slobodna bosna 870

I

www.slobodna-bosna.ba

JOVANKA BROZ: MOJ @IVOT SA TITOM

Ramazanski puzaju}i [erijat

@VALI, BO@E

ISPRAVNA-oglasi sedmica-870:ISPRAVNA-oglasi.qxd 9.7.2013 13:34 Page 1

„NI ZRNA @ITA NEPRIJATELJU“SDP-ova OFANZIVA NA

NACIONALNE RESURSESocijaldemokratska partija BiH, sa svojimnajnovijim strate{kim partnerom Lijanovi}em,krenula je u zavr{nu operaciju preuzimanja svihzna~ajnijih javnih i dràvnih kompanija uFederaciji BiH

RAMAZANSKI PUZAJU]I[ERIJATLJUBI, LJUBI, AL ABDEST NE GUBI!

Sve je ve}i broj ugostiteljskih objekata uSarajevu u kojima je zabranjeno to~enje alkohola, ali i „neprili~no“ dodirivanje i ljubljenje; i dok jedni smatraju kako su ovakvezabrane, posebno u mjesecu ramazana,opravdane i „u skladu sa tradicijom Bo{njaka“,brojni turisti koji ovih dana borave u glavnomgradu BiH {irom otvorenih o~iju ~ekaju da ihiza ugla zasko~i {erijatska policija...

OPERACIJA „BOSS“, DESETMJESECI POSLIJEOPTU@NICA NA ÊKANJU,SADIKOVI]I U BIZNISUPro{lo je deset mjeseci otkako su uopse`noj policijskoj akciji BOSS uhap{eniglavni organizatori najve}eg {verca tekstilnerobe u BiH KASIM i ANES SADIKOVI],koji se sumnji~e da su dràvni prora~uno{tetili za blizu 300 milijuna KM, alioptu`nica jo{ nije podignuta; na{a novinarkaotkriva da su u dosada{njoj istrazi TuìteljstvaBiH dokazane milijunske carinske i porezneutaje firmi u vlasni{tvu Sadikovi}a, te da jeprotiv Anesa Sadikovi}a otvorena novaistraga, zbog sumnje da je naru~io ubojstvoZIHADA HASANOVI]A

ZULFIKARPA[I]EVAOSTAV[TINA(NE) ZAUSTAVITE TU@ITELJSTVO

Ministar vanjskih poslova i predsjednikSDP-a Zlatko Lagumdìja pismeno se obratioVisokom sudskom i tuìla~kom vije}u BiH(VSTV), odnosno Uredu disciplinskog tuìoca,pritu`bom na rad tuìoca Dubravka âmpareu predmetu nestale zaostav{tine Adil-begaZulfikarpa{i}a. Lagumdìja tuìoca âmparuoptuùje da je, postupaju}i bez zakonskogupori{ta, nanio {tetu Bo{nja~kom institutu,institucijama koje predstavlja Lagumdìja, kaoi njemu li~no i njegovom ugledu

ZUBAC PROTIV MEHMEDOVI]APROVJERA RATNIH BIOGRAFIJANakon {to su pripadnici SIPA-e po~etkomtjedna u okolici Te{nja prona{li do sada najve}u koli~inu skrivenognaoruànja, municije i eksploziva, ponovno se u fokusu policijske istrage na{ao ratni {efte{anjske policije [EMSUDIN MEHME-DOVI]; aktualni je zastupnik SDA uParlamentu BiH, zahvaljuju}i politi~kim i poli-cijskim vezama, do sada bio po{te|en sud-skog progona, ali bi ga najnoviji sukob sdirektorom SIPA-e GORANOM ZUPCEMmogao skupo stajati

IZVAN VJERSKIH GRANICAU «SVJETLU» SMJENE U «SVJETLURIJEÎ»FRA DRAGO BOJI], doktor nauka izpodru~ja prakti~ne teologije, po~etkompro{log mjeseca smijenjen je sa mjestaglavnog i odgovo rn og urednika ~asopisa SVJETLO RIJEÎ; u svom prvom intervjuu zaneki od bosanskoherc e go va ~kih medija

nakon {to je “uklonjen” govori o razlozimazbog kojih je smijenjen, odnosima bosanskihi hercegova~kih franjevaca, politi~koj strukturikoja vodi ovda{nje Hrvate, Ivi Josipovi}u iSrebrenici...

11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA 3

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Danka SAVI],

Mirha DEDI], Nedim HASI],Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

12

16

18

30

26

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

22

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 11.7.2013 1:23

SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.4

NOVI AUUUTO

Budimiru iPudari}uodobrena kupovina novihauta vrijednih200.000 KMPredsjednik i dopredsjednik FederacijeBiH @ivko Budimir i Svetozar Pudari}poàlili su se prije nekoliko sedmicafederalnoj Vladi na dotrajalost voznogparka: slu`beni Audi A8 u kom se voziBudimir star je 5 godina dok jePudari}ev slu`beni automobil, tako|erAudi A8, godinu stariji. Efikasnoj i aùrnoj Vladi Federacije BiH,predvo|enoj premijerom Nik{i}em, nijetrebalo dva puta govoriiti: po hitnojproceduri jednoglasno je usvojenaodluka o kupovini dva slu`benaautomobila. Za predsjednika Budimiraodobrena je kupovina automobila ~ija jemaloprodajna cijena s dodatnomopremom, bez PDV-a, 110 hiljada KM,dok }e se za potrebe dopredsjednikaPudari}a kupiti vozilo ~ijamaloprodajna cijena ne}e pre}i 90hiljada KM. Ra~unaju}i i obavezni PDVod 17 posto, kupovina dva novaautomobila za predsjednika idopredsjednika FBiH ukupno }e ko{tatioko 250 hiljada KM. Sre}om, drugi dopredsjednik FederacijeBiH Mirsad Kebo za sada se ne àli nasvoj slu`beni automobil (tako|er AudiA8) koji je, kako doznajemo, dvijegodine stariji od Budimirovog, a godinuod Pudari}evog. (S.B.)

Iako je prije dvije godine, na prijedlogNarodne stranke Radom za boljitak, imenovanza direktora Javnog poduze}e Ceste FederacijeBiH, Filip Vujeva se nije odrekao privatnogbiznisa. Vujeva je, naime, od 2000. vlasnikgra|evinskog poduze}a GMB Vujeva, u ~ijemse sastavu nalaze i benzinska pumpa i motel uLivnu, ali je poslije izbora na novu funkcijutvrtku formalno registrirao na supruguBoènu. Potom su supru`nici Vujeva, Filip iBoèna, zapo~eli i poslovnu suradnju, dakako,na obostranu korist.

Tako su strojevi privatnog poduze}aGMB Vujeva, zajedno sa mehanizacijomCesta Federacije BiH, najprije angaìranina ~i{}enju snijega u Tomislavgradu, da biove godine bili raspore|eni u Glamo~u.Nakon toga je direktor poduze}a CesteFBiH Filip Vujeva potpisao ugovor osanaciji i rekonstrukciji puteva na podru~juHercegbosanske ùpanije s austrijskom

kompanijom Strabag, odnosno poduze}emBrina iz Posu{ja. No, umjesto gra|evinskeoperative te dvije tvrtke, radove napostavljanju pje{a~kih staza u selu Lju bun -~i}, na putu od Livna prema BosanskomGrahovu, izvodi privatna firma BoèneVujeva, koja je, kako se pretpostavlja,naknadno izabrana kao podizvo|a~ radova.U isto vrijeme gra| evi n ske radove od mjestaSuha~a do Velikih Kablica obavljaju dvapoduze}a iz Livna: Matkovi} i Spilex uvlasni{tvu lokalnog tajkuna IIviceMatkovi}a, ina~e, blièg ro|aka BoèneVujeva. Matkovi} je na pro{lim lokalnimizborima bio kandidat Narodne strankeRadom za boljitak za na~elnika op}ineLivno, a kao glavni kadrovik te stranke uHercegbosanskoj ùpaniji, najzaslu`niji je{to je Filip Vujeva postavljen na mjestodirektora poduze}a Ceste Federacije BiH.

(S. Mijatovi})

Direktor JP Ceste FBiH FilipVujeva posao sanacije puteva

u Livnu dao firmi svojesupruge Božene

JAVNO I PRIVATNO PARTNERSTVO

MINI MARKET

TENDERI ZA SUPRUGU I RO\AKEFilip Vujeva, direktor JP Ceste Federacije BiH

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 11.7.2013 3:54

FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


RAK-RANA DIJANA

Sve konce uzdravstvu RS-avu~e DodikovasavjetnicaDijana Gaji}Katastrofalno stanje u zdravstvuRepublike Srpske potvr|uje se skorosvakodnevnim aferama. I dokrukovodstvo banjalu~kog Klini~kogCentra pri~a jeftine pri~e o uspjesima,Nezavisne novine objavile su pri~uogor~enih studenata koji su, nakontrovanja u menzi, bili hospitalizirani naInfektivnoj klinici. Nakon {to susmje{teni, bili su ogor~eni uslovima ubolnici. „Nema tu{a, ispod glave drìmneki presavijeni pokriva~, katastrofalnoje stanje, dva dana ih molim za jastuk“,samo su neke od izjava otrovanihstudenata. No, kako tvrde dobroupu}eni u de{avanja u zdravstvu RS-a,ovakvo stanje plod je „anga`mana“Dijane Gaji}, uposlenice u kabinetupredsjednika RS-a Milorada Dodikakoja, kako se tvrdi, svojim rukama vu~esve konce kada je u pitanju zdravstvo.Kako se ovih dana pri~a u resornomministarstvu u Vladi RS-a, Gaji} jeosoba koja smjenjuje i postavljadirektore Klini~kog centra, zapo{ljavanove radnike u ministarstvu ibolnicama, a ovisno o njenimsimpatijama, biraju se i dobro pla}ajugostuju}i lije~nici u tamo{njimbolnicama. (N.H.)

MINI MARKET

Događaji protekle sedmice

Do~ek posmrtnih ostataka Srebreni~ana u Sarajevu

Posjeta hrvatskog predsjednika Ive Josipovi}a Sarajevu

êtvrti sabor HDZ 1990 u SarajevuMilorad Dodik

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 11.7.2013 0:50

Uozra~ju netipi~nom, nekarakteristi~nom za ovda{njupoliti~ku kulturu, po pravilu prgavu, netolerantnu,isklju~ivu, krcatu resentimanima i osvetoljubivim

poganlucima, obavljena je smjena na vrhu Hrvatskedemokratske zajednice 1990. Dosada{nji predsjednikHDZ-a 1990 dr. BBoò Ljubi} prepustio je dèntlmenski,dostojanstveno, maksimalno u~tivo i koncilijantno vo|enjeove stranke svom strana~kom kolegi, bliskom suradnikuMartinu Raguù. I, pri tom, osigurao proceduralni,statutarni okvir, izbornu Skup{tinu stranke, da se ta pro -

mj ena obavi uz (po){tovanje svih demokratskih, modernimpoliti~kim strankama imanentnih standarda. Martin Ragu`je imao i protukandidata, koji je, istini za volju, imao istoprezime, ali, Boè moj, ni ta ~injenica ni{ta bitnoga nemijenja u op}em „umjetni~kom“ dojmu - unutarstrana~kiodnosi, liderstvo, legitimitet, procedura unutar HDZ 90,pou~na je lekcija za manje-vi{e sve politi~ke stranke uBosni i Hercegovini.

Aktuelni politi~ki lideri, koji su po pravilu maskirajuu nacionalne poglavice, unutar svojih stranaka zaveli sugvozdenu autokratsku, despotsku diktaturu i kult velikih,nedodirljivih vo|a. Politi~ke stranke su postale privatniposjed svojih lidera, svojevrsni klijentelisti~ki servisnjihovih (privatnih, osobnih) ambicija. Jedini izbori nakojima, primjerice, ve} 15 godina moè pobijeditipredsjednik Socijaldemokratske partije BiH ZZlatkoLagumdìja su oni strana~ki: vjerojatni razlog i mogu}e

obja{njenje za to jeste to {to nikada nije imaoprotivkandidata. Na posljednjim unutarstrana~kimizborima, Kongresu SDP-a, Lagumdìja je u o{trojkonkurenciji sebe samoga dobio podr{ku preko 120 postoprisutnih deputata - mrva mu je falila da obori rekord kojije davnih ‘60-ih godina postigao nedosti`ni MMao ZeDong, a na koji je dugo juri{ao FFidel Castro. Bilo bi, akoni{ta drugo, politi~ki korektno, a napose moralnoodgovorno da se na predstoje}im op}im izborimapredsjednik SDP-a Lagumdìja kandidira za bo{nja~kog

~lana Predsjedni{tva BiH; da se ta~no izmjeri, odvagakoliki je njegov izborni potencijal i kapacitet.

Sje}a li se iko da je ikada MMilorad Dodik imaosuparnika, protivkandidata na du`nosti pred sje dnikaSaveza nezavisnih socijaldemokrata; ili da se ne(t)ko

usudio protivurje~iti, odnosno u}i u strana~ki obra~un, saDraganom ôvi}em, predsjednikom „izvornog HDZ-a“?Neki dan je u Predstavni~kom domu Parlamenta Bosne iHercegovine razborito, otresito, ùstro nastupio NNikoLozan~i}, zastupnik HDZ-a, ~lan najuèg rukovodstva„temeljne hrvatske stranke“. Priznajem, nisam recipirao,~uo, vidio {to je prekaljeni parlamentarac Lozan~i} go vo -rio u dràvnom Parlamentu. Ta~ka dnevnog reda bile su„sigurnosne okolnosti“ u kojima rade i djeluju dràvniparlamentarci. Lozan~i} je, prema, relativno (ne)po uzd a n -om usmenom predanju (samo je Radio BiH posvetio


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

Aktuelni politički lideri, koji su po pravilu maskiraju u nacionalnepoglavice, unutar svojih stranaka zaveli su gvozdenu autokratsku,despotsku diktaturu i kult velikih, nedodirljivih vođa. Političkestranke su postale privatni posjed svojih lidera, svojevrsni klijenteli -sti čki servis njihovih (privatnih, osobnih) ambicija. Jedini izbori nakojima, primjerice, već 15 godina može pobijediti predsjednikSocijaldemokratske partije BiH Zlatko Lagumdžija su oni stranački:vjerojatni razlog i moguće objašnjenje za to jeste to što nikada nijeimao protivkandidata. Na posljednjim unutarstranačkim izborima,Kongresu SDP-a, Lagumdžija je u oštroj konkurenciji sebe samogadobio podršku preko 120 posto prisutnih deputata

POLITI^KE STRANKE, PRIVATNE FIRME

SA NEOGRANIÊNOM NEODGOVORNO[]UPi{e: SENAD AVDI]

Narod je obra|en, ostalo je samo da se obra~una

Iluzije:Iluzije.qxd 11.7.2013 12:58

stanovitu pozornost tom atipi~nom, nepredvidivom istupu, ekscesnenaravi), apelirao na kolege da odbace strana~ke stege i partijskulojalnost. Uglavnom, su{tina, kaù, vrlo emotivnog obra}anja

gospodina Lozan~i}a bila je u apelu: „‘Ajmo, ljudi, budimo ljudi ane parlamentarno-strana~ke marionete“

Kakvu bi internu blasfemiju i javni lin~, to se ne moè rije~imaopisati i slikama do~arati, nego, eventualno, forenzi~kim uvi|ajemsa lica mjesta, doìvio nesretnik koji bi poku{ao maknuti sa tronapredsjednika Saveza za bolju budu}nost FFahrudina Radon~i}a,utemeljitelja i arhitekte te stranke, crnogorskog niskogpredstavnika za Bosnu i Hercegovinu. Ukoliko bi se, ne do Bog,Radon~i}u ne{to ru`no, nepredvidivo desilo, odmah bi ga,(polu)automatski, hijerarhijski naslijedio njegov neodoljivi zet,predratni vodoinstalater FFehim [kalji}, predsjedavaju}i jednogdoma federalnog Parlamenta. Sve dok naplavine demokracije nisuiznjedrile nepotizam kao zavr{nu fazu vi{estrana~ja, nije biloizgleda da se ostvari obitelj LLijanovi}, a onda ih je krenulo: politikakao obiteljski biznis. Tako nam se najprije desila pjevaljka-zastupnica AAlma ârdì} koja je sa sobom u „parlamentarnuproceduru“, kantonalnu, federalnu povukla i muà, DDamira, ~isto

da taj tradicionalni besposli~ar ne dangubi. îm je prvih svojih 25miliona dolara isprosio u Pakistanu, tada{nji ministar vanjskihposlova HHaris Silajdì} ih nije uzeo u svoj dèp - stavio ih je na

raspolaganje svom bratu HHusrevu, dokazanom altruisti istradalniku. Objavljeno je u ovim novinama prije nekoliko mjesecikako je povjesni~ar istraìva~ IIvo Lu~i} preporu~ivao FFranjiTu|manu nove HDZ-ovske kadrove: „„Ni{ta Vam ne sugeriram,Predsjedni~e, ali moj brat Zdenko je idealan izbor za ...“ to i tomjesto“. Kada je objelodanjeno da je iz javnih sredstava, dràvnebanke Republike Srpske, sin Milorada Dodika dobio „finansijskuinjekciju“ te{ku ~etiri-pet miliona maraka, tata Milorad jebrzopotezno, bahato odbrusio: „„[ta moj sin treba da radi, danezakonito zara|uje?“

Itu se negdje krije, ili prikriva, su{tina na{ih tragedija: posesivni„sitnosopstveni~ki“ teror. Tako se to zvalo u „anamo onom“,nenarodnom reìmu, „„Lako }emo mi sa narodima, problem su

nam pojedinci“, aforisti~ki je saètak tranzicijsko- pretvorbenedrame koja nam se svakodnevno pred o~ima de{ava i koju vide tekznatièljni pojedinci. �


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

namo s izoliranim „pojedincima“

VJE^NO PONAVLJANJE ISTOGGra|ani BiH taoci su {a~ice neodgovornih i bahatih politi~ara


ÊTVRTAK, 4. JULISve „ugrubo“ u „osnovnim crtama“

znam {ta se de{ava u Egiptu. Ve~eras naFederalnoj televiziji gostuje biv{i

ambasador BiH SLOBODAN [OJA,savr{eno dobro poznaje egipatskekomplicirane odnose, tako|er ostavljakrupnu dilemu: da li iza pozadine stoji„nevidljiva ruka“. „„A moète li nam dativi{e podataka o toj ‘nevidljivoj ruci‘“, pitaznatièljni novinar...

PETAK, 5. JULINe propu{tam priliku da se

solidariziram sa malim proizvo|a~ima. Fin,radin, odgovoran, po`rtvovan svijet.Uzimam papire, analiziram poslovneefekte, pro{le godine u Srbiju je investirano90 miliona eura, a udruga malinara za kojusam vitalno i emotivno vezan izvezla je triputa vi{e nego godinu ranije. [to bi rekaoveliki pjesnik D@ONI [TULI], „malinarine vjeruju sre}i“

SUBOTA, 6. JULIObavezno, neizostavno, uzmem Jutarnji

list da vidim {ta je pro~itao prethodnogtjedna MILJENKO JERGOVI]. Dopu{tamda o Miljenku-piscu kolaju podijeljena,opre~na mi{ljenja, ali u ~itanju, akribijskomupijanju je nestvarno rasko{an, nepogre{iv.

Uglavnom, iz Miljenkove kolumne saznamda se neko pametan u Srbiji (Jovica A}in)sjetio i preveo najva`nija djela WWalteraBenjamina.

NEDJELJA, 7. JULINeva`no je, osim iz statisti~ko-mark eti -

n {kog ugla, ko je pobjednik teniskog grandslama u Wimbledonu; desilo se da je

[kotlan|anin ANDY MURRAY pobijedioSrbina NOVAKA \OKOVI]A. Sve {to jebilo va`no, desilo se ranije. Koliki i kakav

je teniser, \okovi} je pokazao/dokazao uanti~ko-antologijskom obra~unu sarazuzdanim, nadahnutim DDel Potrom.Trojica su velikih sporta{a na planetarnojsceni: LLeo Messi, Usain Bolt i Novak\okovi}. Njihovu veli~inu i zna~aj trebamjeriti po porazima, a ne pobjedama...

PONEDJELJAK, 8. JULI Potpuno krivim povodom uleti mi

jedan kantonalni du`nosnik sa te{kim ineizbje`nim pitanjem: „„[ta planira{?“. [taostaje nego da kaèm: „„Ni{ta, nemampojma, dogovorit }emo se.“

UTORAK, 9. JULIStra{no je da se, i kad su djeca u pitanju,

ni{ta ne moè zavr{iti, okon~ati bez prisustvai utjecaja vlasti. Posjedujem milion {tela, stomiliona veza, nijednu nisam zloupotrijebio,ào mi je, ali tako je. îtava ta pri~a okoupisa—neupisa djece na visoko{kolskeinstitucije nije tehni~ke nego su{tinskenaravi, da li dijete zna ili ne zna. îtavopitanje jeste je li se moglo imalo bolje...

SRIJEDA, 10. JULI ûdan sastanak sa FRANJOM

TOPI]EM; ho}emo li negdje na pi}e, pitame Franjo, a ja odbijem glatko: uzzakonsko obrazloènje nadle`ne op}ine pokojem je svaka vrsta pi}a alkoholnog

sadràja nedopustiva u pre~niku od petmetara od vjerskog objekta! Ima kodpravoslavnog sve{tenika VVanje Jovanovi}akupiti vina, rakije kakve ti srce poèli, al‘morat }emo se dogovoriti, uskladitiobaveze i zakonske uzuse da prof.dr.Topi},pop Vanja i ja nazdravimo pet metara daljeod vjerskih bogomolja. �


SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI



BE]IREVI] KO MESAR

Folk pjeva~icaAna Sevi} zavrtilamozak policijskomkomesaruFahrudinuBe}irovi}u Op}enarodnom veselju stanovnikaKaknja nakon pobjede mladog pjeva~aAmara Ja{arspahi}a Gileta natakmi~enju „Zvezde Granda“ pridruìose i njihov sugra|anin, policijski kome-sar MUP-a Zeni~ko-dobojskog kantonaFahrudin Be}irovi}. KomesarBe}irovi} je po~etkom pro{log tjednapredvodio policijsku delegaciju koja jeobi{la stadion Fudbalskog kluba Rudaru Kaknju, u sklopu sigurnosnih provjeraprije velikog koncerta Gileta i finalista„Zvezda Granda“. No, fotografije snimlj -e ne na koncertu koji je odràn u ned-jelju 7. jula potvr|uju da ni komesarFahrudin Be}irovi} nije odolio {armumladih pjeva~a i, naro~ito, pjeva~ica.Fotoreporterima je veselo pozirao dokje grlio atraktivnu srbijansku voditeljicu ifolk pjeva~icu Anu Sevi}. (S.M.)

MINI MARKET

Komisija u ~ijem sastavu su DDraganôvi}, Sulejman Tihi}, Boò Ljubi} iMiodrag @ivkovi} od 120 prijavljenihkadidata treba izabrati 16 ~lanova, 9 za~lanstvo u Nezavisnom odboru za izbor iimenovanje rukovodilaca policijskihagencija u BiH i 7 ~lanova Odbora zaàlbe gra|ana na rad policijskihslu`benika BiH. Ovako masovan odziv na

raspisani konkurs moè se protuma~itistrofom iz pjesme Zabranjenog pu{enja —poso je dobar, a para laka. Naime ~lanstvou spomenutim odborima pla}a se sa 1.000KM mjese~no, a odbori, manje vi{e, nerade ni{ta. Ipak, (ne)rad ovog odboragodi{nje poreske obveznike ko{ta oko163.000 KM!

(M.F.)

Odlukom Disci -plinske komisije Age n -ci je za dràvnu slu`buBiH, pomo}nik minis-tra u Sektoru za komu-nikacije i informati-zaciju dràvnog Minis -tarstva prometa ikomunikacija @@eljkoKne evi} po no vno jevra}en na posao.Kneèvi} se na udarumi nistra DDamira Ha -dì }a na{ao u apriluove godine, kada jeupozorio da ministrovsavjetnik MMeh med Ag -o vi} nezakonito uzu r -pira ovlasti pomo }nika,zbog ~ega je protivKneèvi}a po kre nutdisciplinski postupak.

Potom su Hadì} iAgovi} nalo ili da seKneèvi} privremeno

udalji s radnog mjesta.Me|utim, nakon pro -ve denog saslu{anja,~lanovi Disciplinskekomisije po~etkomjuna donijeli su odlukuu korist @eljka Kne` -evi}a, na koju je min-istar Damir Hadì},o~ekivano, podnioàlbu.

No, prema drugos-tupanjskom rje {enjuDisciplinske komisijeAgen cije za dràvnuslu`bu BiH Hadì}evaje àlba odbijena kaoneute meljena i na lo -èno da se Kneèvi},poslije vi{emjese~nesuspenzije, odmahvrati na svoje radnomjesto pomo }nikaministra.

(S.M.)

NIT SI BOSS NIT SI HADŽIJA

Pomoćnik ministra ŽeljkoKnežević dobio spor protiv

šefa Damira Hadžića

Damir Hadì}

U ODBOR NA ODMOR

Čak 120 kandidata prijavljeno na konkurs za izbor Nezavisnog policijskog odbora

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 11.7.2013 1:14

PRO ET CONTRA


OD ATIJASA NI TRAGA NIGLASA

Nestala dokumentacija o poslovnimaran`manimaTelekomaSrpske i austrijskog„Siemensa“

Istraga o korupcijskim aran`manimakoje je austrijski Siemens sklapao u BiHtokom proteklih desetak godina zapelaje ve} na prvom koraku: iz arhive VladeRepublike Srpske netragom je nestalakompletna dokumentacija o poslovanjuSiemensa s Telekomom Srpske!Siemens je dulje od deceniju bioneizostavni, pretpla}eni partner i glavnidobavlja~ oprema za Telekom Srpske, avrijednost ugovora izme|u dvijekompanije u pravilu je bila ve}a od 50miliona KM godi{nje. No, u arhivi VladeRS-a prona|en je samo jedan potpisaniugovor koji se odnosi na nabavkurezervnih dijelova u skromnom iznosuod nekih 38.000 eura!

Najve}e poslovne ugovore TelekomaSrpske s austrijskim Siemensom, kojegje zastupao Ranko Atijas, sklapao je uministarskom mandatu Marka Pavi}a iBranka Doki}a, koji su svojevremenovodili resor veza i saobra}aja u VladiRS-a. (S.B.)

MINI MARKET

DANIJEL VIDOVI]DopredsjednikGradskogvije}a GradaMostara

NEMi{ljenja sam ako BiHostane ure|ena na osnovupodjele na entitete, onda bibilo logi~no, ako su trikonstitutivna naroda, dapostoje tri entiteta. Ako sekroz ustavne promjenedo|e do drugog rje{enja,onda je to stvar pregovorapoliti~kih ~elnika.

JOSIP MUSELIMOVI]

Advokat

DA/NEGospodin Josipovi} je rekaoda to nije rje{enje, ali da ipakse o svemu trebaju dogovorititri konstitutivna naroda. Ta trinaroda trebaju prona}i koje jeoptimalno rje{enje da bi

svako bio ravnopravan u tojzajednici naroda.

NEVEN KAZAZOVI]

Vojnopoliti~kianaliti~ar

DATre}i entitet apsolutno nijenikakvo rje{enje ni zahrvatski narod u BiH, a ni zaBiH. Nije stvar u entitetima,stvar je u nekoj drugojorganizaciji i u nekim drugimustavnim reformama.

BERIZ BELKI]

PoslanikStranke za BiH

DAMi{ljenja sam da su i ovadva entiteta vrlo lo{erje{enje jer su formiranaisklju~ivo po nacionalnomkriteriju. Tre}i entitet koji bitako|er dr`ao principanacionalnog kriterija kaodominantnog proizveo bi

dalje me|usobnoudaljavanje naroda.

ASIM MUJKI]

Profesor FPN-a

DASvako teritorijaliziranjeetniciteta podrazumijevadiskriminaciju, pa ~ak izlo~in. Teritorijalizacijaetni~ke pripadnosti uvijekvodi u nove krugovekonflikta i zato je trebaizbje}i pod svaku cijenu.

@ELJKO KOPANJAUrednik„Nezavisnihnovina“

DASla`em se sa kompletnompostavkom Ive Josipovi}a,velikog prijatelja BiH, da senarodi u BiH sami trebajudogovoriti i da formiranjetre}eg entiteta nije rje{enje zahrvatsko nacionalno pitanje.

by M

ARIO

BRA

NCAG

LION

I

SEDM

IcNI

POG

LED

U KR

IVO

OGLE

DALO

V

Slažete li se s ocjenom Josipovićada treći entitet nije rješenje zahrvatsko nacionalno pitanje?

Priredila: Ma{a ]osi}

Branko Doki}

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 11.7.2013 1:16


„NI ZRNA @ITA NEPRIJATELJU“

Socijaldemokratska partija BiH, sa svojim najnovijim strateškim partneromLijanovićem, krenula je u završnu operaciju preuzimanja svih značajnijih javnih i

državnih kompanija u Federaciji BiH

MENAD@ERSKI TRE]EPOZIVCISDP-a PREUZIMAJU

NACIONALNE RESURSE

SDP namjerava staviti pod kontrolu Bosnalijek, FDS,Lutriju, @eljeznice, Energoinvest, BH Telecom...

NOVO STRATE[KOPARTNERSTVOLagumdìjin SDP i

Lijanovi}ev Boljitakudruènim snagama

zaokruùju kontrolu nadjavnim dràvnim

preduze}ima

asim:TEKST osnova.qxd 11.7.2013 0:05 Page 2

Usred najdublje politi~ke, socijalnei ekonomske krize nakon rata,dramati~nog zastoja u euro atlan t -skim integracijama, rekordnenezaposlenosti, procvata ko rup -

cije, mizernog priliva stranih investicija...vode}a stranka u Federaciji BiH, SDP, u~etvrtoj godini mandata u sami vrhprioriteta stavila je ovladavanje ijednostrana~ko pot~injavanje svih preo -stalih nacionalnih resursa koje nije stavilapod kontrolu u prvom naletu nakonpreuzimanja vlasti 2010. godne. U tijesnojsuradnji i koordinaciji s ucijenjenim mini -strom poljoprivrede JJerkom Ivan ko vi}emLijanovi}em i njegovim privatnim lutkomna koncu DDesnicom Radiv ojev i}em, podparolom „ni zrna ìta ne pri ja telju“, SDPkre}e u zavr{ni masakr nepodobnihkadrova u dràvnim i javnim preduze}imau kojima }e razmjestiti svoje partijskevojnike.

Ba{ kada se uspostavio kakav-takavsistem u javnim i dràvnim preduze}ima,kada je nakon izbora 2006. godine usvojenopravilo po kojem se ~lanovi nadzornih iupravnih odbora biraju na konkursu, postru~nim referencama i kompetencijama,

uslijedila je „partijska kontrarevolucija“2010. godine predvo|ena SDP-om, u kojojje ponovo uspostavljen kontrolni sistemjednopartijskog monopola, ili u najboljemslu~aju dvopartijskog duopola.

MASAKR NEPODOBNIH KADROVAU kratkom razdoblju od samo nekoliko

mjeseci, platforma{ka vlast predvo|enaSDP-om pomela je stotinjak ~lanovanadzornih i upravnih odbora izabranih nakonkursu i na njihova mjesta, bezkonkursne procedure, instalirala isto tolikopartijskih vojnika, nerijetko krajnjeoskudne stru~ne naobrazbe i radnogiskustva u struci, regrutiranih po strana~koji ro|a~koj liniji.

Ni u jednom slu~aju preuzimanje javnihi dràvnih preduze}a i njihovo stavljanjepod partijsku kontrolu nije bilo motiviranoracionalnim razlozima: èljom novihvlastodràca da smijene nesposobnemenadère, iskorijene korupciju i nepo -tizam, i podignu efikasnost javnih idràvnih preduze}a. Dapa~e, glave supodjednako letjele i sposobnim i nesp os ob -nim menadèrima, i korum pi ra nim i~estitim, i onima koji su unaprijediliposlovanje kao i onima koji su ga unazadili.Cilj je uvijek bio samo jedan: uve}atipartijsku mo}, preuzeti kontrolu nadtokovima novca, javnim nabavkama,


SDP-ova OFANZIVA NA NACIONALNE RESURSE

Pi{e: ASIM METILJEVI]

��

PRAVNIK NA ÊLU AUTOCESTASDP je promijenio statut JP Autoceste FBiHkako bi imenovao direktora Ensada Kari}a

ANALFABETA MENAD@ERSDP-ov direktor EP BiH Elvedin Grabovica nemani dana radnog iskustva u elektro industriji


investicijama, zapo{ljavanjem... Primjerice, u Javnom preduze}u

Autoceste Federacije BiH instaliran jedvojac EEnsad Kari} i Mirsad Nik{i} bez idana radnog iskustva u gra|evinskojindustriji. Prethodno je SDP otklonio„banalnu“ statutarnu prepreku kojom jeizri~ito bilo propisano da ~elnici ovogjavnog preduze}a moraju biti gra|evinskiinìnjeri s najmanje pet godina iskustva ugra|evinskoj industriji. Prvi dio odredbe je„pro{iren“ - uz gra|evinske inìnjere dodatisu i pravnici, ekonomisti, itd, dok je drugidio odredbe, onaj o radnom iskustvu,jednostavno izbrisan!

MAJSTORI BEZ ALATA I ZANATATako je na ~elo Javnog preduze}a

Autoceste FBiH, ~iji je zadatak izgradnjacestovnog koridora 5C, instaliran SDP-ovdvojac amatera-po~etnika Ensad Kari} iMirsad Nik{i}. U areni me|u iskusnimgra|evinskim vukovima potpuno su sepogubili, {to se, pored ostalog, vidi i poenormnom pove}anju cijena po kojima jeugovaran nastavak izgradnje koridora 5C.Dionica autoceste od Blaùja do Tar~ina,duga svega 20 kilometara, ko{tat }e oko730 miliona KM, odnosno 36,5 milionaKM po svakom kilometru. Usporedbe radi,prosje~an kilometar hrvatske atutocesteDalmatine ko{tao je oko 10 miliona KM!

Po istom modelu SDP je preuzeo inajvredniju kompaniju u dràvi -Elektroprivredu BiH, ~iji godi{nji brutoprihod iznosi blizu milijardu KM. Na ~eloovog preduze}a od strate{kog zna~aja SDP jeistalirao totalnog analfabetu EElvedinaGrabovicu, koji ni nakon dvije godineprovedene na ~elu Elektroprivrede BiH nijeuspio ovladati elementarnim kategorijamastruke. Amaterizam SDP-ovog menadèraElvedina Grabovice ve} je skupo pla}en: ufebruaru 2012. godine Elektroprivreda BiHje potro{ila na desetine miliona KM kupuju}ielektri~nu energiju od susjeda jer upravapreduze}a predvo|ena Grabovicom nijeblagovremeno obezbijedila dovoljne koli~ineuglja za rad termoelektrana u Kaknju i Tuzli.

Nekoliko mjeseci ranije, najve}i izvoz

struje tokom godine, vrijedan oko 165miliona KM, Grabovica je realizirao prekobeogradske firme Rudnap u vlasni{tvuVojina Lazarevi}a. Samo na ovom poslu,dakle na „izvozu“ struje iz Sarajeva uMostar, nekada{nji Karadì}ev jatak, VojinLazarevi}, zaradio je 10 miliona KM!

Iako je cijena struje za doma}instva u

julu 2012. godine porasla za 15 posto,Elektroprivreda BiH je poslovnu godinuokon~ala s vi{e nego skromnim profitom odoko 1,5 miliona KM. SDP-ov „menadèr“Grabovica naslijedio je od prethodneuprave desetak elektroenergetskih pro jek a -ta spremnih za realizaciju, no niti jedan jo{nije niti pak ima izgleda da }e uskoro bitipomaknut s mrtve ta~ke.

Ako je SDP takve kadrovske invalideinstalirao u javnim i dràvnim kompanijamana po~etku mandata, kada je jo{ i imao nekukadrovsku bazu, moèmo samo pretpostavitis kakvim menadèrskim ba{ibozukom ovapartija raspolaè na kraju mandata, kada sekadrovska baza posve istanjila. A preduze}akoja SDP upravo poku{ava osvojiti uz pomo}Lijanovi}a nipo{to nisu manje vrijedna izna~ajna: rije~ je o nekoliko vrlo profitabilnihi pri tome strate{ki va`nih kompanija, kakvasu Bosnalijek, Fabrika duhana Sarajevo,@eljeznice Federacije BiH, Energoinvest, BHTelecom, Lutrija BiH itd. �


„NI ZRNA @ITA NEPRIJATELJU“

�

Stavljanje javnih i dràvnih kompanijapod jednostrana~ku ili dvostrana~ku kont -ro lu sporno je i {tetno zbog najmanje dvabitna razloga.

Prvi je taj {to politi~ka podobnostpostaje va`nija od struke i kvalifikacija, adrugi je taj {to se javna preduze}a, koja supo definiciji od op}edru{tevenog interesa,

pretvaraju u jednostrana~ke ili dvos tr an a ~ -ke filijale koje sluè za zbrinjavanjestrana~kih aktivista i zakulisno finansiranjeizbornih kampanja.

Rije~ je o naslije|enoj praksi iz biv{eg,jednopartijskog sistema kada su se natemelju partijskog monopola popunjavalasva kadrovska mjesta. �

ZLOUPOTREBA PARTIJSKE MO]I

Stranački ispred javnog interesa

SDP i njihov strate{ki partner Boljitaknedosti`ni su {ampioni poslijeratnognepotizma u BiH. âk se i Centralnaizborna komisije neko vrijeme bavilasukobom interesa dvojice ~elnikafederalne Vlade - premijera Nik{i}a koji jeinstalirao brata u JP Autoceste, idopredsjednika Lijanovi}a, koji je svogzeta imenovao za direktora finansija uovom preduze}u.

Da nije rije~ o incidentu nego o pravilu,

potvr|uje i ~injenica da }e SDP na ~aloLutrije BiH najvjerovatnije imenovati SalkaHasanefendi}a, ina~e bliskog ro|akastrana~kog {efa Zlatka Lagumdìje. Maliproblem predstavlja ~injenica daHasanefendi} ne ispunjava sve uvjetepropisane statutom Lutrije BiH, ali taj }e seproblem rije{iti na isti na~in kako je ranijerije{en u slu~aju Autocesta FBiH;jednostvno, SDP }e promijeniti statut Lutrijei prilagoditi ga trenutnim potrebama. �

ODOMA]ENI NEPOTIZAM

Novi direktor Lutrije Lagumdžijinbliski rođak

ROD JE NAJPREÎNovi direktor Lutrije BiH bi}e Salko Hasanefendi}, bliski ro|ak Zlatka Lagumdìje


Caffe pizzeria Ildìs u sarajevskomnaselju Ilidà jedan je od naj popu -lar nijih ugostiteljskih objekata utom dijelu grada. U prekrasnomambijentu ilidànske aleje, daleko

od gradske vreve, smje{tena je ba{ta sadvadesetak stolova u prijatnoj hladovini, ukoju su mnoge Sarajlije rado odlazile kako bibar na nekoliko sati pobjegli od uàrenoggradskog asfalta. Sve odi{e opu{tenomatmosferom i romantikom - ipak, ako na mje -ra vate posjetiti Ildìs u dru{tvu svojedjevojke, momka, supru`nika ili, ne dajBoè, ljubavnika/ce, razmislite jo{ jednom.

MIRISI ORIJENTAVe} na samom ulazu u Ildìs stoje jasno

istaknute table sa zabranama: „Zabranjenouno{enje vlastite hrane i pi}a“ i „Zabranjenulazak u objekat sa ku}nim ljubimcima“.Ali, pravo iznena|enje do~ekat }e vas tekkada sjednete za jedan od stolova u ba{ti:dvije table sa slikom mu{karca i ène kojise ljube, a lica su im precrtana crvenimflomasterom. Naime, Ildìs je jedan odugostiteljskih objekata u Sarajevu u kojimaje zabranjeno to~enje alkohola, kao i„neprili~no“ dodirivanje i ljubljenje. Da bisve bilo „po propisu“, brinu se ~etvoricamomaka u crnim ko{uljama. Oni sukonobari u objektu, ali ih je gazdao~igledno zaduìo i da budno motre nagoste kafea. Pa`ljivo posmatraju „sum nji -ve“ parove - svako ko prekr{i bilo koju odnavedenih zabrana, bit }e odmah„ispra}en“ iz objekta, uz trajnu zabranu po -nov ne posjete.

U naselju Hrasno u Op}ini NovoSarajevo, u blizini zgrade Bosmala, u uliciMilana Preloga 12, nalazi se cafe Arabeska.Ugodan prostor ure|en u orijentalnom stilu,za mirnu popodnevnu kaficu, ispijanjeegzoti~nih ~ajeva i svih vrsta bezalkoholnihpi}a. U Arabeski, kao i u Ildìsu, me|utim,moète samo ~edno a{ikovati. Ljubljenje iiskazivanje nje`nosti je zabranjeno, azabrana je jasno od{tampana na pozadinicjenovnika. Ukoliko se zaljubljeni parovimalo „zaigraju“, tu su konobari da ihupozore kako se trebaju suzdràti odneprili~nih aktivnosti...

Po~eo je sveti islamski mjesec ramazan,a u sarajevskoj Op}ini Stari Grad ugostiteljimuku mu~e sa sli~nim odredbama, koje seprvenstveno odnose na zabranu to~enjaalkohola. Jo{ 2007. godine, Odlukom orasporedu poslovnih djelatnosti na podru~ju

Op}ine Stari Grad Sarajevo, ta~nije ~lanom10., propisano je da „nije dozvoljenoto~enje i prodaja alkohola u neposrednojblizini (do 5 metara) obrazovnih institucija,vjerskih objekata, harema i dvori{ta istih“.Uo~i po~etka ovogodi{njeg ramazana, izop}inske Slu`be za privredu poslali suobavijest svim ugostiteljima na podru~juStarog Grada, podsje}aju}i ih — u slu~aju daje neko u me|uvremenu zaboravio - kako jeovaj propis i dalje na snazi. Navode}ipomenuti ~lan 10. Odluke, u obavijestiugostiteljima stoji: „„U skladu sa gorenavedenim, traìmo da postupite premanavedenoj Odluci. Tako|er, ukoliko niste uovoj zoni zabrane (5 metara), molimo Vas


RAMAZANSKI PUZAJU]I [ERIJAT

Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Sve je veći broj ugostiteljskih objekata u Sarajevuu kojima je zabranjeno točenje alkohola, ali i

„neprilično“ dodirivanje i ljubljenje; i dok jedni sma-traju kako su ovakve zabrane, posebno u mjesecu

ramazana, opravdane i „u skladu sa tradicijomBošnjaka“, brojni turisti koji ovih dana borave u

glavnom gradu BiH širom otvorenih očiju čekaju daih iza ugla zaskoči šerijatska policija...

PRE]UTNO ]UDORE\E

@VALI, BO@E!

LIJEPE @ENE PROLAZEKROZ GRADStarogradski ugostitelji muku mu~e sa op{tinskim zabranama

serijat:TEKST osnova.qxd 10.7.2013 22:55

da to~enje i prodaju alkohola, u mjesecuramazanu, u skladu sa tradicijomBo{njaka, ako je mogu}e izbjegnete upotpunosti.“ Obavijest je upu}ena 8. julaove godine, a potpisao ju je pomo}nik

na~elnika Op}ine AAlija Kamber. Vlasnici kafea i lokala na prostoru

Starog Grada ve} godinama protestuju zbogpomenute odluke.

„Valjda je ovo demokratska zemlja saodre|enim pravima. Ako onog gosta kojipije pored dàmije ili crkve nije stid, otkudonda nama pravo da mu morali{emo? Na{eje da ga usluìmo. No, to {to se ne drìalkohol, jer u ove kafi}e ionako ljudisvra}aju na neku popodnevnu kaficu, nijetoliko sporno. Sporno je {to se, recimo,vlasniku hotela Evropa koji se nalazi izadàmije Ferhadija sve dozvoljava i taj hotelnajnormalnije to~i alkohol. Kakvi su todvostruki ar{ini?“, pitaju starogradskiugostitelji. „„Pa, pogledajte samo naBa{~ar{iji pravoslavnu crkvu, skoro uz njenvrt se nalaze razne kladionice i moteli kojinajnormalnije to~e alkohol i njima to nikone osporava. Zatim, preko puta Katedrale jenekoliko lokala koji to~e alkohol, ondapored âr{ijske dàmije... Kakva je toodluka koja se primjenjuje selektivno. “

Ugostitelji tvrde da je inicijativa zazabranu to~enja alkohola na podru~ju

starogradske op}ine potekla od biv{e VladeKantona Sarajevo, jo{ za vrijeme mandatakantonalnog premijera DDenisa Zvizdi}a izStranke demokratske akcije. Iz Kantona su,me|utim, to ranije demantovali, navode}ikako svaka op}ina ima svoje nadle`nosti, teda Kanton u ovakvim situacijama ne moènare|ivati op}inskim vlastima {ta da rade.Uprkos tome {to iz godine u godinuprotestuju, isti~u}i kako im „kontroverzni“~lan 10. Odluke o rasporedu poslovnihdjelatnosti bukvalno uni{tava posao,posebno u ljetnim mjesecima kada je inajve}i broj turista na podru~ju Op}ine StariGrad, vlasnici ugostiteljskih objekata dosada nisu nai{li na razumijevanje op}inskihvlasti, pa su tako mnogi od njih primoranida gostima sluè alkohol „ispod stola“.

LICEMJERJE I DVOSTRUKI AR[ININa~elnik Op}ine Stari Grad IIbrahim

Hadìbajri} u izjavi za Slobodnu Bosnukaè da je, {to se njega ti~e, pomenutaodluka „totalna glupost“.

„Takvu Odluku nije trebalo donositi. Toje doneseno ‘preko koljena’ i treba dobrorazmisliti oko svega toga“, isti~e Hadì baj -ri}. „„Mi gledamo da li nam neko pijealkohol oko dàmija i po ulicama, a to {todàmije zjape prazne - nikom ni{ta! Nijenikakvo mjerilo kada vidite da je dàmijapuna petkom na dùmi. Treba oti}i pavidjeti koliko ima vjernika radnim danima.Ja sam vjernik, ali ne podnosim licemjerje ila`ni moral. Pa, {ta treba sad, da napravimoDàmahiriju od Sarajeva?!“, pita na~elnikHadìbajri}.

Hadìbajri} tvrdi kako je njegovpomo}nik Alija Kamber poslao obavijestugostiteljima uo~i po~etka ramazana o zabranito~enja alkohola bez njegovog znanja.

„Nisam znao za to, vjerujte, i ne znamkako je mimo mene neko mogao to poslati.U svakom slu~aju, ve} u septembru }e sevjerovatno izvr{iti izmjene i dopuneOdluke i kona~no staviti ta~ka na ‘i’ kad sute stvari u pitanju, ali i mnoga druganerije{ena pitanja na podru~ju Op}ine StariGrad“, zaklju~uje Hadìbajri}.

Brojni turisti iz svih dijelova svijetakoji ovih dana borave u glavnom graduBiH ne mogu se na~uditi silnim za bra -nama i restrikcijama koje su, kako tvrdigospodin Kamber, „u skladu sa tradicijomBo{njaka“. [irom otvorenih o~iju gledajuu table sa zabranama ljubljenja i to~enjaalkoholnih pi}a, o~ekuju}i da ih izasvakog ugla zasko~i „{erijatska policija“.U me| u vre me nu, Sarajlije se i dalje pitaju„jel’ Saraj’vo gdje je nekad bilo“ irezignirano posmatraju kako se kosmo -politski duh grada kojim su se nekadaponosili suptilno pretvara u dominacijuvjerskih zakona i pravila nad sekularnimdru{tvom... �


LJUBI, LJUBI, AL ABDEST NE GUBI!

Strani turisti, ali i “doma}i izdajnici“sa nevjericom gledaju kako se uSarajevu sankcionira ljubljenje, a

tolerira ubijanje “na javnim mjestima“

CAFFE PIZZERIA ”ILD@IS”Zabranjeno ljubljenje i neprili~no dodirivanje

NAÊLNIK IBRAHIM HAD@IBAJRI]Neutemeljena odluka o zabrani alkohola

serijat:TEKST osnova.qxd 10.7.2013 22:55

Pro{lo je deset mjeseci otkako su ponalogu Tuìteljstva BiH, i to nakondugogodi{nje opse`ne istrage,uhap{eni ~lanovi obitelji Sa di ko -vi}: otac KKasim, sinovi AAnes i

Adis, njihovi ro|aci IIsmet i DDamir Sadikovi}i poslovni partner JJasmin Kasumovi}, alioptu nica jo{ uvijek nije podignuta. Kontro -verzni bosansko-sandà~ki vele trgo v ci

tekstilnom robom, porijeklom iz Prijepolja,pritvoreni su, podsjetimo, 13. sep te mbra2012., u akciji Dràvne agencije za istrage iza {titu (SIPA) kodnog naziva „Boss“, zbogsumnje da su samo u prvih {est mjesecipro{le godine carinskim i poreznim mahi na -ci jama o{tetili dràvni prora~un za najmanje3,5 milijuna KM.

SVI POSLOVI OBITELJI SADIKOVI]Naknadno su kao ~lanovi iste zlo~i na~ke

organizacije uhap{eni SSabahudin Halilovi} iHata Be{lagi}, ali su svi, odlukom Suda

BiH, pu{teni da se brane sa slobode, uzjemstva u novcu i nekretninama.

Prema nezvani~nim informacijama izizvora bliskih Tuìteljstvu BiH, u do sa da { -nj oj je istrazi prikupljeno dovoljno ~vrstihdokaza da su prvoosumnji~eni otac i sinKasim i Anes Sadikovi}, zajedno sro|acima i poslovnim ortacima, po~inilivi{e te{kih kaznenih djela iz oblastiorganiziranog i financijskog kriminala.Provjera zaplijenjene poslovne dokume nta -cije tako|er je otkrila da su izbjegavaju}ipla}anje poreza i carina, te pranjem novca,


OPERACIJA „BOSS“, DESET MJESECI POSLIJE

Prošlo je deset mjeseci otkako su u opsežnoj policijskoj akciji BOSS uhapšeniglavni organizatori najvećeg šverca tekstilne robe u BiH KASIM i ANES

SADIKOVIĆ, koji se sumnjiče da su državni proračun oštetili za blizu 300 milijunaKM, ali optužnica još nije podignuta; naša novinarka otkriva da su u dosadašnjoj

istrazi Tužiteljstva BiH dokazane milijunske carinske i porezne utaje firmi u vlasništvu Sadikovića, te da je protiv Anesa Sadikovića otvorena nova istraga,

zbog sumnje da je naručio ubojstvo ZIHADA HASANOVIĆA

BIZNIS IZ KU]NOG PRITVORAPi{e: SUZANA MIJATOVI]

Tuìteljstvo BiH jo{ nije podiglo optu`nicu protiv Kasima i Anesa Sadikovi}a, osumnji~eni i na

privremenoj slobodi nastavili sa {vercom tekstila?!

BOSANSKI “KRALJ TEKSTILA” Anes Sadikovi} se odmah po izlaskuiz pritvora vratio kriminalnim poslovima, tekstilnu robu uvozi posredstvom firmi MC Company i Kodra

anes:TEKST osnova.qxd 10.7.2013 22:42

vispreni trgovci tekstilom ostvarili zaradukoja se mjeri desecima milijuna KM-precizna suma, naime, jo{ nije utvr|ena.Ranije smo pisali da je Anes Sadikovi}prvu firmu u BiH, Sa Tours, registrirao jo{2001. godine, i da je kao osniva~ navedenanjegova majka FFadila Sadikovi}.

U narednih jedanaest godina, Kasim iAnes Sadikovi} su zbog lo{e poslovnereputacije (sve su indicije upu}ivale da suuz tekstil iz Turske krijum~arili i drogu) nasvoje ili na ime njihovih kompanjona AAvdeKambe ro vi}a, Ismeta Sadikovi}a i JasminaKasumovi}a osnovali tvrtke Holland Shop,Centrum Bus (u Sarajevu), Eko san (BanjaLuka), Janus i Nono (Br~ko). Budu}i da susve naveden firme imale istu djelatnost -uvoz tekstila iz Turske, Ma|arske i iz Kine,gotovo je posve izvjesno da stvarnerazmjere kriminala ~lanova obiteljiSadikovi} nikada ne}e biti dokazane.

Sasvim je, me|utim, sigurno da suKasim i Anes Sadikovi}, koji su rukovodiliobiteljskim „biznisom“, veliku koli~inurobe na putu la`no deklarirali, odnosno, dasu naj~e{}e prilagali la`ne EUR 1 obrasce,prikazuju}i da je kineska roba proizvedenau Turskoj. Na taj su na~in umanjivali iznoscarine, dok su posredstvom tvrtke Jabot,koju je u Ma|arskoj vodila Hata Be{lagi},falsificirali izvozne deklaracije, fakture itovarne listove, kako bi snizili vrijednostrobe. Uz pomo} brojnih jataka u Upravi zaindirektno oporezivanje BiH i njihovogdugogodi{njeg financijskog gurua KKemalaâu{evi}a, koji je njihovim firmamaomogu}io privilegirani status, Sadikovi}isu carinske i porezne utaje vr{ili i laìraju}iteìnu uvezene robe.

I mada grube procjene upu}uju da suAnes i Kasim Sadikovi} u posljednjih desetgodina dràvni prora~un o{tetili za oko 300milijuna KM, obojica su se, nedugo nakonpu{tanja na privremenu slobodu, vratilastarim poslovima. Unato~ sudskim mjera -ma zabrane, Sadikovi}i su prema ve}poznatom scenariju, u posljednja trimjeseca prona{li nove poslovne partnere inastavili s uvozom robe iz Turske.

TAJNI ORTACI S PIJACE ARIZONAPrema informacijama do kojih je do{la

Slobodna Bosna, glavni su uvoznici nji ho -ve robe u BiH postali otac i sin SSlavko iDraèn Koùl iz Kiseljaka, vlasnicitrgova~ke firme Kodra. Spekulira se daSadikovi}i svojim novim ortacima Ko u li -ma pomogli da na Tr`nici Arizona otvore„poslovnu jedinicu“ njihove, ina~e skro m -ne obiteljske firme, kao i skladi{te robe uIstanbulu.

Navodno da Koùlima, koji u Kiseljakuimaju jedan poslovni prostor i zakupljeni{tand na lokalnoj pijaci, pla}aju po jednomkamionu robe 3.000 KM, kako bi kriju}i se

iza tvrtke Kodra, sa~uvali primat na bh.trì{tu tekstila. Osim Slavka i DraènaKoùla, kao tajni ortak Kasima i AnesaSadikovi}a navodi se i izvjesni AAzemSara~evi} iz Skopja, koji ìvi usarajevskom prigradskom naselju Ra ko vi -ca. Pretpostavlja se da je Sara~evi} posluìoSadikovi}ima kako bi na njegovo imeformalno registrirali agenciju za prijevozputnika i robe MC Company, koja posluje uTurskoj i BiH. Istodobno, na br~anskojpijaci Arizona sve poslove Sadikovi}a idalje vodi njihov naj po uzda niji kompanjonNedàd Aljkovi} zvani LLisica.

Uporedo s istragom o financijskomkriminalu vode}ih trgovaca tekstilom uBiH, koja je u zavr{noj fazi, kraju seprivodi i zasebna istraga protiv AnesaSadikovi}a, kao glavnog osumnji~enog zaubojstvo ZZihada Hasanovi}a Zi}e. Zi}oHasanovi} je, podsjetimo, usmr}en u

Sarajevu, u februaru 2004., ali njegoveubojice nikada nisu prona|ene, iako su svitragovi vodili do Anesa Sadikovi}a. Nakon{to su, me|utim, prije godinu dana SIPA-a iTuìteljstvo BiH, istraùju}i druge ma fi ja -{ke obra~une, do{li do informacija kako jeHasanovi}evu likvidaciju, po Sadi ko vi -}evom nalogu, organizirao RRamiz Delali}]elo, a kao egzekutor se spominje JJasmin]ati} Bomba, taj je nerije{eni slu~ajponovno aktiviran. Dodajmo tome da inspe -ktori SIPA-e, pored ubojstva sandà ~ k ognarko-dilera Zi}e Hasanovi}a, po nov novode istragu i o smrti MMuzafera Ka li}a, kojije smaknut u centru Sarajeva, u januaru2002.

SUKOB SA ZI]OM HASANOVI]EMPrema policijskim saznanjima koja su

do sada prikupljena, Zihad Hasanovi},predratni taksista iz Sjenice, u BiH je do{ao


OPTU@NICA NA ÊKANJU, SADIKOVI]I U BIZNISU

��

Osim nesporne ~injenice da operacija“Boss“ predstavlja jednu od najsloènijihistraga o financijskom kriminalu koja je, uzmeli se u obzir iznos pri~injene {tete, do sadavo|ena u Tuìteljstvu BiH, kao jedan odrazloga zbog kojih optu`nica jo{ nijepodignuta nezvani~no se spominje glavni„boss“ Kemal âu{evi}. Biv{i je direktorUprave za indirektno oporezivanje, kao {to jepoznato, godinama bio patron AnesaSadikovi}a, bez ~ije za{tite i pomo}i njegovetvrtke zasigurno ne bi mogle utajiti stotine

milijuna maraka carine i poreza. Kao {to jepoznato, Tuìteljstvo BiH je otvorilo istraguprotiv Kemala au{evi}a, njegova je imovinamilijunske vrijednosti ve} mjesecima blo kir a -na, zbog ~ega se naga|a da bi se, ukona~nici, i âu{evi} i Sadikovi}i mogli na}iu istoj sudnici. Prema nepotvr|eniminformacijama, pored carinskih prevaraprilikom uvoza tekstila, Tuìteljstvo BiHtrenutno istraùju poslovne veze âu{evi}a iSadikovi}a u jo{ jednoj krupnoj {vercerskojaferi - uvozu oraha u BiH. �

POSLOVNI PARTNERI

Optužnica protiv Sadikovića spremna, čeka se završetak istrageprotiv Kemala Čauševića

BOSS SVIH BOSSOVAKemal âu{evi}, biv{i direktor UIO


1999., poslije deportacije iz Njema~ke.Prije nego {to se preselio u Sarajevo, ìvioje u Bijeljini, Vitezu i Travniku, gdje se

povezao s lokalnim kriminalnim grupamakoje su se bavile trgovinom drogom.Smatra se da je Hasanovi} do smrti bio

jedna od najva`nijih karika u krijum~arenjudroge iz Turske u BiH, zbog ~ega je krajem2003. i do{ao u sukob s Kasimom Sa di ko -vi }em. Hasanovi} je, navodno, tada po nu -dio Sadikovi}u da u njegovim autobusima,koji su saobra}ali na relaciji Sarajevo-Istanbul, preveze drogu, uz go le munov~anu naknadu. Kasim Sadikovi} jeponudu odbio ali je, kako se navodi upolicijskom izvje{}u, uskoro posumnjao dase droga ipak krijum~ari u autobusima SaToursa, jer je jednog od redovnih putnika,~iju je robu prevozio, vidio u dru{tvu Zi}eHasanovi}a. Iz razgovora sa vi{e svjedokapolicija je do{la do podataka da je AnesSadikovi} iz osvete dojavio turskoj policijigdje se nalazi Hasanovi}eva droga, zbog~ega je ubijeni narko-diler iz Sjenice ostaobez tri kilograma heroina.

Poslije pljenidbe vrijedne po{iljkedroge, Hasanovi} je otvoreno prijetioSadikovi}ima i samo je bilo pitanje danakada }e do}i do njihovog obra~una. ZihadHasanovi} je izre{etan 15. februara 2004., usarajevskoj ulici Dèmala Bijedi}a, kada jena njegov automobil pucano iz terenceGrand cheeroke, kakav je u to vrijemevozio Anes Sadikovi}. No, kako jeSadikovi} istog dana istim automobilomoti{ao u Istanbul, navodno u pratnjiautobusa Sa Toursa, istraga protiv njeganikada nije zavr{ena, zbog nedostatkadokaza. Posljednje informacije iz po li cij s -kih izvora, me|utim, upu}uju kako suprotiv Anesa Sadikovi}a, u me|u vremenu,svjedo~ili njegovi nekada{nji poslovnipartneri, ro|aci kao i pojedini pripadnicikriminalne grupe Ramiza Delali}a ]ele,koji su ga ozna~ili kao nalogodavcaubojstva Zi}e Hasanovi}a. �


OPERACIJA „BOSS“, DESET MJESECI POSLIJE

�

(NE)RIJE[EN SLUÂJZihad Hasanovi} Zi}o ubijen je u februaru 2004., Tuìteljstvo BiH sumnji~i Anesa Sadikovi}a da je naru~io njegovu likvidaciju

IMOVINA MILIJUNSKE VRIJEDNOSTIObitelj Sadikovi} je u posljednjih 10 godina postala vlasnik brojnih nekretnina u BiH, izme|uostalih, stana na Dolac Malti i luksuzne vikendice u Kijevu kod Trnova


Po~etkom ovog mjeseca VladaTuzlanskog kantona dala jesuglasnost za smjenu direktoraSlu`be za zapo{ljavanje TK[emse Berbi}a. Rije~ je o osobi o

kojoj je SB ve} pisala na svom portalu prijemjesec dana, zaslu`noj za uhljebljenjepotomstva tamo{njih politi~kih mo}nika.Umjesto Berbi}a, za vr{iteljicu du`nosti jeimenovana RRazija Majstorovi}, me|utim,saznajemo kako }e Berbi} i dalje ostatiuposlenikom ove ustanove. Naime, Berbi}je Upravnom odboru ove ustanove podnio„ostavku“, koju je uslovljavao mjestomsavjetnika u ovoj ustanovi. Iako direktornije uposlenik nego angaòvano lice,ostavku je UO prihvatio, a Vlada TK dalasaglasnost. Dakle, bez konkursa Berbi} }ebiti imenovan za savjetnika ustanove kojomje vladao u tri mandata. Direktor Berbi} jeovu slu`bu vodio na veoma zanimljivna~in. Naime, Berbi} je bio na ~elu oveustanove u tri mandata, a prema dostupnimpodacima, u ta tri mandata u TK neza po sle -nost je porasla za 100%. S druge strane,na{i izvori tvrde kako je Berbi} postavljenna tu du`nost isklju~ivo kao bi servisiraopotrebe pripadnika politi~ke elite, odnosno,zapo{ljavao njihove ~lanove porodice.Berbi} je nakon prvog mandata (2006.godine) uredio, sa tada{njim sekretaromMinistarstva za rad i socijalnu politiku TK,dokument, po kojem on postaje savjetnikJU Slu`ba za zapo {lja vanje TK. Ali, samona jedan dan, da bi odmah bio imenovan zavr{itelja du`nosti direktora ove ustanove.Ovu odluku o njegovom imenovanju zasavjetnika trebao je donijeti UO, ali, premarije~ima radnika, tada{nji ~lanovi UO sekunu da takvu odluku nikada nisu donijeli.

Druga nezakonitost odnosi se nanjegovo postavljanje za vr{itelja du` no sti,jer prema propisima v.d. ne moè biti onajko je do tada obavljao du`nost direktora.No, to je pro{lo pa je Berbi} raspisaokonkurs i zaposlio SSpomenku Iljki},suprugu AAnte Iljki}a, sekretara kantonalnogministarstva za izbjeglice, u Slu`bu. No,Iljki} nije jedina koja je na osnovurodbinskih veza zaposlena u ovoj ustanovi.Nakon raspisanog konkursa zaposlena je,

recimo, i MMirela Kravi}, snaha EEdibaKravi}a, ~lana UO i nekada{njeg direktoralista Zmaj od Bosne. Dalje, zaposlen je iMiralem Softi}, brat EEmira Softi}a,sada{njeg predsjednika UO ove Slu`be, kaoi HHalil Muji}, brat EEnesa Muji}a koji je tadaobavljao du`nost kantonalnog premijera.No, na tome se nije stalo. U posljednje sevrijeme u Slu`bi, bez konkursa, primajuosobe u radni odnos na odre|eno vrijeme.No nije te{ko pretpostaviti da }e kasnijeveoma lako odre|eno biti preimenovano uneodre|eno vrijeme. Tako je zaposlenaSanela Re{idovi}, k}erka nedavnosmijenjenog kantonalnog ministra SSeadaHasi}a, zatim AAmela Zahirovi}, k}erkaRamiza Zahirovi}a, SDP-ovog poslanika ufederalnom Parlamentu koja je primljena uBiro Kalesija. Me|utim, nije pro{lo dugo aZahirovi}ka, koja je zavr{ila ùrnalistiku,po~ela se hvaliti kako je ve} ~eka mjestoportparola JU Slu`ba za zapo{ljavanje TK.

Dokaz tome je ~injenica da jedugogodi{nja radnica na toj du`nosti bezobja{njenja premje{tena na drugi posao. Ubirou u @ivinicama je uposlen i AAmirSelimovi}, za kojeg je li~no urgirao

na~elnik op}ine @ivinice. Iako upoodmaklom stadiju trudno}e, primljena jei SSadmira Mehinovi}, bliska rodica SSeadaâu{evi}a, aktuelnog premijera. Svimanjima, kao i MMaji Hadì}, JJasminiOsmanovi} ili MMirni Mujki} je Berbi}nedavno produìo ugovore, prijepodno{enja ostavke. Sada{nja v.d.direktorica Razija Majstorovi}, kako tvrdeizvori SB, desna je ruka [emse Berbi}a, apored desne, Berbi} ima i lijevu ruku -Jasminku Mijatovi}, sekretara slu`be ibiv{u ministricu pravde, koja omogu}ava[emsi Berbi}u da donosi Pravilnike o radui sistematizaciji radnih mjesta, premakojima svi privilegovani imaju 300 marakave}u platu u odnosu na ostale koji rade uovoj ustanovi izme|u 15 i vi{e godina.

Sve ove pravilnike je donio Berbi},me|utim, to biv{eg ministra za rad isocijalnu politiku Seada Hasi}a nijesmetalo da ih potpi{e. Kona~no, trebakazati i kako je ministar Berbi}u tolerisaoogromne tro{kove reprezentacije, {to jeutvrdio Nadzorni odbor. Komentar ministrana njihov nalaz je bio: „„Oni mrze [emsuBerbi}a.“ �

SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013. 21

S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: NEDIM HASI]

Guzonjini sinovi i kćerke

Javna ustanova Služba za zapošljavanje Tuzlanskogkantona postala utočište za uhljebljivanje djece i

rođaka tamošnjih političkih moćnika [EMSO BERBI]Nakon tri direktorskamandata nagra|enmjestom savjetnika

(Fo

to:

tip

.ba)

Skandal:Skandal.qxd 10.7.2013 22:47

Ministar vanjskih poslova ipredsjednik SDP-a ZZlatkoLagumdìja 26. aprila 2013.godine pismeno se obratioVisokom sudskom i tuì la ~ -

kom vije}u BiH (VSTV), odnosno Uredudisciplinskog tuìoca pritu`bom na radtuìoca Tuìla{tva BiH DDubravka âmparekoji je, prema Lagumdìjinim navodima,zahvaljuju}i neznanju, nemaru, li~nimmotivima, bahatosti i postupanju bezzakonskog upori{ta nanio {tetu Bo{nja ~k -om institutu, institucijama koje predstavljaLagumdìja, kao i njemu li~no i njegovomugledu. Lagumdìja je pritu`be imao na radtuìoca âmpare u predmetu broj KT476/09, odnosno u predmetu nestalezaostav{tine AAdil-bega Zulfikar pa {i}aprocije njene na vi{e desetina miliona{vicarskih franaka.

30 MILIONA [VAJCARACASve dosada{nje pri~e o (ne)staloj

zaostav{tini Adila Zulfikarpa{i}a iistra`nim procesima koji se vode u BiH i[vajcarskoj bile su temeljene na osnovusvjedo~enja anonimnih izvora,(ne)autenti~ne dokumentacije i povremenihjavnih izleta „zainteresovanih“ strana.Ma|utim, javno se nikada nisu oglasili, nitidefinitivno ogradili, glavni osumnji~eni,kao ni njihovi „progonitelji“, odnosno

istra`ni organi ~iji zadatak je bioutvr|ivanje ~injeni~nog stanja, odnosno dali je i ko je, ako jeste, odgovoran za kra|uzaostav{tine Adil-bega Zulfikarpa{i}a.

Dakle, vra}amo se ~injenicama, doku -ment ima, odnosno predmetu broj KT576/09 koji je formiran u Tuìla{tvu BiH2009. godine. Tuìlac Dubravko âmparatri puta se nalogom za provo|enjem mjerame|unarodne pravne pomo}i obra}aoDràvnom tuìla{tvu I Kantona Cirih u[vajcarskoj, i to 2. jula 2010., 21. aprila2011. i 6. avgusta 2012. godine. „„U pred me -tu protiv okrivljenih lica HuseinaHasibovi}a, Jasmine Be{lagi}, MuhamedaHadìomerovi}a i Zlatka Lagumdìje, kojisu osumnji~eni da su pomo}u svogapoloàja i utjecaja u Fondaciji Bo{nja~kiinstitut, konkretno kao ~lanovi Upravnogodbora, povrijedili svoju obavezuodràvanja i upravljanja imovinomFondacije u periodu od 1. maja 2008., do31. avgusta 2010. godine te su bez znanja isuglasnosti ostalih ~lanova Upravnogodbora i organa Fondacije, a time i bezpravno valjanih odluka Fondacije,nezakonito raspolagali imovinom Fond a -cije, te su ta sredstva nezakonito koristili zasebe“, navedeno je, izme|u ostalog, uâmparinom nalogu za provo|enjem mjerame|unarodne pravne pomo}i. âmpara je uistom nalogu naveo da organ molitelj,odnosno Dràvno tuìla{tvo BiH, na osnovudo tada provedene istrage sumnja da su„okrivljeni od imovinske vrijednosti koje jeAdil-beg Zulfikarpa{i} kao osniva~ Fond ac -

ije i ostavitelj unio u Fondaciju prisvojiliiznos od 30 milona {vicarskih franaka”.„Prisvajanje“ iznosa od 30 miliona„{vajcaraca“, ni za prili~no fleksibilne ineutralne [vajcarce nije mala stvar, a uistom nalogu navedeno je i to da bispomenuta sredstva mogla biti i ona koja jeZulfikarpa{i} drào na ra~unima kod UBSAG banke u Cirihu. Navodno, novac nara~unu UBS AG, prema iskazu direktoriceFondacije AAmine Rizva nbe govi}-\uvi},stajao je na raspolaganju samo zapokrivanje teku}ih tro{kova osniva~aFondacije, kao i za pla}anje ra~una koje biodobrio izvjesni WWerner Haas.

Bo{nja~ki institut kao fondacijanavodno je osnovan u [vajcarskoj sasjedi{tem u ulici Sonnengrasse na broju 4 uCirihu. Nekretnine u Cirihu, pored brojnihnekretnina u Sarajevu, tako|er bi trebalo dase ubrajaju u imovinu Fondacije, kaè se unalogu tuìoca âmpare u kojem jo{ stoji:„Prema dosada{njim saznanjima, postojisumnja da je okrivljena Jasmina Be{lagi},mogu}e u pratnji nekog od ostalihokrivljenih, dana 17. juna 2008. godineprona{la sef koji je pripadao jednombankovnom ra~unu Zulfikarpa{i}a, te da jeiz istog uzela imovinske vrijednosti koje jetamo zatekla, a da su ta sredstva kasnijepodijeljena izme|u ostalih okrivljenih”.

ZLAJA [VICARACNa osnovu naloga za provo|enje mjera

me|unarodne pravne pomo}i, Dràvnotuìla{tvo I Kantona Cirih u [vajcarskoj 29.


ZULFIKARPA[I]EVA OSTAV[TINA

Pi{e: MIRSAD FAZLI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

��

Ministar vanjskih poslova i predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija pismeno seobratio Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH (VSTV), odnosno Uredu disciplin-

skog tužioca, pritužbom na rad tužioca Dubravka Čampare u predmetu nestalezaostavštine Adil-bega Zulfikarpašića. Lagumdžija tužioca Čamparu optužuje da je,postupajući bez zakonskog uporišta, nanio štetu Bošnjačkom institutu, institucija-

ma koje predstavlja Lagumdžija, kao i njemu lično i njegovom ugledu

CRNO NA BIJELOMOJ JE @IVOT [VICARSKA

Zlatko Lagumdìja nija `rtva “tuìteljske zavjere“ negoosumnji~eni za plja~ku imovine Adil-bega Zulfikarpa{i}a

adil:TEKST osnova.qxd 10.7.2013 23:15


(NE) ZAUSTAVITE TU@ITELJSTVO

ZLO^IN I KAZNAMinistar vanjskih poslova BiH ilider SDP-a Zlatko Lagumd`ija uobra~unu s (ne)pravdom


augusta pro{le godine, vode}i sezakonskom regulativom, preduzelo jemjere pretres prostora i pretres zapisa.Prema dokumentaciji Dràvnog tuìla{tva IKantona Cirih, trebalo je pretresti sljede}e:„Poslovne prostorije NCP AG Schulstrasse37, 8050 Cirih i sve tamo{nje prostorijekoje su bile dostupne osobama nadle`nimza odnose sa dolje navedenim klijentima,uklju~uju}i i podrum i dopunske prostorijekao i prostorije arhiva, mogu}e i na nekojtre}oj lokaciji. Spise, tonske, video ili drugesnimke i druge zapise, nosa~e podataka(posebno mobilne telefone) kao i ure|aje zaobradu i pohranu informacija koji su u vezisa dolje navedenim licima“, navedeno je umjerama koje treba provesti. U istomdokumentu na navedenoj lokaciji trebalo jetraìti: „„Zabilje{ke, podatke, poslovnudokumentaciju u pisanoj i elektronskojformi kao {to su primjerice ugovori oupravljanju imovinom, punomo}i, popiseimovine, KYC dokumentaciju, GW dosjei,korespondenciju NPC AG sa doljenavedenim klijentima i bankama kod kojihpostoje bankovni ra~uni. Bankovnudokumentaciju koja postoji u pisanoj ielektronskoj formi, kao {to su osnovnidokumenti, izvodi sa ra~una i depoa,detaljni dokazi ili ra~uni svih vrsta,instrukcije proslije|ene faksom odklijenata, korespondenciju NCP AG sabankama kod kojih postoje bankovnira~uni, popisi imovine itd. berzovniobra~uni, popis obavljenih kupovina iprodaja vrijednosnih papira, obveznica i

sva ostala dokumentacija u vezi saupravljanjem imovinom. Dosjei klijenatauklju~uju}i i zabilje{ke o posjedimaklijenata, kompletnu korespondenciju saklijentima i bankama, zabilje{ke sasastanaka i berzovne obra~une. Elektronskihardwear kao {to je notebook, laptop,

mobilni telefon i elektronski, digitalninosa~i podataka kao eksterni harddrajvovi iUSB-ovi i sve ostale informacije koje bimogle biti od koristi u vezi sa: JasminomBe{lagi}, Muhamedom Hadìomerovi}em,Huseinom Hasibovi}em, Zlatkom Lagum -dì jom, Bo{nja~kim institutom, Rataji

24

ZULFIKARPA[I]EVA OSTAV[TINA

�

SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.

PROFESIONALACTuìlac Tuìla{tva BiHDubravko âmpara kriv je{to se bavi svojim poslom

PAPIR TI, PAPIR MIDokument kojeg je izdalo Dràvno tuìla{tvo I Kantona Cirih, te pritu`ba Zlatka Lagumdìje na rad tuìoca Dubravka âmpare upu}ena VSTV-u idopuna iste upu}ena glavnom disciplinskom tuìocu Arbenu Murtezi}u


Foundation, Vaduz, Rhinestone FoundationVaduz, Carolian Associated Corporation,Panama, kao i sva ostala fizi~ka ili pravnalica za ~ije bankovne ra~une se ~ini da gorenavedena lica imaju ovla{tenja ili barempravo na raspolaganje s nekim drugim ili suimenovani kao izvr{ioci volje preminulogZulfikarpa{i}a.“

DISCIPLINA KI^MENeupu}en u dimenzije sopstvene krivice

i onoga {to bi {vajcarsko tuìla{tvo i istra`niorgani mogli prona}i u arhivama, bankama,digitalnim nosa~ima podataka..., ZlatkoLagumdìja odlu~io je, na sebi svojstvenna~in, da se obra~una sa dràvnim tuìocemDubravkom âm pa rom. Naime, lider SDP-a i ministar vanjskih poslova BiH ZlatkoLagumdìja i tuìlac Dubravko âmparaimaju (ne) ra { ~i {} enih ra~una jo{ iz vremenakada je âmpara vodio slu~aj „Reket“ kojije ulaskom Lagumdìje u vlast „dogovorno“transferiran Tuìla{tvu Kantona Sarajevo,dok je slu~aj MMilorada Dodika preba~enTuìla{tvu RS-a. „„Mada Tuìla{tvo BiH nesprovodi istragu protiv mene ni u jednompredmetu, tuìlac âmpara me je Tuìla{tvuu Cirihu ozna~io kao osum nji ~e nog protivkoga se vodi istraga, te time otvorio ~itavniz radnji koje su me diskreditovale kaoprivatnu i javnu li~nost, kao i institucije kojepredstavljam. To je dovelo i do materijalne{tete kako za pojedince tako i institucijekoje su u ovim slu~ajevima o{te}ene“,navodi se u pritu`bi Lagumdìje VSTV-ukoji je slanje dopisa Tuìla{tvu u Cirihu zaprovo|enje mjera me|unarodne pravnepomo}i smatra „nedopu{tenim“!?

U pritu`bi VSTV-u Lagumdìja ospo ra -va i nadle`nost Tuìla{tva BiH jerBo{nja~ki institut nije institucija BiH, negoje registrovan po Zakonu Federacije BiH. Izakata koje je Tuìla{tvo BiH dostaviloMinistarstvu pravde [vajcarske Lagum dì -ja je zaklju~io da su prijavu podnijelinasljednici MMahir Hadìomerovi} iMugdim Ljubun~i} nakon smrti Adila

Zulfikarpa{i}a, a koji vjeruju da je do{lo dokra|e novaca iz zaostav{tine. „„Iz prijave,koja ne sadrì nikakve dokaze koji bi menedoveli u takav kontekst, je tako|e jasno dase ne moè zasnovati nadle`nost Tuìla{tva

BiH u skladu sa Zakonom o Tuìla{tvu iZakonom o Sudu BiH, izuzev ako za to nepostoji neki li~ni, a ne pravni~ki interes,tuìoca âmpare“, naveo je Lagumdìja,izme|u ostalog, u pritu`bi upu}enoj VSTV-uprotiv tuìoca Dubravka âmpare.âmpara je, prema mi{ljenju Lagumdìje,jedini i isklju~ivi krivac za blokadunjegovih i ra~una osumnji~enih u [vajc ar -sk oj, uklju~uju}i i ra~un Bo{nja~koginstituta, zbog ~ega su zna~ajno smanjenenjegove aktivnosti, a jedan broj uposlenikaostao je bez posla i finansijske naknade.

„Nadam se da }e disciplinski tuìlacpokrenuti disciplinski postupak i uvidom upredmet Tuìla{tva broj 476/09 uvjeriti se uopravdanost pritu`be te adekvatno san kcio -n isati one koji su zloupotrijebili svoju funk -ciju“, zaklju~io je „po{teni“ Lagumdìjakoji insistira na disciplinskom ka`njavanjutuìoca ~ija ja jedina krivica ta {to jeprofesionalno, nepristrasno i po{teno radiosvoj posao! �


(NE) ZAUSTAVITE TU@ITELJSTVO

„Provjerom kroz upisnike utvrdilismo da Tuìteljstvo BiH ne sprovodiistragu protiv dr. Zlatka Lagumdìje ni ujednom predmetu“, dopis je koji je 20.avgusta pro{le godine Lagumdìji potpisalazamjenica glavnog tuìtelja VesnaBudimir, poznata i kao „ìrant majstor“,ina~e sestra potpredsjednice SDP-a Lidije

Kora}, ~iji suprug je Davorin Kora},direktor Slu`be za zajedni~ke posloveorgana i tijela FBiH i ~lan Nadzornogodbora JP Elektroprivrede BiH. Naponovljeni upit, Zlatko Lagumdìja, premavlastitim tvdnjama, dobio je isti odgovor iteku}e 2013. godine, koji nije priloìo udokumentaciji dostavljenoj VSTV-u. �

STRANA^KO-RODBINSKE VEZE

Nedodirljivi Zlatko Lagumdžija

(BUDI)MIR, NIKO NIJE KRIVZamjenica glavnog tuìoca Tuìla{tva BiH Vesna Budimir potpisala je dokument da seprotiv Zlatka Lagumdìje ne vodi istraga

(NE)SRETNA PORODICAAdil-beg Zulfikarpa{i} u dru{tvu ~lanovaporodice koji }e problem njegovezaostav{tine rje{avati sudskim putem


Deset godina nakon {to je protivnjega podignuta prva optu`nicaza zlouporabu poloàja, odnosno,nezakonitu podjelu oru`ja,[emsudin Mehmedovi} se po n o -

v no na{ao pod istragom, ovoga puta zbogsumnje da je naredio skrivanje golemekoli~ine vojnog arsenala u okolici Te{nja.Premda predstavnici Dràvne agencije zaistrage i za{titu i Tuìteljstva BiH, po ~ijemje nalogu po~etkom tjedna zapo~elapolicijska akcija u selu Kalo{evi}i kodTe{nja, nisu zvani~no objavili protiv kogase vodi istraga, nije te{ko pretpostaviti kakosu novinari (i to pa`ljivo selektiranihmedija) do{li do informacije da jeMehmedovi} prvi na listi osumnji~enih.Aktualni zastupnik SDA u Parlamentu BiH,podsjetimo, bio je u ratu na~elnik Policijskestanice u Te{nju (kasnije Centra slu`bibezbjednosti Doboj sa sjedi{tem u Te{nju),a od 1996. do ‘98. godine ministar policijeZeni~ko-dobojskog kantona.

HEKLERI ZA STRANA^KE KOLEGEUpravo iz tog perioda datira „afera

hekler“, zbog koje }e federalni MUP, {estgodina poslije, protiv kantonalnog ministra[emsudina Mehmedovi}a, biv{eg {efaUprave policije NNedàda Korajli}a(sada{nji dekan Fakulteta za kriminalistikuu Sarajevu), BBenjamina Mehmedovi}a, u tovrijeme referenta u Policijskoj upraviTe{anj, i MMuharema Ahmi}a, nekada{njegkomandanta u 337. brigadi VojskeFederacije, podnijeti kaznene prijave.Prema navodima iz optu`nice Kantonalnogtuìteljstva u Zenici, njima se na teret

stavljalo da su iz policijskog magacinaCSB-a Zenica izuzeli 450 pu{akaautomatskih pu{aka Heckler&Koch, 38sanduka municije i 15 sanduka granata,koje su potom podijelili odabranimgra|anima. Izme|u ostalih, pu{ke su dobiliOsman Brka (dugogodi{nji zastupnik SDAu federalnom i Parlamentu BiH), MMirzaLi{inovi} (sada{nji pomo}nik direktoraSIPA-e), FFuad [i{i} (na~elnik Op}ineTe{anj)... Budu}i da neki od „uglednih

gra|ana“ kasnije nisu vratili oru`je,procijenjeno je kako je federalnom MUP-unanesena {teta od oko devet tisu}a KM, stim da je u izmijenjenoj optu`nici iznos{tete uve}an na ~ak 514.000 maraka.[emsudin Mehmedovi} se za trajanjasu|enja branio kako je podjela oru`jagra|anima izvr{ena u vrijeme neposredneratne opasnosti (u zimu 1996.), uz usmenusuglasnost pretpostavljenih, a na temeljupovjerljive procjene politi~ko-sigurnosne


ZUBAC PROTIV MEHMEDOVI]A

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

Nakon što su pripadnici SIPA-e početkom tjedna u okolici Tešnja pronašli do sada najveću količinu skrivenog naoružanja, municije i eksploziva, ponovno

se u fokusu policijske istrage našao ratni šef tešanjske policije ŠEMSUDINMEHMEDOVIĆ; aktualni je zastupnik SDA u Parlamentu BiH, zahvaljujući

političkim i policijskim vezama, do sada bio pošteđen sudskog progona, ali bi ganajnoviji sukob s direktorom SIPA-e GORANOM ZUPCEM mogao skupo stajati

OBRAÛN RATNIH POLICAJACA

Mehmedovi} optuìo Zupca za ubojstvo bo{nja~kogcivila na Ilidì, Zubac uzvratio kaznenom prijavom za

hap{enje i zlostavljanje Srba u Te{nju

DVIJE ISTRAGE TU@ITELJSTVA BiHOsim ratne uloge [emsudina Mehmedovi}a, dràvni tuìtelji istraùju i da li je biv{i {ef policijeu Te{nju odgovoran za skrivanje arsenala oru`ja

semso:TEKST osnova.qxd 10.7.2013 22:51

situacije?! Maratonski sudski procesMehmedovi}u i njegovim prvim sura dni ci -ma na koncu je zavr{en osloba|aju}impresudama. Kasnije su jednako, bezrezultata, okon~ane i druge istrage koje su,u me|uvremenu, otvorene protiv [em su -dina Mehmedovi}a, zbog neza kon i togizdavanja bh. putovnica mudà he di nima izarapskih zemalja i zlouporabe slu`benogpoloàja u vrijeme kada je bio na funkcijikantonalnog ministra prometa i ko mu ni ka -cija.

No, ako je zahvaljuju}i svojimdugogodi{njim vezama i utjecaju na pravo -su|e i policiju u Zeni~ko-dobojskom

kantonu, te strana~koj za{titi na federalnojrazini, [emsudin Mehmedovi} do sada biopo{te|en sudskog progona, sukob s

aktualnim direktorom SIPA-e GGoranomZupcem mogao bi ga skupo stajati.Neprijateljstvo izme|u dràvnog zast up ni -ka SDA i prvog ~ovjeka SIPA-e navodno jezapo~elo pro{le godine, kada je Mehme do -vi} javno zatraìo da se preispita biografijaZupca, navode}i kako postoje indicije da jepovezan s kriminalnim grupama, te da imaproblemati~nu ratnu pro{lost.

ISTRAGE SIPA-e I FEDERALNE POLICIJE Znakovito je, me|utim, da su gotovo u

isto vrijeme istraìtelji SIPA-e zapo~eliprovjeru Mehmedovi}evog ratnog anga -ma na (po prijavi koju je CJB Doboj podnio

prije osam godina), odnosno njegoveodgovornosti za hap{enje i zatvaranje Srbau Te{nju i povezanosti sa arapskimdobrovoljcima koji su u tom regionu bilistacionirani tijekom rata. I mada nijepoznato da li je istraga po navodnimoptu`bama koje ratnog na~elnika policije uTe{nju terete za ratne zlo~ine iniciranaMehmedovi}evim inzistiranjem narasvjetljavanju Zup~eve ratne biografije, ilije zastupnik SDA udario po direktoruSIPA-e tek kada je doznao da je na metipolicijske istrage, ~injenica je da jekaznena prijava ve} dostavljena Tu` ite ljs -tvu BiH.

Istraga Posebnog odjela za ratnezlo~ine Tuì teljstva BiH, koja jemjesecima vo|ena u tajnosti, istodobno jeobjelodanjena sredinom ovog tjedna,

nakon {to su iskazi pojedinih svjedokasrpske nacionalnosti, koji terete [emsudinaMehmedovi}a za ratne zlo~ine tijekom1993., i to kao izjave neimenovanih sugo -vor nika, objavljene u banjalu~kimNezavisnim novinama. U istom je tekstu,pozivaju}i se na „izvore bliske istrazi“, azapravo SIPA-i, novinar Nezavisnihnovina naveo da je „prona|eno oru`je ieksploziv zakopano po naredbi Mehme -dovi}eva i biv{eg lokalnog rukovodstvaSDA“?!

Na stotine granata, ru~nih baca~a,velika koli~ina mina, eksploziva i drugogoru`ja prona|eno je u ponedjeljakzakopano u {umi na podru~ju selaKalo{evi}i, u blizini nekada{nje crterazgrani~enja prema Tesli}u, i gotovo jenevjerojatno da je takav arsenal mogao bitisakriven bez znanja lokalnih vojnih,policijskih i politi~kih prvaka.

I dok se protiv [emsudina Meh me -dovi}a trenutno vode dvije paralelneistrage - u Posebnom odjelu za ratnezlo~ine i Posebnom odjelu zaorganizirani kriminal, privredni kriminali korupciju Tuìteljstva BiH, glavnomdràvnom tuìtelju GGoranu Salihovi}unedavno je stigao dopis Federalne upravepolicije (FUP) o direktoru SIPA-eGoranu Zupcu.

Postupaju}i po zahtjevu koji je potpisao(do) pre d sje davaju}i Zastupni~kog domaParlamenta BiH BBoò Ljubi}, a nakonzastupni~kog pitanja [emsudina Meh me -dovi}a, federalni su policajci zapo~eliprovjeru ratne pro{losti direktora SIPA-eZupca. Kako je, me|utim, zbog limitiranihovlasti FUP-a bilo nemogu}e provjeritineke od te{kih inkriminacija koje se Zupcustavljaju na teret, istraga nije dalekoodmakla.

U me|uvremenu je zastupnik Meh me -do vi} poslao federalnom MUP-u dopunusaznanja (o~evidno je kako se i samposvetio istraìteljskom poslu), nakon ~egaje u saslu{an jedan svjedok, koji je istinaposredno, optuìo Gorana Zupca da je kaoratni pripadnik Stanice policije na Ilidì1992. ubio civila bo{nja~ke nacionalnosti.Isti je svjedok uputio inspektore FUP-a naizravnog o~evica zlo~ina koji je navodnopo~inio Zubac.

Budu}i da potencijalni svjedok boravina prostoru Republike Srpske i nijedostupan federalnoj policiji, slu`benazabilje{ka o saznanjima iz dosada{njeistrage je iz FUP-a, prije dvadesetak dana,proslije|ena glavnom dràvnom tuìteljuGoranu Salihovi}u, radi daljih uputa. No,iako su posrijedi iznimno ozbiljne optu`bena ra~un direktora najva`nije policijskeagencije, ~ija je provjera zatraèna odrukovodstva Zastupni~kog doma Parl a me n-ta BiH, na odgovor glavnog tuìtelja jo{ seuvijek ~eka. �


PROVJERA RATNIH BIOGRAFIJA

KOGA ZUBAC UZME NA ZUBDirektor SIPA-e Goran Zubac naprasno je otvorio istrage protiv Mehmedovi}a nakon {to je tajzastupnik SDA traìo da se preispita njegova ratna pro{lost

(PO)RATNE ZALIHEOru`je prona|eno kod Te{nja

semso:TEKST osnova.qxd 10.7.2013 22:51

Tri mjeseca trajao je “proces”smjene fra DDrage Boji}a safunkcije glavnog i odgovornogurednika franjeva~kog mjese~nog~asopisa Svjetlo rije~i iz Sarajeva.

Kona~no, to se i dogodilo po~etkompro{log mjeseca, odlukom provincijalaFranjeva~ke provincije Bosne Srebrene fraLovre Gavrana. Zapravo, Svjetlo rije~i jeod svog osnivanja 1983. uvijek nekomesmetalo. Prvo komunistima, pa 1992.hercegova~kim franjevcima, a onda, poslijerata, permanentno, i hrvatskim, ali isrpskim i bo{nja~kim nacionalistima, te,opet, hercegova~kim franjevcima. Ali,ne{to tako radikalno, kao {to je smjena fraDrage, nije nikada!

BITNE RAZLIKE� Kome ste se to zamjerili pa ste

nedavno smijenjeni sa pozicije glavnog iodgovornog urednika franjeva~kog mjes e~ -nika Svjetlo rije~i?

Povod smjeni bio je intervju koji sam uaprilu dao portalu Prometej. Govorio sam o


IZVAN VJERSKIH GRANICA

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

Foto: MARIO ILI^I]

FRA DRAGO BOJIĆ, doktor nauka iz područjapraktične teologije,početkom prošlog mjeseca smijenjen je samjesta glavnog i odgovo rn ogurednika časopisa SVJETLO RIJEČI; u svomprvom intervjuu za nekiod bosanskoherc e go va -čkih medija nakon što je“uklonjen” govori o razlozima zbog kojih jesmijenjen, odnosimabosanskih ihercegovačkih franjevaca, političkojstrukturi koja vodiovdašnje Hrvate, IviJosipoviću i Srebrenici...

JA BIH “SVZVAO MRAKFra Drago Boji}:

Nitko me ne}eprisiliti da se

osje}am strancem usvojoj domovini

Bosni i Hercegovini

��

fra drago:TEKST osnova.qxd 10.7.2013 22:28


U «SVJETLU» SMJENE U «SVJETLU RIJE^I»

SVJETLO RIJEČI”AKOM DA TE NIJE...

PEDAGOGIJA BEZ MEDIJAFra Drago Boji} smijenjen je sa mjesta glavnog i odgovornog urednikaSvjetla rije~i, ali i dalje predaje naFranjeva~koj teologiji u Sarajevu


Svjetlu rije~i uz tridesetu obljetnicunjegova izlaènja. Izme|u ostaloga, kriti~kisam se osvrnuo na odnos hercegova~kihfranjevaca i hercegbosanske politikedevedesetih godina te na manipulacije sasveti{tem u Me|ugorju. Nakon togauslijedila je slu`bena reakcija herceg ova -~kog provincijala fra MMiljenka [tekeprovincijalu i upravi moje provincije da mesankcioniraju za tobo`nje klevete.

� Kome je fra Miljenko poslao“slu`benu reakciju”?

Tu reakciju nije poslao ni meni osobno,niti na medij na kojem je intervju objavljen.Nigdje u javnosti nije opovrgnuo mojenavodne optu`be. A u slu`benom dopisuprovincijal [teko mi u~itava da sam optuìohercegova~ke franjevce za progone iubijanja, {to, naravno, nije to~no. On jegrubo izvrnuo i pogre{no interpretirao mojerije~i. Govorio sam o tome da su “hercego -va~ki franjevci”, ne svi i ne provincija kaotakva!, podràvali hercegbosansku politikui da se herc eg ov a~ka provincija nikada nijeogradila od nje te da postoji odgovornost iza {utnju o zlo~inima i logorima Herceg-Bosne. U kontekstu me|ugorskog pro {ten -i{ta, osvrnuo sam se na “duhov nja {tvo” i“teologiju” koja manipulira likom BBlaèneDjevice Marije a koja je u suprotnosti snjezinim likom iz Evan|elja, kr{}anskim ikatoli~kim razumijevanjem i vjerovanjem.Ni{ta posebno nisam rekao {to i neki drugi,teolozi i biskupi, o tome nisu rekli. Zbog tihmojih izjava, hercegova~ki provincijal je -krivo inter pre tiraju}i moje izjave, po st a -vlja ju}i se kao nad-provincijal i podiù}imoje stavove na slu`benu razinu kao da jemoje mi{ljenje slu`beni stav BosneSrebrene - zahtijevao od moga provincijalada me odmah sankcionira.

� O Va{oj smjeni odlu~io je, dakle,provincijal Franjeva~ke provincije BosneSrebrene fra Lovro Gavran, ali po svemu{to sam do sada pro~itao prili~no samuvjeren da je “fetvu” izdala glava s kojepozicije vi{e na hijerarhijskoj ljestvici?

Provincijal fra Lovro Gavran i ~lanoviUprave Bosne Srebrene su donijeli tuodluku. Drugi dio Va{eg pitanja ne mogukomentirati, jer je to u domeni naga|anja ukoja se ne èlim upu{tati i u koja zapravo neèlim ni vjerovati. Dodu{e, Svjetlo rije~i jestalno, od svog po~etka, ~esta tema ukatoli~kim hijerarhijskim krugovima naovim prostorima, prije svega zbog svojeotvorenosti i kriti~nosti.

� Neki su pisali o tome kako mo`datinja sukob izme|u Franjeva~ke provincijeBosne Srebrene i Hercegova~ke fra nje -va~ke provincije...

Nije rije~ o velikom sukobu, ni o ratu

izme|u dviju provincija, ali niti o nekomidili~nom odnosu bez problema. Trebauvijek imati u vidu razli~ito povijesnoiskustvo, odnosno razli~itu interpretacijuna{e zajedni~ke pro{losti te uzeti u obzir daove dvije provincije djeluju u razli~itimdru{tveno-politi~kim kontekstima: herce -gov a~ka me|u ve}inskim katoli~ko-hrvatskim stanovni{tvom naslonjenim naHrvatsku, a bosanska uglavnom u mije {a -nim sredinama. Bilo bi, me|utim,simplificirano tvrditi da su te razlike jedinoteritorijalno ili mentalitetski uvjetovane.Bitne razlike su u ìvotnim dru{tveno-politi~kim pitanjima: odnos prema dràviBosni i Hercegovini, prema dràviHrvatskoj, ciljevima i karakteru rata,ponajvi{e dakle u prosu|ivanju hrvatskepolitike u BiH, Herceg-Bosni, progonima ilogorima, stradanju nehrvata, te u tzv.



�

ZAGLEDANI U “MATICU”:Bosansko-hercegovačkiHrvati su politički, kulturno pa i duhovno-religijski dezorijentirani;veliki dio njih živi u“paralelnim svjetovima” - zagledani u “matičnuHrvatsku” koja ih doživlj a vakao teret, a pritomotuđeni i počesto “stranci”u vlastitoj zemlji...

BIOGRAFIJA FRA DRAGE

Franjevackoji smetafranjevcima

Drago Boji} ro|en je 1975.i ~lan je Franjeva~ke provincijeBosne Srebrene. Nakonfilozofsko-teolo{kog studija naFranjeva~koj teologiji uSarajevu, u Be~u je zavr{ioKatoli~ku medijsku akademiju idoktorirao iz podru~ja

prakti~ne teologije natemu

katoli~kogtiska u Bosni i Hercegovini.Predaje na Franjeva~kojteologiji u Sarajevu i direktor jeInternacionalnogmultireligijskog interkulturnogcentra (IMIC) - Zajedno. �


“humanom” preseljenju bosanskih Hrvataod strane TTu|man-BBobanova reìma -jednom rije~ju, najve}e razlike su urazumijevanju vlastite domovine i dràve.Razlike su u nemogu}nosti da se sagledajukatastrofalne posljedice za bosanskekatolike i Hrvate i odgovorno pristupibudu}nosti.

DIJALOG SA ATEISTIMA� Pa, u kojem medijskom prostoru

djeluju hercegova~ki franjevci?Odlazak hercegova~kih franjevaca iz

Svjetla rije~i po~etkom devedesetih,neobrazloèno napu{tanje Franjeva~keteologije u Sarajevu, Franjeva~ke klasi~negimnazije u Visokom, trebalo je pred sta -vlja ti bespovratno napu{tanje Bosne ibosanskih Hrvata, dràve Bosne i Her ce go -vine, nestajanje Bosne Srebrene, kako suneki Bobanovi franjevci izjavljivali,suàvanje hrvatskog ìvotnog prostora nateritorij ispod Ivan-Sedla, sa èljom {toja~eg vezanja uz Hrvatsku. O svemu tome i

danas svjedo~e mediji - listovi, u vlasni{tvuHercegova~ke fra nje va ~ke provincije ali iuop}e, javni i crkveni mediji na podru~juHercegovine. Pote{ko}a je u tome {to tapolitika ima mo} u dominantnoj hrvatskojpolitici, skriva se i pokriva ljubavlju premanarodu, lice mjer nom crkveno{}u ikatoli~kom pravo vjer no {}u. Tko to nepodràva, njega se optuùje za izdajunaroda i Crkve, i nastoji ga se u{utkati.

� A kakvo je sada njihovo “vi|enje”Bosne i Hercegovine, posebno Bosne,druìte li se i sura|ujete li s njima? Te dvijeprovincije su nekako previ{e udaljene,naravno, ne mislim na kilometraè.

Kontakti i suradnja postoje i vi{e nego{to se javno vidi. Ove dvije zajedniceupu}ene su jedna na drugu i kroz povijest idanas. Kad je rije~ o Bosni i Hercegovini,ve}ina hercegova~kih franjevaca ovuzemlju ne doìvljava svojom. Oni ìve ismatraju se “hrvatskom dijasporom” u BiH,s te{kom frustracijom {to se nije ostvarilo

Tu|manovo teritorijalno podebljanje“hrvat skog pereca”.

� Koji su bili Va{i najve}i pr o fe sio -nalni izazovi u kreiranju, osmi{ljavanju,naprosto, u strategiji razvoja i uticajaSvjetla rije~i u na{em medijskom prostoru?

Ni{ta posebno novo nisam ~inio.Naslijedio sam koncept Svjetla rije~i inastojao nastaviti na toj tradiciji, sa èljomda se ovaj list jo{ vi{e otvori premadruk~ijim mi{ljenjima i svjetonazorima.Posebno mi je bilo stalo da se u Svjetlurije~i ~uje glas ljudi koji se izja{njavajuateistima i agnosticima. Mislim da je dijalogs ateistima, uz me|ureligijski dijalog, jedanod najva`nijih postulata suvremenih dru {ta -va, a {to nasu{no nedostaje zatvo re nimvjerskim medijima. To uostalom traì i II.vatikanski koncil pozivaju}i Crkvu i ka toli -ke da se otvore za dijalog s tim ljudima.Osim toga, smatrao sam da se i o religijskimzajednicama, njihovim vo|ama i ~lanovima,treba pisati otvoreno i kriti~ki. Nije ni eti~noni profesionalno kriti~ki pisati i govoriti osekularnom svijetu i “njegovim manama”, azaobilaziti ono negativno u vjerskimzajednicama. Dakako, ne na razini sen za cijai tra~a, ve} u èlji za unutarnjom katarzom,suo~avanjem s vlastitom pro {lo {}u injezinim mra~nim epizodama, ali i s kri ti -~kim opservacijama sada{njeg i mogu}egpozitivnog i smislenog budu}eg djelovanja.

� Splitski novinar Viktor Ivan~i}napisao je da je Va{a “nasilna smjena,koliko god u izvedbi slijedila oprobaneinkvizicijske obrasce, mnogo vi{e odtipi~nih ovda{njih udara na slobodumedija”. [to se moè komentarisati i nana~in da je fra Lovro Gavran oti{ao korakdalje od dosada{njih udara na slobodnumedija u BiH. Barem ja tako mislim...

Vlasnik Svjetla rije~i je Franjeva~kaprovincija Bosna Srebrena i provincijal iuprava odlu~uju o tome tko }e biti urednikSvjetla rije~i. To, dakle, nije sporno. Spornoje, me|utim, to {to u ovom slu~aju nije bilonikakvih razloga za smjenu. Uostalom,svaki pojedinac, prema dokumentimaKatoli~ke crkve, u dru{tvenim pitanjimaima ne samo pravo, ve} i du`nostsamostalno iznositi svoje mi{ljenje, pa isuprotno od svojih poglavara kad mu tonalaè njegova savjest i kad za to imavaljane razloge i argumente. GospodinIvan~i} je u pravu, jer je ovdje doista rije~o udaru na slobodu mi{ljenja i govora, ukona~nici i na slobodu medija.

� Koliko se kardinal Vinko Pulji}mije{ao u ure|ivanje Svjetla rije~i?

Svjetlo rije~i je list franjeva~keprovincije Bosne Srebrene i ne podlijeèizravnoj nadbiskupovoj, kardinalovoj

31

U «SVJETLU» SMJENE U «SVJETLU RIJEÎ»

� Ovih dana obiljeàva se osamnaestagodi{njica od genocida u Srebrenici...

Poznati njema~ki evangeli~ki teologDietrich Bonhoeffer, ubijen u nacisti~komlogoru, jedanput je kazao otprilike ovako:«Tko danas ne urli~e radi @idova, ne moèpjevati gregorijanski koral.» Rekao bih, tkodanas ne priznaje nevine `rtve Srebrenice,ali i drugih strati{ta, taj ne bi smioizgovarati ime Bo`je niti se na njegapozivati. Taj ne bio smio i}i u hramove,crkve i dàmije. Svi oni koji negiraju ili

umanjuju zlo~ine svrstavaju se na stranudemonskoga zla. Oni koji na `rtvamaSrebrenice èle politi~ki, ili osobnoprofitirati, ~ine isto, pa ~ak i gore.Gledano iz vjerni~ke perspektive, usvakoj nevinoj `rtvi Srebrenice ubijen je udoslovnom smislu Bog. Gledano izljudske, eti~ne i humanisti~keperspektive, u Srebrenici je ubijen ~ovjek.Zato je na{ odnos prema Srebrenici velikiispit na{e ljudskosti i vjere te propusnicaza smislenu budu}nost. �

GODI[NJICA GENOCIDA U SREBRENICI

“U svakoj nevinoj žrtvi Srebreniceubijen je u doslovnom smislu Bog”

11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA

��


ingerenciji. Me|utim, ~injenica je da ovajkoncept, kao i neka druga dru{tvenadjelovanja ~lanova Bosne Srebrene, mnogimo}nici nisu odobravali, pa i ljudi vrlobliski kardinalu.

NI LIJEVO NI DESNO� Da li nedavni, “nemili doga|aji”

uti~u na Va{ pedago{ki rad, s obzirom da naFranjeva~koj teologiji u Sarajevu predajetekomunikologiju, a imate i jo{ jednufunkciju: direktor ste Internacionalnogmultireligijskog interkulturnog CentraIMIC - Zajedno u glavnom gradu BiH?

Naravno da zbog svega {to se dogodilone mogu ostati ravnodu{an i nepogo|en.Ali, s onu stranu moga “herojstva” i“samosaàljenja”, ovo doìvljavam kaocijenu zalaganja za slobodnu i kriti~ku rije~u vlastitoj zajednici i Crkvi, pogotovo ondakada ta rije~ ko{ta i kad je upu}ena“nedodirljivima”. Da ima smisla boriti se zate vrijednosti, potvrdili su mi mnogisuradnici i poznanici, ~itatelji i simpatizeriSvjetla rije~i koji su mi dali podr{ku,tako|er ne bez rizika, posebno kad je rije~o mojoj bra}i franjevcima, pogotovo onimmla|ima.

� I, {ta je, na kraju, Va{ najve}ipropust: da ste ure|ivali ~asopis koji jepremalo hrvatski, premalo katoli~ki, ilipremalo hercegova~ki?

Ta difamacija prati Svjetlo rije~i odnjegova osnutka. Smatram da svaki medij,dakle i vjerski, mora nadilaziti nacionalne,institucionalne i regionalne granice. Tonikako ne zna~i ignoriranje nacionalne,vjerske ili neke druge pripadnosti. Ali zna~ii treba zna~iti kriti~ko su~eljavanje sazatvorenim i isklju~ivim identitetima,posebno onda kad se njima manipulira i kadprenagla{avanje tih pripadnosti osiro ma -{uje i banalizira univerzalnost ljudskogapripadanja jednom Bo`jem svijetu, i isto -dob no postaje opasnost za one druge.

� Da li ste se zamjerili i onim drugim,“konstitutivnim nacionalistima”, Bo{nja -cima i Srbima?

Svjetlo rije~i je objavljivalo kriti~ketekstove o svim nacionalizmima, fun da -men t alizmima i religijskim isklju~ ivost imau na{oj regiji. Druga je stvar {to to nekine}e da primijete, jer ~itaju samo kroznao~ale da se o “svojima” ni{ta kriti~ki nesmije re}i. Uostalom, tri ~etvrtine listaposve}ivani su vjeri i kulturi. Pa, pisali smoi o militantnom ateizmu, o svakoj daklevulgarizaciji ljudskoga duha i neslobodi.Svjetlo rije~i, usu|ujem se kazati, nije bilonacionalisti~ko, ni strana~ko, ni lijevo nidesno, ni konzervativno ni liberalno, nimoje privatno. Zato ga je pratila {utnja i odstrane tzv. sekularnih medija, a ne ute me lje -

nu kritiku i klevete, ~esto i anonimno prekoportala, upu}ivali su nacionalisti i religijskifanatici svih vrsta. Nacionalizam i funda -ment alizam su negacija vjere. Oni suzapravo nijekanje i Boga i ~ovjeka.

� Kako Vama izgleda politi~kastruktura koja godinama vodi ovda{njeHrvate?

Na sceni je i dalje ista politi~ka matrica,pa i isti protagonisti. Iako je bilo poku{aja iima ih i danas, jo{ uvijek se nije pojavioozbiljan politi~ki projekt koji bi bioalternativa dosada{njem. Kako sada stvaristoje, te{ko }e se i pojaviti. Morao bi sedogoditi ~udesni obrat me|u bosansko-hercegova~kim Hrvatima. Ponajprije

odustajanje od svake varijacije herceg -bosanske politike, sagledavanje samih sebes onu stranu nacionalisti~kih iluzija, uzuvaàvanje me|usobnih regionalnih izavi~ajnih razlika, i kona~no vra}anje dr` a -vi Bosni i Hercegovini.

� A {ta danas najvi{e nedostaje bosa n -sk o hercegova~kim Hrvatima?

Bosansko-hercegova~ki Hrvati supoliti~ki, kulturno pa i duhovno-religijskidezorijentirani. Veliki dio njih ìvi u“paralelnim svjetovima” - zagledani u“mati~nu Hrvatsku” koja ih doìvljavakao teret, a pritom otu|eni i po~esto“stranci” u vlastitoj zemlji. Bez namjereda deobligiram obi~ne ljude i gra|ane, alis empatijom i razumijevanjem za njihoveìvote i sudbine, za takvu situacijunajvi{e je odgovorna hrvatska politika uBiH, ali dijelom i predstavnici Katoli~kecrkve koji su svoje vjernike izru~ilitakvim politikama. U tome naravno,nimalo bez odgovornosti nismo ni mi,bosanski franjevci. Pred nama je samojedan put: ponovno preispitivanje svogaposlanja u krajnje izmijenjenoj situaciji.Ako se to ne dogodi, na{e }e se snagerasuti u podjelama i dokazivanju verbal -nog hrvatstva, u strahu i slijepoj po slu -{nosti autoritetu i deklarativnoj crkve -nosti, u bespo{tednoj borbi za pozicijebez moralnosti i stru~nosti, kona~no, uu{utkavanju slobodne misli i rije~i.

� Hrvatska je od 1. jula u Evropskojuniji, a predsjednik te dràve Ivo Josipovi}je ve} 7. jula doputovao u Bosnu iHercegovinu. Kako ocjenjujete susjedskeodnose?

Odnosi Republike Hrvatske i Bosne iHercegovine su kompleksni. I odnos sa da { -njih vlasti Republike Hrvatske prema na{ojzemlji je kompleksan i ambivalentan,uklju~uju}i i predsjednika JJosipovi}a.Njegov govor prije tri godine u ParlamentuBiH i isprika za pogubnu hrvatsku politikuprema BiH u devedesetim godinama, barna trenutak je izmamio optimizam imogu}nost novih odnosa. Ali taj govor,naàlost, u politi~kom smislu nije“implementiran” i ostao je uglavnom nadeklarativnoj razini, pogotovo u odnosu naRepubliku Srpsku. Dakako, odgovornostnije samo na strani Josipovi}a i sada{njevlasti u Republici Hrvatskoj. Za to sujednako, ako ne i vi{e odgovornibosansko-hercegova~ki politi~ari, svihopcija i provenijencija. I ova posjetapredsjednika Josipovi}a BiH, prva nakonulaska u Europsku uniju, na simboli~kojrazini ima teìnu. Ostaje pitanje ho}e li tajposjet imati i konkretne pozitivneposljedice za budu}i odnos dviju susjednihzemalja. �



LAŽNE OPTUŽBE:U službenom dopisuprovincijal fra MiljenkoŠteko mi učitava da samoptužio hercegovačkefranjevce za progone iubijanja, što, naravno,nije točno; on je gruboizvrnuo i pogrešno interpretirao moje riječi

�


@ivot JJovanke Broz ve} decenijamapredstavlja enigmu. Mnogi inostraniizdava~i nudili su joj milione dolara za ìvotnu ispovijest. Me|utim, ipored toga {to ìvi bijedno i oskud-

no, u odnosu na godine provedene s Titom,istrajno je odbijala njihove ponude. Upu}enisu tuma~ili da je to iz straha za sopstveni ivot.Svoj zavjet {utnje Brozova udovica prekr{ilaje prije tri mjeseca pred dugogodi{njim pri-jateljem @@arkom Jokanovi}em, knjièvnikomi biv{im politi~arem. On za na{ list govori onajzanimljivijim detaljima iz ìvota Tita iJovanke Broz, koje mu je povjerila Titovaìvotna saputnica.

� Gospodine Jokanovi}u, kako ste uspje -li pridobiti naklonost Titove udovice i za{toje po Va{em mi{ljenju ona progovorila ba{sada, u 89. godini ìvota, a ne ranije?

To poverenje se gradilo jo{ od 2005.

godine. Kada sam bio direktor beogradskogmagazina “Star”, znaju}i za uàsne uslove ukojima ìvi, pozvao sam je i ljudski je pitaoda li joj na bilo koji na~in mogu pomo}i.Pozvao sam ministra Rasima Ljaji}a iispri~ao mu u kakvim uslovima Jovanka ìvi,


EKSKLUZIVNO

Razgovarala: MIRHA DEDI]

Koji Titovi nabliži saborci su se najviše grabili za njegovo naslijeđe, koji funkcioneri su pokrenuli

strahovitu mašineriju intriga i laži kako bi odvojiliJovanku od Tita i pokušali je fizički i psihički uništiti,za naš list otkriva književnik ŽELJKO JOKANOVIĆ,

autor Jovankinih memoara, koji za nekoliko mjeseci izlaze iz štampe

BIOGRAF DRUGARICEJOVANKETito se sa pi{toljem na ~elu

morao odre}i supruge Jovanke

MEMOARI IZ KU]NOG PROTVORA Jovanka Broz, koja ve} 35 godina ìvi uprinudnom ku}nom pritvoru, odlu~ila je daprogovori o godinama provedenim s Titom i progonu nakon njegove smrti

ÔVJEK OD POVJERENJA @arko Jokanovi}, autor Jovankinih memoara

jovanka:TEKST osnova.qxd 10.7.2013 22:56

a on je rekao da je to nedopustivo i da se tumora ne{to uraditi. Ina~e, ja sam se godinamabavio politikom, bio sam poslanik uSkup{tini Srbije i {ef poslani~ke grupe Novedemokratije te {ef Centra za komunikaciju

celog DOS-a, pre, za vreme i posle 5. okto-bra, i poznavao sam ljude na poloàju. Takosu napravljeni prvi koraci. Uspeli smo danjenu situaciju bar malo pobolj{amo. Od tadasmo redovno u kontaktu, na svakojake teme

razgovoramo i ona zna da u svakoj situacijimoè da me pozove i zatraì pomo}. Posleposlednje plja~ke Jovankine ku}e, kada suukradene njene bele{ke, ja sam joj predloìoda sve ono {to samo do sada pri~ali, a {to pos-


NAJVE]E TAJNE JOVANKE BROZ

��


toji u formi tonskih zapisa, pretvorimo upri~u koja }e biti publikovana za njenogìvota. Su{tina je da treba da su ~uje njenapri~a, koja je ne samo zanimljiva ve} i vrlopotresna, i to dok je ona ìva, kako bi se izbe-gle bilo kakve manipulacije.

PRIJETNJE SMR]U JOVANKI I NJENOJ SESTRI

� Toma Fila, biv{i advokat JovankeBroz, kazao je da mu je Slu`ba dràvnebezbje dnosti otvoreno prijetila ukoliko seTitova udovica odvaì da napi{e memoare, ukojima bi otkrila mra~ne tajne iz vremenapred kraj Brozove vladavine. Da li ste Vidobijali sli~ne prijetnje?

Ne, zaista ne. Ja ne sumnjam da je takvavrsta pretnje postojala. Jovanki su, kada su jeizbacivali iz vile u Uì~koj 15, eksplicitnopretili da }e joj ubiti sestru ukoliko bude bilo{ta u javnosti pri~ale ona ili sestra.Umnogome razlog njenog }utanja leì utome {to je ona znala s kakvim ljudima imaposla. I ona se svih ovih godina bojala nesamo za svoj ìvot ve} pre svega za ìvotsvoje sestre. Ponekada bi se tokom na{ih raz-govora prekinula veza. Jovanka bi me pono-vo pozvala i kazala: „Opet nas registruju, alija sam navikla na to.“

� Jovanka je, pored toga {to je bilaTitova ìvotna saputnica, bila i njegovnajve}i oslonac, savjetovala ga je po brojnimpitanjima jer je posjedovala povjerljive infor-macije, naro~ito kada je rije~ o ~lanovimadràvnog rukovodstva?

Tito je bio izuzetno vezan za Jovanku. Toje pre svega bila jedna velika ljubav, a, drugo,ona je njemu bila veliki oslonac. Tito je cenio{to je govorila istinu dok su svi oko njega,kako kaè Jovanka, poltronisali. Svi semKo~e Popovi}a. Jovanka je predstavljalajednu vrstu brane od tih friziranih izve{taja.Pored toga, bila je 32 godina mla|a od njega,a Tito koji je ve} u{ao u godine postao jepogodna meta za manipulacije. Jovanka tonije dozvoljavala. Me|utim, ljudi iz parti-jskog, dràvnog i vojnog rukovodstva suraznim igrama poku{avali da ih posva|aju.Na kraju su ih 1977. bukvalno fizi~kirazdvoji li. Kao {to ona kaè: „Titu su stavilipi{tolj na ~elo i odvojili ga od mene.“ Ona jeostala u vili u Uì~koj 15, a on se nikada nijepreselio u Beli dvor, kao {to su pri~ali, negosu ga vodili po raznim rezidencijama pobiv{oj Jugoslaviji, od Brda kod Kranja,Briona, Bugojna, Igala..., samo da se oninikada vi{e ne bi sreli. Jovanka je znalamnoge tajne. Imala je kompromituju}e infor-macije o njegovim saradnicima. Imala jeinformaciju da je Stane Dolanc bio nema~kiagent i da je tokom Drugog svetskog rata biopripadnik Hitlerjugenda, koji je hteo darazbije ne samo armiju nego i zemlju. Tajpapir, s tim informacijama o neprijateljskom

delovanju Dolanca, Tito je dobio prilikomjednog ru~ka i on je Jovanki dao da gaponese, jer on je imao obi~aj da kad goddobije tako neki vaàn dokument - taj doku-ment strpa Jovanki u ta{nu da mu ga ~uva. Imnogo godina kasnije, kada se u rukovod-stvu pojavio Stane Dolanc, Jovanka se setilada je to „onaj tamo neki“, kako ga je Tito tadanazvao. Dolanc joj to nikada nije oprostio. Ai svi drugi su strepeli od toga {ta zapravoJovanka zna.

� Kaète da je Titu stavljen pi{tolj na~elo, ko je to u~inio?

Jovanka ne kaè ko je to u~inio, ali onazna da je prosto to tako bilo. Celom tomoperacijom rukovodili su Dolanc i general

Nikola Ljubi~i}. înjenica je da su oni odTita eksplicitno traìli da se on razvede odJovanke, me|utim on na to nikada nije pris-tao. Znao je da na taj na~in {titi njen ivot. Dase to desilo, Jovanku bi odmah uhapsili, amo`da i ubili. Ona smatra da je on to iznajve}e ljubavi uradio i da je znao s kakvimje zlikovcima okruèn. Iako udata za Tita, onijoj nisu dozvolili da ga poseti u Ljubljani dokje bio u bolnici, jer bi ga navodno uznemirila.

BORBA ZA TITOVO NASLIJE\E� Nakon Titove smrti uslijedila je jagma

za njegovu stolicu, ali i istovremeno potpunaizolacija Jovanke Broz i to iz straha da nepostane druga Evita Peron, odnosno dapostane {ef dràve. Ko je u toj situaciji bionajnemilosrdniji prema njoj, odnosno ko je bionajambiciozniji u namjeri da zamijeni Tita?

U borbi za vlast prednja~ili su StaneDolanc, sa partijskih pozicija, i NikolaLjubi~i}, sa vojnih. Jovanka ih ozna~ava kaoglavne ljude koji su njoj naneli zlo u ìvotu,ali i kao glavne razbija~e Jugoslavije.Njihova namera je bila da Jovanku predstavekao ludu, histeri~nu i agresivnu ènu, i radilisu sve da izazovu takve reakcije kod nje.Poturali su Titu razne maserke. Jovankakaè: „Pa {ta je on mogao u tim godinama daim uradi, eventualno da ih pljesne po zadnji-ci.“ Me|utim, to je nju duboko vre|alo kaoènu, vre|alo je njeno dostojanstvo. To je,kako ona kaè, bio jedan oblik psiholo{ketorture. Prakti~no, njeni egzektori su biliStane Dolanc koji je sve to naru~ivao i izsenke vodio, zatim Sergej Krajger, koji je sveto izvr{avao kao tada{nji predsednik Vlade, i


EKSKLUZIVNO

�

TITOVA SUVLADARKA Titovi saradnici su optuìvali Jovanku da èli da sjedne na tron i postane druga Evita Peron

PRVI ÔVJEK TAJNE SLU@BESFRJ PROTIV JOVANKE

Stane Dolanc je donio odluku da Jovanku psihi~ki i fizi~ki maltretira

PRVI ÔVJEK TAJNE SLU@BESFRJ PROTIV JOVANKE

Stane Dolanc je donio odluku da Jovanku psihi~ki i fizi~ki maltretira


general Ivan Dolni~ar koji se prema njojpona{ao toliko bahato i osiono da je to vansvakog razuma. Naravno uz Ljubi~i}a i nje-govog sekretara Ognjena Grkovi}a…

� Jovanka Broz je govorila da su Tito iona bili stavljeni u svojevrsni ku}ni pritvor dabi ljudi u vrhu tada{nje vlasti, prije svegaStane Dolanc, tada{nji {ef jugoslovenske tajnepolicije, mogli na miru da razbiju Jugoslaviju.Da li nam moète ispri~ati vi{e detalja o nas-tojanjima da se razbije Jugoslavija?

Jovanka kaè da je na osnovu tih borbi u

rukovodstvu, koji su sezale jo{ iz predratnihobra~una, naslutila raspad dràve. Ona jerekla da su glavnu pri~u, kada je re~ o razbi-janju Jugoslavije, vodili Slovenci i da su ih ustopu pratili Hrvati. Jovanka je posle Titovesmrti napisala pismo Centralnom komitetu ukome je predvidela raspad Jugoslavije uko-liko nastave da se bave svojim interesima ivode politiku na taj na~in. Me|utim, oni su jeproglasili ludom, govorili su: „Ta luda~a }e daprognozira raspad Jugoslavije.“ Zapravo, onisu se bavili Jovankom Broz na sto pedesetsednica Predsedni{tva SFRJ i Centralnogkomiteta SK. Kao u nekom filmu, Jovankinaro|aka je na buvljoj pijaci posle raspadaJugoslavije kupila stenografske bele{ke sa

sednica Predsedni{tva SFRJ i Predsedni{tvaCK SKJ, iz kojih je Jovanka saznala ko je njoj{ta podmetao i {ta su sve prljavo radili kako bije eliminisali i sklonili od Tita.

� Da li Vam je govorila o bh. rukovod-stvu i da li je Vam je pominjala DèmalaBijedi}a, ~ija pogibija do danas predstavljamisteriju?

Ona je Dèmala Bijedi}a pomenula u kon-tekstu analiziranja prezimena iz kojih se moglovideti poreklo. Rekla je: „U jednom trenutkuimali smo Bijedi}a za predsednika Vlade,

Sirotkovi}a za ministra finansija, Tepavca zaministra inostranih poslova.“ Pominjala je iRodoljuba ôlakovi}a, koji joj je potvrdio dase bosansko rukovodstvo kolebalo da li su zaTita ili su za Staljina, pa ih je Tito pozvao naBrdo kod Kranja gde je ona dugo {etala okojezera sa ôlakovi}em koji je potvrdio pri~u osastanku Tita sa Draòm Mihailovi}em i za{tonije do{lo do sporazuma izme|u njih napo~etku rata. Bosansko rukovodstvo u njenomprogonu nije uzelo nekog bitnijeg u~e{}a.

� Da li je ta~no da je Jovanka bila glavniTitov kadrovik i da je zapravo ona smijenilaAleksandra Rankovi}a, odnosno ubijedilaTita da je Rankovi} njihov la`ni prijatelj?

Ne. Rankovi} je bio njihov kum naven~anju, ona nema nikakvog udela u njegov-oj smeni i ona misli da u arhivi apsolutno svepostoji oko slu~aja Rankovi}, ali da se s timniko ne}e da pozabavi. Potpuna je la` da je onaimala veliki uticaj na Tita. Ona kaè da je Titobio takav da niko na njega nije mogao da vr{iuticaj, pa ni èna koju je on oboàvao. Onakaè da mu je iznosila svoje mi{ljenje istavove, {to je prirodno za nekog ko provede ubraku toliko godina. Tito je znao da ga mnogilaù i friziraju stvari, a da mu Jovanka govoriistinu. Optuìli su je da je ona imala svojuobavje{tajnu slu`bu, a ona kaè da je ta„slu`ba“ bio njen kontakt s obi~nim svetom.Tako|e pri~a da se ona borila da do|e na vlastbila je potpuno neosnovana. Ona kaè: „Jaznam kako se na vlast dolazilo i nije mi jasno skojih pozicija bih do{la na vlast, po komzakonu i ustavu. To su bile laì samo da bi meeliminisali iz Titovog okruènja kao glas razu-ma. Osim toga vlast mi se gadila.“ Ona jesvima bila prirodni neprijatelji gledali su da jese {to pre re{e. Kada su je isterali iz vile uUì~koj 15 upalo je petnaestak naoruànihljudi i pretili da }e ubiti nju i njenu sestru. Upalise u njenu radnu sobu, uzeli su joj svakipapiri}, 700 kutija sa fotografijama, garderobukoju su tri godine dràli, a vratili je kad su jepojeli moljci. Pred njom su rasparivali porubehaljina traè}i mikrofilmove. Samo uspava}ici, sa oru`jem uperenim u nju, izveli suje iz Uì~ke 15 i izbacili na ulicu. Ona je mis-lila da je tako obu~enu vode na streljanje.Odveli su je u ku}u u kojoj i danas ìvi, a ukojoj tada nije bilo skoro ni{ta. Ku}a je i tadabila, a i sada je u stanju potpunog raspada.Kasnije su joj dali na kori{}enje jednu spava}usobu i jedan salon~i} i nekoliko lampi, kao ijednu vazu koja je svadbeni poklon Mao CeTunga i koju su lopovi odneli pre ~etiri mese-ca, kada je poslednji put oplja~kana.

� General Nikola Ljubi~i} je JovankuBroz optuìo da je pripremala vojni pu~!?

Pri~a da je sa generalom \okomJovani}em spremala pu~, ortodoksna je la`.Ona je bila toliko odana Titu da bi to bila pot-puna besmislica i pitanje je sa kojih pozicijabi to radila. To je jedna u nizu podmeta~ina.Ona kaè da je vojno rukovodstvo optuìvaloda ona otpu{ta i smenjuje generale a da ih jeona pitala: „Dobro, a {ta vam radi mar{al, akovam ja smenjujem generale?“ Na to nisuimali odgovore. Cela njena pri~a moè sesvesti na to da je ona primala udarce koji suzapravo bili namenjeni Titu. Za svaku odlukubila je kriva Jovanka, u su{tini to su bileTitove odluke. Zna~i, ona je vi|ena kao kri-vac za sve. Ona se tu nosila sa alama i vrana-ma, na kraju su oni pokazali svu svoju besti-jalnost prema njoj, pogotovu posle Titovesmrti sa svim tim silnim iìvljavanjima. Tonije bila samo pri~a o strahu {ta Jovanka zna,to je bila dràvna odmazda prema jednojèni, ali i najprimitivnije iìvljavanje mu{kih


NAJVE]E TAJNE JOVANKE BROZ

DR@AVNA ODMAZDA Jovanki su nakon Titove smrti zaprijetili da ne smije progovoriti ina~e }e biti ubijena sa sestrom

STANE DOLANC PRIPADNIK HITLERJUGENDA„Jovanka je imala kompromitujuće informacije da jeStane Dolanc bio nemački agent i da je tokom Drugogsvetskog rata bio pripadnik Hitlerjugenda koji je hteoda razbije ne samo arniju nego i zemlju. Dolanc joj tonikada nije oprostio“


{ovinisti~kih svinja prema jednoj èni.

JOVANKA JE IDEJNI TVORACNESVRSTANIH

� Danima ste slu{ali Jovankinu ispovijesti sklapali mozaik o njihovom ìvotu. [ta jeVama bilo posebno zanimljivo ili fascinantno?

Ja sam potpuno fasciniran Jovankinomli~no{}u, njenom bistrinom, vedrinom i bor-benim duhom koji je nije napustio. Fasciniransam njenom memorijom, inteligencijom,kristalno jasnim se}anjima, preciznimizraàvanjem i nazivanjem stvari pravimimenom. êsto se desi tokom razgovo ra da sevrati na neku pri~a i kaè samo da vam dop-unim, to je bilo recimo 12. jula 1982. godineu toliko i toliko sati. Pitali su me da li JovankaBroz uvek govori istinu. Ja sam u to ube|enjer je ona svih ovih godina i kada bi se vra}alina iste doga|aje - o njima istovetno pri~ala.Jovanka Broz naprosto nije èna koja bi kriv-otvorila istinu. Ona je jako zadovoljnafeljtonom koji izlazi u “Blicu”, kao i reakci-jom gra|ana. Kaè da dobija dosta pisamapodr{ke, me|u kojima dosta dolazi i iz Bosne.Ona kaè da joj ta pisma greju du{u. Preizvesnog vremena je preko svoje prijateljiceiz Bosne dobila ponudu od Carla Bildta, kojijoj je predloìo da on njena se}anja, odnosnomemoare objavi u [vedskoj. Me|utim onamu se zahvalila re~ima da ona nema nikakvednevnike koje je vodila.

� Koje su zapravo bile Jovankineobaveze dok je bila u braku sa Titom?

Ona nije bila protokolarna lutka ve} ènakoju su uvaàvali i po{tovali u zemlji i inos-transtvu. Zaslu`na je za mnoge velike stvari.Izme|u ostalog, njena ideja je bio i Pokretnesvrstanih. Kada su se Tito i Nehru àlili,jedan na Ruse, druge na Amerikance i nablokovsku podelu sveta, ona im je sugerisalada naprave ne{to tre}e, tampon izme|u ta dvabloka. Da je to njena ideja, ovde niko ne bipriznao. Ona kaè da je Nehru uvek potenci-rao da je ona zaslu`na za to i nikada nije hteoda se fotografi{e samo sa Titom, ako je iJovanka tu bila prisutna - jer je uvek insisti-rao da ona kao idejni tvorac nesvrstanih budena fotografiji sa njim. Jednom prilikom joj jepoklonio {tap od slonove kosti, oko polametra duga~ak. Ona je pitala {ta da radi satim, a Nehru je kazao: „Da tu~ete ovog va{egako vas ne bude slu{ao, jer on ne zna kakvoblago pored sebe ima.“ Ina~e, Jovanka sebavila organizacijom svih sve~anih ve~era iprijema stranih dràvljana, od njihovogsme{taja do poslednjeg detalja te posete.Njena filozofija je bila da ako dobro ugostitestrane dràvnike i stvorite prijatnu atmosferu,da je to vi{e od 90 odsto zavr{enog posla upoliti~kom smislu. O svakoj sitnici je onavodila brigu. Haile Selasije je bio odu{evljenkako je do~ekan u Beogradu. Kazao je da jeto na vi{em nivou od engleskog dvora i

zamolio Jovanku da utrenira jednu ekipuljudi koja }e da radi kod njega na dvoru.

� Da li Vam je govorila o sudbini Titoveimovine?

Ona je dobila silne poklone od stranihdràvnika, uklju~uju}i i rimskog papu, i svesu joj to bespravno oteli. To su bili njeni pri-vatni pokloni. Veliki deo toga je oplja~kan izauvek nestao. Jedan od su{tinskih razlogazbog kojih je ona sklonjena jeste i taj {to jeznala {ta od imovine poseduje. Me|utim,oni su svakom poklonu dali ime la`nog dar-odavca kao da je to Titov poklon, samo da biga oteli. Ona kaè da je sumanuto da neko

Titu poklanjao nau{nice ili ogrlice, ili nekeènske predmete. Njen nakit izuzetno velikevrednosti je netragom nestao. Pre ~etirimeseca Jovanka je ponovo oplja~kana.Tokom provale su sedmoro vrata izbijena iz{tokova, a ni danas niko to nije popravio,tako da ona prakti~no ìvi na ulici. Jednednevne novine su objavile spisak ukradenihstvari pre nego {to je ona slu~aj prijavilapoliciji. Tako da kada poveète sve kockice,vidite da ta provala moè biti povezana i saotvaranjem Titovog sefa. Pre tri meseca jena zahtev predsjednika Tomislava Nikoli}akomisija koju je on formirao otvorila Titovsef, ali tom ~inu nisu prisustvovali nasledni-ci niti njihovi pravni zastupnici. Iako surekli da }e za deset dana saop{titi sadràjsefa, ni danas se o tome ne govori.

� Tito je prije smrti, prema nekim infor-macijama, napisao testament. [ta se desilo snjim?

Postoje dva pisma. Jedno pismo je Titodao generalu Kosti Na|u, {ta nakon njegovesmrti da se uradi i pretpostavlja se da je topismo u Titovom sefu koji je nedavno otvoren,a ~iji sadràj je jo{ nepoznanica. Tito je imaoveliko poverenje u Kostu Na|a i kada god biimao neku dilemu, on bi mu se poveravao.Na| je rekao Jovanki za to pismo, ali mu jeStane Dolanc pretio smr}u ukoliko bi ikada topismo ugledalo svetlost dana. Drugo pismoTito je napisao Jovanki sa uputstvima {ta daradi posle njegove smrti, ali je to pismo nesta-lo u op{toj otima~ini. Uzeo ga je srpskipoliti~ar Milojko Drulovi}. To su jedina dvapisma koja su Titovom rukom napisana.Testament nije postojao. Kad je Tito umro dalisu jednu zabele{ku koju su navodno napraviliMikuli} i Titov sekretar Badurina u Bugojnu.Hteli su da to proture kao Titov testament, alisud je to odbio i ta njihova la` nije pro{la. �


EKSKLUZIVNO

� Jovanka isti~e da je njena najteàratna bitka bila za vrijeme desanta naDrvar. [ta vam je pri~ala o njoj?

Da, pri~ala je da je nakon igranke kojaje trajala do tri sata ujutru po~eo desant ida se Nemci nisu najbolje sna{li jer su bilizbunjeni, ali da je ona u glavi imala planevakuacije ranjenike i da je sve to uspe{noizvela, i da je posle toga dobila silnenagrade i pohvale. Mnogi zaboravljaju daje Jovanka u ratu bila izuzetan borac. Onaje dva puta ranjavana. Iste godina kada jojje u partizanima poginuo brat, umro joj je iotac. Preleàla je i tifus. U 21. godini jedobila dva ordena za hrabrost. Iz rata jeiza{la sa ~inom majora, posle je polagala

za ~in potpukovnika. Kaè da joj jesedamdesetih godina odre|ena komisijanudila vi{i ~in, ona je odbila jer se zna nakoji na~in se to sti~e. Me|utim, i poredtoga ona nema penziju. Rekli su joj da Titonikada nije primao platu. Jovanka kaè dato nije istina i da je Tito primao ~ak i de~ijidodatak. Njoj nisu dali penziju ~ak ni poosnovu vojnog ~ina. Ona ima jedannedefinisan i nezakonit nov~ani dodatak,{to svakog trenutka moè da joj se ukine.Pored toga 33 godine ne dozvoljavaju dase odrì ostavinska rasprava. Onaprakti~no nema ni{ta u svom vlasni{tvu.Ku}a je dràvna, krevet u kojem spava datjoj je na revers. �

DVA ORDENA ZA HRABROST

Desant na Drvar je proslavio Jovanku

ODRED ZA STRELJANJE„Kada je petnaestnaoružanih vojnikaJovanku u spavaćiciizbacilo iz vile u Užičkoj15 u kojoj je godinamaživjela s Titom, mislila jeda je vode na streljanje“



EKSKLUZIVNO IZ KAIRA

Burne događaje u Egiptu, koji su prošle nedjelje kulminirali smjenom ihapšenjem predsjednika MOHAMEDA MORSIJA, prati suradnica „SB“ koja

objašnjava prirodu i karakter višemjesečne eksplozije nezadovoljstva milionagrađana ove zemlje

EGIPAT, VOJNO-REDARSTVENADEMOKRACIJA

medina egipat:TEKST osnova.qxd 10.7.2013 23:09

„Tamarrod“ ({to na arapskom jezikuzna~i „pobuna“) ustvari je ideja koja jenevje rovatnom brzinom prerasla u novi egi-patski pokret. Za samo dva mjesecadvanaest hiljada aktivista iz ove omla din -ske grupe, predvo|eni do tada nepoznatimmladi}em MMahmoudom Badrom, vrijednosu volonterski radili, dopiru}i i do najudal-jenijih pokrajina dràve, te prikupili impre-sivnu brojku od preko 22 miliona urednopotpisanih listi}a. Ovom peticijom zahtije-vala se ostavka MMohameda Morsija, koji jena ~elo dràve do{ao zahvaljuju}i glasovi-ma oko 13 miliona gra|ana. Prema posljed-njem oficijalnom popisu stanovni{tva iz2012. godine, Egipat ima blizu devedesetmiliona stanovnika, od ~ega pravo naglasanje za predsjednika dràve imaju susvi egipatski dràvljani stariji od 18 godina,dakle oko 60 miliona.

Ono {to u povijesti ~ovje~anstva nijezapam}eno, pa samim time ni zabiljeèno,desilo se u Egiptu, 30. juna ove godine -vi{e od 33 miliona ljudi iza{lo je na ulice,protive}i se reìmu “Muslimanskogabratstva” iz ~ijih je redova za predsjednikadràve postavljen Mohamed Morsi. Tozna~i da se za smjenu vlasti putem“Tamarrodove” kampanje izjasnilo vi{e odtre}ine ukupne egipatske populacije. Takvabrojnost nije potvr|ena ni prilikom posljed-njega izlaska gra|ana na referendum pro{legodine, u finalnom izboru izme|u Morsija,islamiste i SShafika, ~ovjeka iz vojske, kadaje ve}ina naroda bojkotirala izbore, neizlaze}i ili pak kriàju}i oba kandidata nalisti.

Jedan od ~elnika opozicione grupe„Tamarrod”, MMohamed Abdelaziz, spravom je za Morsija izjavio: ““To je pred-sjednik koji prijeti vlastitom narodu i mi gane smatramo predsjednikom Egipta.“ I,stvarno, neko ko poziva na dìhad protivsvoga naroda, samo da bi zadrào fotelju,taj ne zasluùje ni~iju naklonost, jer narodtreba voditi znanju, nauci, svjetlu... kao {tou svome izlaganju navodi „Tamarrod“.

Stoga su na isti dan kada je Morsi do{aona vlast, 30. juna, sa raznih lokacija {iromdràve po~eli veliki protesti, organiziraniod strane „Tamarroda“. U veli~anstvenimprikazima odjekivala je masa, poput jedno-ga tijela i jedne du{e, ponavljaju}i na savglas: “Erhal! Erhal!”, {to zna~i “Idi!” ili“Odlazi!”. Samo u Kairu je 17 milionagra|ana iza{lo na ulice.

“Tamarrod” nije nastao unijomgrupacija koje je osnivao i finansiraoZapad, kako neki medijski analiti~ari nasto-


KO VLADA EGIPTOM

��

Nastavak na 46. stranici

Morsijev islamisti~ki reìm nije sru{ila vojska nego

milioni obespravljenih mladihEgip}ana

Pi{e: MEDINA D@ANBEGOVI]MOHAMED (Kairo)



DEI PROMOVIRALANOVI E-LEARNINGMODUL OBUKE

Direkcija za evropske integracijeVije}a ministara BiH promovisala je 8.jula u Sarajevu novi e-learning modulobuke o evropskim integracijama.Modul }e biti dostupan na web sajtuDirekcije, posredstvom kori{tenjaprethodno dodijeljenih pristupnihpodataka i primarno je namijenjendràvnim slu`benicima na svim upravnimnivoima. Sastoji se od ~etiri dijela kojiobuhvataju: faze pristupanja EU, finan-sijske instrumente podr{ke, regionalnaiskustva i obaveze BiH u ovom proce-su. Cjelokupan modul traje {ezdeset{est minuta, a svaki dio sadrì i test zaprovjeru znanja. BiH je prva dràva uregionu koja je slu`benicima u javnojupravi omogu}ila u~enje o procesu inte-grisanja posredstvom internet plat-forme, kada je u ljeto 2011. na websajtu Direkcije postavljeno sedammodu la o ovoj temi.

Ê[KI TU@ITELJIZATRA@ILI UKIDANJE IMUNITETA BIV[EMPREMIJERUNEÂSU

ê{ki tuìtelji zatraìli su od donjegdoma parlamenta da ukine imunitetbiv{em premijeru Petru Ne~asu kako bise omogu}ilo pokretanje kaznenog pos-tupka protiv njega, izjavila je u ponedj e -ljak glasnogovornica parlamenta, aprenijeli mediji. Ne~as je podnioostavku na du`nost premijera pro{logmjeseca nakon {to je njegova bliskasuradnica optuèna za podmi}ivanje izlouporabu ovlasti, ali je biv{i premijerostao zastupnik u parlamentu i ima zas-tupni~ki imunitet. Glasnogovornica nijerekla kakvu optu`nicu tuìteljstvo nam-jerava podi}i protiv Ne~asa. Njegova jesuradnica optuèna da je ponudila troji-ci parlamentarnih zastupnika poloàje udràvnim tvrtkama u zamjenu za odus-tajanje od pobune protiv premijerapro{le godine. Ne~as je rekao da je tobio politi~ki dogovor uobi~ajen u ê{kojte da tu nema kaznenog djela.

EVROPA, ODMAH

Odbjegli ameri~ki obavje{tajacEdward Snowden, traèn izSAD-a zbog {pijunaè, nakonotkrivanja informacija o ameri -~kom tajnom programu nadzora

svjetskih komunikacija izjavio je daameri~ka Nacionalna agencija za sigurnostu tajnosti sara|uje u {pijuniranju sa drugimzapadnim vladama koje se sada àle nanjene programe. Snowden je, u intervjuu na

njema~kom jeziku (kako navodi AFP, inter-vju su vodili ameri~ki stru~njak za krip-tografiju i dokumentarista koriste}i kodi-rane mejlove neposredno prije nego {to jeon postao poznat {irom svijeta po odavanjupovjerljivih informacija), rekao da agentiNSA sara|uju sa Nijemcima i ve}inomdrugih zapadnih dràva. On je kazao daodjeljenje NSA, koje se zove Direktoratspoljnjih poslova, uskla|uje rad sa stranim

U jeku optužbi o špijuniranju, predstavniciSAD-a i EU-a otpočeli pregovore koji bi trebali dovesti do stvaranja najveće svjetskezone slobodne trgovine

Prema tvrdnjama bivšeg američkog obavještajca Edwardatajnosti sarađuje u špijuniranju sa drugim zapadnim vlada

BIJEG OD AMERI^KIH VLASTIEdward Snowden se ve} tre}u sedmicu nalazi utranzitnoj zoni moskovske zra~ne luke, a tri latinoameri~ke zemlje, Venecuela, Nikaragva iBolivija, ponudile su mu azil

EUROPA:EUROPA.qxd 10.7.2013 23:46


NAJKORUMPIRANIJESTRANKE, SUDSTVO, POLICIJA

Gra|ani {irom svijeta vide politi~kestranke kao najkorumpiranije, a zanjima slijede policija i sudstvo, pokazalisu rezultati Globalnog barometrakorupcije za 2013. godinu, koji jepo~etkom sedmice objavioTransparency International. Ovajbarometar korupcije predstavljanajve}e ispitivanje javnog mijenjenja okorupciji u svijetu, a obuhvatilo je114.000 ljudi u 107 zemalja.

Ispitanici iz 51 dràve smatraju dasu politi~ke stranke najkorumpiranije,dok ispitanici u 36 dràva vide policijukao najve}e leglo korupcije. U 20zemalja ispitanici vjeruju da su sudijenajpodlo`nije korupciji.Vi{e od polaispitanika vjeruje da se korupcija uprotekle dvije godine pove}ala, a~etvrtina tvrdi da je platila mito u nekojjavnoj instituciji u proteklih 12 mjeseci.Ohrabruju}i je, ipak, podatak da je sveve}i broj gra|ana koji èle da se tomesuprotstave, a ~ak dvije tre}ine ispi-tanika je navelo da je odbilo da platimito.

STRO@IJE KAZNEZA CYBER KRIMINAL U EU

Evropski zastupnici usvojili sunovi zakon koji uvodi stroè kazne zakiberneti~ke napade, osobito one kojiciljaju klju~nu nacionalnu infrastruktu-ru i uklju~uju kra|u osjetljivih podata-ka s kompjutera. Uskoro bi je formal-no trebale usvojiti i dràve ~lanice nasastanku Vije}a EU-a. Tada }e imatidvije godine da je prenesu unacionalna zakonodavstva. Danska jeodlu~ila da }e biti izuzeta iz primjenete direktive i zadràti svoj dosada{njisustav. Velika Britanija i Irska usvojit }enova pravila. Dràve ~lanice EU-atrenuta~no imaju razli~ite kazne zacyber kriminal. Nova tek usvojena direk-tiva nalaè maksimalne nacionalnekazne od najmanje dvije godine zatvoraza poku{aj nezakonitog pristupa infor-mati~kim sistemima. Maksimalna kaznaza napade na energetsku i prometnuinfrastrukturu i vladine mreè bit }e petgodina ili vi{e, {to je vi{e nego do sadau ve}ini dràva ~lanica.

tajnim slu`bama. Partnerstva su organizo-vana tako da vlasti u drugim zemljamamogu vrije|ati njihove politi~ke lidere akojavnost sazna koliko flagrantno kr{e privat-nost {irom svijeta, kazao je on. Sje di njeneDràve su, podsjetimo, Snowdenu oduzelepaso{. On se ve} tre}u sedmicu nalazi utranzitnoj zoni moskovske zra~ne luke, trilatinoameri~ke zemlje (Venecuela,Nikaragva i Bolivija) ponudile su mu azil, aon je molbe za azil uputio u 27 zemalja.Irski vrhovni sud je ovih dana zbognepravilnosti u postupku odbacio ameri~kiuhidbeni zahtjev protiv biv{eg savjetnikaameri~ke obavje{tajne slu`be EdwardaSnowdena u slu~aju da on sleti na irsko tlo.Uprkos evropskoj zabrinutosti zbog infor-macija o ameri~kom {pijuniranju u Evropi,visoki predstavnici SAD-a i EU-a zapo~elisu prije nekoliko dana u Washingtonu pre-

govore o povijesnom sporazumu o slobod-noj trgovini. Tran satla ntsko trgovinsko iinvesticijsko partnerstvo, koje je cilj pre-govora, trebalo bi stvoriti najve}u svjetskuzonu slobodne trgovine, koja obuhva}a oko50 posto svjetske proizvodnje, 30 postosvjetske trgovine i 20 posto svjetskihizravnih inozemnih ulaganja. Ameri~kipredsjednik BBarack Obama i ~elnici EU-anajavili su u februaru razgovore o slobod-noj trgovini, ali su nedavne informacije oameri~kom nadzoru telefonskih i internet-skih veza u Evropi poremetile dinamikupriprema.

Optu`be na ra~un Washingtona da je{pijunirao partnere u EU opteretile sume|usobne odnose, a Francuska je ~akpredlagala da se prvi krug pregovora odgo-di za dvije sedmice. Reuters prenosi i infor-maciju iz izvora EU-a prema kojima }e seusporedo s glavnim pregovorima, tako|er uWa shing tonu, susresti stru~njaci EU-a iSAD-a na visokoj razini kako bi razgovara -li o obavje{tajnim pitanjima, privatnosti iza{titi podataka. (Agencije)

KOORDINIRANI RAD:Snowden je rekao daagenti NSA sarađuju saNijemcima i većinomdrugih zapadnih država.On je kazao da odjeljenjeNSA, koje se zoveDirektorat spoljnjih poslova, usklađuje rad sastranim tajnim službama

rda Snowdena, Nacionalna agencija za sigurnost SAD-a uadama koje se sada žale na njene programe

EUROPA:EUROPA.qxd 10.7.2013 23:46


BUSINESS� Privatizirana Unisova tvornica leàjeva u Vogo{}i� SDP predstavio Strategiju ekonomskog razvoja BiH� Javni dug RS-a prema{io 4,6 milijardi KM� Po~etak privrednog oporavka

Unisova tvornica valj~anih leàjeva uSarajevu, poznatija pod nazivom UTL,prodata je poduzetniku iz Grada~caAdemu Hani}u za oko 4 miliona KM, uzobavezu kupca da zadrì sve postoje}e izaposli 30-ak novih radnika, te da unaredne tri godine u sarajevski pogon inve-stira 1,4 miliona KM. Poduzetnik izGrada~ca Adem Hani} suvlasnik je dvijesrodne tvornice u Br~kom i Grada~cu -TMD MIBO i KOVGRAD - koje su neka-da poslovale u okviru FAMOS-a iproizvodile dijelove za motorna vozila(TMD -Tvornica motornih dijelova).

Unisova tvornica u Sarajevu podnazivom UTL do pred rat bila je perjanicacjelokupne metalske industrije BiH.Poslovala je s najpoznatijim proizvo |a~ i -ma automobila u Evropi i ostvarivala izvozvrijedan vi{e od 100 miliona dolara.

No, dana{nji UTL nije ni blijeda sjenanekada{njeg preduze}a smje{tenog uVogo{}i. Tokom rata UTL je sistematskioplja~kan a pred kraj rata, pred reintegraci-ju Vogo{}e, najvrednije ma{ine UTL-a

odvezene su u Vojvodinu, u tamo{njuFabriku kugli~nih leàjeva u Temerinu. UVogo{}i su ostale poluprazne proizvodnehale s nekoliko ma{inskih postrojenja kojase nisu mogla rasklopiti i prenijeti nadrugo mjesto.

UTL je zapravo posljednja preostalatvornica nekada{njeg giganta UNIS-a kojije do pred rat zapo{ljavao oko 50.000 rad-nika diljem BiH i biv{e Jugoslavije. OsimUTL-a, UNIS je jo{ jedino suvlasnik dvanebodera u Sarajevu, poznata pod nazivom“Momo i Uzeir”, koja su obnovljena nakonrata kapitalom Kuwait Consulting &Investment Co., od kada posluje podnazivom UNITIC.

Novi vlasnik UTL-a Adem Hani}, umaju ove godine, zapo~eo je izgradnjunove tvornice kugli~nih leàjeva uGrada~cu ~ija }e proizvodnja biti uskopovezana s proizvodnjom UTL-a uVogo{}i. U tri tvornice u kojima jeve}inski vlasnik, Hani} upo{ljava oko 300radnika i ostvaruje bruto prihod od oko250 miliona KM godi{nje.

SDP planirazaposliti100.000 radnika -

2020. godineSDP-ov Savjet za ekonomski razvoj

predstavio je Nacrt strategije ekonom-skog oporavka BiH za period 2014. do2020. godine. Prema rije~ima dr. AAnteDomazeta, na ovom dokumentu radilisu “vrhunski ekonomski eksperti” kojisu “dali novo vi|enje mogu}nostiekonomskog razvoja kao i strategijeprovo|enja promjena koje su potrebneza ubrzanje ekonomskog razvoja”.

Naravno, osnovni cilj strategije je rastbruto doma}eg proizvoda tako da unaredne tri godine budu dostignute stopekoje su ostvarivanje prije krize, dakle, petdo {est posto rasta. Poseban cilj jezapo{ljavanje. Naime, predvi|eno jeotvaranje novih 100.000 radnih mjesta,po~ev od 2014. do 2020. godine, naglasioje SDP-ov ekonomista Ante Domazet.

- Reindustrijalizacija predvi|a iposebnu orijentaciju na investicije, i toone u proizvodnju i podizanje tehn o lo -{ke osnovice. Tako|er, govorimo oinvesticijama koje }e u velikoj mjeri bititemeljene na prilivu stranih direktnihulaganja s obzirom na to da se prekonjih ostvaruje i tehnolo{ki napredak,uvezivanje u marketin{ke mreè velikih,transnacionalnih kompanija i to je ono{to bi bilo izuzetno va`no - naglasio jeDomazet. Rei ndu strijalizacija }e,obe}ava Domazet, velikim dijelom bititemeljena na razvoju malih i srednjihpreduze}a “jer je to posebno podru~jena kome je ova strategija temeljena”.

Puno bi nam novinskog prostora tre-balo da navedemo sve genijalne zamisliSDP-ovih “vrhunskih ekonomskiheksperata” na kojim }e SDP temeljitiekonomski dio izborne strategije.

[tata {to se dokument nije pojaviobarem tri godine ranije, kada je SDPpreuzeo vlast i kada je imao mogu}nostda oìvotvori barem dio zamisli svojih“vrhunskih ekonomskih eksperata”.

Poduzetnik iz GradačcaAdem Hanić kupio UTL

Priredio: ASIM METILJEVI]

NOVI POÊTAKUnisova tvornica leàjeva poslovat}e u okviru TMD grupe

BIZNIS:BIZNIS.qxd 10.7.2013 23:43


Vode}a opoziciona partija u Republici Srpskoj,SDS, upozorila je nedavno na sna`ni rast javnog dugamanjeg bh. entiteta. Prema dostupnim podacima,samo tokom 2012. godine javni dug RS-a uve}an je za674 miliona KM, dostigav{i zabrinjavaju}i iznos odoko 4,6 milijardi KM.

No u Informaciji o dugu, koju je upravo sa~inilaVlada RS-a, navodi se da je “odrìvost duga RS-a nazadovoljavaju}em nivou” uz napomenu da je ipakpotreban oprez kod budu}eg zaduìvanja. U re~enojInformaciji nalazi se i podatak da je Vlada RS-a du`na3,1 milijardu KM, op}ine i gradovi RS-a 354 milionaKM, fondovi penzionog i zdravstvenog osiguranja283 miliona KM, te javna preduze}a 898 miliona KM.Udio javnog duga u BDP-u Republike Srspke iznosi53 posto.

Javni dug Federacije BiH u apsolutnom iznosumanji je od javnog duga RS-a za oko 300 miliona KM,no prema udjelu javnog duga u BDP-u, pram obimuekonomije i broju stanovnika, Federacija je skorodvostruko manje zaduèna od Republike Srpske. Nakraju 2012., godine, ukupni javni dug Federacije BiHiznosio je oko 4, 3 milijarde KM, ne ra~unaju}i tzv.unutra{nji dug od oko 569 miliona KM.

Prema podacima Ministarstva financija i trezoraBiH, javni dug cijele dràve na kraju 2011. iznosio jeoko 6,6 milijardi maraka i u 2012. je uve}an za 470miliona maraka. Udio javnog duga u BDP-u dràveiznosi 34 posto, {to je dakle 19 posto manje od udjela

javnog duga RS-a u entitetskom BDP-u.

Preliminarni podaci za period januar-april 2013. godine ukazuju na stabilanoporavak industrijske proizvodnje u BiH.U pore|enju s prethodnom godinom uBosni i Hercegovini je registriran rastfizi~kog obima industrijske proizvodnje od7,7%. Najzna~ajniji doprinos rastu ukupneindustrijske proizvodnje dala jeprera|iva~ka industrija, koja je zahvalju-ju}i ja~anju izvozne tra`nje zabiljeìla rastproizvodnje od preko 10%. Posmatrano poentitetima, FBiH u periodu januar/april2013. godine biljeì pove}anje industrijskeproizvodnje od 9,6%, dok je rast industrij s -ke proizvodnje u RS-u bio ne{to skromnijii iznosio je 2,9%.

Republika Srpska dva puta zaduženija odFederacije BiH

Industrijska proizvodnja porasla za 7,7 posto

DUG RS-a IZNOSI 4,6 A FBIH 4.3 MILIJARDE KM@eljka Cvijanovi} i Nermin Nik{i}

BIZNIS:BIZNIS.qxd 10.7.2013 23:43

je prikazati, niti je klju~nu ulogu u takvomskupu nevladinih organizacija odigralagrupa “Kefaja” ({to na arapskome jezikuzna~i “Dosta je”). “Kefaja” je djelovala uMubarakovo vrijeme, bore}i se za ustavnepromjene i ljudska prava. Bio je to krugistaknutih egipatskih intelektualaca, koji sudugo ilegalno djelovali, da bi se objelo-danili u javnosti 2004. godine.Razgovaraju}i sa novinarkom EEkramYousef iz Al Shorouk Newspapera, saznalasam da njihovi zahtjevi ipak nisu biliru{enje vlasti, te da su zvani~an rad ugasiliprije dvije godine. ““Svojim stavovima idugogodi{njom borbom sigurno da smostvorili ambijent i indirektno utjecali narevoluciju 25. januara, ali kada se ve} pred-stavio Googleov bloger, Wael Ghonim,povukli smo se, o~ekuju}i da se mladi, kojisu tada stupili na scenu, aktiviraju u vidunovoga sastava i sna`ne ideje provedu udjelo… Naàlost, oni su brzo oti{li u sjenu,a Muslimansko bratstvo spremno preuzelovode}u ulogu. Kefaja nije promijenilanaziv u Tamarrod. To je pokret sasvimnovih, mladih ljudi, koji bi nama iznekada{nje Kefaje mogli djeca biti.Donekle su organizirani po modeluNarandàste revolucije u Ukrajini i pokretaSolidarnost u Poljskoj.”

Zahvaljuju}i „Tamarrodu“, ponovo seujedinila i vode}a opoziciona koalicija -Front nacionalnog spasa, koja objedinjujezna~ajna imena egipatske politi~ke scene,kao {to su: MMohamed el-Baradei, dobitnikNobelove nagrade za mir (2005. godine),koga protivnici osu|uju da je ameri~kipla}enik i jedan od onih {to su dali ””zelenosvjetlo za napad na Irak”, a {to je el-Baradeidemantirao u svojoj posljednjoj knjizi Dobaobmane; HHamdeen Sabahi, novinar, aktivistza ljudska prava jo{ od studentskih dana,nasserovac, vo|a ljevice; AAmr Moussa,diplomirani pravnik, egipatski diplomat,nekada{nji ministar vanjskih poslova iglavni sekretar Arapske lige; SSamehAshour, po struci advokat i predsjednikSindikata egipatskih advokata, te liderdemokratske politi~ke stranke “Nasserist”;kao i AAmr Hamzawy, doktor politi~kihnauka, aktivist za ljudska prava i javniintelektualac, osniva~ i ~lan politi~kestranke „Sloboda“ i drugi.

MORSIJEVO MUSLIMANSKO BRATSTVO I JEDINSTVO

Mohamed Morsi je pro{le godine po~eoobna{ati predsjedni~ku du`nost, obe }a -vaju}i svim gra|anima jednakost, nude}ikao rje{enje za dràvu tzv. renesansni pro-jekt, po njegovim rije~ima „„usmjeren narazvoj cijeloga Egipta”, da bi se sada, rez-imiraju}i cijelu godinu njegove vladavine,

pokazalo kako se radilo o ~isto autokratskoji neu~inkovitoj vlasti.

U stanju op}e ogor~enosti, u kome jesistem odavno sru{en, a predsjednik dobioùti karton ve} 22. novembra 2012. godine,kada je sebi drsko dozvolio „„izdavanje bilokakve odluke ili zakona kao kona~noga, na{to nema dalje àlbe“, ~ime se postavio iiznad same sudske kontrole, nije bilo te{koprobuditi energiju narodnoga nezadovoljst-va. Morsi i njegovi ljudi doveli su Masr (naarapskome Egipat) do potpunoga ekonom-skog kolapsa, ne uspijevaju}i uspostavitielementarni red u zemlji. Osim pomo}i,koju je dobio za godinu dana, potro{ilo se idvadeset milijardi dolara dràvnih rezervi.U zemlji za koju se govorilo da nijedannjen stanovnik ne lijeè gladan u krevet, zanepune tri godine od revolucije, sada ima14 miliona gladnih. Nezaposlenost jeporasla. Me|u mladima od 15 do 29 godinastarosti bez posla ih je 82 posto. Krenule sunesta{ice goriva, gasa, redukcija elektri~neenergije i vode, astronomska poskupljenja,zatvaranja tvornica, a turisti izbjegavajuEgipat.

Morsijev anga`man prema napa}enomnarodu pretvorio se u vi{estruko vrije|aju}ipo elementarnu ljudsku pamet i logiku.^lanovi „Muslimanskoga bratstva” dobili

su vode}e funkcije u vladi, kao i pravo nakontroliranje svih segmenata dru{tvenogaìvota. Hap{enjem javnih li~nosti koji su sesuprotstavljali idejama islamista, pokazalisu isti politi~ki pristup i nedemokraciju,kakav je bio i prethodni, Mubarakov reìm.

Milioni ljudi su protestovali {iromEgipta traè}i od Morsija da se povu~e.Skup na Trgu Tahrir, u egipatskojprestonici, bio je najmasovniji na ulicamaKaira od revolucije 2011. godine. NaTahriru, simbolu pobune protiv Mubaraka,masa je 30. juna u rukama dràla crvenekartone upu}ene Morsiju. Poru~ili su mukako se nije uspio izboriti sa ekonomskim isigurnosnim problemima u zemlji, u pro-tekloj godini, traè}i hitnu ostavku i raspi-sivanje prijevremenih predsjedni~kih izbo-ra.

VOJNI UDAR, ILI NARODNI USTANAK?U srijedu, 3. jula, predve~er, ~ulo se iz

kabineta ameri~kog predsjednika BBarackaObame da Morsi treba i}i, a ve} prethodnosu ostavke dali svi ministri, glasnogovorni-ci, savjetnici njegove vlade. Priloèni su sei potpisi „Tamarrodove“ peticije sa zaht-jevom da napusti vlast, pa je ~ak i on nakratko razmi{ljao da li sa porodicom daotputuje u Njema~ku ili Jemen, kako mu je


EKSKLUZIVNO IZ KAIRA

�

Nastavak s 41. stranice


predlagano. Me|utim, Morsi se u me|uvre-menu predomislio, pa istu no} odràogovor, u kome je napadao staru vlast,upiru}i u njene ostatke, kategori~noponavljao da je demokratski izabran, te daga niko ne}e i ne moè otjerati, niti onpomi{lja napustiti svoju predsjedni~kudu`nost. Odjednom je bio spreman sverije{iti, pa „„ne}e dozvoliti da vjeru nikodira“ (za religiju se uhvatio, kao da nekoprotestira protiv islama a ne njega), pa }evrata njegove predsjedni~ke palate ubudu}ebiti otvorena za sve gra|ane; ko god ho}e,mo}i }e mu do}i, konsultiraju}i se i opetobe}avaju}i da }e ispunjavati volju naroda,najbolje kako on zna i moè.

Svojom odlukom da ostaje na vlasti,odbacuju}i zahtjeve ve}ine, bez dovoljnogauvaàvanja drugih, oslanjaju}i se naislamsko pravo, pozivaju}i na odbranuvjere, Mohamed Morsi ozbiljno je doveo u

pitanje situaciju u dràvi, odbijaju}i svakikompromis, kao i ultimatum vojske, da bise nakon svega moglo o~ekivati pucanje igra|anski rat. I Obama je sli~no u~inio,predomislio se, konstantno „ukazuju}i“, daje akt vojske nedemokratski ~in.

Ali, u Egiptu se nije desio vojni udar, aako i jeste, to je „demokratski udar“,narodni ustanak, koji je vojska podràla.Treba odmah re}i da to nije ona ista vojskakoja je prije dvije i po godine podvodstvom generala i vrhovnoga zapo vjed -ni ka egipatskih oruànih snaga MMohamedaHusseina Tantawija, na Tahrir bacalasuzavac, koristila vodene topove igumenim mecima pucala u narod.

Komandant egipatske armije i ministarodbrane AAbdel Fattah al-Sisi, pokazao sekao hrabar i odlu~an, daju}i potporunarodu, {to nije akt nasilja i nedemokratskevolje, ve} naprotiv ~in verifikacije i afirma-cije demokratskih vrijednosti, ideja slobodei pravde. Morsi je izbornim putem sjeo upredsjedni~ku fotelju, ali je svojim ~injenj -em suspendirao su{tinske, fundamentalneprincipe demokracije.

Narod nije mogao ostati pri svojim zaht-jevima bez involviranja vojske i “Tamarrod”je pozvao dràvne institucije, uklju~uju}ivojsku, policiju i sudstvo, da stanu na stranukoja predstavlja narodnu volju, a to je bilamasa koja protestira. Ako je bio izabran odnaroda, za{to nije ispo{tovao volju naroda,koji ga dalje ne èli. Pa, on je na po~etku

govorio da }e oti}i sa vlasti, ako to ikada odnjega narod zatraìo.

Goloruki narod nije se mogao nositi sanaoruànim kriminalcima i teroristima, kojisu stali sa „Muslimanskim bratstvom” iMorsijem, prvi se digli, blokiraju}i prolazedo predsjednikove palate u Roxyiju(Heliopolis), kako bi onemogu}ili naja v lje -ne „Tamarrodove“ demonstracije na dvamjesta u Kairu (ispred palate i na Trguoslobo|enja ili Tahriru). Ono {to je vojskauradila bila je jedina solucija, da se sprije~iprolijevanje krvi omladine na Tahriru.Uostalom, kako god da se to zvalo, vojniudar, vojna hunta, dràvni udar ili narodniustanak, ne zaboravimo na kraju daposljednju godinu u Egiptu sa Morsijem i„Bratstvom“ nije do{la demokracija, takoda demokracija nije mogla biti ni sru{ena.

Organizacija “Muslimansko bratstvo” injihova politi~ka partija „Stranka slobode i

pravde” prvobitno su tvrdili da ne}e vlast,ve} samo 30 posto parlamenta. Me|utim,kasnije su svoje ~lanove kandidirali zapredsjednika dràve. Prvo je to bio KKhairatEl-Shater, koji je diskvalificiran, jer je biv{izatvorenik (jedan od ubica predsjednikaAnvara Saddata), da bi umjesto njegakandidirali Mohameda Morsija. Na listi zabudu}ega predsjednika Egipta, bio jeprijavljen i AAbdel Moneim Abul Fotouh,navodno biv{i pripadnik Muslimanskogabratstva, {to je te{ko za povjerovati, jer sepri ulasku u njihovo dru{tvo zakletva na„Kur’an“ i sablju priseè kao djelovanje dokraja ìvota. Tu nema odbijanja naredbi,ne{to sli~no kao i kod masona. Uprkosislamskoj definiciji, od samoga po~etka“Bratstvo” je instrument Zapada. Taj pokretsu 1928. godine osnovali Britanci kako bise sa pozicija islama borili protiv sve ja~ihsekularnih pokreta koji su bili borci zanezavisnost Egipta. Od tada do danas„Muslimansko bratstvo” je pod direktnomkontrolom Velike Britanije, a potomAmerike, kao finansijera.

RAT ZA [ERIJATNeuspje{nost egipatskog „Muslim ans k og

bratstva”, koje se u svega godinu dana vla-davine uspjelo zamjeriti ogromnoj ve}inigra|ana (nije razumjelo da su na izborimapobijedili kako bi promijenili reìm, a neuspostavili novi) te vojni udar s kojim sunakon najbrojnijih demonstracija ikadaodrànih u Egiptu maknuti s vlasti, lekcijaje od koje se jo{ dugo ne}e oporavitidijelovi tog pokreta u Gazi, Tunisu,Jordanu, Siriji, Maroku... Egipat pripadasvim Egip}anima, a ne samo „Muslim an -skom bratstvu”, organizaciji koja koristinajsuptilnije osje}anje, posebno religiju, zasvoje politi~ke ciljeve.

Morsijeve pristalice su imale samojedan zahtjev - da Morsi ostane, a demon-stranti, me|u kojima su dobrim dijelom bilii oni koji su u finalu predsjedni~ke utrkeizme|u Morsija i Shafika pro{le godine,svoj glas dali Morsiju, mnogo vi{ezahtjeva, {to zna~i da njihova traènja nisusamo ideolo{ka, nego i stvarna.

Narod je podijeljen. Za Morsija kaù daje u pritvoru, te da mu se sprema optu`nica,navodno je prodao Sinaj. I dok jevojni/dràvni udar u Egiptu progla{en„demokratskim udarom“, druga strana odMorsija pravi ikonu. Islam kao da jeekskluzivno dat samo njima na tuma~enje.Taj drugi dio naroda, nisu sami Egip}ani,ve} Sirijci, Palestinci, Sudanci... mudàhe -dini, prete`no oni kojima je na brzinu datodràvljanstvo, kako bi stojali uz Morsija i„Bratstvo“. Policija i vojska stalno skidajuljagu sa sebe, koju im morsijevci pripisuju,klevu}u}i ih da ubijaju, kako bi stranciintervenirali. �


KO VLADA EGIPTOM

OPREČNA TUMAČENJA: Kako god da se to zvalo, vojniudar, vojna hunta, državni udar ili narodni ustanak, nezaboravimo na kraju da posljednju godinu u Egiptu saMorsijem i „Bratstvom“ nije došla demokracija, tako dademokracija nije mogla biti ni srušena

PROTESTI ISLAMISTA Pristalice svrgnutog predsjednikaMohameda Morsija traè da se on vrati na vlast


Kona~no. Nakon {to su pro{ledecenije od ozbiljnijih gra|evin s k ihradova, na prolje}e idu}e godinepo~inje prva faza obnove trinaestnogometnih stadiona u Bosni i

Hercegovini. Novac je, nakon ne ko li komjeseci pregovora koje su sa ~elnicimaevropske nogometne asocijacije vodili prviljudi NS BiH na ~elu sa agilnim preds jed ni -kom EElvedinom Begi}em i njego vim su ra -dni cima iz Saveza, obezb ij e |en iz fon do vaUEFA-e a ovaj projekat obnove travnjaka iostalih dijelova stadiona mogao bi bitivodilja za kasnije projekte komplet nogrenoviranja sportske infrastrukture u BiH.

MILION ZA 13 KLUBOVARije~ je o grantu vrijednom oko milion

eura, koji je rukovodstvo NS BiHdogovorilo sa du`nosnicima UEFA-e.Jasno, taj je iznos nedovoljan za temeljiturekonstrukciju ovda{njih stadiona, noosnovica je za dobar po~etak. Rije~ je onovcu koji je izvorno namijenjen za rekon -stru kciju terena na ovda{njim stadionima.Rekonstrukcija podrazumijeva sklanjanjepostoje}eg travnjaka, radove na pripremi zapostavljanje novog, drenaù, nasipe i,kona~no, novu travu. U po~etnoj faziizabrano je trinaest klubova koji }e dobitinovac za rekonstrukciju stadiona na kojimaigraju. Rije~ je o Sarajevu, @eljezni~aru,Olimpicu, Slaviji, Zrinskom, Veleù,Leotaru, [irokom, Travniku, êliku,Rudaru, Borcu i Zvijezdi. Klubovi su biranina osnovu staà u Premier ligi pa }e takonajvi{e novaca dobiti oni koji najduèigraju u njoj. Nakon ovih trinaest klubova,ne{to novca podijelit }e se i ostalimtimovima koji su igrali u Premijer ligi. Uprvom dijelu programa ovih trinaest timovadobit }e po 89 hiljada eura koje }e mo}i

iskoristiti za obnovu travnjaka. Obnovaterena neophodna je Slaviji, Veleù,Zrinskom... i taj }e im novac itekako dobrodo}i. Jer tereni na ovim objektima su vi{ekrompiri{ta no travnjaci. Po se bice ujesenjim i proljetnim mjesecima. Me|utim,kako postoje klubovi ~iji su travnjaci udobrom stanju, recimo, êlik, Sarajevo ili@eljezni~ar, ovi }e klubovi novac mo}iusmjeriti u rekonstrukciju nekih drugihdijelova stadiona. Tako }e, recimo, naGrbavici mo}i rekonstruirati svla~ionice ilineki drugi dio zapadne tribine, na Ko{evu

bi se mogao opremiti prostor za novinare isli~no... No, ono {to je u cijeloj pri~i okoovog projekta najzanimljivije jeste na~in nakoji }e se klubovima ispla}ivati novac zagra|evinske radove. Naime, kako nam jepotvrdio predsjednik NS BiH, ElvedinBegi}, novac ne}e biti upla}ivan na ra~unni Saveza niti klubova kako bi seonemogu}ile eventualne manipulacije.Naime, novac je ve} obezbije|en a NS jepripremio aplikacije za sve klubove. Kadaim se dostavi dokumentacija, oni }e u ta~nopredvi|enom roku morati raspisati tenderza radove za koje se odlu~e i onda, nakonizbora najpovoljnijeg ponu|a~a, doku men t a cijudostaviti natrag u NS BiH. Kad projekatbude odobren, podaci se dosta vlj aju UEFA-


NOGOMET

Pi{e: Nedim HASI]Foto: Mario ILIÎ]

ELVEDIN BEGI]Predsjednik NS BiH realizirao prvi veliki projekat kojeg finansira UEFA

Nakon nekoliko decenija, u kojima je donekle restauri-ran tek stadion u Zenici, na proljeće počinju prvi

ozbiljniji radovi na nogometnoj infrastrukturi u BiH; SBpiše o programu obnove koji će finansirati UEFA i koji

je jedna vrsta nagrade novom rukovodstvu NS BiH

STADIONSKAGROZNICA

stadion:TEKST osnova.qxd 10.7.2013 22:22

i koja novac upla}uje na ra~un izvo|a~aradova. Rokovi su striktni i ukoliko seradovi ne okon~aju na vrijeme, klubovimogu biti sankcionirani. Ovakav na~infinansiranja predvi|en je da bi sepreduprijedile eventualne zloupotrebedoniranog novca, da ne bi bio upotrijebljenza pla}anje kakvih obaveza, transferiranjeigra~a ili sli~no. Isto tako, kako se neko ne

bi àlio, odre|en je i na~in biranja klubova,odnosno, duìna njihovog staà u Premierligi. Me|utim, predvi|eno je da se, ukolikoprvi dio projekta bude uspje{no okon~an,dio novaca izdvoji i za radove nastadionima, uslovno re~eno, manjih klu bo -va pa bi i Budu}nost iz Banovi}a ili nekisli~an klub tako|er mogao dobiti desetakhiljada eura. Aplikacije klubova trebale bi

biti gotove i poslane u NS BiH do jeseniove godine, tako da bi se sa radovimamoglo po~eti ve} prvih proljetnih mjeseci.

HAMBURG OPET NA KO[EVUIako su sredstva skromna, ona zna~e

obe}avaju}i po~etak za ovda{nje klubove.A ukoliko bi sve i{lo kako treba, onda bi seu narednih godinu-dvije moglo razmi{ljati i


FINANSIJSKA INJEKCIJA IZ UEFA-e

��

Kona~no po~inje obnova nogometnih stadiona u BiH;svaki klub }e za prvu fazu rekonstrukcije dobiti

po 90 hiljada eura

ZENI^KO BILINO POLJETrenutno najbolji stadion u BiH renoviran jenaporima Op}ine Zenica i NS BiH


o temeljitoj obnovi najve}eg bh. stadiona.Naime, ve} desetak godina postoji zavr{enprojekat renoviranja Olimpijskog stadionaAsim Ferhatovi} u Sarajevu. Preuzet je izHamburga i preslikani je projekat Volks -park s tadiona iz ovog njema~kog lu~koggrada. Naime, tamo{nji je stadion sagra|en1928., a restauriran 1955. godine. Prijenego {to je renoviran, vaìo je zanajneudobniji i najru`niji stadion Bundes -lige. Nakon dugih pregovora, gradska jeUprava Hamburga svom najve}em klubustadion u potpunosti prepustila, a HSV se,sa druge strane, obavezao kako }e odoronulog sivog zdanja stvoriti za njema~kinogomet reprezentativan objekat. Unekoliko godina koliko je trajala rekon -struk cija, klub je uloìo stotinu osamdeset idevet miliona maraka. Novac su zajedni~kiobezbijedili klub, kompanija za upravljanjeimovinom Deuteron i marketin{ka agencijaUFA Media. [ta su HSV i grad Hamburgdobili za uloèni novac? Osim pokretnog,takozvanog Birdair krova, posjetitelji natribinama dobili su nevjerovatnu udobnost isigurnost, sve postavljene stolice supromjera 90 cm, a sagra|eno je i posebnih120 mjesta za invalide. Osim toga, nastadionu je sagra|eno 1.750 poslovnihprostora, te 50 loà. Uz njih su smje{tenirestorani, po dva koja mogu primiti 400gostiju, sale za konferencije, a posao okosnabdijevanja hranom i pi}em dobila jekompanija koja je na stadionu postavila 350

fast food {tandova u kojima je zaposlenostotine ljudi. Sli~an projekat za stadionKo{evo napravio je sarajevski arhitektaLidumil Braco Alikalfi}. Prema njegovimzamislima, prvi dio rekonstrukcije stadionauklju~ivao bi podizanje isto~ne tribinenekoliko metara uvis kako bi ona bila uravni sa najve}om, zapadnom tribinom.Nakon toga bi se na ove dvije tribinepostavila krovna konstrukcija. U isto

vrijeme rekonstruirale bi se i tribine,posebna bi se pa`nja poklonila sigurnostigledatelja, ali i mjestima za invalidneosobe, te izgradnji VIP loà. Posljednja,tre}a faza rekonstrukcije podrazumijevalabi izgradnju poslovnog centra koji biokruìvao stadion sa sve ~etiri strane igradio bi se na ~etiri etaè. U njemu bi se,osim klupskih prostorija, nalazili restorani,fitness centri, konferencijske dvorane,saloni automobilskih ku}a, mnogobrojniposlovni prostori - dakle, pravi maliprivredni grad. U idejnom je projektuogromna pa`nja data i analizamaprovedenim u zapadnoj Evropi studiji kojeukazuju kako navija~i, nakon {to dobijudjecu, rijetko dolaze na utakmice, pa bi sezbog njih na svakoj strani stadiona izgradioi dje~iji vrti}. Cijena projekta danas nijepoznata, ali u vrijeme kada je prezentiranbaratalo se svotom od oko 30 milionamaraka. Danas bi vjerojatno ko{taodvostruko vi{e. Prema procjenama stru ~ -nja ka, uloèni bi se novac inve stito rima upotpunosti trebao vratiti najdalje zapetnaest godina, a novac neophodan za se -zon sko odràvanje kompletnog stadionapo~eo bi se ispla}ivati ve} prve godine pookon~anju kompletnog projekta rekon stru k -cije. Na obnovljenom bi stad i onu zasigurnobilo posla za sve, od radnika naobezbje|enju parkirali{ta, pa sve doposlovnih menadèra koji bi imali svojeurede u privrednom dijelu kompleksa. �


NOGOMET

�

Olimpijski stadion Asim Ferhatovi} Stadion Slavije u Isto~nom Sarajevu

Stadion GrbavicaStadion Pirota

StadionStolice uTrebinju


„Nismo znali kuda }emo, jednostavnosmo tog 10. jula krenuli prema Poto~arima,ne~em’ se nadali. Nena mi je obuklaskafander, plavi, a bio je juli. Kaè, bi}ehladno...“, govori glumica MMaja Salki}sje}anje preìvjele Srebreni~anke IIndireAhmetovi} u performansu Ostavi trag unjihova sje}anja koji se u vrijeme nastankaovog teksta izvodi u Poto~arima kodSrebrenice, a na dan izlaska ovog broja SB-a u prostorijama SARTR-a u Sarajevu. Akoste poranili da kupite ovaj broj, moète jo{sti}i, performans traje u ~etvrtak od podnepa do pono}i, ako ~itate kasnije, pro~itajte o~emu se radi, ideja je da se performansizvodi tradicionalno pa moète i}idogodine... Bili smo na posljednjoj probimanjeg dijela performansa koji u Poto ~a -rima traje sedam a u SARTR-u 12 sati.Potresno, ali ni blizu kao {to }e biti samperformans, posebno onaj u Poto~arima.

U dijelu performansa nazvanom Raz go -va raj sa mnom Maja izgovara tekst iztranskripta jednog od 1.300 video-

svjedo~enja koja je prikupila FondacijaCinema for Peace, i u dijalogu je sasvjedo~enjima preìvjelih Srebreni~anaDème Muj~inovi}a, RRifeta Beganovi}a iNedàda Smajlovi}a koja se emitiraju navideo-zidu. Koriste se i poeme MMujeMusagi}a i AAlbine Magerl kao i zapisLjubice Ostoji}. Svojevrstan moderator jeglumica SSonja Goronja.

ZID PLAÂ„Kad majka pla~e za sinom, sestra za

bratom, te{ko je to...“, govori kroz Majumlada Srebreni~anka Indira koja je napo~etku rata bila dijete, ali se dobro sje}asvega {to je preìvjela. „Razgovaraj samnom o tome! Razgovaraj!“, govori jojSonja. „Sje}am se kad je rat po~eo. Namak’o djeci, nije ba{ bilo zabavno, ali eto,ne{to se de{avalo. Eto, toga se sje}am.Sje}am se kad oca vi{e nije bilo u ku}i...Mene su moji roditelji i u ratu u~ili danikoga ne mrzim. âk ne mrzim ni onog~ovjeka {to mi je oca ubio, a eno ga i sadslobodno {eta. Voljela bih samo da ljudinau~e ovu malu djecu da ne mrze... Ho}u liikada na}i odgovor na ono vje~no za{to?!“,govori Maja i istr~ava pored Sonje, sve

tihom vokalizacijom prate ~lanice ènskogvokalnog sastava Corona, AAnida i DDunja. Utom momentu glasom se u sve trebauklju~iti mlada AAida [o{i} i a capelaotpjevati [to te nema, JJadranke Stojakovi}.

„Ne mogu progovoriti, meni se u grlustisnulo...“, govori skoro slomljena Aida, adramaturginja DDubravka Zrn~i}-Kulenovi}je ohrabruje... „[to te nema, kad na mladopoljsko cvije}e biser niè pono} nijema“,uspijeva blago pla~nim, ali zvonkim glasomAida izvesti Jadrankinu pjesmu, a Maja iSonja ispotiha ~itaju imena poginulih...„Gledala sam Indirino video-svje do~enje,danas je mlada èna, lijepo izgleda. Ne znamho}e li biti na performansu u Poto~arima,voljela bih, ali me istovremeno strah. Sveovo je jedno veoma potresno i emotivnoiskustvo. Pro~itali smo mnoge transkripte,pregledali svjedo~enja, ali na prvoj probismo se evo emotivno slomile, ne znam kako}e biti u Poto~arima 10. jula i dan poslije uSarajevu. Kao glumci, posao nam je daprenosimo emocije, ali da se sami u sve neuklju~ujemo, ali je jako te{ko odvojiti se odli~ne i od tragedije svog naroda, i igrati jekao neku staru gr~ku dramu“, pri~a namglumica Maja Salki}.


UMJETNICI ZA SREBRENICU

Pi{e: ALMIR PANJETA Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Sarajevski ratni teatar SARTR i Fondacija CINEMA FOR PEACE u saradnji sa triakademije: Muzičkom, Likovnom i Akademijom scenskih umjetnosti, Sarajevskomfilharmonijom, MESS-om i Memorijalnim centrom Potočari, pripremili su potresan

performans „Ostavi trag u njihova sjećanja“ koji se u vrijeme nastanka ovog teksta izvodi u Potočarima kod Srebrenice, a na dan izlaska ovog broja SB-a i

u prostorijama SARTR-a u Sarajevu; reporteri „SB“-a bili su na posljednoj probidijela potresnog dvanaestosatnog performansa

SREBRENICA, ZAUVIJEK.SJEĆAM SE KAD OCA

VIŠE NIJE BILO U KUĆI...

Ć”[to te nema, kad na mlado poljsko cvije}e biser nièpono} nijema”, uspijeva blago pla~nim, ali zvonkim

glasom Aida izvesti Jadrankinu/[anti}evu pjesmu, aMaja i Sonja ispotiha ~itaju imena poginulih...

panjeta:TEKST osnova.qxd 10.7.2013 22:44


»TRAGOVI SJE]ANJA»

RAZGOVARAJ SA MNOMSje}anja pre`ivjele Srebreni~anke Indirekao dio potresnog performansa

Foto: Mario Ili~i}


Sli~nog je mi{ljenja i njena kolegicaSonja Goronja: „îtala sam transkripte, i touglavnom no}u, u ti{ini. Bilo je to vrijemekada sam mnogo toga preispitala, u nekuruku katarzi~no iskustvo. U jednommomentu nisam smjela isklju~iti svjetlokad krenem spavati i poku{avala samzamisliti kako je tek ljudima koji su sve topreìvjeli. Razmi{ljala sam {ta zna~i mojìvot naspram svega toga, o tome kako suneki ljudi pored svega u stanju sve toispolitizirati...“, pri~a nam Sonja. Aida[o{i} iz Alt-Teatra se nada da }e imatisnage da izvede „[to te nema“:

„Sve ovo je jako emotivno za mene,potrudi}u se da uspijem“, kaè nam Aida.^lanice Corone Anida Isanovi} i DunjaKazi} tako|er ne kriju da ih je nastup ukojem vokalno prate Maju i Sonju dostaemotivno potresao. „Ne znam {ta dao~ekujemo na nastupu, vjerovatno }emo senakon zavr{etka na{eg dijela uklju~iti uostatak performansa, mada i u ovom dijeluu kojem nastupamo ~esto zastane ‘knedla’ ugrlu“, kaù Anida i Dunja. Opisan je samodio performansa u kojem uz SARTR iCinema for Peace u~estvuju Festival MESSkoji je pruìo veliku tehni~ku podr{ku, tu suLikovna, Muzi~ka i Akademija scenskihumjetnosti te Sarajevska filharmonija ~ijiprofesori i studenti tako|e u~estvuju.Performans je dobio i podr{ku Memor ija l n ogcentra u Poto~arima, u ~ijim pro sto rijama jeplanirana izvedba 10. jula, i to kao diooficijelnog programa kom e mo ra ci je.

„Osnovna ideja je bila da Srebrenica igenocid koji se tamo dogodio ne padne uzaborav. @eljeli smo da se sje}anje nezavr{i samo na novinskoj vijesti, ve} daostavimo dublji trag. Segment performansaje i izlo`ba plakata postdiplomaca Vizu al -nih komunikacija Akademije likovnih

umjetnosti Sarajevo Ostavi trag u njihovasje}anja koju }emo ostaviti na poklonMemorijalnom centru Poto~ari kako bi tajprostor mogao biti {to aktivniji tokom cijelegodine, da upozorava i govori, i da ga ljudivi{e posje}uju“, kaè dramaturginja Dub ra -vka Zrn~i}-Kulenovi}. Potcrtava kako jeperformans otvoren za sve umje t n ike ali igra|ane. Pored spomenutog, posjetioce naulazu do~ekuju video radovi umjetniceMaje Bajevi}, prolazi se kroz tunel u kojemje biti izlo`ba fotografija, studenata grafikeAkademije likovnih umjetnosti, tu su iinteraktivna video-instalacija Limittolerancije te Muzi~ki tragovi u njihovasje}anja - solisti~ki nastupi profesionalnihmuzi~ara, ~lanova Sarajevske filharmonijei studenata Mu zi ~ ke akademije Sarajevo.Sve je proèto dijelom Zvuci od imena ukojem JJasenko Pa{i}, AAlena Dèbo i drugi

glumci i posjetioci koji izraze èlju ~itajuimena ubijenih u genocidu. Postavi}e se tripodija za ~itanja, na dva }e biti glumci, a natre}em im se mogu pridruìti ostali gra|ani.

PERFORMANS [IROM OTVORENIH VRATA

„Svako ko do|e mo}i }e se uklju~iti nana~in na koji on ho}e, re}i ne{to, odsvirati,dodirnuti predmet, ili samo sjediti i }utati,ali }e i tako poslati poruku. Ideja je daperformans ponudi i neku novu nadu“, kaèDubravka. Producentica/izvr{na produc ent -ica performansa je SSabina [abi} iz SARTR-a. Osim {to je producentica, i sama }eu~estvovati izvedbom na flauti. Kaè da neèli spremati izvedbu, ve} namjeravasvirati po osje}aju koji kod nje izazoveperformans.

„Nikome ne govorimo {ta }e svirati. Iprofesionalni muzi~ari se uklju ~u ju utrenutku kada osjete potrebu, i sviraju poosje}aju, bez zadanog repertoara. Cilj je dana kraju stvorimo svojevrstan audio-vizuelno kakofoni~an i haoti~an efekatkako bi se do~aralo sve kroz {ta su ljudipro{li u julu 1995. godine. Iako smo i ovouspjeli organizirati uz velike pote{ko}e,èlja nam je da video-materijal koji }emosnimiti na performansu bude temelj zapredstavu radnog naziva Trojanke inspi ris -anu ènama Troje i Srebrenice“, kaè namSabina [abi}. Napominje kako jerealizacija i ovog performansa do predsami po~etak bila neizvjesna, jer nisu imalifinancijsku podr{ku, iako bi se o~ekivaloda kad su ovakve stvari u pitanju ona nemoè izostati. „Mi bismo performansvjerovatno odràli u skladu sa na{immogu}nostima. Ipak, pred sam po~etakrealizacije uklju~io se BH Telecom koji jeperformans financijski podrào“, isti~eSabina. Kaè da }e performans u


UMJETNICI ZA SREBRENICU

�

POTRESNO I EMOTIVNO ISKUSTVOMaja Salki}: “Na prvoj probi smo se emotivno slomile”

KAD SE SVJETLOUGASI...Sonja Goronja:“Katarzi~no iskustvo”


potpunosti uspjeti samo uz puno u~e{}epublike.

„Ono {to imamo kao osnovu su dijaloziglumica s video-svjedo~anstvima i ~itanjeimena, fiksne su izlo`be, a ostalo }e sve bitipo osje}aju. Kad kaèmo imena, ~ita}e sebez prezimena, pa }e tako naprimjer biti

Safet, Safet, Safet, Safet... i tako 119 puta.Mada nije sigurno ni kako }e na svereagirati i sami u~esnici i u~esnice, jer je iza njih sve to veoma emotivno.

Uglavnom, niko ne moè pogrije{iti {tagod uradi, kaè, otpjeva ili odsvira, jer }e tobiti odraz trenutnog osje}aja. Ako samo

sjedi i {uti, i to je poruka. Pozivam gra|anei umjetnike da do|u, i daju svoj doprinos“,poru~uje Sabina [abi} na kraju. Oni saslabijim ìvcima neka ponesu i ne{to zasmirenje, treba}e, dodajemo nakon {to smoprisustvovali samo malom dijelu probe zaovaj emotivan i potresan performans. �


»TRAGOVI SJE]ANJA»

KAKO POSLIJE SVEGA ZAPJEVATI?Dubravka Zrn~i}-Kulenovi} i Aida [o{i}

[UTNJA KAO PORUKA Sabina [abi}: “Niko ne moè pogrije{iti {ta god da uradi”



HOLBROOKE JUNIOR

Moj otac Richard se silno nadao da }e za ulogu uDejtonskom sporazumu dobiti Nobelovu nagradu za mir

Moj otac Richard se silno nadao da }e za ulogu uDejtonskom sporazumu dobiti Nobelovu nagradu za mir

holbrooke:TEKST osnova.qxd 10.7.2013 22:48

Reditelj DDavid Holbrooke je u utorak(9 . jula ) iz New Yorka stigao uSarajevo sa brojnom filmskomekipom kako bi razgovarao saovda{njim politi~arima, diplomata-

ma, javnim radnicima, koji su tokom diplo-matske misije njegovog pokojnog oca RRichardana Balkanu sara|ivali s njim. Dokumentarac,koji Holbrooke-junior namjerava zavr{iti nadvadesetogi{njicu Dejtonskog mirovnog spo-razuma, nije njegov prvijenac. On je autornekoliko dokumentarnih filmova vezanih zakatoli~ki pokret i religiju koji su nagra|eni name|unardnim festivalima.

� Gospodine Holbrooke, da li Vidokumentarni film o svom ocu RicharduHolbrookeu snimate iz emotivnih razlogaili kako biste publici pribliìli svog oca kaomirotvorca?

Najva`nija stvar je da ga razumijemokao diplomatu. Mo`da bi puno filmadìjamoglo napraviti film o njemu, me|utim jasmatram da ga najbolje poznajem kaoosobu, u situacijama kada je bio daleko odkamera. Mislim da }e film biti znatnointeresantniji zbog te moje prednosti. @elimda dam pravu sliku svoga oca kakav je biotokom brojnih mirovnih pregovora.

PISMO CHRISTIANE AMANPOUR� Da li Vam je otac po povratku iz BiH

pri~ao o svojim impresijama i pregovorimakoje je vodio u Sarajevu oko uspostavljanjamira u BiH?

Mnogo se brinuo za nas i kada bi sevratio ku}i manje bi pri~ao o tome {ta sede{ava u Bosni i Hercegovini. @elio je da

zna {ta se de{ava u na{im ìvotima, recimou ko{arka{kom klubu u New Yorku za kojismo igrali. Provodili smo malo vremenazajedno, ali kada bismo sjedili, ja bihobavezno pitao {ta se de{ava u Bosni, on birekao - tamo je pravi haos. Govorio je da jesituacija toliko komplikovana da se nemoè objasniti u kratkim crtama. Mi smo,naravno, zbog oca pratili preko TV-a svevijesti koje su se ticale BiH. Puno sam ~itaoi dosta sam bio obavije{tan o situaciji uBosni.

� Kada je Va{ otac umro, vi ste odnovinarke CNN-a Christiane Amanpourdobili mail u kojem je, umjesto izrazasau~e{}a, bila jedna fotografija Sarajevasnimljena tokom boì}ne no}i. Ovanovinarka je smatrala da je Va{ otac ostavio

veliki dio sebe u Sarajevu, da li Vam je otome govorio?

On je bio potpuno vezan sa Sarajevo.Dvije-tri nedjelje nakon njegove smrtidobio sam taj mail od novinarke Amanpour,sa prelijepom fotografijom Sarajeva no}u,u kojem je mir i u kojem ljudi ìvenormalno. Ispod fotografije je napisala —„hvala ti, Richarde, za ovo“. Ona je htjelada mi, njegova djeca, razumijemo {ta jeostavio iza sebe. To me je stra{no dirnulo.Kada je moj brat govorio na komemoracijipovodom smrti oca, upitao je: „Koji drugisin moè re}i — moj otac je okon~ao jedanstra{ni rat?!” Mi smo zaista ponosni nanjega.

� Postojale su informacije da je Va{otac trebao biti nominovan za Nobelovu


MIROVNA MISIJA MOG OCA RICHARDA

Razgovarala: MIRHA DEDI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

��

Američki reditelj DAVID HOLBROOKE (47) ove nedjelje je doputovao uSarajevo, gdje je započeo snimanje ambicioznog dokumentarnog filma o životu idiplomatskoj karijeri svog pokojnog oca RICHARDA HOLBROOKEA; David za našlist ekskluzivno govori o nepoznatim detaljima angažmana svog oca u mirovnoj

misiji na Balkanu, sporazumu Karadžić - Holbrook, kao i emocijama koje jeRichard gajio prema Sarajevu

HOLBROOKEMOJ OTAC, MIROTVORAC

REVIZIJA DEJTONSKOG SPORAZUMA David je siguran da bi njegov otac, da je ìv, izvr{io “popravke” Dejtonskog sporazuma


nagradu za mir kao arhitekta Dejtonskogmirovnog sporazuma koji je je zaustavio ratu BiH. Da li znate ne{to o tome?

Moj otac je to zasluìo i prvi put kadasam ~uo da neko treba dobiti tu nagradubilo je pomenuto ime mog oca. U tomtrenutku nestvarno je bilo gledati svog oca imisliti on zasluùje Nobelovu nagradu zamir. Me|utim, sada kada jasnije gledam nastvari {ta je radio i kako se pona{ao i koji sukriteriji za tu nagradu, siguran sam da ju jepotpuno zasluìo. Me|utim mogu vam re}izbog ~ega se to nije desilo. Bilo je dostakontroverzi oko njega jer ga puno ljudi navisokim pozicijama u Evropi nije voljelo.Dosta politi~ara iz Evrope nije èljelo da ondobije tu nagradu. Oni nisu podnosili to {toje jedan Amerikanac do{ao u Evropu dazavr{i uàsni rat i, druga stvar, nisu voljelina~in na koji je on to radio. On je bio„teàk“ karakter, ali samo takav karakter i~vrsta ruka su bili potrebni kako bi ovdjebio uspostavljen trajni mir.

� [ta znate o Dejtonskom sporazumu?Svjestan sam uloge svog oca kao

arhitekte tog sporazuma, ali isto tako mi jepoznato koje su njegovi glavni nedostaci.Njemu je bilo jasno da sporazum nijeperfektan i da treba jo{ dosta toga napraviti.Govorio je da se taj sporazum vremenomtreba transformisati. Ovdje u Sarajevu sam~uo da je Dejtonski sporazum proble mat -i~an za Bosnu i Hercegovinu, i da izazivavelike frustracije. Siguran sam, da je otacìv, rekao bi: „Hajdemo ponovo to otvoritii stvari popraviti.“

OTAC NIJE PODNOSIO MLADI]A I KARAD@I]A

� Da li Vam je otac govorio s kojimpoliti~arem na Balkanu mu je bilo najteèpregovarati?

Pregovore je vodio sa SlobodanomMilo{evi}em, Alijom Izetbegovi}em iFranjom Tu|manom. Kada bi se sporaz u -mio sa jednim, do{ao bi do drugog i tada bise otvorio novi problem. Obi~no u ratupostoje dvije zara}ene strane, me|utim,ovdje su bile tri, {to je znatno komplikovalosituaciju. Izetbegovi} je bio jednakokomplikovan i teàk kao i Tu|man. Sa Slo -bo danom Milo{evi}em je lak{e pregovarao,znao je kako da trguje s njim. Tu su, opet,bili i Karadì} i Mladi}, ali klju~na stvar jeda je Milo{evi} pregovarao u njihovo ime.On je reprezentirao bosanske Srbe. Mojotac je na Karadì}a i Mladi}a gledao kaoratne zlo~ince. U njegovoj knjizi postojifotografija na kojoj se nalaze Milo{evi} imoj otac sa saradnicima iz ameri~keadministracije. Tom prilikom moj otac jerekao Milo{evi}u: „Vi morate govoriti uKaradì}evo i Mladi}evo ime.“ Milo{evi}je rekao: „Pa oni su tu u blizini.“ Me|utim,

otac je to odbio i svojim saradnicima kazao:„Vi se moète rukovati s njima, ali meni nepada na pamet.“ Kada bi vidio Karadì}evufacu sa onom ra{trkanom kosom, izgubio bisvaku èlju da komunicira s njim. Nije htioimati ni{ta s njima i traìo je od Milo{evi}ada ih on predstavlja.

� Da li }ete posjetiti jo{ neke zemlje ukojima je Va{ otac bio angaòvan kaodiplomata?

U septembru odlazim u Afganistan. Biosam u Vijatnamu, gdje sam skupljaoinformacije o anga`manu mog oca u tojzemlji od 1963. do 1966. godine. On je u tovrijeme radio u ambasadi SAD-a. Pri~aosam prijateljima i ljudima koji su ga

poznavali. On je imao velike ambicije.@elio je odigrati va`nu ulogu u Vijatnamu.Shvatio sam da je bio veoma razo~aran ifrustriran zbog onog {to se desilo u tojzemlji. Ameri~ka administracija nijeshvatila {ta se zapravo tamo de{ava. On jeodlazio u izbjegli~ke kampove kako biupoznao ljude. Puno diplomata, kada dolaziu jednu zemlju, razgovara isklju~ivo saostalim diplomatama, ali rijetko sa obi~nimljudima i izbjeglicama, kao {to je on to~inio. To drugi visoki diplomati nikadanisu radili. Kada posmatramo njegovanga`man u BiH, moram vam re}i da je onu Sarajevo najprije do{ao privatno kaoobi~an gra|anin, a ne diplomata u misiji.Putovao je po cijeloj Bosni i Hercegovini1991. godine. Ponovo je u Sarajevo do{ao udecembru 1992. godine gdje je i do~ekaonovu godinu 1993. Zadnji dan decembra1992. godine svi njegovi prijatelji su bili uWashingtonu, gdje su slavili novu Clint o -no vu administraciju, samo je on bio uSarajevu. Svi su ga pitali — „{ta radi{ tamo“,a on je smatrao da je to najinteresantnijemjesto gdje je mogao da bude. Bio je tu odsrca, jer je tako osje}ao, a ne {to mu je nekorekao da mora i}i tamo. On je smatrao da jerat trebalo tada zaustaviti i napraviti velikepromjene.

� Radovan Karadì} tvrdi da je saVa{im ocem 1996. godine napraviosporazum koji mu garantuje bezbjednost islobodu, ali i osloba|anje svake odgovo r -no sti pred Ha{kim tribunalom u zamjenu zapovla~enje iz javnog i politi~kog ìvota. [taznate o sporazumu Karadì} - Holbrooke?

Uvjeren sam da Karadì} laè, jer jemoj otac uvijek govorio da je on notornilaòv. Ja vjerujem svom ocu. Karadì} jeo~ajan ~ovjek. Na~in na koji on gleda nasvijet potpuno se razlikuje od onog {tazapravo svijet jeste. Oni ima svoje ludevizije koje je sam stvorio. �


HOLBROOKE JUNIOR

�

� U Sarajevu }e te sa svojomekipom boraviti sedam dana i za tovrijeme razgovarati sa ljudima koji suimali direktan kontakt s va{im ocem.[ta o~ekujete od posjete BiH?

Za ovih 24 sata, koliko sam ovdje,shvatio sam da je otac bio istorijski lik.Drago mi je da je imao upjeha ovdje. Mojotac je bio vrlo komplikovan ~ovjek,nevjerovatno bistar i dinami~an. Pitao sam

{ta ljudi misle o njemu, a njegov najboljiprijatelj je rekao da je bio istovremeno grubi krhak, odnosno senzibilan. On je bio~ovjek koji je izuzetno vodio ra~una oistoriji. Znao je puno o istoriji zemlje u kojojje bio angaòvan, bio je upu}en u istorijuBosne i Hercegovine. Otac je rekao da jeova zemlja prevalila put do pakla i nazad.Otac je silno èlio da BiH ide naprijed ipotpuno se realizira kao dràva.�

OTAC NA SLU@BENOM PUTU

Moj otac je savršeno poznavaoistoriju BiH

HOLBROOKE U SARAJEVU“Otac Richard je bio potpuno vezan zaSarajevo”


Ako postoje dvojica likova s kojimane biste èljeli da se na|ete samiusred {ume, to bi sigurno bili onikoje igraju JJohn Travolta i RRobertde Niro u novom filmu Killing

Season (Sezona ubijanja) scenariste EEvanaDaughertyja i reditelja MMarka StevenaJohnsona, koji je pro{le sedmice prvi putprikazan evropskoj publici kao specijalnaprojekcija u okviru 48. internacionalnogfilmskog festivala u Karlovym Varyma.Killing Season pri~a je o ameri~komvojnom veteranu BBenjaminu Fordu (DeNiro) koji se za vrijeme rata ‘90-ih godinaborio u Bosni i biv{em srpskom vojniku,pripadniku zloglasne jedinice [korpioniEmilu Kova~u (Travolta). Nakon {to jebosanski rat zavr{en, umoran od svega,Ford se povla~i u udaljenu kolibu u {umi udivljini ameri~kih planina, poku{avaju}ipotisnuti bolna sje}anja. Drama po~injekada u {umu dolazi Emil Kova~, koji imanera{~i{}ene ra~une iz Bosne sa Fordom.Ono {to slijedi je igra ma~ke i mi{a u kojojnjih dvojica zapo~inju svoj li~ni Tre}isvjetski rat. Kako se film pribliàva kraju,stare rane se otvaraju, potisnuta sje}anjaizlaze na povr{inu, a dugo skrivane tajne seotkrivaju…

ISPOVIJESTI I SJE]ANJATo je, ukratko, sadràj novog John son -

ovog akcionog spektakla, koji je svjetskupremijeru imao 20. juna u New Yorku (uameri~kim kinima po~inje se prikazivati od12. jula). Killing Season jo{ je jedno u nizuholivudskih ostvarenja inspirisanih ratnimsukobima u Jugoslaviji ‘90-ih godina. Odovog filma se zaista mnogo o~ekivalo,prvenstveno s obzirom na dvojicu

60

“SEZONA UBIJANJA”

Pi{e: MAJA RADEVI]

U okviru 48. internacionalnog filmskog festivala u Karlovym Varyma prikazanje film „KILLING SEASON“ sa JOHNOM TRAVOLTOM i ROBERTOM DE NIROM u

glavnim ulogama, u kojem dvojica slavnih glumaca tumače uloge Srbina iAmerikanca traumatiziranih ratom u Bosni ’90-ih godina; ako je suditi premaprvim kritikama, „Killing Season“ je još jedan u nizu površnih i neubjedljivih

holivudskih akcionih filmova koji tematiziraju sukobe na prostoru bivšeJugoslavije

TRAVOLTA I DE NIRO, VETERANI RATA U BOSNI


travolta:TEKST osnova.qxd 10.7.2013 22:52

holivudskih velikana koji nose glavneuloge. Me|utim, ako je suditi prema prvimkritikama koje su objavljene nakonpremijera u New Yorku i KarlovymVaryma, Sezona ubijanja se u scen arist i -~kom, gluma~kom i produ kci jskom smislune razlikuje mnogo od ve}ine do sadasnimljenih filmova o toj tematici, koji suuglavnom povr{ni i razo~aravaju}epredvidljivi.

Pripremaju}i se za snimanje filma,Travolta je jo{ krajem 2011. kratko boravioi u Bosni i Hercegovini. Iako se naga|alokako }e dio filma biti snimljen na na{improstorima, to se, ipak, nije dogodilo.Autori projekta odlu~ili su se za “all-American” produkciju (Millenium Films),a iz ove perspektive to vjerovatno i nije bilanajbolja odluka, jer bi snimanje naautenti~nim lokacijama mo`da doprinijelouvjerljivosti cijele filmske pri~e (a mo`da ine bi - sjetimo se filma Lov u Bosni saRichardom Gereom…). Tako je ve} nakonprvog oficijelnog trailera filma koji je ovihdana objavljen na internetu, Travoltaismijan i èstoko kritikovan zbog svog“ruskog” akcenta kojim poku{ava do~aratiKova~ev lik. No, slavni glumac tvrdi da seitekako potrudio. ““I{ao sam u Hrvatsku,Bosnu i Srbiju, razgovarao sa mnogo biv{ihvojnika i mnogi od njih utkani su u ovajkarakter”, kaè Travolta, koji u filmu nosi“karakteristi~nu” bradu srpskih vojnika (jo{jedan stereotip). „„S obzirom da smo Bobby(De Niro, op.a.) i ja tako poznatiAmerikanci, mislio sam da bi bilo dobro dagradim svoj lik odvojeno - sa upe~atljivimakcentom, na~inom na koji izgledam,hodam i govorim i da to bude {to manjesli~no pona{anju tipi~nog Amerikanca.”

Mark Steven Johnson, najpoznatiji po

61

BOSANSKI PTSP NA HOLIVUDSKI NAÎN

��

11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA

IGRA MA^KE I MI[AJohn Travolta u filmu igra biv{eg pripadnika

zloglasne jedinice [korpioni, a Robert De Nirotuma~i lik ameri~kog vojnog veterana


reìji blockbustera zasnovanih na stri po vi -ma Daredevil i Ghost Rider, izjavio jenakon premijere u New Yorku kako je ovajprojekat za njega bio avantura sa krajnjeneizvjesnim ishodom.

“U ovom filmu nema robota, super he ro -ja ni ~udovi{ta. Ve} sam snimio takvefilmove i ovo je bila moja {ansa daprogovorim o jednoj zaista va`noj temi inapravim film koji, prije svega, {aljeantiratnu poruku“, kaè Johnson. „„Nadamse da }e ovaj film uticati da ljudi shvatekako rat nije odgovor. Rat uni{tava ljudskeìvote, svakog dana gledamo vojnike izAfganistana koji se vra}aju ku}i sa PTSP-om i mislim da su to neke od najva`nijihtema dana{njice o kojima se mora javnogovoriti.“

I dok veliki Robert de Niro nijeprisustvovao njujor{koj premijeri filma(navodno je bio u Izraelu na proslavi 90.ro|endana predsjednika SShimona Peresa),a nije se pojavio ni u Karlovym Varyma,reditelj Johnson novinarima je pohvalioTravoltin „entuzijazam za glumu“. „„Prvo{to mi je rekao nakon {to je pro~itaoscenarij bilo je: ‘@elim da rizikujem.’ Tenjegove rije~i sve su nas motivirale danapravimo ne{to jedinstveno, ne{to dru ga -~ije za svakog od nas“, obja{njavaJohnson.

NI QUENTIN GA NE BI SPASIOZanimljivo je da je Daughertyjev

scenarij, originalno nazvan Shrapnel,prvobitno bio smje{ten u sedamdesetegodine pro{log stolje}a, a glavni junaci bilisu ameri~ki veteran iz Drugog svjetskog

rata i biv{i nacisti~ki oficir. Film je trebaoreìrati JJohn McTiernan, jedan odnajpoznatijih ameri~kih reditelja akcijskogànra (Umri mu{ki, Predator, Lov naCrveni oktobar...). S obzirom na ve}uistorijsku distancu i, objektivno, mnogoboljeg reditelja, to bi vjerovatno bilo punosretnije rje{enje od ovoga {to sada imamopriliku vidjeti na filmskom platnu, pi{ekriti~arka magazina Variety Alissa Simon.„Uz sve probleme koje ima, sre}anzavr{etak nije iznena|uju}i, premda je tosamo jo{ jedno od lo{ih mjesta u filmu.Mo`da ~ak ni QQuentin Tarantino ne biuspio pogoditi pravi ton da izbalansirascenaristi~ki miks proizvoljnog nasilja ipretencioznog filoz o fi r a nja o opravdanimokolnostima, pokajanju i iskupljenju“, pi{eSimonova.

Ni kriti~ari poznatog filmskogmagazina Hollywood Reporter nisu bilimnogo blaì prema Johnsonovomostvarenju. „Razne metode mu~enja —uklju~uju}i znatne koli~ine soli i soka odlimuna — kori{tene su u filmu, ali nitijednom De Niro, Travolta ili Johnson neuspijevaju da nas ubijede da su likovi zaistau smrtnoj opasnosti...

Scenariju Evana Daughertyja tako|ernedostaje humor i bori se da uklopiispovijesti i razgovore dvojice ljudi o ratu iBogu. Stvari ~ak nenamjerno skre}u uparodiju kada se Kova~ i Ford suo~avaju ucrkvi u cik zore. Ali napetost i elementiznena|enja izostaju u onome {to slijedi dokraja filma, dok se igra ma~ke i mi{akontinuirano ponavlja po ustaljenomobrascu: jedan od dvojice likova juridrugog dok mu ovaj ne pobjegne, i ondasve po~inje iznova...“, navodi se u kriticiHollywood Reportera. �


“SEZONA UBIJANJA”

�

[to se ti~e publike sa prostora biv{eJugoslavije, za o~ekivati je da }e filmKilling Season, kao i prethodna holivudskaostvarenja inspirisana ex-Yu ratovima,neizbje`no pratiti i politi~ka percepcija.Tako su na web sajtu serbiat hrough ame ri -ca n eyes.wordpress.com ve} za klju ~ilikako je ovo „jo{ jedan u nizu antisrpskihfilmova“: „Evo nas opet! Ludi Srbi suponovo u potrazi za krvlju!!! Ovo je jednaod mnogih holivudskih produkcija uposljednjih deset godina koja prikazujeSrbe u lo{em svjetlu. Srpskim vojnim ipoliti~kim zvani~nicima u Hagu se sudi zaratne zlo~ine. Ve}ina njih su osu|eni imnogi se jo{ nalaze tamo. Jednog sudràli deset godina bez zvani~neoptu`nice!!! A Hrvati, Bosanci i Albanci koji

su odgovorni za mnoge gnusne zlo~ine suoslobo|eni, progla{eni nevinima, osu|enina mnogo blaè kazne, ili izabrani zapredsjednike.“

I dok }e u susjednoj Srbiji vrlovjerovatno iz politi~kih razloga bojkotovatifilm, u Sarajevu ve} pripremaju crvenitepih za Travoltu i De Nira... Kakonezvani~no saznajemo, jedan od dvojiceslavnih holivudskih glumaca mogao biposjetiti glavni grad BiH tokom narednogSarajevo Film Festivala, koji }e biti odrànod 16. do 24. avgusta. O dolasku RobertaDe Nira na SFF spekulira se ve} nekolikogodina. Ovog puta to bi moglo biti sasvimizvjesno, iako legendarni glumac po sljed -njih godina sve vi{e izbjegava pojavljivanjau javnosti. �

JO[ JEDAN „ANTISRPSKI“ FILM

U Srbiji pripremaju bojkot, a uSarajevu crveni tepih za De Nira

TRAVOLTA O KOVAČU:“Išao sam u Hrvatsku,Bosnu i Srbiju, razgovaraosa mnogo bivših vojnika imnogi od njih utkani su uovaj karakter. Želio sampotpuno pobjeći odponašanja i izgledatipičnog Amerikanca”


Filmom se bavi blizu sedam de ce -nija. Snimio je blizu 70 igranih,dokumentarnih i TV filmova kojisu nagra|ivani na festivalima odVenecije do Rio de @aneira i

objavio desetak knjiga. Njegova tetra lo -gi ja Devojka, San, Jutro, Podne, uzBicikliste i Kros Kantri, jedinstvena jecjelina u istoriji jugoslovenskog filma,nastala u periodu od 1965. do 1970.godine. Najstariji ìvu}i srbijanski reìserMladomir Puri{a \or|evi} (89) pamti se ipo tome {to su u njegovim filmovimadebitovali MMija Aleksi}, Neda Arneri},Drago ûma, Ljubica Kovi}, PepiLakovi}, Jelena @igon, Radmila Gute{a...

POGRE[NI IZBORI“Kada imate 89 godina, onda moète

jo{ jedino da se igrate sami sa sobom.Takvo raspoloènje daje mi snagu ienergiju da nastavim dalje. Za mene je smrtne{to {to }e do}i kao hepiend. Vrlo samsre}an {to kad odem u grad, znam kako dase vratim ku}i, ta~no znam gde stanujem!To je veliko postignu}e“, kaè na po~etkuna{eg razgovora Puri{a \or|evi}.

� Mnoge filmske reìsere prati glas

narcisoidnih, egoisti~nih ljudi... Vi stejedan od rijetkih koji je javno kritikovaovlastite filmove. Ne patite od takvih„boljki“?

Jedne godine, mislim da je to bila 1978.,do{ao sam na filmski festival u Puli safilmom Trener - sportska tematika, a film je

jako lo{e pro{ao, kako za vreme projekcije,tako i posle toga! Do tada sam uglavnomdobro prolazio kod publike i kriti~ara. Ali tegodine u Puli je bilo jedno 300 novinara ikada sam se pojavio na press konferencijinakon filma, sve su o~i bile uprte u mene.Gledaju me i misle: kako li }e sad da seopravda, nakon ovakvog debakla... Videosam kakva je situacija, pa sam im otvorenorekao: „Znate {ta, ja sam odmah znao da jeto jako lo{ film, jer pored mene je naprojekciji sedela moja k}erka i posle prvedve minute filma mi je rekla: ‘Tata, kakvesu ovo gluposti?! Idem ja da kupimsladoled...‘“ Kad sam to ispri~ao, svinovinari u sali su po~eli da se smeju... Poslemene je VVatroslav Mimica tako|er imaojedan lo{ film, pa me pitao za savet kako dase izvu~e...

� Nije jednostavno napraviti ni lo{film...

Ja sam voleo da govorim o tome kako seprave lo{i filmovi. Sve po~inje od onog koje pisao scenario, a s obzirom da sam japisao scenarije za ve}inu mojih filmova,nisam mogao nikoga da okrivim osim sebe!Naravno, svako za svoj scenario misli da jesjajan, pa sam i ja tako mislio. I kad sampo~eo da snimam film Trener koji sampomenuo, smatrao sam da sam izabraoodli~ne glumce. Me|utim, izbor glavnog


PURI[A \OR\EVI], RE@ISER BEZ PREMCA

Razgovarala: MAJA RADEVI]

MLADOMIR PURIŠA ÐORÐEVIĆ (89), scenarista, reditelj i pisac, autor blizu 70igranih i dokumentarnih filmova, zaslužan je za neka od najboljih, ali i najgorih

ostvarenja u istoriji jugoslovenske kinematografije; u razgovoru za „SB“ Ðorđevićotvoreno govori o svojim uspjesima i debaklima, zašto više voli dokumentarce od

igranih filmova, te otkriva detalje svog novog filmskog projekta koji će bitiposvećen lideru LDP-a Srbije ČEDOMIRU JOVANOVIĆU

INTERVIEW

Puriša Ðorđević (89) najstariji srbijanski režiser

“Snimio sam ~etiri dobra filma u karijeri i to je dosta;

Orson Welles imao je samo tri!“

SRBIJA DANAS: „Ta liberalna struja dobro stoji kod intelektualaca,ali u narodu ne mogu daih smisle. U Srbiji se oJovanoviću još uvek govori kao o čoveku kojije oterao Miloševića uHag, smeta im čak i štoima četvoro dece i štofinansijski dobro stoji, jerje to za jednog čovekauvek sumnjivo, pa seonda pojave priče o drogii ostalo...“ ��

INTERVJU-purisa:INTERVJU - osnova.qxd 10.7.2013 22:18


VI[E OD FILMA

FILM KAO @IVOTNOOPREDJELJENJEPuri{a \or|evi} jedan je odnajplodonosnijih filmskihautora sa ovih prostora


glumca bio je potpuno pogre{an i brzo samto shvatio, ali nisam mogao u~initi ni{ta...Prosto, nisam od onih reìsera koji }e nekogda odbace.

� Ipak, sa prva ~etiri igrana filma kojeste snimili - Devojka, San, Jutro i Podne -stekli ste veliki „kredit“ kod publike, kao ikod kriti~ara.

Pa, to objektivno jesu moji najboljifilmovi. Ali desilo se ne{to interesantno: podpritiskom tih filmova ja sam snimio jo{nekoliko filmova za koje niko ne zna.Recimo, za televiziju sam snimio pet filmovapo êhovu, za jednu zapadnonema~kuprodukciju radio sam film Kako su popr avl j a -ni na{i klaviri, pa je onda bio film Osam kilasre}e, koji sam radio po jednoj svojoj pri~i...Ti filmovi se distributerima nisu svideli, pa~ak ni na televiziji nikada nisu prikazani. Aliu psiholo{kom, pa ako ho}ete i filozofskomsmislu, {ta je su{tina iskustva u radu jednogumetnika? Kod mene se sastojala u tome {tosam umeo da polako sredim utiske i darazumem da nikada vi{e ne}u napraviti takodobre filmove kao {to su Devojka, Jutro, Sanili Podne. Razloge za to sam uvek traìo usebi, ne u nekim drugim ljudima iliokolnostima. Na kraju sam prona{ao u delimaozbiljnijih umetnika i analizama gr~kihdrama jednu AAristotelovu konstataciju dasvako u ìvotu ima svoje sjajne trenutke kojibudu i pro|u i ukoliko bi se ponovili,to bi bila farsa. Tako je nekako bilo i samnom... Imam ~etiri dobra filma i to jedosta. Pa, OOrson Welles ima samo trifilma!

� U Hollywoodu snimite jedanveliki film i prakti~no ostatak ìvotamoète uìvati u lovorikama.

Kod nas ba{ i nije tako, uvijek se o~ekujevi{e i bolje...

Tako je, ali ja sam prihvatio da sam upo~etku mogao da napravim odli~an film satim jednim zanosom i entuzijazmom nekogako prvi put stane iza kamere, a kasnije sampostao vi{e pragmati~an. Ako u|ete u projekatrealizacije filma s te`njom da dobijete nekenagrade i priznanja, taj film definitivno ne}ebiti onakav kakvim ste ga zamislili.

PAZI, NE TUMBAJ

� Jeste li se na neki na~in vi{e prona{liu dokumentarnim, nego u igranim film ovi -ma?

Verovatno jesam. Jedan od mojih prvihfilmova bio je Dva zrna gro`|a - neka ko -pro dukcija sa Grcima, potpuno nepovezana,bez scenarija i bez plana... E pa, 1954. tajfilm je u Puli progla{en za najgorijugoslovenski film.

� Izgleda da vam u Puli ba{ nije i{lo...Priznao sam i taj poraz, ali zato sam u

me|uvremenu po~eo da pravim dobredokumentarne filmove. U to vreme samradio jedan film o Rezoluciji Informbiroa,za koji sam dobio saveznu nagradu. Zvao seJugoslavija, maja 1949. Nakon tog filma najednom prijemu sam prvi put video JJosipaBroza Tita. Se}am se kako smo se ~udili jer

je bio nizak, jedva metar i 65...A ovamo ga na portretimaslikaju kao da je CChe Guevara!Uglavnom, posle toga samsnimio jo{ niz dokumentaracakoji su dobro prolazili nafestivalima u Veneciji, Kanu...Tada, po~etkom 50-ih godina,dok eksperimentalni filmovi

jo{ nisu postojali, napravio sam jedan peto -mi nutni filmski eksperiment koji se zvaoPazi, ne tumbaj. Pri~a je bila o tome kako serazbija staklo, kako se ljudi gledaju uogledalo... Taj film su cenzori zabranili1953. zbog upotrebe dèz muzike. Potpunosam zaboravio na njega, a onda su me ovegodine pozvali na Festival dokumentarnogfilma BELDOCS u Beogradu i doneo samim taj film. Bilo je to takvo zaprepa{}enje upublici, kriti~ari su napisali da je to najboljifilm na ovogodi{njem Festivalu... Eto, takovam je s filmovima i istorijom.

� Spomenuli ste cenzuru. U pore|enju snekim Va{im kolegama, Vi niste imalive}ih problema s partijskim cenzorima?

Jutro je film koji je ‘zatalasao‘ celuJugoslaviju jer se u njemu prvi put govoriloo tome da smo mi u ratu ubijali kao i drugi.Prvi put je rat prikazan na jedan malodruga~iji na~in, manje idealizirano, a vi{erealisti~no. List Borba, koji je bio organPartije, tada me je napadao skoro mesecdana u svojim tekstovima. Ali onda sufilmski radnici i intelektualna javnostJugoslavije stali u moju odbranu i to jeimalo efekta, naravno, uz ~injenicu da jefilm dobio nagradu u Veneciji i tada je ve}bio poznat u celom svetu.

� Zanimljivo je da ste radili dostabiografskih filmova...

Jedan od meni najdraìh bio je o momprijatelju TToninu Guerru, velikom italija n -skom scenaristi i pjesniku, koji je radio saFellinijem, Antonionijem, Angelo pou -losom... Zahvaljuju}i njemu sam upoznaoFellinija, TTarkovskog i mnoge druge koji suostavili veliki utisak na mene. Radio sam ifilmove o MMiloradu Pavi}u, Aci Popovi}u,


PURI[A \OR\EVI], RE@ISER BEZ PREMCA

�

BIOGRAFSKE PRIÊ\or|evi} trenutno priprema dokumentarac o êdi Jovanovi}u, a nedavno je snimio film o Jirìju Menclu


Vladislavu Petkovi}u Disu... Volim daistraùjem tu|e ìvote.

� Jedan od Va{ih posljednjih filmova jeo velikom ~e{kom sineasti, oskarovcuJirìju Menclu?

Da, to smo zavr{ili negde pro{le godine.Mencl je odgledao film i rekao jenovinarima: „„Puri{a je blesav“! To je zato{to sam u filmu ispri~ao njegovu ljubavnudramu - kada mu je èna oti{la sa drugim~ovekom, a naga|alo se i da dete koje

imaju nije Menclovo. Ali on je tadadèntlmenski izjavio kako nije va`no ~ije jedete i da }e on nastaviti da ga odgaja i damu bude otac.

SRBIN ZA ÊDU� Trenutno pripremate film o lideru

LDP-a Srbije êdomiru Jovanovi}u?Da, snimanje bi trebalo uskoro da

po~ne, sklapamo finansijsku konstrukciju…Nisam ~lan êdine partije, ali sam njegovveliki simpatizer i podràvam sve {to radi.

Dogovorili smo se da }emo zajedno raditiovaj film na temelju njegove knjige Mojsukob s pro{lo{}u, u kojoj je jedna odnajupe~atljivijih epizoda njegov odlazakkod SSlobodana Milo{evi}a kada ga jeube|ivao da se preda. Tako|er me zanima iJovanovi}ev odnos sa njegovom suprugom- kako je ona doìvljavala celokupan tajêdin politi~ki anga`man od studentskihdemonstracija pa do danas i tu stalnupretnju da }e ga neko likvidirati. Naravno, sobzirom da êdu u Srbiji ba{ i ne vole, ne}enam biti lako da prona|emo novac za film,ali nadam se da }emo uspeti, uz pomo}nekih stranih partnera… Slobodno napi{ite:ja jesam Srbin, ali sam za êdu!

� Koliko se po Va{em mi{ljenjupromijenila slika Srbije od studentskihdemonstracija 1996./’97., kada je Jovanovi}prvi put stupio na politi~ku scenu, dodanas?

Jedino se edo nije promenio, a sve drugose promenilo… Ili je mo`da ostalo isto, zavisikako gledate. Ta liberalna struja dobro stojikod intelektualaca, ali u narodu ne mogu da ihsmisle. U Srbiji se o Jovanovi}u jo{ uvekgovori kao o ~oveku koji je oterao Milo{evi}au Hag, smeta im ~ak i {to ima ~etvoro dece i{to finansijski dobro stoji, jer je to za jednog~oveka uvek sumnjivo, pa se onda pojavepri~e o drogi i ostalo... �


VI[E OD FILMA

� Za razliku od nekih Va{ih kolega,Vi ste se uvijek dràli dalje od politike.Je li vas to ko{talo u nekom smislu?

Ne, nikada. Ja sam po prirodi drzak~ovek, potpuno sam nezavisan kao li~nosti znam da se sada svi pomalo ~ude tomeza{to pravim film o êdi. Ali, pronalazimneku sli~nost izme|u njega i mene umladosti - ja sam sa 17 godina bio upartizanima.

� Negdje sam pro~itala da steizjavili kako Vam je èlja da film oJovanovi}u bude prikazan naKustendorfu... Kakva je paralela izme|uJovanovi}a i Emira Kusturice?

Sli~ni su samo po drskosti. AliKusturica, sa tim svojim nacionalisti~kimopredeljenjem… Nije to dobro. Mislim daon vi{e nikada ne}e napraviti dobar film.

RE@ISERI I POLITIKA

„Kusturica više nikad neće napraviti dobar film“


Putovanje od Sarajeva do sredi{tanajju`nijeg albanskog grada Sa -ra nde trajalo je gotovo trinaestsati. Ispostavit }e se kako jeuvjer ljivo najgori dio puta bio

upravo onaj u BiH, od Broda na Drini do[}epan Polja. Da su Albanci ozbiljnoshvatili projekt izgradnje infrastrukture,nazire se ve} na dionici od Skadra doTirane, gdje je izgra|ena brza cesta.

BESPRIJEKORNO ÎSTONapokon, nakon trinaest sati vo`nje,

ukazala se albanska ljepotica. Saranda uprijevodu zna~i 40 svetaca. Dana{nji nazivSarande potje~e od naziva ranokr{}anskogmanastira Agioi Saranda, posve}enog~etrdesetorici svetih ratnika - mu~enika. Ugradu rezidentno ìvi oko trideset tisu}astanovnika, dok je u vrijeme turisti~kesezone ta brojka najmanje tri puta ve}a.Grad ima vi{e od stotinu hotela, mahomluksuznih, sa ~etiri i pet zvjezdica. Sarandaje okruèna sa tridesetak kilometaraprekrasnih plaà sa sitnim pijeskom, anajljep{e su one u gradi}ima Ksamil iLukove. Na gotovo svakom novom objektuu izgradnji pored albanske zastave vijori sei zastava dràve u kojoj je zara|en novac zaizgradnju. Albanskim ulicama krstareskupocjeni automobili, turisti odsjedaju uvrhunski ure|enim hotelima po vrlopovoljnim cijenama. Cijena no}enja sdoru~kom u hotelu s ~etiri zvjezdice tik doplaè ne prelazi 30 eura.

Na ulicama grada naj~e{}e moètevidjeti Mercedese. Ima tu svega i sva~ega,od onih starih modela poput ~uvenih 123-ca, ali i najnovijih luksuznih modela kao {toje Mercedesov 219 CLS kupe. Nestvarnoizgledaju prizori kada na lokalnoj cestiugledate neki model novog Mercedesa, koji~eka da se ispred njega skloni stado koza ili

preko ceste pro|e nekoliko magaraca ilikrava. Plaè u Sarandi i u okruènju su podkoncesijom. Vlasnici beach barova plaèodràvaju i imaju obvezu osiguratidovoljan broj suncobrana i leàljki koje senapla}uju. Cijena jedne leàljke nacjelodnevni najam stoji 200 leka, {to biprera~unato u KM-ove iznosilo oko trimarke, dok su suncobrani gratis. Konobariiz barova uredno posluùju kupa~e na plaì,dok drugi kolege u vrijeme plime ribar sk -om mreòm iz mora vade sve {to je plimananijela kako bi more u svakom trenutku

bilo besprijekorno ~isto. Bilo da ste odsjeliu hotelu s pet zvjezdica ili ste kao slu~ajniprolaznik navratili u neki od barova u Sa -ran di, sigurno je kako }ete popiti vrhu n skiespresso koji u svakom objektu stojisedamdeset leka, dakle jednu konvertibilnumarku. Svi barovi uz {etnicu kao i hoteli uSarandi u pravilu imaju dostupan beì~niinternet i kabelsku televiziju. Kuhinja togdijela Albanije pod utjecajem je gr~ke,talijanske i turske. Ono {to sami navode kaospecijalitete su njihova ~uvena rakija, teriblji i specijaliteti od svinjskog mesa i


U “ZEMLJI ORLOVA”

Tekst i foto: MARIO ILIÎ] (Saranda)

U očima prijatelja i rodbine odlazak na ljetovanje u Albanijučinio se kao bespotrebani hrabar korak sa vrloneizvjesnim ishodom; nakoncu se ispostavilo, kaoi obično, kako ni u komslučaju ne treba robovatipredrasudama

I NAKON HODŽE -ALBANIJA

U zemlji Mercedesa i magaraca

Saranda

albanija:TEKST osnova.qxd 10.7.2013 22:16

nezaobilazna janjetina. Za razliku od turisti~kih odredi{ta u

okruènju, u restoranima Sarande nakon {tozavr{ite s jelom, prilazi vam glavni konobarkoji obavezno donosi neki dezert poputSobreta ili jednostavno veliki oval s vo}em

na ra~un ku}e. Cijena restoranskog menijakoji podrazumijeva juhu, glavno jelo i pi}ekre}e se od 10 do 15 maraka, ovisno otome jedete li ribu ili neko meso na àru.

KRF I VINAIsto tako vrijedi probati albanska

doma}a vina Delvina ili vrhunsko crvenovino Shesh i Zi. Pod obavezno je i probatineko od lokalnih piva, koje u restoranimastoji oko dvije KM. Za devetnaest eura ujednom pravcu iz luke u Sarandi moèteoti}i na jednodnevni izlet na gr~ki otok Krf,koji je brzom brodicom udaljen pola satavo`nje. Ali, prije svega vrijedi obi}inekoliko obli`njih znamenitosti, poputgrada Gjirokestera, izvori{ta Plavo oko ili

anti~kog grada Butrinta. Shqiperia ili uprijevodu s albanskog jezika Zemlja orlova,tek nakon smrti EEnvera Hodè po~ela seotvarati prema svijetu. Na UNESCO-vojlisti svjetske ba{tine nalazi se i anti~ki gradButrint.

Za vrijeme trojanskih ratova u gradu jeuto~i{te na{la i spartanska kraljica HHelena.Butrint okruùje istoimeno jezero, a nalazise dvadesetak kilometara od kopnenegranice s Gr~kom. Ljubazni Albanci }e se nasvaki mogu}i na~in potruditi kako bi vamobjasnili kako da do|ete do èljeneinformacije. Kada je u jednom trenutkuzakazao gps, pomo} oko pronalaska lokacijepotraìli smo na benzinskoj pumpi. Mladi}koji tamo radi, naravno, nije znao engleskijezik, ali je razumio {to sam ga pitao. Kakobi mi objasnio u koju ulicu da skrenemoti{ao je do kante s vodom, umo~io prst i nastaklu prstom ispisao broj 500 i slovo “m” inacrtao lijevu krivinu. I tako sam saznaokako za 500 metara moram skrenuti lijevo

kako bih stigao na odredi{te. Kada se zanekoliko godina spoje autoputevi u izgra d -nji, ljetovanje na prekrasnoj albanskoj obalizasigurno ne}e biti avantura kakvom jedanas smatraju mnogi ljudi, uglavnom bez -razlo no optere}eni predrasudama. �


NOVI TURISTI^KI RAJ

POGLED PREKO ZASTAVEGr~ki otok Krf od Sarande udaljenje svega dvije nauti~ke milje

GRA\EVINSKA EKSPANZIJAU proteklih 15 godina u Sarandi izgra|eno je vi{e od 100 hotela

LIJEPO, PRELIJEPOAnti~ki grad Butrint

albanija:TEKST osnova.qxd 10.7.2013 22:16

SLOBODNA BOSNA I11.7.2013.70

KULT MARKETPARNI VALJAKNema predaje

Neumorniveteranihrvatske poprock glazbeParni valjakimaju novialbum podnazivom Nema

predaje. Na izdanju se nalaze dva CD-a.Na prvi disk uvrstili su deset novihpjesama, dok se na drugom na{lo njihosam, uglavnom snimljenih na njihovimkoncertima u Areni Zagreb ibeogradskom Sava centru.

DAVID DALTONTko je taj ~ovjek?...

Jo{ jednaposlastica zasve ljubiteljebiografijalegendarnihrockera. KnjigaTko je taj~ovjek?, Upotrazi zapravim BobomDylanom, autoraDavida Daltona,odnedavno senalazi u prodaji i

u na{im knji arama. Dalton je svjetskojglazbenoj javnosti poznat kao novinar NewYork Timesa i jedan od urednika magazinaRolling Stone.

BLUES REZERVATAKamen, du{a, ìca

U pravoj“poplavi”regionalnihbandova uvijekispliva nekiautenti~an, ioriginalan.Takva je i rocktrojka izKru{evca, koja

se odaziva na ime Blues Rezervata.Kru{eva~ki rockeri objavili su albumKamen, du{a, ìca na kojem se nalazideset pjesama. Band je zanimljiv spojbluesa i garage rocka koji je odu{eviove} albumom prvijencem.

Nakon {to su pro{le ~etiri godine odalbuma American Soldier, ameri~ka heavymetal grupa Queensryche koncem pro{logamjeseca objavila je novo, dvanaesto po redustudijsko izdanje Queensryche. U proteklihnekoliko godina u bandu su se dogodilekorjenite promjene.

Grupa je podigla medijsku pra{inume|usobnim sudskim tuàkanjima nakon{to je iz banda naprasno istjeran pjeva~Geoff Tate. Uslijedile se sudske parnice,koje je naposlijetku dobio ostatak banda, alise slavni pjeva~ nikako nije mirio s tom~injenicom, te je nakon kratkog vremenaosnovao svoj band i nazvao ga, zamislite,Queensryche. Na mjesto Tatea do{ao jenovi pjeva~ TTod La Torre iz CrimsonGloryja. U me|uvremenu je Tate sa svojimbandom snimio album Kings&Thieves, kojije kod kriti~ara dobio vrlo lo{e ocjene.

Novi album banda koji se smatraza~etnikom progresivnog heavy metalasadrì jedanaest pjesama, a prva po redu jepjesma X2. Za produkciju najkra}egalbuma u njihovoj povijesti, koji traje 35minuta, pobrinuo se JJames Burton. Nekadaproducent na albumima EErica Claptona,Metallice i Rusha, «krivac» je {to novialbum starih metalaca zvu~i ~vrsto inabrijano. Metalci iz Seatllea album suotvorili introm prepunim dramatike, anastavili s ne{to sporijom pjesmom WhereDreams Go to Die. Sljede}a, Spore, najvi{e

podsje}a na ranije radove banda. Definitivno, najkomercijalnija pjesma

na albumu Queensrychea je Redemptation.S novoga albuma vrijedi jo{ izdvojiti ne{tolaganije, molske skladbe, A World Withouti Open Road, na kojima band zvu~iusvirano i kompaktno. Ukupno gledaju}i,ameri~ki progresivni metalci snimili sudobar album, koji umnogome podsje}a nanjihove radove od prije dvadeset godina.Prava je {teta {to album nije otpjevaooriginalni pjeva~ Geoff Tate, na ~iji sukarakteristi~an glas brojni fanovi odavnonaviknuli. (M. Ili~i})

MUZIKA

Dvanaesti studijski album grupe “Queensryche”

Heavy kratko i metal jasno

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)

1. Juveniles: Strangers2. Puggy: Last day on Earth (Something

small)3. Rudimental ft. Elly Eyre: Waiting all

night4. Shea: Where did you go5. Amplify Dot: Kurt Cobain6. Tricky ft. Nneka: Nothing Matters7. The Child of Lov: Fly8. Rascals ft. Professor Green: Fire

Blaze9. Miss 600: Hello

10. Arctic Monkeys: Do I wanna know

U CARSTVU METALNEKRALJICEAmeri~ki progresivni metalciQueensryche objavili suistoimeni album

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 10.7.2013 20:02

Sleepwalk with Me je ameri~ki nezavisnifilm iz 2012., za koji je scenario napisao,reìrao ga, te glumio u njemu, komi~ar MMikeBirbiglia. Godine 2008. on je nastupao u“one man showu” Sleepwalk with Me koji jei napisao, a koji je igrao u Bleecker StreetTheatreu u New Yorku. Ti njegovi nastupi suspajali stand up ko me diju sa teatrom, nakon~ega je doìvio veliki uspjeh kod kritike.Neki su njegove predstave nazivali najboljimte godine, neki jednostavno - savr{enim.

Poslije toga Birbiglia je napisaoSleepwalk with Me: and Other Painfull TrueStories. Knjiga je uskoro do{la na listunajprodavanijih. U adaptiranju svog prija { -njeg rada u novi medij, film, i u svrhu dolaskado scenarija, literarne osnove za film,koscenaristi su mu bili IIra Glass, SSeth Barrish,te JJoe Birbiglia, koji mu je brat i isto takostand up komi~ar. Rije~ je o autobiografskiinspiriranom filmu, gdje su gledatelji uvu~eniu pri~u iz prvog lica, o stand up komi~aru kojise nastoji izboriti s stresom ustajale karijere, oljubavnoj vezi koja izmi~e njegovoj kontroli ikojoj prijeti, “logi~kim slijedom”, brak koji neèli, te ozbiljnim slu~ajevima hodanja u snukoje o~ajni~ki ignorira. Jer, ta vrsta REMporeme}aja veoma je opasna. No, glavni lik}e pokazati ne samo da se moè nositi sporeme}ajem, ve} da se svatko moè ostv a ritikroz ne{to lijepo.

Sleepwalk with Me govori o strahovima,nadanjima, odlukama, zna~aju ne odugo vla -~en ja, iskrenosti, samo po vj er enju, istrajnosti,ljubavi, odnosu s partnerom, roditeljima...Premijerno je prikazan na odli~nom SundanceFilm Festivalu, gdje je osvojio nagradu Bestof NEXT Audience. U pregr{tu raznolikihheroja kojima nas bombardiraju velike film -ske industrije i mediji, pa ~ak i pro mo vi ra ju u{kolama, u svijetu u kojem nema istinskihheroja i svaki javni heroj je sumnji~av i

podloàn “svrgavanju” kao i “stvaranju” uovi snosti od tu|ih interesa, ovakvi heroji suneophodni. Neophodno je da su primjetni{irokim masama. Heroji koji se nose srazli~itim fru stra cijama, ali i talentima, koji neposustaju, koji uspiju, rade}i za sebe i na sebi.

Da nije istinit, ovaj film bi doista biosmije{an. Mo`da }e Mike Birbiglia, prijesvega osoben i sebi svojstven, biti predvodnikneke nove generacije, koja }e “popuniti rupu”nastalu “odumiranjem” velikih poput WWo o dy -ja Alle na, koji je od autobiografske mudrostidoista znao stvoriti remek-djelo. Ali, sadaforsira “igra ne turisti~ke razglednice”. Veomaizne na |uju}i i osvjeàvaju}i nezavisni film.Sanjajmo budni!

KINO KRITIKA


KULT MARKETRUKOPISNA\EN UZARAGOZIWojciech Jerzy Has

Rukopis na|en u Zaragozije igrani crno-bijeli film iz1965. godine. Scenarij jenapisao TadeuszKwiatkowski, na osnovuistoimenog romana JanaPotockog. Radnja se

odvija u vrijeme Napoleonskih ratova.Ovo je najcjenjeniji film reìseraWojciecha Jerzyja Hasa. Rije~ je oneobi~no ma{tovitoj pri~i, zapravo, spri~ama unutar same pri~e. Ocjena: 4

RU@E NA KREDITAmos Gitai

Ruè na kredit je igranifilm iz 2010. koji jereìrao Amos Gitai i zanjega napisao scenarioskupa s Marie-JoseSanselme, a prema

romanu Else Triolet. U cijelosti, film jesnimljen u Francuskoj, a u fokusu pri~eje brak Marjoline i Daniela. Sretni mladipar se vjen~ao u vrijeme dok seFrancuska oporavljala od Drugogsvjetskog rata. Daniel se bavi ruàma,dok je Marjoline materijalist... Ocjena: 4

SAMO LJUDIBranko Bauer

Samo ljudi jeigrani crno-bijeli film iz1957., koji jereìraoBrankoBauer, poscenarijuArsena

Dikli}a, a prema ideji Bo{kaKosanovi}a. Predrag Bojani} je ratniinvalid bez noge. U bolnici upoznajeLjubicu Romi}, djevojku koja je u tokurata izgubila vid, a koju sada ~ekaoperacija nakon koje bi mogla ponovnoprogledati. Zaljubljuju se. No, Predraguje i dalje neugodno i ima ko~nicu radiotkrivanja svog fizi~kog hendikepa.

Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Gru na supertajnom zadatku (PierreCoffin, Chris Renaud)

2. Usamljeni osvetnik (Gore Verbinski)3. Specijalne agentice (Paul Feig)4. ûdovi{ta sa sveu~ili{ta (Dan Scanlon)5. Svjetski rat Z (Marc Foster)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Potraga za Nemom (Andrew Stanton,Lee Unkrich, Walt Disney/Pixar,Continental fil

2. Pet legendi (Peter Ramsey, ParamountPictures, Blitz film i video)

3. Hobit - Neo~ekivano putovanje (PeterJackson, Warner Bros. Pictures,Continental film)

4. Zero Dark Thirty (Kathryn Bigelow,Columbia Pictures, Blitz film i video)

5. Atlas oblaka (Tom Tykwer, AndyWachowski, Lana Wachowski, WarnerBros. Pictures/Discovery Film)

Život je san

HEROJI SU NEOPHODNIMjese~ar je veoma izne na |uju}i nezavisni film

Film “Mjesečar” (SAD, 2012.); reditelji: Mike Birbiglia i Seth Barrish

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 9.7.2013 19:30


KULT MARKETAUTOMOBILI[koda

[koda za septembarski Sajamautomobila u Frankfurtu priprema Rapidu karavanskoj verziji, o ~emu svjedo~eprve {pijunske fotografije. Karavan imaisti prednji kraj kao regularni Rapid, azadnji kraj je “maskiran” svjetlimaprethodne generacije karavanske Fabije.

MOTOCIKLIBrutale Corsa

Limitirane serije o~ito nisu dovoljnoekskluzivne, tako da }e se Brutale Corsaproizvesti u samo nekoliko primjeraka ito ru~no. Pogoni je motor od 158 KS akrase jo{ lak{i specijalni kota~i, prednjapodesiva Ohlins vilica, crno lakiranokvir...

DESIGNOpel

Opel }e na Sajmu u Frankfurtu prikazatikoncept Monza, koji }e biti demon str a -cija novog dizajnerskog pravca i budu}ihtehnologija ovog proizvo|a~a. Automobilpredstavlja “viziju budu}nosti ovekompanije” i ukazuje na njene “dizajner -ske ciljeve”.

Skromno ure|ena hotelska soba u graduBelo Horizonte na jugozapadu Brazila.Prigu{eno neonsko svjetlo. ProstitutkaAndrea stoji pred ogledalom, polugola, inanosi {minku. No ni debeli slojevi puderane mogu sakriti bore na ~elu.

“Moram se dotjerati, nositi visoke pete.Jer konkurencija na ulici je èstoka“, kaèAndrea. Svaki dan se ovdje pojavljuju noveprostitutke koje se nadaju da }e ugrabitisvoj dio kola~a. Konfederacijski kup jeprivukao na stotine tisu}a turista, sljede}egodine je tu i SP u nogometu, za tri godinei Olimpijske igre. To se osje}a i u BeloHorizonteu. Andrea ve} sad dnevno primi20 mu{terija. Svaki od njih u prosjeku plati15 eura. „„Do}i }e jo{ mnogo turista i tostranih. Oni su spremniji potro{iti novac, necjenkaju se kao doma}i“, kaè Andreinakolegica VVitoria. Zna~i, svi sretni izadovoljni? Daleko od toga. Prostitucija jedodu{e u Brazilu legalna i od nje ne smijezara|ivati nitko drugi osim prostitutkesame. No to je rijetko slu~aj. Svodnici su tikoji zara|uju najvi{e. Osim toga, cvjeta iseks-turizam kao i dje~ja prostitucija.Prostitucija posebice cvjeta u Riu deJaneiru i nogometnim centrima Fortaleza iRecife. U Fortalezi na sjeveru zemlje ukrugu oko gradskog stadiona cvjeta dje~japrostitucija, pi{e Deutsche Welle.

„Cijeli ‘program’ stoji 3,5 eura ili jedanobrok“, kaè jedna djevojka koja tvrdi da sujoj 22 godine, ali djeluje mnogo mla|e. „„Mis velikom zabrinuto{}u gledamo naSvjetsko prvenstvo u nogometu“, kaè

lokalna politi~arka EEliane Gomes i govori odjevoj~icama i dje~acima od 10 godina kojise bave prostitucijom. „„Politika ne ~ini ni{takako bi sprije~ila ove zlo~ine“, kaè. Ukatoli~kom Brazilu ima, naravno, i mnogihkoji se ne èle pomiriti s ~injenicom da jeprostitucija legalna. No, borba protivprostitucije u Brazilu nije laka. Auto -biografija prostitutke RRaquel Pachecho, ukojoj se ovaj zanat pokazuje s jednesvjetlije, mo`da i idealizirane strane,postala je bestseler a po njemu je snimljen ifilm. „„Brazil je jedina zemlja u kojojprostitutke doìvljavaju orgazam“, kaèpoliti~ar i pisac FFernando Gabeira i nitko seprotiv ove izjave ne buni.

Mnoge udruge za za{titu prava prostitutkisvoje {ti}enice ~ak ciljano pripremaju za velikesportske doga|aje. U te pripreme spadaju ijezi~ni te~ajevi. „„Ni{ta za Brazilce na ovomsvijetu nije va`nije od nogometa i seksa. Na{aèlja je da se i na{i gosti dobro zabavljaju“,kaè MMaria Aparecida Viera iz organizacijeAprosmig. Projekt u~enja su podràli iorganizatori Svjetskog prvenstva a za te~ajevetalijanskog, francuskog, engleskog i {pa njol -skog se ve} prijavilo preko 300 prostitutki.Koliko je jezik vaàn, svjedo~i Maria, jedna odpolaznica. „„Ja ne spavam samo s mu{karcimanego i pri~am s njima. Mnogi dolaze samokako bi popri~ali“, kaè Maria. Trenutno se uBelo Horizonteu prostitucijom bavi oko 700osoba, sljede}e godine }e ih, premaprocjenama vlasti, biti za oko 300 vi{e.Dodatna konkurencija za Andreu i Vitoriu.

(Priredio: N. Hasi})

SPORT

Bujanje najstarijeg zanata u Brazilu

Prostitucija u sjeni sporta

PRIPREME ZA PRVENSTVONaporne psihi~ke i fizi~ke pripreme brazilskih prostitutki

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd 10.7.2013 16:02

Otkako je smrtna kazna ponovouvedena 1982. godine, u ameri~koj dràviTeksas pogubljeno je 500 zatvorenika, anjihove posljednje rije~i pruàju nam uvid utra~ak humanosti koja stoji iza prostihbrojeva i statistika, pi{e New York Times.Od izvinjenja porodicama `rtava, kajanja,pa do tvrdnji o nevinosti i izliva bijesa -posljednje rije~i nekih od najozlogla{enijihsvjetskih kriminalaca ne mogu se svrstatipod odre|eni {ablon, ali ponekad otkrivajumnogo o njihovim li~nostima.

Jesse Hernandez (47), osu|en za ubistvo11-godi{njaka, pogubljen 2012. godine:„Recite mom sinu da ga mnogo volim. NekaBog blagoslovi sve. Nastavite da {etate uznjega. Naprijed Kauboji, sve vas volim!Gospo|ice Meri, hvala vam za sve {to steu~inili. Mogu sve da osjetim, nije lo{e.“

Karl Eugene Chamberlain (37), osu|enza seksualni napad i ubistvo 30-godi{njeène, pogubljen 2008: „Moja smrt zapo~elaje 2. avgusta 1991. godine i nastavila se doksam gledao divan i nevin ìvot koji samoduzeo. Uàsno mi je ào. Volio bih damogu da umrem nekoliko puta kako bihvam pokazao koliko mi je ào. I ranije samrekao u intervjuima, ukoliko èlite da mepovrijedite i ugu{ite, toliko sam se ja lo{eosje}ao prije ovog zlo~ina.“

Jonathan Moore (32), osu|en za ubistvopolicajca, pogubljen 2007: „@ao mi je.ôvjeka sam znao svega nekoliko sekundiprije nego {to sam ga upucao. U~inio sam toiz straha, gluposti i nezrelosti. Tek kada sume zatvorili, vidio sam u novinama njegovonevino lice i osmijeh - znao sam da je biodobar ~ovjek. @ao mi je zbog nepo{tovanjakoje sam pokazao prema va{oj i svojojporodici, zasluìo je bolje. @ao mi je tebe,

Gase. @elim sve najbolje tebi i tvojimk}erkama. Nadam se da }e vas od sadapratiti samo sre}a. Prestao sam sa heroinomi metadonom. Volim te, tata. Gotov sam,upravni~e.“

Douglas Roberts (42), osu|en zaotmicu, plja~ku i ubistvo, pogubljen 2005:„Okej, previ{e dugo sam se motao oko ovog{tanda sa sladoledom. Prije nego {to odem,èlim da vam svima kaèm - kada umrem,zakopajte me duboko, postavite dvazvu~nika kod nogu, stavite mi slu{alice ipustite rokenrol. Vidimo se u raju. To bibilo sve, upravni~e.“

Earl Behringer (33), osu|en zadvostruko ubistvo, pogubljen 1997: „Danasje dobar dan da se umre. U{etao sam ovdekao mu{karac i oti}i }u kao mu{karac. Imaosam dobar ìvot. Upoznao sam ljubav praveène. Imam dobru porodicu. Moja baka jestub zajednice. Volim i cijenim svojeprijatelje i porodicu. Hvala vam za ljubav.Jako mi je ào zbog bola koji sam vamnanio, porodico Henson. Ukoliko vam mojasmrti ponudi utjehu, neka tako bude. @elimda kaèm prijateljima da ovo nije na~in nakoji treba da se umre, ali ja pripadam Isusu.Priznajem svoje grijehe.“

Henry Porter (43), osu|en za ubistvopolicajca, pogubljen 1985: „Ljudi me zovuubicom zato {to sam ubio ~ovjeka koji jeprvo pucao na mene. Jedina stvar koja me jeosudila jeste to {to sam Meksikanac, a on jebio policajac. @ivot Meksikanca nijevrijedan. Kada policajac ubije, nekogapo{alju na odsustvo. Kada Meksikanacubije, dobije ovo. Moète ovo zvatipravdom. Ja vas i ovo dru{tvo nazivamhladnokrvnim ubicama.“

(Priredila: M. Radevi})

Dan za umiranje

LIFESTYLE

Posljednje riječi osuđenih na smrt


KULT MARKETVELIKA BRITANIJADetektori za rak

ôkolada, gaziranapi}a i druga hranabazirana na {e}erumogli bi uskoro bitikori{teni kaodetektori za rak.Nau~nici izLondona su razvili

tehniku koja identificira bolesti prate}ikako se apsorbira {e}er u tijelu. Otkrilisu putem MRI skenera da su tumoriprikazani svjetlije nakon {to je oboljelaosoba konzumirala ne{to slatko, a ovootkri}e omogu}ava sigurniju ijednostavniju alternativu u odnosu nastandardne radioaktivne tehnike i moglobi biti dostupno za manje od 18mjeseci.

ITALIJAGondolijeri

Zbog u~estalihpritu`bi za„neprikladnopona{anje“,venecijanskimgondolijerima biuskoro mogao bitiuveden obavezan

alkotest i test na drogu. Ovo jepredloìo Nicola Falconi, predsjednikUdruènja gondolijera, nakon {to je naYouTubeu postavljen snimak na komejedan mladi gondolijer, nag i u pijanomstanju, ska~e u kanal na nagovor svojihkolega.

NJEMA^KAJahta

Najve}a privatnajahta na svijetu,Azzam, porinuta jeu more. Jahtu dugu180 metara ivrijednu 464

miliona eura napravila je njema~kakompanija Lurssen za kupca sa BliskogIstoka. Njema~ka plove}a pala~asvrgnula je Romana Abramovicha savrha liste vlasnika najve}e jahte,budu}i da je od njegovog Eclipseaduà za 17 metara.

OD KAJANJA DOIZLIVA BIJESA[ta poru~uju osu|eniciuo~i izvr{enja smrtnekazne

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd 9.7.2013 17:51

74

KULT MARKETHOLANDIJABette Frank

Progla{ena za 18. na ljestvici top 50me|unarodnih modela, Bette su samo23 godine, a ovaj put je odjenula Lindexkolekciju donjeg rublja.

POLJSKAOlga Rzeplińska

Njeno ime vjerojatno ne}ete sasvimto~no zapamtiti, ali tih }ete se o~ijudobro sje}ati. Olga je predfotoaparatima odjenula kolekciju donjegrublja Mio Destino.

ENGLESKABeth Humphreys

Ona je jedna od omiljenih cura u Nutsu,Beth je ovaj put pozirala u jednodijelnimbadi}ima raznih boja.

Britanski muzej u Londonu objavio jenovi vodi~ za svoju zbirku koja istraùjeideje istopolne ljubavi i eroticizma. Malagej istorija (A Little Gay History) kustosaRicharda Parkinsona predstavlja objekte odpapirusa iz Egipta s homoseksualnimdijalozima do japanskih rezbarija sa sce na -ma seksa izme|u mu{karaca.

Objavljivanje knjige podudara se saovogodi{njim Festivalom ponosa u Lon d o -nu, koji traje do 18. jula. „„Istoriju pre ~e s to~ine djela ljudi koji su implicitno hetero -seksualni i naj~e{}e Evropljani“, kaè Par -kin son. „„Pripadnici LGBT zajed ni ce su se~esto osje}ali odba~enima i u{utkanima.“Uprkos tome, zbirka uglednog muzeja je

bogata klasi~nim djelima iz perioda ukojima je ideja homoseksualnog ~ina seksabila prihvatljivija.

Ako niste znali, najstariji chat poti~e iz1800. prije na{e ere i u njemu se jedanegipatski bog nabacuje drugom. Jednalampa iz Turske iz 1. vijeka prikazuje dvijeène u sceni oralnog seksa iako nijepoznato da li je pravljena za mu{karce iliène. Jedan od najljep{ih primjeraka iz gejkolekcije je portret lijepog AAntinoja,mladi}a nakon ~ije je smrti 130. godineimperator HHadrijan „plakao kao èna“ iproglasio ga za boga.

Bez obzira na to, sve do velike izlo`beposve}ene Hadrijanu 2008. samo {a~ica

nau~nika je znala da je car biootvoreno gej. „„Ovjekovje~io jeAntinoja na statuama, u vjerskimobredima i nov~i}ima {iromcarstva. To je bio najstrastvenijiizliv bola za izgubljenom lju bav -lju prije kraljice Viktorije i princaAlberta“, pi{e Parkinson.

Osim toga, on isti~e Vorenovpehar iz istog perioda sa scenamaseksa izme|u mu{karaca i dje~akai {krinju sa Novog Zelanda iz 18.vijeka sa scenama oralnog seksa.Jedan drvorez iz 18. vijeka nastaou Japanu prikazuje dvojicumu{karaca, glumaca kabukija,kako vode ljubav (jedan je obu~enu ènsku ode}u). „„Ljudi ~estomisle da je gej i lezbijska istorijazapravo istorija manjina, ali ona jedio istorije ~ovje~anstva. Seks u a l -na razli~itost je ne{to {to uti~e na

sve nas“, zaklju~uje Parkinson.

(Priredio: N. Hasi})

Mali vodič kroz gej istoriju

CRVENI FENJER

Od rimskih careva do japanskih drvoreza


PARKINSONOVA ISTORIJABritanski profesor analizirao je mu{ko-mu{ke odnose kroz stolje}a

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd 10.7.2013 16:00

Organizatori Motovun Film Festivalaobjavili su detalje o glavnom programupredstoje}eg, 16. festivalskog izdanja (od27. do 31. jula), koje se od prija{njihrazlikuje po mnogo ve}em udjelu radosnih,ali i „drskih“ filmova za popravljanjeraspoloènja. Na taj na~in Motovun seodlu~io boriti protiv op}e depresije koja,kako kaù, vlada u Hrvatskoj, a da pri~abude potpuna, proglasili su i Slobodnu zonuMotovun u kojoj vrijede posebna pravila:posjetioci }e dobiti svoje motovunskeputovnice, a ìgovi u njima jam~it }e imrazne popuste i pogodnosti na Festivalu.

Iz ovogodi{njeg filmskog programaposebno se izdvaja Rajska trilogijaaustrijskog provokatora UUlricha Seidla, kojise u svojim novim radovima najè{}e dosad obra~unava s licemjerjem katoli~koggra|anskog dru{tva centralne Evrope. Kakoje najavljeno, Seidl dobitnika priznanjaMaverick of Motovun, bit }e i gostFestivala, zajedno sa glumicom iz svogposljednjeg filma. [esnaesti MFF donosi inekoliko iznimno zanimljivih, provo ka tiv -nih dokumentaraca, me|u kojima se izdva -ja ju Pussy Riot o istoimenoj ruskoj grupidisidentica, te Fuck for Forest o kolektivuaktivista koji prodaju svoje porno uratkepreko interneta, a sav prihod daju za spasamazonske pra{ume.

„Posebno nam je drago {to u ovomdepresivnom vremenu u programu imamovi{e komedija nego ikad do sada, a kaonajatraktivnije izdvajamo uvrnute crno-

bijele ameri~ke filmove Frances Ha iComputer Chess, zatim punkerske Dobrevibracije te ènsku SF komediju Camillepremotava. Iz regionalnog programa zasada moèmo najaviti Skidanje Koste\or|evi}a, film koji nam predstavlja ~itavugeneraciju mladih srpskih filma{a, zatimObranu i za{titu redatelja BBobe Jel~i}a inekada{nje producentice na{eg festivalaZdenke Gold, te Kauboje TomislavaMr{i}a, adaptaciju kultne zagreba~kepredstave koja je ve} godinama rasprodanatjednima unaprijed“, najavljuju iz MFF-a.

Motovun Film Festival predstavio je iglavni prate}i program Motovun malamahala posve}en romskoj nacionalnojmanjini, koji slavi razli~itosti, pobijastereotipe i donosi dobru zabavu. Osimfilmskog, Motovun mala mahala donosi imuzi~ki program Roma Disko uz koncertenajboljih evropskih romskih muzi~ara, kaoi nastup najboljeg truba~a svijeta - DDàmbaAgu{eva iz Makedonije.

Va`na vijest je i saradnja Motovuna sa@ednim uhom, odgovornim za neka odnajva`nijih koncertnih gostovanja uHrvatskoj u posljednjem desetlje}u, a koje}e svake ve~eri Festivala biti zaduèno zamuzi~ki program. Tu je i nagrada 50 godinakoja se dodjeljuje ljudima koji su vi{e odpola stolje}a posvetili radu na filmu. Ovegodine, po prvi put, Motovun Film Festivalto priznanje dodjeljuje scenaristu, poz na -tom knjièvniku MMirku Kova~u.

(M. Radevi})

Motovun mala mahala

PREKO EX-YU GRANICA

16. motovunski festival, od 27. do 31. jula


KULT MARKETBRIONIUlysses

NastupomZagreba~kefilharmonije 6.jula naBrionimapo~ela je 13.

sezona teatra Ulysses, koja do krajaavgusta obuhvata reprize predstavaKralj Lir, Odisej, Pokojnik i Zadrìviuspon Artura Uija, premijeru [ekspira uKremlju Ive [tivi~i}a, kao i koncerte ipoetske ve~eri autora iz regiona.Publika Ulyssesa }e u julu vidjeti iOdiseja Gorana Stefanovskog u reìjiAleksandra Popovskog - regionalnukoprodukciju koja je premijernoizvedena 2012. godine.

ZAGREBKrleà

Svojevrsnivrhunacproslave 120.godi{njicero|enjaMiroslava

Krleè bila je dodjela nagrade FondaM. Krleè esejistu, uredniku iknjièvnom kriti~aru Milanu Miri}u uDru{tvu hrvatskih knjièvnika, za knjiguEseji koju je 2011. objavila Maticahrvatska. A HAZU, ~iji je Krleà biopotpredsjednik i tajnik, najavio jeotvaranje stalne izlo`be posve}ene tompiscu u svojoj Knji`nici od jeseni.

SOPOTKrugovi

Film KrugoviSrdanaGolubovi}a,inspirisanherojskimdjelom mladogTrebinjcaSr|anaAleksi}a,

progla{en je najboljim na 42. filmskomfestivalu SOFEST u Sopotu.Golubovi}ev film dobio je i nagraduìrija publike, kao i nagrade za najboljiscenario, kameru i montaù. Nagraduza najbolju reìju dobio je GoranMarkovi} za film Falsifikator.

DRSKO I OPTIMISTI^NOGost Festivala bit }e kontroverzni austrijski reditelj Ulrich Seidl

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd 9.7.2013 17:40


U ÊTIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFOU Galeriji Bosanskog kulturnog centra uSarajevu 9. jula predstavljena je knjigaPre{u}eni genocid, autora prof.dr. [emseTucakovi}a, a povodom obiljeàvanjaosamn aeste godi{njice genocida u Sre bre -nici. Promotori su bili: prof.dr. Ismet Diz da -revi}, mr.sc. Irena Praska~-Sal~in i mr.sc.Marijo Peji}.

@iri takmi~arskog programa 42. filmskogfestivala u Sopotu odlu~io je da ekipi filmaKrugovi, reditelja Srdana Golubovi}a,dodijeli nagrade u kategorijama: Najboljifilm, Najbolji scenario, Najbolji snimateljskirad i Najbolja montaà, a Krugove je kaonajbolji film proglasio i ìri publike.

“HKD Napredak poziva sve zainteresiraneda do|u u petak 12. srpnja, u 11 sati, uOvalnu dvoranu Gradskog vije}a GradaSarajeva na razgovore Krleà suvremenostBiH”, pi{e na pozivnici Napretka: “Nakonrazgovora o djelu Miroslava Krleè,organizirat }e se i svetkovina u ~ast novedjelatnosti HKD Napredak, osnivanjapoetskog teatra Krleà - [op.”

Banjalu~ki Demofest, ponavljamo, bi}eodràn od 18. do 20. jula. U Takmi~arskomprogramu predstavi}e se trideset i dvabenda iz regiona, a u Revijalnom: Dubiozakolektiv, S.A.R.S., Partibrejkersi, Superhiks,Kiril Dàjkovski i Plejboj. I sve to, kao iprethodnih godina, u prekrasnom ambijentutvr|ave Kastel.

Ova sezona u Narodnom pozori{tu Mostarbi}e zatvorena 23. jula, izvedbom predstave@ivot u smrti, u dvori{tu ku}e Svetozara]orovi}a, “o kojem ova predstava upravo igovori”. U sezoni na izmaku, ~lanoviDramskog ansambla NPM-a premijerno suizveli tri predstave: @ivot u smrti, Balkanskemu}ke i Koncert za pticu rugalicu.

Ovogodi{nji Sarajevo Film Festival bi}eodràn od 16. do 24. augusta... Kada }eponovo “oìvjeti” Sarajevo Music Stage uDomu mladih. Iz no}i u no} }e svirati ipjevati: Sergej ]etkovi}, Letu [tuke,Crvena Jabuka, Zoster, S.A.R.S., LET 3,Rambo Amadeus, Prljavo kazali{te,Polaroid Trip, Boban Markovi} Orchestra...

“U prvom krugu prijava naedukativni program Music Meeting koji}e biti odràn od 5. do 10. novembra uSarajevu u organizaciji Jazz Festa,pristiglo je vi{e od 150 prijava mladihmuzi~ara i studenata muzike iz Bosne iHercegovine i cijele regije”, obavje{ -tav aju nas organizatori godi{njesarajevske jazz smotre. A sve do 20.septembra, na zvani~noj web stranici:www.jazzfest.ba, moè aplicirati kogod to èli.

“@elja nam je da muzi~ari koji svirajurazli~ite instrumente i imaju razli~itomuzi~ko obrazovanje i iskustvo, ~ineveliku komplementarnu grupu, jerje jedan od ciljeva Music Meetinga i damuzi~ari me|usobno uspostave veze koje}e im u budu}nosti olak{ati regionalniprofesionalni anga`man”, poja{njavaEldar Balta, koordinator projekta: ““UJazz Festu vjerujemo da je za mlademuzi~are va`no da upoznaju, a kasnije isara|uju sa kolegama ne samo iz svojihsredina ve} i iz regije i {ire.”

Ovogodi{nji Music Meeting ugosti}eosamdeset mladih umjetnika iz sedamdràva regiona: Bosne i Hercegovine,Slovenije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore,Kosova i Makedonije.

SELMA ČAMPARA, PR Francuskog kulturnogcentra “André Malraux” iz Sarajeva

ELDAR BALTA, koordinator projekta “Music Meeting” JFS-a

Regionalna saradnja mladihumjetnika

SELMA ÂMPARA“[esto izdanje Festivala }e se sastojati iz projekcija filmova na otvorenom, izlo`bi,radionica za djecu, predavanja, te Ljetne {kole pejza`ne arhitekture”

Cetri oka:Cetri oka.qxd 10.7.2013 18:35


� Mostar Blues Festival od ove godine ima i “rock”odrednicu u svom nazivu. Pa, zar i do sada nije bilo dovoljnorocka na MBF-u?

Da, bilo je, rock je dijete bluesa i bilo je logi~no dapredstavljamo i rock sastave, ali ovim potezom smo otvorili vratai bendovima koji sviraju isklju~ivo rock, a i skratilismo suvi{na poja{njenja otkud rock bendovi na BluesFestu. Blues i rock su u vje~noj konekciji, tako }e idalje biti i na Mostar Blues & Rock Festivalu. Nadamse da }emo uspjeti dovesti neka zvu~na rock imenana ovaj festival i u narednim izdanjima.

� [ta }e Mostarci i gosti ovog grada mo}i ~uti ividjeti na ovogodi{njem MBRF-u, od 18. do 20. jula?

I ove godine }e majstori bluesa i rocka do}i udolinu Neretve. U no}i kada tematski predstavljamoulogu i zna~aj usne harmonike u bluesu, vidjet }emonastup majstora usne harmonike PPetra Miladinovi}a (Pera Joe),koji }e sa grupom Blue Family izvesti neke od najzna~ajnijihklasika bluesa na usnoj harmonici, a nakon njega }e sa bendomnastupiti SSugar Blue, jedan od naboljih svira~a usne harmonikedanas, prvi vlasnik nagrade Grammy koji dolazi na Mostarskifestival, a koji je sa Rolling Stonesima snimio albume SomeGirls, Emotional Rescue i Tattoo You. Narednog dana }emo sesjetiti nezaboravnih kompozicija grupe Drugi na~in, koji ponovosviraju u izvrsnoj postavi, zatim kultne grupe Ten Years After,koja }e prisutnima priu{titi putovanje svijetom rocka od

Woodstocka do danas, a nakon njih i Yu grupe, zakoju kaù da zvu~i bolje nego ikad. Posljednju ve~erotvorit }e uvijek originalni DDamir Urban, nakon njeganastupaju stari dobri Partibrejkersi, a nosilac te ve~eri

je LLance Lopez, ameri~ki virtuoz na gitari, koji sa svojomgrupom nastupa na turnejama BB Kinga i ZZ Topa.

� Gdje }e koncerti biti odràni?Tradicionalno, prve ve~eri predstavljamo ~isti blues, i to }e se

desiti u Pavarotti centru 18. jula. Nakon toga, festivalskaprodukcija seli u Sportski centar Kantarevac, gdje }e se odràtidvije festivalske ve~eri, dakle u centru Mostara. Moram re}i daponovo imamo vrhunski sistem zvuka i svjetla, pa se nadam da}e svi posjetioci uìvati.

MILI TIRO, izvršni producent “Mostar Blues & Rock Festivala”

Do 28. jula traje kulturna i zabavnamanifestacija pod nazivom VrtoviStoca, vrt Evrope, u organizacijiFrancuskog kulturnog centra AndréMalraux iz Sarajeva.

“[esto izdanje Festivala }e sesastojati iz projekcija filmova naotvorenom, izlo`bi, radionica za djecu,predavanja, te Ljetne {kole pejza`nearhitekture. Za studente je organiziranateorijska i prakti~na nastava, a ovegodine Vrtovi Stoca... }e ugostiti vi{eod trideset bosanskohercegova~kih,srbijanskih i francuskih studenata - izoblasti pejza`ne arhitekture,arhitekture, poljoprivrede, hortikulturei biologije - koji }e pod vodstvomslavnog pejzaìste i profesora pejza`nearhitekture Gillesa Clementa raditi naidejnim rje{enjima za javne povr{ineStoca. Studenti dolaze iz visokihdràvnih {kola pejzaà iz Bordeauxa,

Versaillesa, Bloisa, [umarskog iPrirodno-matemati~kog fakulteta uSarajevu, te [umarskog fakulteta uBeogradu”, najavljuje PR Francuskogkulturnog centra André MalrauxSelma âmpara.

U okviru kulturnog programa,poznati francuski strip crta~ JJacquesFerrandez }e predstaviti svoj novialbum, adaptaciju romana AAlbertaCamusa Stranac, te odràti radionicecrtanja sa u~esnicima Festivala i svimljubiteljima stripa. ““Pored toga,organizirana je sedmodnevna pozo -ri{na radionica za mlade frankofoneglumce amatere koju }e voditiGilberte Tsai, poznata francuskapozori{na direktorica i rediteljica. Upartnerstvu sa udruènjem Orhideja,predvi|ene su kreativne radionice zadjecu i kino na otvorenom”, veliSelma âmpara.

Majstori bluesa i rocka u dolini Neretve

Kreativno na otvorenom

Cetri oka:Cetri oka.qxd 10.7.2013 18:36


1. Kada }e biti odràn naredni “Motovun Film Festival”? Mi ve} brojimo dane: po~injemo 27. jula.

14. Da li je bolje bitilijep i pametan ili ruàni glup? Ako si lijep i pametan,od tebe okolina punoo~ekuje. Ako si ruàn iglup, ne mora{ ni u{kolu ni u teretanu iostane ti puno vremenaza zabavnije stvari.

21. Poruka~itaocimana{egmagazina? Do|ite uMotovun,ne moèmopo~eti bezvas.

16. Opi{ite Rajka Grli}a u tri rije~i? Razigran, fascinantno uporan.

5. [ta ne morate imati u friìderu? Radler. Volim pivo, a radler jeuvreda za pivo.

7. [ta obavezno nosite na plaù? Izbjegavam plaù. Ako ba{ moramna more, preferiram stol u hladu.

11. Koliko ima istine uizreci: “Ko je sretan ni u halinije gladan?”Isto koliko i u onoj: “Bogatnije onaj koji puno ima, negoonaj kome malo treba.”

2. Ima li i{ta iznad Motovuna?Te{ko. Motovun je najbolja zabava u godini. Amen.

4. Kako se osje}ate u Sarajevu? Nikad tako fenomenalno kao 23.septembra 1985. kad sam obukao civilku,stavio nau{nicu i zauvijek napustiokasarnu “Viktor Bubanj”, sa ~vrstomnamjerom da popijem svo pivo u gradu.

10. Jeste li meteoropata? Vru}ina me ~ini razdra`ljivim. Jakorazdra`ljivim. Toliko o plaàma.

15. Da imate 15minuta vlasti, {tane biste u~inili? Ne bih ìvio uzemlji u kojem samja na vlasti. (HvalaGroucho Marx.)

18. Osoba koja Vam

ide na ganglije?

Generalno:

sve}enici koji se

guraju u politiku.

20. A,begova ili{kembe~orba? Begovauvijek,{kembenikad.

17. S kim biste voljeliotplesati tango? S MMariom Schneider. UParizu. Pa taman da jeposljednji.

12. Da li je {utnja zlato? Mislim da je zlato precijenjeno, kao i {utnja uostalom.

6. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Nekoliko tisu}a ljudi. Ovisan sam o ljudima, trebami ih puno. [to ve}a gu`va oko mene, ja sretniji.

8. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Instruktor skijanja ili DJ na skijali{tu. Toliko o plaàma.

by DINO BAJRAMOVIC

IGOR MIRKOVIĆ,

direktor “Motovun Film Festivala”:

“Ako baš moram na more,

preferiram stol u hladu”

9. [ta ste bili u pro{lom ìvotu? Urar u malom gradi}u nedaleko od Lodza. Svi su drugiuglavnom bili faraoni ili princeze ili hajduci, jedinom semeni nije posre}ilo da budem ne{to uzbudljivo.

13. [ta obla~ite kada èliteizgledati moderno?Ljudi su mi sva{ta govorili,ali nitko da izgledammoderno.

3. Da li ste kao mali sanjali da }ete biti ljekar op{te prakse?

Moja mama jeste, a ja sam htio biti ma|ioni~ar. Ispalo je po

mom.

19. Tange ilibadi}? Radijeskija{koodijelo. I akomogu dodati -tange su mismije{ne inerazumljive.

Foto: Mario Ili~i}

Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd 10.7.2013 23:01

KLIN ÔRBA

Poljoprivredna djelatnost je, naime, polje ljudskogdjelovanja u kojem ~ak i stoka zna razlikovati {ta supovrtne kulture a {ta korov. Upustimo li najobi~niju

nesvetu kravu u polje pod marljivo uzgojenom kulturom,recimo paradajza, i dopustimo li joj da postanekonzument, opazit }emo da pase korov, a - u najboljemslu~aju, ignorira na{ paradajz. Zapravo je vjerojatnije da}e bijesno pogaziti na{u kulturu, pogotovo ukoliko smoizme|u redova vlastitih zasada netom oplijevilisamoniklo divlje raslinje. Budu}i da su iza nas godineratovanja i rasula svih dobara i vrijednosti, imamo tusituaciju da su ogromne parcele, nekada kultiviranogzemlji{ta, zarasle u korov. I, kao {to to obi~no biva,najbrè i naj{ire rasprostranila se po ~ovjekov imunolo{kisistem najopasnija samoniklost: ambrozija. Na{i sjevernisusjedi su prije par godina vlasnicima zemlji{ta zakonomzabranili “uzgoj” korova opasnog po zdravlje. Dakle, nijenu`no njegovati neku poljoprivrednu kulturu, ali jesteka`njivo ukoliko ne poduzmu sve da sa svojih poljaiskorijene opasnu ambroziju.

Tom analogijom, svakodnevno se pitam: postoji li i{taefikasno za iskorjenjivanje posvema{njeg kulturolo{kogkorova koje je gotovo preplavilo sve sfere bh. dru{tva?Nedavno sam preseljavala, {to je svakako moja privatnastvar, ali je i jedna od onih op}epoznatih situacija (sli~nokao i kod definitivnog metafizi~kog preseljenja) u kojima~ovjek nastoji razdvojiti bitno od nebitnog. âk i kad smomanje-vi{e svjesni da smo vremenom zatrpali stannepotrebnim stvarima, preseljavanje je prilika da sezaprepastimo koli~inom i raznoliko{}u sme}a koje smoupustili u svoj prostor, odnosno, u svoj ìvot. Elem,sasvim logi~no, najvi{e je sme}a u onome {to najradijeunosimo u ku}u. U mom slu~aju, posrijedi su knjige.Lijepe debele knjige! [to re~e Najve}e pero u nas, ta i taknjiga je nesumnjivo knjièvno blago jer je golim okomvidljivo da je debela i velika, naspram one tamo koja jenezasluèno nagra|ena - a pogledaj kako je jadnica tanka.

Isad, imam ja tih lijepih debelih knjiga pa mi valja emplatiti njihovo preseljenje, em na}i im mjesta napolicama kojih knjigoljubac vazda ima premalo.

Upustim se u razabiranje, sve jednu po jednu, i imam {tavidjeti. Prona|em kona~no neke od onih za kojima sambezuspje{no tragala, one neke tanju{ne, pla{ljive, koje su

se pred najezdom ovih arogantnih tvrdokornih zavukle umi{ju rupu. To me, naravno, razveseli jer sam se ve} bilapomirila s mi{lju da sam ih zijanila posudbama, {to jekudikamo gore nego posu|ivati bra~nog partnera ili auto.

Sdruge strane, tu`no ustanovim da sam vlasnicanemalog broja predivno opremljenih knjiga - tvrdihkorica, bajkovitih naslovnica, krupnih slova i jo{

krupnijih proreda na finom debelom papiru, autorapotpuno neznanih ili nadaleko znanih kao {arlatani.Naslovi, manje-vi{e sli~ni: bosanski humor, humor nasanski na~in, samo humor, humoreske, bosanske izreke,bosanski spomenari, bosansko ovo - bosansko ono... Sveu svemu, nove stare bosanske mudrolije i humor odkojega se ~ovjeku pla~e. Sve te lijepe debele vicotekepodobivala sam na knjièvnim susretima i ~itanjimadiljem i {irom Bosne i Hercegovine, a bogme i po razniminozemstvima. Nema skupa pisaca bez lisaca sa koferomvlastitih knjiùrina koje piscima dijele a ~itaocimaprodaju. To je kultura stasala na nostalgi~nim ranama bh.dijaspore.

Dakle, jasno je da sam, iz duboko usa|enog odnosaprema knjizi kao prema svetinji, zanemarila ~injenicu danije knjiga svaki predmet koji izgleda kao knjiga.Najgnjusnija je skupina tu`nih debelih knjiga oSrebrenici, mahom opremljenih za ukra{avanje regala,sponzoriranih od vojnih, policijskih i strana~kihvlastodràca. Ima se - moè se. Prelista li ih iole normalan~ovjek, smjesta bi zatraìo da se skupa sa zakonom ozabrani negiranja genocida donese i zakon o zabranikomercijalizacije istog.

A~uveni bosanski humor, duh koji je svojevremenoznao biti iskri~av, suptilan, satkan od najfinijih nitizajedni~kog ìvota, procvjetao na otporu verbalnoj

neslobodi, demokratizirao se, tj. banalizirao i vulgariziraodo perverzije. Televizijske serije, pa ~ak i filmovi, vrtepri~u oko lo{eg vica. Nedavno, naletim na takozvanuzabavnu emisiju kola`nog tipa na jednoj na{oj televiziji.Kad tamo, gospon humorista, preru{en u slu|enuku}anicu, krije{ti u telefonsku slu{alicu: Halo, Mirsada…zna{ li ti, bona, {ta je to - danju laje a no}u pliva? Kakone zna{, glupa~o jedna?! Punicina proteza.

Sva nam je kultura pala na te grane.

Dakle, jasno je da sam, iz duboko usađenog odnosa prema knjizi kaoprema svetinji, zanemarila činjenicu da nije knjiga svaki predmet kojiizgleda kao knjiga. Najgnjusnija je skupina tužnih debelih knjiga oSrebrenici, mahom opremljenih za ukrašavanje regala, sponzoriranihod vojnih, policijskih i stranačkih vlastodržaca

ZABRANJENE KULTURE Pi{e: FADILA NURA HAVER


Fadila:Iluzije.qxd 9.7.2013 19:31


Mazda 3: Ljepotica iz Yokohame

Nova Mazda3 otkrivena je simultano u~etiri grada diljem svijeta - u Londonu,Melbournu, New Yorku i Istanbulu - i to

na desetu godi{njicu proizvodnje. To je tre}imodel koji nosi novi dizajnerski izri~aj markeKodo te naprednu tehnologiju SkyActiv, kojadonosi bolje performanse i u{tede na gorivu.Na evropsko trì{te kre}e u prodaju uoktobru nakon slu`bene premijere na salonuautomobila u Frankfurtu.

Mazda3 je i tre}i najprodavaniji Mazdinmodel u Europi, nakon SUV-a CX-5 iMazde6, a predstavlja sna`nu prijetnju sistoka njema~kom VW Golfu VII ifrancuskom Renault Méganeu Berlini.

Temelji se na platformi koju dijeli sFocusom i Volvom S40, ali je novi modelznatno {iri (+40 mm), vi{i (+20 mm) ineznatno duì (+5 mm), a ima vi{e od polametra duì me|uosovinski razmak! Ve} togarantira puno vi{e prostora i komfora kao ibolje leànje na cesti, a pored toga je unato~

ve}im dimenzijama novi model 70 kg lak{inego prije. Dodatno, ovjes je ~vr{}i, ali sunjegove komponente lak{e. Dora|eniupravlja~ki sustav sada je jo{ izravniji. Sveto pozitivno }e utjecati na pona{anje u vo`njiovog sportski orijentiranog kompakta.

[to se ti~e motora, novost u ponudi jepo~etni 1,5-litreni benzinac koji razvija 100KS. Naravno, i taj motor utjelovljuje SkyActivtehnologiju pa ga odlikuje visoki omjerkompresije i izravno ubrizgavanje goriva.Zbog toga mu s mjesta do 100 km/h trebasamo 10,8 sekundi, a juri 182 km/h. Slijediga ve} poznati 2,0 benzinac koji dolazi udvije razine snage - sa 120 i 165 KS. Dizela{je za sada samo jedan, 2,2-litreni sa 150 KS,a on se, kao i slabiji 2,0 benzinac, moènaru~iti i s automatskim mjenja~em sa {estbrzina. Ostali motori opremljeni su ru~nimmjenja~em sa {est stupnjeva.

Mazdin stop-start sistem sada jeugra|en u sve verzije Mazde 3, a sistem za

regeneraciju energije ko~enja dostupan je unekim varijantama. Japanski proizvo|a~tvrdi da }e nova Mazda 3 imati jednu odnajboljih zvu~nih izolacija kabine u svojojklasi. Lagani materijali za upijanje zvu~nihtalasa iskori{teni su za blokiranje buke, amek{i amortizeri i unapre|eni ispu{ni sistemtako|e doprinose smanjenju buke u kabini.

Kupcima }e na raspolaganju biti i nekenove ~ari moderne tehnologije. Novi 7-in~nizaslon osjetljiv na dodir moè prikazivatiSMS poruke i emailove pristigle na telefonspojen Bluetoothom kao i zvukovne porukes Facebooka i Twittera, a audio sustav nudi30.000 internetskih radio stanica. Kad jerije~ o sigurnosti, tu je radar koji upozoravana premali razmak i sustav koji samostalnoko~i do brzine od 30 km/h, kamera kojaupozorava na nenamjerni izlazak iz voznetrake ili pak duga svjetla koja se samaspu{taju. U pripremi je i sedan verzija koja bitrebala sti}i u prolje}e idu}e godine. �

P E T A B R Z I N A

Priredio: Nedim Hasi}

Auto:CRNA.qxd 10.7.2013 15:58

Vi znate za{to smo najbolji!

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un:502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i

Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Singd.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:

Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo

Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR

Polugodi{nja: 90 EUR

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD

Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD

E-mail adresa je: [email protected]

U [ T E D I T E N O V A C !PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU

SLOBODNE BOSNE

Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!

Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpanservis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!

Detaljnije upute potraìte na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

www.slobodna bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornicadnevnih vijesti u bIh

slobodna bosna 870

Documents