da tako i bude. Vrlo je izvjesno da BiH ove godine ne}e dobitistatus kandidata za ~lanstvo u EU,Makedonija je zbog sukoba sa Gr~kom okoimena i dalje potpuno sputana, Albanija je“pritisnuta” unutarpoliti~kim sukobom, a

neizvjesno je {ta }e biti sa Kosovom kada jeu pitanju potpisivanje Sporazuma o stabi-lizaciji i pridruìvanju. Za sve ove zemlje,regionalna saradnja, ipak, ostaje jedan odvrlo va`nih uvjeta u procesu integracije. [tose ti~e pribliàvanja NATO-u, AlexanderVershbow, zamjenik generalnog sekretara NATO-a, nam je kazao da sve zemlje regije imaju dobru perspektivu, a sa predst-oje}eg summita NATO-a u Chicagu }e im biti upu}ene poruke podr{ke.


PODR[KA EUROATLANTSKIM INTEGRACIJAMA ZAPADNOG BALKANA

Odgovaraju}i na na{e pita-nje o tome moè li se o~ekivatida BiH do kraja godine dobijekandidatski status, evropskipovjerenik [tefan Füle je kazaoda je to odluka koju }e donijeti

zemlje ~lanice, ali da, ipak,smatra kako nisu velike {anseda se to dogodi tokom ovegodine. Dosljedna primjenaSporazuma o stabilizaciji ipridruìvanju, te “uvjerljivinapori da se provede odlukaEvropskog suda za ljudskaprava Sejdi}-Finci, ostaju klju~niuvjeti za dobijanje kandidatskogstatusa”, dodao je on.Mehanizam koordinacije, o kojem se posljed-njih mjeseci intenzivno govori, ne}e biti pred-uvjet za podno{enje bh. aplikacije za ~lanst-vo u Evropskoj uniji, ali, kako je kazao, to }ezasigurno biti preduvjet za posljednji stadijpristupanja – po~etak i vo|enje pregovora sa

EU. “Jasno smo stavili do znanja da BiHmoè aplicirati za ~lanstvo i postati ~lani-ca EU-a, ali tako|er smo jasno upozorilida zemlja ne}e biti u stanju voditi pregov-ore, te da je potreban efikasan meha-nizam koordinacije.”

[TEFAN FÜLE, EVROPSKI POVJERENIK ZA PRO[IRENJE

“S onim što je urađeno do sadamale su šanse da BiH do krajagodine dobije kandidatski status”

[tefanFüle, evropskipovjerenik za

pro{irenje

MALI NO]NI RAZGOVORI O BALKANUMiroslav Laj~ak, Sonja Liht, Nikola Poposki, Edmond Haxhinast i Hedvig Morvai-Horvat vodilisu panel o pribliàvanju Balkana EU




42

MAKEDONIJANAKON STRAVI^NIHPRO[LOSEDMI^NIHUBISTAVAIako vlasti nastoje smiriti tenzije,pro{losedmi~na likvidacija petoricemladi}a kod umjetnog jezera blizuSkoplja obnovila je me|uetni~ke tenzijeu Makedoniji. Istovremeno, policija je dosada saslu{ala vi{e od 100 ljudi i

prona{la automobil za koji postojeindicije da je bio na mjestu zlo~ina. No,prema izjavama tamo{njih zvani~nika,za provjeru materijalnih dokaza s terenapotrebno je jo{ vremena, izme|uostalog i zbog hemijskih analiza kojetra`e odre|eno vrijeme.

VE]A ULOGANACIONALNIHPARLAMENATANAKON LISABONANacionalni parlamenti prepoznati sukao mogu}e rje{enje problema

legitimnosti EU-a pa su im Lisabonskimugovorom date nove ovlasti nadzoranad evropskim zakonodavstvom, u {to}e se ravnopravno uklju~iti i Hrvatskisabor, kazao je po~etkom sedmice uZagrebu Thomas Christansen,profesor evropskih institucionalnihpolitika sa Sveu~ili{ta u Maastrichtu, aprenose tamo{nji mediji.Nacionalni parlamenti, kazao jeChristansen, obi~no se smatrajugubitnicima evropskih integracija jer seproces dono{enja odluka pomi~e nanivo EU-a. Deklaracija iz Laekena iEvropska konvencija prepoznali su,me|utim, nacionalne parlamente kaomogu}e rje{enje problema legitimnosti

EVROPA, ODMAH

Iako Bosna i Hercegovina jo{ nije nikandidat za ~lanstvo za EU, ve} sada je potrebno imati na umu da }e, za razliku

do prethodnih pro{irenja EU-a, pregovorisa budu}im ~lanicama zemljama ZapadnogBalkana po~injati sa poglavljima 23 i 24 ukojima ima najvi{e problema. Pou~enaiskustvom sa Rumunijom i Bugarskom, ukojima je Evropska unija imala monitoringmisiju kada su ove dvije dr ave ve} bile

~lanice, EU `eli izbje}i nove gre{ke. Prvo je to osjetila Hrvatska koja je imala “mnogostriktnije linije” procesa pro{iranja. Povjer e-nik za pro{irenje [tefan Füle je, u razgo-voru sa novinarom SB i malom grupomnovinara iz regije krajem pro{le sedmice,najavio da }e u slu~aju Crne Gore, zemljekoja }e u regiji prva dobiti datum pregovora(Crna Gora se nada da }e to biti po~etkomljeta), poglavlja 23 i 24 biti otvorena kao

Evropska unija želi izbjeći greške koje je napravila uslučaju Rumunije i Bugarske, te pregovore sa zemljama

iz regije otpočeti s onim poglavljima koja su za ovezemlje i najveći izazov: pravosuđe i ljudska prava

Evropska unija će od početka prZapadnog Balkana tražiti konkrpravosuđu i borbi protiv krimina


EUROPA:EUROPA.qxd 17.4.2012 18:04




EU-a pa su im Lisabonskim ugovorom,koji je stupio na snagu po~etkom 2009.,date nove ovlasti nadzora nadevropskim zakonodavstvom, istaknuo je. Lisabonski ugovor predvi|a da sesvi predloèni zakoni EU-a {aljunacionalnim parlamentima.

MARTIN: ACTANE MO@E

OSIGURATI ZA[TITUAUTORSKIH PRAVAPotencijalne koristi od ACTA-ezasjenjene su potencijalnim prijetnjamagra|anskim slobodama, poru~io jeDavid Martin, ~lan Evropskogparlamenta u izvje{taju okontroverznom me|unarodnomtrgovinskom sporazumu. Martin navodikako su problemi kojima bi se ACTAtrebala pozabaviti, krivotvorenje ipiratstvo, stvarni i rastu}i, te kako EUmoè puno izgubiti bez u~inkovitekoordinacije u za{titi autorskih prava.Me|utim, zaklju~uje kako je ACTAnedovoljno precizna pa ne moèosigurati za{titu prava. Podsjetimo,ACTA-u su potpisale i 22 ~lanice EU-a,

ali Evropski parlament ga jo{ nijeratificirao. Kader Arif, koji je prijeMartina bio zaduèn za pisanjeizvje{taja o sporazumu, dao je ostavkukrajem januara nakon masovnihprotesta protiv ACTA sporazuma uevropskim zemljama.

EU OD SRBIJEOÊKUJE REVIZIJUPRIVATIZACIJAEvropska unija od Srbije o~ekuje darije{i 24 sporne privatizacije,spomenute u rezoluciji Evropskogparlamenta, izjavio je za medije {efizaslanstva EU-a u Srbiji Vincent

Deger. U Rezoluciji Evropskogparlamenta vlast u Srbiji je pozvana daodmah preispitaju sporne privatizacije iprodaje tvrtki, a posebno su spomenutiSartid, Jugoremedija, Mobtel, C market

i ATP Vojvodina. Iako ova rezolucijaEvropskog parlamenta nijeobavezuju}a, treba napomenuti da je iEvropska komisija u junu pro{le godineiza{la sa istim zahtjevom prema Srbiji.

prva, a zatvorena “me|u posljednjima”. Pod-sjetimo, ova poglavlja se odnose nafunkcioniranje pravne dràve, za{titu ljud-skih i manjinskih prava, legalne i ilegalnemigracije, pravo azila, pravosudnu saradnjuu gra|anskim, trgova~kim i krivi~nimstvarima, na saradnju pravosudnih, po-licijskih i carinskih organa u borbi protivorganiziranog kriminala. Osim toga, ova poglavlja obuhvataju pitanja borbe protivtrgovine drogom i ljudima, pranja novca,terorizma, evropskog naloga za hap{enje i procesa ekstradicije, oduzimanje imovineste~ene kriminalom, formiranje zajedni~kihistra`nih timova.

U slu~aju Hrvatske ustanovljen je i princip (tzv. benchmark), odnosno uvjet zaotvaranje i zatvaranje poglavlja. Prije teodluke pregovori u 35 poglavlja bili su kao

{trihiranje u kvadrati}ima, odgovori da iline. Ali, sada }e se najprije traìti da sezaista osigura nezavisnost sudstva, te dainstitucije funkcioniraju nezavisno. “Ranijenismo imali objektivnu procjenu da li seneka legislativa stvarno primjenjuje. To sepromijenilo. Sada je fokus na pra}enjuprocesa”, objasnio je Füle. On je tako|er najavio i novi pristup EU-a, gdje }e dràve~lanice u slu~aju Crne Gore biti uklju~enemnogo vi{e u kompletan proces pregovoranego {to je to ranije bio slu~aj: “Vi{e }emouklju~iti dràve ~lanice u proces pro{irenja.Naravno, Komisije je zaduèna da tehni~kivodi taj postupak, ali to je uvijek kombinacija tehni~kog i poli i~kog procesa“,dodao je on. “O~ekujem da dràve ~lanicebudu dio tog procesa od po~etka do kraja.”

(D. Savi})

egovora sa zemaljamaetne dokaze o napretku uala

NOVI PRISTUPEU-a PREMA

ZEMLJAMAZAPADNOG BALKANA:Evropski povjerenik zaproširenje Štefan Füle je,u razgovoru s nama imalom grupom novinaraiz regije prošle sedmice uBratislavi, kazaoda će države članiceu slučaju Crne Gore,koja će u regiji biti prvanaredna zemlja koja će

otvoriti pregovore saEU-om, biti uključenemnogo više ukompletan procespregovora nego što je to ranije bio slučaj

DETALJNEPROVJERE ZA

ZAPADNI BALKANEvropska unija }e od

zemalja u regiji traìti da sezaista osigura nezavisnost

sudstva, te da institucijefunkcioniraju nezavisno,poru~io je povjerenik za

pro{irenje [tefan Füle

DETALJNEPROVJERE ZA

ZAPADNI BALKANEvropska unija }e od

zemalja u regiji traìti da sezaista osigura nezavisnost

sudstva, te da institucijefunkcioniraju nezavisno,poru~io je povjerenik za

pro{irenje [tefan Füle

EUROPA:EUROPA.qxd 17.4.2012 18:05




BUSINESS BH Telecom pove}ao bruto dobit Utakmica za OMV-ove pumpe Hrvatski konditori sele proizvodnju u BiH Snaàn rast trgovinske razmjene BiH i Hrvatske

I poslovnu 2011. godinu, kao i niz prethodnih godina, BH Telecom }e zavr{itina ~elu liste najprofitabilnijih kompanija udràvi. Prema revidiranom izvje{taju o poslovanju kompanije u 2011. godini, brutodobit BH Telecoma iznosi 618 miliona KMi za 15 miliona KM je ve}a nego 2010.godine. No, pro{logodi{nja neto dobit BHTelecoma u iznosu od 134 miliona KM za2,8 posto je manja u odnosu na 2010.godinu, {to je rezultat pove}anih tro{kova poslovanja za oko 20 miliona KM.

Skup{tina dioni~ara BH Telecoma zanekoliko sedmica usvojit }e odluku oraspodjeli neto dobiti, a kako nezvani~nodoznajemo dioni~ari mogu o~ekivati oko100 miliona KM, od ~ega }e 90 posto pripasti Vladi Federacije BiH kao domi-nantnom vlasniku s udjelom od 90 posto.

Neto dobit BH Telecoma i u proteklojgodini je ve}a od zbira neto dobiti druga dvadominantna telekom operatera u BiH.Ukupna aktiva BH Telecoma na kraju pro-

tekle godine iznosila je 1,2 milijarde KM akapital 1,1 milijardu KM.

Va`no je napomenuti da se BH Telecom posljednjih godina suo~ava s vrlo zao{tr e-nom konkurencijom alternativnih telekomoperatera koji su uglavnom pozicionirani uSarajevu, Tuzli, Zenici, a znatno manje na prostoru koji dominantno “pokrivaju“ ostaladva telekom operatera. No, uprkos zao-{trenoj konkurenciji, BH Telecom je u protekoj godini uspio pove}ati bruto dobitza oko 15 miliona KM.

Od 1. maja ove godine BH Telecom }euvesti dodatne SMS pakete za korisnikeToptim usluge i to: Paket 100, koji uklju~uje100 SMS poruka prema svim mreàma u BiH po cijeni od 1 KM, i Paket 300, koji uklju~uje300 SMS poruka prema svim mreàma pocijeni od 2 KM mjese~no. Pored toga,uvo|enjem nove usluge za Ultra korisnike,WEB i SMS Ultra dopuna skrivenim kodom,BH Telecom omogu}uje korisnicima dva novakanala pristupa za nadopunu Ultra kredita.

I HIFA zain-teresirana zapreuzimanjeOMV-ovog

biznisa u BiHAustrijska naftna kompanija OMV,koja je ranije donijela odluku o povla-~enju s tr i{ta Hrvatske i BiH, jo{ nijezapo~ela pregovore o prodaji 63 benzin-ske pumpe u Hrvatskoj, odnosno 28 benzinskih pumpi u BiH. Iako prodajaOMV-ovih pumpi jo{ nije formalnoogla{ena, u poslovnim krugovima seuveliko naga|a o potencijalnim kupcima.Odranije je poznato da }e se u trkuuklju~iti ruska kompanija Zarub e`njeft , u~ijem je sastavu firma Nefte gazinkor ,koja od prije nekoliko godina gospodariukupnim naftnim sektorom u RepubliciSrpskoj.

No, ni{ta manji interes ne pokazuje nislovena~ki Petrol koji je ve} prisutan natrì{tu Hrvatske i BiH, ali i te{anjska HIFA

Oil , koja se u posljednjih nekoliko godinauspjela nametnuti kao nezaobilazan igra~na naftnom trì{tu BiH.

Lista potencijalnih kupaca vjerovatno}e se jo{ pro{iriti, u zavisnosti od odlukeOMV-a ho}e li razdvojiti prodaju benzinskih pumpi u dvije dràve ili }etraìti jednog kupca zainteresiranog za preuzimanje svih benzinskih pumpi udvije dràve. Ako se OMV odlu~i za prvuvarijantu, vjerovatno }e se pro{iriti interes potencijalnih kupaca, no u slu~aju da seopredijeli za kupca koji bi preuzeo sve benzinske pumpe u dvije dràve, izvjesno je da }e lista zainteresiranih kupaca bitiznatno kra}a. Na njoj }e ostati samoveliki, regionalni naftni igra~i, a te{anjskaHIFA bi, sasvim izvjesno, u tom slu~ajuimala male {anse za uspjeh.

Zanimljiva je ~injenica da se me|u potencijalnim kupcima OMV-ovih pumpi u Hrvatskoj i BiH ne spominjema|arsko-hrvatski konzorcij MOL-INA,koji bi preko OMV-ove maloprodajnemreè zadrào prevlast na naftnomtrì{tu Hrvatske i Federacije BiH.

Prema nezvani~nim informacijamaiz Be~a, pregovore s potencijalnim kup-cima OMV }e zapo~eti krajem maja ovegodine.

Neto dobit “BH Telecoma“134 miliona KM

Priredio: ASIM METILJEVI]

POVE]ANBRUTO PRIHODUprkos zao{trenojkonkurenciji BH Telecom je protekle godine pove}aoprihod za 15 miliona KM

F o t o : M a r i o I l i ~ i }

BIZNIS:BIZNIS.qxd 18.4.2012 23:56




Konditorsku industriju Hrvatske, kojaspada u red najkonkurentnijih dijelova uku p-ne hrvatske privrede, najve}im dijelomkontroliraju poduzetnici iz BiH - MirkoGrbe{i} iz [irokog Brijega ve}inski jevlasnik Koestlina iz Bjelovara, a ZdravkoAlvir iz Uskoplja ve}inski je vlasnik Zve~eva . Obje konditorske tvornice, iKoestlin i Zve~evo, izrazito su izvoznoorijentirane, osobito na trì{te BiH nakojem Koestlin plasira 30, a Zve~evo 25 posto svoje proizvodnje.

Sna`nom rastu izvoza hrvatske konditor-ske industrije na cijelom regionalnomtrì{tu, a osobito na trì{tu BiH, pogodovao je bescarinski reìm proistekao iz CEFTAsporazuma. No, Hrvatska }e od narednegodine postati ~lanica EU-a pa }e poautomatizmu istupiti iz CEFTA asocijacijes BiH (i svim ostalim dràvama regije kojeostaju u predvorju EU-a) i ravnati se premaodredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruìvanju (SSP) kojim je, poredostalog, regulirana i trgovina izme|u ~lani-ca EU-a i BiH.

Prema odredbama ovog sporazuma,BiH je dobila pravo da do ulaska u EU {titidijelove svoje poljoprivredne i prehrambene industrije, a ta se odredba odnosi i nakonditorske proizvode na ~iji }e se uvoz uBiH od naredne godine obra~unavati dostavisoke carine. Na taj na~in hrvatski kondi-torski proizvodi u BiH bit }e neuporedivoskuplji nego danas i na dulje staze izgubit}e konkurentsku prednost pred sli~nim proizvodima iz EU-a.

U takvim okolnostima, hrvatski kon-ditori na samo jedan na~in mogu o~uvatidostignute trì{ne pozicije u BiH - da pre-sele dijelove svoje proizvodnje u BiH i danastave uìvati sve povlastice iz trgovin-skog sporazuma CEFTA.

Na taj korak prvi bi se mogao odlu~itiMirko Grbe{i}, vlasnik Koestlina, koji ve}

dulje vremena traga za pogodnom loka-cijom u Hercegovini gdje bi preselio neke proizvodne pogone iz Bjelovara. Kakonezvani~no doznajemo, Grbe{i} se opre-dijelio za Mostar (industrijska zona Sokola )koji bi uskoro, osim po proizvodnji alu-minija, mogao postati poznat i po proiz-vodnji ~okolade i keksa.

Vanjskotrgovinska razmjena izme|u BiH iHrvatske ve} nekoliko godina uzastopno biljeì sna`ne stope rasta. U protekloj godinidostigla je 1,6 milijardi eura, s tim da je izvozBiH u Hrvatsku vrijedan 500 miliona eura aizvoz Hrvatske u BiH 1,1 milijardu eura.

U pro{loj godini izvoz BiH u Hrvatsku porastao je 45 posto, a izvoz Hrvatske u BiHsamo 2 posto. Va`no je napomenuti daHrvatska na trì{te BiH najvi{e plasira prehrambene proizvode, sokove, alkohol,cigarete, a da u izvozu BiH na hrvatskotrì{te dominiraju industrijski proizvodi.

“Koestlin“ gradi tvornicu čokolade u Mostaru

NOVA INVESTICIJA Vlasnik Mepasa Mirko Grbe{i}

Izvoz BiH u Hrvatsku 0,5, a hrvatski uBiH 1,1 milijardu eura

BIZNIS:BIZNIS.qxd 18.4.2012 23:56




ÛDO BOSANSKOG BIZNISA

Proteklog mjeseca prvi čovjek Volkswagena MARTIN WINTERKORN bio jeoduševljen KIPP TROLEYEM, prijevoznim sredstvom za prenos alata u VW

tvornicama koji je osmišljen i izrađen u BiH; reporteri SLOBODNE BOSNE imalisu prvi priliku u VOLKSWAGENOVOJ tvornici u Vogošći uvjeriti se u

jednostavnost i genijalnost transportnog sistema koji će ubuduće koristititi svaautomobilska postrojenja ovog proizvođača širiom svijeta

INTELIGENTNARJEŠENJA IZ VOGOŠĆE

“Trojica in injera Volkswagena Sarajevo u{tedjelamo}nom koncernu milione eura!“

GENIJALCI IZ VOGO[]EInìnjeri Kenan Babahmetovi},Kenan Klisura i Mirzo Palavrazapanjili su ~elnike Volkswagenasvojim rje{enjem tvorni~kogtransporta

GENIJALCI IZ VOGO[]EInìnjeri Kenan Babahmetovi},Kenan Klisura i Mirzo Palavrazapanjili su ~elnike Volkswagenasvojim rje{enjem tvorni~kogtransporta

Paleta:TEKST osnova.qxd 19.4.2012 0:06



Pri~a li~i na onu iz vica, no ovoga puta svim sigurno nije rije~ o“glupim Bosancima“. Nekadadavno kruìla je {ala o Amerika-ncima i Rusima i njihovim pripre-

mama za let u svemir. Trebalo je rije{iti problem sa olovkom koja zbog niskegravitacije nije mogla pisati. Amerikanci suangaìrali najbolje inìnjere, istraìvali,testirali, uloìli milione kako bi stvoriliolovku kojom se pi{e u svemiru. Rusi su, pak, ponijeli sa sobom jeftine drvene

olovke i rije{ili problem. Ono {to su iz togvica Rusi, to su u sarajevskom pogonuVokswagena , bh. inìnjeri K enan Babahmetovi}, Kenan Klisura i Mirzo Palavra,stru~njaci koji su svojim jednostavnimrje{enjem mo}nom njema~kom koncernuu{tedjeli milione eura.

STARA TITINA [KOLACijela pri~a po~ela je u oktobru pro{le

godine. Volkswagen je koncern koji ima pola miliona radnika u pedesetak tvornica{irom svijeta. U svakoj od tih tvornicagodinama je postojao problem internogtransporta dijelova za ugradnju, koji suuglavnom preno{eni vilju{karima ili malimvozovima. Takvo je rje{enje bilo skupo,ne~isto, a znale su se doga|ati i nezgode uradu. Stoga je uprava giganta iz Wolfsburga

svim svojim podru`nicama postavila zadatak - pobolj{ati sistem transporta dijelova, pojeftiniti ga i u isto vrijeme prilagoditinormama Europske unije. “VW se pomjeraka ~istim tehnologijama i jedan od novihkoncepata, u okviru logistike koncerna,jeste da se iz upotrebe izbace vilju{kari.Traìli su se novi inteligentni recepti, kakobi se to moglo napraviti“, kaè nam JanMasak, direktor Volkswagena Sarajevo .“VW je stvorio mogu}nost da se vozi}imana elektropogon transportuju dijelovi doproizvodnih mjesta, skladi{ta i sli~no, noproblem je bio u podizanju i izgledu paleta.Metalni dijelovi u auto-industriji znaju bitijako te{ki, kutija zna biti te{ka 700 ili 800kilograma i prete{ka je za guranje. Zatosmo svi u VW-u dobili zadatak da stvorimosistem kakav zadovoljava postavljene

uslove.“ I tada su na scenu stupili sarajevskiinìnjeri. Dok su njihove kolege iz Njema~ke stvarale skupa rje{enja koja suuklju~ivala robote, mehaniku ili pneu-matska pomagala, oni su za svega dvamjeseca kreirali Kipp Troley , kako su ganazvali, jednostavan i veoma u~inkovitmehanizam podizanja i transporta i do tonete{kih paleta, koje mogu pomicati i pokretati ~ak i nejake osobe. “To jeproblem koji se rje{ava na prvim ~asovima

statike“, kazat }e nam, kroz smijeh, Babah-metovi}, pokazuju}i proizvod sarajevsketvornice. “Primijenjen je doslovce najjednostavniji princip da bismo to rije{ili. Nakraju se pokazalo da je i najbolji inaju~inkovitiji.“ Vokswagen je dobio neko-liko rje{enja, koja nisu zadovoljavalauslove. Ili su bila prete{ka za podizanje, ilisu uklju~ivala vilju{kare ili su bila veomaskupa. Paleta na to~kovima, da je tako pojednostavljeno nazovemo, jednostavan jemehani~ki sklop kojim je transport te{kihdijelova za automobile mogu} i prilago|ensvakom radnom mjestu. Pored toga,napravljeni su tako da se mogu uvezati ukompoziciju i onda, pogonjeni elektri~nom

lokomotivom, transportirati po tvornicama.Babahmetovi} poja{njava kako je, sasvojim kolegama, rije{io zahtjeve koje je pred njih postavila uprava koncerna.“Osnovni problem je, zapravo, bioergonomski problem. Zadatak je bio da naoptimalan na~in to rije{imo. Povrede naradu, o{te}enja dijelova... sve su to biliproblemi koje je VW èlio rije{iti. Natrì{tu postoje razna rje{enja koja supoprili~no skupa, jer trebaju posebnemehanizme, pneumatske ili hidrauli~ne, dabi se taj problem rije{io. Mi smo smislilijednostavan mehanizam koji namomogu}ava da taj te{ki sanduk nagnemo za28 stepeni, {to nam daje ono {to se traìkada je u pitanju ergonomija. Rije~ je oteretu od oko hiljadu kilograma koji semoè ru~no, bez upotrebe skupog

mehanizma, lako pokrenuti.“ Palavradodaje kako je jedna njema~ka firma bila blizu rje{enja, no odba~ena je zbog ev-

ropskih normi. “Po EU normama maksimalna sila je 11 kilograma, kako bi teretmogle podizati i ène. Njema~ko rje{enjezahtijevalo je silu od 40 kilograma optere}enja kako bi se paleta nagnula, {to je biloprete{ko i zato je i odba~eno.“

REZULTAT BH. INTELIGENCIJEPo~etkom marta u njema~kom gradu

Braunschweigu odràn je simpozij Volks-wagena i na njemu je prezentirano rje{enje bh. inìnjera. Prvi ~ovjek grupacije MartinWinterkorn nije mogao vjerovati kako jefantasti~an proizvod pred njim. Detaljno ga je pregledao, prou~io kako funkcionira ikazao kako je to, zapravo, povratak

korijenima kada je u pitanju inènjerstvo.“Dodao je i kako dana{nji inìnjerismi{ljaju vrlo komplikovane stvari sarobotima i pneumatikom, a ovo je jednostavno, izvanredno i inteligentno rje{enjekoje je, prije svega, veoma jeftino“, kazat}e, ne bez ponosa, Masak. Odmah nakon prezentacije u Njema~koj, po~ela je proizvodnja Kipp Troleya u sarajevskojtvornici u Vogo{}i i uvo|enje u sistemostalih Volkswagenovih fabrika. Prva ukojoj }e se koristiti je ba{ ona u kojoj je i prezentiran, a nakon toga slijede i ostale{irom svijeta. “Krajem mjeseca }e bitiprezentiran u Hannoveru, a zatim i u[paniji, u tvornici SEAT gdje }e biti odrànsimpozij {efova logistike Volkswagenovih

tvornica“, obja{njava Masak dodaju}i kakogrupacija Volkswagen ima 502 hiljade

uposlenika {irom svijeta. “I svi oni }ekoristiti proizvod koji je rezultat na{einteligencije. Na to smo veoma ponosni“,kazat }e, dodaju}i kako je ovo prvainovacija iz Volkswagena u BiH nakon ratakoja je u sjedi{tu tvornice prezentirana izaradila visoke ocjene. Kipp Troley postao je tako dio segmenta proizvodnje usarajevskom Volkswagenu . Dijela kojiina~e obuhvata proizvodnju transportnih paleta i sistema koji su vezani za logistikuVolkswagena . Osim toga, 350 radnika VW Sarajevo proizvodi i va`ne serijske dijeloveza automobile iz VW koncerna, kakvi su, primjerice, dijelovi prednje osovine vozila,rukavac, prirubnica i glav~ina to~ka,ozubljeni vijenac, zatim usisna granamotora... Svi ti dijelovi su takozvana prvaugradnja. “Moje je li~no mi{ljenje kako su

njema~ki inìnjeri previ{e fokusirani nakori{tenje moderne tehnologije“, kaèMasak, zaklju~uju}i: “Nekada prave olovku od sto miliona a zaborave da postoje idrvene. Mi smo bliè zdravom razumu a nesamo modernoj tehnologiji. Svaka fabrikatreba hiljade komada Kipp Troleya i ondavam je dovoljno da shvatite kako je ovosuper iskorak koji smo napravili i kolikosmo, zapravo, novca u{tedjeli na{ojkompaniji.“


BOSANSKA PAMET I NJEMA^KA DISCIPLINA

Pi{e: NEDIM HASI]Foto: MARIO ILIÎ]

JAN MASAK, DIREKTORKipp Troley je rezultat bh. inteligencije

Paleta:TEKST osnova.qxd 19.4.2012 0:06




EKSKLUZIVNO

Nogometaše srbijanskog superligaša NOVOG PAZARA, kluba za koji ove sezoneigraju dva nogometaša iz BiH, iako vode bitku za opstanak, na svakom meču

bodre hiljade navijača; reporteri SLOBODNE BOSNE prvi su novinari iz BiH kojisu uživo svjedočili atmosferi na stadionu u ovom srbijanskom gradu, fanatičnim

navijačima i klubu za koji živi stotine hiljada ljudi

STADIONSKA GROZNICA

U NOVOM PAZARU

“Nogometa{i Novog Pazara postali su najprepoznatljivijisand`a~ki brand, a njihova navija~ka grupa Torcida

sociolo{ki fenomen o kojem bruji Evropa!“

Pazar:TEKST osnova.qxd 19.4.2012 0:03



“Dokle }e Sarajlije? Pisati malo o ovimpoliti~kim zbivanjima oko muftije“, pitanimalo raspoloèni policajac kraj razrovanog puta koji od Sjenice vodi ka Novom Pazaru.Detaljno prou~ava li~ne karte i novinarskeakreditacije. Zatim traì da pogledanovinarsku opremu, kamere i diktafone. Nevjeruje kako se neko iz Sarajeva uputio ka Novom Pazaru gledati utakmicu tamo{njegkluba protiv Crvene zvezde . “I ba{ nautakmicu, Sarajlije?“, pita dok oteè savra}anjem isprava, vjerovatno razmi{ljaju}i

da li da nas kazni zbog nekog samo njemu poznatog prekr{aja. “‘Ajde. Al’ ~uvajte se.

Bi}e èstoko“, kaè dopu{taju}i nam ko-na~no da krenemo ka gradu u kojem je tog poslijepodneva, prvi put u historiji, gostovaonekada{nji nogometni prvak Evrope.Vremena su se promijenila, beogradski klubsa klupe vodi R obert Prosine~ki, Novi Pazar igra u elitnom srbijanskom nogometnomdru{tvu. A u Sandàku je najve}a sportskazvijezda nogometni reprezentativac BiH.“Vidi, Dèkin ti je dres 15 evra. Original. Sviostali idu po deset“, pri~a nam K enan,nekada{nji kamiondìja koji je godinama zakruh zara|ivao voze}i kamion iz Turske doBiha}a. “Trebalo mi je sedam dana da odem ida se vratim. Dojadilo mi je nakon jedne zimena Komaru, kada se nisam zbog snijegamogao pomaknuti s mjesta. Sada radim sa

dresovima i super mi ide.“ Kaè kako je u posljednjih godinu dana zaradio 10 hiljadaeura prodaju}i, u blizini novopazarskogSebilja, dresove ovog kluba. “Dèko idenajbolje, idu i dresovi BiH i Novog Pazara.Ne àlim se, dobro je.“

IZ [VEDSKE NA UTAKMICUUtakmica sa beogradskom Crvenom

zvezdom bila je zakazana za 16 sati, nostadion je bio pun sat vremena ranije. Od

ranog jutra, navija~i sa obilje`jima NovogPazara, Fenerbahcea i reprezentacije BiHokupljali su se na gradskom trgu odakle suse {etnjom kroz park pored tvr|ave, nakonkafe ili porcije ~uvenih pazarskih mantija,uputili ka stadionu. Gradski je stadionotvoren tri dana ranije. Za svega desetmjeseci sagra|ene su dvije tribine, sjevernai zapadna, natkrivena, sa loòm, svla~i-onicama, sobom za doping kontrolu, konfe-rencije za novinare... Sada po~inje gradnja ju`ne tribine, na kojoj }e biti i apratmani zanogometa{e koji nisu iz Pazara, kako ne bimorali spavati u iznajmljenim stanovima.“Mene je sramota, nakon Grbavice iliKo{eva u Sarajevu u koje nije uloèno ni

marke nakon rata, do}i ovdje na ovakavstadion“, kaè fotoreporter SB, dok se

probijamo kroz kordon navija~a. Gledamoraznovrstan navija~ki dekor. Momka umajici na kojoj plavim slovima pi{e Horde zla . Dje~aka sa prezimenom Dèko nale|ima. Ili Suzanu iz Tutina koja je nasvakoj utakmici Pazaraca. “Meni je to podobavezno, ne propu{tam niti gostovanja“,kaè. Karte su rasprodane gotovo istogtrena kada su pu{tene u prodaju. “Cijene su,u bosanskim markama, dvije, {est i desetmaraka“, kaè nam prodava~ica u Ulicioslobo|enja. Jedan od kupaca je, samozbog ove utakmice, stigao iz {vedskogMalmea. “Sino} sam sletio u Beograd, pajutros za Pazar. Imamo jeftine letoveWizzairom, imao sam slobodan dan imorao sam do}i na utakmicu. Pazar protiv

Zvezde, to se ne propu{ta. Nazad }u ve}ujutro“, pri~a nam, dok se tiskamo na ulazuna stadion. Sjeverna tribina mjesto je nakojem se grupisala Torcida Sandàk ,najstarija navija~ka grupa u ovom dijeluSrbije, skupina koja je u posljednih godinudana postala svojesvrstan sociolo{kifenomen o kojem bruje mediji ne samo uovoj zemlji. Sjeverna tribina mjesto je iEkstrema i Ultra Azzura , grupa kojezajedno ~ine novopazarski navija~ki po-

kret. Koreografija im je {arolika, jedno odcentralnih mjesta na tribini zauzimatransparent sarajevskih Hordi zla , zatim onisa podr{kom Fenerbahceu , zastava na kojojsu uvezani grbovi BiH, Turske i Sandàkasa natpisom Brothers (bra}a)... Beogradskiih mediji, uglavnom, nazivaju rabijatnomskupinom vandala, nacionalistima kojikoriste svaku priliku kako bi izazvaliincidente gdje god se pojave. Stoga nijenimalo ~udno {to je na sjevernoj tribini bioistaknut transparent Don’t Buy Kurir (Ne kupujte Kurir , dakle, beogradski tabloid s~ijim se izvje{tavanjem nimalo ne slaù).Zbog sukoba sa protivni~kim skupinama nagostovanjima klub je nekoliko puta

ka`njavan, no protiv Zvezde nije bilo potrebe za intervencijom prevelikog broja

policajaca i àndarmerije. “Ma sve ti se tosvodi na verbalna prepucavanja“, poja{-njava Aladin Imamovi}. Prvi je ~ovjek novopazarskog hora s kojim ~esto gostuje uSarajevu. Autor je i himne kluba. “Bilo jenekih ispada, recimo, sa Partizanovim

navija~ima koji su sebi dali dovoljnoslobode da u|u u konflikt sa na{imredarima. Dali su sebi za pravo da zapalebo{nja~ku zastavu koja je za nas ovdjesvetinja. To je pro{lo neka`njeno i ja, izperspektive obi~nog ljubitelja fudbala,smatram da je to izazvalo buru budu}ihde{avanja na nekim utakmicama zbog kojihje Novi Pazar ka`njavan.“ Dodaje kakonavija~i iz Pazara nikada ne po~inju prvi saincidentima, uglavnom se sukobljavaju

kada su izazvani. “Mnogo je ru`no jednomnarodu dirati u svetinje kao {to su vjera inacionalna obilje ja, i to izaziva lavinudoga|aja. Mediji tu imaju va`nu ulogu jerstvari ne predstavljaju realno pa klub ondadobija sankcije koje nije zasluìo.“ SaAladinom pri~amo kraj ~uvene kule, ugradu kojeg je dvije godine prije Sarajevasagradio Ishak-beg Ishakovi}, na {to suPazarci itekako ponosni. “Napi{i ljudima uBosni da su ovdje svi dobrodo{li. Nikada


SB U PAKLU PAZARSKOG STADIONA

Pi{e: NEDIM HASI]Foto: MARIO ILIÎ]

SAND@A^KA TORCIDA Najvatrenija

navija~ka skupinaisto~no od Drine




ne}e biti problema, ali nikada ne}emo nidopustiti da nam do|u ovdje neki majmuni,provocirati i vrije|ati“, dodaju Pazarci kojisu po{li na utakmicu.

[TA JE PONOS BEOGRADA?Mirnoj utakmici je vjerovatno dopri-

nijela i ~injenica da Zvezdini navija~i zbogVaskrsa nisu ni doputovali na me~. Kakogod, momcima se mora priznati kakonavijaju mo}no, svih 90 minuta utakmice.“Utakmica u Pazaru je praznik, posebnokada se igra sa nekim od lidera“, poja{njavaImamovi}. “Novi Pazar ìvi za provoliga{adecenijama, 82 godine je trebalo da pro|u

da bi dobili prvoliga{a. Svaka utakmica jejedna vrsta praznika za Novopazarce.Vjerujte, i mlado i staro, i ène i djeca,bukvalno svi osje}aju tu energiju koja prati

klub.“ Biti na stadionu Novog Pazara kadaigra ovaj klub sli~i uìvanju u atmosferi ukojoj igra reprezentacija BiH na Bilinom polju . Kada je nekoliko minuta prijeutakmice spiker kazao da je Midhat Dèko,otac Edina Dèke, gost na utakmici,stadionom se prolomilo skandiranje imena bh. reprezentativca i pjesme Bosnom behar probeharao . Nakon {to je Midhat Dèkosinu R asima Ljaji}a poklonio Edinov dres, po~ela je utakmica. I apsolutna ludnica na

tribinama. Stadion je bio rasprodan, dva-naest hiljada ljudi na tribinama, apsolutnirekord svih vremena, {to je oko deset procenata ukupne populacije Pazara.

Slikovitije re~eno, kao kada bi utakmicuPartizana u Beogradu pratilo 200 hiljadanavija~a. Zvezda je prvi put u historijiigrala u Novom Pazaru, a Torcida ju jedo~ekala ma{tovito i duhovito, pjesmomGej parada, gej parada, ponos Beograda .Kako se utakmica primicala kraju, navija-nje je postajalo jo{ è{}e a sve jekulminiralo u 75. minuti me~a, kada su svina stadionu uglas zapjevali Ne bi sjala ovako jako/ova na{a lijepa avlija/ ja bi


EKSKLUZIVNO

Kako obja{njavateeuforiju koja prati utakmiceNovog Pazara?

Ovdje se ìvi za fudbal sobzirom da nema drugeuspje{nije sportske ekipe.Godinama smo poku{avali dau|emo u najvi{i rang, dva ili triputa smo bili nadomak togcilja. Zaustavljani smo, nekada

sudijskim odlukama, svjesnimili nesvjesnim gre{kama. Poprvi put igramo Superligu,ukoliko opstanemo, na{eambicije ne}e ostati samo natome da se borimo zaopstanak, na{ plan je da dokraja idu}e godine upotpunostizavr{imo stadion. Dakle,izgradnja jo{ jednog dijela ju`ne tribine, ugradnjareflektora i potpuni dovr{etakpomo}nih terena na nekih 200metara od stadiona, tako da}emo imati sportski komplekskoji osim Partizana ne}e imatinijedan klub u Srbiji.

Kaù kako ste Vi

najvatreniji navija~ ovogkluba?Vrlo sam nervozan dok

gledam utakmice. Javili su miiz Vlade, oni su gledaliutakmicu na televiziji, da samse ljuljao cijelo vrijeme, kaùda sam izgledao kao da mi sepi{ki, tako se ljuljam. Ali ja neprimje}ujem niti osje}am i{taoko sebe. Pogotovo kada jebila u pitanju utakmica protivZvezde. Psiholo{ki bi, u

slu~aju poraza, bilo te{kovratiti ekipu s obzirom daimamo neugodno gostovanje uKragujevcu narednog vikenda.Preostalih {est kola imamodosta povoljan raspored kojinam daje nadu u opstanak.Opstanak je za nas imperativ,prije svega jer smo uloìli dvamiliona evra u gradnju ovogstadiona i tragedija bi bila da

ovdje do~ekujemodrugoliga{ke ekipe. Mi smo naotvaranju stadiona imali pethiljada ljudi, osobe iz FS Srbijesu imali nevjerovatnu tremu,pitali su kako je protivni~kimekipama ako je nama ovako.Nisu mogli da vjeruju da smomi ovo uradili za manje oddeset mjeseci. Kada sam na jednom mitingu rekao da }uuvesti Pazar u prvu ligu, svi sumislili da je to predizborni

govor, neka parola, ali smo tegodine uspjeli, kada sam biopredsjednik kluba, da u|emo uprvu ligu. Rekao sam da }emozavr{iti stadion, niko u to nijevjerovao. Evo, ve} samrazgovarao sa budu}imselektorom Sini{omMihajlovi}em, on }e uskorodo}i ovdje i vjerovatno }e bitiodigrana jedan utakmica

reprezentacije Srbije na ovomstadionu.

îni se kako je ovajklub u samo godinu danapostao vi{e od nogometnogtima?

Postajemo brand, radi semnogo na tome. Pro{logmjeseca sam bio gostFenerbahcea, na{i su navija~ii{li tamo na utakmicu i toèlimo razvijati. @elimo

saradnju koja }e biti baziranana tome da imamo svu vrstupomo}i i podr{ke, da skautingslu`ba Fenerbahcea budeovdje, da na{e trenere {aljemotamo na obuku i da razvijemoomladinski pogon. On postoji,ali jo{ uvek je to daleko odprofesionalnog i onog {tozahtijevaju savremeni fudbalski

kriterijumi.

Kako ste uspjeli uvrijeme recesije izgraditistadion?

înjenica da sam bio uVladi doprinijela je da dvamiliona evra Vlada Srbijeizdvoji za izgradnju ovogstadiona. O~ekujemo da }emokroz javno-privatno partnerstvodovr{iti ovu tribinu. Op{tinanajve}im dijelom finansiratro{kove kluba, jedan manji dio~inimo kroz sponzorstva. Bilo je puno improvizacije, {to jerazumljivo, jer smo naslijediliklub koji u organizacionom ifinansijskom smislu nije

postojao. Ovaj klub postoji 82godine i ono {to ja pamtim jeste da je od jednog igra~a uposljednjih 20 godina zara|eno15 hiljada evra. Klub jebukvalno bio kao na livadi.Treba puno da se radi, darazvijemo sve slu`be koje suneophodne da klub stane nanoge. Koristim iskustva kojaimam kao potpredsjednikPartizana da to primijenimoovde.

RASIM LJAJI], KLJU^NI ÔVJEK “NOVOG PAZARA“

Ovo je, realno, više od igreRasim Ljaji} sa sinom na

utakmici protiv Zvezde




svjetlo zvao mrakom/ da te nije Alija . To{to je njezin autor Dino Merlin, koji ina~eza koji dan gostuje u Pazaru, na ro|endangrada, kazao kako ju je komponirao za svogkom{iju, poginulog borca Aliju Miladina,

Torcidi nije smetalo, oni su je otpjevali dokraja, onome kome je i bila namijenjena.Osim privrènosti reprezentaciji BiH,Torcida je vezana i za navija~e Fenreba h- cea , himna ovog kluba tako|er je dionjihovog repertoara na stadionu. Posjetenavija~a i suradnja dva kluba jeintenzivirana, pa je no} prije utakmice saZvezdom na regionalnoj televiziji emitirana45-minutna reportaà o gostovanju Torcide u Istanbulu. Bilo je to, kaù, najgledanijih45 minuta televizijskog programa ikada uovom gradu. Na stadionu se, tako su baremnajavljivale beogradske novine, o~ekivalagrupa navija~a istanbulskog Fenerbahcea ,no oni svoje gostovanje tek pripremaju.Zato su Pazarci prije nekoliko dana biligosti ovog kluba u Istanbulu. Vi{e od 22sata su putovali u dva autobusa do Istanbula

i onda zajedno navijali na Fenerovomstadionu. “Sve je po~elo prije nekih godinudana. Na stadionu je neko od na{ih navija~azvao njihovog da ~uje atmosferu, postavilismo im transparent podr{ke. Onda su oniuzvratili istom mjerom i kako je vrijemeprolazilo vra}ali smo jedni drugimaskandiraju}i imena fudbalskih klubova isve je dobijalo ve}e i ve}e dimenzije“, pri~aSenad @upljanin, autor dokumentarca.Sjajan tip, Senko, kako ga svi znaju u

Pazaru, jedan je od najva`nijih ljudi kluba.Slika, snima, pi{e reportaè, izvje{taje,dogovora poslove... Personifikacija jenevjerovatne gostoljubivosti Pazaraca,uljudnosti i pristojnosti koju svako ko do|eu ovaj grad osjeti istog trena.

BOSANSKA FAMILIJAOd ove sezone u Novom Pazaru igraju i

dva nogometa{a iz BiH. Klub kojeg op{tinasvake godine finansira sa 800 hiljada eura,a ostatak namaknu lokalni sponzori poputtvornica namje{taja ili jeansa koji seuglavnom izvozi u Italiju, poja~ao seFe|om Dudi}em i Admirom Ra{~i}em,nekada{njim igra~ima Sarajeva i @eljez - ni~ara . U prvom kolu Novi Pazar je igrao sa

Partizanom, Ra{~i} je postigao gol kojim jeosvojen bod i odmah zaradio po{tovanjenavija~a. “Do{ao sam ba{ zbog ovakveatmosfere, zbog ovog grada i ljudi“, pri~anam Admir. “Nakon tri mjeseca koliko samovdje, slobodno mogu re}i da se nismonimalo pokajali. Moram priznati da samimao nekih predrasuda kada sam dolazio,ali su me ovi ljudi brzo razuvjerili. Meni jeovdje odli~no, porodi~an sam ~ovjek pa miodgovara i to {to je grad miran i kada bi mepitali, ostao bih ovdje do kraja karijere.““Rale je odmah pobrao simpatije sviju nas,{to vatrenih {to onih navija~a koji mirnijepomatraju utakmice“, pri~aju nam Pazarci,koji bosanski dvojac zovu familijo .“Odavno nismo vidjeli tako borbenogigra~a, on je jedan od rijetkih boraca koji jestalno na jednoj ili drugoj strani, de~ko koji

bukvalno leti po terenu.“ Dudi} je, pak,trebao u Novi Pazar jo{ pro{le godine, noklub nije imao licencu, pa je ostao igrati uBiH. Igrao je u Zagrebu sa SeadomBrun~evi}em, koji je danas sportskidirektor Pazaraca i on je inzistirao naFe|inom dolasku. “Osje}amo se kao kodku}e, sve najbolje mogu re}i o ovom klubui gradu. Ovaj grad ìvi za Bosnu, ovdje seBosna voli vi{e nego u nekim gradovima una{oj zemlji. Ne osje}am se uop{te kao da

sam u inozemstvu”, kaè Dudi}. Liga je,kaù, kvalitetnija nego u BiH, igra se~vr{}e, angaìranije. I ulaè mnogo vi{enovca. “Pazi, ovdje igra~i imaju odli~neugovore. U Partizanu prosje~an igra~ ima

300 hiljada eura po sezoni, to mi nemoèmo dosti}i za jo{ dosta godina“, kaèRa{~i}. “Recimo, Vojvodina dovedeAppiaha, koji je igrao za Juventu iFenerbahce, i da mu ugovor od 300 hiljadaeura. Mi smo daleko od toga, ali pokvalitetu igra~a smo blizu. Problem jeinfrastruktura, ovdje se vi{e u to ulaè, zarazliku od na{e zemlje.“ Dudi} dodajekako se na utakmicama srbijanskog prvenstva, izuzev onih koje igraju Partizani Zvezda , postiè malo golova. “Ovdje seigra puno ~vr{}e nego kod nas. Utakmicesu s malo golova, puno se daje na taktiku.Igra se da se sa~uva gol, to je najve}arazlika. Makar mislim da su zemljeregiona po kvaliteti fudbala blizu jednadrugoj. Raduje me da se kod naspopravilo su|enje i, ako se tako nastavi,

moèmo biti uz bok hrvatskim i srpskimtimovima. Samo Partizan odska~e odsvih, ostali su tu negdje.“ Jedini problemkoji imaju, kaù nam obojica kroz smijeh, jeste svakodnevna prepirka sa Pazarcimaoko toga da li su }evapi bolji tu ili uSarajevu. “To je svakodnevna borba, aliiako oni uporno potenciraju svoje }evape,koji su zaista izvanredni, u Sarajevu suipak bolji. Bi}e im te{ko kada to kaèmo,ali je tako.“


SB U PAKLU PAZARSKOG STADIONA

BOSANSKI DUO

Fe|a Dudi} i Admir Ra{~i}

BOSANSKI DUO

Fe|a Dudi} i Admir Ra{~i} Dèkin dres najprodavaniji u Novom PazaruDèkin dres najprodavaniji u Novom Pazaru

Aladin Imamovi} i Senad@upljanin

Slavlje Pazaraca nakonosvojenog boda




Samo pet dana nakon {to se, naReferendumu , ve}ina gra|anaizjasnila za nezavisnu i suverenuBosnu i Hercegovinu, u Sarajevu je preminuo jedan od najva`nijih

~lanova njene akademske zajednice, prof.dr. Alojz Benac. Arheolog. Istori~ar. Nau~nik. Akademik. Blistavi um! “AlojzBenac je bio ~ovjek sa veoma neobi~nimspojem izuzetne spoljne mirno}e i velikeduhovne snage. On nikad nije dizao glas, auvijek je bio sna`no prisutan. Ta njegovaunutra{nja snaga veoma se efektno izraà-vala kroz njegovu spoljnu mirno}u, {ire}i

oko sebe neki nenametljivi oreol dostojan-stva i sigurnosti. I u obi~nim ljudskimkontaktima i u nauci, uvijek je znao na}i pravu rije~”, prisje}a se na{eg velikognau~nika i svog uvaènog kolege prof. dr.Blagoje Govedarica, direktor Arheolo{kog projekta Naselje Orlovka u Ukrajini i rano bakreno doba sjeveroz apadnog mora u Njema~kom arheolo{kom institutu u Ber -linu i honorarni saradnik na Slobodnomuniverzitetu tako|e u glavnom gradu Njema~ke.

IME NA POÂSNOM MJESTU Njihova saradnja, veli, po~ela je u ljeto

1973., kada je po~eo raditi u Centru za balkanolo{ka ispitivanja Akademije nauka iumjetnosti BiH. Usput, stru~na saradnica uCentru Melisa Fori} osigurala nam je u

ponedjeljak, 16. aprila, kontakt sa pro-fesorom Govedaricom i proslijedila namveoma vaàn i bogat arhivski materijalvezan za profesora Benca, kao i informacijuda Centar za balkanolo{ka ispitivanja Akademije nauka i umjetnosti BiH u ovojgodini namjerava objaviti knjigu Religijske predstave prastanovnika ju`noslovenskihzemalja Alojza Benca, koja je prona|enakao rukopis u njegovoj zaostav{tini i na tajna~in obiljeìti dvadeset godina od njegove


ISTORIJA I ARHEOLOGIJA

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

Posljednjih dana, i mjeseci, dosta toga je u Sarajevu i u Bosni i Hercegovini uznaku broja dvadeset, a većina događaja iz 1992., poput početka opsade Sarajeva,

adekvatno je i obilježena; no, jedna je godišnjica gotovo prešućena: 6. martanavršilo se dvije decenije od smrti jednog od najvećih naučnika koje je

ova država ikada imala

AKADEMIK ALOJZ BENAC

BLISTAVI UM IZ PLEHANA

NAJVE]I POZNAVALAC ARHEOLOGIJE NA TLUNEKADA[NJE SFRJAkademik Alojz Benaccijenjen je svjetski nau~nik,a njegove briljantne analizei danas se citiraju namnogobrojnim evropskimuniverzitetima

NAJVE]I POZNAVALAC ARHEOLOGIJE NA TLUNEKADA[NJE SFRJAkademik Alojz Benaccijenjen je svjetski nau~nik,a njegove briljantne analizei danas se citiraju namnogobrojnim evropskimuniverzitetima

Alojz:TEKST osnova.qxd 18.4.2012 23:18



smrti. A Blagoje Govedarica nastavlja:“Iako u odmaklim godinama, Benac je tadaotpo~injao novi ciklus svojih istraìvanjakoji se odnosio na gradinska naselja plemena Delmata u poljima jugozapadneBosne, pa su mu trebali mladi ljudi koje biuveo u taj posao. Za mene je to bilo veomaneobi~no iskustvo, jer se radilo o rusti~nimi na prvi pogled nezanimljivim nalazi{tima,a ja sam kao student bio navikao na tzv.visoku arheologiju. Prije toga sam u~es-tvovao u iskopavanjima na LepenskomViru i drugim epohalnim nalazi{tima na podru~ju \erdapa i ve} sam bio po~eo daumi{ljam da je to ona arheologija koja sesvaki dan sre}e. Benac me vrlo brzo spustio

na zemlju i pokazao da je to {to sam do tadaradio bio samo izuzetak, a da je nau~ni rad jedan dugi i neizvjesni put sazdan odnepreglednog niza malih i mahom nesigu-rnih koraka. Pokazao mi je da blje{tavaotkri}a koja se u ìvotu jednog arheologade{avaju jednom ili nijednom nisu adek v-atno mjerilo nau~nog rada i da se pravirezultati ostvaruju prije svega mno{tvommalih iskoraka i pomaka.”

Direktora Zemaljskog muzeja BiH, doc.dr. Adnana Busuladì}a, pak, na po~etkuna{eg razgovora zamolili smo da najzn-a~ajnija dostignu}a akademika AlojzaBenca poku{a smjestiti u okvir koji bi bio prihatljiv novinama koje nisu striktnonau~nog karaktera? “Akademik AlojzBenac je jedna od najve}ih figura jugo-slovenske arheologije. Zajedno sa akade-

mikom Borivojem Čovi}em, dr. IvomBojanovskim, prof. Markom Vegom, dr.Pavom An|eli}em, prof. Nadom Mileti}, prof. Dimitrijem Sergejevskim i drugim, dr.Benac spada u najve}e i najzna~ajnije arhe-

ologe biv{e Jugoslavije. Karakteristikanavedenih imena leì i u ~injenici da jeonda{nja Socijalisti~ka Republika Bosna iHercegovina imala doslovno ‘najja~a‘imena iz oblasti arheologije i dugo je bila jedan od glavnih stubova arheolo{ke nauke uJugoslaviji. Dostignu}a akademika AlojzaBenca su velika; pored nau~nog opusa izapaènih nau~nih djela i radova, njegovdoprinos je nemjerljiv i kada je u pitanjuafirmacija Bosne i Hercegovine i njenenauke i kulturne ba{tine. Bio je jedan odglavnih organizatora velikih arheolo{kihnau~nih skupova doma}eg, regionalnog i

me|unarodnog karaktera. Bio je prvinau~nik biv{e Jugoslavije koji je pokrenuome|unarodnu saradnju sa njema~kimarheolo{kim institucijama nakon Drugog svjetskog rata , bio je direktor Zemaljskog

muzeja Bosne i Hercegovine u vrlo te{kom poslijeratnom vremenu kada se u mnogimstvarima otpo~injalo od po~etka. Po~eo je popunjavati nau~ni kadar Muzeja, oìv-ljavao zamrle slu`be institucije, pri tom nitiu jednom momentu ne zaboravljaju}i svojnau~ni zadatak. Bio je jedan od osniva~a i prvih akademika Akademije nauka iumjetnosti Bosne i Hercegovine, direktor Centra za balkanolo{ka istraì vanja , kao jednoj od najstarijih nau~nih institucija priAkademiji. Jednom rije~ju, ~ovjek koga setreba sje}ati i ~ije je ime na po~asnom mjestuu na{oj instituciji - Zemaljskom muzeju

BiH”, s ponosom govori Busuladì}.

TE[KO DOSE@AN IDEAL Naàlost, Zemaljski muzej BiH se

nalazi u vrlo te{koj situaciji, “tako da nije u


NENADMA[NI PROFESOR BENAC

MOSTAR, 1968. GODINEProf. dr. Alojz Benac na otvaranju skupa

Predslavenski etni~ki elementi na Balkanu u etnogenezi Slavena




mogu}nosti konkretno, nekim adekvatnimskupom ili manifestacijom, propratiti uovom trenutku godi{njicu profesorovesmrti”. “I pored vrlo nekorektnih i neisti-nitih komentara koje forsiraju pojedinci,Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine kao prvenstveno politi~ki i pravni problem koji je nastao dijametralno suprotnim tuma-~enjem ustava i razli~itih politi~kih kon-cepata, postao je `rtva nepostojanja sistema i politi~kog stava. U takvom stanju i okru-ènju, odràvanje ove institucije i spa{avanjesvih kolekcija neprocjenjive va`nosti kao iodràvanje nau~nih projekata i bogateizdava~ke djelatnosti, me|unarodnih nau-~nih i kulturnih projekata, organiziranje na

desetine izlo`bi od 1996. do danas mislimoda je najbolji put da se o~uva i ìvotno djeloakademika Benca”, tvrdi direktor Zema-ljskog muzeja BiH.

U septembru 2009., posjetili smolokalitet Jagnilo, u selu Zup~i}i poredGora`da. “Alojz Benac je ovdje jo{ 1957.otkrio neolitske ostatke, kada je jedaninènjer JNA prona{ao figurinu na lo-kalitetu Lug, to je terasa iznad Jagnila, idonio je u Sarajevo, u Zemaljski muzej

BiH, vjeruju}i da je to va`no otkri}e zaarheologe. Prikupljeni materijal na gra|e-vinskom terenu u Lugu doktor Benac jenau~no obradio i pohranio u Zemaljskimuzej BiH, gdje se i danas nalazi”, govorilanam je tada arheologinja Zilka Kujundì}-Vejzagi}.

I Blagoje Govedarica govori o najve}imdostignu}ima profesora Benca u arheol-o{kim istraìvanjima: “Njegova sistema-tska istraìvanja kultura neolita i metalnihdoba zapadnog Balkana i danas ~ineokosnicu hronolo{kog i kulturolo{kogsistema prou~avanja tih perioda. Posebnosu zna~ajna iskopavanja koja je Benacizveo u Zelenoj Pe}ini kod Mostara,

Lisi~i}ima u kanjonu Neretve, te u neo-litskim naseljima Obre i Nebo u srednjojBosni. Time je dokumentovan razvoj butmirske kulture u Bosni i njoj srodnekulture Hvar-Lisi~i}i u Hercegovini isrednjoj Dalmaciji. Ta njegova istraìvanja bila su u pravom smislu rije~i kamen-temeljac razvoja bh. arheologije.”

A Adnan Busuladì} otvara pri~u koliko je to {to je za ìvota uradio profesor Benac bilo zna~ajno u evropskim okvirima, jer


ISTORIJA I ARHEOLOGIJA

Alojz Benac ro|en je 20. oktobra 1914.u Plehanu kod Dervente. Gimnazijsko{kolovanje zapo~eo je u Visokom, azavr{io u Zagrebu. Diplomirao je klasi~nufilologiju i arheologiju na Filozofskomfakultetu u Beogradu, 1937. godine.

Doktorsku disertaciju: Neolitsko naselje Nebo i problem butmirske kulture , odbra-nio je na Univerzitetu u Ljubljani, ~etrnaestgodina kasnije.

Po zavr{etku studija radio je kaoprofesor u gimnazijama u Vranju i uMostaru, a od 1943. aktivno je sudjelovaou Narodnooslobodila~kom ratu . Pozavr{etku rata radio je u Ministarstvuprosvjete NR BiH, u Zemaljskom muzejuBiH ostao je dvadeset godina, da bi se1967. u potpunosti posvetio radu naFilozofskom fakultetu u Sarajevu, gdje jearheologiju predavao jo{ od 1954., te uAkademiji nauka i umjetnosti Bosne iHercegovine, a posebno u njenom Centru za balkanolo{ka ispitivanja, ~ije je bioosniva~ i direktor.

Prof. dr. Alojz Benac obavljao je mno-

gobrojne dru{tvene funkcije, a 1967.izabran je za redovnog ~lana ANUBiH. Bio

je i ~lan Njema~kog arheolo{kog instituta uBerlinu i Italijanskog instituta za praistorijuu Firenci, kao i gostuju}i profesor nanekoliko evropskih univerziteta. Dobitnik jei nekoliko visokih priznanja za nau~ni idru{tveni rad.

Njegovu bibliografiju je u sedampoglavlja razvrstao Ante [kegro: Pose b - na izdanja - monografije , Studije , Nau~ni referati , Predgovori, uvodi i zaklju~ci ,Preliminarni izvje{taji; Nekrolozi , potom

Recenzije, kritike, prikazi te Enciklopedijski radovi .

POSVE]ENO UVA@ENOM KOLEGI

Iz biografije akademika AlojzaBenca koju je napisao akademikBorivoj Čović

PROF. DR. BLAGOJEGOVEDARICA: “Doprinosakademika Alojza Bencarazvoju naše i svjetskenauke je nemjerljiv”

DOC. DR. ADNANBUSULADŽIĆ: “AkademikAlojz Benac je jedna odnajvećih figura jugoslovenskearheologije”

AlojzBenacAlojzBenac




znamo da je bio itekako cijenjen na prostoru biv{e SFRJ: “Ve} iz mog prethodnog odgovora vi{e je nego jasnokoliko je profesor Benac bio uglednali~nost i koliko je upravo i njegovomakribijom i dru{tvenim anga`manom bosanskohercegova~ka, jugoslovenska ali ievropska arheologija imala uglednog ~lanai nau~nika. Gotovo da nema evropskearheolo{ke institucije, univerziteta, biblioteke, instituta, muzeja u kojem nemadjela profesora Benca, a svi koji se bave problematikom kojom se bavio on, uevropskim razmjerama neizostavno i danasimaju obavezu i moraju citirati njegovadjela, koja u najve}em broju slu~ajeva nisu

izgubila na aktuelnosti.”

SU[TINA I SINTEZEI Blagoje Govedarica }e se uklju~iti u

ovaj dio na{eg razgovora: “Osim prethodnonavedenih iskopavanja koja su izvedena po,za ono vrijeme veoma naprednim meto-

dama, Benac se bavio studiranjemarheolo{kih nalaza koji su bili sakupljeni jo{u austrougarsko doba i koji nisu bili uodgovaraju}oj mjeri nau~no vrednovani.Tako je sam, ili u saradnji sa drugimkolegama sistematizovao i objavio prai-storijske nalaze sa ovog podru~ja. Tim~inom su neka va`na nalazi{ta iz na{e zemlje postala poznata u Evropi i svijetu. Dovoljno je samo spomenuti Glasina~ku i Butmirskukulturu koje su tek poslije njegovog i

Čovi}evog rada dobile odgovaraju}udimenziju i zna~aj. Tu je i monumentalno petotomno djeloPraistorija jugoslavenskihzemalja koje je on osmislio i koje i dan danas predstavlja te{ko doseàn ideal arheolo{kenau~ne publicistike. Moè se re}i da suzahvaljuju}i upravo Bencu i nekimnjegovim starijim saradnicima praistorijskekulture s podru~ja Bosne i Hercegovine postale pristupa~ne kako na{oj, tako isvjetskoj nau~noj i {iroj javnosti.”

Na koji na~in je mogu}e gra|animana{e dràve objasniti uticaj, va`nost ikvalitet nau~nog djela profesora Benca, jer ba{ i ne vidimo da se godi{njica njegovesmrti obiljeàva na adekvatan na~in, pitanje je koje stoji negdje iznad nas, a u ovomtekstu poku{avamo do}i barem do djeli}aodgovora. “Jednostavno re~eno, AlojzBenac je bio jedan blistavi um koji jedobrim dijelom i{ao ispred svog vremena.On je nalazio na~ina da na osnovu relativnooskudnih podataka sagleda neke veomakompleksne zakonitosti kulturnog iistorijskog razvoja bosanskohercegova~kogi {ireg balkanskog tla, zakonitosti koje u punoj mjeri potvr|uje i moderna

interdisciplinarna arheologija. Znao je dafokusira kulturna i istorijska razdoblja ukojima je ovaj na{ prostor ostvarionajsna`nije domete i tim razdobljima seintenzivno bavio. To je neolitsko doba saButmirskom kulturom, to su ilirska i drugastarobalkanska plemena i nj ihova

etnogeneza i kulturni razvoj, te fenomensrednjovjekovnih ste}aka. U fokusiranju irazja{njavanju tih pojava, specifi~nih zaovo podneblje, imao je dosta uspjeha i utome se odraàva vrijednost njegovognau~nog rada. On nije u potpunosti rije{iosva pitanja vezana za ove kulturnoistorijskemanifestacije, jer sredstvima koja je imaona raspolaganju to nije ni bilo mogu}e. No,on je uspostavio solidnu osnovu za njihovadalja prou~avanja, a to je ve} nemjerljiv

doprinos razvoju na{e i svjetske nauke”,veli profesor Govedarica.“Naàlost, kao i u mnogim drugim

oblastima na{eg nau~nog i kulturnogìvota, uticaj i va`nost te kulturni ilinau~ni opus pojedinaca u na{oj zemlji sene po{tuje niti se drì do toga. U na{ojsredini improvizacija i sitno preva-rantstvo poprimilo je zabrinjavaju}emjere. Bu~na i beskrupulozna manjinaterorizira tihu i ozbiljnu ve}inu. Vrline su

postale mane, a mane i samoreklama su postale vrline. U takvim poreme}enimvrijednostima i lik i djelo akademikaBenca je, os im u uskim nau~nimhistorijskim i arheolo{kim krugovima,ostalo i ostaje razmjerno nepoznato, kao iimena mnogobrojnih nau~nika, fizi~ara,matemati~ara, histori~ara, filozofa,orijentalista i sl. Na malobrojnimstru~njacima i institucijama je da odrèsje}anje na lik i djelo svakog nau~nikakoji to zasluùje. Njegove godi{njice seobiljeàvaju na na~in da nau~na periodikaGodi{njak Centra za balkanolo{ka ispitivanja u svom izlaènju posve}uju pojedine brojeve akademiku Bencu.

Muzej ga se svakodnevno sje}a na na~inda se njegova slika nalazi u upraviMuzeja zajedno sa svim direktorima kojisu ovu instituciju vodili kroz mnoga te{kai dobra vremena u posljednjih 125godina”, govori aktuelni direktor Zemaljskog muzeja BiH.

Mi, laici, ne razumijemo ba{ u potpunosti {ta to zna~i kada za profesoraBenca kaù i pi{u da je imao “izrazitsmisao za sinteze”. “Benac je imaoneobi~no izraènu sposobnost da sagledasu{tinu stvari i da se uvijek usmjeri na prou~avanje i rje{avanje problema koji su bitni za ovo podneblje i za ovaj kulturnikrug. Iz toga proisti~e njegov poznatismisao za sinteze. U stvari, sve to jerezultat mukotrpnog nau~nog rada i

akumuliranog znanja koje mu je otvaralomogu}nosti sagledavanja srì problemamaterije kojom se bavi. Naravno, vaànudio u tome imala je i njegova velikaerudicija”, obja{njava Blagoje Gove-darica. Dakle, sintezom razmi{ljanja dvana{a ugledna sagovornika do|osmo i dokraja teksta o velikom Bosancu, iHercegovcu, i Europljaninu, i intele-ktualcu... Akademiku Alojzu Bencu.Hvala mu!


NENADMA[NI PROFESOR BENAC

ERUDICIJA, UVA@AVANJE, INTELEKTAkademik Benac (drugi zdesna) sa kolegama na izletu u okviru jednog od redovnih godi{njih skupova u organizaciji Centra za balkanolo{ka ispitivanja ; fotografija desno nastala je 2009., na lokalitetu Jagnilo kod Gora`da, koje je 1957. otkrio profesor Alojz Benac





MODA POD OPSADOM

U okviru programa “Modul Memorije“ Internacionalnog teatarskog festivalaMESS, u Sarajevskom ratnom teatru SARTR 16. aprila otvorena je izložba “Modapod opsadom“; kroz fotografije DEJANA VEKIĆA, AĆIFA HODOVIĆA iWOLFGANGA BELLWINKELA, predstavljene su kreacije sarajevske dizajnericeAMNE KUNOVAC-ZEKIĆ koje su pod etiketom “Fashion Made in Sarajevo“ nastaleu periodu od 1994. do 1996. godine

LIJEPI, UREDNI,MODERNI I GLADNI

NADREALNI PRIZORIIZ OPKOLJENOG GRADA Sarajevska modna scena usredludila ratne svakodnevnice

NADREALNI PRIZORIIZ OPKOLJENOG GRADA Sarajevska modna scena usredludila ratne svakodnevnice

Moda:TEKST osnova.qxd 18.4.2012 23:17



Moda i rat, ljepota i uàs, radosti strah, kreacija i razaranje,smrt i ivot - sve to, premarije~ima Nihada Kre{evljakovi}a, umjetni~kog direktora

Sarajevskog ratnog teatra i direktoraModula Memorije , sadràno je u ratnimmodnim fotografijama predstavljenim naizlo`bi “Moda pod opsadom“, koja je 16.aprila otvorena u SARTR-u.

Moda je tih godina bila jedan od na~ina bunta i borbe protiv sveop{teg razaranja,

izraz ~e`nje za normalnim ìvotom izrasleiz jezive svakodnevnice Sarajlija.

BOLJA SLIKA BOSNE“Projekat Fashion Made in Sarajevo

pokrenulo je Njema~ko-BH dru{tvo, saèljom da oformi malu proizvodnju uSarajevu i sa doma}im dizajnom po{alje bolju sliku o Bosni u svijet, a tako|er i da poku{a da u~ini taj projekat samoodrìvim.Mene su na osnovu mog dizajna izabrali daradim za njih, a uskoro sam preuzela ivo|enje fabrike u kojoj je radilo 15zaposlenih. Proizvodili smo male serijeodje}e i prodavali ih u jednoj radnji ucentru Sarajeva. Fotografisali smo kreacijena ulicama Sarajeva jer smo htjeli da ihsmjestimo u prostor i vrijeme koji su na{arealnost, a koji ih ~ine sasvim posebnim. Te

fotografije su obi{le svijet jer je skorosvaka medijska ku}a koja je imala svojenovinare u Sarajevu, èljela da nakonstra{ne svakodnevnice i politi~kog bezna|a pokaè i neobi~an otpor i ìvotnu energijuSarajlija“, pri~a sarajevska dizajnericaAmna Kunovac-Zeki}.

Mnogo se govorilo i pisalo o “fenome-nu“ sarajevskih djevojaka i èna, koje su

tokom opsade, uprkos nemogu}im uslovi-ma, uspijevale izgledati lijepo i dotjerano.[ta je za nju zna~ilo baviti se modom utakvom jednom (ne)vremenu, pitamo na{usagovornicu.

“Kada smo imali priliku, èljeli smo,ma kako to sada pateti~no zvu~alo, da pokaèmo krvnicima i svijetu da smonormalni uprkos ìvotu u koncentracionomlogoru - {to je tada Sarajevo bilo, da smolijepi i uredni uprkos nemanju vode i hranei da nam nisu ubili èlju za ìvotom. Bilismo buntovnici i na{ bunt se usmjeravaogdje je mogao, a ja sam svoj usmjerila ustvaranje mode u nemogu}im uslovima.Kad sam dobila priliku, to je bio moj na~in,rade}i ono {to volim mogla sam dati malidoprinos sarajevskom prkosu i malo boljojslici o nama.“

Slike manekenki modne agencije Front ,koje u kreacijama Amne-Kunovac Zeki} poziraju fotografima Dejanu Veki}u, A}ifuHodovi}u i Wolfgangu Bellwinkelu naulicama razru{enog grada, sa dana{njedistance doimaju se gotovo nadrealno.Amna se dobro sje}a kako su izgledali tiratni photo-sessioni:

“Sje}am se da smo svi bili veomaozbiljno vezani za posao, manekenke nisukasnile na snimanja, dolazile su njegovane,~iste kose. @ana, koja je tada vodilamanekensku agenciju Front , i ja, {minkalesmo manekenke, obla~ile ih, popravljale imfrizuru... Obi~no su A}if i Dejan dolazili una{u kancelariju po djevojke i odlazili bi pje{ke na lokaciju, a lokacija kakve smotra ili je bilo obilje - razorenih, kata-klizmi~nih... Djevojke su pozirale beztrunke straha na licu iako su granate padale po Sarajevu i nikada se nije znalo gdje }ekoja pasti. Ipak, fotografiranje se odvijalo brzo, jer bilo je previ{e rizi~no zadràvatise dugo na jednom mjestu.“


FASHION MADE IN SARAJEVO

Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

RATNIPHOTO-SESSIONIManekenke modneagencije Front poziraju naulicama razru{enog grada

RATNIPHOTO-SESSIONIManekenke modneagencije Front poziraju naulicama razru{enog grada




Fotograf Dejan Veki} kaè da je, upr -kos riziku, uìvao rade}i sa manekenkamaagencije Front .

“Poslije svakodnevnog posla fotogra-fisanja sru{enih objekata, poginulih iranjenih, ovo je bio jednostavno jedanna~in, da ne kaèm relaksacije - na~in da semo`da na trenutak zaboravi ono najgore ida se poku{a napraviti ne{to kreativno uhaosu koji je tada vladao“, kaè Veki}.“Snimali smo na skoro svim lokacijama uSarajevu, imali ste nevjerovatan prizor gdjegod da ste se okrenuli...“

Za Amnu Kunovac-Zeki} u to vrijemeinspiracija je bila najmanji problem. Kaèda nikada nije lak{e stvarala nego tada.Motive je ~esto pronalazila i u vojni~kim

uniformama, ~ije je elemente kombinovalasa enstvenim detaljima dodaju}i vez, etno-motive...

“Ne znam kako se to de{avalo, ali u tovrijeme nisam ni morala traìti inspiraciju,niti dugo pronalaziti prave forme. Jedno-stavno bih sjela i crtala i bila zadovoljnanacrtanim. Danas nacrtam nekad i potrideset skica da bih jednom bila zaistazadovoljna. Valjda je akumulacija tihkrajnjih emocija koje smo doìvljavali u to

vrijeme kod mene na{la svoj izlaz ustvaranju odje}e“, pri~a Amna.

Uprkos izolaciji i ìvotu u opkoljenomgradu, tih godina Amna i njene kolege ikolegice uspijevali su koliko-toliko pratitisvjetske modne trendove.

“Vjerujem da je tada svako imao nekudu{evnu hranu, a moja je i prije, a i tada, bilamoda. Studirala sam sarajevsku Akademiju

likovnih umjetnosti, sa planom da nakonstudija u Italiji upi{em modnu {kolu, ~ak sam prikupila i bro{ure. Me|utim, rat je planove pokvario, tako da sam sezadovoljavala rijetkim ~asopisima koje bihuspijevala nekako dobiti iz inostranstva.Dakle, bila sam upu}ena u trendove, a znamda su moje tada{nje modele kupovale inosile i strankinje koje su bile u gradu, {to jevjerovatno dokaz da je ta odje}a bila utrendu“, kaè ova dizajnerica i dodaje:“Materijale za kreacije smo nabavljali u Njema~koj i ja sam za te dvije godine i{la triili ~etiri puta tamo. Svi znaju kako je biloiza}i iz Sarajeva i na koji na~in se to radilo -kroz tunel, preko piste ili u vojnim avionima,Herkulesima . Naj~udnije mi je bilo nositi

pancir i {ljem u torbi po Njema~koj, ali i to{to sam uvijek jedva ~ekala da se vratim uSarajevo. Tamo, u toj normalnoj, mirnojzemlji, osje}ala sam se posebno neshva}eno,napu{teno i ponosno. Uglavnom, odabranetkanine i sav potreban materijal su poslijedolazili konvojima u Sarajevo.“

VI[E OD ODJE]EMnoge od Amninih ratnih kreacija su,

sre}om, uspjele “preìvjeti“. Danas stoje u


MODA POD OPSADOM

MODA U NEVRIJEME:“Željeli smo da pokažemokrvnicima i svijetu dasmo normalni uprkos

životu u koncentracionomlogoru - što je tadaSarajevo bilo, da smolijepi i uredni uprkosnemanju vode i hrane i danam nisu ubili želju zaživotom”

MODA KAO BUNT PROTIV LUDILA I VEZA SA NORMALNIM @IVOTOM

“Proizvodili smo male serije odje}e i prodavali ih u jednoj radnji u centru Sarajeva”, sje}a se dizajnerica Amna Kunovac-Zeki}




ormarima njenih tada{njih mu{terija, dje-vojaka i èna koje ne mogu baciti taj rijetkisuvenir, koji za njih zna~i mnogo vi{e odkomada odje}e - kao {to im je tada, kada suga kupile, bio dodir sa normalnim ìvotom,a ne samo obi~na haljina ili bluza.

Projekat “Fashion Made in Sarajevo“zvani~no je zavr{en 1996. godine, ali za sveone koji su ga stvarali - dizajnere, fotografei modele, u kreativnom smislu i na li~nom,emocionalnom nivou uvijek }e zauzimati posebno mjesto u njihovim biografijama.

“Zahvaljuju}i radu na izlo`bi Moda pod opsadom, po~ela sam se sje}ati i pomalosuo~avati sa onim {to sam doìvjela. Dosada sam ta sje}anja nesvjesno gurala svedublje i dublje, samo ponekad se smiju}i sa prijateljima nekim ~udnim dogodov{tinamaiz tog perioda. Ali uglavnom je to bila crnarupa i ni~ega osim osje}aja kao da se tonekom drugom desilo, nisam bila svjesna“, pri~a Amna Kunovac-Zeki}. “Sada mogure}i da te ratne dane pamtim najvi{e poìvljenju dan za danom, po odsustvu bilokakvog planiranja, po tome kako je

Sarajevo bilo urbano mnogo vi{e nego sad,kako smo stalno osje}ali nepravdu i zbognje razvili ~udan humor i kako sam to {toidem svaki dan na posao i radim to {toradim, smatrala svojim najva`nijim za-datkom. Sje}am se kako sam dugo stajalana vratima svaki dan spremna za izlazak ioslu{kivala gdje padaju granate da bihmogla izabrati ‘sigurniji‘ put do odredi{ta,nijednog momenta ne pomi{ljaju}i daodustanem.“

59

FASHION MADE IN SARAJEVO

Nakon otvorenja izlo`be“Moda pod opsadom“ uSARTR-u je uprili~ena iprojekcija filma Miss Sarajevo Billa Cartera. Jedan odnajpoznatijih i najupe~atljivijihratnih dokumentaraca pratineobi~an doga|aj u jeku ratau Bosni, 1993. godine - izborza Miss opkoljenog Sarajeva,

na kojem je pobijedila tada 17-godi{nja Inela Nogi}.

Jedna od junakinjaCarterovog filma bila je Alma]atal, 12-godi{nja djevoj~icakoja se igrala sa svojimdru{tvom “voze}i“ spaljeniauto i pjevaju}i hit grupeTechnotronic Pump Up the Jam , te obja{njavala Billu iekipi kako ona tako putuje namore, usput na svom dje~ijem

engleskom poku{avaju}iobjasniti apsurdnost rata. Alma je danas profesoricaengleskog jezika u Osnovnoj{koli “Isak Samokovlija“ u

Sarajevu. Za Radio Sarajevokaè da svaki put iznovaveoma emotivno proìvljavagledanje Carterovog dokumen-tarca.

“Iskreno, uvijek kadado|e neki prijatelj izinostranstva ponovo gleda-mo taj film i svaki putprobudi nanovo nekaosje}anja. Te{ko je togledati, ali to je na{apro{lost. Zanimljivo je dame svaki put potrese nekadruga scena. Da me neko

pogre{no ne shvati - periodod 1992. do 1995. je bionajteì period u mom ìvotu,ali i vrijeme kada sam steklanajbolje prijatelje, sa kojimasam i danas ~vrsto vezana -po~ev{i od Billa Cartera, pado mojih vr{njaka koji sura{trkani po svijetu, ali sejednom godi{nje sastanemoi evociramo uspomene“,kaè Alma.

“MISS SARAJEVO“, 20 GODINA KASNIJE

Teško je to gledati, ali to je naša prošlost...

19.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

MANEKENKA URATNOM POVRTNJAKU“Snimali smo na skoro svimlokacijama u Sarajevu, imali stenevjerovatan prizor gdje god da stese okrenuli...“, kaè Dejan Veki}

MANEKENKA URATNOM POVRTNJAKU“Snimali smo na skoro svimlokacijama u Sarajevu, imali stenevjerovatan prizor gdje god da stese okrenuli...“, kaè Dejan Veki}

APSURDNOST RATA Alma ]atal u filmu “Miss Sarajevo”

APSURDNOST RATA Alma ]atal u filmu “Miss Sarajevo”




Nakon rada sa Grupom 220 , ~iji jerad detaljno dokumentiran nadigitalnim izdanjima Croatia Re - c ordsa - kolekcija singlova plusreizdanje LP-ja Na{i dani , plus

Zlatna kolekcija , Drago Mlinarec nastavljaraditi kao solista tj. kao kantautor iliglazbenom terminologijom nazvani singer-songwriter, izdaju}i ‘70-ih i ‘80-ih godina

seriju sjajnih velikih plo~a, djeluju}i i ukazali{tu i sura|uju}i sa drugim autori-ma/izvo|a~ima. Da bi se, onda, sredinom‘80-tih polako povukao i djelovao nekakoiz prikrajka, ali i dalje ukazuju}i na svojeogromne potencijale, i autorske i izvo|a~kei mnoge druge. Koji su porodili neke odnajva`nijih pop pjesama na ovim pro-storima i zajedno sa dometima sarajevskihIndeksa utemeljili ne{to {to bi se moglonazvati originalnim jugoslavenskim roc-kom.

AKTIVAN I SVJE@Jah, znate one Osmijeh, Grad , Pop pje -

va~ , Negdje postoji netko , Tako lako ,Trkali{te , potom Pjesme s planine , Mora da sam bio mlad i mnoge druge. Pa, iako se nadiskografskom planu nije pojavljivao sa

novim radovima sve od sredine ‘80-tihMlinarec je do danas ostao aktivan i svje`,rade}i mnoge poslove, i u glazbi i izvan nje,recimo kao ra~unarski ekspert koji }esrediti i digitalizirati opse`nu arhivuCroatia Recordsa i koje{ta jo{. Rije~ju,Mlinarec je, usprkos ~injenici da }e u prosincu napuniti 70 godina, ostao “zelenk’o zelena trava”, kako glasi naslov jedneod njegovih pjesama sa LP-ja Negdje postoji netko iz 1977., redovito nastupa i

snima, drè}i se svojih posthi ppie/roc-kerskih/ekolo{kih na~ela i preseliv{i se izsredi{ta Zagreba u jedno selo na rijeci Sutli.

A sada smo kona~no dobili i digitalnoremasterizirane sve njegove solisti~ke LP-

je, njih sveukupno osam, sedam sa origi-nalnim pjesmama, a jedan na kome iznova~ita neke njemu najdraè pjesme iz Grupe 220 i post-grupa 220 perioda. Sve upak o-vano u ukusnu {katlu sa podebljomknji icom i “naoruànu” svim mogu}im podacima. Mlinarec je sve sredio sam,igraju}i se njemu dragom digitalnomtehnologijom i evo nas pred pravomlavinom materijala koji paralelno pred-stavlja pozitivnu povijest rocka na ovim

prostorima, ali isto tako bez ikakovih problema u najve}em slu~aju izdràva“ocjenu vremena” i korespondira sa sada-{njo{}u.

Uslovno govore}i, Mlinar~ev se soli-

sti~ki rad moè podijeliti na tri faze - prva ukojoj su oko njega suradnici iz Grupe 220 i potonji ~lanovi Parnog valjka , onda srednjiu kome sura|uje sa ~lanovima zagreba~kog jazz-rock kruga predvo|enih odli~nimsastavom Spektar , te intenzivno radi ukazali{tu, a onda onaj posljednji kadaodlazi u [vedsku i u studijima genijalnog inaàlost pokojnog producenta Tinija Vargesnima seriju plo~a na kojima udruùjehrvatske i {vedske glazbenike.


ODA DRAGECU

Pi{e: OGNJEN TVRTKOVI]

Čak i onima najmlađim ime i prezime hrvatskog kantautora DRAGE MLINARCA(70) nije nepoznato, makar kao predvodnika “Grupe 220” sa kojom je imao

hrabrosti da snimi i objavi prvi rock LP na ovim prostorima, danas antologijskuploču “Naši dani”, izašlu na Božić 1968. godine; naš saradnik, povodom promocije

izdanja DRAGO MLINAREC/KOLEKCIJA”, piše o njegovoj velikoj karijeri

DJED,OTAC, SIN I SVETIDUH EX-YU ROCKA

DRAGO MLINAREC

STABILNI VETERANDrago Mlinarec, uvjerljiv i dosljedanSTABILNI VETERANDrago Mlinarec, uvjerljiv i dosljedan

Drago Mlinarec:TEKST osnova.qxd 18.4.2012 23:16



Mlinar~ev se rukopis tih godina dras-ti~no mijenjao, ali ujedno ostajao sebisvojstven i prepoznatljiv temelje}i svoje pjesme na dometima ameri~ke kantautorske{kole i drugih rock utjecaja, te popudbinehrvatske poezije. Na jednoj strani on razvijasna`nu poetsku imaginaciju, na drugoj zna biti ironi~an, pa i socijalno angaìran, onvoli eksperimentirati sa zvukovljem, ali i biti duboko uronjen u tradiciju troakordne pop pjesme koju nosi prepoznatljiv gitarskiriff i refren koji se lako pamti.

Sve te osobine iskazuje zorno na prvomsolisti~kom LP-ju A ti se ne daj iz 1971.godine. U sastavu su sa njim HusHasanefendi} na gitari i drugi potonji~lanovi Parnog valjka , tu je i klavijaturistaBrana-Lambert @ivkovi}, uz to i flautista iaranèr iz Grupe 220 , i jo{ neki. Sli~nuformulu koristi i na drugom samostalnomLP-ju Pjesme s planine , nastalog godinu po prvoj plo~i. I opet gomila instantnih popnapjeva poput No}ne ptice , naslovnePjesme s planine , potom Skladi{ta ti{ine , alii duge i psihodeli~no obojene Dijete zvijezda koja traje vi{e od dvanaest minuta.

AUTORSKI STANDARDISlijedi rad u kazali{tu od Zagreba do

Dubrovnika i Sarajeva, suradnja safuzijskom grupom Spektar (jazz pijanistaNeven Frange{, bas gitarista Davor Rocco i bubnjar Davor Br~i}, sve ljudi koji su

svijali gnijezdo oko velikog jazziste Bo{kaPetrovi}a), te jo{ neki va`ni zagreba~kiinstrumentalisti. Zvuk je sofisticiraniji,nje`niji, makar Mlinarec ne odustaje odsvoje gitare, usne harmonike i pjevanja.Prvi u nizu tih fuzijsko/kazali{nih/kan-tautorskih diverzija, LP Ro|enje iz 1975.,donosi opet neke velike pjesme poputnaslovne, a onda i duge i prelijepe odeljubavi Helena lijepa i ja u ki{i . Paralelnozapa amo tri stvari: autorski standardi

osjetno rastu, izvo|a~ki tako|er, a i pro-dukcije postaju sloènije i slojevitije, a dase pri tomu, barem u ve}ini slu~ajeva, negubi onaj osnovni rockerski udar.

Sli~na ekipa snima i Negdje postoji netko u jesen 1977. godine. Formula jeskoro ista, s tim da se Mlinarec iznovavra}a jednostavnoj pop formuli, a istovrijedi i za LP Sve je u redu , koji opet, uzsofisticanu svira~ku podlogu, donosi pregr{t uspje{nica i zimzelenih pjesama poput Mora da sam bio mlad , Svi sve znaju/za{to da se ubu|ujem, Glas sa broja 514 913 . .. U pjesmi Penzioneri , pak, pridruùju mu se nikad preàljeni jazzvibrafonista Bo{ko Petrovi}, ma|arskiviolinista/violista Czaba Deseo i drugi.

Visoki izvo|a~ki i producentski standardise podrazumijevaju sami po sebi, mada seznalo na}i i praznog hoda i sviranja-samo-za-svoju du{u.

No, vrijeme je za promjene! Dragec,koga }e isto tako nepreàljeni kritik DraènVrdoljak u jednom od svojih eseja duhovitookrstiti sa “djed, otac, sin i sveti duhistodobno”, odlazi u [vedsku (gdje }e srestii svoju potonju ìvotnu suputnicu ) u studiokoga vodi ve} pominjani Tini Varga.

Oko njega }e biti {vedski glazbenici,ma{toviti producent koji je razumijevaonove tokove rock glazbe nakon potonjih punk diverzija i revolucije uz nekolicinunovih zagreba~kih suradnika. Mlinarecizvodi obrat znan u teoriji rock glazbe kao“povratak korijenima”, njegov zvuk je bazi~no rockerski i gitaristi~ki, bez punocifranja, ali i dalje slojevit i sofisticiran.Prvo iz daleke [vedske dolazi LP Tako lako 1979. sa poletnom naslovnom pjesmom, tesa jo{ nekoliko songova koje i danas “nosevodu”. S istom ekipom vr{i pozitivnu“reviziju” svoje “bolje pro{losti” (copyright by veliki Veselko Tenèra!) na LP-juSabrano , vrlo li~noj i duboko autori~noj plo~i, na kojoj nalazimo nove verzijevelikih pjesama poput legendarne Osmijeh,da bio svoju “{vedsku avanturu” i solisti~kudiskografsku karijeru okon~ao sa LP-jemPomaknuto 1983. godine.

Trideset je godina pro{lo otada, aliMlinarec nije presahnuo. Da nije presu{io,govori i opse`na knjiìca, prekrasno ure-|ena grafi~ki, u kojoj se uz antologijski esejDraèna Vrdoljaka nalazi i autobio-grafski/hronolo{ki zapis u kome se naurnebesan na~in prisje}a dana kad je pionirski kr~io na ovim balkanskimgudurama prostore za rock, ali samo dotrenutka kada po~etkom ‘70-ih odlu~ujenapustiti Grupu 220 i nastaviti raditisolisti~ki.

A o tim danima njegove karijere svjedo~iovih antologijskih 8 plo~a/LP-ja preto~enihu CD-e i ova iznimno va`na i povijesno isveukupno muzi~ki Drago Mlinarec/Kole k - cija . Bravo i za izvo|a~e projekta i zaCroatia Records {to je imala sluha da ovakvone{to naprave i objave. I unaprijed “djedu,ocu, sinu i svetom duhu” rocka na ovim prostorima ~estitamo prvih sedmadesetgodina ìvota i da ga jo{ koji puta sretnemoi na koncertnim podijima i u studijima.


A VE] MU SE BLI@I SEDAMDESETA...

DNEVNIK JEDNE

MLADOSTIMlinar~eva Grupa 220 objavila jeprvi rock albumna podru~ju SFRJ

Drago Mlinarec:TEKST osnova.qxd 18.4.2012 23:16



Pod motom Domovina ljudi razli - ~itog porijekla , u organizacijiAmbasade Sjedinjenih Ameri~kihDràva, u Sarajevu se od 18. do22. aprila odràva Festival ame-

ri~ke kulture.Od afroameri~ke plesa~ke atrakcije

Step Afrika! , preko stand-up komi~ara ibluegrass muzi~ara iz Bosne, do u~enika bosanskohercegova~kih {kola koji }e setakmi~iti u spelovanju (sricanju rije~i),

Festival ameri~ke kulture predstavlja kakoraznolikost SAD-a, tako i talente mladihumjetnika iz Bosne i Hercegovine, uz

goste-izvo|a~e iz Hrvatske i Srbije, kaèSunshine Ison, ata{e za kulturu u AmbasadiSAD-a.

VARIJACIJE UMJETNOSTI“Ideja Festivala je ‘uhvatiti’ dio kultu

rnih raznolikosti koje postoje u SjedinjenimDràvama i ~ijem bogatstvu doprinoserazli~ite imigrantske i etni~ke grupe kojeìve u SAD-u. Sa druge strane, èljeli smopredstaviti i varijacije u onome {to se

podrazumijeva pod umjetno{}u - odkomercijalne i vjerovatno najpopularnijeumjetnosti koju predstavlja Hollywood ifilmska industrija, pa do edukativnedimenzije Festivala, zbog ~ega smo organizirali takmi~enje u spelovanju zau~enike iz cijele Bosne i Hercegovine.@elimo ljudima u BiH pokazati neke stvarikoje mo`da nikada ranije nisu imali prilikuvidjeti i vjerujemo da }e svi posjetiociFestivala istinski uìvati u programu kojismo za njih pripremili“, nagla{ava Sun-shine Ison.

Specijalni gosti Festivala ameri~kekulture su ~lanovi plesne trupe Step Afrika! ,kojima je pripala ~ast da 18. aprila nastupomu Bosanskom kulturnom centru otvoreFestival. Radi se o prvoj profesionalnoj plesnoj kompaniji na svijetu koja je

posve}ena tradiciji stepovanja, specifi~noj plesnoj vje{tini koju su originalno osmisliliafroameri~ki studenti. Trupa Step Afrika! nastupala je i u Bijeloj ku}i, a pri~u o njimaobjavio je i CNN te mnogi drugi mediji{irom svijeta. Tokom njihove posjete Bosni iHercegovini, Step Afrika! }e osim Sarajevanastupiti u Mostaru i Banjoj Luci, a odràt }ei radionice u Mostaru, Sarajevu i Doboju.

Me|u zanimljivim doga|ajima ovogo-di{njeg Festivala ameri~ke kulture je i No}


AMERIKA U SARAJEVU

Pi{e: MAJA RADEVI]

U organizaciji Ambasade SAD-a, u Sarajevu se od 18. do 22. aprila održavaFestival američke kulture - manifestacija koja Sarajlijama donosi niz zanimljivih

događaja, a za koju se organizatori nadaju da će postati tradicija

STEPOVANJE,STAND-UPI BLUEGRASS

STEP AFRIKA!Prva profesionalna plesnakompanija posve}enatradiciji stepovanja

STEP AFRIKA!Prva profesionalna plesnakompanija posve}enatradiciji stepovanja

Amerika:TEKST osnova.qxd 18.4.2012 23:14



stand-up komedije u kinu Kriterion, koja }e biti odr`ana na dan izlaska ovog broja“Slobodne Bosne“, 19. aprila sa po~etkomu 20 sati. Publiku }e zabaviti i nasmijatiAdi Fejzi} iz Mostara, Pe|a Bajovi} izBanje Luke i drugi mladi bh. komi~ari, aulaz je slobodan.

Dan kasnije, 20. aprila u 21 sat, u klubuUnderground nastupa Igman MountainBand , koji izvodi ameri~ku bluegrass muziku, a 21. aprila u Kamernom teatru 55,sa po~etkom u 14 sati, planirano je pomenuto takmi~enje u sricanju rije~i.

“Radi se o finalu projekta u kojem je napo~etku u~estvovalo vi{e od 1.200 u~enikaiz 65 srednjih {kola u BiH. Oni su senajprije natjecali u njihovim {kolama,najbolji su potom i{li na devet regionalnihtakmi~enja, a sada nam je kona~no ostalo18 finalista, koji }e se u Sarajevu boriti zatitulu bosanskohercegova~kog {ampiona uspelovanju“, obja{njava Sunshine Ison.“Sjajna stvar je {to je to takmi~enjepotpuno transparentno - dakle, nijeva`no imate li neke ‘veze’ ili iz koje {koledolazite, bitno je samo da ste vje{ti usricanju rije~i!“

HOLLYWOOD ZA KRAJ

Pretposljednjeg dana Festivala, 21.aprila na sceni Sarajevskog ratnog teatranastupi}e ~lanovi Plesnog centra Tala izZagreba sa performansom Putovi , kojitematizira blisku pro{lost na ovim pros-torima i koncept pomirenja kroz umjetnost plesa. Performans u koreografiji TamareCuri} izvode Maja Izetbegovi} (Sarajevo),Dragana Alfirevi} (Beograd) i LarisaNavojec (Rijeka).

Festival }e biti zavr{en 22. aprila, naDan planete Zemlje, prikazivanjem filmaThe Lorax , holivudskom adaptacijomklasi~nog djela za djecu autora dr.Seussa.

“Ovo nije prvi put da organiziramoovakav Festival. Ne{to sli~no radili smo iprije nekoliko godina, a sada smo ~ekali daskupimo dovoljno sredstava kako bismo

publici mogli ponuditi zaista kvalitetan izanimljiv program. U svakom slu~aju,nadamo se da }e Festival ameri~ke kultureu Sarajevu postati tradicija i jedan odprepoznatljivih kulturnih doga|aja“, za-klju~uje Sunshine Ison.


FESTIVAL AMERI^KE KULTURE

KONCERTI, PERFORMANSI, FILMOVI...Festival se odr`ava pod motom Domovina ljudi razli ~itog porijekla

SUSRET KULTURA:Festival američkekulture predstavlja kakoraznolikost SAD-a, tako i

talente mladih umjetnikaiz Bosne i Hercegovine,uz goste-izvođače izHrvatske i Srbije

Amerika:TEKST osnova.qxd 18.4.2012 23:15



Po~elo je skoro slu~ajno. Biografikaù da je zaista planirao daodseli u Ameriku, ali mu to nijeuspjelo kao {to mu ni ve}inastvari u ìvotu nije polazila za

rukom. K arl May je imao trideset dvijegodine i pro{lost punu poraza, a osje}ao jeda je stvoren za ne{to vi{e. U to ga jeubje|ivao i njegov strogi, preambiciozniotac zbog kojeg je u djetinjstvu Karl mnoge

godine proveo bdiju}i nad ud`benicima,molitvenicima, kartama svijeta. Iza njegasu, me|utim, nakon trideset i dvije godine bili samo boravak u zatvoru, kra|e, la`no predstavljanje, optu`be za prevare, ukratko,neuspjeh za neuspjehom.

(BEZ)OPASNA UMJETNI^KAMITOMANIJA

A onda mu se ukazala prilika da ne{tonovca zaradi u jednom od najprofitabilnijih poslova za pisce druge polovine 19. vijeka - po~eo je pisati romane u nastavcima a naslovnjegovih pripovijesti je bio Iz dnevnika jednog pustolova . Biznis sa ovim knjiù-ljcima je cvjetao. Objavljivao ih jeDeutsches Familienblatt , imali su podvadesetak stranica i stalno su donosili noveavanture junaka iz egzoti~nih krajeva, a

publika ih je naprosto gutala. Ovi romani bilisu prete~e dana{njih sapunica, ~itaoci se nisumogli nasititi Mayovih ma{tarija i on je

tokom pet godina samo za DeutschesFamilienblatt napisao preko dvadeset hiljadastranica! Produktivan i ma{tovit, May jeispredao pri~e bez kraja i konca, a njihovaradnja bila je uvijek smje{tena u egzoti~nekrajeve, na Daleki istok ili na Divlji zapad.

Iako je bilo jasno da pi{e fikciju, KarlMay je vrlo svjesno po~eo stvarati utisak da

su se doìvljaji njegovog knjièvnog alter ega, izmi{ljenog junaka Olda Shatterhandazapravo njegovi. Granica izme|u fikcije i

stvarnosti je izbrisana, a May je tako postaonjema~ki iseljenik koji se na ameri~komzapadu sprijatelji sa mladim IndijancemWinnetouom, ~asnim i beskompromisnim borcem za pravdu, crvenim dèntlmenom,crvenim Hristom kako }e ga mnogo godinakasnije nazivati neki kriti~ari. Od sedam-deset romana koliko }e za svoje karijere

napisati, trilogija o Winnetouu osta}enjegovo najpoznatije i najpopularnije djelo.Detaljno i uvjerljivo je May opisivao


GENIJE TRIVIJALNE KNJI@EVNOSTI

Pi{e: ADISA BA[I]

Prije stotinu godina preminuo je KARL MAY, jedan od najkontroverznijih inajčitanijih pisaca svih vremena, tvorac slavnog indijanskog poglavice

WINNETOUA; May je fabrikovao sopstvenu biografiju, opisao detaljno krajeve u

kojima nikada nije bio, ležao u zatvoru, bio optuživan za prevare... Njegove knjigevoljeli su Hitler i Einstein, one su zabranjivane pod optužbom da kvare mladež,

ali su uz njih odrasli milioni djece širom svijeta

OBOŽAVANI HOHŠTAPLERKARL MAY

Proslavio se pi{u}i o svojim navodnim pute{estvijama, akad je kona~no krenuo na put oko svijeta, toliko se

razo~arao da je doìvio nervni slom

SUMATRA DANASU Indoneziji i danas postoji klub ljubitelja Karla Maya iako je pisac u stvarnosti na ovommjestu zavr{io svoje putovanje oko svijeta, iznuren i razo~aran te{ko}ama na koje je nailazio

Adisa Karl:TEKST osnova.qxd 18.4.2012 23:12



zalaske sunca, doline i kanjone ameri~kihrijeka, obi~aje Apa~a i ìvot u novomsvijetu. Jednako samouvjereno je opisivao i balkanske vrleti, predjele Dalekog istoka,egzoti~nu Sumatru, ìvot na dvoruarapskog {eika... Jedini problem je bio utome {to Karl May nikada ni izdaleka nije

vidio krajeve koje je samouvjerenoopisivao i za koje je tvrdio da ih poznajekao svoj dèp.

May je na neki na~in bio pionir PR-a, prvi pisac koji je stolje}e prije svihrazmi{ljao trì{no i otkrio koliko je biografija pisca va`na za prodaju knjige. Onne samo da je svoju biografiju prodavao, on ju je pisao, izma{tavao. Nudio je ~itaocima pustolova koji je smio sve ono {to oni nisu au ~emu su uìvali u sigurnosti svog doma. U

jednakoj sigurnosti svoje radne sobe je Mayi pisao, ali to niko od njegovih ~italaca nijemorao znati. Dobro informisan o svijetu, on je iznosio tvrdnje koje u to vrijeme nije bilo jednostavno provjeriti, a sve pustinje,kanjoni i morska prostranstva svakako su bili samo scenografija za univerzalnu pri~u

o sukobu dobra i zla.“Nosim brkove, oni su kao i moja kosabili nekad tamnoplavi. Sad me|utim tuplavu polako po~inje nadvladavati ~asnasijeda nijansa, jer ve} su mi pedeset i ~etirigodine, iako izgledam barem deset godinamla|e. O~i su mi sivo-plave. Ple{em sveplesove, ali samo kad moram. Omiljenojelo mi je pe~ena koko{ sa riòm, aomiljeno pi}e obrano mlijeko“, pisao jeKarl May svojim oboàvateljima kojih je

vremenom bivalo sve vi{e. Sa fanati~nom predano{}u je odgovarao na pisma svojih~italaca i detaljno otkrivao sve trivijalnedetalje iz svog ìvota. U dana{nje vrijeme bi on vjerovatno imao bezbroj Facebook prijatelja, punio stranice tabloida i biosavr{en sagovornik za rubrike u kojima

novinari ljude pitaju o sadràju njihovogfriìdera. Za Karla Maya nije bilo glupog pitanja, neprihvatljivog zahtjeva ilinepremostive prepreke. Poslao bi ~itaocima po jednu vlas svoje kose, pismo ili potpisanu fotografiju. Tvrdio je da govori~etrdesetak jezika (u stvarnosti je znao tek ne{to engleskog) a na kraju se taj broj popeo na 1.200 jezika i narje~ja.

May je ulagao veliki trud da postaneono {to je publika od njega htjela: slikao se


KARL MAY (1842. - 1912.)

MAJSTOR SAMOPROMOCIJE: Za Karla Maya nije bilo glupog pitanja,neprihvatljivog zahtjeva ili nepremostive prepreke. Poslao bi čitaocima

po jednu vlas svoje kose, pismo ili potpisanu fotografiju, govorio jerado o raznim detaljima svog života, nerijetko izmišljenim

POZIRANJE ZA FOTOGRAFE

Karl May je kupovaoegzoti~ne predmete poput}ilima i prepariranog lava

kako bi stvorio utisak da jeautenti~ni pustolov

POZIRANJE ZA FOTOGRAFE

Karl May je kupovaoegzoti~ne predmete poput}ilima i prepariranog lava

kako bi stvorio utisak da jeautenti~ni pustolov




u specijalno sa{ivenoj uniformi kao OldShatterhand ili K ara Ben Nemsi (Mayovisto~nja~ki knjièvni alter-ego), kitio seru~no izra|enim oru`jem, naru~ivao kulisesa prizorima dalekih krajeva ispred kojih je pozirao fotografu. Pored njegovog radnogstola u vili Shatterhand stajao je pravi preparirni lav, a soba je bila puna is-to~nja~kih tepiha i ukrasnih predmeta koje je May naru~ivao od prekomorskih trgo-vaca.

IZBRISANA GRANICA IZME\USTVARNOSTI I FIKCIJE

Uspjeh kod publike donio je Mayu iodgovaraju}i dru{tveni status, pozivan je u

plemi}ko dru{tvo, imao je audijencije nadvorovima. Nije se libio da komentari{e prilike u bilo kojem kraju svijeta, a ako binekad napravio gre{ku, vje{to se izvla~io izneprijatnih situacija. Broj likova unjegovim knjigama i njihovih doìvljaja jerastao takvom brzinom da je ~ak i Karlu ponekad bilo te{ko pohvatati konce.Javnom skandalu je bio najbliè kada sefotografisao sa pu{kom svog preminulog prijatelja Winnetoua: problem je bio jer jedvije godine ranije detaljno opisao kako jeta pu{ka sahranjena skupa sa Winnetouom.Zbunjena publika je burno reagovala a May ponudio rje{enje. Opisao je kako su plja~ka{i grobova poku{ali ukrasti vrijednusrebrnu Winnetouovu pu{ku a on ih je utome sprije~io i uzeo je nazad.

Me|utim, nakon nekog vremena slava

se ipak poljuljala, a voda je po~ela nadiratiu njegov brod. Sve vi{e je {upljina trebalozakrpiti, sve vi{e nedosljednosti objasniti.Iako su ga oboàvatelji i dalje opsjedali,slava je polako blijedila, a ugled slavnogavanturiste se sru{io kao kula od karata. Uaprilu 1899. Karl May je odlu~io danadoknadi sve {to je propustio i zaputio sena veliko putovanje oko svijeta. Htio jedospjeti na ameri~ki zapad, ali idu}i okolo,krenuv{i na istok i tako obi}i planetu. Na put je ponio 50.000 maraka, {to je u tovrijeme bilo pravo bogatstvo. Mogao je sebi priu{titi udobno putovanje, ali sve mu je prisjedalo. Hrana mu nije prijala, stranimirisi su ga nagonili na povra}anje, prljav{tina mu se gadila, a galamu ineudobnosti putovanja naprosto nije mogao podnijeti.

Ismijavao je turiste u Kairu koji“sti{}u}i gr~evito one svoje crvenebedekere u rukama“ obilaze svijet. PrekoEgipta je krenuo ka Cejlonu i stigao doSumatre, ali tu mu je ve} bilo svega dosta. Nakon godine i po putovanja doìvio jenervni slom i odlu~io da se vrati nazadneobavljena posla.

Na veliki put }e se uputiti jo{ samo jednom, 1908., kada je oti{ao u Ameriku.Tada je Indijance vidio samo u rezervatu,

nije ga zanimala unutra{njost zemlje, dràose Isto~ne obale i vidio jedva dva-tri grada. Najve}a avantura bila je posjeta Nijaga-rinim vodopadima, gdje je bio tek jedan odturista sa bedekerom u rukama, poput onihkojima se nekada smijao. Na svakomkoraku je pisao razglednice htiju}i ostavitidokaz da je na svim tim zanimljivimmjestima ipak bio, iako godinama nakon{to ih je opisao u svojim knjigama i svojimnavodnim pustolovinama.

Pustolovni romani Karla Maya imali suvelikog uticaja na odrastanje mladih ljudidiljem svijeta, pa je tako naprimjer i danasaktivan Klub ljubitelja Karla Maya uIndoneziji gdje je pisac na kraju ipak doputovao. U biv{oj Jugoslaviji je May bioiznimno popularan me|u mladima, nanjegovim knjigama su se opismenjavale i usvijet knjièvnosti uvodile cijele gene-racije, ali nisu sve komunisti~ke zemlje blagonaklono gledale na njegova djela. U


GENIJE TRIVIJALNE KNJI@EVNOSTI

Za 599 eura po osobi oboàvateljilegendarnog indijanskog poglavice Winne-toua imaju priliku ovog ljeta (od 5. do 9. juna) obi}i originalne lokacije na Plitvi~kim jezerima gdje se prije ravno pola stolje}asnimao film Blago Srebrnog jezera: u

cijenu je ura~unato upoznavanje i fotogr-afiranje sa francuskim glumcem PierreomBriceom koji je glumio Winnetoua, zatimprojekcija filma na otvorenom, specijalnave~era uz country muziku, razgledanjelokalnog Winnetou muzeja, te razmjena iprodaja Karl May suvenira...

Ovim skupom posve}enika }e tako|erbiti obiljeèna stota godi{njica smrti KarlaMaya kao i stotinu sedamdeseta godi-{njica njegovog ro|enja. Organizatori usvom pozivu ljubiteljima Karla Maya iWinnetou-filmova obe}avaju obilazakkanjona Paklenice, ri jeke Zrmanje i

Grobni~kog polja gdje su snimani neza-boravni prizori filma Blago Srebrnog jezerai poru~uju: “Smaragdno zelena jezera uNacionalnom parku Plitvi~ka jezera,impozantne stijene nacionalnog parkaPaklenica, blistavi vodopadi Nacio-

nalnog parka Krka, misti~ni vrhovi,~arobni duboki klanci rijeke Zrmanje iParka prirode Velebit godinama uvijek iznova odu{evljavaju posjetitelje.“

Snaga Mayove imaginacije i danas,cijelo stolje}e nakon njegove smrti,o~arava ljude. I ba{ ni~eg la`nog nema uplanu da se hodo~aste krajevi kojima jeizmi{ljeni Winnetou jahao po tobo`njemameri~kom Divljem zapadu. Ve} nekolikogodina zaredom se u Hrvatskoj organizajuokupljanja ljubitelja Karla Maya, aWinnetou je (da zabava bude potpuna)prepoznat kao hrvatski turisti~ki brend.

SPECIJALNI ARAN@MAN ZA POSVE]ENIKE

Na Plitvičkim jezerima seobilježava 50. godišnjica snimanjaprvog filma o Winnetouu

ME\UNARODNA KOPRODUKCIJA Tekst njema~kog pisca, Indijanaca glumi Francuz a Divlji zapad glumi Hrvatska




DDR-u su njegove knjige bile zabranjenesve do osamdesetih godina pro{log vijekauz obrazloènje da kvare mlade`. Filmovisnimljeni po njegovim knjigama su tako|er zabranjivani, a obja{njenje cenzora je biloda oni “na mlade, nekriti~ne gledaoce imaju

antihumanisti~ki, imperijalisti~ki uticaj“, teda im “predo~avaju deformisanu slikusvijeta“. Danas se pak May smatra za~etni-kom zelenih, ekologom koji je na vrijeme prepoznao opasnost od razvoja, pohlepe iindustrijalizacije.

U Americi se za njega jedva ~ulo, ali jeKarl May na neki na~in postao prete~afilmskih {pageti vesterna. Prije pedesetgodina je u njema~koj produkciji i na jugoslovenskim lokacijama snimljen prvifilm o Winnetouu, a popularnost ovog filmai njegovih nastavaka ohrabri}e holivudske producente da se {ezdesetih upuste usnimanje vesterna.

U historiji knjièvnosti May je zapam-}en kao autor trivijalne knjièvnosti, alinjegova popularnost me|u ~itaocima jeneporeciva. U svijetu je prodato preko 200miliona njegovih knjiga.

Me|u poznatim ljubiteljima KarlaMaya bio je Adolf Hitler i navodno je uDrugom svjetskom ratu od{tampano ivojnicima podijeljeno 300.000 njegovihknjiga. Cilj je, prema svjedo~enju Hitlero-vog bliskog saradnika Alberta Speera, biodokazati “da ne mora{ poznavati pustinjuda bi trupe uputio u Afriku da ratuju, nemora{ putova ti sv i jetom da b i gapoznavao“. Hitler se divio Winnetouovimtakti~kim vje{tinama, ali ovi hvalospjevi ifatalno interpretiranje pustolovne literaturesvakako nisu Karlu Mayu ni njegovimknjigama u~inili veliku uslugu. S drugestrane, Albert Einstein je u vi{e navrataisticao da su knjige Karla Maya imaleveliku ulogu u njegovom odrastanju irazvoju ma{te.

Ove godine su samo u Njema~kojobjavljene dvije iscrpne biografije KarlaMaya, njegov ìvot ne prestaje da intrigiraljude. Psihijatar i neurolog Edgar Bayer jesvojedobno, analiziraju}i Mayov ìvot,

do{ao do zaklju~aka da je pisac imaonarcisti~ki poreme}aj li~nosti za koji sukarakteristi~ni “prekomjerni osje}ajsopstvene va`nosti, neumjereno o~ekivanjedivljenja okoline i fantaziranje o bezgrani~nom uspjehu“. Mo`da je zaista psihi~kim poreme}ajem mogu}e objasnitiMayovu nevjerovatnu imaginaciju imije{anje stvarnosti sa fikcijom, ali krutaosuda ne obja{njava strast sa kojom su~itaoci birali da mu vjeruju.

19.4.2012. I SLOBODNA BOSNA67

Oslobo|enje iz 1995. godine sa~uvalo je uspomenu na dolazak Pierrea Briceau Bosnu i Hercegovinu za vrijeme rata.

Francuski glumac je pored svihkarakternih uloga i dobrih filmova ukojima je glumio, slavu ipak stekaoserijom filmova o poglavici Winnetouu.Oènjen Njemicom, Brice je ìvio uNjema~koj u kojoj se i proslavio, a rat uBosni i Hercegovini mu je dao ideju kakoda iskoristi svoju popularnost i pomogneljudima.

Prijavio se za popularni televizijski {ouWetten dass (Kladim se da) u kojem ljudisebi postavljaju razli~ite izazove iispunjavaju ih pred tv kamerama. Njegovizazov je bio da konvoj pun hrane ilijekova doveze u Bosnu, a emisija mu jeposluìla da privu~e pa`nju javnosti. Sakupio je tada hranei lijekova u vrijednosti od prekodva miliona maraka i krenuo u

avanturu dostojnu Winnetoua.U razgovoru za listOslobo|enje Pierre Brice jetada rekao: “Ponegdje su meljudi prepoznavali i to jepomoglo u realizaciji na{eemisije. Krenuli smo izDegendorfa, preko Zagreba,Senja, Splita i Posu{ja doâpljine. U âpljini smopo~eli dijeliti pomo} u

izbjegli~kom vagon-naselju uTasov~i}ima. Zatim smo bili u zapad-nom i isto~nom Mostaru, Jablanici,

Konjicu, Zenici, @ep~u, Vitezu, Kise-ljaku, Tuzli, Crnici, Doborovci, [ionici.U svim tim mjestima dijelili smopomo} osobno, ljudima u ruke, alijekove smo davali medicinskomosoblju.“

Winnetou je u svojoj misiji potpla}ivaounproforce da mu pomognu, kritikovaolokalne vlasti zbog zadràvanja i lo{edistribucije humanitarne pomo}i, nadmu-drivao se sa pripadnicima raznih vojski damu ne oplja~kaju konvoj i ne otmuvozila... Bo{njaci, Srbi i Hrvati su pu{talipoglavicu na kontrolnim punktovima i on je na kraju ispunio svoj humanitarni cilj.

WINNETOU U KONJICU, JABLANICI, ZENICI, @EPÛ...

Humanitarni konvoj za Bosnu iHercegovinu

KARL MAY (1842. - 1912.)

Pierre Brice

OD JUGOSLAVIJE DO KINE

Dvjesto miliona prodatih knjiga





1. Kad }ete izdati album samoljepljivih sli~ica?Kada se umjetnost uvede kao topli obrok, kaoregres i karta za gradski prevoz.

14. Da imate 15 minuta vlasti, {tane biste u~inili? Ne bih dao vazelin u parlament.

19. Nosite li hranu naplaù i ako da koju?Bademe, urme i bananu.

21. Poruka ~itaocima na{egmagazina?Idite u pozori{te da shvatite dato nije jedino i posljednjemjesto gdje se moète nasmijatii zaboraviti. Evo, recimo, namoje predstave.

16. Vjerujete li da u radiju ìve mali ljudi?Vjerujem, jer to nije bilo u proglasu ni jedne politi~ke stranke.

5. Koga biste poveli na pusto ostrvo?Sve seljake koji su se u~lanili u neku stranku da bi postali gra|ani i tako se `rtvovao za budu}nost.

7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?Bio BiH.

11. Koliko ima istine u izreci:“Ne dade se usranom do potoka?”Ima malo istine, jer je familija usranogve} uzvodno usrala potok.

13. [ta uradite kad vam preko putapre|e crna “Me~ka”?Izvinjavam se {to postojim i ina~e ina tom mjestu i da ne}u vi{e.

3. Kako se osje}ate u Sarajevu?

Os je}a m se...

2. Da li ste kao mali sanjali da }ete iti glumac?N isam san jao, jer sam ~ek a

o d a nam T itod o| e i k r oz {k olu.

4. [ta morate imati u friìderu?Snove, slobodu i pravdu.

10. Jeste li meteoropata? Nisam, jer sam zadovoljan sobom.

15. Opi{ite Acu Lukasa u tri rije~i? Ne-o-pisiv.

18. Osoba koja vas ìvcira?Osoba koja ide u pozori{te da bi iza{la nezadovoljna.

20. [ta obla~ite kad

èlite izgledati sexy?Slu{alice za u{i.

17. S kim biste voljeli otplesati tango?Sa Juliette Binoche.

12. Da li je bolje biti lijep i pametan iliruàn i glup? Najbolje je biti pametan i lijep, ali da tedrugi doìvljavaju kao glupog i ru`nog.

6. [ta svaka èna mora imati u nov~aniku, a mu{karac u ta{ni?@ena sliku prve ljubavi, mu{karac poster ~ovjeka bez stomaka.

8. Da je danas smak svijeta {ta biste sutra u~inili?U k inuo bih posr ed nik e d o Bog a.

by ALMIR PANJETA

ZIJAH SOKOLO VIĆ:

“ Ukinuo bih posrednike do Boga”

9. [ta ste bili u pro{lom ìvotu?Spartak i êhov.

F o t o : M i l u t i n S t o j ~ e v i }

Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd 18.4.2012 17:51




KULT MARKETACCEPT

StalingradOd prije nekolikodana u prodaji jedrugi albumotkako se heavymetal bandAccept ponovnookupio. AlbumStalingrad , uizdanju Nuclear

Blasta, ~ini deset pjesama. Iako je albumtek deset dana u prodaji, ve} je zabiljeìona desetine pozitivnih kritika, osobito naprodukciju i gitarske dionice vreme{nihmetalaca iz njema~kog grada Solingena.

CANNIBAL CORPSE

TortureRije~ je odvanaestomstudijskomalbumu, tako|edugovje~nih,ameri~kih death metalacaCannibal

Corpse . Na

album Torture uvr{teno je dvanaest pjesama, a potpisujega izdava~ka ku}a Metal Blade Records .Veliki oboàvatelj banda je i glumac JimCarey, pa su se tako momci iz Cannibal

Corpsea na{li i u njegovom hit filmu Ace Ventura: Pet Detective , izvode}i uìvopjesmu Hammer Smashed Face .

AMOS LEE

As the CrowFlies EP

Amos Lee,ameri~ki rock“narodnjak”promovirao je EPAs the Crow

Flies . Radi sezapravo o {estpjesama koje nisuna{le mjesto na

izuzetno uspje{nom materijalu Mission

Bell , koji je imao izvrsne kritike, ali iodli~nu prodaju. U jednom trenutku albumse nalazio na vrhu Billboardove topljestvice.

Splitski muzi~ar sa rije~kom adresomNeno Belan na svoj pedeseti ro|endanodlu~io je objaviti studijski album i tako proslavu u~initi potpunom. Belana je te{koobjektivno ocijeniti, s obzirom da je miljenik

publike u na{oj zemlji, {to potvr|uje u~e-stalim nastupima od Biha}a do Neuma.

Neno Belan svoju duga~ku glazbenukarijeru zapo~eo je s grupom \avoli , s kojom1986. snima prvijenac Ljubav i moda . Ne-dugo nakon koncertne turneje \avoli ulaze ustudio i snimaju drugi album Hallo Lulu 22 , skojim se strelovito penju onda{njim jugosla-venskim top ljestvicama, pobrav{i simpatijevelikog broja oboàvatelja. Istina, na ruku im je i{la “novovalna revolucija” koja jezahvatila ~itavu zemlju, ali je ipak na kraju presudio kvalitet, jer u mno{tvu tada{njih bandova koji su slijedili mainstream mnogiod njih nisu do~ekali izlazak sljede}eg vinila.

Nakon albuma Ostani uz mene i mini LP- ja Rock’n’ Roll Party , na vrhuncu popular -nosti \avoli prestaju s radom. Neno se seli uZagreb, a potom u Rijeku i nastavlja samo-

stalno skladati nove uspje{nice, i izdavatinove plo~e. Od osamostaljenja Belan je izdaoosam studijskih albuma, napravio na desetinehitova i okitio se brojnim nagradama, me|ukojima je najvrjedniji Porin iz 2008. godineza album Rijeka snova . Njegova glazba odsamih po~etaka balansirala je izme|u jednostavnog, plitkoga popa i izvornog rock zvuka.

Belan je na albumu Oceani ljubavi uku-sno spojio gitarski melankoli~ni tremolo ef-

ekt sa razigranim truba~ima, vje{to koriste}istari trik izmjenama durskih i molskihakorda. Na albumu se izdvajaju naslovnastvar, kao i duet s Massimom Zar vi{e nema nas . Svakako, posebno mjesto na albumu

zauzima Belanova ponajbolja pjesma samo-stalne karijere Rijeka snova , koja seravnopravno moè nostiti sa velikim hitovi-ma \avola kao {to su Dolazi ljubav iliDotakni me usnama , iz ‘80-ih godina pro{lo-ga stolje}a.

I pored ~injenice da se radi o jubilarnomalbumu, i da smo polovicu pjesama ve} ~ulina albumu Rijeka snova , Neno Belan jeostavio odli~an dojam ukomponirav{i ne{tostaro i ne{to novo. [to i ne ~udi, jer ipak rije~ je o jednom od najslu{anijih i najizvo|enijihkantautora na na{im prostorima.

(M. Ili~i})

MUZIKA

“Oceani ljubavi”, studijski album Nene Belana i “Fiumensa”

Majstorije majstora s mora

TOP LISTA(iz “Top 40” BH radija 1)

1. Spank Rock ft. Santigold: Car Song

2. Michael Kiwanuka: Tell me a tale

3. Pepe Deluxe: A night and a day

4. Orbital: New France (ft. Zola Jesus)5. Whiskey Jax: No stopping

6. Mutemath: Allies

7. Youngman: Who Knows

8. Jazzanova ft. Paul Randolph: I Human

9. Redlight: Get out my head

10. AIR ft. Victoria Legrand: Seven Stars

DESET MORSKIH HITOVA Neno Belan & Fiumensi albumom Oceani ljubavi obiljeìli su petnaest godina suradnje

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 18.4.2012 16:46



Radnja filma zapo~inje u Kanadi, nakonsmrti majke mu{ko-ènskih blizanaca, kod javnog bilje`nika, prilikom ~itanja osta-vinske oporuke. Do tada su brat i sestra(Simeon i Jean) ìvjeli u uvjerenju da jenjihov otac mrtav, a da imaju brata nisu niznali. U oporuci majka èli biti pokopanagola, okrenuta prema dolje, a plo~u simenom nad grobom ne èli. Smatra da tozasluùje jer nije doku~ila istinu u svomìvotu. Djeca dobivaju zadatke koje trebaju

ispuniti. Zadatak je prona}i njihovog brata,kao i oca, koji su ìvi.

Ova potresna drama puna je preokreta,slojevita je, dramatur{ki i reìserski ko-mpaktna cjelina koja ima tempo i ritam kojivi{e nego dobro funkcioniraju. Prvo k}erkakre}e u kopanje po maj~inoj pro{losti. Tek nakon saznanja da je majka provela mnogogodina u zatvoru i da je silovana, nakon poziva bratu i on dolazi sa javnim bilje`nikom koji je njihov stari prijatelj jer je majka radila kod njega. @elja im je izvu}isestru i vratiti se. No, sestra èli da ispunemaj~inu èlju. Otkriva se da je maj~inuljubav ubio njen brat jer je voljelamuslimana, a ona je ortodoksna kr{}anka.

Kako je ostala trudna rodila je, ali jemorala da napusti ku}u {to prije. Dijete je poslano u siroti{te, sa istetovirane tri

to~kice na nozi. Poku{avala je do}i dosvoga sina, no nije uspijevala. Majka seopirala nasilju bilo koje vrste i angaìrano je djelovala. Zbog toga je zavr{ila uzatvoru. Tamo su je mu~ili i silovali. Kakose pjesmom opirala, ostala je upam}ena kao@ena koja pjeva . Tragaju}i dalje i dublje,djeca otkrivaju {okantnu istinu. Osoba koja ju je silovala u zatvoru zapravo je njen sin.Prije toga on je bio suludi snajperist koji jeubijao sve ivo. I on sada ivi u Kanadi, ~ak

ga je ona i prepoznala na bazenu kada su sekupali.

Prije smrti je uspjela da svako pro~itasvoje pismo, da silovatelju kaè {to misli,da istoj osobi u pismu kaè neke stvari kaodjetetu, da progovori o zajedni{tvu i o svojmr`nji koja to zajedni{tvo ne uspijevauni{titi. Sve je to prikazano kroz dva paralelna toka radnje. Jedan je u vremenudok djeca traè pravu istinu, a drugi jemaj~ina te{ka sudbina koju je proìvjela.

Te{ka i tu na pri~a. Naàlost, tu`nih pri~a usredinama iz kojih dolazimo ima itekako. Snadom da se nigdje i nikad ne ponove.

(D. Jane~ek)

KINO KRITIKA

Film “Zgarišta” (Kanada, 2010.), reditelja Denisa Villeneuvea


KULT MARKETGANGSTERSKA PETORKA

AlexanderMacKendrick

Crno-bijeliigrani film iz1955. godine.Gangsterskapetorka moraìvjeti sagospo|om

Wilberforce, koja za njih misli da su -glazbenici. Kad se petorka odlu~i rije{itismetnje, javljaju se problemi, te se ~inikako }e poslu koji su planirali najve}aprijetnja postati upravo stara gospo|aWilberforce. Divan film. Ocjena: 4

FIKCIJA I INJENICA

HojjatQuasemzadeh-Asi

U trenutkukadaAhmadija

zovenadre|eni onvozi kamion idesi seprometna

nesre}a. Tu`na storija o razli~itim ljudimakoje }e nenadana sudbina dovesti dotragi~nog kraja u narednih trideset minuta.Oni, naravno, toga nisu svjesni...

Ocjena: 4

GANDHI

RichardAttenbourgh

Trosatni autobiografski

film o MahatmaGandhiju. Njega glumiBen Kingsley. Filmprikazuje njegov ìvotod po~etaka odvjetni~kekarijere do kada jepostao univerzalnisimbol mira na Planeti.London, Ju`noafri~kaRepublika, rodnaIndija... Ocjena: 5

AMERI^KI BOX OFFICE

1. The Hunger Games (Gary Ross)2. American Reunion (Jon Hurwitz &

Hayden Schlossberg)3. Titanic (James Cameron)4. Wrath of the Titans (Jinathan

Liebesman)5. Mirror Mirror (Tarsem Singh)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Monty Pyton i Sveti Gral (Terry Gilliam& Terry Jones, Century Fox / Blitz film ivideo)

2. Ratnik (Gavin O’Connor, Lionsgate,Blitz film i video)3. Dama i skitnica (Hamilton Luske,

Clyde Geronimi & Wilfred Jackson,Walt Disney Productions / ContinentalFilm)

4. Avanture Tintina (Steven Spielberg,Columbia Pictures, Paramount Pictures,Blitz film i video)

5. Planet majmuna: Postanak (RupertWyatt, Twentieth, Century Fox FilmCorporation, Continental Film)

Žena koja pjeva

TE[KA I TU@NA PRIÂ Filmsko ostvarenje Zgari{ta jepotresna drama puna preokreta

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 18.4.2012 18:50




KULT MARKETAUTOMOBILI

Mercedes Gklase

Mercedes-Benz je objavio zvani~nefotografije i opis nove G klase, terencagrubog dizajna koji je u{ao u 33. godinuproizvodnje. G klasa je osvjeèna novomgamom motora, modernijim mjenja~em,manjim izmjenama enterijera i dodatkomelektronskih sistema koji pomaù u vo`nji.

MOTOCIKLI

PeugeotKompanijaVermont ,generalniuvoznik idistributerPeugeota zaBiH,realizirala je

istraìvanje stepena zadovoljstva svojihkupaca. Istraìvanje je pokazalo da sukupci uslugom prilikom kupovine iisporuke vozila u 87,7% potpunozadovoljni, dok je 11,6 % kupaca prili~nozadovoljno. Nezadovoljnih je 0,7 %.

DESIGN

Audi RS Q3Audi }e na Sajmu u Pekingu predstavitisportski koncept zasnovan na Q3 modelu.Za RS Q3 je iskori{ten 2.5 TFSI iz TT-RS iRS3 modela, tako da kompakt SUV moèda ubrza do 100 km/h za 5,2 sekunde.Karoserija je unaprije|ena aerodinami~kimpobolj{anjima koja omogu}avaju da voziloostane stabilno pri velikim brzinama.

Organizacija za za{titu ljudskih pravaAmnesty International upozorila je na krizu uBahreinu gdje se sukob vlasti i demonstranataintenzivira kako se bliì po~etak trke Formule1 zakazan za nedjelju. “Pa`nja javnosti okre}ese prema Bahreinu koji priprema VN, ali nikone treba da ima iluzije da je kriza ljudskihprava u toj zemlji pro{la“, saop}io je AI.Vlasti ove zemlje u ponedjeljak su upozorile

da je trka isklju~ivo sportski doga|aj i da nesmije biti zloupotrijebljena. “Ova trka je i vi{eod sportskog doga|aja i ne smije bitiiskori{tena u politi~ke svrhe“, kazao je princ prijestolonasljednik Salman Bin Hamadal—Kalifa.

On je reagirao na navode opozicije kako }euo~i trke poja~ati proteste u “nedjelji gnjeva”koja }e kulminirati na sam dan trke. Sukobi uBahreinu, koji su po~eli tokom “Arapskog prolje}a” pro{le godine, jo{ potresaju toostrvsko kraljevstvo gdje {iitska zajednicatraì ve}a prava i ustavna ograni~enjavladaju}e sunitske dinastije. Tokom nemira utoj zemlji je, po izvje{tajima AI, poginulo 60ljudi. Zbog tih sukoba pro{le godine jeotkazana trka Formule 1, a ove godine uglavnom gradu Manami je ispisan grafit nakome je nacrtan logo F1 uz poruku “Prestanite

se trkati na na{oj krvi!“ Ipak, Svjetskaautomobilisti~ka federacija (FIA) donijela jeodluku da se trka ipak odrì i poslije najavenekih timova da nisu spremni da u~estvuju.“Ja za takve zahtjeve nisam ~uo. âk mi se~ini da je Sebastian Vettel javno poru~io da seveseli dolasku u Bahrein. S druge strane, ~inimi se da i ljudi u Bahreinu nemaju ni{ta protivFormule 1. Dobio sam informacije da se ljuditamo normalno bave svojim poslom. Jedanmomak iz ekipe Lotusa nedavno je provjerio

stanje u toj zemlji i potvrdio da se sve odvijapo ustaljenom redu. Osobno nisam bio uBahreinu pa vam samo prenosim {to jasaznam od drugih“, rekao je prvi ~ovjek Formule 1Bernie Ecclestone. On je otklonio u petak sve sumnje rekav{i pred trku u Kini da jesve spremno da se karavan preseli u Bahrein ida }e trka biti odràna. On je dodao da F1nema veze sa politikom i da otkazivanje trke

ne bi doprinijelo rje{avanju problema. No, izgleda da niti ìtelji Bahreina nisu

previ{e odu{evljeni idejom o odràvanju utrkeu ovim te{kim vremenima za njih. Premaizvje{tajima udruènja za ljudska prava, prosvjednike koji u Bahreinu obiljeàvajugodi{njicu lanjskog poku{aja promjene vlastivojska na ulicama premla}uje i masovno privodi. Oklopna vozila nakon godinu dana ponovo su na ulicama Bahreina, a vojska i policija uhapsile su brojne aktiviste i pros-vjednike koji su na obljetnicu pro{logodi{njih prosvjeda poku{ali utjecati na promjenu vlastiuz zemlji.

Maryam Al-Khawaja iz Bahreinskogcentra za ljudska prava pozvala je vodstvoFormule 1 da zbog novih ne~ovje~nih postupaka vlade ponovo otkaè trku. “Vlastisu pro{le godine obe}ale promjene, me|utim,

ni{ta se nije dogodilo jer vlada nema nitinamjeru pokrenuti stvari na bolje. A tortura naulici se nastavila. Vlada u inozemstvo {aljeidili~ne slike, a ju~er su oklopna vozila u{la ucentar rezidencijalnog dijela grada kao i lani.Čula sam da su prosvjednici bacani s krovova,da su im lomljene noge. To su sve razlozizbog kojih bi utrka morala biti otkazana, ajedino to bi bila sna`na poruka vlastodr{cima“, izjavila je Al-Khawaja.

(Priredio N. Hasi})

SPORT

Haos u Bahreinu pred trku Formule 1

Ne vozite po našoj krviBURA PRED UTRKUProsvjedi protivFormule 1u Bahreinutokom obiljeàvanjagodi{njice nemira utoj zemlji

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd 18.4.2012 19:24



Plo~ice na stomaku, mnogo novca ihipermacho stav - ovakvu vrstu idealne mu-{kosti na Balkanu profesorica slavistike iznjema~kog grada Jene Gabrijela Schubert

ozna~ava kao “homo balcanicus“. U svojojstudiji o muèvnosti i ènstvenosti, Schube-rtova istraùje {ta se krije iza pojmama~oizam na Balkanu u 21. stolje}u.

Zlatni lanac - {to deblji, to bolji, klju-~evi od bijesnog Mercedesa i minimalnodva mobitela na stolu trebali bi damamaodmah re}i s kim imaju posla. A najbolje jeda se to vidi prije nego {to se bilo {toizgovori. Tako mnogi mu{karci u jugois-to~noj Evropi vide idealne preduslove za po~etak “sezone parenja“, tvrdi prof.Schubert: “To je tip mu{karca koji je izrastao iz politi~kih promjena i iz razli~itihslojeva dru{tva, neki od njih pod veomasumnjivim okolnostima. Nesigurno ihaoti~no vrijeme dru{tvenih prevrata iskoristili su da na razli~ite na~ine do|u dobogatstva.“

Mnogi mu{karci takozvane nove balkan-ske elite izrasli su iz gangsterskih krugova, biv{ih tjelohranitelja i ljubitelja borila~kihsportova. Nose elegantna odijela, doì-vljavaju sebe kao moderne ljude, ali njihova predstava ene ostala je zarobljena negdje u pro{losti.

“S jedne strane, koriste najmodernijutehniku, elektronske ure|aje i automobile,dok na drugoj strani njeguju posebnu vrstumacho pona{anja, koju ène posebno vole i

koja tako|er odgovara njihovom seksisti~kom ukusu“, zaklju~uje Schubertova.

A te ène su nerijetko seks-bombe koje,na radost homo balcanicusa, isti~u svoje

bujne grudi i ostale atribute u pripijenojodje}i. Ovakvi primjeri nisu nepoznati ni naZapadu, pi{e Deutsche Welle . Ipak, ~ini seda su u jugoisto~noj Evropi ène mnogospremnije da usklade vlastite potrebe i èljesa o~ekivanjima mu{karca - bilo da se radio stilu odijevanja, ili o kuhinji. Ta rodnauloga je duboko ukorijenjena u tradiciji balkanskog patrijarhata koji GabrijelaSchubert opisuje kao veoma strog istrukturiran red. Porodice se drè zajednokako bi opstale i u te{kim vremenima, aènu se i dalje prvenstveno posmatra krozulogu majke i to, po mogu}nosti, majkekoja ra|a sinove, kaè Schubertova. Dodajei da se uloga ène na Balkanu nije mnogo promijenila ni za vrijeme socijalizma. Iakosu radile u tvornicama ili kao slu`benice, podolasku s posla morale su obavljati i ku}ne

poslove, uglavnom bez bilo ~ije pomo}i.Autorica studije na kraju kaè da se ova

tradicionalna podjela uloga ipak polakomijenja. Mlade ène iz jugoisto~ne Evropesve ~e{}e putuju u inostranstvo gdje imaju priliku vidjeti da postoje i druga~iji obrasci:ène koje se pona{aju u skladu sa indivi-dualnim potrebama. Mo`da }e zato u budu}nosti homo balcanicusu biti sve teèda prona|e idealnu partnerku...

(Priredila: M. Radevi})

Homo balcanicus

LIFESTYLE

Biti moderan muškarac na Balkanu


KULT MARKETSAD

@eneFinansijskasigurnost, status iambicije nisurazlozi zbog kojihse ène èleostvariti naposlovnom planu,nego strah da nisudovoljno privla~ne

da na|u mu{karca koji }e ih oèniti, tvrdise u kontroverznoj studiji objavljenoj uSAD-u. Istraìva~ki tim sastavljen od triène i dva mu{karca tvrdi da }e ène kojesebe smatraju manje atraktivnimnajvjerovatnije odabrati aktovku prije negovlastitu porodicu. Kaù da {to je èna“jednostavnija“, to je vi{e vo|ena èljomda uspije u poslu.

[VEDSKA

Make-upHemikalije koje seupotrebljavaju umake-upu ipreparatima zasamotamnjenje

mogle bi, vjerovaliili ne, doprinijetivi{ku kilograma.[vedski nau~nici

otkrili su da su osobe koje su bile izloènehemijskom jedinjenju phthalates, tvari kojase dodaje brojnim proizvodima {irokepotro{nje, ujedno bile sklonije debljanju,te da osobe u ~iju krv dospiju ve}ekoli~ine ove tvari imaju dva puta ve}i rizikda obole od dijabetesa.

KANADA

CigareteOsobe koje pu{ecigarete samentolom izloène

su ve}em riziku odmo`danog udara odonih koji pu{eobi~ne cigarete,kaù kanadski

istraìva~i. Oni su tokom studije utvrdili da je rizik od razvoja razli~itih bolestipovezanih s pu{enjem bio vi{e negotrostruko ve}i za ène koje pu{e cigaretes mentolom nego za ène koje pu{eobi~ne cigarete.

NOVAC IHIPERMACHO STAV Idealni preduslovi zapo~etak “sezone parenja“

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd 18.4.2012 16:50



74

KULT MARKETSAD

Lisa EdelsteinZvijezdaserije Dr.House

jo{ je jednacelebrityosobakoja seskinula

do golaza novukampanjuPETA-e.Unajnovijojkampanji

Eat Green to Go Green , Lisa pozirapotpuno gola uz gomilu povr}a.

ENGLESKA

Lucy Collet

Engleskinja je do pro{le godine radila kaoturisti~ka radnica u rodnom Warwicku,kada je urednicima The Suna poslalasvoje toples fotografije, nakon ~ega jeprogla{ena za najseksi djevojku s 3.stranice 2011. godine.

HRVATSKA

Ava Karabati}Hrvatska starleta se skinula po drugi putza Playboy . Prvi put je to u~inila 2010.godine. U nekoliko je navrata isticala kako

joj je poziranje za ovaj poznati ~asopis

ìvotna elja.

Ameri~ka vojska se obrukala, ocijenio jenajvi{i ameri~ki vojni zvani~nik, generalMarthin Dempsey, poslije navoda da suameri~ki tajni agenti i vojnici iznajmili prostitutke u Kolumbiji uo~i posjete pred-sjednika SAD-a Baracka Obame toj ju`no-ameri~koj zemlji.Dan pred Obamin dolazak u~etvrtak u Kolumbiju, gdje je proteklogvikenda u~estvovao na samitu lidera Sjevernei Ju`ne Amerike u gradu Cartageni, lokalna policija je poslije poziva do{la u hotel i u vi{esoba u kojima su odsjeli ameri~ki agenti ivojnici otkrila ène za koje se sumnja da su prostitutke, {to je izazvalo skandal.

Mediji su izvijestili da je ameri~ka tajnaslu`ba opozvala 11 svojih agenata, a Pentagon pokrenuo istragu protiv njih i jo{ najmanje10 vojnika, petorice pripadnika specijalnih jedinica, dvojice marinaca, dvojice pripadnikamornarice i jednog vojnika vazduhoplovnihsnaga. Obama je, na konferenciji za novinare, poru~io da }e biti ljut ako se ti navodi ispostavekao ta~ni jer od predstavnika ameri~kih vlastio~ekuje ispravno i dostojanstveno pona{anje.“Iznevjerili smo predsjednika“, izjavio je na

konferenciji za novinare u Pentagonu generalDempsey, na~elnik Zdruènog General{tabavojske SAD-a.

Dempsey je rekao da vojska jo{ ne zna {tase ta~no dogodilo u Cartageni, ali da }e istragato utvrditi. “Ono {to znamo jeste da smounijeli pometnju i skrenuli pa`nju s doga|ajakoji je predstavljao veoma va`no regionalnoangaòvanje na{eg predsjednika“, kazao jeameri~ki general. “Iznevjerili smo predsjednika jer vi{e niko ne govori o onome {to se

doga|alo na samitu u Kolumbiji druga~ijenego u svjetlu tog incidenta... U svoje ime i uime svojih kolega, mogu da kaèm da smo seosramotili“, zaklju~io je general Dempsey.

Ameri~ki sekretar za odbranu Leon Paneta je, na zajedni~koj konferenciji za novi-nare s Dempseyem, izjavio da se od vojnikaSAD-a o~ekuje da se pona{aju po “najvi{imstandardima“ i u zemlji i u inostranstvu.

Na Capitoll Hillu, kongresmeni su izrazilizaprepa{tenost i nezadovoljstvo zbog optu`bii ukazali na potencijalne sigurnosne rizike.“Razgovara}u s direktorom tajne slu`be jersmatram da je ovo uàsno“, izjavila jesenatorica Susann Collins iz Odbora zaunutra{nju sigurnost i vladine poslove, koji jenadle an i za tajnu slu bu. “[ta bi bilo da sute ène bile {pijuni ili ~lanice nekog narko-kartela, {ta da su podmetnule neku spravu iliprislu{kiva~?“

Ameri~ka Tajna slu`ba u subotu jeopozvala s du`nosti jedanaest svojih agenataosumnji~enih da su doveli prostitutke uhotelske sobe tokom priprema za dolazak predsjednika Baracka Obame na sveameri~ki

summit u kolumbijski grad Cartagenu, askandal bi mogao obuhvatiti i desetak vojnikaiz osiguranja.

Agenti tajne slu`be zate~eni su u prekr{ajukada je jedna od èna ostala u sobi agentanakon sedam sati ujutro, suprotno pravilimahotela, izvijestili su ameri~ki mediji, a kada jeagent odbio otvoriti vrata slu`beniku hotela pozvana je policija koja je kasnije o incidentuizvijestila ameri~ku ambasadu.

(Priredio N. Hasi})

Agenti osramotili Obamu

CRVENI FENJER

Skandal s prostitutkama u Kolumbiji


SRAMOTNO PONA[ANJE OBAMINIH ÛVARA Agenti smijenjeni nakon no}i sa prostitutkama pred samit u Kolumbiji

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd 18.4.2012 19:22



Zagreba~ki Muzej suvremene umjetno-sti (MSU) 17. aprila predstavio je izlo`bu“NOarhiv”, koju ~ini izbor radova tridese-tak konceptualnih i neoavangardnih umjet-nika iz regiona. Izlo`ba je dio projekta“Digitalizacija ideja: arhivi konceptualnih ineoavangardnih umjetni~kih praksi”, ~iju

okosnicu ~ine muzejske zbirke i doku-mentacija partnerskih institucija iz ~etirigrada - Zagreba, Ljubljane, Novog Sada iVar{ave.

Postavka u MSU obuhvata radove i publikacije Marine Abramovi}, DimitrijaBa{i~evi}a Mangelosa, WłodzimierzaBorowskog, Vlaste Delimar, Nu{e i Sre~aDragan, êdomira Dr~e, Grupe Bosch +Bosch, Grupe Kod, Grupe OHO, Grupe{estorice autora,Vladimira Gudca, IvanaLadislava Galete, Sanje Ivekovi}, @eljkaJermana, Tadeusza Kantora, EustachyjaKossakowskog, Edwarda Kraśinskog,Ratomira Kuli}a, Vlade Marteka, SlavkaMatkovi}a, Ivana Picelja, Porodice bistrih potoka, Bogdanke Poznanovi}, MladenaStilinovi}a, Josipa Sto{i}a, Balinta Szom b-athya, Darka [imi~i}a i Slobodana Ti{me.

Izbor radova sa~injen je na osnovu desettematskih cjelina koje nastoje da argume-ntuju razloge za izvedbu javno dostupnih,digitalnih verzija umjetni~kih radova,intervencija, ~asopisa, publikacija idokumentacije (Autorstvo i autorska prava,Original i kopija, Program i serija,Diseminacija, Protiv i bez publike, Ovdje i sada, Doga|aj i njegov trag, Kako izbaciti dokumentarno iz dokumentacije, Subver - zije i Nakon kraja ).

Izlo`ba “NOarhiv“, ~ija je kustosicaJasna Jak{i}, ravnopravno predstavljaoriginalne radove i dokumente umjetnikakao i digitalni arhiv, daju}i na uvidcjelovite, digitalne verzije uz za{ti}eneizvore.

Projekat “Digitalizacija ideja: arhivi

konceptualnih i neoavangardnih umjet-ni~kih praksi” inicirao je MSU Zagreb, a unjemu u~estvuju i Muzej savremeneumetnosti Vojvodine (MSUV), Modernagalerija u Ljubljani i Muzej moderneumjetnosti u Var{avi. Glavni dio projekta jeinternet baza podataka u kojoj je predstavljena digitalizovana gra|a iz zbirki,arhiva i biblioteka partnerskih muzeja, kaoi privatnih arhiva. Rije~ je o uglavnomnekonvencionalnim umjetni~kim radovimai publikacijama, koji su u vrijeme nastanka,od ‘60-ih do ‘80-ih godina 20. vijeka,nastojali da djeluju izvan muzejskih okvirai zatvorenosti staklenih vitrina. Danasnjihova rijetkost i krhkost traì posebnuza{titu, koja je uglavnom u suprotnosti sna~elima koja su dovela do njihovognastanka.

Digitalizovane cjeline obuhvatajuarhivsku gra|u grupe Gorgona , Radnezajednice umjetnika Podroom, Nove umjet-ni~ke prakse i Galerije pro{irenih medija, teniz knjiga i umjetni~kih ~asopisa izdokumentacije, zbirki i biblioteke MSU-a,arhiv Grupe OHO iz Moderne galerije uLjubljani, zbirku konceptualne umjetnostiMSUV i fotografski opus Eustachyja Kossa-kowskog vezan uz zbivanja oko GalerijeFoksal . (M. Radevi})

Umjetnički “NOarhiv“

PREKO EX-YU GRANICA

Digitalizacija arhiva u zagrebačkom MSU


KULT MARKETBEOGRAD

Uli~na galerijaPrvaUli~nagalerija uBeogradubi}eotvorena20. aprilana

Terazijama, izlo`bom fotografija “Pokazne

ve`be iz rotacija, tela i prostora” DanilaLu~i}a. Uli~na galerija jedinstven jeprojekat u Srbiji, koji koristi javni prostorza galerijsku postavku. Galerija }epredstavljati djela angaòvanih umjetnikate afirmisati mlade autore.

ZAGREB

QueerDeseto,

jubilarnoizdanjefestivalaQueerZagreb, zakoje jedirektor

Zvonimir Dobrovi} najavio da }e biti iposljednje, predstavljeno je u Zagrebu.Desetogodi{njica Festivala bit }eobiljeèna u HNK cvjetnom instalacijomSa{e [ekoranje, te plesnom predstavomDelirij iz Brazila, a Festival }e 30. aprilazatvoriti gostovanje Raimunda Hoghea spredstavom Umrem li, ostavite balkon

otvorenim .

SAMOBOR

ProlazniciFotografDubravkoGrakali}predstavio je usamoborskoj

fotogaleriji Lang svoj ciklus

“Prolaznici“, koji je radio od 2001. do2011. godine. “Fotografije dokumentirajutrenutak i odnos prema ljudima koje nepoznajemo, ali ih uvaàvamo. Jednakouvaàvam cigan~icu koja prosi i damekoje prolaze u bundama. Snimam ihklasi~nim fotoaparatima, Leicama

uglavnom, jer su neprimjetne“, kaèGrakali}.

ZA[TITA NEKONVENCIONA-LNE UMJETNOSTIMe|u digitalizovanimcjelinama je ifotografski opusEustachyjaKossakowskog

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd 18.4.2012 16:56




U ÊTIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFO

U Sarajevu je, 17. aprila u 91. godini,preminuo prvak Opere Narodnog pozori{taSarajevo Milivoj Ba~anovi}. Ro|en je 5.decembra 1921. u Herceg Novom.Komemorativna sjednica bi}e odràna upetak, 20. aprila, u dvorani Narodnogpozori{ta Sarajevo, dok }e Ba~anovi} bitisahranjen na groblju Lav .

U Galeriji Preporod u Sarajevu, 11.aprila otvorena je izlo`ba slika SuvadeBori}-[a}iragi}: Ekologija i umjetnost .Na{a umjetnica ovom prilikom je izloìla~etrdeset i pet slika: jedna tre}ina je uakvarelu, a dvije tre}ine u tehnikama akril iulje na platnu. Izlo`ba Ekologija i umjetnost bi}e otvorena do 21. aprila.

“Nakon velikog finala programaJaeger Music Night 2011., odrànog 1.decembra u Clubu Cinemas u Sarajevu,Jaegermeister i ove godine nastavljasa Programom podr{ke bosanskoherc-egova~koj muzi~koj sceni”, najavljujuorganizatori. Konkurs za u~e{}e u ProgramuJaeger Music Night 2012. otvoren je do 5. maja.

U Narodnom pozori{tu Mostar 20. aprilapo~inje Me|unarodni festival komedijeMostarska liska 2012 . “Festival }e otvoritipredstava Knjaèvsko-srpskog teatraJoakim Vuji} iz Kragujevca pod nazivomLjepotica Lenejna”. No, prije izvo|enjapredstave, bi}e otvorena izlo`ba VladimiraMi}kovi}a.

Jo{ jedan info iz Mostara. Plesni centarProDance organizuje 22. aprila turnir umodernim plesovima ProDance Challange

2012. Sudjeluje vi{e od {est stotinaplesa~a iz na{e dràve i iz regije. Svojevje{tine sudionici }e pokazati u plesnimkategorijama Show Dance ,Acrobatic/Gimnastics , Disco Dance ,Freestyle ...

Poljski ansambl Artur Dutkiewicz Trio odrà}e koncert u sarajevskom Domu

Armije , u ponedjeljak, 23. aprila. “Njihovkoncertni program ~ine kompozicije JimijaHendrixa poput Hey Joe , Crosstown

Traffic , Angel ili Little Wing , objavljene naposljednjem albumu trija Hendrix Piano ”,najavljuju iz Agencije Gramofon .

Dakle, novo ime starog magazina:BH Student se sada zove Student INFO ,a novi broj objavljen je 12. aprila. [tastudenti, a i ostali zainteresovani, mogu

pro~itati u ovom broju?

Student INFO je besplatni magazinkoji nastoji da ne bude “puki” statisti~ar de{avanja, nego da otvori nove teme, dase bavi nedostacima doma}eg visokogobrazovanja, istovremeno ne zapos-tavljaju}i korisne i zabavne sadràje. U

ovom izdanju fokusirali smo se nanekoliko tema, a izdvojila bih mogu-}nosti zaposlenja nakon ste~ene dipl-ome po bolonjskom sistemu, predst-avljanje programa za zapo{ljavanje, proces akreditacije fakulteta, te problem suficitarnih i deficitarnihzanimanja. Kao i prija{nji brojevi, i ovoizdanje je {tampano u 10.000 pri-mjeraka.

Koliko, zapravo, Student INFO

postoji na na{em medijskom trì{tu?Student INFO je dvomjese~nik, koji

je na bh. trì{tu od juna 2011. izlazio pod imenom BH Student . Promjenomimena nije do{lo do promjene idejevodilje ~asopisa, da bude mjesto nakojem }e studenti mo}i da se informi{ui zabave.

PRIMOŽ BEBLER, slovenački reditelj

Informacije i zabava za studente

ALEKSANDRA KULJANIN, pomoćnik urednika iPR časopisa “Student INFO”

PRIMO@ BEBLER“U devedeset posto filmovakoji se snimaju danas ni{tase ne de{ava bez pi{tolja...”

Cetri oka:Cetri oka.qxd 18.4.2012 23:02




Muzi~ka produkcija BHRT-a 18. aprila objavila je prvialbum grupe Divan, koji ste Vi producirali, naziva: Jednina. Akako Divan zvu~i u mnoìni?

To je bend koji ima sta` po tim klupskim varijantama. Dugosmo radili na Jednini i èljeli smo da taj njihov zvuk, koji jefakti~ki ve} izgra|en i prepoznatljiv, prenesemo i na album, na CDili, kao {to to ja volim re}i, na plo~u. Da se to osjeti i da oni ne

izgube taj svoj identitet, i pri tome, imamo najbitniju stvar u pri~io Divanu , a to je jako autenti~an rukopis njihovog kompozitora itekstopisca, ujedno i ~lana benda, Omera Pepi}a. On je jedan odnajkvalitetnijih autora s kojima sam ja kao producent sara|ivao.

^lanovi Divana u najavi za album kaù da je to ànrovskimiks. A {ta najvi{e?

U su{tini, ne volim da se muzika ànrovski kategori{e. Mada je to nekad neminovno. Jer, jednostavno, ìvimo u podneblju ukojem smo odrastali pod uticajem nekog hard rocka, haj’mo re}iDeep Purplea , a onda i sevdaha i popa, i svega toga {to nas je“zaka~ilo”. Postoji na plo~i jedna tipi~no rockerska numera, paonda imamo funk/pop/fusion, potom slijedi jazz kompozicija...Uglavnom, èlja nam je bila da Divan predstavimo kao svestrani raznovrstan band. Nadam se da smo uspjeli zadràti tu nit, takoda Jednina nije bosanski lonac.

Aranèr ste i producent pjesme Korake ti znam , koju }ena{a predstavnica Maya Sar izvesti na predstoje}em Eurosongu.

Kako, kao rijeka, teku pripreme, ima li turbulencija?

[to se ti~e mog posla, sve je zavr{eno jo{ kada smo prezentirali pjesmu. I kona~na verzija je poslana u Baku, gdje }eMaya otpjevati pjesmu na ve} poznatu matricu. Trenutno su utoku tehni~ke pripreme. Maya svakodnevno ima probe, {touklju~uje i sastanke sa njenom stilisticom Selmom Berisali},Sarajkom koja ìvi u New Yorku i radi za najpoznatije svjetske

muzi~ke zvijezde, poput R ihanne.

MAHIR SARIHODŽIĆ, bosanskohercegovački muzičar i producent

Gost iz Slovenije, reditelj Primo` Bebler, postavio je u sarajevskom Pozori{tumladih svoju, i njihovu, novu predstavu. Naziv joj je: Dres , a ovaj dramski komadnastao je na osnovu tekstova Edwarda Bonda i Sama Sheparda.

“Dogovarali smo se da na|emo dobar tekst na temu nasilja kod mladih. I na{aosam odli~an tekst Edwarda Bonda, gde se, pre svega, govori o tome {ta su uzroci.Ipak, ne{to mi je zafalilo. A to je da glavni lik ostaje potpuna tajna. On kroz ceokomad ne progovori nijednu re~, ne znamo {ta se de{ava u njegovoj glavi. No, tomi je, nekako, bilo malo. U smislu, {ta se njemu, koji je tu toliko pasivan, zapravomota po glavi, koje frustracije ima i za{to. I setio sam se Sheparda, po ~ijem samtekstu reìrao predstavu pre nekih dvadeset godina i ~inilo mi se da tu moè dase napravi dobra kombinacija. Zna~i da on, beè}i iz tog realnog sveta u kome jepotpuno sputan, odlazi u neku ma{tu. A ta ma{ta je ono {to konzumira krozmedije i gde se prazni. U tom svetu on traì neko svoje mesto” , obja{njava

Primo` Bebler. Spomenuti, glavni lik, tuma~i Mario Drma}, a pored njega uDresu igraju i Alen Muratovi}, Ajla Cabrera, Sanin Milavi}, Edhem Husi} iNermin Tuli}.

U najavi za predstavu reditelj je izjavio da “Dres tematizira problematikunasilja”. Moè li ovdje i{ta bez nasilja? “Pa, naàlost ne. U devedeset postofilmova koji se snimaju danas, mislim da smo pre{li tu cifru, ni{ta se nede{ava bez pi{tolja, bez tu~a, bez nekakvog uni{tavanja. Čak se, na nekina~in, posredno ispostavlja da se bez nasilja ne moè posti}i nijedan cilj. Akonisi sposoban da nekoga uni{ti{ ne moè{ do}i do boljitka. I to je stra{no”, veli Primo` Bebler.

Premijera predstave Dres zakazana je za 19. april u 20 sati.

“Divan” i Baku

Ma{ta i realni svijet

Cetri oka:Cetri oka.qxd 18.4.2012 23:03




Tarana Akbari, Djevoj~ica u zelenoj haljini , ~iji je lik postaopoznat {irom svijeta po{to je snimljena neposredno poslijenapada bomba{a samoubice u Kabulu, i danas ima no}ne

more. Autor fotografije, Massoud Hossaini iz AFP-a, za tajsnimak dobio je ovogodi{nju Pulitzerovu nagradu. Tarana (11)vi{e ne obla~i svoju najljep{u haljinicu, umrljanu krvlju nje i njenihro|aka koji su bili me|u 70 ubijenih u napadu {estog decembra2011. na hram u glavnom gradu Afganistana. êsto pla~e kada sesjeti tog stravi~nog doga|aja.

Ipak, tokom intervjua koji je dala AFP-u u svom skromnomporodi~nom domu, vi{e puta se osmjehnula, grle}i svoju mla|usestru.

Obje djevoj~ice su bile ranjene u eksploziji. Tarana ima oìljkena nogama i rukama i hramlje dok hoda, a njena ~etvorogodi{njasestrica ima stravi~ne oìljke na stomaku. To {to je njenafotografija objavljena na naslovnim stranama listova {irom svijetane zna~i joj mnogo, kaè Tarana, uz stidljiv smje{ak. Kada jevidjela fotografiju, pomislila je: “Kako li sam preìvjela? Gledamu sva ta tijela oko sebe, a samo sam ja ìva.“

I dalje je, i u snu i na javi, ponekad progoni krvavi prizor, aliTarana kaè da se sada osje}a bolje. Sedam ~lanova porodiceAkbari ìvi u dvosobnoj ku}ici. U uglu jedne sobe nalazi se

televizor, ali Tarana kaè da joj ono {to vidi u vijestima nimalo nepomaè da se oporavi. Grupa talibana, me|u kojima je bilobomba{a samoubica, izvela je pro{le nedjelje napad izautomatskog oru`ja u Kabulu, koji je trajao 18 sati prije nego {tosu ekstremisti pobijeni. “To me je ponovo upla{ilo“, rekla jeTarana. “Nisam sretna jer moja porodica je uni{tena ueksploziji bombe.“

Od 17 èna i dece iz Taranine porodice koji su bili u hramu naproslavi {iitskog praznika A{ure, poginulo je njih sedmoro, me|unjima i Taranin sedmogodi{nji brat [oaib. O bomba{imasamoubicama i onima koji ih {alju na zadatke, Tarana kaè:“U~inili su lo{u stvar. Nije trebalo to da urade.“ Tarana ne ide

u {kolu zbog jakih bolova i vrijeme provodi igraju}i se sasestrama u tro{noj ku}ici i blatnjavom dvori{tu, ali se nada da }e joj biti bolje i da }e ponovo mo}i da poha|a ~asove. Omiljenipredmet joj je lokalni jezik dari. Kad naraste, voljela bi da budeu~iteljica.

AFP-ov 30-godi{nji fotograf Massoud Hossaini je uplakanu iprestravljenu djevoj~icu snimio nakon bomba{kog napada uKabulu {estog decembra pro{le godine. Vri{tala je prekrivenakrvlju i okruèna le{evima. Me|u 70 poginulih bili su i neki od~lanova njene porodice te neki njeni ro|aci.

P U T O K O S V I J E T A

Priredio: Nedim Hasi}

CRNA:CRNA.qxd 18.4.2012 16:57



[ta }e{ kad ne zna{ ni{ta o fizici, a pi{e{o najve}em fizi~aru svih vremena i jo{ si uzto u srednjoj {koli, a Boga mi i u osnovnoj,

samo traìo adekvatnu priliku da zbri{e{ satih ~asova? Ne fizi~kog, nego fizike. A pi{e{,eto, prije svega zato {to je red obiljeìtigodi{njicu smrti Alberta Einsteina.

Umro je stari, dobri Albert 18. aprila1955., u Princetonu. Daleko od svoje Nje-ma~ke. Gdje je, u tamo{njem Ulmu, i ro|en,sedamdeset i {est godina ranije. A sad slijediprepisivanje sa Wikipedije : “Albert Einsteinformulirao je posebnu i op}u teoriju rela-

tivnosti kojima je uveo revoluciju u modernufiziku. Pored toga, doprinio je napretkukvantne teorije i statisti~ke mehanike.

Najpoznatiji je po teoriji relativnosti, posebnopo ekvivalenciji mase i energije: E=mc2. Unarodu, ime Einstein je sinonim za ~ovjekavisoke inteligencije ili za genija.”

I jo{... “Predmet njegovih istraìvanjabile su kapilarne sile, posebna teorijarelativnosti, op}a teorija relativnosti, kozmo-logija, statisti~ka mehanika, Brownovo gibanje , kriti~na opalescencija, vjerojatnostelektronskih prijelaza u atomu, problemi

probabilisti~ke interpretacije kvantne teorije,termodinamika svjetlosti pri maloj gusto}izra~enja, fotoelektri~ni efekt, fotoluminis-

cencija, fotoionizacija, Voltin efekt , stimuli-rana emisija zra~enja, ujedinjene teorijepolja, unifikacija bazi~nih fizikalnih konce-pata preko njihove geometrizacije itd». Pa-metnom i vi{e nego dosta. A Nobelova nagr - ada za fiziku Einsteinu je dodijeljena 1921.,za obja{njenje fotoelektri~nog efekta.

[ta re}i, kakvu poruku normalnomsvijetu poslati? Ej, fiziko - muko, ej nukle -arna fiziko - moja tugo!


Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

P A T I N A S T A K U T I J A

S T R I P A R T I S T

Ej, fiziko - muko!

“NOBELOVA NAGRADA”1921. GODINEAlbert Einstein dobio je najzna~ajnijusvjetsku nau~nu nagradu za obja{njenjefotoelektri~nog efekta

PATINA:PATINA.qxd 18.4.2012 23:04



Vernes Buljugija - Uredni{tvu

Nisam smijenjen s mjestapredsjednika Sindikatamašinovođa/strojovođa

(“Kako su, a nisu, trebale pasti@eljeznice FBiH“, SB, br. 805)

Smatrali smo da zaista s pravom nositenaziv nezavisna informativna revija, ali smoduboko razo~arani i iznena|eni naru~enim(pla}enim) tekstom koji se pojavio u va{emglasilu 12.04.2012. god. pod nazivom “Kakosu, a nisu, trebale pasti @eljeznice FBiH“.

Prije svega iz nejasnog naslova se nemoè zaklju~iti jesu li ili nisu trebale pasti@eljeznice FBiH i {ta je pisac s tim htio dakaè.

Cijeli tekst obiluje neistinitim i neargu-mentovanim navodima i to sve u cilju veli~a-nja i za{tite lika kriminogenog gos. NedàdaOsmanagi}a, {to nas je posebno iznena-dilo, jer je va{e glasilo bar do sada uvijekbilo na strani pravde i istine, ali ovaj put steuzeli u za{titu direktora koji iza sebe imaveoma sumnjivu i kriminogenu pro{lost i pritom u negativnom kontekstu spomenulimoje ime i Sindikat koji predstavljam izastupam.

Za va{u informaciju, ja nisam smijenjenipredsjednik Sindikata ma{inovo|a/str-ojovo|a i to je prva neistinita informacija

koju ste pustili u eter. Da bih Vas u to uvjeriou prilogu ovog akta {aljem Vam Rje{enje opredstavljanju i zastupanju Sindikatama{inovo|a/strojovo|a u FBiH, na imeBuljugija Vernes, izdato od strane Ministar-stva pravde FBiH.

Isto tako treba da znate da sam ponovona VIII Skup{tini-saboru na{eg Sindikata,koja je odràna 25.01.2012. god. sa 28glasova ZA i 1 uzdràn (moj glas) izabran zapredsjednika Sindikata ma{inovo|a/strojovo|a u mandatu od ~etiri godine.

Prozvali ste me da radim u interesunekakve grupe pojedinaca koja je neza-konito privatizovala dio @eljeznica FBiH i tosve po navodima Va{eg “anonimnogsugovornika“ za kojeg se bez imalo dilememoè re}i da se zove Osmanagi} Nedàd, jer je nama èljezni~arima veoma dobro

poznat njegov stil i retorika koju ondeklamuje ve} dvije godine i koja seprovla~i kroz cijeli Va{ tekst, za koji stesigurno pla}eni od strane pomenutoggospodina.

Nedavno smo, vjeruju}i u Va{u nezav-isnost i profesionalnost uputili na Va{uadresu bezbroj akata koji dokazuju kri-minalne i nezakonite radnje gos. Osmana-gi}a, Uprave i Nadzornog odbora @FBiH,nadaju}i se da }e te o tome pisati otvoreno

i istinito, jer sve argumente smo Vamdostavili i svaki pravi, po{teni novinar bio bizahvalan na takvim privilegijama.

Me|utim, Vi ste odlu~ili staviti se nastranu “ja~ih“ i bez ikakvih argumenatalagati o meni i Sindikatu ma{inovo|a, zbog~ega }u pokrenuti privatnu tu`bu protiv Vas.

Vi spominjete nekakvu nezakonituprivatizaciju iz 2004. i 2005. godine, o kojoj ja pojma nemam. Ja sam na funkcijupredsjednika Sindikata do{ao u julu 2007.god. i od tada vodim bespo{tednu borbuprotiv svih onih koji su poku{ali ugrozitiinterese radni~ke klase i pokrasti ovu firmu.Zbog te borbe nedavno smo ja i jo{ ~etirisindikalna povjerenika dobili otkaz, ali nas je Sud vratio na posao, jer su otkazi bilinezakoniti.

Sva ona imena i likovi s kojim ste mepovezali kao njihovim “glasnogovornikom“meni ne zna~e ni{ta i nikad u ìvotu nismoni kahvu popili. Tamo se pominje gospodaBi~ak~i}, Brankovi}, [e~kanovi}, Mehina-gi}, Knezovi} i td., sve ìva kremaposljeratnog sistema, pa se pitam otkud jame|u njima. Stvarno ste se po{teno“provalili“, a ako imate dokaze da jepomenuta gospoda zaista uradila to o ~emuste pisali, ja bih bio odu{evljen da tozajedno sa va{im “anonimnim sagovorni-kom“ istjerate do kraja i da se svi oni koji suse ogrje{ili o Zakon adekvatno sankcioni{u.

Da se vratimo na Va{ tekst u kojemuporno poku{avate obmanuti javnost i odOsmanagi}a napraviti spasitelja @eljeznica

FBiH, pravdaju}i ga za nezakonit oprostduga od 5,5 miliona KM privatnoj firmiGIKIL iz Lukavca. Va{ “anonimus“ (od-nosno gos. Osmanagi}) navodi da je zatakvo ne{to postojala saglasnost Nad-zornog odbora @FBiH, {to je apsolutnala`, jer je saglasnost za taj kriminalniposao Nadzorni odbor dao retroaktivno24.02.2012. god., to jeste tri dana nakonsamog potpisivanja Sporazuma, a koji jepotpisan 21.02.2011. god.

I nije istina da je to oprost duga zanekakve leàrine kola, nego je to dug poosnovu kamata i dug koji je nastao poosnovu razlike cijena prevoza, koji nemapravo niko opra{tati, a nije postojala nisaglasnost Vlade FBiH, koja je vlasnik J.P.@eljeznice FBiH. U istinitost ovih navoda semoète uvjeriti iz spornog Sporazuma koji

Vam {aljemo u prilogu.Osim ovog nezakonitog rasipanja na{eg

novca ima jo{ bezbroj finansijskih malver-zacija od kojih }emo navesti samo neke:Prilikom ure|enja stanice âpljina, gdje jeprobijen tender sa 1,2 mil. KM na 1,8 mil.KM sa privatnom firmom “Kristal“ izâpljine, bez bilo ~ije saglasnosti, zatimiznos od 2,5 mil. KM koji su @FBiH dobile odVlade FBiH za uplatu PDV-a iskori{ten je zazatvaranje kredita kod “Bobar“ banke, zatim

uplata avansa od 4,5 mil. KM za uvo|enjeSAP programa naravno i to bez i~ijesaglasnosti, zatim uplata iznosa od 900.000KM na ra~un “Olimpik-tursa“ bez saglas-nosti N.O. @FBiH, zatim ure|enje poslovnezgrade od strane privatne firme “AME“ izBreze u iznosu od 90.000 KM, bezpostojanja tendera, kao i kori{tenje usluga uiznosu od 60.000 KM od preduze}a “Konjic-trans“ tako|e bez tendera itd.

Va{ “anonimus“ uporno uz Va{u pomo}obmanjuje javnost kada govori o utro{kukredita od 82 miliona KM, jer laè da je 75miliona KM iznosio dug koji je ostao izabiv{eg direktora Dùmhura i da je isplatio~etiri zaostale plate. Dug koji je ostao odpredhodne Uprave iznosio je 32 milionaKM, {to je i sam gos. Osmanagi} izniobezbroj puta na raznim skupovima i u svomprivatnom biltenu, a {to se ti~e plata,ispla}ena je samo jedna zaostala plata i uzadnje vrijeme se i ona ponovo istopila jer jedo{lo do ka{njenja plata.

Najve}a la` u Va{em tekstu je to da jeza na{ih 18 lokomotiva koje stoje i truhnuna Carinskom terminalu negdje u Turskojve} godinu i ~etiri mjeseca, ponovo pot-pisan Ugovor i da }e zara|ivati 950 eurapo danu. Kamo sre}e da je to istina, mionda ne bi ni trebali raditi jer bi nam telokomotive zaradile platu. Prava istina jeda su one na terminalu i za njih se pla}aleàrina od 7.000 KM po danu, naravno sara~una @FBiH.

[to se ti~e navoda za radionicu u

Dubo{nici, nemamo relevantnih informacija,mo`da su i ta~ni, ali je drska la da jeOsmanagi} osposobio Centralnu radionicu ida sami sebi popravljamo lokomotive ivagone. Radionica je ovakva kakva jest ve}15-ak godina, ali je porazna ~injenica da unjoj lokomotive leè danima i mjesecimazbog banalno malih kvarova, jer ne postojeosnovni uslovi za rad, a to su rezervnidijelovi, alat i potro{ni materijal (nemajuradnici ni obi~ne krpe za ruke, a da negovorimo o ostalim stvarima).

A, o snovima ili bolje re~eno laìmaVa{eg “anonimnog sagovornika“ o kupoviniradionice u Dubo{nici ne bih ni komen-tarisao, jer za takvo ne{to treba punonovca, a kasa @elj. FBiH je opusto{ena dote mjere da je ~ak upitna redovna isplataplata, jer se de{avaju u~estale blokade

ra~una radi neizmirenja kreditnih zaduènja(kredit od 82 mil. KM) i potraìvanja raznihkomintenata @FBiH.

Vjerovatno Vam se “anonimni sagovor-nik“ nije pohvalio da imamo gen. direktorakoji je slagao i Konkursnu komisiju i sveostale da je diplomirao na Ma{inskomfakultetu u Mostaru 1988. godine. Takvu la` je javno demantirao svojim aktom dekanMa{inskog fakulteta iz Mostara, i taj aktVam {aljemo u prilogu da se uvjerite u

REAGIRANJA

80 SLOBODNA BOSNA I 19.4.2012.

Reagiranja:Reagiranja.qxd 18.4.2012 17:49



REAGIRANJAsnagu argumenta, koju Vi niste koristili kadste pisali ovaj sramotni i kontraverzni tekst ola`nom studentu ma{instva.

Osim te sporne diplome dipl. Ma{inskoginènjera sporno je i to kako je gos.Osmanagi} mogao doktorirati u maju 2011.godine na Internacionalnom sveu~ili{tuPhilip Noel Baker u Sarajevu, kad je jo{ udecembru 2010. godine zabranjen rad teustanove Rje{enjem Ministarstva obrazo-vanja Kantona Sarajevo. Name}e selogi~an odgovor da je doktorirao na nepo-stoje}em sveu~ili{tu.

Posebno je interesantan podatak da jegos. Osmanagi} 24.02.2011. god. zatraìood Nadzornog odbora @FBiH da mu odobriiznos od 17.500 KM za izradu i odbranuDoktorske disertacije, {to je i odobreno bezikakvih obrazloènja, iako je znatan broj~lanova Nadzornog odbora @FBiH bio protivdono{enja takve odluke.

Nadamo se da smo Vama, a i cjelo-kupnoj javnosti ovim demantom dokazali okakvom se ~ovjeku i direktoru radi i da Vi{enikada ne}ete plasirati u javnost nepro-vjerene i kontradiktorne informacije, jer ipakto Va{i vjerni ~itatelji nisu zasluìli, pogotovosada u eri elektronike kada je sve dostupnoi lahko provjerljivo, pa je obmanjivanje javnosti samo “bumerang“ koji se veoma

brzo vrati onome ko ga baci, ali sa veomaozbiljnim posljedicama.

Isto tako se nadamo da }ete imati bartoliko novinarskog dostojanstva i ~asti daovaj demant objavite u cjelosti, kako bi Va{ivjerni ~itatelji, a i ostala bh javnost bilaispravno informisana, jer informacija dobije-na samo od jedne strane nikada nije bila,

niti }e biti temelj za objektivno i nepristrasnoinformisanje. A osim toga Va{a je i zako-nska obaveza objaviti ovaj demant.

S po{tovanjem!Vernes BuljugijaPredsjednik sindikatama{inovo|a/strojovo|a


Reagiranja:Reagiranja.qxd 18.4.2012 17:50



Vi znate za{to smo najbolji!

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un:

502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna iHercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing

d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:

Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo

Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime iprezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate:Za Evropu Godi{nja: 180 EUR

Polugodi{nja: 90 EUR

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD

Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD

E-mail adresa je: [email protected]

U [ T E D I T E N O V A C !PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU

SLOBODNE BOSNE

Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima:

polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!

Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan

servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!

Detaljnije upute potraìte na na{oj web stranici

www.slobodna-bosna.ba



od 26.3. medijska senzacija

portal slobodne bosne

najveca tvornicadnevnih vijesti u bIh

slobodna bosna [broj 806, 19.4.2012]

Documents