slobodna bosna [broj 872, 25.7.2013]

7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 872, 25.7.2013]

http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-872-2572013 1/66I

www.slobodna-bosna.b

TU@ILA[TVO I POLICIJA: OKO ZA OKO, [EMSO ZA ZUPC

A GDJE JE?JMBG

NAJGOREJE PROŠLO


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-872-2572013 2/66



PRIVATIZACIJSKA PLJA^KAKAKO JE RASPRODATA NAFTNA

INDUSTRIJA FEDERACIJE BiHSarajevsko Kantonalno tuìla{tvo privodikraju {est godina dugu istragu oskandaloznoj prodaji Energopetrola ubescjenje; Slobodna Bosna otkriva ko supoliti~ki pokrovitelji a ko glavni akterikorupcijske privatizacije najve}e naftnekompanije u Federaciji BiH

POLICIJSKO-PRAVOSUDNIRATDIREKTOR SIPA-e PROTIV

TU@ITELJSTVA BiHNa posljednjoj sjednici Zajedni~ke komisijeza obranu i sigurnost Parlamenta BiHdirektor SIPA-e GORAN ZUBAC priredio je jo{ jedan prvorazredni skandal: nakonpro{lotjednog nezakonitog hap{enja[EMSUDINA MEHMEDOVI]A, direktorZubac je udario na glavnog dràvnogtuìtelja GORANA SALIHOVI]A,potvr|uju}i kako je SIPA pod njegovimrukovo|enjem postala otu|eni centar mo}ii policijski servis pod kontrolom nekolikostrana~kih lidera

SLUÂJ “BOSNALIJEK”

SUD PONI[TIO IMENOVANJE

NELEGALNE UPRAVEKantonalni sud u Sarajevu po~etkomnedjelje donio je presudu kojom seponi{tava rje{enje Komisije za vrijednosnepapire FBiH o upisu u Registar Komisije~lanova „Hadenovog“ Nadzornog odbora«Bosnalijeka». To je bio jedini dokument naosnovu kojeg je vr{ilac du`nosti direktora«Bosnalijeka» Nedim Uzunovi} obna{ao tudu`nost po~istiv{i iz uprave Bosnalijekasve koji nisu bili naklonjeni njegovom (?)investicijskom fondu „Haden“ kojioruànom silom jo{ uvijek drì „Bosnalijek“u „tala~koj krizi“

NARKO-BOSOVI JAÎ ODDR@AVEBIZNIS KOJI NE POZNAJE

GRANICE

Iako im je dràva zaplijenila vi{emilionskuimovinu, najve}i narko-bosovi u regionuDARKO [ARI] i SAFET KALI], zahvaljuju}i

raznim mahinacijama i vezama u vrhuvlasti, i dalje njome raspolaù; na{a novinar-ka pi{e na koji na~in najtraèniji regionalninarko-bosovi iz sigurnih uto~i{ta nesmetanouve}avaju svoje bogatstvo u Crnoj Gori

KASARNA ZA ÔVJEKAVOJNA ILI MINISTARSKA IMOVINAPosljednjih su dana u Sarajevu intenzivi-rane spekulacije o tome kako se ZLATKOLAGUMD@IJA sa svojim novim najboljimprijateljem FAHRUDINOM RADONÎ]EMpoku{ava domo}i atraktivne JAJCEKASARNE; SB istraùje zbog ~ega se liderSDP-a interesira za objekat koji jeprogla{en neperspektivnom vojnomimovinom

IZRAELSKO-INDIJSKI RAT UPRIJEDORUODLAZI LI „ARCELOR MITTAL“Nedavna najava predsjednika RS-a

MILORADA DODIKA o pokretanju istrageprotiv firme „ARCELOR MITTAL“, ve}inskogvlasnika rudnika èljezne rude u Omarskoj,zbog navodne dugogodi{nje, sistematskeplja~ke prirodnih resursa u tom entitetu, uvod je u najnoviji me|unarodni privatizacijski

skandal u ovom entitetu; na{a novinarkistraìla je sve „grijehe“ planetarnih „kraljev~elika“, indijske obitelji MITTAL

MARKO STUPAR, SLIKAROD PARIZA DO SARAJEVAJedan od najpoznatijih slikara sa ovih prostoraMARKO STUPAR, nedavno je boravio u

Sarajevu, gdje priprema svoju samostalnuizlo`bu, prvu u glavnom gradu BiH; umjetnik stri dràvljanstva, gra|anin Evrope, MarkoStupar za „SB“ govori o svom ivotnom iprofesionalnom putu, te otkriva zbog ~ega jerazo~aran u savremenu umjetnost

25.7.2013. I SLOBODNA BOSNA

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Danka SAVI],

Mirha DEDI], Nedim HASI],Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d.137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.b

44

24

28

32

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-872-2572013 4/66SLOBODNA BOSNA I 25.7.201

4

IVO MIRO PROSVIRO

Ivo Miro Jovi}zaboravioobe}anje da }ese samospalitiako DraganaMirkovi} nastupiu KiseljakuIvo Miro Jovi}, novoizabrani savjetnikdràvne doministrice obrane MarinePende{ i biv{i ~lan Predsjedni{tva BiH,uputio je pro{log tjedna vije}nicima uOp}ini Kiseljak dramati~no upozorenje.

Svojim je strana~kim kolegama iz HDZ-aJovi} zaprijetio da }e se samospalitiispred spomenika poginulim hrvatskimbraniteljima u Kiseljaku, ako na blagdansv. Ilije, 20. jula, bude odràn koncertsrbijanske folk pjeva~ice DraganeMirkovi}. Koncert Dragane Mirkovi},kao i nastupi bendova Prljavo kazali{te i Miligram, organizirani su na Gradskomstadionu, u sklopu manifestacije„Kiselja~ki dani piva“, odnosno proslaveDana Op}ine od 19. do 21. jula.Dragana Mirkovi} je, ipak, pjevala uKiseljaku, pred oko 15.000 odu{evljenih

fanova, i njezin je koncert bio ubjedljivonajposje}eniji. Ivo Miro Jovi}, nesu|eni„Jan Palach iz Kiseljaka“, ume|uvremenu je odustao od prijetnji,nakon {to se uvjerio da je srbijanskapjeva~ica, ipak, popularnija od njega.

(S.M.)

Sude}i prema imovini Ivana Knezovi}a, biv{eg direktora @eljeznica Herceg-Bosne ,~lana Nadzornog odbora @eljeznica Federacije a kasnije jednog od ~elnikaJavne korporacije @eljeznice BiH , taj je

predratni voza~ pru`nih vozila u âpljini postao jedan od imu}nijih Hercegovaca,iako su sve pobrojane kompanije propale ili

posluju s milijunskim gubicima. Uz brojnenekretnine u BiH, ~iji su vlasnici Knezovi}i njegova djeca, poduzetni je „èljezni~ar“vlasnik i veleljepne vile u mjestu Gradac naMakarskoj rivijeri. „Vila Knezovi}“ senalazi na atraktivnoj lokaciji, pedesetak metara od mora, ima ~etiri kata i ukupno 12luksuzno opremljenih apartmana, koji seizdaju turistima. No}enje u apartmanu za~etiri osobe u punoj sezoni ko{ta oko 65eura. Taj je posao Ivan Knezovi} povjerio

sinu Draènu, kojem je, prethodno, u

mostarskom Tr`nom centru Orca otvorikafi}.

Prema tvrdnjama njegovih susjed„Vila Knezovi}“ je sagra|ena nru{evinama stare dvokatnice, koju je IvaKnezovi} kupio prije nekoliko godina z80.000 eura. Nakon {to je isplatio starovlasnika, Knezovi} je izgradio posve novobjekat, u koji je, kako se pretpostavljauloìo najmanje pola milijuna marakInvesticija se, navodno, isplatila, ali j

problem {to je novu ku}u Knezovisagradio bez lokacijske i gra|evinskdozvole, zbog ~ega je u sporu s op}inskimvlastima. Ivan Knezovi} je, ina~e, {iro

javnosti postao poznat kao nespretnsvjedok provokator u istrazi proti

predsjednika Federacije BiH @ivkBudimira.

(S. Mijatovi}

Dok su „ŽeljezniceHerceg-Bosne“ propadale,Ivan Knezović gradio vilu

na Jadranu

NAJBOGATIJI HERCEGOVAČKI ŽELJEZNIČAR

MINI MARKET

TAJNE INVESTICIJE TAJNOG SVJEDOKA Vila u Gradcu ko{tala je Ivana Knezovi}a blizu 700.000 KM

Ivo Miro Jovi}



FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


IFTARSKA VE]INA

Lagumdìja iRadon~i} nisuprihvatili pozivna iftar reisaKavazovi}aReisu-l-ulemi Islamske zajednice BiHHuseinu ef. Kavazovi}u nije po{lo zarukom ni da za iftarskom sofrom okupiposva|ane bo{nja~ke politi~are. Pozivna zajedni~ki iftar u hotelu Evropa reis je uputio svim bo{nja~kim ~elnicimaparlamentarnih stranaka, SulejmanuTihi}u, Ameru Jerlagi}u, NerminuPe}ancu, Zlatku Lagumdìji i

Fahrudinu Radon~i}u, no potonjadvojica, Lagumdìja i Radon~i}, nisu seodazvali reisovom pozivu. Tihi},Jerlagi} i Pe}anac do{li su na iftar upratnji svojih najbliìh strana~kihsuradnika, no iz SDP-a i SBB-a nije sepojavio niko. Svoj izostanak, kao podogovoru, i Lagumdìja i Radon~i}opravdali su na isti na~in - „ranijepreuzetim obavezama“. (S.B.)

MINI MARKET

Parlament BiH, Vijeće narodaZakoni na čekanju

Husein ef. Kavazovi}



Dràvni parlamentarac [emsudin Mehmedovi}ozbiljan je, zahtjevan pravosudni zalogaj i za mnogoure|enije i manje porozne pravne dràve od ove

bosanskohercegova~ke. Kakav je ìlav i nepopustljiv boracu sudskim klupama Mehmedovi}, uvjerio sam se iz prveruke, posmatrao vlastitim o~ima, osjetio na sopstvenoj

koì. Prije vi{e od deset godina u vrijeme dok je bioministar policije Zeni~ko-dobojskog kantona Mehmedovi}

je tuìo ovaj list i mene pojedina~no. Ne sje}am se ba{ta~no svih detalja njegove tu`be ali, uglavnom,Mehmedovi} je traìo sudsku satisfakciju za seriju tekstovakoje smo posvetili njegovom ratnom i poratnom

policijskom, politi~kom i poslovnom anga`manu.Kleveta kao krivi~no djelo u to vrijeme jo{ uvijek nije

bila tretirana u sklopu gra|anske parnice, nije se, daklesankcionirala financijskim nadoknadama za „du{evne

bolove i materijalne {tete“- za klevetu se u godinamanakon rata mogla odvaliti i koja godinica zatvora. Nekoliko je ro~i{ta odràno po Mehmedovi}evoj tu bi i

moj tada{nji odvjetnik, jedan od najautoritativnijih ljudi iz togesnafa, rahmetli Maho Mufti}, nimalo nije bio zadovoljankako se po mene i novine raspli}u stvari u sudnici.

Na{e u novinama vi{e puta ponavljane tvrdnje da jetokom rata i godinama pora}a tada{nji kantonalni prvi {erif otvoreno a{ikivao sa islamskim borcima, mudàhedinima,

prikrivao njihove zlo~ine u ratu i organizirao njihovunaturalizaciju, upis u dràvljanstvo BiH, nakon rata,Mehmedovi} je opovrgavao tada aktuelnim doga|ajem:hap{enjem francuskih, planetarnih „Allahovih ratnika“zapravo, terorista Lionela Dumonta i Moulouda

Boughelana koje je u spektakularnoj akciji u Zenici privel pravdi upravo policija na ~ijem je ~elu bio. Tako da j ponudu „neprijateljske strane“, Mehmedovi}a i njegovoodvjetnika da se, usred su|enja, suprotstavljene stran„sporazumno nagode“ moj pravni zastupnik prihvatio solak{anjem - sve drugo, nastavak procesa bilo bi mnog

neizvjesnije i, vjerojatno, {tetnije po „tuènu stranu“, daklovaj list i moju malenkost. Naprosto i iskreno, tanki smo bisa validnim, kvalitetnim dokazima kojima bi potkrijepioptu`be upu}ene/napisane na Mehmedovi}evu adresu.

Nije se u sudskom su~eljavanju sa Mehmedovi}em proslavilo ni Federalno tuìteljstvo koje ga je prijdeset godina optuìlo za nezakonito „prometovanj

oru`jem i municijom“. Uz Mehmedovi}a, tada je vo|esudski proces i protiv njegovog najblièg, najodanije

policijskog suradnika na lokalnoj razini Nedàda Korajli}asada{njeg dekana Fakulteta za kriminalistiku u Sarajevu

Na Vrhovnom sudu Federacije sudilo im se pod optu`bomda su godinu dana nakon rata ilegalno podijelili „pku}ama“ u Te{nju i okolini desetine automatskih pu{aka hiljade komada municije. Vlado Mi{kovi}, federalntuìtelj koji ja zastupao optu`nicu, vjerovao je da u rukamima sve adute, nepobitne dokaze protiv optuènihme|utim se prevario. Mehmedovi} i njegova odbrana (i tom predmetu kao i ovom posljednjem zastupala ga jodvjetnica Senka Noìca) uop}e nisu osporavali da jsporno oru`je podijeljeno, me|utim u tome nisu (pro)na{ni{ta sporno. Oru`je je podijeljeno u uvjetima „neposrednratne opasnosti“ (u jesen 1996. godine!?) uz usmen

SLOBODNA BOSNA I 25.7.2016

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

Svašta se nagađalo, spekuliralo o ratnoj prošlosti policajca Zupca naIlidži. Zna se da je na početku rata sa još nekoliko perspektivnihsrpskih policajaca upućen kao ispomoć tamošnjoj policijskoj strukturina čelu sa Tomom Kovačem. Priča se, ali do sada za to vjerodostojnihdokaza nema, da je Zubac u prvim mjesecima rata bio zadužen za„zbrinjavanje“, odnosno logisticiranje dragih gostiju, paravojno-para-policijske braće iz Srbije. U prvim mjesecima rata u širem rejonu„srpske opštine Ilidža“, Lukavici, Vojkovićima, Osijeku, Otesu,

Krupcu... vršljale su i red zavodile razne spontane srbijanske bande,pored ostalih i „Crvene beretke“ predvođene tada nedovoljnoafirmiranim i dokazanim komandantom Miloradom Ulemekom Legijom

Pi{e: SENAD AVDI]

Ostaje nejasno da li je hap{enjem [emsudina Mehme

OKO ZA OKO, [EMSUZA ZUPCA



suglasnost republi~kog policijskog vrha iz Sarajeva - na tome setemeljila odbrana. Na pitanje tuìtelja Mi{kovi}a od koga je u tovrijeme prijetila „neposredna ratna opasnost“ Te{nju i okolini,Mehmedovi} je hladno, ne trepnuv{i, odgovorio ne{to u smislu„pored ostalog, i od vas usta{a“.

Malo vje{tom strategijom odbrane, malo vi{e oportunizmom(ovisnost o politi~kim centrima) sudskog vije}a, Mehmedovi} i

jarani su pravomo}no oslobo|eni svih optu`bi.

Te{ko je sa sigurno{}u re}i, pouzdan odgovor imati, da li jeGoran Zubac, direktor Agencije za istrage i za{titu BiH(SIPA-e), potcijenio Mehmedovi}a ili je precijenio sebe kada

je krenuo u rat do istrebljenja protiv njega. U takvom fajtu nimnogo vjerodostojniji, moralniji, od Zupca neokaljaniji

predstavnici „reda i zakona“ ne bi imali velikih, realnih izgleda.Mehmedovi} je krenuo u kontraofanzivu koja Zupca te{kokompomitira: prijavio ga je Tuìteljstvu BiH za ratni zlo~in koji jeakutalni direktor SIPA-e po~inio tokom rata na Ilidì, ubistvo

bo{nja~kog civila tijekom rutinskog probanja poklonjenogtrofejnog revolvera. Sva{ta se naga|alo, spekuliralo o ratnoj

pro{losti policajca Zupca na Ilidì. Zna se da je na po~etku rata sa jo{ nekoliko perspektivnih srpskih policajaca upu}en kao ispomo}tamo{njoj policijskoj strukturi na ~elu sa Tomom Kova~em. Pri~ase, ali do sada za to vjerodostojhnih dokaza nema, da je Zubac u

prvim mjesecima rata bio zaduèn za „zbrinjavanje“, odnosnologisticiranje dragih gostiju, paravojno-parapolicijske bra}e izSrbije. U prvim mjesecima rata u {irem rejonu „srpske op{tineIlidà“, Lukavici, Vojkovi}ima, Osijeku, Otesu, Krupcu... vr{ljalesu i red zavodile razne spontane srbijanske bande, pored ostalih i„Crvene beretke“ predvo|ene tada nedovoljno afirmiranim idokazanim komandantom Miloradom Ulemekom Legijom.Formacijski im je, pri~a se, kao gostoljubivi doma}in, koji je brinuo

o smje{taju, logistici, bio dodijeljen Goran Zubac. Nervozna, iracionalna, zakonski jedva prihvatljiva i odrìv

odluka Gorana Zupca od pro{log petka da uhapsi [emsudinMehmedovi}a samo sat prije nego {to je ovaj dràvni parlamentaratrebao dati iskaz u Tuìteljstvu za ratne zlo~ine, ne ostavlja dilemoko toga da li se radi o osobnoj, privatnoj osvetoljubivoj zlupotreb

prvog dràvnog policajaca ili ne. Sve je u toj samovoljno policijskoj akciji krivo, amaterski, povr{no predvidio i planira

Zubac: prvo, reakciju dràvnog Tuìteljstva bez ~ijeg je naloga znanja uhapsio Mehmedovi}a. Drugo, ra~unao je da je Mehmedovi

pao u nemilost svoje stranke, i vjerovao da }e vrh SDA tek takoskoro sa olak{anjem, Mehmedovi}a, ~ije su pozicije, istina

posljednjih mjeseci uzdrmane a mo} oslabila, pustiti niz voduMe|utim, ispostavilo se suprotno: Mehmedovi} nije repa bekorijena i politi~kog zale|a kao {to je bio @ivko Budimir. Te{ko je

prerano je u ovom trenutku (pr)ocjenjivati {ta je istjerao na javnu pravosudnu, politi~ku, medijsku scenu direktor SIPA-e Zubac, kad je misle}i da ganja zeca, „zaganjao Mehmedovi}a“!

[emsudin Mehmedovi} je, vrlo, vrlo zeznut, polivalentanoprezan, prekaljen igra~ i tvrd orah. U najmanju ruku, sli~n

performanse bi trebali imati i oni koji se upuste u njegokrivi~ni progon, ili medijsku diskreditaciju. Mjesecima me, recimosvrbe prsti da napi{em (ne)provjerene glasine prema kojimMehmedovi} posjeduje desetine benzinskih pumpi {irom FederacijBiH. Ili da je imao, i jo{ uvijek ima, aktivni poslovni odnos skraljem tekstila, uhap{enim sandà~ko-bosanskim biznismenomAnesom Sadikovi}em. Kao i da ima najmanje pet-{est du}ana u BBIa centru. Ili da mu je privatno-emotivni ìvot „meandriraju}i“. Sve tostavljam po strani, jer me je dovoljno opeklo prethodno sudskmrcarenje sa Mehmedovi}em, ono od prije vi{e od decenije. GoraZubac, o~ito, takvo iskustvo nije pro{ao i ko mu je kriv!


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

a Goran Zubac precijenio sebe ili potcijenio Mehmedovi}a?!

]ERA]EMO SE JO[[emsudin Mehmedovi} sa advokatskimtimom nakon izlaska iz pritvora



ÊTVRTAK, 18. JULIJASMIN IMAMOVI], gradona~elnik

Tuzle, pro{le je nedjelje hrvatskog predsjednika IVU JOSIPOVI]A odveo naru~ak u eltini tuzlanski restoran ~iji jevlasnik SEDINET SIDO KARI], osu|eni{vercer tekstila i jo{ koje~ega drugog. Dagradona~elnik Zagreba Milan Bandi}izvede, recimo, predsjednika Srbije TOMI-

SLAVA NIKOLI]A u restoran ~iji jevlasnik kriminalac HRVOJE PETRA^,kako bi se to zvalo? Diplomatski skandal, unajmanju ruku!

PETAK, 19. JULIGORAN SALIHOVI], glavni dràvni

tuìtelj, dva puta se danas oglasio uDnevnom avazu , ali nijednom povodomnajva`nijeg dana{njeg doga|aja - hap{enja[EMSUDINA MEHMEDOVI]A od strane

pripadnika SIPA-e, bez suglasnosti Tuìtelj-stva. U jednom od istupa reagira na mojutvrdnju da je nedavno kupio (i platio) stan uSarajevu, pa mi nudi svoj stan ukolikoskupim dokaze da je to zbilja ~injenica. Ne

zanima me ni~iji tu|i stan, pa niSalihovi}ev, premda bih, iz znatièlje, volio

proviriti u njegov topli dom: da vidim da lii u stanu, kao u svojoj tuìteljskoj kancela-ri ji, ljepotan i bonvivan Salihovi} drìuramljenu svoju fotografiju!

SUBOTA, 20. JULIIGOR BAVÂR, jedan od dvojice-trojice

najmo}nijih politi~ara u Sloveniji, osu|en je,zbog kriminala, na sedam godina robije uzobavezu da vrati 21 milion eura koliko je sud

presudio da je pranjem novca i drugimfinansijskim operacijama o{tetio prora~unSlovenije i veliki broj tamo{njih dràvnihfirmi koje je Bav~ar godinama kontrolirao.

Krajem 80-ih i po~etkom 90-ih godina pro{log stolje}a Bav~ar je bio jedan odnajprominentnijih mladih intelektualaca uSloveniji, okupljenih oko lista Mladina i~asopisa Nova revija . Nemilosrdno je {ibao

po „crvenoj buròaziji“, pledirao zauvo|enje politi~kog pluralizma, civilnogdru{tva, depolitizaciju vojske i policije,nacionalno pomirenje... Nakon prvihdemokratskih izbora postao je {ef slovena~ke policije, istodobno kada je

njegov politi~ki istomi{ljenik i suborac

Janez Jan{a imenovan za ministra odbrane.Bav~ar i Jan{a su, dakle, na svojim ple}imaiznijeli teret operetskog, nepostoje}eg rataizme|u Slovenije i JNA.

Prije desetak godina, daleko od javnosti, u skromnoj planinskoj vikendici u~ijoj je okolini brao gljive umro je StaneDolanc, decenijama jedan od najmo}nijihslovena~kih politi~ara i najubojitijih

jugoslovenskih policajaca. Posljednje godi-ne ìvota proveo je skromno, tako je isahranjen. Ne vjerujem da je „crveni

burùj“, komunjara, àndarm, ikada nafilmu vidio onoliko novca koliko Bav~ar treba vratiti dràvi!

NEDJELJA, 21. JULIUpoznajem danas profesora BORISA

HAVELA, kojem je nedavno u Zagrebuobjavljena knjiga Arapsko-izraelski sukob .Havel je ro|en na êngi} Vili i do rata jeìvio i {kolovao se u Sarajevu. Doktorirao

je u Izraelu. Zaposlen u Ministarstvu

vanjskih poslova Hrvatske. Sin je fine,otmjene gospo|e ANE HAVEL, visokedu`nosnice Hrvatske demokratske za jedni-ce u sarajevskoj op}ini Novo Sarajevo, koja

je umrla nedavno.Sino} profesor NINO RASUPUDI],

Mostarac koji ivi i predaje na Sveu~ili{tu uZagrebu, ~iji je Havel gost, govori kako jestra{no koliko je kvalitetnih, darovitih,obrazovanih, uspje{nih ljudi oti{lo izSarajeva u posljednjih dvadeset godina.Slaèm se i dodajem: „New Yorku bitrebale decenije da se oporavi od takvognasilnog ‘odliva mozgova‘.“

Pri~ao mi je dobar poznanik kako je

prije nekoliko godina zamolio profesoraHASANA MURATOVI]A, koji sve voli

prera~unavati u brojke/pare, koliki su,mjereno novcem, ratni gubici Bosne iHercegovine u „sivoj mo`danoj masi“.„Negdje oko 28 milijardi dolara“, spremno

je odgovorio Muratovi}.Prije desetak-petnaest godina jedan je

HDZ-ov dinosaurus (mislim da se zvao IvanMilas) u Hrvatskom Saboru napao oporbukoja je ukazivala na dramati~an „odljevmozgova“ iz zemlje rije~ima: „U ~emu jeproblem? Pa kila mozga u mesarama moèse kupiti za dvije-tri marke.“

Iskreno, ne razumijem neurohirurgKEMALA DIZDAREVI]A, kojeg svakmalo smjenjuju sa du`nosti {efa Neurohrur {ke klinike: kakvi ga demoni spre~avajda digne sidro i ode raditi u bilo kojkliniku na svijetu. [to }e nam uop}vrhunski neurohirurzi u zemlji koju vodljudi bez mozga?!

PONEDJELJAK, 22. JULI

Ni{ta , ba{ ni{ta niko ne mo` prigovoriti mladim bosanskohercegova~kim rukometa{ima nakon ve~era{nje

poraza od vr{njaka iz Egipta u osmini finalSvjetskog juniorskog. Ova ekipa individualno i kao kolektiv djelujimpresivno, evidentno je da je pa`ljivselektirana, strpljivo pripremana i vo|enaU perspektivi ne treba previ{e pametovatieksperimentirati - tim izbornika GordanGrbavca u narednih desetak godina mor

biti seniorska ekipa BiH. Objektivno, i postoje}e „odrasle“ rukometne reprezentaci je, s jednim ili dva izuzetka, malo ko b

imao mjesta u na{oj mladoj reprezentaciji

UTORAK, 23. JULI Na dru{tvenim mreàma objavljen j

video-zapis sa boksa~kog treningMIRSADA KEBE, potpredsjednikFederacije BiH. Kebo kaè da je fanatisporta (pored ostalog i strelja{tva) i da ssportom bavi kada mu god to „dozvolobaveze“. Budu}i je ve} u medije plasiradetalje sa svojih strelja~kih, boksa~kitreninga, ne bi bilo zgoreg da napravi i ndru{tvene mreè oka~i prigodan videoisje~ak svojih primarnih, vi{egodi{nji

dobro pla}enih „mnogobrojnih radniobaveza“, pa da ta~no znamo {ta tspre~ava dopredsjednika Kebu da se jovi{e posveti sportu!?

SRIJEDA 24. JULIJedva su, uz po`rtvovanu aktivnos

policije, ìvu glavu izvukli u~esnici prvcrnogorske „Parade ponosa“ koji s

poku{ali prodefilirati kroz Budvu „na pjenod mora(la)“. Ne voli patrijarhalntradicionalni, ortodoksni Crnogorac homoseksualce, seksualno izvitoperenu ~eljad

{to bi se reklo, „da jebe oca“!SLOBODNA BOSNA I 25.7.2018

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI



BORISE, BORI SE!

Boris Tadi} izSarajeva krenuou lobiranje zafunkciju general-nog sekretaraVije}a EvropeBiv{i predsjednik Srbije Boris Tadi}boravio je protekle sedmice dva dana uBiH, a njegova “ni~im izazvana” posjetaSarajevu, Mostaru i Banjoj Luci i susretis najistaknutijim strana~kim i dràvnimfunkcionerima BiH u tijesnoj su vezi spredstoje}im izborima ~elnih

funkcionera Vije}a Evrope. Mandataktuelnom generalnom sekretaru Vije}aEvrope Thorbjornu Jaglandu isti~e useptembru naredne godine, a novigeneralni sekretar najvjerovatnije }e sebirati s prostora evropskog jugoistoka.Me|u potencijalnim kandidatima za ovufunkciju spominje se i biv{i predsjednikSrbije Boris Tadi}. Iz rodnog Sarajeva,Tadi} je zapravo krenuo u lobisti~kuturneju s jasnim ciljem da blogovre-meno osigura punu podr{ku balkanskihkom{ija. (M.A.)

MINI MARKET

Iako u posljednjih godinu i pol danaradi kao savjetnik dràvnog ministra

prometa i komunikacija Damira Hadì}a,Mehmed Agovi} nikada nije odustao od

povratka na raniju funkciju generalnogdirektora BHRT-a . Agovi} je, podsjetimo,smijenjen po~etkom oktobra 2011.,odlukom tada{njih ~lanova Upravnogodbora BHRT-a, nakon ~ega je biv{e

poslodavce tuìo Sudu BiH. Dugogodi{nji je sudski spor okon~an prije desetak dana,kada je Sud BiH donio presudu prema kojojse tu`ba Mehmeda Agovi}a odbija kaoneosnovana. Agovi} je, ina~e, uz povrat nastaro radno mjesto traìo i isplatu nov~anenaknade od 32.400 KM, ali }e na koncusam morati platiti vi{e od sedam tisu}amaraka sudskih tro{kova. (S.M.)

PUSTI TUŽBU, ČUVAJ SLUŽBU

Smijenjeni direktor BHRT-a

Mehmed Agović izgubiosudski spor protiv bivšeg

poslodavca

Otkako je na mjesto direktoraElektroprivrede BiH imenovan ElvedinGrabovica, ova je javna kompanija postalauto~i{te za djecu uticajnih i dobro

pozicioniranih kadrova SDP-a BiH. Tako jenedavno i Hasan Muratovi}, op}inskina~elnik i dugogodi{nji „gazda“ @ivinica,svoju k}erku Denizu Mumi}, fri{ko svr{enu

diplomanticu Ekonomskog fakulteta uTuzli, zaposlio u tuzlanskoj podru`nici ovefirme. Deniza Mumi}, djevoja~ki Muratovi},odmah nakon {to je diplomirala dobila je

posao u Postbanci, gdje je radila i njenamajka, prva supruga na~elnika Muratovi}a.

No, kako je Postbanka propala, odmah jedobila novi posao, u tuzlanskoj Elektro-

distribuciji. Da sve bude zanimljivije, istoj firmi je sina zaposlila jo{ jedna SDPovka iz @ivinica, bliska Muratovi}evsuradnica Suada Muj~inovi}, poslanica tamo{njoj kantonalnoj Skup{tini. Ovakav j

potez izazvao zgraàvanje u @ivinicam posebice me|u mladima koji su, iako sfakultetskom diplomom, godinama be

posla. Muratovi} obilato koristi svoj utickako bi uposlio rodbinu, prijatelje i SDPove kadrove u lokalnim javnim poduze}imu kojima se ponekad za njih i izmi{ljaj

javna mjesta. Oni koji nisu bliski ostaju nmargini u Op}ini ~iji je deficit oko pemiliona maraka.

(N.H

RODO-NAČELNIK NEPOTIZMA

Načelnik Živinica HasanMuratović neumorno trpa

rodbinu i stranačke kadroveu javna preduzeća

Mehmed Agovi}Boris Tadi}



PRIVATIZACIJSKA PLJA^KA



Odjel prvrednog kiminaliteta Kantonalnog tuìla{tva Sarajev

privodi kraju {est godina dugistragu prodaje sarajevskoEnergo petrola ma|arsko-hrvat

skom konzorciju MOL/INA. ProdajEnergopetrola iz 2006. godine op}enito suzima kao primjer korupcijske privatizacijdràvnog kapitala izvedene u reìji biv{i~elnika izvr{ne vlasti Federacije BiH

premijera Ahmeta Hadìpa{i}a i do prem jera Dragana Vranki}a. Spisak osumnji~enih za {tetnu privatizaciju Energopetrol

puno je duì, na njemu se nalazi jo{ desetaimena iz nekada{nje uprave Energopetrola

poput Namika Bu{atli}a, i nièrangirani~inovnika u Vladi Federacije BiH, popuRe{ada @uti}a i K aseme ]atovi}, no stvarnnalogodavci sporne prodaje Energopetrolnesumnjivo su Hadìpa{i} i Vranki}

premijer i dopremijer u Vladi FederacijBiH u mandatnom razdoblju od 2003. d2007. godine, kada je inicirana i zaklju~en

prodaja Energopetrolove imovine -poslovne zgrade u centru Sarajeva i lanca od 50ak benzinskih pumpi - za mizerni iznos o10 miliona KM!

Dodu{e, kupac Energopetrolovimovine ugovorom se formalno obavezada }e u dokapitalizaciju kompanije trogodi{njem razdoblju investirati 15miliona KM. No, iz ma|arskog MOL-a hrvatske Ine nije investiran niti jedan euronego su novi vlasnici podigli kredit u tomiznosu zaloìv{i kao hipoteku cjelokupnimovinu Energopetrola!

POLITI^KO POKROVITELJSTVOVe} desetak godina kruì legenda da s

prodaju Energopetrola dogovorili nek ada{nji dràvni ~elnici BiH i Hrvatske Sulejma

Tihi} i Stipe Mesi}, za svojih ~esti25.7.2013. I SLOBODNA BOSNA 1

KAKO JE RASPRODATA NAFTNA INDUSTRIJA FEDERACIJE Bi

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Sarajevsko Kantonalnotužilaštvo privodi krajušest godina dugu istraguo skandaloznoj prodajiEnergopetrola u bescjenje;

Slobodna Bosnaotkriva ko su političkipokrovitelji a ko glavniakteri korupcijskeprivatizacije najvećenaftne kompanije uFederaciji BiH

KO JE(PRO)DAOENERGOPETROLSulejman Tihi} i Stjepan Mesi}

dogovorili,Hadìpa{i}

i Vranki} izvr{ili



zvani~nih i jo{ ~e{}ih nezvani~nih susreta uhrvatskim ljetovali{tima, poput Briona,gdje je Tihi} ~esto odsjedao kao Mesi}evgost. Biv{i hrvatski predsjednik StipeMesi}, sve vrijeme dvostrukog predsjed-ni~kog mandata, odràvao je tijesne relacije supravom Ine, odnosno njenim dugogodi{nj-im ~elnikom Tomislavom Dragi~evi}em,koji je ina~e zet Savke Dap~evi}-Ku~ar,centralne figure hrvat sko g prolje}a, ukojem je i Mesi} imao zapaènu rolu.

Naravno da nema pismenih tragova odogovoru Tihi}a i Mesi}a, ali postoji

bezbroj dokumenata koji svjedo~e da je~elni{tvo SDA od prvog do posljednjegdana forsiralo prodaju Energopetrola Ini,~ak i onda kada se prodaji usprotivilagolema ve}ina zastupnika u federalnomParlamentu.

Kantonalna tuìteljica Sabina Sarajlija,zaduèna za istragu o prodaji Energo petr ola,

prikupila je nekoliko originalnih magneto-grama sa sjednica Vlade Federacije BiH, iz

kojih je vidljivo da su ministri iz SDA iHDZ-a ciljano pripremali teren kako bi seEnergopetrol prodao konzorciju MOL-

INA. Na izri~it zahtjev biv{eg federalno premijera Ahmeta Hadìpa{i}a dopremijera Dragana Vranki}a

privatizacija Energopetrola izuzeta je inadle`nosti federalne Agencije z

privatizaciju i povjerena posebnoj Vladinokomisiji kojom je u po~eku upravljaRe{ad @uti}, SDP-ov direktor Agencije z

privatizaciju, koji je zadrào funkciju nakon {to je SDP izgubio vlast na izborim2002. godine, a potom Kasema ]atovi}nekada{nji sekretar u federalnom Ministarstvu energije, industrije i rudarstva.

PRODAJA S UMI[LJAJEMIako su samo izvr{avali politi~ke nalog

svojih pretpostavljenih, premijera Hadì pa{}a i dopremijera Vranki}a, upravo bi Re{a@uti} i Kasema ]atovi} mogli izvu}i najdebljkraj iz sudskog spora koji }e nesumnjivuslijediti nakon {to tuìteljica Sarajlija okon~istragu. To se pogotovo odnosi na Kasem

]atovi}, koja je sve vrijeme mandata bila SLOBODNA BOSNA I 25.7.20114

PRIVATIZACIJSKA PLJA^KA

Nekoliko svjedoka koji su posljednjih

dana dali iskaz u Kantonalnom tuìla{tvuotkrili su nam zanimljiv detalj. Na stolutuìteljice Sabine Sarajlije, me|u gomilogdokaznog materijala -stenograma, odluka,zaklju~aka, ugovora - nalazi se i zapisnik sostavinske rasprave pokojnog premijeraAhmeta Hadìpa{i}a, koji je naprasnoumro krajem jula 2008. godine. I prijepremijerskog mandata Hadìpa{i} je imaosolidan imetak, no upu}eni tvrde da je u

~etiri godine premijerskog mandata

zaradio neuporedivo vi{e nego uprethodnih 40 godina! Svojevremeno sukolale glasine da je Hadìpa{i} iza sebeostavio imovinu vrijednu 34 miliona KM - unekretninama, dionicama i bankarskimdepozitima. Primjerice, prije premijerskogmandata imao je jedan stan u centruZenice, a nakon premijerskog mandata -~etiri stana i luksuzni apartman u Lovi{timana Pelje{cu!

ISTRAGA NAGLO STEÊNE IMOVINE

Hadžipašić nasljednicima ostavioimovinu vrijednu 34 miliona KM!

NESUMNJIVI DOKAZI:Naravno da nemapismenih tragova odogovoru Tihića i Mesića,ali postoji bezbrojdokumenata koji svjedoče

da je čelništvo SDAforsiralo prodajuEnergopetrola Ini

IGRAÎ IZ SJENEBiv{i Hrvatski predsjednik StipeMesi} uspio je ubijediti lidera SDASulejmana Tihi}a da se Energopetrol proda konzorciju Mol-Ina

NAGLO STEÊNOBOGATSTVOBiv{i federalni

premijer AhmetHadìpa{i}nasljednicima jeostavio milionskivrijednu imovinu



svojevrsnom sukobu interesa: zastupala jVladu FBiH na skup{tini dioni~arEnergopetrola i predsjedavala je Vladinom ahoc Komisijom zaduènom za prodajEnergopetrola.

Nije problem dokazati da je prodajEnergopetrola nanijela golemu {tetFederaciji BiH. U trenutku prodajEnergopetrol je poslovao s gubitkom ooko 2,6 miliona KM, no nakon prodaje

poslovni gubitak Energopetrola nijsmanjen nego je vi{estruko uve}an trenutno prema{uje ukupnu vrijednoskapitala. U trenutku prodaje Energopetro

je raspolagao s prodajnom mreòm od ok50 benzinskih pumpi razmje{tenih nnajprometnijim lokacijama, ~ija realntrì{na vrijednost nije manja od 10miliona KM, i poslovnom zgradom najstroèm centru Sarajeva, ~ija trì{nvrijednost dostiè 30 miliona KM. Sve j

preuzeo ma|arsko-hrvatski konzorcMOL-INA za svega 10 miliona KM.

Nije dakle te{ko dokazati da je prodajEnergopetrola bila {tetana, ali Tuìla{tv poku{ava doku~iti ne{to drugo: je postojao umi{ljaj da se namjernobezvrijedi dràvni kapital Energopetrola„radi pribavljanja protivzakonite imovinskkoristi“, kako se pravni~kim jezikomopisuje korupcija.

25.7.2013. I SLOBODNA BOSNA 1

KAKO JE RASPRODATA NAFTNA INDUSTRIJA FEDERACIJE Bi

Jo{ 2006. godine, Tuìla{tvo Kantona

Sarajevo pokrenulo je predistra`ne radnjeo dokapitalizaciji Energopetrola, a natemelju izvje{taja Finansijske policije FBiHi prijave grupe Energopetrolovih dioni~ara.Me|u ostalim, tada su saslu{ani i premijerAhmet Hadìpa{i}, dopremijer DraganVranki}, te tada{nji ministar industrije,energije i rudarstva Izet @igi}.

Kasnijom istragom obuhva}en je iHadìpa{i}ev nasljednik na funkciji fe de-ralnog premijera Nadàd Brankovi},potom biv{i direktor Energopetrola, NamikBu{atli}, dvoje ~elnika Komisije zaprivatizaciju Energopetrola Re{ad @uti} i

Kasema ]atovi}, te jo{ nekoliko niè rangi-ranih ~inovnika u Vladi FBiH.Kao svjedoci u istrazi o prodaji

Energopetrola bit }e pozvani svi ministri uVladi Federacije u mandatu od 2002. do2006. godine. Tada{nju Vladu FederacijeBiH konstituirale su tri partije - SDA, HDZ iSBiH - pri ~emu su ministri iz SDA i HDZ-a

redovito glasali da se Energopetrol proda

konzorciju MOL-INA, dok su ministri SBiHpredlagali da se Energopetrol sanirasredstvima Razvojne banke i da se sa~uvau dràvnom vlasni{tvu.

SPISAK OSUMNJIÊNIH

Hadžipašić, Vrankić, Žigić,Branković, Bušatlić...

LOBIRAO ZA INUDragan Vranki}, biv{i dopremijer Federacije



V

erbalni obra~un izme|u direktora SIPA-e Gorana Zupca i glavnog dr avnogtu itelja Gorana Salihovi}a, koji jezapo~eo u petak, nakon hap{enja[emsudina Mehmedovi}a,

nastavljen je i ovoga tjedna, i to u zgradiParlamenta BiH. No, ako su se Zubac iSalihovi} u po~etku suzdràvali, razmijeniv{ime|usobne optu`be posredstvomglasnogovornika, prave razmjere njihovogsukoba postale su razvidne u ponedjeljak, 22.

jula, na sjednici Zajedni~ke komisije zaobranu i sigurnost Parlamenta BiH. Iako jesjednica Komisije, na koju su pozvani ~elniciobavje{tajnih i policijskih agencija, sazvana posvedrugim povodom - razmatrana je informacija osigurnosnim aspektima pro{lomjese~ne blokadezgrade dràvnih institucija, Goran Zubac jeiskoristio prisustvo parlamentar aca da se svom

silinom i iz svih raspolo ivih oru ja obru{i na radTu iteljstva BiH.

GORAN PROTIV GORANAGoran Zubac je, naime, bio ~etvrti

govornik koji se obratio ~lanovima

Zajedni~ke komisije za obranu i sigurnost, poslije predsjedavaju}eg Vije}a ministaraBiH Vjekoslava Bevande, ministra sigur no-sti Fahrudina Radon~i}a i direktora Obavje-{tajno-sigurnosne agencije Almira Dùve.Kada je do{ao red na direktora SIPA-e,umjesto policijskog referata o protestimaispred zgrade Institucija BiH, Zubac je, naiznena|enje predstavnika svih sigurnosnih

agencija, cijelo izlaganje posvetioDràvnom tuìteljstvu, iznose}i salvukritika na ra~un glavnog tuìtelja GoranaSalihovi}a i njegovih kolega. Otvorenoinsinuiraju}i da se Tuìteljstvo BiH stavilou funkciju samo jednog (bo{nja~kog)naroda, Zubac je zaprijetio kako }e SIPAuskoro iza}i u javnost s dokaznimmaterijalom koji }e potvrditi njegovenavode. U tom je smislu Goran Zubacoptuìo Dràvno tuìteljstvo da sumjesecima opstruirali istragu protivzastupnika SDA u Zastupni~kom domuParlamenta BiH [emsudina Mehmedovi}a,

otkrivaju}i kako je SIPA prije ~etiri mjesecazatraìla nalog za njegovo hap{enje.Potom je direktor SIPA-e kazao kako je

odluka dràvnog tuìtelja Mirka Le~i}a dase Mehmedovi} poslije privo|enja pusti naslobodu predstavljala presedan, kao i

neizdavanje naloga za pretres. „U Tuì a{tvu BiH je naru{en princip samostalnostzakonitosti i profesionalnosti“, poentirao jZubac pred kolegama policajcima, koji s

potpuno zate~eni pratili besprizoran istudirektora SIPA-e. Na koncu je reagirakomesar sarajevske policije Vahid ]osi}upozoriv{i Gorana Zupca da nije nkonferenciji za novinare u SIPA-i, nego nsjednici parlamentarne komisije.

[emsudin Mehmedovi} je, podsjetimouhap{en u petak, 19. jula, sat i pol prij

prije nego {to je u svojstvu svjedoka trebadati iskaz u Tuìteljstvu BiH. Kako jSlobodna Bosna ve} pisala, Mehmedovi} j

pozvan na sastanak s dràvnom tuìteljcom Vesnom Ili} koja je, ina~e, angaìranu Timu za istrage o ratnim zlo~inim

po~injenim na podru~ju od Sarajeva dFo~e, kako bi pojasnio navode iz prijav

protiv direktora SIPA-e Gorana Zupca. No priliku da tuìteljici Ili} otkrije kako jdo{ao do saznanja da je Zubac po~etkomrata na Ilidì ubio jednog bo{nja~kog civilMehmedovi} nije dobio, budu}i da s

pripadnici SIPA-e bili brì. [emsudi

Mehmedovi} je uhap{en po nalogu GoranZupca, u sarajevskom stanu svoje k}erke,sa lisicama na rukama odveden u zgradSIPA-e u Isto~nom Sarajevu. Navodno d

je i akcijom Mehmedovi}evog privo|enjrukovodio pripadnik Jedinice za specijaln

podr{ku SIPA-e Jovica Mirosavljevi} zvanChetniks, koji je tri mjeseca ranije uhapsii predsjednika Federacije BiH @ivkBudimira.

PRITISCI NA TU@ITELJA LEÎ]APrema zvani~nom saop}enju SIPA-e

ratni na~elnik policije u Te{nju sumnji~i s

da je po~inio kazneno djelo ratnog zlo~ina jer su pripadnici Centra slu`bi bezbjednosDoboj, sa sjedi{tem u Te{nju, po njegovomnare|enju vr{ili protupravna privo|enja

pritvaranja civila srpske nacionalnostUhap{eni su Srbi, tvrde u SIPA-i, p


POLICIJSKO-PRAVOSUDNI RAT

Na posljednjoj sjednici Zajedničke komisije za obranu i sigurnost Parlamenta BiHdirektor SIPA-e GORAN ZUBAC priredio je još jedan prvorazredni skandal: nakon

prošlotjednog nezakonitog hapšenja ŠEMSUDINA MEHMEDOVIĆA,direktor Zubac je udario na glavnog državnog tužitelja GORANA SALIHOVIĆA,potvrđujući kako je SIPA pod njegovim rukovođenjem postala otuđeni centar

moći i policijski servis pod kontrolom nekoliko stranačkih lidera

GORAN ZUBACPOLICAJAC KOJI JE

ZAKON UZEO USVOJE RUKE

Mehmedovi} je trebao biti uhap{en prije petnaest dana,nakon otkri}a skrivenog oru ja u Te{nju; njegovo pro{lo-tjedno privo|enje je o~ajni~ki potez Gorana Zupca

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

Foto: MILUTIN STOJÊVI] i MARIO ILIÎ]



Mehmedovi}evom nalogu i bez ikakvozakonskog osnova, u pritvoru dràni vi{od 72 sata, a neki od njih i do devemjeseci. Tijekom boravka u pritvorgra|ane srpske nacionalnosti su ispitivainspektori tada{nje Slu`be dràvn

bezbjednosti u Te{nju i pripadnicKriminalisti~ke policije, nad njima svr{ene psihi~ke i fizi~ke torture sa ciljemiznu|ivanja priznanja, na temelju kojih skasnije osu|eni na zatvorske kazne i pdvanaest godina.

Ranije smo objavili da je kaznen prijavu protiv [emsudina Mehmedovi}a njegovih najbliìh ratnih suradnika, me|kojima se na{ao i dugogodi{nji bo{nja~koficir za vezu s Ha{kim tribunalom AmiAhmi}, Tuìteljstvu BiH jo{ 2005. podniCJB Doboj.

Zvani~na je istraga, me|utim, otvoren6. septembra pro{le godine, po nalogdràvnog tuìtelja Mirka Le~i}a, i od tosu dana istraìtelji SIPA-e postupa

isklju~ivo po njegovim nare|enjima. Svdo konca pro{log tjedna, kada juspani~eni Zubac povukao potez o~ajnikanaloìo da se [emsudin Mehmedovi

privede bez odobrenja Tuìteljstva BiH, {t je skandal bez presedana u dosada{njemradu SIPA-e.

U tom smislu valja pojasniti da s

pripadnici SIPA-e proteklih godinuhapsili na stotine osumnji~enika, ali snikada nije desilo da je, makar i kakadiler, a kamoli zastupnik u ParlamentBiH, priveden bez sudskog nalogaDodajmo tome da direktor SIPA-e, nra~unaju}i Zup~eve medijske istupeTuìteljstvu, u me|uvremenu, nije dostaviniti jedan ~vrst dokaz kojim bi moga

pravdati pro{lotjednu akciju hap{enjaMehmedovi} nije ometao istraguuni{tavao dokaze, niti je ijeda

potencijalni svjedok prijavio prijetnjeKako god, [emsudin Mehmedovi} je

petak poslije podne, poslije vi{esatno25.7.2013. I SLOBODNA BOSNA 1

DIREKTOR SIPA-e PROTIV TU@ITELJSTVA BiH

PRITISCI NATUŽITELJSTVO:Premda je Lečić iskusantužitelj, koji je pravosudnukarijeru započeo prijenepunih 40 godina,optužnicu protivMehmedovića, unatoč

stanovitim pritiscima, nijepodigao zbog nedostatkavaljanih dokaza

POLICIJSKA DR@AVA Hap{enjem zastupnika SDA[emsudina Mehmedovi}a direktorSIPA-e Goran Zubac je zaveostanje pravne nesigurnosti i kaosa



boravka u SIPA-i (gdje nije ni saslu{an),sproveden u Tuìteljstvo BiH, nakon ~ega

je, po prvi put otkako je protiv njegaotvorena istraga, dao iskaz. Potom jetuìtelj Mirko Le~i} izdao nalog da seMehmedovi} pusti na slobodu.

Prema informacijama iz izvora bliskihTuìteljstvu BiH, premda je Le~i} iskusantuìtelj, koji je pravosudnu karijeruzapo~eo prije nepunih 40 godina, optu`nicu

protiv Mehmedovi}a, unato~ stanovitim pritiscima, nije podigao zbog nedostatkavaljanih dokaza, koji bi potkrijepili navodeo odgovornosti ratnog na~elnika te{anjske

policije za progon stanovnika srpskenacionalnosti. Osim toga, ~ak su iistraìtelji koji su bili angaìrani u

predmetu kodnog naziva „Ozren“ ranije priznali da, barem kada su srpski stanovniciTe{nja posrijedi, nije dokumentiran nijedanslu~aj ubojstva civila u gradu.

U kratkom priop}enju koje je istog danadostavljeno novinarima, navedeno je daTuìteljstvo BiH radi na osnovu zakona i

prikupljenih dokaza. „Tuìteljstvo BiHne}e podle}i bilo kakvim pritiscima, atako|er ne èli i ne}e biti subjektom bilokakvih me|usobnih prepucavanja politi~kihi drugih zvani~nika u BiH“, pi{e ureagiranju Tuìteljstva BiH, ~ime je, istina

posredno, potvr|eno da je pro{lotjednaakcija SIPA-e predstavljala obra~un Zupca iMehmedovi}a. Iako je, nezvani~no, bilonajavljeno da }e glavni dràvni tuìteljodgovoriti i na najnovije optu`be direktoraSIPA-e, do zaklju~enja ovog broja „SB“,Goran Salihovi} se nije oglasio.

DVA SCENARIJA ZA HAP[ENJEMEHMEDOVI]A

No, izvori bliski Tuìteljstvu BiH potvr|uju kako je direktor SIPA-e GoranZubac, nakon {to je prije mjesec dana

krenuo u bespo{tedni obra~un sa [emsudinom Mehmedovi}em, u po~etku imasasvim drugi plan. Zubac je, najprije

poku{ao Mehmedovi}u pripisat i odgovornost za skrivanje na stotine raketni

projektila koji su prije petnaestak dan

prona|eni u selu Kalo{evi}i kod Te{njaKako nezvani~no doznajemo, istraga ovom slu~aju odmah je preuzeo provjerentuìteljski dvojac Oleg âvka i DianKajmakovi}, dok je direktor SIPA-nekolicini medijskih ku}a pravovremen

proslijedio informacije da je skladi{tenjvelike koli~ine vojnog naoruànja 2002godine naredio [emsudin Mehmedovi}

No, kako su tuìtelji âvka i Kajmakoviovoga puta bili oprezniji, praviln

procijeniv{i da Mehmedovi}, za razliku o@ivka Budimira, ima puno ja~e politi~kzale|e i da bi njegovo hap{enje izazval

burne reakcije, u dosada{njoj istrazi nijSLOBODNA BOSNA I 25.7.20118

POLICIJSKO-PRAVOSUDNI RAT

KAKO JE PROPAOPRVI PLAN

HAP[ENJA [emsudinMehmedovi} je trebaobiti priveden nakonotkri}a skrivenognaoruànja u Te{nju,ali se od akcijeodustalo zbognedostatka dokaza



SLU^AJ «BOSNALIJEK»

Kantonalni sud u Sarajevu početkom nedjelje donio je presudu kojom seponištava rješenje Komisije za vrijednosne papire FBiH o upisu u Registar

Komisije članova „Hadenovog“ Nadzornog odbora “Bosnalijeka”. To je bio jedinidokument na osnovu kojeg je vršilac dužnosti direktora “Bosnalijeka” Nedim

Uzunović obnašao tu dužnost počistivši iz uprave “Bosnalijeka” sve koji nisu bili

naklonjeni njegovom (?) investicijskom fondu „Haden“ koji oružanom silom jošuvijek drži „Bosnalijek“ u „talačkoj krizi“

ZAUSTAVLJEN POKU[AJ BEZO^NEPLJA^KE “BOSNALIJEKA“

SUDSKI PRAVOLIJEK USLU^AJUBOSNALIJEK Faksimil presude Kantonalnog suda u Sarajevukoja bi trebala okon~ati ilegalnu opsaduBosnalijeka koju vodi samozvani direktorNedim Uzunovi}, uz pomo} i podr{kuza{titarske firme SAS Security



Kantonalni sud u Sarajevu u

ponedjeljak, 22. juna, donio je presudu kojom se poni{tavarje{enje Komisije za vrijednosne

papire FBiH na ~elu sa Hasanom]elamom o upisu u Registar Komisije

~lanova „Hadenovog“ Nadzornog odboraBosnalijeka Konstantina Zelova, EdinaDizdara, Bernadina Alagi}a, Mirne Sijer~i}i Vedada Tuzovi}a.

Budu}i da je poni{teno rje{enje Komi-sije, koje je bilo jedini dokument naosnovu kojeg je vr{ilac du`nosti direktoraBosnalijeka Nedim Uzunovi} pravno(i)legano obna{ao tu du`nost, postavlja se

pitanje da li }e i ko }e iz kruga Bosnalijeka

izbaciti sada samozvanog direktora Uzuno-vi}a?

OKUPACIJA BOSNALIJEKA Naime, prema tvrdnjama uposlenika

Bosnalijeka samozvani direktor NedimUzunovi} od upada u tvorni~ki krug kojeg

je, uz pomo} Nermina Zup~evi}a, izvr{nogdirektora za kvalitet i regulativu, izveo u

ponedjeljak, 1. jula, nije napu{tao krug

Bosnalijeka . „Uzunovi} jede, pije, spava Bosnalijeku. Kupa se u na{em ve{eraju, pkrugu ga prate dva ‘tjelohranitelja’ SASecurityja, a u kabinetu mu visi badmantil. Vedad Tuzovi}, ~lan HadenovoNadzornog odbora, donosi mu ~isti ve{, na pranje nosi prljavi, a s njim na poljskomkrevetu ~esto prespava i Zup~evi}“, ka`smijenjeni sekretar Dru{tva MelihBegovi}. Ona se glasno pita ~ega se boji


SUD PONI[TIO IMENOVANJE NELEGALNE UPRAV

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

U dokumentu radnog naziva Pregled izvje{taja o po~injenim krivi~nim djelima zaperiod od 2009. do 2012. godine , izme|uostalog, navedeno je da je u slu~ajuBosnalijek Kantonalnom tuìla{tvuSarajevo 28. juna pro{le godinepodnesena krivi~na prijava za nesavjestanrad. Predmet kontrole bilo je poslovanjekompanija Bosnalijek i Br{tanica, kao idrugih kompanija koje imaju poslovneodnose sa Bosnalijekom kao {to su RheaExpress , Avery , Medifarm , Sajrus Co , IMP Klimamontaà, Bernust i druge. Premacitiranom dokumentu, {teta nanijetaBosnalijeku u poslovima sa spomenutimfirmama iznosi 3,4 miliona KM i 362

hiljade eura. „Kod nas su radiliinspektori Finansijske policije od martado kraja pro{le godine. [ta su uradili,ne znam, ali znam da su nas prijedvadesetak dana posjetili inspektoriFederalne uprave policije koji su ponalogu Kantonalnog tuìoca Jasmineâu{evi}, od nas traìli kompletnuposlovnu dokumentaciju sanabrojanim firmama od 2006. do 2011.godine. A {ta }e od svega toga biti,ostaje da se vidi“, kaè [efik Handì},navode}i da od Finansijske policije nisudobili nikakav dokument niti zapisnik nakoji bi eventualno mogli uloìti àlbu iliprimjedbu.

DETALJNA KONTROLA

Nakon Finansijske policije uBosnalijeku i inspektori FUP-a

Bilo bi logi~no i o~ekivano da

direktor Nedim Uzunovi} i njegoviljudi napuste Bosnalijek, a sljede}i

korak bio bi sazivanje i organizovanjeSkup{tine dioni~ara kako bi

se izabrao jedinstven i legalan

Nadzorni odbor

KRIVI^NA PRIJAVA Faksimil iz dokumenta Pregled izvje{taja o po~injenim krivi~nim djelima koji se ti~eBosnalijeka



{ta je razlog takvom pona{anju Uzunovi}akoji je navodno postavio jo{ 6-7 dodatnihsigurnosnih kamera i na monitorima ukabinetu direktora prati sve {ta se de{ava ukrugu Bosnalijeka.

Ina~e, sa mjesta sekretara Dru{tvaMeliha Begovi} smijenjena je u ponedje-ljak, 12. jula. Iako je bila u pratnji NevenaGafi}a, {efa sigurnosti i uposlenikaBosnalijeka, na putu do kabinetasamozvanog direktora Uzunovi}a dva putasu ih zaustavili naoruàni za{titari SASSecurityja. „Osje}ala sam se kao da idemna izricanje presude. U kabinetu, Uzunovi}mi je uru~io rje{enje o smjeni sa pozicijesekretara Dru{tva, a ponudili su mi mjestostru~nog saradnika u nekom sektoru na {toja nisam pristala“, obja{njava MelihaBegovi}. Kaè da su joj za{titari SASSecurityja zabranili ulazak u kancelariju, ada je prilikom povratka iz kabinetadirektora Uzunovi}a do~ekao i novoimeno-vani sekretar dru{tva Bogdan Jokovi}.

Meliha Begovi} je klju~eve od svojekancelarije predala Jokovi}u tri danakasnije, nakon {to je izvr{ena zapisni~ka

primopredaja svega zate~enog u kance-lariji. Ina~e, Bogdan Jokovi} je malo

poznati advokat koji je imao advokatskiured u Beogradu, a vlasnik je i pravno-konsultantske firme Lex International Consulting u Isto~nom Sarajevu.

Sudbinu Melihe Begovi} doìvjeli su svi~lanovi uprave Bosnalijeka koji nisu bililojalni Hadenu i njegovim opunomo}enicimaEdinu Dizdaru i Nedimu Uzunovi}u. Na listi„nepoèljnih“ na{lo se i ime Bojana Kebea,

izvr{nog direktora za marketing i prodaju, na~ije mjesto je imenovan Admir Ke{o. Ina~e,Ke{o je bio jedan od rukovodilaca u biv{emsektoru doma}eg marketinga i prodaje, ali jedobio otkaz pro{le godine jer je „kolabori-rao“ sa Hadenovim opunomo}enicima. „Isto

bi uradili i sa mnom, ali sam ja jediniovla{teni potpisnik svih naloga za pla}anjeBosnalijeka. Mojim odlaskom u pitanje bibilo dovedeno dalje funkcioniranjekompanije i samo zbog toga ostavljaju me namiru“, kaè [efik Handì}, izvr{ni direktor

za finansije i v.d. direktor Bosnalijeka koje je na tu funkciju imenovao biv{i Nadzornodbor na ~elu sa Veljkom Trivunom.

BEZ KOMPROMISA Nakon presude Kantonalnog suda

Sarajevu kojom je poni{teno rje{enjKomisije za vrijednosne papire FBiH

pozicije u Bosnalijeku su znatno druga~ijePrema Handì}evim navodima, ljudi kojsu neovla{teno upali u Bosnalijek nisuposlenici kompanije, niti vi{e imaju bilkakvo pravno upori{te za dalji boravak krugu Bosnalijeka. „Mislim da bi bil

logi~no i o~ekivano da napuste kompanijua sljede}i korak bio bi sazivanje organizovanje Skup{tine dioni~ara kako bse izabrao jedinstven i legalan Nadzornodbor“, kaè Handì} navode}i da ne}e bikompromisa sa „Hadenom“ koji sa svoji30 posto vlasni{tva èli osigurati 100

postotnu kontrolu nad Bosnalijekom„Uvijek sam nagla{avao da je svakinvestitor dobro do{ao. Me|utim, u ovosituaciji ‘investitor’ nije donio niti jednodinara u Bosnalijek nego je sumnjivimparama i na sumnjiv na~in kupio dionice ntrì{tu vrijednosnih papira. Bez obzira n

22

SLUÂJ «BOSNALIJEK»


Presuda Kantonalnog suda u Sarajevuu slu~aju Bosnalijek ipak vra}a nadu upo{tivanje zakona i postojanje pravnedràve. Naime, na sastanku odrànom 22.

marta 2013. godine u Bosnalijeku EdinDizdar, opunomo}enik Hadena, izjavio jeda je on li~no sprije~io upis ~lanovaNadzornog odbora Bosnalijeka kodKomisije za vrijednosne papire. To mu inije bio problem s obzirom da jepredsjednik Komisije Hasan ]elam ukumskim, i svakim drugim vezama, saDizdarevim {efom Zijadom Bleki}em.Dizdar je tako|er rekao da je on li~nosprije~io upis u sudski registar NedàdaPoli}a kao direktora Bosnalijeka i da drìsve sudske predmete koje je pokrenuoBosnalijek u ladicama sudija. „Ja bih

volio da sam toliko mo}an. Volio bih dajednom sudiji, tuìocu ili predsjednikuKomisije mogu narediti {ta da radi. Teinformacije koje ste dobili, dobili ste odsekretara Dru{tva Melihe Begovi} kojauporno poku{ava sve da strovali“,rekao nam je Edin Dizdar. Meliha Begovi}nema nikakve veze sa izjavama Dizdarakoje su citirali i svojim potpisima ovjeriliprisutni na spomenutom sastanku - VeljkoTrivun, biv{i predsjednik Nadzornogodbora Bosnalijeka, i Mirjana Lasi}.

PRAVNA DR@AVA

Ni po „babi“, ni po sudovima

IZJAVA S PEÂTOMIzjava biv{eg predsjednika Nadzornogodbora Bosnalijeka Veljka Trivuna otvrdnjama Edina Dizdara

PRAVDA NA DJELUPredsjednik jednog od dva Nadzorna odbora Bosnalijeka Ahmed @ili}, jedan od dvojicedirektora Bosnalijeka [efik Handì} i predstavnik malih dioni~ara Halil êngi}



to, oni imaju skoro 30 procenata udjela kompaniji i sa njim treba sura|ivati, ali nnekoj partnerskoj osnovi, a ne na ovakana~in“, kaè Handì}.

Me|utim, sada se postavlja pitanje da }e i ko }e iz fabri~kog kruga Bosnalijekudaljiti samozvanog direktora Uznovi}a njegovu ekipu s obzirom da on kontroli{naoruàne za{titare SAS Securityja sindikat uposlenika Bosnalijeka na ~elu s

predsjednikom Edhemom Mulaosmanovi}em. Naime, pojedini uposlenici Bosnalijeka svojevremeno su optuìvali Mulaosmanovi}a da zajedno sa MuhamedomKapi~ijom skuplja punomo}i od radnikkoji su ujedno i mali dioni~ari Bosnalijekza potrebe Hadena. Navodno, i prije nego

je Haden po~eo kupovati dionicBosnalijeka , njegovi opunomo}enici EdiDizdar i Nedim Uzunovi} u Bosnalijek subacili „petu kolonu“. Mulaosmanovi}Mirza Musi} i Kapi~ija, koji je bizamjenik predsjednika Upravnog odborudruènja dioni~ara Bosnaljeka , dobili szadatak da od radnika Bosnalijeka, kojimaju 5,6 procenata vlasni{tva, uzm

punomo}i, u ~emu su i uspjeli. Me|utim, nHaden ni njegovi opunomo}enici, a n„doma}i izdajnici“, nisu ra~unali na ovakèstok otpor (bes)pravnom preuzimanj

Bosnalijeka .

25.7.2013. I SLOBODNA BOSNA2

SUD PONI[TIO IMENOVANJE NELEGALNE UPRAV

Protiv dugogodi{njeg predsjednikaKomisije za vrijednosne papire FederacijeBiH Hasana ]elama u novembru 2007.podnesena je kaznena prijavaKantonalnom tuìteljstvu u Travniku, ali onni do danas nije procesuiran. Prijavu jepodnio Senad Dizdar, tada{nji ste~ajniupravnik propale osiguravaju}e tvrtkeMedium osiguranje iz Travnika, u kojoj je]elam bio ~lan Nadzornog odbora (iistodobno direktor Privredne banke uTravniku), zajedno s predsjedavaju}imMehmedom Jahi}em i MustafomGrabusom. Osim trojice ~lanovaNadzornog odbora, ste~ajni je upravnikprijavio i biv{eg direktora Mediumosiguranja Asima Sunulahpa{i}a injegovog nasljednika Esada Tarak~iju.

Prema navodima iz kaznene prijaveSenada Dizdara, ~lanovi uprave imenad`menta Medium osiguranja su od2000. do 2003. godine neko} uspje{nuosiguravaju}u tvrtku sumnjivim poslovnimaktivnostima doveli do propasti.„Odgovorna lica su s umi{ljajem iorganizirano zaobilazili zakonitoobavljanje svoje osnovne djelatnosti i ukratkom vremenskom roku izvukli iusmjerili osniva~ki kapital mimo svihzakonskih normi i standarda za radosiguravaju}ih dru{tava“, pi{e u

kaznenoj prijavi protiv ]elama i njegovihposlovnih partnera, koji su u crno zavili sveklijente Medium osiguranja. U periodunjihovog rukovo|enja tvrtkom, kako jeotkrila naknadna revizija poslovanja,stru~ne su slu`be samo evidentiralenastale {tete, bez isplata premija. Zbogtoga je protiv Medium osiguranja kasnijepokrenuto vi{e od 500 sudskih sporovao{te}enih korisnika njihovih usluga.

No, u vrijeme kada je protiv njegapodignuta kaznena prijava, Hasan ]elam je ve} bio imenovan na funkcijupredsjednika Komisije za vrijednosnepapire FBiH. U me|uvremenu je ]elamozakonio vi{emilijunsku plja~ku dioni~aratvrtke Trgovina Borac , zbog ~ega jezaslu io barem jo{ jednu kaznenu prijavu.

U posljednjih osam godina, koliko ìvi uSarajevu, Hasan ]elam je postao vlasniktri luksuzna stana: prvi je kupio u strogomcentru Sarajeva, na Skenderiji, drugi unaselju Pofali}i, a posljednji unovosagra|enim zgradama u Pionirskojdolini. U rodnom Travniku odranije imaobiteljsku ku}u, i plac u naselju Dolac, uneposrednoj blizini magistralnog putaSarajevo - Travnik, povr{ine desetakdunuma. Vrijednost njegove imovine,prema grubim procjenama, prema{ujemilijun KM. (S.M.)

IMOVINSKI KARTON HASANA ]ELAMA

Tri stana u Sarajevu, kuća uTravniku, zemljište u Docu

KOMISIJO, PRE\I NA DRUGOGA Hasan ]elam, predsjednik Komisije za vrijednosnepapire FBiH ~iji mandatje istekao krajem maja2009. godine

UPOSLENIK I DIREKTOR[efik Handì}, izvr{ni direktor za finansije ijedan od dvojice v.d. direktora Bosnalijeka



Najve}im regionalnim narko-boso-vima Darku [ari}u i Safetu Ka i-}u po nalogu specijalnog Tu ila-{tva Crne Gore privremeno jeoduzeta sva imovina. Me|utim, i

pored ove mjere, njih dvojica, sa policiji jo{nepoznate lokacije, potpuno kontroli{u svojvi{emilionski imetak.

Crnogorska Uprava za imovinu krajem pro{le nedjelje je u listu Pobjeda ~etvrti put

raspisala oglas za iznajmljivanje oduzete

imovine Pljevljaka Darka i Du{ka [ari}a,

po{to im do sada nije po{lo za rukom da prona|u zakupca milionski vrijednih nekre-tnina i opreme.

Uprava za imovinu u ime dràve nudi uzakup no}ni klub Municipijum u Pljevljimasa 2.000 eura mjese~no, a u ponudi je ioprema za proizvodnju betona, zatim

boldoèri, bageri, kamioni, cisterne za gori-vo i vodu. Ukupna procijenjena vrijednostnajma sve ove imovine iznosi oko 100.000eura, ali je predvi|eno da onaj ko je koristidobije popust i do 25 posto ukoliko uzmesve radne ma{ine. Licitacija je zakazana za29. juli.

Posljednja licitacija je propala jer j

hrvatska gra|evinska firma iz Na{ica, koj je zastupao R adovan [trbac, advokat i pr jatelj Darka [ari}a, dostavio nepotpun ponudu. [trbac je u ime hrvatske gra|evinske firme SCAT-ing d.o.o po~etkom mjeseca na licitaciju ponudio zakup zgra|evinske ma{ine i dvije fabrike, koj

pripadaju [ari}evoj Mat company .

PRIJATELJSKA KONTROLA[ARI]EVE IMOVINE

Za kafe “Municipijum”, koji je kao ostala imovina privremeno oduzet o[ari}a, nije bilo zainteresovanih. Ina~e


NARKO-BOSOVI JAÎ OD DR@AVE

Pi{e: MIRHA DEDI]

Iako im je država zaplijenila višemilionsku imovinu, najveći narko-bosovi uregionu DARKO ŠARIĆ I SAFET KALIĆ, zahvaljujući raznim mahinacijama i

vezama u vrhu vlasti, i dalje njome raspolažu; naša novinarka piše na koji način

najtraženiji regionalni narko-bosovi iz sigurnih utočišta nesmetano uvećavajusvoje bogatstvo u Crnoj Gori

[ARI], KALI], KELMENDIGOSPODARI CRNE GORE

CARSTVO BALKANSKOG KRALJA KOKAINA Imovinu Darka [ari}a vrijednu nekoliko stotina miliona eurazaplijenila je dràva, ali on preko ro|aka i dalje njome upravlja



[trbac je u Srbiji ostao bez advokatske

licence jer se protiv njega vodi krivi~ni pos-tupak pred Specijalnim sudom zbogoptu`bi tuìla{tva da je oprao milione euraDarka [ari}a kupovinom firmi u Vojvodini.

Vlasnici hrvatske firme su bra}a Marjani Josip [ari} iz Na{ica, za koje advokat[trbac tvrdi da navodno nemaju nikakveveze sa [ari}ima iz Pljevalja. [ari}evu ben-zinsku pumpu Mat petrol iz Pljevaljazakupila je firma ELCOM koja je ranije

bila njen vlasnik, ali je ustupila [ari}ima,odnosno njihovoj firmi “Mat company”.Oduzeta diskoteka “Municipijum”, za kojuiz razumljivih razloga nije bilo zaintereso-

vanih, ipak je pro{le nedjelje po~ela s

radom. Diskoteku su “na crno” otvorili[ari}evi ro|aci. Isto tako, kako na{ list saz-naje, [ari}eve gra|evinske ma{ine, bageri,utovariva~i i kamioni svakodnevno seupotrebljavaju, a koriste ih najbliì saradni-ci ovog najtraènijeg regionalnog narko-

bosa… Na{ izvor tvrdi da nije jasno naosnovu ~ega su ma{ine date na kori{tenje[ari}ima s obzirom da bi od njih trebala da

prihoduje dràva i podsje}a da je CrnaGora, otkako je zaplijenila [ari}evu imovi-nu, imala samo rashode. Uprava za imovi-nu u ~ijoj nadle`nosti su brojne oduzete

parcele, ku}e, poslovni objekti, gra|evins-

ka mehanizacija i automobili, ~ija se vrijednost procjenjuje na preko sto miliona eurasamo za njihovo obezbje|enje potro{ila j

preko 50 hiljada eura.Ina~e, firma “Mat company” je prvobit

no bila registrovana na Darka [ari}a, ali jnekoliko puta mijenjala formalnog vlasnika, uklju~uju}i i brata Du{ka [ari}a i JovicLon~ara, kojem se tako|er sudi za pranjnovca. Isti slu~aj je i s diskotekom ToHill, koja je najve}a atrakcija u regionu

Naime, u Budvi je javna tajna da je diskoteka Top Hill vlasni{tvo bra}e [ari}Zvani~no, iza Top Hilla stoji firma sKipra. Me|utim, prema zvani~nim informacijama u posljednjih nekoliko godina 6

posto imovine u Crnoj Gori je kupljen preko of shore kompanija sa KipraBudvanska diskoteka, u kojoj gostujnajve}e regionalne muzi~ke zvijezde, popuZdravka ôli}a, Cece Ra`natovi}Severine, kao i svjetski poznati DJ-evnajve}a je atrakcija u Crnoj Gori. Specijaln

svjetlosni efekti, bazeni i plesa~ice u ovdiskoteku privla~e mlade iz ~itavoregiona. Pro{le godine ova diskoteka je Monte Karlu progla{ena najboljim no}nimklubom na svijetu. Presti`nu nagradu “Besnight club global 2012”, na MICS festivalu Monte Karlu Top Hill je osvojio konkurenciji mnogobrojnih klubova iSAD-a, Moskve i Dubaija. U ovu diskotek

je nesumnjivo uloèno nekoliko desetinmiliona eura. Me|utim, i pored ulaznica o25 do 3.000 eura, koliko je ko{tao centrani separe prilikom gostovanja Cece Ra`natovi}, ova diskoteka je svaku no} krcata.

I dok Darko [ari} iz sjene suverenupravlja svojom imovinom u Crnoj Gornjegovom bratu Du{ku je su|enje u tokuVi{i sud u Bijelom Polju u maju pro{lgodine osudio je [ari}a i Lon~ara na osamodnosno {est godina zatvora zbog pranjnovca. Optu`nicom im se stavlja na teret dsu od kraja 2007. do kraja 2010. godin

putem bankarskog poslovanja prikrili pori jeklo 21,3 miliona eura, za koje su znali d poti~u od trgovine drogom. Mla|eg brataodbjeglog Pljevljaka Darka [ari}a, sud jtada oslobodio optu`bi da je bio ~lame|unarodne kriminalne narko-grupe

Apelacioni sud je, zbog povreda krivi~no postupka, ukinuo tu prvostepenu presudu pa je predmet ponovo vra}en bjelopoljskomVi{em sudu.

Zanimljivo je da je pro{le nedjelje jedan slu`benik Centralne banke Crne Gorsvjedo~io u korist [ari}a. Naime, DarkBu a ovi}, predstavnik ove banke, svjedo~e}i u Vi{em sudu kazao je da je finansijska kontrola firme “Mat Company “ nijvr{ena zbog provjere njenih transakcijave} samo zbog stepena obezbije|enoskredita. Bulatovi} je kazao da su [ari}i bidobri komitenti i redovno vra}ali rate kred


BIZNIS KOJI NE POZNAJE GRANIC

Za raskrinkavanje klanaNasera Kelmendija Europol je

formirao posebnu radnu grupu u ~ijubazu podataka crnogorska policija

nema uvid

NAJVE]A REGIONALNA ATRAKCIJA

Diskoteka Top Hill u Budvi vodi se nafirmu sa Kipra, alise nezvani~nomoè ~uti da jenapravljena[ari}evim novcem



ta. [ari} je, podsjetimo, preko Crne Goreoprao ogromne koli~ine novca, i to poslu-

ju}i sa dràvom i Prvom bankom. Tereti seza {verc vi{e tona kokaina.

SAFET KALI] RAZVIJA BIZNIS IZTURSKE?

Po istom principu Safet Kali}, koji jeosumnji~en za pranje novca ste~enog od

prodaje heroina i za njim je raspisanaInterpolova potjernica, upravlja svojomimovinom u Roàju.

Uprava za imovinu prije mjesec danadala je roàjskoj firmi R&D [ped u zakup

privremeno oduzetu imovinu Safeta Kali}a, protiv koga se vodi sudski postupak zbog pranja novca. Kali}u je oduzeta benzinska pumpa M Petrol , sa prate}im sadràjima,hotel Roàje i kafe bar Tajson u Roàjama.Po~etna cijena zakupa pumpe, sa restora-nom, prodavnicom, kafe barom, autoperi-onicom i parkingom, iznosi 4,5 hiljadaeura.

Za hotel Roàje zakupnina je 9,9 hiljadaeura, a za kafe bar Tajson dvije hiljada eura.Roàjska firma, koja je zakupac imovineodbjeglog narko bosa Kali}a, registrovana

je na ime Zufera [utkovi}a, za kojeg se uRoàju pri~a da je blizak porodici Kali}.

Ina~e, pro{le nedjelje odbijen je tu`benizahtjev Safeta Kali}a, koji je traìo da munedjeljnik Monitor , zbog naknade {tete zanavodne pretrpljene du{evne bolove i povre-du ~asti i ugleda, isplati 30 hiljada eura. Uobrazloènju presude stoji da se novinari“Monitora” pisali o temama koji su u

javnom interesu, o organizovanom krimi-

nalu i prometu narkotika, te da je Kali} uobavezi da “Monitoru” nadoknadi tro{kove parni~nog postupka u iznosu od 1.900 eura.

Roàjac Kali} se od 2010. godine nalaziu bjekstvu, a njegovo ime je na javnojcrvenoj Interpolovoj potjernici. On, njego-va supruga Amina i brat Mersudin optuènisu pred bjelopoljskim Vi{im sudom za mili -onsko pranje novca, koji je, kako pi{e uoptu`nici, zara|en od prodaje droge u

Njema~koj. Safetu Kali}u se sudi uodsustvu.

Izvor iz crnogorske policije kaè da se pretpostavlja da se odbjegli Kali} krije u

privatnoj ku}i u Istanbulu, za{ti}en la`nimidentitetom i falsifikovanim li~nim doku-mentima, te da je ku}a u kojoj se krije nje-govo vlasni{tvo. Prema ovom izvoru,

pogre{na je informacija koja se pojavilanedavno u medijima, da je Kali} umakao

policijskoj potjeri u Njema~koj.

[TA CRNA GORA NE SMIJE DA ZNA ONASERU KELMENDIJU

Uhap{eni narko-bos Naser Kelmenditako|er u Crnoj Gori ima svoje razgranatumreù saradnika, koji vode njegove

poslove. Naserov hotel Casa Grande

neometano posluje jer se Kelmendi nagodiosa crnogorskim Tuìla{tvom zbog krivi-~nog djela gradnje hotela bez gra|evinskedozvole. Nakon {to je Kelmendi Visokomdràvnom tuìla{tvu uplatio deset hiljadaeura, hotel je stavljen u funkciju. Krajem

pro{le nedjelje, me|utim, u Podgorici jeuhap{en Mujo Redà, koji se smatradesnom rukom Nasera Kelmendija. Redà

je osu|en na {est mjeseci zbog izgradnje

zgrade u centru Ulcinja bez gra|evinske

dozvole. Redìn objekat vodi se na imnjegovog ro|aka Ibrahima, me|utim sumn

ja se da se zgrada gradi Naserovim novcemGra|evinski inspektori su dva puta ru{izgradu, me|utim kada su zadnji put u april

poku{ali da je sru{e, Redà je nasrnuo ninspektore i po~eo im prijetiti. Redà jekako tvrde upu}eni izvori, klju~na figura

poslovnoj imperiji Nasera Kelmendija. Konjega je policija prona{la oru`je

eksplozivne naprave.SLOBODNA BOSNA I 25.7.20126

NARKO-BOSOVI JAÎ OD DR@AVE

TAJNA MRE@A NASERA KELMENDIJA Pritvoreni Kelmendi u Crnoj Gori ima svoju mreù saradnika koji mu vode poslovnu imperiju



Ina~e, kako saznajemo, za raskrinkavanjeklana Nasera Kelmendija Europol je formi-rao posebnu radnu grupu koja je napravila

bazu DNK podataka, dosje, kao i kanal zarazmjenu podataka koji funkcioni{e po

princi pu dozirane razmjene. Ovaj principzna~i da se pojedine zemlje za koje se sumn-

ja da bi mogle {tititi bjegunce isklju~ene izdetaljne komunikacije. U ovom slu~aju, to suAlbanija i Crna Gora, jer se pretpostavlja daKelmendi ima jako upori{te u politi~kom iekonomsk om establi{mentu tih dràva.Zanimljivo je da se i Novi Sad na{ao na tojmapi iz razloga {to nekretnine u tom gradu

kontroli{u crnogorska i albanska mafija.Crna Gora nije dobila pristup informa-

cijama zato {to je Kelmendi obilno krediti-ran od Prve banke u vlasni{tvu Ace\ukanovi}a. Preko Prve banke Naser jevr{io i druge nov~ane transakcije, o ~emu

postoji i dokumentacija. Kelmendi je tvr-dio da ne poznaje nikoga iz crnogorskogvrha, ali listing njegovih telefonskih raz-govora sa politi~arima, slu`benicimaMUP-a i privrednicima dokazuje da je sanjima imao ìvu komunikaciju. Tako|er,nelegalni poslovi i gradnja na koje su blag-onaklono gledali zvani~nici upu}uju nadruga~iji zaklju~ak. Kelmendi je uPodgorici, tvrdi dobro upu}eni izvor,do~ekivan kao bos.

Policije nekoliko dràva u regionu, podnadzorom Interpola i ameri~ke Agencije za

borbu protiv narkotika (DEA), intenzivirale

su u posljednja dva mjeseca rad na raskrin-kavanju albanske mafije kao najopasnijegizvora organizovanog kriminala na Balkanukoji se {iri na zemlje zapadne Evrope.Kriminalisti~ka obav je{ta jna agencijaEvropske unije Europol je postavila zadatak

da do 2015. godine identifikuje sve pripadnike organizovanog kriminala u Evropi kojgovore albanskim jezikom. Albanska mafijaosim na podru~ju Albanije i Kosova, brojn

je i na podru~ju Srbije, BiH, Crne GoreMakedonije. Prema podacima Interpola, postoji 20 jakih mafija{k ih grupa oli~enih albanskim porodi~nim klanovima. Pretpostavlja se da opasnih albanskih kriminalca imoko 200, dok {ira mreà broji vi{e hiljada. N

postoji vrhovni vo|a albanske mafije, ali s jednim od najopasnijih i najmo}nijih smatr Naser Kelmendi. S ciljem razbijanja klan pe}kog narko-bosa pod obradom su njegov

podgrupe koje predvode njegovi ro|aci saradnici, a za koje se sumnja da predvodnajzna~ajnije krakove Kelmendijeve mafijeOni ustaljenom rutom iz rodne Pe}i, prekRoàja i Novog Pazara, distribuiraju nar kotke po Srbiji i BiH, a zatim po regionu zapadnoj Evropi. Jaka upori{ta u Pe}Ulcinju i Roàju s velikim brojem nekretnintako|er su simbol mo}i ovog klanaPretpostavlja se da se bogatstvo ovog klanmjeri sa nekoliko stotina miliona euraKoliko su Kelmendiji na Kosovu mo}n

pokazuju i to {to je Elvis, sin NaserKelmendija, dva mjeseca pruào uto~i{tFilipu Vilotijevi}u i Vuka{inu Cmiljani}u i

Novog Sada koji se terete za ubistvmanekenke Tamare Radulovi} u Beogradu

Njih dvojicu je Euleks izru~io srbijansko policiji po~etkom ove nedjelje.

Prema pisanju beogradskog Blica , procesu protiv Kelmendija glavni svjedo bi}e Darko [ari}, odbjegli pljevaljsknarko-bos. Navodno je [ari} u kontaktu s

policijom ve} otkrio mnogo detalja vezaniza Kelmendijevu hobotnicu.

Uz to valja napomenuti da [ari}Kelmendi nisu neznanci, ve} povremensaradnici ali, jo{ ~e{}e i neprijatelji.

2

BIZNIS KOJI NE POZNAJE GRANIC


BJEGUNAC I BIZNISMEN SAFET KALI]Vi{emilionsku imovinu roàjskog narko-bosa i bjegunca Safeta Kali}a od dràve je iznajmio njegov dugogodi{nji saradnik

Pro{le nedjelje u centru Budve u policijskoj raciji uhap{en je Milo{ Deliba{i}zvani Delija, poznati razbojnik, zbog sum-nje da je po~etkom jula u Budvi organizo-vao ubistvo Pan~evca Milo{a Vidakovi}a,ali i Nikole Bojovi}a, brata vo|e zemun-skog klana Luke Bojovi}a.

Deliba{i}eva grupa izvr{ila je jo{ neko-liko ubistava u Crnoj Gori i Srbiji. Policijasumnja da ova grupa, osim ubistva NikoleBojovi}a, koji je ubijen u maju u centruBeograda, stoji i iza ubistva DarkaBugarina krajem juna u Kotoru. Bugarin je

biv{i policajac, a svojevremeno je radiokao tjelohranitelj biznismena DraganaDudi}a Frica, jednog od najbli ih saradni-ka narko-bosa Darka [ari}a. Dudi} je ubijen 2010. godine.

Hap{enje je izvr{eno na osnovu infor-macija srbijanske policije. Smatra se dasu ovim hap{enjem pripadnici MUP-aCrne Gore i Direkcije policije MUP-aSrbije sprije~ili nekoliko ubistava koje jepripremala grupa Milo{a Deliba{i}a, a izakoje navodno stoji crnogorski narko-kar-tel.

SPRIJEÊNI NOVI ZLOÎNI

Srbijanska policija budno pratizbivanja na kriminalnoj sceni Crne Gore



KASARNA ZA ÔVJEKA

Posljednjih su dana uSarajevu intenzivi-rane spekulacije otome kako seZLATKOLAGUMDŽIJA sasvojim novimnajboljim prijateljemFAHRUDINOMRADONČIĆEMpokušava domoćiatraktivne JAJCEKASARNE; SBistražuje zbog čegase lider SDP-ainteresira za objekatkoji je proglašenneperspektivnomvojnom imovinom

ZASJEDANJE UJAJCE KASARNIMinistar Lagumdìja mjerka Jajce kasarnu,

najatraktivniju lokaciju u glavnom gradu BiH

LAGUMD@IJA - RADONÎ]


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-872-2572013 29/6625.7.2013. I SLOBODNA BOSNA 2

VOJNA ILI MINISTARSKA IMOVINA



Nedavna iznenadna posjeta ZlatkaLagumdìje, lidera SDP-a BiH iministra vanjskih poslova, sara-

jevskoj Jajce kasarani, koja je lo-cirana na najatraktivnijoj lokaciji

u glavnom gradu BiH, ponovo je u mini-starstvu na ~ijeme je ~elu izazvalaspekulacije o interesu za ovaj objekat. Polagodine nakon {to je prvi put u medije

procurilo kako se MIP BiH (~itajLagumdìja) interesira za sudbinu objektakoji se nalazi na atraktivnoj lokaciji ustarom dijelu Sarajeva i koji je ve}godinama meta potencijalnih bogatihulaga~a, Lagumdìja je nedavno sa svojimnajbliìm suradnicima posjetio ovaj objekat,{to je vjerovatno posljednja faza njegovog

plana kojim bi ga se kona~no do~epao.

MAPE NA AUDIJIMA Naime, prije nekoliko dana ministar

vanjskih poslova BiH najavio je svoj

dolazak u Jajce kasarnu kako bi pogledao ukakvom se stanju nalazi ovaj objekat na

jednoj od najatraktivnijih lokacija u staromdijelu Sarajeva. Rije~ je o kompleksuvojnih objekata gra|enih etapno odaustrougarskog perioda pa do 1948. godine.Jajce kasarna je najsloèniji vojni objekat uBiH iz austrougarskog perioda, nadominantnoj je poziciji iznad Sarajeva.Godine 1912. je zapo~eta izgradnja Jajcekasarne u dana{njem obliku, a gradnja je

zavr{ena neposredno pred Prvi svjetski rat,1914. godine. Ime Jajce kasarna dobila je

1915. godine po gradu Jajcu iz koga se tgodine u ovu kasarnu preselila vojn

bolnica. Ve}i ili manji gra|evinski zahvana samom objektu Jajce kasarne szabiljeèni 1975., 1983., 1988. i 1989godine i izvodili su ih gra|evincJugoslovenske narodne armije.

Neposredno prije po~etka rata u BiH1992. godine JNA je napustila kasarnuodnesena je sva pokretna imovina instalacije su uni{tene. Tokom opsad

Sarajeva je granatirana i te{ko o{te}ena. O1995. do 2002. godine u dijelovimkompleksa su bile smje{tene jedinice VojskFBiH. Od 2002. godine preimenovana je kasarnu „Safet Hadì}“, a navodno su se zkupovinu ovoga objekta interesirainvestitori iz Saudijske Arabije, Njema~ke Belgije koji su tu htjeli praviti kasinohotele... U OS BiH su bili iznena|enLagumdìjinim interesom za obilazak ovlokacije, jer im nije bilo jasno za{to bministar vanjskih poslova bio zainteresiraza objekat ~iji vlasnik i sudbina nijdefinirana jer potpada pod kategorij

„besperspektivnih objekata“ kojSLOBODNA BOSNA I 25.7.20130

KASARNA ZA ÔVJEKA

Pi{e: EMIR HOD@I]Foto: MARIO ILÎ]

NOVI NAJBOLJI PRIJATELJI

Fahrudin Radon~i} i Zlatko Lagumdìja

NOVI NAJBOLJIPRIJATELJI: Uz rafalnumedijsku podršku AvazaZlatko Lagumdžijapokušava preuzetinajatraktivniju lokacijuu srcu Sarajeva



Ministarstvo odbrane ne treba. No, kako jeulazak u objekat strogo zabranjen bez

pratnje vojnika OS BiH, organizirana je pratnja i pripadnici OS do~ekali su ministrakoji se u kasarnu dovezao slu`benimautomobilom, sa nekoliko suradnika. Kakotvrde sugovornici SB, Lagumdìja nije niobilazio kasarnu, tek je sa ulaza pogledaokako izgleda unutra{njost. Onda je sasuradnicima izvadio karte na kojima je bilaucrtana njezina lokacija. Najzanimljiviji im

je bio pristupni put ovom mjestu.Razgovarali su o tome u ~ijem je vlasni{tvu,kolika mu je {irina i koliko novca treba zanjegovo obnavljanje. Lagumdìja jeustvrdio kako novac za obnavljanje putane}e biti problem te da }e se to, u suradnji salokalnim vlastima, brzo rije{iti. Nakon toga

je sa suradnicima napustio objekat. U istovrijeme, OS BiH su po~eli primatisvakodnevne pozive novinarke Avaza kojase ìvo interesirala za sudbinu ove lokacije,ko joj je vlasnik, kolika joj je vrijednost i

sli~no... Iako se zna da je vlasni{tvo nadovakvim objektima pravi politi~ki labirint, da je kasarna progla{ena za neperspektivnuvojnu lokaciju te da je jo{ uvijek u nadle`nostiOruànih snaga koje je obezbje|uju,novinarka Avaza insistirala je na odgovorimana uvijek ista pitanja pa je sve skupa postalosumnjivo. U OS BiH kao i u Ministarstvuvanjskih poslova sumnjaju kako je mogu}e dase ovakvim posjetama i naglim raspitivanjemza sudbinu objekta na atraktivnoj lokaciji

mo`da priprema njezino preuzimanje ili prodaja nekom od zainteresiranih „poslov-nih“ partnera. Te da bi se sve moglo okon~atime|u novim najboljim prijateljima i SDP-a iSBB-a, predsjednicima ovih politi~kihstranaka te ministrom obrane i na~elnikomop}ine na ~ijoj se teritoriji kasarna nalazi a

koji su iz ove dvije politi~ke partije.Ovo nije prvi put da se ministar vanjskih poslova ivo interesira za atraktivnu kasarnu.Jo{ pro{le godine su se prvi put u javnosti

pojavile vijesti kako Ministarstvo na ~ijem je~elu Lagumdìja èli za sebe preuzeti ovajobjekat i u njegovu rekonstrukciju uloìtidesetine miliona maraka. Kojih nema u

budètu Vije}a ministara BiH.

[VRAKI]I NA STRELJANITada je iz Ministarstva obrane

Nezavisnim novinama potvr|eno da su izMIP-a traìli da im kasarna bude stavljena

na raspolaganje, no kako do sada jo{ uvijenije rije{en status tih objekata, sve je i daljna ~ekanju. Rije~ je, kako se tvrdi, Lagumdìjinom samostalnom mega

projektu, kojem se protivi ve}ina uposlenikove institucije. MIP bi bio preseljen izgrade u centru Sarajeva u kojem mu je sadsjedi{te i koja dijelom pripada @eljeznicamBiH .

Navodno je isklju~ivo radi tog projektzaposlen arhitekta K emal Hadìmahovi}SDP-ovac koji je po ugovoru o djelzaposlen u Odsjeku za nekretnine MIP-aPrema tim planovima, Jajce kasarna b

postala ili sredi{te Ministarstva iekskluzivna rezidencija u kojoj bi boraviministar i njegovi najbliì suradnici. Sada sstrahuje da Jajce kasarna ne zavr{i kazemlji{te u blizini kasarne MustafHajrulahovi} , koja se nalazi nekoliko stotinmetara zra~ne linije od Jajce kasarne i kojomve} godinama upravlja Udruènje Zelenberetke , odnosno, sarajevska porodic

[vraki}, siva eminencija u ovoj sarajevskoop}ini. Zelene beretke na ~ijem ~elu jMuhamed [vraki}, tvorac finansijsk

posrnule imperije [vraki}, gospodare sdvije lokacije koje su se pokazale veom

profitabilnima. [vraki}i su vlasnici zemlji{tna kojem je izgra|eno streli{te i vemjesecima stanovnici naselja u okolici sàle kako je tlo kontaminirano, da im zbotoga umire stoka te da ne znaju kome uop}da se àle. Ovaj je prostor trebao bi

pretvoren u sportsko-rekreativni centar sizgra|enim teniskim terenima, poligrali{tem, {etnicom, prostorom za stare

mlade. Druga zamisao bila je izgradnja ekosela, a tre}a izgradnja aqua parka. No, osvega toga je nastalo streli{te kojim gazdujBeretke a sve im je prije nekoliko godinomogu}ila tada{nja federalna Vladaodnosno, tada{nji premijer AhmeHadìpa{i}.


VOJNA ILI MINISTARSKA IMOVINA

Imperial Tobacco BH s ponosom predstavlja novi kreativnipravac Davidoffa, koji je ovog puta preto~en u novi format

cigareta pod nazivom Davidoff SHAPE.Novi Davidoff SHAPE personifikacija je elegancije oblika i dizajna.

Crne i bijele kombinacije su i trend i vje~na klasika, savr{ene su za casual look ,ali i za sve~ane prilike. Odi{u elegancijom i decentno{}u, te minimalizmom tolikocijenjenim u uùrbanoj svakodnevnici.

Crna i bijela varijanta Davidoff SHAPE-a, s decentnim detaljima stiliziranim do savr{enstva,osebujna je i potpuno druga~ijeg formata od ostatka Davidoff porodice. Davidoff SHAPE identitetdolazi kao direktan odgovor na moderni i dinami~ni stil ìvota odraslih potro{a~a.

Cjelokupni dojam upotpunjuje nova veli~ina cigarete, koja zadràva kvalitet i jedinstvenumje{avinu duhana izuzetno bogatog okusa garantovane njema~ke kvalitete proizvodnje(„Made in Germany“).

Davidoff SHAPE }e na bh. trì{tu biti dostupan u dvije varijante:Black (T/N/Co:7/0,5/7) i White (T/N/Co: 5/0,4/5) po cijeni od 3.70 KM.

Davidoff:Nova veli~ina, nove mogu}nosti

OSLOBODILI, PA OGRADILI: Posrnula sarajevska

porodica Švrakić pod sumnjivim okolnostima prijenekoliko godina, uz blagoslov tadašnje Vlade FederacijeBiH dobila ja na korištenje nekadašnje strelište naobroncima Općine Stari Grad



Preduze}e Arcelor Mittal, koje jekoncesionar rudnika Ljubija kodPrijedora sa omjerom od 51naprema 49 posto, obnarodavao

je predsjednik RS-a MiloradDodik, od prije dvadesetak dana je podistragom zbog sumnje da su uskratili RSono {ta joj pripada. Dodik ih je po~etkomovog mjeseca optuìo da su umanjivanjemtransfernih cijena o{tetili zajedni~ko predu-ze}e Rudnika èljezne rude u Omarskojkod Prijedora, te da }e od sada biti podistragom.

Jo{ nije jasno za{to su u RS-a odjednom

isplivale tolike afere sa stranim ulaga~ima(naime, entitet se jo{ oporavlja od ste~ajaFabrike glinice „Bira~“ i propasti BiB

banke - ~lanice UKIO grupe u kojima je

ukupna {teta po entitet skoro milijardumaraka), ali godina izbora se bliì,istraìvanje NDI ukazuje na pad rejtingaSNSD-a, a i krivci za katastrofalno stanje u

privredi se moraju na}i.

„BIRA^“ I BIRA^KO TIJELOSini{a Boì}, ekonomski ekspert i

predsjednik Udruènja akcionara investici-onih fondova RS-a, kaè za „SlobodnuBosnu“ da se predsjednik RS-a ne bi trebao

baviti transfernim cijenama jer to nijenjegov posao.

„To spada izvan domena ovla{tenja

predsjednika RS-a. Ovdje se postavljpitanje ako je ve} Mittal iznosio novacza{to Poreska uprava RS-a nije desegodina radila svoj posao i pregledal

poreske prijave preduze}a? Ili za{to se ttransferne cijene nisu na{le na spiskistrage PU RS-a u slu~aju Fabrike glinicBira~, a ne dovela do propasti preduze}a {tete od skoro 900 miliona maraka, uprkorevizorskim izvje{tajima koji su svakgodine pokazivali da je stanje sve gore, gubici ve}i? Za{to su razli~iti ar{ini premdva razli~ita investitiora“, pita se Boì}.

No, „Slobodna Bosna“ iz vi{e razli~itiizvora saznaje isto: prije pola godinPrijedor i Mittalove rudnike su obi{izraelski investitori koji su pokazazanimanje za preuzimanje koncesije.


IZRAELSKO-INDIJSKI RAT U PRIJEDORU

Pi{e: NA\A DIKLI]Foto: MARIO ILIÎ]



Za sada su aktuelne procjene da jeDodikova namjera da iz RS-a izbaci Mittal,a dovede Izraelce.

„Sve ovo spada u domen naga|anja {ta

bi moglo biti, ali i ja znam da su Izraelcizainteresirani za preuzimanje rudnikaLjubija. Najgora prognoza bi bila: iza{aoMittal koji ima ugovor, do{li Izraelci.Mittal tuì RS, dobije spor i stotine milionamaraka. Mislim da su u pitanju talovi, kojesamo onaj ko je i najavio istragu zna“, isti~ena{ sagovornik.

înjenice su sljede}e: otkako je ArceloMittal preuzeo ve}insko vlasni{tvo rudniku Ljubija, nije izbio nijedan jedin{trajk. [tavi{e, Vlada RS-a nije imomogu}ila adekvatno poslovanje u skladu ugovorom. Svaki put kada su {trajkoval„@eljeznice RS-a“, Mittal je pisao Vladi RSa i tra io da se problem rije{i jer oni nmogu prevoziti rudu dok vozovi stoje, tnavodili koliki je ta~an gubitak preduze}za svaki dan {trajka èljezni~ara. Izgleda d

je po RS neprofitabilnije bilo da gubzaradu od Mittala nego da daje kreditnespornom gubita{u - @eljeznicama RS-akoje su za vrijeme posljednjeg takvo{trajka bile u dugu od 220 miliona marak(2011. godina).

I prof. dr. ekonomskih nauka SlobodanLaki}u poznata je pri~a da su Izraelczainteresirani za preuzimanje rudnika

Ljubiji.ARMAGEDON U PRIJEDORU

„Otkako ja pratim ekonomsku situaciju RS-u, odgovorno tvrdim da je ovaj entiteoplja~kan za 50 milijardi maraka. OvaDodikov zahtjev samo pokazuje da u RS-vlada jedan ~ovjek, on sam, a da je sudska


ODLAZI LI „ARCELOR MITTAL

Nedavna najava predsjednika RS-a MILORADADODIKA o pokretanju istrage protiv firme

„ARCELOR MITTAL“, većinskog vlasnika rudnikaželjezne rude u Omarskoj, zbog navodne

dugogodišnje, sistematske pljačke prirodnih resursa

u tom entitetu, uvod je u najnoviji međunarodniprivatizacijski skandal u ovom entitetu; našanovinarka istražila je sve „grijehe“ planetarnih

„kraljeva čelika“, indijske obitelji MITTAL

ZA[TO MITTAL NE DO\E[

MISLI GLOBALNO,DJELUJ LOJALNO

Dodik tjera “Mittal“ iz Prijedora jer je rudnik èljeznerude obe}ao politi~ko-poslovnim prijateljima iz Izraela

USPJE[NA PRIVATIZACIJA DOVEDENA U PITANJEU nedavnom istupu predsjednika RS-aMilorad Dodik najavio je istragu uMittalovim Rudniku èljezne rude Omarska

USPJE[NA PRIVATIZACIJA DOVEDENA U PITANJEU nedavnom istupu predsjednika RS-aMilorad Dodik najavio je istragu uMittalovim Rudniku èljezne rude Omarska

JEDAN OD NAJBOGATIJIH LJUDINA SVIJETULakshmi Mittal, vlasnik Arcelor Mittala



izvr{na i zakonodavna vlast, te javnauprava samo dekor ili sredstvo zapostizanje ciljeva. Prate}i i Va{e novine, iostale, sti~em dojam da je Dodik upla{enzbog otkrivanja kriminala i da upravo zato

radi na razgradnji BiH. Jer tad mu ni SIPA,ni njegovi poslu{nici Zubac, Majki}ka,Jovi~i}, Pandurevi}ka... ne}e ni trebati, niti}e mu {ta mo}i. Za mene on nema nilegalitet ni legitimitet da predstavlja RS, jer

ga ja percipiram kao nekog ko je zavr{isrednju mesarsku {kolu, ali ni to nijproblem. Problem je {to se dirnulo njegovo bogatstvo! Na Mittalu samo gledsopstveni tal i interes“, nagla{ava Laki}.

Obojica ekonomskih stru~njaka vjerujda bi i stari rudnik Ljubija, mogao birazlog ove, kako je nazivaju, ucjenMilorada Dodika. Ovaj rudnik nije u{ao zajedni~ko preduze}e. Ostala je RS svi{emilionskim dugovima, od dugova z

struju do poreskih dugova. Na{sugovornici vjeruju da bi hajka na ArceloMittal stala ako bi ovo preduze}e preuzelove dugove.

Prema pouzdanim izvorima, hajka ne}stati. Naime, Dodik je preko reìmskimedija u RS-u ve} obezbijedio „nastavasage“ i optuìt }e ih za utaju 250 milionmaraka. Ina~e, Arcelor Mittal je jedno onajve}ih svjetskih preduze}a koje se baviskopavanjem rude. Preduze}e vodi IndijaLakshmi Mittal, poznat i pod nadimkom„kralj ~elika“, koji na Forbesovoj ljestvicnajbogatijiih ljudi redovno ulazi me|u 2

najbogatijih na svijetu. Lakshmi jdràvljanin Velike Britanije, a tamo jsponzorirao odràvanje posljednjiOlimpijskih igara u Londonu. Globalnoovo preduze}e zapo{ljava 245 tisu}radnika. Li~no bogatstvo LakshmijMittala procijenjeno je 2012. godine na 1milijardi dolara.

No kako se, sada ~ini indijsko- izraelskrat po~inje u RS-u, a uni{tavanje biografij~ovjeka koji je prema Forbesu 47najuticajniji ~ovjek na planeti — Prijedoru!


IZRAELSKO-INDIJSKI RAT U PRIJEDORU

Ni biv{em predsjedniku Vlade RS-a idoktoru ekonomskih nauka MladenuIvani}u nije jasno za{to je odjednom Mittalnepouzdan partner.

„Sve do sada nije bilo nijednogproblema sa Mittalom i odjednom nevaljaju. Ako }emo suditi po svemu, akose raskine ugovor sa njima, trebalo bi i saostalim ulaga~ima u RS-u. Naprimjer,Ra{idom Serdarovim koji je vlasnik 90posto TE Ugljevik 3, Vukom

Hamovi}em, vlasnikom EFT grupe koji je preuzeo „Stanare“, a pod istragom jevi{e svjetskih dràva. Prema onome {ta ja znam o vlasniku Arcelora, LakshmiMital je dobitnik Forbesove nagrade zanajve}e li~no poduzetni~ko dostignu}e,dobitnik je nagrada za menadèra godineu Kazahstanu, od vlada [panije i Indije,te prema Wall Street Journalupoduzetnika godine. Sje}am se da sunjegovim dolaskom, odnosno dolaskomnjegove firme u RS, prvi put od ratanaovamo Banja Luka i RS su bili

pomenuti u pozitivnom kontekstu naBBC-u, CNN-u, NYT-u, Forbesu... Za{tosada smeta, stvarno ne bih znao i sve meovo pomalo iznena|uje“.

DR. MLADEN IVANI] ZA „SB“

Ružna se poruka iz RS-a šalje usvijet hajkom protiv Mittala

[TA JE POZADINA DODIKOVOGNEZADOVOLJSTVA Pretpostavlja se da predsjednik RS-a

Milorad Dodik èli Mittal prepustitisvojim Izraelskim partnerima

NEUTEMELJENE OPTU@BEDr. Mladen Ivani}



Nakon dugo vremena, Nogometnisavez BiH potresa novi skandal.Ovoga puta nije u pitanju prodajatelevizijskih prava za utakmice ili

pozivi igra~ima u reprezentacijukako bi se transferirali u inozemstvo, {to je

bio recept za djelovanje starog, najurenogrukovodstva. Rije~ je o pedofilskomskandalu u kojem glavnu ulogu ima do ju~er ugledni nogometni sudija sa FIFA liste,Emir Ale~kovi}. Naime, jedan od najboljihnogometnih bh. sudija suspendiran je i

protiv njega }e se voditi disciplinski postupak u Nogometnom savezu Bosne iHercegovine, potvr|eno je Slobodnoj Bosni . Ale~kovi}a je suspendovano Sudijskikomitet nakon {to je u Savez stiglo nekoliko

prijava od roditelja koji tvrde da je bh.sudija sa FIFA-inim obilje`jem njihovojdjeci slao SMS poruke neprimjerenogsadràja. Kako saznajemo, Ale~kovi} je kaoinstruktor za mlade i talentirane suce, djecisa kojom je radio i koju je u~io sudijskomzanatu slao poruke sa pedofilskimsadràjem. Navodno je sve to trajalo duljevrijeme dok jedan od dje~aka roditelja nijeupozorio na poruke koje dobija.

Roditelj je reagirao i poruke sa prijavom pokazao odgovornima u NS BiH. „Svi smobili {okirani kada smo vidjeli poruke koje jeslao djeci. Nismo mogli vjerovati“, kazao jeizvor SB iz NS BiH . „Vjerujte da nam sesvima povra}alo kada smo pro~itali. To sutakve gadosti da nismo vjerovali da sumogu}e. To su stvari koje nismo o~ekivaliod Emira, kojeg poznajemo godinama.[okirani je bila blaga rije~ nakon svega {tosmo doìvjeli.“„Slao je mom sinu i drugim momcima

poruke uvredljivog sadràja, uvredljiveprirode, homoseksualne, pedofilije. Da bidjeca napredovala u su|enju, traìo je da seskidaju pred kamerama, da masturbirajudok on gleda i da se pred njim skidaju“,kazao je za Nezavisne novine otac jednogod dje~aka kojem je Ale~kovi} navodnoslao SMS poruke. On kaè da je prijavu

podnio uz saglasnost roditelja jo{ jednogdje~aka i vjeruje da }e njegov potez unarednim danima i druge potaknuti da

progovore o skandalu koji potresa bh.fudbal. Ucjene i neprimjereno pona{anje~ovjeka koji je bio zaduèn da prati rad

mladih sudija i daje ocjene njihovih

arbitarskih sposobnosti, kaè ogor~eni otac,trajali su oko pola godine, ali da sre}omseksualnog kontakta nije bilo. „Moj sin jepo~eo da sudi prije godinu i sedam mjesecii tada je jo{ bio maloljetan. To je trajalo polagodine, a onda ga je moj sin odbio rekav{imu da ne}e to da radi i po cijenu sudijskekarijere. Isti su~aj je i sa drugim momkom.Zivkanje telefonom u pola no}i, u {est... [tase tek njemu de{avalo, stid me i pri~ati.Izjave su tu kod mene, jo{ ne}u da predajemu policiju, za sada samo u NSBiH“, kaè oni dodaje da teme razgovora Ale~kovi}a imladih sudija nisu imale veze sa sportom ifudbalom. „Djecu je zvao, pri~ao uvredljive

rije~i, pri~ao im je vi{e o spolnom organu,njihovom tijelu, nego o su|enju. Sa mojimsinom nije imao ni{ta, niti ga je dodirivao.Ovog drugog malog je dodirivao, skinuo gaje golog, dirao mu genitalije, pipkao ga,ljubio i tako, ali sre}om nije imaoseksualnih odnosa ni sa kim.“

Ale~kovi} je prijavljen po~etkom ovenedjelje a Savez je odmah reagirao. Odmahnakon {to su primili prijavu iz Sudijskekomisije obavijestili su i UEFA-u pa jeAle~kovi}, koji je u vrijeme kada je

prijavljen sudio na Evropskom prvenstvuza nogometa{e mla|e od 19 godina u

Litvaniji, po hitnom postupku poslan ku}i.

Odmah je isklju~en iz talent i mento programa Udruènja fudbalskih sudija instruktora Kantona Sarajevo, na kojem jeizme|u ostalog, bio jedan od predava~mladim i talentovanim budu}im bhsudijama. Skandal sa pedofilskim

porukama iznenadio je sve koji s poznavali Emira Ale~kovi}a. [tavi{e, niknije mogao vjerovati da je bio sposoba

pisati poruke takvog sadràja jer svi tvrdkako je rije~ o odmjerenom i pristojnom~ovjeku koji je polako, stepenicu pstepenicu, mukotrpno gradio svoju karijeri ugled u nogometnim krugovima. Isto takorije~ je o jednom od najboljih bh. sudac

kojem je pro{le godine ukazano povjerenjda sudi utakmicu Europa lige izme|holandskog PSV -a i gr~kog AIK -a. Ne{tkasnije, ukazana mu je ~ast da sudutakmicu koju je italijanski gigant Inter Europa ligi igrao protiv Neftchija .

Asistirale su mu kolege iz BiH HrvojTurudi}, Dalibor Dra{kovi}, Elmir PilavOgnjen Valji}. Zbog dobrog su|enjaAle~kovi} je bio predodre|en da iz druggrupe u|e me|u suce u top grupi FIFA-eone koji sude najva`nije susrete nme|unarodnoj sceni. No, ~ini se kako jnakon skandala u ~ijem se sredi{tu na{ao

njegova sudijska karijera okon~ana.


S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: NEDIM HASI]

Foto: MARIO ILIÎ]

Zbog poruka neprimjerenog sadržaja upućenih djeci

Nogometni savez BiH potresa pedofilski skandal u čijem je središtu ugledni sudija Emir Alečković



Stravi~an zlo~in koji su pro{lenedjelje po~inila dva pripadnikaelitnog policijskog odreda — @andarmerije, bio je okida~ da sesa ~ela ove jedinice smijeni

najopasniji ~ovjek u Srbiji — policijskigeneral Bratislav Diki}.

Ovaj general poznat pod nadimkomMali Legija bio je no}na mora Ivice Da~i}a,ministra MUP-a Srbije, i MiloradaVeljovi}a, direktora policije, jer je imaosvoju parapolicijsku strukturu koja je, kakose tvrdi, bila sastavljena od okorjelihkriminalaca, ubica i iznu|iva~a.

MALI LEGIJA BIO STRAH I TREPET Njegovu smjenu zbog mnogih

kriminalnih radnji u koje je umije{an Da~i} je traìo jo{ prije deset mjeseci, ali iz strahada Diki} uz pomo} pripadnika @andar me-rije ne izvede oruàni pu~, ta odluka se uvrhu policije odga|ala.

Ono {to je u javnosti ostalo nepoznato jeste da je nekoliko dana nakon Diki}evesmjene rasformiran Prvi odred @andar me-rije koji je bio sastavljen od biv{ih

pripadnika zloglasnih Crvenih beretki,odnosno pripadnika Jedinice za specijalneoperacije koje su svojevremeno harale poHrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Poslovi kojima se bavio rasformiraniOdred za specijalne namjene u okviru@andarmerije bili su sli~ni poslovimavojnih formacija. Najve}i broj pripadnika

ovog odreda, ~ak njih oko 200, bilo je izJedinice za specijalne operacije, odnosnoCrvenih beretki kojom je komandovaoMilorad Ulemek Legija. U ovom odredu je,kako saznajemo, bilo ~ak 48 snajperista, alii ~itav padobranski tim. To ukazuje da jeovaj odred bio potpuno identi~an Jediniciza specijalne operacije.

Kada su pripadnici JSO-a 2001. organi-

zovali oruànu pobunu koja je, kako seispostavilo, bila uvod u ubistvo premijeraZorana \in|i}a, prema tada zvani~nomobrazloènju, nije postojala jedinica uMUP-u Srbije koja je mogla da joj sesuprotstavi. Zbog toga su Da~i} i Veljovi}

strahovali da izvr{e bilo kakvu sistematzaciju ovog odreda, ali i da smijene Diki}kojem su pripadnici ove jedinice bili dkraja lojalni.

Vuk Dra{kovi}, lider SPO-a, prije dvijgodine je protestovao zbog toga {to su @andarmeriji nalaze mnogi pripadnici zloglasnih Legijinih Crvenih beretki i tom prilikom naveo imena nekih od njih. To su, p

Dra{kovi}u, R adoslav Sr|an Babi} zvanKockica, Dragoslav Todorovi}, Slavi{Arsi}, @eljko Mandi}…

Ministar Da~i} poku{avao je da prika`kako SPO i njegov predsjednik protestujzbog toga {to u @andarmeriji rade i “ pado


POSPREMANJE SRBIJE

Pi{e: MIRHA DEDI]

Smjena policijskog generala BRATISLAVA DIKIĆA, koji se smatra najopasnijimčovjekom u Srbiji jer se nalazio na čelu 3.500 do zuba naoružanih i odanih

žandarma, prošla je u Srbiji bez očekivanih potresa; naša novinarka otkriva nakoji način se vrh MUP-a Srbije obračunao sa otrgnutom i kriminalizovanom

Žandarmerijom

SMJENA BRATISLAVADIKI]A “MALOG LEGIJE“

Iako se strahovalo od oruàne pobune i nereda,smjena komandanta srpske @andarmerije Diki}a

protekla je mirno

NAJVE]A BORBENA JEDINICA U SRBIJI@andarmerija je i formacijski i kadrovski nastala od rasformirane zloglasne Jedinice zaspecijalne operacije odnosno Crvenih beretki



branci, alpinisti, ronioci i vodi~i pasa”.Me|utim, Dra{kovi} je optuìo Da~i}a daod “takvih vodi~a pasa formira nove-starecrvene beretke”. Protiv formiranja ovogspecijalnog odreda tada je ustalo cjelokup-no rukovodstvo direkcije MUP-a i pripad-nici Specijalne antiteroristi~ke i Protiv-teror isti~ke jedinice, uz obrazloènje daSrbiji nije potrebna nova specijalna jedini-ca.

Za pripadnike ovog odreda komandantDiki} je nabavio nove uniforme, i to ne

plave koje tradicionalno nose pripadnici@andarmerije, ve} {arene maskirne sacrvenim beretkama. Tako|er, pedeset luk-suznih vozila, raznih boja, po nare|enjugenerala Diki}a, prefarbano je u crnu boju,specijalno za novi odred. Za jedinicu jenaru~eno i specijalno naoruànje.

Da su pripadnici @andarmerije bilizaista pripadnici Crvenih beretki, vidjelo sena su|enju za ubistvo premijera Zorana\in|i}a. Naime, oni su prilikom su|enja

pripadnicima zemunskog klana do{li obu-

~eni u uniforme Crvenih beretki saobilje`jima ove rasformirane jedinice.

Pripadnici zloglasnih Crvenih beretkiodgovorni su za ubistvo biv{eg predsjedni-

ka Srbije i jednog od Milo{evi}evih

najve}ih suparnika Ivana Stamboli}a, 2000godine, kao i za atentat na Vuka Dra{kovi}na Ibarskoj magistrali, te poku{aj atentatna lidera SPO-a u Budvi. Pripadnici ov

jedinice su 2003. godine izvr{ili atentat n premijera Srbije \in|i}a, nakon ~ega je ov jedinica rasformirana. Mnogi njeni ~lanovsu nakon atentata optuèni za najteà kriminalna djela - ubistva, otmice, razbojni{tvame|utim ve}ina njih su postali pripadnictada novoformirane @andarmerije.

Vi{e od 3.700 hiljade pripadnik@andarmerije pod te{kim naoruànjem bil

je prakti~no pod komandom generalDiki}a. Koliko je ta jedinica brojnija osvih ostalih, najbolje govori podatak dSpecijalna antiteroristi~ka jedinica SAJ imoko 250 pripadnika.

DAÎ] NEUTRALISAO CRVENE BERETKEDiki} je smijenjen nakon {to je pro{l

nedjelje Aleksandar Krsti}, pripadni@andarmerije, po~inio monstruozn

dvostruko ubistvo u okolini Jagodine. Dvojic25.7.2013. I SLOBODNA BOSNA 3

POLICIJA POD KONTROLOM

SRBIJA ZGRANUTAZLOČINOM ŽANDARMA:“Građane Srbije mnogoviše skandalizuje kadpripadnici jedinica sa

teškim bremenom ratnihzločina pokažu svojepravo lice nad ‘nedužnimSrbima’, nego kad zavreme rata streljajuvezane muslimane”

POLITI^KI VRH STRAHOVAO OD DIKI]EVOG DR@AVNOG UDARA “Samo Bog i @andarmerija Srbiju spa{avaju” bio je slogan smijenjenog generala Diki}a



tridesetogodi{njih mladi}a pucao je u potiljak,

a potom ih zapalio u „audiju“. Razlog ovogzlo~ina bila je iznuda novca i reketiranje odstrane ovog pripadnika @andarmerije. Slu~ajovog krvavog zlo~ina samo je posljednji unizu skandala koji prate ovu jedinicu otkakonjome rukovodi general Diki}.

Unutra{nja kontrola MUP-a Srbije pro{le godine je Tuìla{tvu dostaviladetaljan izve{taj o kriminalnim aktivnosti-ma u koje su umije{ani oficiri @andarmeri-

je. U izvje{taju se iznose konkretni dokazida su neki od najvi{ih oficira @andarmerijena jugu Srbije vr{ili reketiranja, iznude iucjene, pa ~ak i dilanje narkotika. Jedan odosumnji~enih u ovoj istrazi je i DraganDiki}, ro|eni brat komandanta @andarmeri-

je. Pored toga, Diki} i njegovi najbliìsaradnici su skrivali i zloupotrebljavalioru`je zaplijenjeno na jugu Srbije, a u ko-mandi àndarmerije u Beogradu instaliralisu nelegalni prislu{ni centar uz pomo}ukojeg su prislu{kivali najvi{e funkcionereMUP-a Srbije. Istraga kriminalnih poslovaàndarma pokrenuta je u martu 2011., ali jeubrzo pod politi~kim pritiskom zatvorena, ate{ka krivi~na djela zata{kana.

Direktor policije Veljovi} je povodomsmjene Diki}a rekao da svi koji remete sis-

tem i profesionalnost policije moraju oti}i,

pa tako i prvi ~ovjek @andarmerije.Me|utim, iako su mediji objavili da }eDiki} nakon smjene biti predava~ naPolicijskoj akademiji, direktor Veljovi} ga

je tri dana nakon smjene postavio za svog pomo}nika, {to je protuma~eno kao njego-vo unapre|enje.

Na{ izvor iz MUP-a Srbije tvrdi da jedo naglog obrta do{lo nakon Diki}evih pri-

jetnji svojim jedinicom i da je Veljovi} taj potez povukao kako bi smirio strasti u@andarmeriji, odnosno eliminisao mogu-}nost da do|e do pobune sli~ne onoj kojusu organizovale Crvene beretke 2003.godine. Isti izvor tvrdi da Diki} na mjestu

pomo}nika direktora policije ne}e imatiama ba{ nikakve ingerencije i da mu ne}e

biti opro{ten kriminal u @andarmeriji. Naprotiv, Sektor unutra{nje kontrole nas-tavlja da svakodnevno prikuplja podatke uvezi s kriminalnim radnjama pojedinih~lanova @andarmerije o kojima ve} postojiiscrpan izvje{taj i jasni dokazi.

“U selo Veliki Trnovac, u kojem su ubi-jeni mladi}i, policija nerado i retko ulazi, aneki kaù da u selu u svakom trenutku imanajmanje 1,5 tona marihuane, heroina ikokaina. Veljovi}u je ovog puta u prilog

i{lo, naàlost, to {to gra|ane Srbije i daljmnogo vi{e skandalizuje kad pripadnicjedinica sa te{kim bremenom ratnih zlo~inpokaù svoje pravo lice nad ‘nedu`nimSrbima’, nego kad za vreme rata streljajvezane muslimane ili u miru odbijaju sub

ordinaciju”, kaè Jelena Mili}, direktoricCentra za evroatlanske studije u Beogradu

Rasformiranjem Prvog odreda odnosnneutralisanjem Crvenih beretki prakti~no jcijela @andarmerija stavljena pod kontrolu jesu ~lanovi ove jedinice vaìli za „Diki}evljude od najve}eg poverenja“. Drugimrije~ima, sprije~ena je eventualna pobunàndarma zbog smjene Diki}a. Pripadnici ov

jedinice do sada su u~estvovali u akcijamhap{enja i transportu najopasnijih pritvorenikte na zadacima visokorizi~ne pratnje, me|utimod pro{le nedjelje, kako saznajemo, mogsamo obezbje|ivati utakmice.


POSPREMANJE SRBIJE

Formiranje posebnog odreda po uzoru

na JSO

Zakletva koju je Diki} li~no napisao akoja glasi “Pobedi}emo ili poginuti zaSrbiju koje nema bez Kosova”

Prislu{kivanje najvi{ih funkcioneraMUP-a Srbije

Angaòvanje pripadnika @andarmerijena traènju zlata po Srbiji

Podizanje spomenika u Pre{evupoginulim srpskim àndarmima

SVI DIKIĆEVISKANDALI

PREPAKOVANE BERETKE: Da su pripadniciŽandarmerije bili zaista pripadnici Crvenih beretki,vidjelo se na suđenju za ubistvo premijera ZoranaÐinđića, kada su došli obučeni u uniforme Crvenihberetki sa obilježijima ove rasformirane jedinice

DAÎ] KONA^NORASFORMIRAOCRVENE BERETKE

Smjena Malog Legije zna~ikona~ni kraj Crvenih beretkiu Srbiji

MiloradVeljovi}i BratislavDiki}



I

storija zorno pokazuje da jednakostglavnih evropskih sila kroz tzv.ravnoteù snaga u pro{lim vremenima

nije mogla osigurati stabilan i odrìvmir. Naprotiv, proizvela je nepregledniniz krvavih ratnih sukoba uz masivnarazaranja i milionske ljudske `rtve. PremaDavidu C. Kangu, profesoru politi~kihnauka sa Univerziteta Ju`ne Kalifornije, u

periodu od XIV do XIX stolje}a u Aziji je,za razliku od Evrope, bila uspostavljenarelativna stabilnost uz odsustvo {irihsukoba. Ovo je bilo mogu}e zahvaljuju}ivertikalnijim odnosima me|u dràvamakoji su, po zakonu velikih brojeva,uglavnom bili pod kontrolom dominantneKine. Drugim rije~ima, svejedno da li se

radi o nedemokratskim ili demokratskimreìmima, dominantna sila ima bolje {anseda preduprijedi izbijanje rata {irih razmjeranego konstelacija odnosa snaga u kojoj sene zna ~ija je zadnja . U tom svjetlu,“politi~ki realisti” tvrde da je hijerarhija, ane jednakost, “~uvar mira” i stabilnostinaspram anarhije.

NESLAVNA VREMENA Nema dileme, kroz istoriju do danas, ne

prolazi lijevi~arski, kalimero model jednakosti. Neke dràve ili grupe dràva de facto jesu “jednakopravnije” jer imaju vi{i

autoritet, odnosno realnu politi~ku(nad)mo} u odnosu na ostale. Ukolikoozbiljno vodi ra~una o realnim politi~kim

parametrima, takva podjela polit i~kihkarata, provjereno, spre~ava haos i stvarauslove za stabilan, odrìv mir.

[ta kaè istorija - Vlade dràva po sebi predstavljaju klasi~nu formu hijerarhije,obzirom da je temeljna definicija dràvesadràna u monopolu na upotrebu silekojom se spre~ava anarhija u datomgeografskom okviru. Kao razvijeniji,supranacionalni sistem hijerarhije, hege mo -

nija je izraz formalnog ili izvedenog/namt-nutog konsenzusa o prihvatanjusupremacije i liderstva, pomo}udominantnih vojnih i ekonomskih poluga.

Najduì periodi relativnog mira krozistoriju de{avali su se u vremenimahegemonija u ovom ili onom obliku.Tako|er, stoji istorijska ~injenica da sudominantne hegemonije i carstvasvojevremeno bili liberalna avangarda uodnosu na zate~ene standarde. Upu}enima

je poznato da su anti~ki Rim, Venecija,Genova, Velika Britanija, Habzbur{kamonarhija i Otomanska imperija dosta

kvalitetno {titili manjinska pravaspre~avaju}i {ire etni~ke sukobe na svojojteritoriji i to u mjeri koja nadilazi u~inak natom planu dràva koje su ih naslijedile (!).

Naravno, bilo je izuzetaka poput periodavladavine Habzburga u [paniji u vrijemenajmra~nijih konvulzija inkvizicije. Taneslavna vremena obiljeèna su krvavim“konkvistadorskim” progonima u Americi iAziji, protjerivanjem Jevreja i drugihnekr{}ana iz [panije kao i, sre}om ne dokraja uspje{nim, zatiranjem veli~anstvenihtragova kulture i dominacije Maura u tojzemlji u periodu od preko sedam stolje}a.

Istorija nas u~i da hegemonija ne podrazumijeva obavezno tiraniju iliapsolutizam. Sa druge strane, kolapsHabzburga, Otomanske i Britanske im peri-

je, SSSR-a, kao i SFR Jugoslavije, proizveo je kroni~ne ratne sukobe, politi~ke hipoteke


LI^NI STAV

Pi{e: NED@AD S. HAD@IMUSI]Foto: REUTERS

Uz nekoliko izuzetaka, svi su za jednakost etničkih grupa, različitih rasa, slobo-du seksualne orijentacije i sl.; međutim, problem je u tome što u geopolitičkom

prostoru jednakost ne garantuje stabilnost

Najduì periodi relativnog mirakroz istoriju de{avali su se u

vremenima hegemonija

HIJERARHIJA KONTRAANARHIJE I OBRATNO



i latentne konflikte, potvr|uju}i da svacarstva i hegemonije zavr{avaju lo{e. To jeistina, ali prisjetimo se da je neslavan krajtransnacionalnih supremacija uslijedionakon {to su ove decenijama i stolje}imaodràvale relativan mir i stabilnost.

Naravno, nisu sva carstva bila u istojmoralnoj ravni. Drevna Bizantija iHabzbur{ka monarhija su bile beskrajnotolerantnije u odnosu na sovjetsku Rusiju.Zvu~i hipoteti~ki, ali je dinastija R omanova

po svemu obe}avala bolju Rusiju tokom pro{log stolje}a. Naàlost, Lenjinovi bolj{evici nisu ba{ bili tog mi{ljenja.

U periodu francuske dominacije u

Evropi Napoleon Bonaparta jeste izdaouzvi{ene ideale Francuske revolucije kadase samokrunisao u katedrali Notre-Dame uParizu, progla{avaju}i novo carstvo.Me|utim, istorija tako|er pamti da jeupravo Bonaparta ponudio gra|anska pravaJevrejima i protestantima, te uveo sistem

privilegija po zaslugama koje nadilaze onezasnovane na pukom, stale{ki relevantnomro|enju - {to je po sebi predstavljaloistorijsku paradigmu nove Francuske revolucije u konzervativnoj Evropi. Isti,ako ne i vi{i istorijski rejting, obzirom da jenekoliko stolje}a starija, pripada poveljiAhdnama sultana Mehmeda II Fatiha

(“Osvaja~a”) iz 1463. godine, za koju sdrì da je jedinstvena i najstarija povelja ljudskim pravima i slobodama na tlEvrope. Drugim rije~ima, dràvni~ke aktovog formata mogli su donositi samo lidersa vizijom u okviru sistema funkcionalnhijerarhije.

Kako stvari stoje danas, od kraja Drugosvjetskog rata naovamo, SjedinjenAmeri~ke Dràve imale su i nadalje imajdominantnu ulogu u svjetskoj politici - dkada, ne znamo. Prema R obertu D. Kaplanuglavnom geopoliti~kom analiti~aru osniva~u ~uvenog Stratfora, SAD vjerovatn

jesu demokratija kod ku}e, ali su u svjetskim


URBI ET ORB



stvarima hegemon u punom smislu rije~i. Usvojstvu osniva~a NATO-a, SAD su ovjerilei nadalje imaju me|unarodni go ahead (potvrdu) za globalno vojno-politi~ko iekonomsko liderstvo, unato~ fundament-alnim geostrate{kim promjenama koje, od

po~etka novog milenijuma, najavljuju novi

multipolaran svjetski poredak. Dominacijaameri~kih zra~nih i pomorskih snaga u pacifi~kom bazenu nadalje ostaje globalnoneupitna. Konzekventno, od SAD se tako|er o~ekuje da koordiniraju me|unarodnehumanitarne napore i realiziraju lavovski diomultilateralne pomo}i.

QUO VADIS?Istina, kada je rije~ o notornim ili novim

prijetnjama regionalnoj, odnosno me|una-rodnoj sigurnosti u {irem smislu, SADnemaju uvijek spremne odgovore koji bi bilina nivou me|unarodnih o~ekivanja od

strane jedine preostale supersile. Ipak, bezameri~ke hegemonije svijet bi izvjesnoizgledao druga~ije u smislu da bi bio znatno

podlo`niji anarhiji ili suludim projektimaregionalnih diktatora. Ne zaboravimo,

pobjeda nad nacizmom i kolapskomunisti~kog eksperimenta u pro{lom

stolje}u, kao i poslijeratni zamah evropskog projekta, ostvareni su u najve}oj mjerizahvaljuju}i globalnoj vojnoj i ekonomskoj

premo}i SAD-a. Nakon pada Berlinskog zida , demontiranja hladnoratovskih blokovai ra|anja novih centara vojno-politi~ke iekonomske mo}i u globaliziranom svijetu,

pitanje je koliko }e hegemonija SAD-a potrajati u vremenu ispred nas. Kakogod,globalnoj dominaciji SAD-a isti~e vrijeme uizranjaju}em multipolarnom svijetu. NATO

jednostavno vi{e nije {to je nekad bio.Pomorske snage SAD-a na Pacifiku nisuvi{e percipicirane kao nedodirljivo

superiorne, nakon {to je sve samouvjerenijKina stavila na probu ameri~ku hegemoniju regionu. Predsjednik Barack Obama jve} najavio razvoj nove vojne doktrinSAD-a u slu~ajevima poreme}ajregionalne sta bilnosti u svijetu. Ovkarakteri{e “nemije{anje” i/ili “minimaln

mije{anje” SAD-a u regionalne krize, kombinaciji sa selektiranim hirur{kimudarima . Sude}i prema ameri~kom izuzetnodmjerenom prilazu onome {to je arapsk

prolje}e proizvelo u Libiji, Egiptu i Sirijkao i prema ultra osjetljivom pitanjiranskog nuklearnog programa, ~ini se d

prolaze vremena u kojima su SAD bilspremne na promptno reagovanje i uvo|enjreda u bilo kojem kraju svijeta. Ovo nikakne zna~i povla~enje (désengagement ) SADa iz svjetskih poslova, radi se zapravo svje`em pristupu baziranom na manje imperijalnim, utoliko vi{e realisti~nim


LI^NI STAV

NAJVEĆI IGRAČ: Kako stvari stoje danas, od kraja Drugog svjetskog rata naovamo

Sjedinjene Američke Države imale su i nadalje imaju dominantnu ulogu u svjetskojpolitici - do kada, ne znamo; prema Robertu D. Kaplanu, glavnom geopolitičkomanalitičaru i osnivaču čuvenog Stratfora, SAD vjerovatno jesu demokratija kod

kuće, ali su u svjetskim stvarima hegemon u punom smislu riječi



procjenama ameri~kih interesa. Geoanali-

ti~arska pa`nja (!), SAD i nadalje kontroli{u planetarne morske puteve i obale, dok usvjetskom bruto proizvodu u~estvuju sa vi{enego impresivnih 25 posto.

U me|uvremenu, refleksi arapskog prolje}a, uz rat u Avganistanu i Iraku, teizolaciju Irana, doprinijeli su da Turska,Saudijska Arabija i Pakistan, tradicionalni

saveznici SAD-a, ne pripadaju danas

ameri~kom kampu u mjeri kako je todoskora bilo, ~ime je dodatno umanjenahegemonija SAD-a na {irem prostoruSrednjeg istoka. Istovremeno, vojnestrukture u Egiptu, Siriji, Libiji, Iraku iTunisu prejasno pokazuju da nisu vi{edeùrne sluge reìma i instrument represije.

Naravno, u ocjenama onoga {to se doga|a

na uzavrelom Bliskom istoku, ne treb pomije{ati haos sa demokratijom. Tamo jonigdje nije zaìvjela demokratija koj

podrazumjeva stabilnu centralnu vlast hijerarhiju, uspostavljenu na fer slobodnim izborima. Ukoliko ovakvstanje potraje, na Bliskom istoku senaàlost, moè o~ekivati samo vi{anarhije, nasilja i krvi.

Ina~e, u globalnim razmjerimhijerarhija je na ozbiljnom ispitu, do„jednakost“ galopira i uvijek iznova tra`svoje mjesto u geopolitici. Ovome sna`ndoprinosi svjetska finansijska kriza kojneumoljivo ukazuje na ranjivost i na pravlice (opsesivnu pohlepu) danas dominantnog kapitalisti~kog modela. Usumornom ambijentu produène recesijeEvropska unija kao sistem ekonomsko

politi~kog organizovanja pokazuje slabos pojedinih karika u lancu ~lanicastigmatiziranih u finansijskom kolapsGr~ke, kroni~noj politi~koj nestabilnosti

Italiji, latentnoj prijetnji raspada Belgijecentrifugalnim aspiracijama u [paniji Velikoj Britaniji itd. Na drugom krajEuroazije, vi{egodi{nji turbo zamah Kinosjetno jenjava najavljuju}i usporavanjekonomskog rasta, u o~ekivanju nepovoljnog razvoja situacije na unutr a{njem vanjskom planu.


URBI ET ORB

Po svemu sude}i, dana{nja slika

globaliziranog i multipolarnog svijeta ukombinaciji sa alarmantnim manjkomdràvnika i lidera od integriteta kodpoliti~kih elita, posebno u tzv. novimdemokracijama, ne nudi razloge zaoptimizam. U svakom slu~aju, nageopoliti~kom terenu treba izbjegavatikona~ne sudove ili nuditi savr{ena rje{enja.Red jeste poèljniji od nereda, ali isklju~ivou generalnom smislu. Realan ìvotpronalazi razli~ita, ponekad i krajnjeekstravagantna rje{enja u konkretnim

zemljama i regijama, uklju~ivo ljekovite

periode anarhije , ali strogo oro~ene s ciljemda stvari ne izmaknu kontroli i da sepreduprijedi haos. Nema dalje, uvremenima kada se hegemon, regionalne ilinacionalne politi~ke elite nisu potvrdili i kaolideri urbi et orbi, istorija se prije ili kasnijepobrine da se otvori prostor akterima kojinude kredibilnu alternativu - na globalnom,regionalnom ili doma}em planu. Da nebude zabune, ovo nema veze sa estradnommantrom u bh. medijima o kredibilnoj aplikaciji BiH za status kandidata u EU .

RED I NERED

Istorija se prije ili kasnije pobrine dase otvori prostor kredibilnim akterima



Svoju prvu sliku prodao je ljekarufrancuskog nogometnog klubaParis Saint-Germaine za 300dolara. Ima tri dràvljanstva -Bosne i Hercegovine, Srbije i

Francuske - a iako mu je Pariz dom jo{ oddavne 1964. godine, u posljednje vrijeme,kako kaè, najbolje se osje}a „u otad`bini“.Marko Stupar jedan je od najistaknutijih

likovnih umjetnika sa ovih prostora. Ro|en je 1936. godine u Vo|enici kod BosanskogPetrovca, gdje je zavr{io osnovnu {kolu.Gimnaziju je zavr{io u Banjoj Luci, a

po~etkom {ezdesetih godina seli u Beograd,na studije slikarstva. Tamo je ostao trigodine, a zatim je odlu~io da svoj slikarskitalenat „provjeri“ u francuskoj metropoli.

PRVE GODINE U PARIZU„U Pariz sam do{ao zahvaljuju}i

jednom svom profesoru iz Beograda, gdjesam studirao na akademiji. To je ustvari bio

Centar za likovno obrazovanje [umatova~ka, neka vrsta ‘druge klase’ za budu}likovne umjetnike. A ja sam èlio dupi{em onu pravu Akademiju. Prijavio samse i, na svu sre}u - odbi{e me! Tako mi je tamoj profesor na kraju savjetovao dotputujem. I iz ove perspektive, bila je t

jako dobra odluka. Sudbina vas nekakvodi i ~ovjek se tome mora pokoravati“kaè na po~etku na{eg razgovora MarkStupar.

Tih {ezdesetih godina Pariz je svakak bio jedno od najuzbudljivijih mjesta n


MARKO STUPAR, SLIKAR

Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Jedan od najpoznatijih slikara sa ovih prostora, MARKO STUPAR, nedavno jeboravio u Sarajevu, gdje priprema svoju samostalnu izložbu, prvu u glavnom

gradu BiH; umjetnik sa tri državljanstva, građanin Evrope, Marko Stupar za „SB“govori o svom životnom i profesionalnom putu, te otkriva zbog čega je razočaran

u savremenu umjetnost

“DANAS SE SVE PRETVORILO U POTREBUKONZUMACIJE - POTROŠAČKO DRUŠTVO

IMA POTROŠAČKU UMJETNOST”

SKICA SA BA[ÂR[IJEGradovi, ulice, ljudi nepresu{nasu inspiracija za Marka Stupara



planeti, posebno kada je u pitanjuumjetni~ka scena. Marc Chagall, PabloPicasso, Modigliani, Moise Kisling i mnogidrugi u to vrijeme kreirali su Pari{ku {kolu ,stranci izuzetnog talenta koji su, svaki

pojedina~no, u Pariz donosili svoj osebujanstil, karakter, sje}anja i nade, a francuskiintelektualci su im svesrdno pruàli

podr{ku. Bilo je to i vrijeme studentskih protesta i velikih politi~kih prevrata uEvropi, a u Francuskoj su u to doba svojusre}u potraìli mnogi Jugosloveni. Me|unjima je bio i Stupar, koji kaè da se tih

prvih mjeseci ìvota u Parizu snalazio kako je znao i umio.

„To je bilo vrijeme kada je Francuska bila vrlo otvorena za strance i mnogi su iz biv{e Jugoslavije odlazili u Legiju stranaca.Recimo, Antu Gotovinu smo svi tamo

poznavali, bio je ~uven. Onda, bio je tu nekiStojan za kojeg se govorilo da jesvojevremeno, zajedno sa jo{ nekolikoljudi, poku{ao atentat na Josipa Broza Tita

u njegovoj rezidenciji... U Parizu je dràorestoran koji se zvao Kalemegdan i tamo suna{i ljudi redovno zalazili“, pri~a MarkoStupar. „Druìo sam se dosta sa kolegamaslikarima sa prostora biv{e Jugoslavije kojisu, poput mene, u Parizu prona{li svoj drugidom. Ve}ina njih bili su stariji od mene i

neki su zaista napravili ozbiljan prodor naevropskoj umjetni~koj sceni tih godina.Recimo, Bata Mihajlovi} — Le Figaro jeispisao ~itave dvije stranice o njemu, onda

pokojni Dado \uri}, pa Ljuba Popovi},Petar Om~ikus. Poslije je do{ao i VladimirVeli~kovi} i vrlo brzo napravio stra{anuspjeh. Bio je jedinstven, imao svoj neki

prepoznatljivi stil, brzo je postao profesor, aonda i akademik...“, sje}a se na{ sagovor -nik.

Stupareva platna nose u sebi blagu notumelanholije i poezije. Svih ovih godinaostao je vjeran tradicionalnom, klasi~nom

slikarstvu i nije previ{e sklon eksper imentr anju. Kaè da inspiraciju pronalazi svugdjoko sebe, voli slikati gradove, ulice, ljude.Urbani pejzaìsta, ponekad ih prikazuj

ljep{im nego {to oni to uistinu jesu. Ali s bez emocija, kako god, ne moè ni{ta dobrnapraviti, pa tako ni umjetni~ka slikasmatra Stupar. Svoj status i karijeru profesonalnog slikara doìvljava poluzanatski,

poluumjetni~ki. Od prodaje slika moèkaè, pristojno ìvjeti, mada je u neka boljvremena i to i{lo lak{e nego sada...

„Negdje polovinom sedamdesetigodina sprijateljio sam se sa Jeanom LFevreom. On je bio poznati umjetni~kmecena i godinama je kupovao moje slikeJedne ve~eri pozvao me je u svoju u vilu Parizu, pri~ali smo o budu}nosti umjetno

sti, i sje}am se da je bio jako skepti~an“govori Stupar i dodaje: „U Francuskoj jzvani~no registrovano 50.000 slikara. To jcijela armija! Me|u njima je vjerovatno 9

posto njih koji ni{ta ne vrijede, ali eto poku{avaju ne{to da rade, odràvaju ttradiciju... Nije to lako uni{titi, bez obzirkoliko se ovi novi ideolozi trudili. Isto je sa galerijama i muzejima u Sarajevu vjerujem da }e te institucije opstati, unatosvemu.“

Pitanje sudbine umjetnosti je ono {to njega posebno zaokuplja ovih dana. Ka`da - uz du`no po{tovanje prema kolegama

nikada nije ba{ do kraja uspijevao razumje25.7.2013. I SLOBODNA BOSNA 4

OD PARIZA DO SARAJEVA

Andre Breton ima re~enicu koju suvoleli i beogradski nadrealisti: Le monde devrait finir par une belle terrasse de cafe .(...) Bez sumnje, posle svega, ostala je

terasa koju, tako zanosno i neposredno,slika Marko Stupar, mag enterijera, nijansi,ezoteri~ne svetlosti. U okruènju njegovihzdanja i kafana, ulica i trgova, mahompariskih, odjednom vas obuzima osmozabliskog dodira. Koà isceljenja. Diskretniponos intimnog dodira. (...) Stuparovavisoko odnegovana paleta, taj njegovnemir u miru, svakako je dokaz izrazitestvarala~ke li~nosti. Skoro neverovatno:Stupar je tolike trgove i ulice Pariza, odKonkorda naovamo, uspeo da intimizira.Gotovo kongenijalno. Prevratni~kisvakako. Tako se svi ti Stuparovi damari

Pariza interiozuju u li~ni doìvljaj, kamernukoloristi~ku dramu, potez po sebi. Likovnoputovanje Marka Stupara, sre}om jo{zadugo veoma aktuelno, smatram velikimotkri}em savremene na{e radoznalosti.

(Iz kritike dr. Dra{ka Redèpapovodom Stuparove izlo`be „DamariPariza“)

UMJETNIKOVI „DAMARI PARIZA“

Blagdan pariskog intimizma

JEDAN JE VAN GOGH:

“Zgodno je to što se danassve može nazvati umjet-nošću, ali ima stvari kojesu meni neobjašnjive. Nenapadam ljudske ideje, aliinstalacije, performansi...teško mi je to shvatiti. Esad, ili sam ja ostario, ili je

to besmislica, ne znam”



ono {to se naziva instalacijama i umjetni-~kim performansima. Mnogo toga je,

prema Stuparovom mi{ljenju, proiza{lo iz„svjesnog zaglupljivanja“ ljudi svojstvenogvremenu globalizacije. Davno se rodio VanGogh i prote}i }e jo{ ko zna kolikovremena prije nego {to se rodi jo{ jedan. Ume|uvremenu, ljudi se, naàlost, zadovo-ljavaju prosje~nim ili lo{im umjetni~kim„intervencijama“.

„Ja sam imao neki svoj koncept, poznavao sam dosta dobro i istorijuslikarstva, i toga sam se drào. Bio samsvjestan da su veliki talenti jako rijetki.Jedan period dao je velike ljude u slikarstvu- to je bio 19. vijek, sada su ve} malodruga~ije okolnosti...

Mnogo toga se promijenilo otkako jeustanovljen impresionizam, umjetnici su ustalnoj potrazi za novim likovnimformama... Ponekad mislim da smo stiglido one zadnje ta~ke, iz koje se nema vi{ekud“, pri~a Stupar. „Valjda i fenomen

slikarstva, kao i sve drugo, kao i ljudskiìvot, stiè do nekih svojih provalija.Zgodno je to {to se danas sve moè nazvatiumjetno{}u, ali ima stvari koje su menineobja{njive.

Ne napadam ljudske ideje, aliinstalacije, performansi... te{ko mi je toshvatiti. E sad, ili sam ja ostario, ili je to

besmislica, ne znam. îni mi se da se danassve pretvorilo u potrebu kozumacije,

potro{a~ko dru{tvo ima potro{a~kuumjetnost. I bojim se da je tu kraj.“

IZLO@BA U SARAJEVUMarko Stupar ovih je dana sa suprugom

Adnom boravio u Sarajevu. Moglo ga sevidjeti u ba{tama ba{~ar{ijskih a{~inica, sasveskom i olovkom, kako marljivo skicira

prizore iz svakodnevnog ìvota grada. Nekiod tih crteà mo`da }e biti dio izlo`be kojuStupar, u saradnji sa sarajevskom Pro svje - tom, te ambasadama Francuske i Srbije,

priprema u Sarajevu. Bi}e to ujedno prvo predstavljanje njegovih djela predSarajlijama, a jedan od inicijatora izlo`be je

biv{i ambasador Bosne i Hercegovine uFrancuskoj i Egiptu Slobodan [oja.

„Najvjerovatnije }e to biti negdje na prolje}e. Ljudi iz Prosvjete su jako voljnida sve to organizuju, a i meni je stalo da

pokaèm svoje radove ovdje. Kada do|eteu odre|ene godine, onda vas nekako po~nesve vi{e vu}i ta nostalgija, i to je jako te{ko.ôvjek se na kraju ìvota zapita: pa, zar semoralo i}i negdje u bijeli svijet, zar se nijemoglo na}i sve ovdje? Kad ste mladi, ondaste ambiciozni i ta vas ambicija pokre}e.Mnogi dje~aci vjeruju da }e, kad odrastu,

postati veliki fudbaleri, a ja sam o~ekivaoda }u prodavati svoje lo{e slike i onda odtog novca kupovati djela malo boljih kolega

i praviti svoju likovnu kolekciju. Tako sam

to u po~etku zami{ljao. @elio sam da budemu~itelj, jer oni imaju tri mjeseca raspustagodi{nje, pa bih se u tom periodu mogao

posvetiti samo slikanju. Naàlost, nije mi sèlja ostvarila, ali eto, desilo se bolje otoga“, zaklju~uje Marko Stupar.


MARKO STUPAR, SLIKAR

Stupar kaè kako mu je Francuskamnogo dala - i na tome joj hvala - ali nekrije da mu je èlja da vrijeme koje mu jepreostalo provede na ovim prostorima:

„Pomalo me grize savjest jer sam oti{ao usvijet da pravim karijeru i sada je ovo kao neko

izvinjenje. Ne razlikujem ni Zagreb, ni Beograd,ni Sarajevo. Volio bih ovdje da pro ivim jo{ tovremena {to mi je ostalo, u svojoj ba{ti, usvojoj kulturi, sa svojim narodom. Francuzi sumi puno toga dali, ali èlja mi je da ostatakivota provedem ovdje.“

POVRATAK U DOMOVINU

„Volio bih da ostatak životaprovedem ovdje, u svojoj bašti“

PRIPREME ZA SARAJEVSKUIZLO@BUStupar je sasuprugom Adnomovih dana boraviou BiH



Sarajevo ponekad, a posebno ljeti, zna

biti i mali turisti~ki raj. A kad si turista,onda poèli{ kupiti i kakav suvenir,odnijeti ga ku}i i postaviti na vidnomjesto kako bi te podsje}ao na “izlet”.

Ili ga pokloniti. Ili, ima i toga - istina, ubaciti u

kakvu kesu, koja je pohranjena u {pajz.

TORBE, BED@EVI, RAZGLEDNICE[ta god, prvo ga mora{ kupiti. I ne kupuju

suvenire samo gosti iz inostranstva, ve} idoma}e pazarlije , uklju~uju}i, ovih ljetnihmjeseci, sveprisutnu dijasporu.

Ali, niko ne provjerava porijeklo tih“proizvoda”, a malo kome takvo {to i padana pamet. Jer, kao, svejedno je gdje je

proizvedeno, samo da imamo Sarajevo uvidokrugu, negdje u domovima smje{tenimu Stuttgartu, St. Louisu, Brisbaneu,Zagrebu ili u Br~kom. Sarajevskaumjetnica Aleksandra Nina Kneèvi} nemisli da je svejedno: “Prije svega, htjelasam simbole Sarajeva, koje sam ve}

godinama imala, skupljala, crtala iredizajnirala, primijeniti na neke drugeforme. Osim simbola, u me|uvremenu sunastali novi crteì i Sarajeva, a i motivi natemu bosanskohercegova~ke tradicije, te sui oni uvr{teni kao grafi~ki dio ovih‘proizvoda’. Drugi motiv koji je tako|er

uticao i podstaknuo da ovi proizvodnastanu jeste jako lo{a ponuda proizvoda ilsuvenira koje gosti na{eg grada mogu dizaberu na Ba{~ar{iji. Kao suvenirSarajeva prodaju se suveniri koji sproizvode, recimo, u raznim zemaljamBliskog istoka!”

Na{e naredno pitanje Nini odnosilo sna forme koje stvara, pravi, prilago|ava“Za sada su u ponudi cekeri, torbe, bedèvmagneti, razglednice, slike sa motivomSarajeva, {olje, plakati... Ima jako punideja, ali ideja se mora prije pu{tanja prodaju istraìti i prilagoditi formi na kojse èli primijeniti, pa je proces nastankjako dug, ali zabavan i kreativan. Jo{ uvijeradim na ‘razvijanju’ proizvoda, te nekproizvodi nisu dostupni, ali bi}e veombrzo”, poja{njava Nina, a onda odgovara na na{ upit da li je to neka vrsta ru~nmanufakture: “Donekle jeste ru~no ra|e


SIMBOLI SARAJEVA

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: IMRANA KAPETANOVI],

privatni arhiv NINE KNE@EVI]

Naša umjetnica ALEKSANDRA NINA KNEŽEVIĆ prije nekoliko mjeseci jekrenula u aktivnu borbu protiv proizvođača suvenira sa motivima Sarajeva,

od Balkana do Kine; ne, neće ih silom rušiti, znate da je to nemoguće,već kvalitetom svoje ponude

“Kao suveniri Sarajeva prodaju se suveniri koji seproizvode, recimo, u raznim zemaljama Bliskog istoka!”

NE DAJ SE, NINA



proces, a ja svakako uìvam u radu kada suruke zaposlene, tako da mi nije te{ko rezati,{iti, lijepiti... Zajedno sa prijateljicom,kupile smo ma{inu za pravljenje bedèva,

tako da same pravimo, a u isto vrijeme

istraùjemo kako treba jedan zanimljivbed` ili magnet da izgleda. Nismouslovljeni tiraèm, tako da moèmonapraviti i jedan uzorak, jedan motiv, a ive}e tiraè. Naravno da nam se ne isplatiraditi velike tiraè, to je onda posao zavelike tvornice, a mi èlimo da na{iproizvodi ipak ostanu Art uradak.” Radovise mogu pogledati i kupiti u knjiàriBuybook , u Radi}evoj 4 , u Umjetni~koj galeriji BiH , Historijskom muzeju i GalerijiEgoist na Ba{~ar{iji, Trgovke 21. A moguse i pogledati na blogu:http://sarajevodingbats.blogspot.com/ . No,

je li dijaspora solventna, jer i kod njih je

recesija? “Dijaspora i turisti koji posje}ujuSarajevo imaju budèt za kupovinu nekihsuvenira u gradu. Pitanje je {ta oni vide kaosuvenir Sarajeva, kako doìvljavaju grad iBosnu i Hercegovinu, da li je to jedanurban, savremen grad ili je to grad Istoka,gdje mogu kupiti urokljive o~i. Sve zavisikako oni vide Sarajevo i kojim o~ima”,odgovara Nina.

PROIZVODI I TR@I[TEA, {ta je to Sarajevo Dingbats ? “To su

simboli, nastali kao dio moje samostalneizlo`be za vrijeme Festivala Sarajevska zima2007., kada je tema Festivala bila Neki drugigrad i kada mi se ukazala prilika da

predstavim ne{to {to sam godinama èljela da

uradim. Naime, ja sam veliki oboàvalac ikolekcionar Dingbat fontova - to su fontovikoji ne sadrè slovo kao znak nego slike,http://en.wikipe dia.org/wiki/Dingbat - tako dasam napravila {ezdeset i ~etiri simbola grada,pretvorila u font i nazvala Sarajevo Dingbats.Naravno, oni se mogu koristiti ne samo kaofont, nego i kao samostalna slika, likovnaforma, te ima jako mnogo mogu}nosti zanjihovo kori{tenje. Mislim da je kod nasuvijek veliki interes kada se ne{to novo pojavi,tako je i sa Sarajevo Dingbats proizvodima, alije problem kako zadràti pa`nju izainteresovanost na du i period. Mislim da

treba stalno ne{to novo nuditi, neprestalno

istraìvati i trì{te i proizvode, a to jdugotrajan proces...”, kaè na{a sagovornica.

Sarajevo Dingbats simboli su, osim Sarajevu, bili izlagani i u japanskomSapporou i na EXPO-u u Shanghaiju 2010kao dio likovne postavke u bosanskohercegova~kom paviljonu: “EXPO je imasedamdeset i tri miliona posjetilaca! Bili sizloèni i u Centru Pompidou u Parizu z

vrijeme predstavljanja knjige 10m2, u kojosu, pak, predstavljeni savremeni bhumjetnici, ali i u Amsterdamu 2011., nFestivalu Bosnians Are Coming. Osimizlo`bi, simboli Sarajevo Dingbats spredstavljeni u mnogim magazinima knjigama, uglavnom vezanim za grafi~kdizajn, kao {to su: Print, Communicatio

Art, Fontmagazine.” U jednom od njih

Print Magazineu , pisali su o Nini Kneèvikao umjetnici koja “kreativni podsticanalazi u samoj sarajevskoj srì” . S tim

pi{u, da inspiraciju crpi iz dana{nje slikgrada, a ne one ratne.

Sljede}a izlo`ba na kojoj }sudjelovati Nina Kneèvi} bi}e otvoren3. augusta, u sarajevskoj Galeriji Java .“Kada }e biti izloèni radovi pet umjetnickoje se bave temom Sarajeva, tradicijenarodnih motiva BiH. Izlo`ba }e bitprodajnog karaktera. Na izlo`bi }e osim SDingbatsa biti izloèni i radovi Nata{Perkovi}, Amile Pozder, Naide Begovi}Ljiljane Majki}.“


SKUPLJANJE, CRTANJE, REDIZAJNIRANJ

Aleksandra Nina Kneèvi} ro|ena je1973. u Sarajevu, a Akademiju likovnihumjetnosti zavr{ila je na Cetinju. Njeniradovi odlikuju se ~istom i savremenom

idejom. Oni, jednostavno, komunicirajuinternacionalnim vizuelnim jezikom, apredstavljeni su kroz razigranu tipografiju iilustraciju.

Za svoj rad primila je brojname|unarodna priznanja i nagrade. Urazdoblju od 2006. do 2010. bila jepredsjednica Udruènja likovnih umjetnika

primijenjenih umjetnosti i dizajnera BiH(ULUPUBiH). Radi kao freelance designeri kao dizajner i ilustrator knjiga izdava~keku}e Buybook u Sarajevu.

IZ @IVOTA I RADA

Čista i savremena ideja

KOLA@ ZA SBNina Kneèvi}



Banjalu~ani tvrde da se nikada nijedogodilo da se na tvr|avu Kastel nije moglo u}i. Dobro, sad,Tvr|ava je, evo malo gradacije:stara, starija, pa skoro i najstarija.

Ko }e sve zapamtiti... Ali, eto, barem odkraja rata naovamo. Bila je to, uglavnom,

no} kada je svirala Dubioza kolektiv .

Najtra`eniji band na Balkanu! I to naotvaranju 6. Jelen Demofesta , najzna~ajnijemuzi~ke manifestacije u Bosni i Herce-govini. Samo ~etiri dana ranije ~lanoviDubioze oborili su i rekord Fusion Stagea nanovosadskom Exitu , a za to je stigla i zvani-~na potvrda organizatora najve}eg muzi~kogfestivala u regiji. ^lanovi Dubioze , BranoJakubovi} i Vedran Mujagi}, tek doputovalina Mali Exit , kako tepaju Demofestu , na

pressu su izjavili da su u Banjoj Luci do

sada, odnosno - do tada, ~etvrtak je bio, 18 juli, svirali samo jednom, i to u DFK-uklubu koji je u vlasni{tvu agencije AquariuOgilvy , organizatora Demofesta . Ma, neksve ostane u familiji.

DAN KADA JE “KASTEL” BIO OPKOLJEN“Banjalu~ka tvr|ava Kastel je pre ivje

la mnogo {ta tokom svoje istorije, ali starzidine }e sigurno upamtiti kao jedan o

‘te`ih’ dana ~etvrtak nave~e, kada su bilSLOBODNA BOSNA I 25.7.20150

NEKA @IVI “DEMOFEST”

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: DEJAN \URI] (“Demofest”)

U Banjoj Luci je od 18. do 20. jula održan šesti JELEN DEMOFEST; o gotovosvim aspektima ovog, sad već velikog festivala razgovarali smo sa njegovomdirektoricom BRANKICOM JANKOVIĆ, te članovima žirija, rock novinarom iz

Beograda PETROM JANJATOVIĆEM i frontmenom zagrebačke grupe “PsihomodoPop” DAVOROM GOPCEM

DA NIJE LJUBAVI, NEBI DEMOFESTA BILO



isuvi{e tijesne da prime sve koji su èljeli da prisustvuju velikom otvaranju {estog Jelen Demofesta” , naveli su organizatori u

press saop{tenju. Ipak, {ta ono bi u~etvrtak? “Svi smo bili iznena|eni. Kastelje bio opkoljen. Da smo imali pet ljetnjihpozornica, bilo bi malo. Koliko ja pamtim,Kastel ovoliko posjetilaca nije doìvionikad. Naravno da je jedan od razlogaDemofest, jer je publika svako ve~edolazila da slu{a demobendove, ali posjetije svakako doprinio koncert Dubiozekolektiv , koji je bio sigurno jedan odnajljep{ih koncerata koji su se desili u

okviru Demofesta ”, isti~e direktoricaAquairusa i Demofesta Brankica Jankovi}. Ne zna se koliko je posjetilaca tu no}uspjelo u}i u Kastel . Ili, do}i ispred njega,tako lijepog, stamenog i trajnog. Deset,

petnaest, dvadeset hiljada Banjalu~ana.Bi}e da ih je bilo toliko da je policijamorala raditi sa poja~anjima iz prve i izdruge smjene. A, nakon tri dana koja smo

proveli u njenom gradu, znamo da jeBrankica zadovoljna ovogodi{njim JelenDemofestom...: “Jako sam zadovoljnaposjetom, podr{kom publike, dolaskomvelikog broja medija, svojim saradnicima

koji su, gledano ukupno organizaciono,napravili sjajan posao. S druge strane, upogledu nekih pojedina~nih situacija mojao~ekivanja su bila ve}a, mislim da smo unekim segmentima mogli napraviti jo{ kojikora~i}, ali to je sigurno dio koji ni na{igosti ni publika nisu mogli vidjeti. OvajDemofest je velika obaveza za nas u

organizaciji i sljede}a godina mora biti jo{bolja, jer mislim da to od nas svi o~ekuju.”Ponosna je, ne krije, a i za{to bi... “Najvi{esam ponosna na svoj tim. Na njihovukreativnost, entuzijazam i upornost. Nanjihovu posve}enost i ljubav koju suodgojili prema ovom projektu. Ponosnasam na mnoga prijateljstva koja smoizgradili kroz ovaj festival i na medije kojisu pokazali da dobri projekti nemajugranice i da se podjednako vole od Vardarapa do Triglava ako imaju ~estite namjere”,obja{njava direktorica Demofesta .

Demofest je po~eo 18. jula, u 16 sati,

otvaranjem PopArt Marketa ispred Doma omladine , nastavljen je sat kasnije predstavljanjem likovne izlo`be frontmenaPsihomodo Popa iz Zagreba Davora Gopcau DFK-u, da bi u 19 sati, tako|e u Domu omladine , bila otvorena i 2. izlo`ba stripa Republike Srpske . U Takmi~arskom

programu predstavilo se trideset bendova izregiona, koje je odabrao sedmo~lani stru~niìri, ~iji su ~lanovi ove godine bili: ve}spomenuti Brankica Jankovi}, kao

predsjednica, i Davor Gobac kao ~lan, teBeogra|ani, rock novinar Petar Janjatovi} ireditelj Bane Antovi}, sarajevski izvo|a~i

Mirela Lakovi} i njen brat Laka, kao iurednik portala Muzika.hr Kre{imirBlaèvi}. I Janjatovi} govori za Slobodnu Bosnu : “Bendovi koji su se ove godineprijavili na Demofest, njih vi{e od petstotina, ànrovski su raznovrsniji u odnosuna 2009., kada sam tako|e bio ~lan ìrija.Bilo je svega i sva~ega, vrlo neobi~no.

Ipak, nisam previ{e zadovoljan, zato {to snije izdvojilo previ{e pesama, a taj problempostojao je i ranije. A prili~an problem je{to mi se de{avalo da od dvije pesmekoliko su bendovi i slali uz prijavu, jednzvu~i stra{no zanimljivo i originalno, dok jslede}a potpuni raspad. Kao i to da ti ka~lan ìrija nikad ne zna{ {ta }e te do~ekatna Kastelu, a dao si puno glasova za nekbend. Mada ima i bendova koji sànrovski profilisani i zvu~e dobro i naudio snimku i na Kastelu.”

Upravo na tom Kastelu , ìri je, prvdvije no}i, glasao za njih deset koji su s

plasirali u finale. Glasao je, razumije se, Gobac. Pri~a nam o tome {ta zna~i rijedemo nekad i sad: “Ma, onda je bilo teèBilo je samo va`no da se ~uje za nas. Danavi{e nema love u prodavanju CD-ovaplo~a, kazeta, ve} se zara|uje na terenusviraju}i, i kada neku pjesmu proda{ zreklamu. Dakle, od onda se puno togpromijenilo, a opet, mora{ se negdj

pokazati da te ljudi vide kako bi ti po~eldolaziti na koncerte. A neki oovogodi{njih bendova su bili bolji uìvnego na snimcima, neki lo{iji, ali to je tnegdje.” Govori}e kratko i o svojimslikama generalno naslovljenim Ooh Yeahkoje je predstavio na mnogo ex

jugoslovenskih destinacija i u jo{ vi{izlo`benih prostora: “Svugdje su dobrreakcije na slike. Zbilja jesu. Ljudi ih volesvi bi ih kupovali, a ja ne prodajem. Jooobudale! Svoje slike do sada sam sampoklanjao. A sad ih ni ne poklanjam, jer iimam malo.” I sa bendom, veli jo{

relativno ~esto nastupa.

ZNALCI “REVIJALCI”Koliko smo zapazili, organizator

Demofesta napravili su samo jednu gre{kuZato {to su odlu~ili da, zaista popularn

beogradski bend, S.A.R.S. nastupi poslijDubioze . Neko re~e da to u tom trenutknije imalo ba{ previ{e smisla, {to jo{ malgovori o kvaliteti nastupa bosanskohercegova~ke rock atrakcije. Ne{to boljsre}e bio je bend Dede Putra iz Biha}a, koj

je svirao u pauzi kada je ìri odlu~ivao pobjednicima prve ve~eri. Pro{le godin

osvojili su tre}e mjesto na Demofestu i tno} u Banjoj Luci predstavili svo prvijenac. Drugu no}, sad govorimo samo revijalcima , svirali su Partibrejkersklasi~ni, standardni, odli~ni, i vrlo dobrmakedonska punk-rock grupa SuperhiksDok su Demofest zatvorili zvijezdelektronske muzike, Makedonac K ir


OPKOLJENI I SPA[EN

Brankica Jankovi}: “Spremni smo na mnogo ve}e `rtvenego drugi organizatori sli~nih projekata“

ISKRENO HVALA Pjeva~ Dubioze Almir Hasanbegovi}pozdravlja odu{evljene Banjalu~ane



Dàjkovski, bio je izvrstan, treba li re}i?, te beogradski bend Plejboj , ~iji nastupne}emo komentarisati zato {to ga, iskreno,nismo ni gledali. A svoj prvi studijskialbum Zvuci }utanja koncertno je predsta-vio doma}i bend Neuro , pro{logodi{nji

pobjednici Demofesta . O ovogodi{njim pobjednicima }emo u “okviru”, pa nastav-ljamo razgovor sa Brankicom Jankovi}.

Pretpro{le i pro{le godine odràvanjeDemofesta bilo je pod znakom pitanja. Je liVam ba{ ovaj, ovogodi{nji impuls, trebao dashvatite da “znaka pitanja” vi{e ne}e ni biti,

pitamo je: “Pro{la godina je bila prelomna.Ali kad sam upoznala te divne djevojke imladi}e koji su se toliko potrudili da prikupepotpise za peticiju za odràvanje Demofesta,ne bih vi{e mogla da donesem takvu odluku,ako ba{ sve ne krene niz brdo, a mislim dane}e. Komercijalni sponzori odnosnokompanije koje se bore za trì{te BiHprona{le su svoj interes i mislim da }e njihovinteres iz godine u godine rasti. I ove godine

je izostala finansijska podr{ka nadle`nihinstitucija kulture kako u entitetu, tako i udràvi, ali su Apatinska pivara i kompanijam:tel u~inile sve {to je potrebno da mi kaoorganizator to ne osjetimo.“

Ulaznice za Demofest ne prodaju, a uBanju Luku dovode “revijalne” bendovekoji su prili~no skupi, pogotovo za na{euslove. I jo{ pla}aju tro{kove puta ismje{taja za ~lanove trideset bendova, onda~lanovima ìrija, a svoj dio kola~a dobiju inovinari. Logi~no je pitanje: jeste li vinormalni? “Pomalo i nismo. Spremni smo namnogo ve}e `rtve nego drugi organizatori

sli~nih projekata i nemamo u prvom planuprofit projekta. Koliko novca skupimo zaprojekat Festivala toliko i potro{imo, to seosjeti. Nama je izuzetno va`no da se svi ljudikoji nam do|u osje}aju jako lijepo i dapostanu ambasadori Banjaluke na koju smojako ponosni. Uvijek nam se ~ini da smomogli na ovom planu biti jo{ bolji i sigurno}emo se u godinama koje su pred namapotruditi da ulogu doma}ina jo{unaprijedimo”, odgovora Brankica.

Prezimena Jankovi}, jer ima jo{ jednaBrankica bez koje Demofest skoro pa i ne bi

bio mogu}. Ona se preziva Stojanovi}.Pripreme za naredni Festival po~inju u

novembru, s tim da }e ove godine useptembru napraviti niz konceptualnihizmjena, “{irimo se i treba}e nam mnogovi{e vremena da se kvalitetno pripremimo,

posebno za organizaciju doga|ajapredkvalifikacija u Srbiji i u Hrvatskoj”

No, cijeni li Banja Luka to {to radite? “Akpri~amo o publici onda mogu slobodno re}da je to publika sa stavom i iskrena. Dogod imamo njihovu podr{ku, sigurni smo dje put kojim se kre}emo ispravan. Sve ostalnam u ovom momentu nije toliko va`no”iskrena je Brankica Jankovi}. Banja Lukazapravo, nikada u istoriji nije imala velik

bend, ne{to o tome je govorio Peta

Janjatovi} na pressu. Blizu su bili Dinar Basdans , potencijal je imao i Radio , poslijrata Revolt i Sopot , ali, da parafraziramDarka Rundeka, uvijek sami nikad do krajaMo`da razlog leì i u re~enici gospo|e kojsu Janjatovi} i potpisnik ovih redovupoznali na bazenu Hotela Talija : “BanjLuka je uvijek poku{avala da postane gradali joj je uvijek ne{to falilo, kako prijstotinu godina tako i danas.” Stoga nasavjet, kakve li pretencioznosti, Banjalu~anima: ako se budete dràli za prelijepi ramzvani Demofest uskoro }ete sigurno ìvjeu gradu.


NEKA @IVI “DEMOFEST”

Pobjednik {estog Jelen Demofesta je

grupa M.O.R.T. iz Sinja, RepublikaHrvatska. Nagra|eni su snimanjemalbuma kao i jednog spota u MTVprodukciji. Drugi su Kontradikshn izslovena~kih Breìca, dok su tre}i Make-donci, Smoke Shakers iz Kavadaraca.Potonji idu ku}i pjevaju}i sa binskomopremom u vrijednosti od 2.000 eura, a oviprije njih tako|e sa binskom opremom,samo u vrijednosti od 1.000 eura vi{e. Dvabenda su, zna~i, doputovala iz Evropskeunije. A kada bi na ulici, bilo gdje nateritoriji biv{e dràve, zaustavili trimu{karca pedesetih, {ezdesetih godina, i

upitali ih gdje su sluìli JNA vojni rok,mo`da bi vam odgovorili: ja u Sinju, ja u Breìcama, ja u Kavadarcima.

Matija, pak, “iz slovena~kog Pink Pankera progla{en je za najboljeg basistu,te mu je dodijeljen plavi bas u sje}anje natragi~no preminulog banjalu~kog basistu Kaleta , dok je Gregor iz novosadskog benda Vault of Pain postao najbolji bubnjar Jelen Demofesta i nagra|en je dobo{ bubnjem od strane slovena~kih Manic Drum”.

“Nagrada za najbolji grafit u sklopu Grafitti Jama dodijeljena je zagreba~koj

umjetnici koja stvara pod pseudonimom

Oko , najperspektivnijim banjalu~kim

bendom progla{en je sastav Va`noobavje{tenje, a ovogodi{nju nagradu zapodr{ku i izvje{tavanje sa demo scenedobio je Savo Drakuli} , novinarbanjalu~kih Nezavisnih novina imuzi~kog web portala Balkanrock.com izNi{a” . Tokom Demofesta odràne su iradionice stripa, predavanja poznatihstrip autora iz regiona, predstavljen je ideveti PopArt Market , kao Pecha KuchaNight , dok je slovena~ka Manik Manijaradila sa bubnjarima u okviru radioniceManic Drum .

KU]I PJEVAJU]I

Šampioni i vicešampioni izEvropske unije

52

MI SMO PRVACI

Nagradu grupi M.O.R.T. uru~ila je direktoricaDemofesta Brankica Jankovi} (lijevo)

DO KRAJA SIGURNIVo|a Partibrejkersa Cane

sa ostatkom ekipe



Rijetki su glazbenici u regionu kojise mogu pohvaliti s tolikim

brojem nastupa, suradnji s veli-kim glazbenicima i brojnimnagradama kao {to je novosadski

orkestar Dobrovoljno kova~ko dru{tvo .Ovaj orkestar je {iroj javnosti postao poznatnakon suradnje s najve}im romskim

blueserom svih vremena, pokojnim [abanomBajramovi}em. Skupa sa [a banom snimilisu antologijski album Romano Raj , koji bi

da je snimljen u Americi zasigurno svojemjesto na{ao u glazbenim encik lopedi jama.

ZAHVALA RAMBUOrkestar vodi multiinstrumentalist

Milo{ Jovanovi}, koji kaè kako jeDobrovoljno kova~ko dru{tvo “adhoc”orkestar koji svira kad i gdje zatreba.Uz Milo{a, Orkestar ~ine vrhunski jazz i

blues glazbenici iz Novog Sada, Beograda,Pan~eva i Subotice. Do sada su radiliglazbu za kazali{te i soundtracke zafilmove Milo{a Jovanovi}a Memo i Frau Einstein. Glazba koja karakteriziraDobrovoljno kova~ko dru{tvo je mje{avina

bluesa, jazza, swinga i rocka s temama iz panonskog podneblja. Orkestar je od 2002.redoviti sudionik festivala Exit , a glazbenikriti~ari iz susjedstva osobito hvale njihovenastupe u Ateljeu 212 i na Filmskomfestivalu Pali} . Vrijedi izdvojiti i prvunagradu za najbolju filmsku glazbu na Fe - stiv alu Arena 2004. godine.

Prije ne{to vi{e od mjesec dana Milo{Jovanovi} je sa svojim orkestromDobrovoljno kova~ko dru{tvo objavio prvialbum Ljudi od zemlje . Zanimljivo je kako

je to prvi Milo{ev samostalni album, kojeg jesnimio u svojoj 50-oj godini ìvota. Naomotu albuma Milo{ se zahvalio svim

prijateljima i glazbenicima koji su mu pomogli u realizaciji albuma, ali i isti~e kako je sve pjesme napisao sam i prema istinitimdoga|ajima. Naslov albuma naziv jeistoimene Milo{eve pjesme koju je napisao1999., a koju je objavio u sklopumonografije Ime i prezime: Novi Sad godinudana kasnije. Posebna zahvala upu}ena jeRambu Amadeusu koji je zasluàn zaukupnu produkciju albuma Ljudi od zemlje .

Album sadrì trinaest pjesma, a otvara

ga pjesma Sloboda . U prvi mah ~ini se kako

je na Milo{evu glazbu, barem kada je ova pjesma u pitanju, veliki utjecaj imao

“panonski mornar” \or|e Bala{evi}.SPLAV NA DUNAVU

U vode swinga Milo{ ulazi pjesmomîpke i kola~i . Menuet je skladba koja otkrivana koji na~in i gdje je Milo{ pisao pjesme zasvoj samostalni album. “âmac mali, suknjatesna, polomi}u ova vesla, al‘ je lep ovaj svet,Dunav svira menuet.” Milo{ je, kako samisti~e, pjesme pisao u osami na svom splavuna Dunavu uz akusti~nu gitaru i jatolabudova. Nekako se sama po sebi od ostatka

albuma izdvaja pjesma Bi}e skoro propassveta , i stihovi: “[ta te briga {to sam cuga, {t

me mu~i besparica, mene i mog bra~nodruga te{i samo {ljivovica, {ta mi staje na tmuku, neko mora da iskija, bi}e opet jaokuku, kada do|e milicija...” Osimzanimljivog teksta, izvrstan posao je ura|en aranèrski, a o svira~kom dijelu ne treba ngovoriti.

Moderniji, rockerskiji aran`mani une{to brì ritam slijede u pjesmi [orom{ajke . Uz puha~e i sjajne prate}e vokalSvetlane Palada, Aleksandre Grbi} i DankAdamov, posebne pohvale za dionice usnharmonike, za koje moj kolega AhmeBuri} tvrdi kako nikad nisu vi{ka. Odli~an j

i blues [e}eru moj . Nakon Pesme mom sini Molitve slijedi klavirska saga Dim cigaretkoja pomalo podsje}a na Bajagine radove i

perioda rada s Ribljom ~orbom. Dok se n pjesmi Svako ima nekog koga nema nazirveliki utjecaj novovalnog pokreta u biv{onam zajedni~koj dràvi. Album Ljudi ozemlje zatvara molska pjesma Tango za krajstihovima: “[ta }e meni ta lepota, {ta }e mentolki sjaj, ovaj nektar od ìvota, kada vidimda je kraj...” Kona~no, Milo{ Jovanovi}orkestar Dobrovoljno kova~ko dru{tvsnimili su jako dobar prvijenac Ljudi ozemlje , osvjeìv{i tako regionalnu glazben

scenu.


SWING I BLUES NA PANONSKI NAÎ

Pi{e: MARIO ILIÎ]

Oni su osvježili balkansku glazbenu scenu; zovu se DOBROVOLJNO KOVAČKODRUŠTVO, šef im je MILOŠ JOVANOVIĆ, a o njihovom prvijencu LJUDI OD

ZEMLJE piše naš kritičar

SWING I BLUES NA PANONSKI NAČIN

AUTOR ISTINITIH PJESAMA Milo{ Jovanovi}, {ef Dobrovoljnog kova~kog dru{tva



Lj

eto je vrijeme festivala, a orga-nizatori se na razli~ite na~inedovijaju kako da privuku pub-liku: najavljuju specijalne

goste, “zvijezde”, dodatne pro-grame, nagrade. Jedanaesto izdanjeMostar Blues Festivala , koji je ove godinedobio i rock nominaciju, nije imalonikakvih problema s tim, jer njihovi gostisu, zaista, bili zvijezde. Pored legendarne

britanske “bande” Ten Years After (narav-

no, bez Alvina Leeja koji nas je napustio umartu ove godine), Yu Grupe , Parti brejk - er sa , Pere “Joea” Miladinovi}a, usnahar-monika{a koji je u biv{oj Jugoslavijiodsvirao najva`nije dionice na tommalom, ali magi~nom instrumentu, ukazaose i neko ko pripada samoj kremi svjetskemuzi~ke scene, ali ne u poslovnom, nego u

su{tinskom, umjetni~kom smislu. New York Times je o njemu pisao kao o“nekome ko pomjera granice ne samo instrumenta koji svira, nego muzike uop}e, jer imate osje}aj da svira dvije har- monike istovremeno” .

Izgleda da u svijetu umjetnosti, a

muzike pogotovo, skoro uvijek vaì pravilda ‘{to je umjetnik bolji i zna~ajniji, to je komunikaciji jednostavniji‘. Sugar Bluero|en kao James Whiting, 1949., Harlemu, izvan stagea je skromni gospodinièg rasta, blagih i veselih o~iju. Na prv

pogled podsje}a na Muddyja Watersakojeg smatra jednim od svojih najve}i

uzora i svetaca bluesa. Odrastao je u NewYorku, gdje je njegova majka radila Apollo Theatru , bila plesa~ica i pjeva~ica,

proveo je djetinjstvo me|u muzi~arima kojsu je poznavali. Ovaj razgovor, pak, po~e

je veselo, Sugar je zatraìo da nazdravim“to the beauty of Bosnia.” “And the beaut


SVJETSKI EKSKLUZIV

Razgovarao: AHMED BURI]Foto: MARIO ILIÎ]

Ovogodišnji MOSTAR BLUES & ROCK FESTIVAL otvorio je SUGAR BLUE, jedanod najvećih živućih umjetnika na instrumentu koji se zove usna harmonika;

našem saradniku je nakon izvrsnog koncerta govorio o svom životu i o bluesu,“muzici koja govori o svim aspektima ljudskog života”

SUGAR BLUE, ŽIVA LEGENDAKad je žena rodila čovjeka, tad je rodila i blues

VELEMAJSTOR BLUESA Sugar Blue o ànru kojim se bavizna apsolutno sve



of the blues”, dodao sam. Molba takvog~ovjeka se, prosto, ne odbija.

Ra~una se da blues postoji jednostolje}e i jo{ jednu deceniju. Kroz tolikovrijeme pro{ao je razne promjene i danas seza njega zanima naj{ira mogu}a publika.Kako neko “iznutra”, a Vi ste to u svakomsmislu rije~i, vidi blues danas?

Prvo moram re}i da me raduje da suve}ina ljudi na mom koncertu u Mostaru

bili mladi ljudi. To zna~i da su oni, ovdje uBosni i Hercegovini, svjesni ~injenice dakorijen skoro svih ànrova, od rocka i

jazza, do rapa i hip hopa, dolazi iz bluesa.Jednom mi je Willie Dixon, s kojim sam

svirao, dobro rekao: “Blues su korijeni, a ostatak muzike su plodovi koji iz njih izras- taju.” Blues je uvijek bio oko nas, jer to jemuzika emocija, muzika koja govori odobrom i lo{em, o sretnim i tu`nim trenuci-ma na{ih ìvota.

BLUES ÎNJENICE Te{ko je definisati ne{to toliko {iroko

i duboko, ali jedan od pionira Son House,rekao je da blues sadrì ljubav mu{karcaprema èni.

Da, znam to, ali moram re}i da se ne

mogu sloìti s tim, bez obzira {to puno

volim i po{tujem Sona Housea. Evo za{to: blues je muzika koja govori o svim aspekti-ma ljudskog ìvota, i za cijelo ~ovje~anstvo.Jer, to nije samo muzi~ka forma, ona ima isvoju poetsku i filozofsku stranu. Bluesgovori o svim nivoima na svim nivoimaosje}anja, ~esto i o onome {to mi nemoèmo re}i. Ne postoji jezik koji takosna`no govori o snazi ljudskih emocija.Kad se osje}ate lo{e, svi odmah to

shva}aju.

A {ta je s onom definicijom kojpripisuju Robertu Johnsonu, koja kaè da jblues kad se dobar ~ovjek osje}a lo{e?

Hm, zabavna je, ali mi ovdje moramgovoriti istinu. A ona proizlazi iz ~injenicda je prvi ikada snimljen blues otpjevalèna. I, vjerujte, niko nikada ne mo`razumjeti blues kao {to èna moè. Jer, tduboke, ~iste emocije kao {to su ljubomoraljubav, sre}a ili mr`nja, bol, ro|enje ili smr

njegovi su osnovni sastojci. Klasi~n25.7.2013. I SLOBODNA BOSNA 5

NIJE JEDINI ALI JE JEDAN

Sugar Blue je po~eo svirati na ulici, aza po~etak karijere ra~una 1975., kad jesnimio pjesme sa Browniejem McGheej-em i legendarnim pijanistom s kuba ciga-rom i {e{irom Rooseveltom Sykesom.Jo{ jedan master, Memphis Slim, savjeto-vao ga je da ode u Pariz. “Svako ko ho}e biti veliki umjetnik, mora oti}i tamo” , rekao je. Na ùrci koju je organizirao legendarni

producent Jamesa Bonda Albert R.Broccoli neko ga je ~uo i rekao da bi gamogao povezati s Rolling Stonesima.“Isprva nisam vjerovao, a onda se natelefon javio tip s cockney naglaskom irekao da je Mick Jagger”, prisje}a seSugar Blue. Sve poslije je legenda, njego-vo u~e{}e na albumima Some Girls ,Emotional Rescue i Tatoo You .

PRIÂ O “STONESIMA”

Snimanje albuma “Some Girls”,“Emotional Rescue” i “Tatoo You”

ISKRENO I EMOTIVNOAmeri~ki umjetnik sa prate}im bandom nasceni Mostar Blues & Rock Festivala



temeljni blues Bessie Smith ili VictorieSpivey dolazi iz tog, ènskog osje}aja.Znate {ta? Kad je ena rodila ~ovjeka, rodiose i blues. (smijeh)

Ova je bila ba{ dobra. Kad smo kodra|anja, vi ste ro|eni 1949., {to je godi{tekoje je mo`da “primjerenije” za rock androll zvijezde, poput recimo Iggyja Popa,Lou Reeda...

Mo`da zaboravljate da toj generaciji pripadaju i Chuck Berry, R ay Charles iLittle Richard. Kad su bijeli momci ~uli

blues, po~eli su ga svirati, naravno srazli~itim osje}ajem i razumijevanjem,muzika se mijenjala. I nastao je rock androll. Ljudi vole Led Zeppeline , The Creamili Rolling Stonese kad sviraju blues, amuziku mijenja njihova kultura i njihovonaslije|e. Ljepota svega ovoga je {to svi onirazumiju du{u i srce muzike, znaju odakleto dolazi i o ~emu se radi, emocija je iskre-na, i bez razlike na to gdje ga svirate, blues

je uvijek blues. U va{em repertoaru ~uju se razli~iti

utjecaji: od New Orleansa, preko “zydecozvuka”, soula, sve do agresivnijeg“Chicago bluesa”. To je neka vrsta“crossovera” koji prelazi granice?

Da, ja sam slu{ao najrazli~itije vrstemuzike. Dosta folka, countryja, jazza, rock and rolla, Jimi Hendrix je uvijek bio jedanod najdraìh muzi~ara, zatim klasiku. I uvi-

jek sam poku{avao razumjeti muziku kojuvolim i staviti je negdje u sebe.

I to je prednost Amerikanaca u odno-su na druge muzi~are na svijetu. Iskreno,mogu li bijeli momci i cure zaista dobrosvirati blues?

Re}i }u vam po{teno. Mogu, akodovoljno istraùju. Blues je jezik. Ako nekoho}e biti bluesman, a nije iz Amerike, morau~iti kulturu koja to porodila, i tek onda,

ukoliko postoji ljubav za to, onda se moèsvirati dobro.

LJUBAV I DISCIPLINA Svirali ste sa velikim brojem zaista

zna~ajnih umjetnika... Postoji li neki savre-

meni muzi~ar koga iznimno cijenite?Postoji i ima ih dosta. Wynton iBranford Marsalis, oni su sjajni, svi|a mi semuzika djevojke koja se zove Alicia Keys,volim i neke repere... Nastojim dràti svojeu{i otvorenim, onda do njih dopiru mnogestvari.

Kao neko ko je jedan od legitimnihpredstavnika bluesa, jedan od rijetkih kojimoè svjedo~iti njegovoj povijesti i, zapra-vo, ìvi spomenik te muzike, kako viditebudu}nost ànra kojim se bavite?

Prvo, mislim da bi blues trebao biti

bolje predstavljen u medijima. Ljudi neznaju ne{to ako to ne ~uju na radiju, nevide na televiziji. Tu se pravi ta nesretnagre{ka, jer ukoliko ho}e{ praviti novumuziku mora{ se vratiti unatrag, do temeljana kojima ona po~iva, a taj temelj je blues.Charlie Parker je jednom rekao, i mislim da

je 100 % bio u pravu: “Ako ne moè{

dobro svirati blues, ne moè{ ni{ta svirati

Usnu harmoniku je proslavio SonnBoy Williamson, a Vi ste nadgradilsviranje tog instrumenta i dali mu novdimenziju...

Hvala Vam, zaista, puno vam hvala

Kad sam krenuo svirati slu{ao sam SonnyjBoya, Little Waltera, Big Waltera HortonaJamesa Cottona, Juniora Wellsa, i u pravste, Sonny Boy jeste broj jedan. U~io sami èlio da razumijem, da “pokupim” svfilozofske aspekte njihove muzike, njihoìvotni stil, i o ~emu govore svojomsvirkom, i to uklju~io u svoje sviranje razmi{ljanje. [to ste bliè korijenju, drvo jvi{e i ja~e. Ono {to sam ja htio jeste d

budem grana tog drveta, jaka grana toga {tsu stvorili ljudi poput B.B. Kinga, AlbertKinga, Buddy Guyja, ranije R obertJohnsona, Howlina Wolfa, svi ti velik

majstori. Kao i majstori jazza: CharliParker, Charlie Christian, Dexter GordonMiles Davis, muzika Motowna , sve me jto na neki na~in tjeralo da moja muzik

bude jaka kao njihova.

Svaki veliki umjetnik ima neke tajne[ta je va{a?

Ljubav i disciplina. Samo ljubav vane}e nau~iti kako da svirate svoj instrument, a samo disciplina vas moè nau~itsvirati, ali prazno, tehnika bez emocija nzna~i ni{ta.

Ba{ tako. Ima li i{ta {to moètpoèljeti?

Ima, da mi jedan ma~ak produciralbum. Quincy Jones. On vam razumijsve: blues, pop, soul, rock, jazz... Pa, etoako ste me ve} pitali za èlju, ja bih da mon producira album.

Znate kako je on rekao: “Muzika jkad napravi{ najbolje { to zna{ i ostaviprostor za Boga.”

Eto, vidite. Kad nam je Bog dao ìvodao nam je i muziku. Ne preostaje nam

ni{ta drugo nego da uìvamo.


SVJETSKI EKSKLUZIV

U toku tri dana Mostar Blues & Rock Festivala, svi doga|aji, bilo da su sedoga|ali u centru Pavarotti ili na drugojobali Neretve, na Kantarevcu , odisali sunekom fantasti~no pozitivnom atmosferom,u kojoj nasmijana mladost, i ona okupljenaoko Mostar Rock {kole , i ona koja je,naprosto, odlu~ila no} izlaska provesti nakoncertu - ìvi i di{e punim plu}ima.Posebno dirljiv bio je trenutak kad su Ten Years After za polaznike {kole, ali i stare

garde mostarskog rocka (me|u kojima valjaistaknuti @elju i Mujketa iz grupe Bulevar Blues Band ) “spra{ili” dvije pjesme i ondaostali skoro dva sata u prijatnom razgovoruo muzici i vremenima u kojima su bilizvijezde Woodstocka, ali i dana{njemstanju muzi~ke industrije. Jednostavno,bravo za ekipu koja je organizirala Festival ,posebno za Jasminu Kazazi}, Milija Tiru iOrhana Maslu, koji su ponijeli najve}i dioovog velikog i va`nog posla.

BRAVO ZA EKIPU!

Mostar: kad blues pobriše

suze i granice

U “KABINETUMATEMATIKE”Sugar Blue u dru{tvuna{eg saradnika



KULT MARKETMIROSLAV TADI]

MirinaJedan odnajpoznatijihmajstoraklasi~ne gitare

sa na{ih pros-tora MiroslavTadi} objavio je novi albumkoji nosi naziv

Mirina. U vrijeme dok ne nastupa sVlatkom Stefanovskim i ne podu~avagitarske tehnike, Miroslav Tadi} stignesnimiti i pone{to za svoju du{u.Dvanaest standarda s na{ih prostoraTadi} je odsvirao na sebi svojstvenna~in.

JELENA RADAN

VoyageHrvatskapjeva~icaJelena Radanmo`da nijestekla Bogzna kakvuslavu ali je ulokalnimglazbenim

okvirima itekako poznata i cijenjena.Jelena je nedavno objavila albumVoyage na kome se nalazi ~etrnaestpjesama. Iako je o~it utjecaj na Jelenuimala francuska mlada diva Zaz, tonikako ne umanjuje njezin stil iglazbeno-ljubavni izri~aj.

IRON MAIDEN

Maiden England’88

Fantasti~navijest za svefanove kultnih

heavy metalacaIron Maiden . Uprodaji jekomplet Maiden England ’88 kojiobuhva}a radbanda od 1986.do 1988. godine.Osim osamnaest

pjesama sa koncerata u Birminghamu asa turneje Seventh Son of a Seventh Son , tu je jo{ jedan DVD sa dvadokumentarna filma od 40 i 90 minuta,kao i promotivni spotovi.

Ne{to vi{e od mjesec dana u prodaji jedrugi studijski album vrlo neobi~noginternacionalnog banda The Penny Black Remedy . Album Inhale... Exhale... Ok,Now You Can Panic! donosi deset novih

pjesama. TPBR svoj prvijenac No One‘s Fault But Your Own objavili su 2009.,snimljen je u Zagrebu, i s njim napravili

pravu pomutnju na otoku.TPBR londonski je ska/punk band

sastavljen od glazbenika iz razli~itih europ-skih zemalja. Tako je osniva~ banda,tekstopisac, pjeva~ i gitarist Keith M.Thomson ro|en u [kotskoj. Pjeva~ica jeMarijana Hajdarhodì}, ro|ena Dubrov~an-ka, dok je bubnjar Wilco van Eijk Nizozem-ac, a basist Paul Slack Britanac. Povremenoim pomaè saksofonist irskih korijenaThomas Maguire. Band je apsolutni hit uLondonu, svi nastupi su danima unaprijedrasprodani, a ni{ta lo{ija situacija nije nikada nastupaju po Hrvatskoj, Njema~koj ili

pak Crnoj Gori, gdje za nekoliko danaimaju nastup na kotorskom Sea Rock Festivalu .

Naj~e{}e svoju glazbu svrstavaju u tzv. balkanski country punk. Glazbeni kriti~ar uglednog britanskog lista The Guardian sve

je objasnio u jednoj re~enici: “Ovo je najbolji pjevni country koji sam ikada ~uo.” I doista, The Penny Black Remedy jeneobi~an band. Keith M. Thomson pi{e

polit i~ki podrugljive tekstove, prepunecrnog humora koje kasnije u aranèrskomdijelu band “obla~i” u boje country glazbeili punka ukoliko je potrebno. Takav je i

njihov novi album Inhale... Exhale... OK,

Now You Can Panic! . Naslovnica CD-slikovito do~arava naslov prokazuju}i ribna suhom koja se kraj inhalatora za astm

bori za ìvot. Novi album TPBR otvara pjesma Som

People Just Don’t Know When To QuiUvodnu pjesmu, kao uostalom sve ostale nalbumu, karakterizira clean zvuk gitarene{to brì ska ritmovi i primjese countryjakoje se o~ituju poput zvukova bendà i usnharmonike u pjesmi Half an Alpha . Vrijed

pohvaliti jazzerske puha~e na pjesmDownright Lazy , ali i izvedbu MarijanHajdarhodì} u pjesmi koja tvrdi kakhipohondrija nije bolest. Sve u svemu, ThPenny Black Remedy nastavili su gdje sstali snimiv{i odli~an album.

(M. Ili~i}

MUZIKA

Album “Inhale... Exhale... OK, Now You Can Panic!”,grupe The Penny Black Remedy

Odlični londonski hit kvartet

TOP LISTA(iz “Top 40” BH radija 1)

1. The Sheepdogs: Feeling good

2. Juveniles: Strangers

3. Shea: Where did you go

4. Die Antwoord: Cookie Thumper!

5. Robin Thicke ft. T.I. & Pharell:

Blurred Lines

6. The Child of Lov: Fly

7. Wretch 32 ft. Shakka: Blackout

8. Amplify Dot: Kurt Cobain

9. Clean Bandit: Mozart’s House

10. Empire of the Sun: Alive

SKA/PUNK FORMACIJA ^lanovi banda The Penny Black Remedy



The Gatekeepers je dugometra`nidokumentarni film autora Drora Moreha,koji je ro|en u Jeruzalemu. Autor ovogfilma i dugometra`nih dokumentaracaSharon (2008.) i ûvari (2012.) karijeru je

po~eo kao snimatelj.Film The Gatekeepers prikazuje pri~u iz

perspektive {est nekada{njih voditelja ShinBeta , izraelske slu`be unutarnje sigurnosti.Oni kroz intervjue govore o svojemsudjelovanju u izraelskim protuteror isti~k imakcijama. Shalom, koji je predvodiooperaciju otmice nacisti~kog vo|e Adolfa

Eichmanna u Buenos Airesu 1960., jedan jeod tih {est nekada{njih voditelja Shin Beta ,te je pristao javno i otvoreno progovoriti ovremenu koje je proveo u toj agenciji.

Pored Shaloma, tu je Yaakov Peri, pod~ijim su nadzorom dva palestinska

pritvorenika umrla pri ispitivanju zbog brutalnosti. Tu su i Carmi Gillon, koji je preuzeo odgovornost za neuspje{nospre~avanje atentata na premijera YitzhakaRabina, potom Ami Ayalon, Avi Dichter iYuval Diskin, prethodnik sada{njegvoditelja Shin Beta , poznat ponesmiljenosti u borbi protiv terora, ujedno ièstoki zagovornik dvodràvnog rje{enja.Dok ti {efovi tajnih slu`bi s distance govoreo svojem sudjelovanju u nekim odnajkontroverznijih izraelskih protuteror isti-~kih akcija, i doma}ih i stranih, njihova~eli~na jedinstvena svrhovitost - o~uvanjedràvne sigurnosti - ostaje nepokolebljiva.Oni su u svom poslu imali priliku odlu~ivatikada }e netko biti ubijen.

Stra{no je uvidjeti kako netko jednostavno moè da ti oduzme ìvot. Ovajfilm pokazuje i surovost ljudskih vladavina.

Najtu`nije od svega je {to u svojoj povijesti

imamo uàsavaju}e velik broj takvih

primjera. Tu`no, no istinito i bolno saznanje jeste da se i dan danas sli~ni konceptiveli~aju. [tovi{e, diskreditira se one kojitako ne misle. Naàlost.

The Gatekeepers je dobio pregr{tnagrada i priznanja, poput Nagrade za najbolji dokumentarni film 2013.Ameri~kog nacionalnog udruènja filmskihkriti~ara, Nagrade Udruènja filmskihkriti~ara Los Angelesa 2012 - LAFCA, zanajbolji dokumentarni film, Nagrade Udruènja njujor{kih filmskih kriti~ara2012 - NYFCC, za najbolji nefikcionalni

film, te nominacije za Nagradu Ameri~kefilmske akademije Oscar 2013. za najboljidokumentarni film. (D. Jane~ek)

KINO KRITIKA

Film “The Gatekeepers” (Izrael, Francuska, Njemačka,Belgija, 2012.), scenariste i reditelja Drora Moreha


KULT MARKETDUNJIN CVIJET

Victor EriceDunjin cvijet jedugometra`nidokumentarni filmiz 1992. godine.

Senarij su napisaliVictor Erice iAntonio LopezGarcia. Ovodokumentarno

filmsko djelo “govori” o {panjolskomslikaru Antoniju Lopezu. On slika jednostablo dunje i nastoji uslikati igru svjetlakoja se u odre|eno vrijeme desi. No,slikanje mu prekidaju nenajavljeniposjetitelji. Film je dobio nagradu kritikeu Cannesu 1992. godine.

Ocjena: 4

LOV NA ÔVJEKA

Fritz LangIgrani crno-bijelifilm velikogFritza Langa iz1941. godine.Scenarij jenapisaoDudleyNichols, aprema romanuGeoffreyjaHouseholda.

Pri~a o lovcu koji je pu{kom naciljaosamog Hitlera. Onda su ga otkrili SS~asnici. Nakon toga bjeì gonjennjema~kom tajnom slu`bom. Pri~a olovcima.

Ocjena: 4

MRTVA PRIRODA

Sohrab Shahid

Sales Ovaj film iz 1974.prikazujeMohamadaSardarija, starogradnika saèljeznice, koji ìvimiran ìvot sasuprugom nadalekomèljezni~komokreti{tu. Nakon

trideset godina odlazi u mirovinu...Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Svjetski rat Z (Marc Foster)2. Gru na supertajnom zadatku (Pierre

Coffin, Chris Renaud)3. Usamljeni osvetnik (Gore Verbinski)4. ûdovi{ta sa sveu~ili{ta (Dan Scanlon)5. Specijalne agentice (Paul Feig)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Pet legendi (Peter Ramsey, ParamountPictures, Blitz film i video)

2. Potraga za Nemom (Andrew Stanton,Lee Unkrich, Walt Disney/Pixar,Continental film)

3. Hobit - Neo~ekivano putovanje (PeterJackson, Warner Bros. Pictures,Continental film)

4. Atlas oblaka (Tom Tykwer, AndyWachowski, Lana Wachowski, WarnerBros. Pictures/Discovery Film)

5. Zero Dark Thirty (Kathryn Bigelow,Columbia Pictures, Blitz film i video)

Bez morala

O “SHIN BETU”U filmu je intervjuisano {est nekada{njih voditelja Izraelske slu`be unutarnje sigurnosti



U ÊTIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFO“U Sarajevu je zavr{eno snimanje TVdokumentarnog filma Romeo i Julija uSarajevu, a u okviru serijala World Astonishing News japanske TV mreèNTVE”, javili su nam iz Casting i Talentagencije Zona: “Dramsku rekonstrukcijutragi~ne pri~e o Admiri Isi} i Bo{kuBrki}u reìra Shunsuke Morita, a ulogetuma~e mladi glumci Zone : BelmaKo{uti}, Armin Omerovi}, RijadGvozden, Edis @ili} i NusmirMuharemovi}.”

Predstava izvedena u dvori{tu ]orovi}aku}e u Mostaru zove se @ivot u smrti , autordramskog teksta je Veselin Gatalo, rediteljAhmed Imamovi}, a igraju Emir Spahi},Amna Hadrovi}, Goran Lozo i Emir

Sejfi}. “U predstavi je prikazan teàk ìvot,ali i posljednji trenutci poznatogmostarskog pisca Svetozara ]orovi}a”,pi{e na bljesku .

Neka nas jo{ malo gdje jesmo... Do 26. jula traje Ljetni festival za mlade u Mostaru.Na [panjolskom trgu }e u ~etvrtak i petaknave~e, od 19 do 21 sat, biti organizovanprogram koji, izme|u ostalog, uklju~ujemuziku uìvo i ples.

Tuzlak Sanel Redì} osvojio je jo{ jednuva`nu nagradu, ovaj put naInternacionalnom takmi~enju za klasi~nu gitaru u Kini. “Takmi~enje je odrànoprotekle sedmice u kineskom graduChangsha, a okupili su se mladi gitaristi,ve}inom iz Azije. Redì} je osvojio prvomjesto u otvorenoj kategoriji - bez limitagodina”, ~itamo na tuzlarijama.

Samo mali dio Gradskog kazali{ta mladihVitez za vikend putuje na Kosovo, uMakedoniju i u Srbiju. Dobili su poziv zasudjelovanje na Festivalu Teatri Ndryshe uPodujevu, gdje }e glumac Marin Biki}

izvesti monodramu \e ti je pita? Ekipa }eposjetiti i ]upriju i Skoplje.

Grupa Zabranjeno pu{enje ima bogat ljetniplan i program. U dvadesetak danaodsvira}e devet koncerata. Sejo Sexon iekipa 26. i 27. jula nastupaju u Prelogu i uSlunju u Hrvatskoj, 2. augusta su uZaje~aru u Srbiji, pa se 4.8. vra}aju uHrvatsku, u Omi{, pet dana kasnije su uBusova~i, 10.8. u Ra~i{}u na Kor~uli, 11.8.na Cetinju, 13.8. u Posu{ju i 16.8. uLipiku...

Lijepa li je ova Bosna i Hercegovina.Jo{ kad gleda{ u vodopad Kravice kodLjubu{kog ta~no ti ne{to - merak. E,upravo tu, pored vodopada, 26. i 27. jula

bi}e odràn Scream Fest 2013 .“Ovogodi{nji Festival je dvodnevni,

za razliku od pro{logodi{njeg koji je biotrodnevni. Nastupit }e bendovi iz BiH,Hrvatske i Srbije”, kaè Mario Brki},~lan Organizacijskog odbora ScreamFesta : “Prvu ve~er nastupaju Emir Hot iBiljana Radivojevi}, Manntra, Let 3 iMade In Iron, a sljede}i dan i Cold Snap,Aesthetic Empathy, Pero Defformero te

Heaven Rain. A Scream Fest jedugoro~ni projekat oìvljavanja iunapre|ivanja muzi~ke scene ipodizanja kulturne svijesti gra|analokalne i regionalne zajednice.Afirmiranjem mladih ljudi, radom nazajedni~kom projektu kao {to je ScreamFest stvaramo pozitivnu atmosferu izajedni~ki cilj u kojem svi imamomotivaciju napredovati i kvalitetno raditina njemu, te na kraju uìvati u istom.”

Ulaznica za jedan dan ko{ta 8 KM.

AZRA PJANIĆ, PR Ambasade Japana u BiH

MARIO BRKIĆ, član OO-a “Scream Festa” uKravicama kod Ljubuškog

AZRA PJANI]“Festival }e se odràti uokviru ljetnogedukativnog programaDobojski ljetni institut ”

Podizanje kulturne svijesti


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-872-2572013 61/6625.7.2013. I SLOBODNA BOSNA 6

Na press konferenciji koja je odrànaneposredno pred po~etak sedmogMe|unarodnog filmskog festivala KratkofilPlus izjavili ste da je ovo prelomna godina.Zbog ekonomske neodrìvosti,pretpostavljam?

Tako je. Ovo je prelomna godina zaKratkofil Plus upravo zbog te{ke finansijskesituacije i smanjenja budèta. Ovogodi{nji

budèt Festivala iznosi oko 50.000 KM, {to jenerealan okvir za rad. To je drasti~noumanjenje u odnosu na prethodne godine i taj

trend smanjivanja budèta doveo nas je ovegodine prakti~no pred ga{enje. Na{i generalni pokrovitelji su, kao i prethodnih godina,Ministarstvo prosvjete i kulture RS i Grad Banjaluka, ali su

budèti za kulturu generalno smanjeni, {to se odrazilo i na nas.

Ko vas je jo{ podrào?Od Ministarstva smo dobili podr{ku u iznosu od 25.000

KM, od Grada smo podràni sa 15.000 KM. Zna~ajnu podr{kunam je dala Kancelarija za odnose s javno{}u Ameri~keambasade u BiH, potom Kancelarija Specijalnog predstavnika

EU u BiH, kao i britanska, {vajcarska irumunska ambasada, {to je pomogloorganizaciju u brojnim segmentima. Program

je sklopljen uz podr{ku na{ih partnerskihfestivala iz Evrope i uprkos smanjenju

budèta, njegov kvalitet je neosporan.

Kratkofil Plus traje do 28. jula. [ta ste, ukratkim crtama, pripremili va{imposjetiocima?

Ove godine stiglo nam je vi{e od 2.000 prijavaiz cijelog svijeta za Takmi~arski program, tako da

imamo odli~nu selekciju. U okviru programaPanorama Plus , da izdvojim, prikazujemo triaktuelna dokumentarca: Harry Dean Stanton:

djelimi~no fikcija , Pussy Riot: pank molitva i kontroverzni însmaknu}a . Na{i gosti bi}e reditelji Pussy Riot i predava~i iz NISIMASE, a mladi filma{i svakako ne bi trebali propustititi razgovor snjima. Za najmla|e i ove godine imamo Kratkofil Junior , u okvirukojeg }e oni dobiti priliku da snime svoje prvi film, ~ijom

premijerom }e ovogodi{nji Festival biti zatvoren. Filmovi se prikazuju u Domu omladine i na ljetnoj pozornici tvr|ave Kastel . Uslu~aju ki{e, selimo se u Gradsko pozori{te Jazavac.

SANDRA JOSOVIĆ, izvršna direktorica Međunarodnog filmskog festivala“Kratkofil Plus” u Banjoj Luci

U organizaciji Ambasade Japana u BiH,Op{tine Doboj i nevladine organizacije BILD, uDoboju }e 25. jula biti odràna manifestacijaMatsuri , ili, u prevodu sa japanskog, Festival . Pa,{ta }e se de{avati na Festivalu ?

“Festival }e se odràti u okviru ljetnogedukativnog programa Dobojski ljetni institut, uorganizaciji Op{tine Doboj i nevladineorganizacije BILD. Festival }e otvoriti YoshiakiMakino, {ef Odjela za ekonomsku saradnjuAmbasade Japana u BiH, koji }e predstavitielemente japanske kulture te doprinos vladeJapana rekonstrukciji op{tine Doboj. Ja }u, pak,kao predstavnik Odjela za kulturu i PR zatimgovoriti o zna~aju japanskih kulturnih aktivnosti uBiH, kao i o programima stipendiranja kojegodi{nje dodjeljuje Ambasada Japana gra|animaBiH. Predstavnicima Ambasade }e se pridruìti idva dràvljanina Japana, kako bi predstavilisljede}e: video filmove - o festivalima u Japanu kroz godi{njadoba - prolje}e, ljeto, jesen, zima - te kulturnim znamenitostimaJapana; shodo - japanska kaligrafija; origami - umije}e savijanja

papira; yukata i geta - yukata je kimono koji senosi tokom ljeta uz drvene japanke geta; uchiwa- tradicionalna japanska lepeza okruglog oblika,izra|ena od papira, u okviru od bambusa;primjerke japanske tradicionalne hrane - sashimi,sushi; hashi - tradicionalni {tapi}i za jelo.Ambasada }e tako|e obezbijediti kostime Happiza Soran bushi, ples koji }e izvesti u~esniciDobojskog ljetnog instituta , te igra~ke zatakmi~enje Kendama”, najavljuje Azra Pjani},PR Ambasade Japana u BiH.

Na{a sagovornica tako|e najavljuje niz japanskih kulturnih de{avanja u periodu septembar-oktobar ove godine... “I to sa zadovoljstvom! Uprojekat Mjesec japanske kulture, koji }e se odràtiu Sarajevu, uklju~ena je izlo`ba tradicionalnihjapanskih lutaka, potom tradicionalna japanskalutkarska predstava, te koncert tradicionalnihjapanskih bubnjeva, projekcija japanskog

animiranog filma - Anime, kao i radionice o su{iju, judo sportu ijapanskom dizajnu interijera. Odrà}e se i predavanje o japanskomfilmu, uz projekciju filma na 16 mm projektoru.”

Japan nam je dao sebe

Neosporan kvalitet “Kratkofila”



Akobogda.

14. Opi{ite Milomira Kova~evi}a

Stra{nog u tri rije~i?Ponikve opet cvjetaju.

19. Tangeili badi}?

Ni{ta.

21. Poruka~itaocima na{egmagazina?

Ne uzimajteìvot

preozbiljno.

16. Osoba koja vamide na ganglije?Dino Bajramovi} saovim pitanjima.

5. Koga biste poveli na pusto ostrvo?Mirelu.

7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?Sva sre}a da nisam to {to jesam.

11. Da li je bolje biti lijep ipametan ili ruàn i glup?Lijepo, pametno ruàn i glup.

13. Da imate 15 minutavlasti, {ta ne biste u~inili?

Ne bih lagao.

3. Kako se osje}ate u Sarajevu?

O p u{ te no.

2. Da li ste kao malisanjali da }ete bitistudent?N isa m.

4. [ta ne morate imati u friìderu?

Pastu za zube.

10. Je li manje - vi{eili je vi{e - manje?Manje je vi{e.

15. S kim biste voljeli

otplesati tango?

Sa la v ico m.

18. Mala Duba iliVeliki Drvenik?Mala Duba.

20. A begova ili {kembe ~orba?Begova.

17. [ta obla~ite kadaèlite izgledatimoderno?Kaput.

12. [ta uradite kad vam prekoputa pre|e crna “Me~ka”?Zavisi koja je serija?

6. [ta obavezno nosite na plaù?Biciklo.

8. [ta ste bili upro{lom ìvotu?M ed o.

by DINO BAJRAMOVIC

ŠAHI N ŠIŠIĆ, um je tni k:

“ Ne uzima j te ži vo t preoz bi l jno”

9. Koliko ima istine u izreci:“Ko je sretan ni u hali nijegladan?”

Ne znam... Divlje svinje?



KLIN ÔRBA

S

vaka vrsta tajne kre}e od nerazmrsive Boìje tajne,na koju se niè lanac: ljubavna tajna, porodi~na

tajna, zape~a}ene koverte sa oznakom “strogo pov.”,tajni dosjei, dràvna tajna, vojna tajna, poslovna tajna, itd.Potom stiù oni koji èle provaliti u tajne sefove, paimamo: tajnu policiju, tajno prislu{kivanje, tajno pra}enjei {pijuniranje, tajne likvidacije i, negdje na nekom kraju,

paradoks ozna~en kao - javna tajna. [to jo{ uvijek nije jednako javnoj istini. Tu je, otprilike, prag izme|u tra~a,naga|anja, spekuliranja, medijskog manipuliranja, s jednestrane, i istine, s druge strane. Nastavak puta od tajne,

preko javne tajne do javne istine, obi~no stiè do kona~nestanice sa oznakom - afera.

Op}enito je poznato, ne samo pravdoljubivim banjalu~kim studentima i nepristranim medijima, da seMile Ronhill, skupa s pajda{ima, enormno obogatio u

svim mogu}im nezakonitim rabotama, pa ipak policajci privode, pretresaju i islje|uju one koji su se usudili javnozboriti (karikaturom) o tome. Pitaju ih, k’o biva, zasaznanja i dokaze kako bi eventualno pokrenuli istragu.Javna je tajna dobila konkretna i opasna imena i

prezimena. Ne sumnjam, tajna pesnica }e ve} prona}ina~in da ih u{utka.

Mo`da }emo jednom saznati i ko je i kako u{utkaonepoznati broj uglednih te{anjskih privrednika ivlastodràca koji su u Kalo{evi}ima kod Te{nja tajno zakopali tone vojnog naoruànja, a iskopali stan ima{allah hizmet vrlom Velikanu pisane rije~i i njegovomhizme}aru Pessoi, koji su se osilili kao da je sve ononaoruànje u njihovoj avliji te su jalom zgrnuli sve {toiole vrijedi na bosanskohercegova~koj knjièvnoj sceni.Sad su napokon i doista Velikani me|u svojim si}u{nim

potkaziva~ima i takvim knjièvnim imenima za kojanikad niko nije ~uo, niti }e. Dokad }e tako politi~kom iknjièvnom Sarajevu Te{anj ga}e krojiti? Ah, ni~ija dozore, pa ni njihova.

Istina je, javna, da se Sarajevo prepustilo baliluku, {tosamo dodatno i {irom otvara dveri Miletovom guslanjuo Teheranu. Zahvaljuju}i te{anjskim i viso~kim

lobijima i klanovima, dogurali smo do inertne provincijenegda{njeg Osmanskog carstva. Umjesto kulturnihsadràja koji prili~e jednom multietni~kom glavnom

gradu, dopustili smo da nam “bra}a” Turci po trgovima i

parkovima organiziraju kolektivne javne iftare kolektivna javna obrezivanja/sune}enja, dok nam

sastavlja~ panegirika generalu Gotovini zabranjuje to~enjalkohola u ugostiteljskim objektima Starog Grada.

Sa~uvaj me, Boè, i takve vjere i takvog ramazana! javno i tajno. I nadripjesnika. Poput predsjednik privatiziranog Dru{tva Jednog Lica, nekad poznato

kao Dru{tvo pisaca BiH, koji nam je pro{le godine nSarajevske dane poezije doveo osmorazredne tursk

pjesnike da se predstave u programu nacionalnknjièvnosti, sve sa majkama, tetkama i strinama, a znak zahvalnosti jer su isti Predsjednika ugostili, sve shanumom mu, i preveli mu pjesmice. Sad kad je, {u}uAllahu, uspje{no rastjerao bh. pjesnike koji su oSarajevskih dana poezije na~inili respektabila

me|unarodni festival, javna je tajna da planira ovknjièvnu manifestaciju preimenovati u Te{anjske dan poezije .

Ljudski je mozak izgleda od svog nastanka do danavrlo sklon kopiranju. A koga kopirati, ako ne oca ili bogili boga-oca? Ako je ve} veliki Bog imao pravo na tajnuonda i mali bogovi imaju pravo da se igraju iste igre. Igrmo}i i kontrole nad onima kojima je tajno znanjnedostupno, kao i nad onima koji su u ime za{titautoriteta svojih malih bogova prisiljeni ~uvati tajnuVjerujem u to da tajne igre u osnovi uvijek pokre}e ismotiv, te da tajna ne bi ni postojala kad ne bi svojimzagovara~ima donosila korist, a koja im ne pripada kad s

baci na vagu istine i pravde.

âk i kada su u pitanju porodi~ne tajne, koje su samnaizgled bezazlene, jer su im posljedice kra}edometa. Nemogu}e je zaboraviti da je podjela n

privatno i javno, zapravo podjela na porodi~no i sva~ijeDjecu u porodici od ro|enja u~e {ta smije biti javnobjelodanjeno, a {ta mora ostati unutar zidova. Ustvaru~e nas dvostrukim mjerilima i dvostrukom moraluKasnije se to znanje prenosi u javnu sferu, u kojoj s

prostor cijepa, fragmentira, prisvaja i privatizira u ono {tse s pravom po~elo tako|er zvati porodica, pa imamodvorsku, znanstvenu, akademsku, sindikalnu, knjièvnustrana~ku, intelektualnu, i ko zna koje sve porodice.

U svakom slu~aju, nijednoj nije maslo za ramazana.

Ljudski je mozak izgleda od svog nastanka do danas vrlo sklon kopi-ranju. A koga kopirati, ako ne oca ili boga ili boga-oca? Ako je već veli-ki Bog imao pravo na tajnu, onda i mali bogovi imaju pravo da se igra-

ju iste igre. Igre moći i kontrole nad onima kojima je tajno znanjenedostupno...

JAVNA TAJNAPi{e: FADILA NURA HAVER




Press materijal i rije~i zastupnikapoja{njavaju {ta je vodilo ~elnike PSAgrupacije da na trì{tu predstave

Peugeot 301. Rije~ je, kaù, o limuziniproizvedenoj da osvoji isto~noevropskotrì{te, onda Rusiju, pa Kinu, pa Brazil. Naprvi pogled, unutra{njost 301 je neugodnoiznena|enje. Jasno nam je kako je ra|en zasiroma{na trì{ta koja su uvijek u recesiji, noneki do detalja pokazuju da se mo`da iprevi{e {tedjelo. Recimo, nemate rukohvateu krovu, one iznad vrata, a da bistenamjestili elektronski pokretane retrovizore,morate se ba{ dobro namu~iti kako bisteshvatili gdje se nalaze prekida~i za njih.Komandna tabla je ogromna, no na noj imamjesta tek za obi~an radio sa MP3playerom, bez priklju~ka za USB, jednupolicu koja je vjerovatno predvi|ena zamobitel, no kako je skliske podloge, ne}edugo ostati u njoj. Tu su jo{ i prekida~i zaklimatizaciju koji su izvedeni u istom stilu kaoi ostatak kabine.

Kad smo ve} kod vrata i poklopcaprtlja`nika, iznimno je razo~aravaju}i prazani neugodan limeni zvuk prilikom zatvaranja.Da li zbog laganog materijala od kojeg suizra|eni ili zbog toga {to na njima nemaizolacije na mjestima na kojima jepredvi|ena, vrata proizvode prazan, jeftinzvuk pri zatvaranju.

No, nije sve tako sivo, rekaobi Mile Kekin iz Hladnog piva.

Tri su stvari koje

vas u 301 obraduju i natjeraju da zanemaritesve njegove mane kada je u pitanu kvalitetmaterijala. Ne izrada, nego kvalitet onoga {to je tokom nje upotrijebljeno. Dakle, prvi inajve}i plus je svakako motor. Rije~ je oveoma, veoma dobroj HDI ma{ini od 1600kubika sa 92 konjske snage koji ovaj Peugeotvuku bez problema.Taj stra{ni uspon uz Ivan

planinu, koji kod nas izgleda postaje osnovapo kojem se gleda da li je neki motor dobar iline, sa punim prtlja`nikom, ~etiri osobe u autui uklju~enom klimom, savladao jeiznena|uju}e lako. Nismo od onih kojisumanuto priti{}u ru~icu board kompjuterakako bi izmjerili potro{nju ili na{li najniùmogu}u, no ovaj Peugeot u prosjeku zaistatro{i oko pet litara goriva (van grada jo{ imanje), {to mu je veliki plus.

Drugi plus je veli~ina prtlja`nika iprostora za sjedenje. Prtlja`nik je~udovi{nih dimenzija i da nije visokoizra|enog dijela koji ga odvaja od branika,pomislili bi da je u pitanju karavan. Dubinom je prt lja`nika i prostorom za sjedenje,posebice straga, daleko od konkurencije jer nudi mnogo vi{e prostora od ostalih,~ak vi{e i od nekih modela koji su klasaiznad njega. Ipak, nakonmotora ono {to nas jeodu{evilo jeste udobnost.Sjedala su vrhunska,

napravljena tako da drè tijelo kao salivenoa osje}aj ugode u vo`nji je nenadma{anPuno, puno ljep{e nego kod njema~kekonkurencije. Neusporediv, jer u 301 smosjeli direktno iz potpuno novog vozila jednognjema~kog proizvo|a~a. îja sjedi{ta upore|enju sa ovim iz Peugeota daju osje}ada u decembru sjedite u nekakvom sepetu

Testni model bio je dobro opremljen. Im~etiri zra~na jastuka, centralno zaklju~avanje sa daljinskom komandom na klju~uESP, board kompjuter, servo, sjedi{tevoza~a podesivno po visini, elektri~nepodiza~e prednjih prozora, elektri~nopode{avanje nivoa prednjih farova...

Uz dopla}enu metalik boju, sa ~etigodine garancije, do registracije ko{ta26.229,00 maraka.

P E T A B R Z I N A

Pi{e: NEDIM HASI]

Foto: MARIO ILI I]

Peugeot 301 1.6 HDI: Lav protiv recesije

slobodna bosna [broj 872, 25.7.2013]

Documents