slobodna bosna [broj 923 djelimičan, 17.7.2014]

8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 923 djelimičan, 17.7.2014]

http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-923-djelimican-1772014 1/65

RADON^I]-KELMENDI: RAPORT IZ PRI[TIN

www.slobodna-bosna.

LAGUMD@IJINHAD@ILUK IL

KOM[I]EVEMIRAT



OÂJAN BILANSOSMOGODI[NJE VLASTIS ÎME DODIK IZLAZI PRED

GLASAÊ U OKTOBRU?U proteklih osam godina pod vla{}uDodika, Republika Srpska nije postala“bolji dio BiH” kako je najavljivao iobe}avao lider SNSD-a, nego je dovedenana sami rub ekonomske provalije;Slobodna Bosna iznosi relevantne~injenice o ekonomskim dometimaDodikove vlasti od 2006. do danas

KANDIDATI ZAPREDSJEDNI[TVO BiHOD IZBORA DVA BAKIRAIako se o kandidatima za budu}e ~lanovePredsjedni{tva BiH spekulira ve}mjesecima, nitko nije o~ekivao iznena|enjakoja su predsjednici Demokratske fronte iSDP-a @ELJKO KOM[I] i ZLATKOLAGUMD@IJA priredili samo dan-dva prijeisteka roka za predaju izbornih lista:Kom{i}eva stranka u izbornu utrku ulazi sdva kandidata za Predsjedni{tvo BiH,politi~kim anonimusom ANTOMPOPOVI]EM i biv{im SDP-ovcemEMIROM SULJAGI]EM, dok jeLagumdìjin favorit BAKIRHAD@IOMEROVI], nekada{njaperjanica „nezavisnog novinarstva“

OPTU@NICA PROTIV NASERAKELMENDIJASU\ENJE BALKANSKOM

NARKOKARTELUAmeri~ki tuìtelj ANDREW HUGHESoptuìo je po~etkom tjedna lidera SBB-aFAHRUDINA RADONÎ]A da je bio ~lanzlo~ina~ke organizacije NASERAKELMENDIJA; u optu`nici Specijalnogtuìteljstva Kosova, koja je podignutanakon {to je tim istraìtelja na ~elu s

Amerikancem ERIKOM LARSONOM vi{e

od godinu dana dokumentiraoKelmendijeve kriminalne poslove, pi{e da

je Radon~i} bio na tajnom sastanku kada je donesena odluka o likvidaciji RAMIZADELALI]A ]ELE

UPAO U LO[E DRU[TVORADONÎ], LICE SA OPTU@NICEFAHRUDIN RADONÎ], predsjednikSaveza za bolju budu}nost BiH i kandidat zabo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH, nakon{to je spomenut u optu`nici koja je naKosovu podignuta protiv narkobosa NaseraKelmendija, tvrdi da nema nikakve veze saslu~ajem Kelmendi, a da je cijela pri~a diopredizborne kampanje bo{nja~ke dràvne

mafije. Me|utim, ~injenice govore druga~ije,a prijateljske i poslovne veze Radon~i} nijegradio samo u poslovnom i politi~kom, negoi u kriminalnom miljeu. Tih i takvih vezadanas bi se rado odrekao, ali kada ih jegradio vjerovatno ni slutio nije da }e mu onepredstavljati breme u politi~koj karijeri i utrciza bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH

EFENDIJA U POLITICIMUSTAFINA KANDIDATURA EF.

CERI]AMustafa Ceri}, jedini biv{i vjerski lider kojise u BiH kandidovao na izborima, za na{list govori na koji na~in namjerava realizo-vati “Mar{alov plan”, ko }e mu finansijskipomo}i u predizbornoj kampanji, koje sunjegove prednosti u odnosu na protukandi-date, komentari{e posljednje politi~ke istupeMilorada Dodika i Aleksandra Vu~i}a…

ME\UNARODNA KRIZNAGRUPADR@AVA ZA [ESTORKUBosna i Hercegovina je zemlja koja polako, asigurno ide ka dezintegraciji, zaklju~uMe|unarodna krizna grupa u svojeposljednjem izvje{taju koji razmatra kakvbudu}nost nas o~ekuje. Korupcija, nepotizam

nesposobnost, samo su neki od uzroka zblokadu dràve. No, najzna~ajniji je djelovanlidera {est vladaju}ih partija, tzv. {estorke, kokontroli{e klju~ne aspekte ìvota u BiH

17.7.2014. I SLOBODN BOSN

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nidžara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d.137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanj

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.b

20

30

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

30


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-923-djelimican-1772014 4/65SLOBODN BOSN I 17.7.2014

INDIREKTNADISKRIMINACIJA

Bo{njaci uUpravi za

indirektnooporezivanjetvrde da Dàkulaproteìrahrvatskekadrove

Miro Dàkula, direktor Uprave za

indirektno oporezivanje BiH, vodikadrovsku politiku isklju~ivo u koristHrvata, tvrde za “SB” ogor~eni uposleniBo{njaci koji u ovoj instituciji nisu dobilistatus dràvnih slu`benika. Uposljednjih godinu dana imenovano jepet komisija za prijem dràvnihslu`benika u UIO, me|utim niti jedanpredsjednik te komisije nije bio iz redabo{nja~kog naroda. Tako|er, od sedam~lanova komisije koja je vr{ilasistematizaciju radnih mjesta u UIO, ni

jedan njen ~lan nije bio Bo{njak. Dastruktura uposlenih u UIO ne prati

propisanu nacionalnu zastupljenost,govori podatak da je procenatzaposlenih Bo{njaka u UIO sveden na40,7 posto, dok je uposlenost Hrvatapove}ana na 21 posto. Naime, Dàkula

je od 79 novoprimljenih zaposlenika uovoj instituciji uposlio tek 16 Bo{njaka,a od 59 koji nisu dobili status dràvnihslu`benika, ve} rade po ugovoru o raduu UIO, ~ak njih 44 su Bo{njaci.

(M.D.)

Iako je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, ve} bio odlu~io da se ambicioznogIgora Radoji~i}a oslobodi slanjem uParlament BiH, a Nikolu [piri}a zauvijek elimini{e, sredinom pro{le nedjelje na sas-

tanku vrha SNSD-a do{lo je do iznenadnogobrata. Naime, Nikola [ipri}, koji je ve} bio

otpisan iz svih kombinacija, izdejstvovao je prvo mjesto na listi za Parlament BiH uizbornoj jedinici 1. Igor Radoji~i}, koji jesamo dan prije trebao biti nosilac liste zaParlament BiH, dobio je {to je traìo - da

bude nosilac liste za Narodnu skup{tinuRS-a u izbornoj jedinici 3. I ne samo - to svikandidati na toj izbornoj listi njegov suizbor. Igor Radoji~i}, kako saznajemo uvrhu SNSD-a, dobio je i obe}anje MiloradaDodika da }e, nakon izbora, biti premijer.

[ta je natjeralo Milorada Dodika da pristane na ovakav rasplet nakon kojeg je jasno da vi{e nema nikakvog uticaja nastranku ~iji je predsjednik i dan uo~i odlukeGlavnog odbora SNSD-a “potpi{e kapitu-laciju”, mnogima u SNSD-u nije jasno.

Upu}eni izvori tvrde da je klan u SNSD-ukoje predvode Neboj{a Radmanovi} i Igor Radoji~i} iznenada oja~ao nakon {to im se

priklonio Nikola [piri}, aktuelni ministar finansija BiH. Ina~e, tabor koji okupljajuRadmanovi} i Radoji~i} stari SNSD-ovcinikada nisu prihvatili jer ga smatrajustranim tijelom DSP-a koje je pristupilo

SNSD-u.

Radoji~i} je, ipak, uspio ponovo obezb jediti prvo mjesto na listi. Na listi Narodnu skup{tinu RS-a nalazi se sada{n{ef Kluba poslanika SNSD-a @eljkMirjani} (tako|e kadar DSP-a), koji je n

pro{lim izborima u{ao na “kompenzacijukao i Radoji~i}ev dokazani kadar, ministekonomskih odnosa i regionalne saradnIgor Vidovi}.

Zanimljivo je da se odmah posliRadoji~i}a na listi na{la i dugogodi{ndirektorica banjalu~kog Doma zdravlGordana Te{anovi}, koja nije imala n

jedan javni istup. Manje-vi{e i svi ostakandidati sa liste su nepoznati javnososim biv{eg gradona~elnika Banje LukDragoljuba Davidovi}a i direktorice vrtiNata{e Radulovi}. Milorad Dodik je uspsamo njih dvoje, kao svoje kandidate,

stavi na listu za Skup{tinu RS-a u izborn jedinici Banja Luka.Dodik je uspio da izgura kandidatu

@eljke Cvijanovi} za ~lana Predsjedni{tBiH, a stari SNSD-ovci smatraju da }e jojizbornoj kampanji probleme praviti ~lanoklana okupljenog oko Radmanovi}a Radoji~i}a, koji su apriori bili protiv njenokandidovanja. S obzirom da su Radmanovi Mladen Ivani}, lider PDP-a, dugogodi{nku}ni prijatelji, SNSD-ovci okupljeni okDodika strahuju da }e upravo njih dvojiuticati na njen potpuni debakl na predst

je}im izborima.

(M. Dedi

DODIK IZGUBIO AUTORITET U SNSD-u

MINI MARKET

LA@NA HARMONIJA SNSD-ovacaRadmanovi} i Radoji~i} na izborne liste postavili svoje favorite iz SNSD-a

Radmanović i Radojičićpreuzeli poluge vlasti u

SNSD-u

Miro Dàkula



FOTO NEDJELJE MARIO ILIÎ]


U [TEDI[E SVEGA BI[E

Sud u Strazburudonio kona~nupresudu u korist

prijeratnih{tedi{aLjubljanske iInvest banke

Evropski sud za ljudska prava uStrazburu donio je kona~nu presudu,prema kojoj je Slovenija odgovorna zavra}anje stare devizne {tednje{tedi{ama podru`nica Ljubljanske

banke izvan te zemlje, a Srbija{tedi{ama Invest banke izvan njenihgranica. Agentica BiH pred Sudom uStrazburu Monika Miji} izjavila je da jeEvropski sud donio kona~nu presudu inaloìo Sloveniji i Srbiji da u roku odgodinu dana preduzmu sve mjere da bisvim {tedi{ama Ljubljanske i Investbanke bio vra}en njihov novac.

Presuda je saop}ena usmeno, takoda se u ovom trenutku ne moè pouz-dano utvrditi o kojem iznosu se radi,odnosno po kojoj }e se kamatnoj stopiobra~unavati kamate na {tedne

depozite. Nominalni iznos depozita uLjubljanskoj banci iznosi oko 125 mil-iona eura a u slu~aju primjene stan-dardne kamatne stope, ukupni dugSlovenije prema {tedi{ama u BiH dosti-gao bi skoro cijelu milijardu eura!

Sud je obvezao Sloveniju i Srbiju dau roku od godinu dana utvrde preciznudinamiku vra}anja {tednih depozita, noostalo je nejasno klju~no pitanje: ukojem roku }e dvije dràve vratiti{tedne depozite gra|anima BiH.Nadajmo se da }e povratak novca tra-

jati barem upola kra}e nego je trajaosudsku proces pred Sudom uStrazburu. (M.A.)

MINI MARKET

Srebrenica 2014.

Monika Miji}



ČETVRTAK,10. JULIKada je DAVOR JOZI], u junu 1990.,

petneast minuta prije kraja utakmiceJugoslavija-Kolumbija na SP-u u Italiji

pomalo krkanskim volejom donio pobjeduOsimovim izabranicima, u televizijskoj salihotela Grand u Pri{tini, gdje sam gledaoutakmicu, sa stolica smo posko~ili ja,dvojica konobara i nekoliko nevje{tomaskiranih operativaca nadle`nih dràvnihsrpskih policijskih agencija. Ostatak

prisutnih je sve to promatrao nezaintere-

sirano, sumnji~avo. Radio sam u to vrijemena Kosovu pri~u o albanskoj demokratskoj,nekomunisti~koj alternativi, opoziciji, koja,~inilo mi se, uop}e nije bila bez potencijala,sadràja, izgleda da bude partner u mirnomdijalogu, prije svega sa Milo{evi}evimreìmom. Kada sam se vratio u hotelskusobu, falile su mi tri od ~etiri kasete koje samsnimio razgovaraju}i sa desetinamaalbanskih intelektualaca o mogu}nostima

promjene demokratske matrice. Pokupila bra}a, dok sam ja sa njihovim kolegamaslavio Jozi}ev gol! Oslobo|enje objavljujedijelove knjige-ispovijesti ShkëlzenaMaliqija, jednog od najistaknutijih i

najodva`nijih kosovskih intelektualaca, kojidanas svoj hljeb zara|uje savjetuju}i premijera Albanije. Tu`na je to pri~a outopisti~kim, iskrenim nadanjima, tlapnjamaintelektualaca uvjerenih da mogu demokrat-skim, nenasilnim metodama promijeniti, re-dizajnirati represivni, olovni sistem.Shkëlzen Maliqi, pored ostalog, ne moèracionalno da objasni kako ga je na izborimau Prizrenu pobijedila nepoznata Edita Tahiri,dana{nja prva dama vlasti na Kosovu.Slobode, demokratije, pluralizma, dijalogame|u kosovskim Albancima bilo je onolikokoliko je dopu{tao represivni despotsko-{ovinisti~ki reìm iz Beograda - dakle

nimalo.

Pri~ao mi je tada jedan (komunisti~kalbanski politi~ar iz Pri{tine kako mu j penzionisani zastavnik JNA SEJDBAJRAMOVI] obja{njavao „demkratsku proceduru“ kojom je kooptiran Predsjedni{tvo SFRJ, umjesto koliktoliko demokratski izabranog Albanca R izSapundìja. „Sjedim ti ja pred prodavnicsa me{ovitu robu u svoje selo, ~ekam dpo{tar donese penziju, pijem mlaku pe}kpivu, kad doljaze dvojica Srba u civil‘Druè Sejdo, mora}ete po}i sa nama.’ ‘Pdrugovi, organi, to jest milicajci, {ta samzajebo, ja po{tujem vlast, cenipredsednika Sljobu, podràvam svak

re{enje za krizu, lojalan sam gra|anipljatio sam sve {to sam popio, nemojdrugovi, Bogom vas molim...’ ‘E, pa bazato te i vodimo, zastavni~e Sejdo, takanam treba’...“, umire ga i u vanrednom leuvedu u Palatu Federacije na NovoBeogradu da odlu~uje o uvo|enjvanrednog stanja i sli~nidogodov{tinama koje je osmi{ljavaSlobodan Milo{evi}.

PETAK,11. JULI

Nisam vi{e od jednog poluvremena z

~itavog Svjetskog prvenstva u nogomegledao na dràvnom javnom servis(BHT), {arao sam izme|u HRT-a, RTS-slovena~ke televizije, ~e{kih, ma|arskirumunjskih sportskih kanala. Tako da sahendikepiran, profesionalno, spoznajnonesposobljen za ravnopravno sudjelovanu kafanskim naricanjima, svakono}ni

jadikovkama na ra~un sportskih komentatokoji su proteklih mjesec dana maltretirali

pretplatnike pored „malih ekrana“.Kad, ponekad, a naj~e{}e nikad slu{a

sportske komantatore na ovda{njitelevizijama (a ni printani mediji nisizbjegli tu katastrofu) pla{i me da }

masovnost, globalna, agresivna, tvrdoglav

SLOBODN BOSN I 17.7.2016

Zamolio me, prije nekog vremena,poznanik iz Modriče, ima kćerku sa„najvišim ocjenama završilaelektrotehniku u Banjoj Luci“ daprovjerim ako mogu /(a ne mogu) je li besmisleno i bespredmetno,uzaludno što mu je dijete, kćerka,aplicirala na radno mjesto u„Elektroprenosu BiH“. „Nijeuzaludno, zašto bi bilo“, umirim ga.„Jeste, zašto ne bi bilo“, odgovarapremijerka Republike Srpske,kandidatkinja Dodikovog SNSD-a začlanicu Predsjedništva BiH ŽELJKACVIJANOVIĆ, koja je taj dobroplaćeni posao rezervirala za svogsina i, pri tom, u tome ničegaspornog ne vidi, niti nalazi.

Moji su brojni drugovi prošlesedmice bili na „Vučijoj luci“,entitet Republika Srpska, na nekojmanifestaciji koja se zove,„janjijada“: zakolje se i požderestotine janjadi i pričaju kojekakveopscene priče, šege, pošalice, opolitičarima: kandidatkinja SNDSD-aCvijanovićka je, vele mi, bilaomiljena tema i razbibriga. Odbijamprenijeti ta usmeno-nepismenapredanja sa „privremeno okupiranihteritorija“. Posljednjim trzajempokušavam ne biti zloban i biti

džentlmen; kakav-takav

BUDI DOBRA, DO OKTOBRAîtate li ono {to ste napisali?



dostupnost njihove neopisive sparu{enenepismenosti kad-tad postati jezi~kistandard, poèljni normativ. Upozoren samsa visokog jezi~ko-knjièvnog mjesta prijenekoliko godina da je krivo, a oba{ka glupo(na)pisati da je u „utrci na sto metara

pobijedio...“Utrka-ufrka...Reporter „AL JAZEERE Balkans“ sa

komemoracije u Srebrenici/Poto~arima uneprestanom, usiljenom ìvom javljanjuzbori kako komemoraciju osiguravaju sve„policijske agencije u Bosni i Hercegovini,

predvo|ene popularnom SIPA-om“. Pa da,to je taj standard, leksi~ko-morfolo{kinarativ, pokupljen iz sportsko-novinarskogàrgona autenti~nosti u koji smo svi potonuli- „popularne Horde zla“, „popularniPape/Spaha/Dèko...“, „popularna SIPA-a,

predvo|ena ubojitim Goranom Zupcem“...

SUBOTA,12. JULI

Zamolio me, prije nekog vremena, poznanik iz Modri~e, ima k}erku sa „najvi{imocjenama zavr{ila elektrotehniku u BanjojLuci“ da provjerim ako mogu /(a ne mogu) jeli besmisleno i bespredmetno, uzaludno {tomu je dijete, k}erka, aplicirala na radno mjestou „Elektroprenosu BiH“. „Nije uzaludno,za{to bi bilo“, umirim ga. „Jeste, za{to ne bibilo“, odgovara premijerka Republike Srpske,kandidatkinja Dodikovog SNSD-a za ~lanicuPredsjedni{tva BiH @ELJKA CVIJANOVI],koja je taj dobro pla}eni posao rezervirala zasvog sina i, pri tom, u tome ni~ega spornog nevidi, niti nalazi.

Moji su brojni drugovi pro{le sedmice bili na „Vu~ijoj luci“, entitet RepublikaSrpska, na nekoj manifestaciji koja se zove,„janjijada“: zakolje se i po`dere stotine

janjadi i pri~aju kojekakve opscene pri~e,{ege, po{alice, o politi~arima: kandidat-kinja SNDSD-a Cvijanovi}ka je, vele mi,

bila omiljena tema i razbibriga. Odbijam prenijeti ta usmeno-nepismena predanja sa„privremeno okupiranih teritorija“.Posljednjim trzajem poku{avam ne bitizloban i biti dèntlmen; kakav-takav.

NEDJELJA,13. JULI

Odavno medijski strelja~ki strojneobrazovane, nepismene, ohole, bes-

prizorne, revolvera{ke novinarske (o)bijes-ne ~eljadi okupljene oko zlo~ina~ke medij-ske ku}e „Avaz“, a sakrivenih u dva

bezimena slova, inicijala autora, nije nikogsa takvom svirepo{}u i nepotisnutomko~ija{kom mr`njom pregazio kao {to jeuradio danas sa profesorom Prirodno-matemati~kog fakulteta u Sarajevu i nizomdrugih fakulteta u regiji, a i {ire,DAMIROM MARJANOVI]EM. IVANLOVRENOVI] je, dok je jo{ pisao uDanima , taj novinarski/postupak nazvao, asvi nema{toviti, lijeni novinsko-esejisti~kianaliti~ari preuzeli, „avazov{tinom“. Nijeto /h/hr|avo, ali je nepotpuno i nedovoljnoza razumijevanje klju~nog pitanja: {ta se

profesor Marjanovi} zamjerio „Avazovim“

analfabetskm kolumnisti~kim kasapima daga danas u naprasno oìvljenojlikvidatorskoj rubrici „Li~nost dana“ gaze iuniàvaju Radon~i}evi polupismeni,odnosno mahom nepismeni strvinari.Mogao je „li~nost dana“ biti, hajd’ gaznadni, ministar financija Srbije LazarKrsti}, koji je ju~er podnio ostavku, iliubice maloljetne djevoj~ice kojima sutra

po~inje su|enje; jok, anonimni nosilacinicijala u „Avazovom“ medijskom

planetariju zaklju~uje da je „ma~ku“, dakle profesoru Marjanovi}u „mala tele}a glava“.Lijepa je to, po obi~aju odmjerena iodvagana stilska figura, novinarskadosjetka: ako je u ovom primitivnom,divlja~kom lin~u na bilo koji na~insudjelovao Marjanovi}ev doskora{njistrana~ki {ef, drug i prijatelj @ELJKOKOM[I], moè slobodno naru~iti odkoalicijskog partnera Fahrudina Radon~i}ai {efa njegove poslovne imperije NaseraKelmendija da mu uprili~e (malo ma~ku)tele}u glavu...

PONEDJELJAK,14. JULI

ALEKSANDAR VUÎ], premijer Srbije, za kojeg je ovih dana na„Pe{~aniku“ lucidno napisano da se

permanentno i uporno bavi „marketingom budu}nosti“ u maratonskom intervju zaRTS ne prestaje raspirivati futuristi~kioptimizam. „Ujedinjeni Arapski Emirati sunam donirali 10 miliona dolara za pomo}poplavljenim podru~jima i isto toliko zaizgradnju nove zgrade Bezbednosno-informativne agencije /BIA-e/“, referi{eVu~i} i najavljuje da }e „{eik Muhameduskoro, ~im pro|e ramazan, posetitiSrbiju“. I, podrazumijeva se, do}i }e sanovim (post)bajramskim poklonima-hedijama za svoje srpske prijatelje.

[eik Muhamed, osvjedo~eni prijateljSrba i zaljubljenik u konje i nogomet, pi{usrpski mediji, poklonio je dràvnom vrhuSrbije tri skupocjena dìpa, od kojeg je

jednog, onog koji je vozikao predsjednikaTOMU NIKOLI]A, uspio razbatalitiznatièljni beogradski automehani~ar.

Bogato iskustvo sa bo{nja~kim politi~kim futuristima koji su godinamao~ijukali, flertovali, a{ikovali sa {irokogru-dom, solidarnom „bogatom arapskom

bra}om“ prisiljava me na mudar oprez ioporu skepsu. Nemalo iza rata jedanìvopisan lik iz najblièg okruènjaHARISA SILAJD@I]A „u kratkim crtama“mi je opri~ao trijumfalne rezultate boravkasvoga {efa na nekakvoj konferencijiislamskih dràva, s koje se tek vratio.„Kako Harisa gotive Kuvaj}ani, to jeneopisivo“, veli mi dok zagr}e lijevi rukavkaputa i ko{ulje i pokazuje skupocjeni sat,kojim su ga, kao ~lana Silajdì}evedelegacije, zakitili dobrodu{ni organizatori.„Samo {to je Haris odrào govor, pametan ièstok, pri|e neki hadìja Kuvaj}anin,princ, {eik, tako ne{to, i dade mu 20miliona dolara ‘na kafu‘.“

Vjerovatno to nije ta~no, zapravo nije

zasigurno, ali je vi{e nego sigurno provjereno ta~no da je Silajdì} godinudvije kasnije kuvajtskoj bra}i „na kafu“ dazeni~ku „@eljezaru“ i UNITIC-ovnebodere „Momu i Uzeira“.

UTORAK,15. JULI

Ozbiljnu je, regionalno zapaljiv polemiku, zapo~eo NINO RASPUDIkada je usred Svjetskog prvenstva u Brazikazao kako nije mogao navijati za selekcijBiH jer Su{i}ev sastav/sustav ne odraàvstvarno stanje, nacionalnu, vjersku i spolnsliku „atrofiraju}e Bosne i Hercegovine“ kojoj igra „manje Hrvata nego {to Hrvatskoj nastupa Brazilaca“. Pa se, jousput, da dosoli, pozivao na nepravde kojsu njegovoj obitelji po~injene u im„suverene“, a zapravo unitarne, hrvatmrza~ke Bosne i Hercegovine. Jeste, Su{

je imao nimalo lagan zadatak - pravspisak od 23 igra~a koje }e prijaviti FIFA-a da jo{ nisu poznati, metodolo{ki sravnje

podaci jesenjeg popisa stanovni{tva u BiHSve je to vrlo neure|eno, prepu{tenslobodnoj, voluntaristi~koj volji tuma~enju pojedinaca i manjih grupa.

Gledao sam pro{log ~etvrtka [iroki Brijekoji je pregazio vi{estruko bogatije rivale Azerbejdàna. Ne pratim sve lokaln{ovinisti~ko-nacionalisti~ke zajebancije, ali mostalo ime lijevog bo~nog igra~a, GORANZAKERI]A- de~ko je iz Gradi{ke, vjerovatnSrbin, igra za mladu selekciju Bosne Hercegovine i nastupa za „[iroki BrijegUspje{no, konkretno. Ve~eras u deseto

pretkolu Lige prvaka igra (odli~no!) mostarstemeljni tim, prvak Bosne i HercegovinZrinjski , protiv slovena~kog Maribora . Okrenobrni, u „Zrinjskom gotovo da „nema{ kom~estitati katoli~ki Boì}“ - jako srpsko upori{

je posrijedi. Skoro ko u FK Sarajevu nakon {ga je usvojio malezijski vlasnik, nema{ komoti}i na Bajram!

SRIJEDA,18. JULI

Ne znam imam li pravo, najvjerovatniformalno-pravno nemam, ali u ozbiljnomdubokom, dalekose`nom, sudbinskom pitanj

poslu dopu{teno je i ono {to u pristojnogra|anskom svijetu ne pronalazi mjesto

javnom diskursu i „obi~ajima ratovanjaDAVOR SUÎ] SULA, SEJO SEXON

jedini kreativni ~lan Zabranjenog pu{enj poslao mi je uznemiruju}u potresnu porukkoju je uputio svom kolegi, prijatelju, susjed

NELETU KARAJLI]U kao reakciju nnjegovu autobiografsku knjigu. „Za razliku omene, Sejo nije po{tovao autoritete, recimEmira Kusturicu“, pi{e Jankovi} Karajli}.

„Kada sam oti{ao iz benda, 1990.“, piSula, „nije bilo ni izbora ni stranaka, ni podje...Bio je samo neki Nele, kojeg nisam mogaprepoznati. Izgubljeni, samozadovoljni pu{aEmirove pri~e. Trebalo ti je puno da muvjeri{ da si gad.“

Jebe{ rockera koji robuje autoritetimaautoriteta koji se udvara rockerima!




Cijela serija najnovijih mentalnih

ispada Milorada Dodika, poput burne reakcije na nepostoje}uizjavu turskog premijera Erdo-gana i ko~ija{kog napada na

ameri~kog diplomatu Nicholasa Hilla, svje-do~i da je lider SNSD-a i predsjednik RS-aodlu~io po svaku cijenu predizbornu kam-

panju usmjeriti prema zapaljivim nacional-nim i politi~kim temama, i osujetitiraspravu o surovoj socijalno i ekonomskojrealnosti manjeg bh. entiteta. RepubliciSrpskoj u ovom trenutku ne prijeti opasnostizvana, njen najve}i problem su lo{aekonomska i socijalna situacija, neza-

poslenost, prezaduènost i korupcija, tvrdiudruèna srpska opozicija, no Dodik nemisli tako. On svako malo otkriva novu

bo{nja~ko-tursko-ameri~ku zavjeru protivRS-a i demaskira spoljne neprijatelje kojinikada ne spavaju smi{ljaju}i razli~ite sub-verzivne akcije protiv RS-a i njega osobnokao jedinog stvarnog za{titnika i zalogaopstanka RS-a. Na tom terenu Dodik sesnalazi odli~no, nema mu ravna me|u srp-skim politi~arima, a to je uostalom idokazao na izborima 2006., a osobito naizborima 2010. godine, na kojima je njegov

SNSD do koljena potukao tada razjedinjenui beskrvnu srpsku opoziciju.

BIJEG OD SUROVE REALNOSTI No, u me|uvremenu, okolnosti su se

bitno promijenile. Udruèna srpska opozi-cija, ohrabrena rastom podr{ke na lokalnim

izborima prije dvije godine, traì od Dodikada podnese ekonomski ra~un svojeosmogodi{nje vlasti. Je li danas RS pros-

peritetniji dio BiH, kako je najavljivao

Dodik prije osam godina? Je li danas brojzaposlenih ve}i a nezaposlenih manji nego

je bio prije osam godina kada je DodikovSNSD preuzeo vlast? Je li RepublikaSrpska danas manje zaduèna nego je bila

prije osam godina? Je li novac od prodajetelekoma (1,4 milijardi KM) utro{en za

pokretanje privrede ili je pak ispario ukratkoro~nim akcijama kupovine soci-

jalnog mira?To su pitanja na koja opozicija traì

odgovore a od kojih Dodik bjeì kao |avood krsta. Stvarni bilans Dodikove osmogo-di{nje vlasti krajnje je porazan, a najavljeni“prosperitetniji dio BiH” pod njegovomsveprisutnom vla{}u pretvoren je u naj-sumorniji dio Balkana.

Evo nekoliko uporednih podataka kojito potvr|uju.

Kada je prije osam godina lansirao tezu

o Republici Srpskoj kao boljem i pro peritetnijem dijelu BiH, neprikosnovevladar manjeg bh. entiteta Milorad Dodimao je prije svega na umu ekonomsk

trendove. Krajem 2006. godine VladMilorada Dodika ve} je bila ugovorila prdaju Telekoma Srpske za 1,4 milijarde KMzapo~ela je i pregovore s austrijskiStrabagom o izgradnji mreè autocesta vr

jedne dvije milijarde KM, a sa ~e{kokompanijom ÊZ o izgradnji nove temoelektrane u Gacku, vrijedne 1,5 milijadi KM. Osokoljen „investicionoekspanzijom“ i prilivom golemog novca o

prodaje telekoma, Dodik je pucao osamopouzdanja a njegov optimizam beimalo zadr{ke prihva}en je u naj{ir

javnosti Republike Srpske. Primjerice, ban jalu~ki profesor ekonomije R ajko Tom„precizno je izra~unao“ da }e ekonomiRepublike Srpske ve} 2009. godine dosti}a 2010. godine nadma{iti ekonomijFederacije BiH. Profesor Toma{„izra~unao“ da }e 2009. godine bru


OÂJAN BILANS OSMOGODI[NJE VLASTI

Pi{e: ASIM METILJEVI]

U proteklih osam godina pod vlašću Dodika, Republika Srpska nije postala“bolji dio BiH” kako je najavljivao i obećavao lider SNSD-a, nego je dovedena na

sami rub ekonomske provalije; Slobodna Bosna iznosi relevantne činjenice oekonomskim dometima Dodikove vlasti od 2006. do danas

“BOLJI DIO BiH

“USPIO JEPOVE]ATI SAMO ZADU@ENOST

I BROJ NEZAPOSLENIH

Kada je 2006. godine Milorad Dodikpreuzeo izvr{nu vlast, Republika Srpska

je imala 248 hiljada zaposlenih - danasima 237 hiljada, odnosno deset hiljadamanje!

“Gori dio BiH” u istom razdoblju bilje`suprotan trend: u Federaciji BiH tokomproteklih osam godina otvoreno 47 hiljadanovih radnih mjesta, odnosno u prosjekublizu 7 hiljada godi{nje.

DRAMATIÂN PAD ZAPOSLENOSTI

Dodik zatvarao 1.250 radnih mjesta

godišnje

Dodikova vlast ojadila Republiku Srpsku:Kasa prazna, dug udvostru~en, zatvoreno

10.000 radnih mjesta!


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-923-djelimican-1772014 11/6517.7.2014. I SLOBODN BOSN

S ^IME DODIK IZLAZI PRED GLASA^E U OKTOBRU

MILORAD DODIK

ODGAÐANJE

SLOMA RS-a



Kako se brzo podigla tako se brzoi slegla pra{ina koju je uskovit-lala izmi{ljena prijetnja turskog

premijera R ecepa TayyipaErdogana koji je navodno rekao

da }e svako onaj ko dirne Bo{njake imati zavratom 100 miliona Turaka. Tu je glupost

lansirao potpuno nepoznati internetski por-tal Balkandìje.net , a ne{to kasnije vijest je“zaka~ena” na Facebook profil ovog porta-la i ubrzo je prostrujala socijalnimmreàma. Kao potpuno autenti~nu, preuzelisu je ne samo neki od vode}ih medija u BiHi regiji nego su je zdravo za gotovo prih-vatili i vode}i srpski politi~ari u BiH i Srbiji- Dodik, Radmanovi}, Da~i}, Vu~i} - kojisu povodom “izre~enih prijetnji turskog

premijera Erdogana odràli hitne kon-sultacije u Beogradu” i zatraìli obja{njenjeturskih ambasada u Sarajevu i Beogradu.

Ostaje nejasno za{to su se Radmanovi},

Dodik, Vu~i} i Da~i} na{li prozvanimakada se u izmi{ljenoj Erdoganovoj izjavinigdje ne spominju ni njihova imena ninarod koga predstavljaju, ali to je u cijeloj

pri~i manje bitno.Puno je va`nija ~injenica da su ozbiljni

mediji i oficijelne dràvne institucije takoolako nasjeli na ovu o~iglednu medijsku

podvalu. Autor izmi{ljene, nevje{to sro~enevijesti, ne poziva se ni na kakav izvor, niti

pak navodi kada je i gdje premijer Erdoganizrekao navedenu prijetnju, a uz sve tovijest niti je potpisana niti je objavljena na

portalu koji uìva bilo kakvu medijskureputaciju.Skandalozna je ~injenica da je cijeli

internetski prostor naprosto zagu{endivljim portalima koji ni~u kao gljive posli-

je ki{e, a koji pritom ne po{tuju elemen-tarne standarde novinarske profesije. Utradicionalnim printanim i elektronskimmedijima, odgovornost za napisano iizre~eno pricizirana je zakonom - svakunamjerno ili nenamjerno nanesenu“du{evnu bol” novinari pla}aju desetinamahiljada maraka, dok istovremeno “portalskaindustrija” potpuno neka`njeno moè {iriti

najcrnju propagandu, najgore uvrede i pri-

jetnje, najprizemnije diskvalifikacije i naj-gore laì.

I portalsku industriju u BiH napokon bitrebalo urediti zakonom, i to na identi~anna~in kako su zakonom ure|eni tradicional-ni mediji. Za po~etak, moralo bi se znati kosu vlasnici portala, iz kojih se izvora finan-siraju, ko su urednici i autori tekstova i, {to

je najva`nije, ko je odgovoran pred

zakonom u slu~aju novinarske zloupotrebkao u slu~aju s izmi{ljenom izjavoturskog premijera Erdogana.

No, i prije toga ne bi bilo zgoreg da obavje{tajne agencije malo ozbiljnije poz

bave konkretnim slu~ajem, da istraè kstoji iza portala Balkandìje.net i ko autor izmi{ljene vijesti koja je podigla pol

ti~ku temperaturu u cijeloj regiji.


S K A N D A L N E D J E L J

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Divlji portali nekažnjeno truju atmosferu i zagađuju medijski prostor regije

Fantomski portal Balkandžije.net izmislioprijetnju turskog premijera Erdogana koja je

podigla političku temperaturu u cijeloj regiji

ISPECI, PA RECI[ta ta~no nije izjavio turski premijer Tayyip Erdogan i dràvni ministar Nikola [piri}



KANDIDATI ZA PREDSJEDNI[TVO BiH

Iako se o kandidatima za buduće članove Predsjedništva BiH spekulira većmjesecima, nitko nije očekivao iznenađenja koja su predsjednici Demokratske

fronte i SDP-a ŽELJKO KOMŠIĆ i ZLATKO LAGUMDŽIJA priredili samo dan-dvaprije isteka roka za predaju izbornih lista: Komšićeva stranka u izbornu utrkuulazi s dva kandidata za Predsjedništvo BiH, političkim anonimusom ANTOM

POPOVIĆEM i bivšim SDP-ovcem EMIROM SULJAGIĆEM, dok je Lagumdžijinfavorit BAKIR HADŽIOMEROVIĆ, nekadašnja perjanica „nezavisnog novinarstva“

OBRAÛN LAGUMD@IJINIH

STAR-MALIH LAVOVA

S U L J A G I ] V S . H A D @ I O M E R O V I ]

SDP-ov SKRIVENI ADUTIako je Bakir Hadìomerovi} godinama bio najboljiglasnogovornik SDP-a, odluka o njegovoj kandidaturiza ~lana Predsjedni{tva BiH {okirala je ~ak i neke odnajbliìh suradnika Zlatka Lagumdìje



Nakon {to su predsjednici Hrvatskedemokratske zajednice i Savezaza bolju budu}nost Dragan ôvi}i Fahrudin Radon~i} posljednjiobjavili da ulaze u utrku za

~lanove Predsjedni{tva BiH, u ponedjeljak je poslijepodne i kona~no potvr|ena listaod ukupno {esnaest kandidata. Ubjedljivo

je najvi{e pretendenata na funkciju bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH - ~ak desetorica, premda je i prije po~etka

predizborne kampanje posve jasno kako

ve}ina njih nema ba{ nikakvih izgleda da

bude izabrana. Pored trojice politi~kihmarginalaca, nezavisnih kandidata HalilaTuzli}a i Adila @igi}a, te favorita Strankedijaspore Dèbrila Bajramovi}a, koji bite{ko pre{li izborni prag i na listama zakantonalne skup{tine, povjerenje bo{nja~kihglasa~a testirat }e i potpredsjednik Federacije BiH Mirsad Kebo, ovoga puta

bez podr{ke SDA, kao i biv{i reis MustafaCeri}, u novoj ulozi bez dùbe i ahmedije. Imada Mirsada Kebu i Mustafu Ceri}afinancijski i medijski diskretno podupireskupina nezadovoljnih biv{ih i jo{ uvijek aktivnih ~lanova SDA, koji su proteklih

godina ostali bez javnih funkcija, ~injenica

je da bez jake strana~ke zale|ine ni jedan

drugi ne mogu ra~unati na pobjedu. Isto sodnosi i na umirovljenog generala ArmiBiH Sefera Halilovi}a, predsjednika margnalne Bosanskohercegova~ke patriotskstranke, koja je na posljednjim Op}iizborima doìvjela debakl. Tako „bo{nja~ka lista“ svela na ~etiri kandidatBakira Izetbegovi}a (SDA), FahrudinRadon~i}a (SBB), Emira Suljagi}a (DF)Bakira Hadìomerovi}a (SDP).

I MI NOVINARA ZA TRKU IMAMO No, za razliku od Bakira Izetbegovi}a

Fahrudina Radon~i}a, ~ije su ponovn

kandidature bile o~ekivane, odluka ~elnikDemokratske fronte i SDP-a da na najvi{dràvni~ku funkciju predloè dvojic

biv{ih novinara predstavljala je istinskiznena|enje, ~ak i za njihove strana~kkolege. Osim {to se ni Emir Suljagi} Bakir Hadìomerovi} nikada nisu legitmirali kao ~lanovi DF-a i SDP-a: prvi je

javnosti predstavljan kao borac za prav bo{nja~kih povratnika u Republiku Srpska drugi je godinama bio perjanic„nezavisnog novinarstva“ u Federaciji BiHzajedni~ki im je i manjak politi~koiskustva, {to su obojica demonstrirali veovoga tjedna, razmijeniv{i u roku od dadva salvu me|usobnih optu`bi i uvredKako su, me|utim, Suljagi} i Hadìomervi} stari znanci, koji su prije samo ~etigodine bili u slu`bi istog, Lagumdìjino

propagandnog stroja, uop}e ne trebsumnjati da }e u naredna tri mjesecnekada{nji SDP-ovi „mladi lavovi“

javnost iznijeti jo{ podosta prljavog ve{Prethodno, ipak, valja pojasniti kako su uop}e Emir Suljagi} i Bakir Hadìomerovna{li na listi kandidata DF-a i SDP-a.

I mada nema sumnje da je Emi

Suljagi}a kandidirao predsjednik Demkratske fronte @eljko Kom{i}, unatonegodovanju nekih od njegovih najbli`suradnika, uistinu je te{ko povjerovati da on mogao ponoviti izborni uspjeh svostrana~kog {efa. @eljko Kom{i} j

podsjetimo, drugi mandat u Predsjedni{tvBiH izborio uz podr{ku ve}eg broja glasovnego {to je dobila njegova tada{nj

politi~ka opcija - SDP, ali je mavjerojatno da }e njegovi glasa~i povjerenukazati politi~kom avanturisti i prevrtljivc

poput Suljagi}a. Nakon {to je, podsjetimnjegova kratka ministarska karijera u Vla

Kantona Sarajevo neslavno zavr{ena, Em


OD IZBORA DVA BAKIR

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Kandidiranjem politi~kih autsajdera Popovi}a, Suljagi}ai Hadìomerovi}a, Kom{i} i Lagumdìja pripremiliteren za izbornu pobjedu ôvi}a i Izetbegovi}a?!

GRA\ANSKI AKTIVIZAM IPOLITI^KE AMBICIJEEmir Suljagi} je nakon burnog razlaza sbiv{im strana~kim kolegama bio koordinatororganizacije “1. mart”, ali se ubrzo pokazalo

da su njegovi politi~ki apetiti puno ve}i



Suljagi} se sr~ano posvetio gra|anskomaktivizmu, kao jedan od osniva~a ikoordinatora organizacije „1. mart“.Budu}i da je, istodobno, bio i jedan odinicijatora formiranja koalicije „Domo-vina“, sastavljene od devet politi~kihstranaka koje }e zdruènim snagama iza}ina oktobarske izbore u RS-u, o~ekivalo seda }e Suljagi} biti jedan od kandidata. Onsam je isprva negirao da ima politi~kihambicija, ali se ubrzo ispostavilo daSuljagi}evi apetiti umnogome prelazeentitetsku razinu - ili je mo`da procijenioda }e gra|anska prava Bo{njaka kvalitetnijezastupati u Sarajevu nego u institucijamaRepublike Srpske u Banjoj Luci. Dodajmotome da je Emir Suljagi}, iako je tvrdio daìvi u Bratuncu, prema Izbornom zakonuBiH morao 14. maja ove godine imati

prijavljeno prebivali{te u Federaciji BiH da bi se uop}e mogao kandidirati za bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH?!

Premda mu se ne moè osporiti da je do

prije dvije godine bio najbolji glasno-govornik kojeg su SDP-ovci ikada imali, nikandidatura Bakira Hadìomerovi}a nijedo~ekana s odu{evljenjem me|u dugogodi-{njim ~lanovima te stranke. ZaHadìomerovi}a je glasalo devet ~lanovastrana~kog Predsjedni{tva, nakon {to su ukonkurenciji ostali samo on i zastupnik SDP-a u Parlamentu BiH MehmedBradari}, koji je dobio {est glasova.Iznena|uju}i, ako se zna da su doskora sviLagumdìjini prijedlozi dobijali jedno-glasnu unutarstrana~ku podr{ku. Prethodnosu, podsjetimo, ponu|ene kandidature

odbili SDP-ovci s dugogodi{njim politi-~kim staòm; Denis Be}irovi}, BesimaBori} i Anto Domazet, mudro procjenjuju}ikako, poslije drasti~nog pada rejtingastranke i zabrinjavaju}ih predizbornih

prognoza, nemaju nikakvih izgleda. Prematvrdnjama izvora bliskih SDP-u, Bakir Hadìomerovi} je bio li~ni prijedlogstrana~kog lidera Zlatka Lagumdìje, koji

je odluku donio poslije konzultacija snajbliìm strana~kim suradnicima i,znakovito, nakon {to je @eljko Kom{i} uutrku ubacio Emira Suljagi}a.

ZORA DEMOKRATSKAOdluku o kandidaturi za hrvatskog

~lana Predsjedni{tva BiH, sve do zadnjegtrenutka, odga|ao je i predsjednik HDZ-aDragan ôvi}, ~ekaju}i da sazna tko }e mu

biti protukandidati. Budu}i da su @ivkoBudimir i Martin Ragu` ranije potvrdili da}e se boriti za mjesto Kom{i}evognasljednika, nedvojbeno je da je Draganôvi}, zapravo, najvi{e strahovao odkandidata Demokratske fronte i SDP-a,odnosno, da se ne ponove rezultati izbora izoktobra 2010. U tom se smislu spekulira

kako je kandidatura za hrvatskog ~lana

Predsjedni{tva BiH bila glavni razlogsastanka koji je ôvi}, prije desetak danaorganizirao na [irokom Brijegu, pozvav{i ugoste @eljka Kom{i}a i FahrudinaRadon~i}a, navodno, radi razgovora o

postizbornom savezni{tvu. Do tajnog jesusreta, bri`no skrivanog od novinara, kaonajozbiljniji kandidat HDZ-a spominjan

predsjedavaju}i Vije}a ministara BiHVjekoslav Bevanda, ali je njegov strana~ki{ef, navodno, promijenio planove nakon {to

je @eljko Kom{i} odustao od ranijih najavada }e DF predloìti Damira Marjanovi}a za

~lana Predsjedni{tva BiH. U proteklih je burnih sedam dana nesu|eni kandidatMarjanovi} obznanio svoju ostavku u DF-u,dok je ta stranka, uz Emira Suljagi}a, na

poziciju hrvatskog ~lana Predsjedni{tvBiH kandidirala anonimnu zubarku Livna Zoru Terzi}-[eremet. U me|uvremenu je Zora Terzi}-[eremet povukkandidaturu (navodno zbog prijetnji), pa na njezino mjesto „usko~io“ Anto Popoviumirovljeni psiholog, tako|er iz LivnOdluka ~lanova najuèg vodstvKom{i}eve stranke o kandidatima zPredsjedni{tvo BiH potvr|ena je u nedjelj(13. jula), ali je Dragan ôvi}, za svaslu~aj, sa~ekao i da SDP otkrije svoizborne adute. Mjesecima prije sastavljan

kandidatskih lista, lider je HDZ posve}eno radio na razbijanju politi~kkonkurenata iz HDZ1990, poku{avaju}i dMartina Raguà potpuno izolira od ostatk

16

KANDIDATI ZA PREDSJEDNI[TVO BiH


SLO@NA SRPSKA Nakon vi{emjese~nih pregovora Mladen Ivani} je i zvani~no predsjedni~ki kandidat oporbeni

stranaka iz RS-a

TAJNI SUSRET U[IROKOM BRIJEGUDragan ôvi} je inicirao, aFahrudin Radon~i} dogovoriozajedni~ki sastanak s @eljkomKom{i}em



vodstva stranke. Iako su privu~eniôvi}evim primamljivim obe}anjima,Raguà jedan za drugim napu{tali najbliìsuradnici iz strana~kog Predsjedni{tva, naizbornim listama Hrvatskog narodnogsabora nije se na{lo mjesta ni za jednog odnjih. Tako je, primjerice, biv{i glavni tajnik HDZ1990 Josip Merdò najbolje pozicioni-rani kandidat za Zastupni~ki domParlamenta BiH, ali tek na {estom mjestuliste za izbornu jedinicu 2 ( Hercegova~ko-

neretvanska i Zapadnohercegova~kaùpanija) iz koje se biraju tri zastupnika.Merdò je kao kandidat novoformiraneHrvatske republikanske stranke, ipak,mnogo bolje pro{ao od svoje kolegiceSlavice Josipovi}, koja je na listi zaParlament FBiH stavljena na 14 mjesto.

Navodno je biv{em predsjedniku HDZ1990Boì Ljubi}u, ~ija je pozicija unutar Hrvatskog narodnog sabora naglo

popravljena poslije neuspjelog unutastran-a~kog pu~a u HDZ 1990., Dragan ôvi}obe}ao mjesto u diplomaciji, dakakoukoliko se vrati u Predsjedni{tvo BiH.

Ostale je biv{e ~elnike HDZ 1990 - Damira

Ljubi}a, R udu Vidovi}a, Vesu Vegaranovi-stari strana~ki {ef uvjerio da }e dobitifunkcije u izvr{noj vlasti, ili mandate udomovima naroda.

DODIKOVE HAD@IJEZakulisne su politi~ke igre pratile i

vi{emjese~ne me|ustrana~ke pregovore uRS-u, prije nego {to su Centralnojizbornoj komisiji dostavljena imena dvakandidata za srpskog ~lana Predsjedni{tva

BiH.I dok su se vladaju}e stranke u RS-u,istina nakon kra}ih nesuglasica, lakodogovorile da }e njihova kandidatkinjaza Predsjedni{tvo BiH biti premijerka@eljka Cvijanovi} (koja je od samog

po~etka bi la Dodikova favori tkinja), pregovori predstavnika oporbenihstranaka trajali su mjesecima. Iako su,naime, ~lanovi rukovodstva SDS-ainzistirali da kandidat za ~lanaPredsjedni{tva BiH bude njihovstrana~ki lider Mladen Bosi}, na koncusu popustili pred ultimatumom

predsjednika PDP-a Mladena Ivani}a.

No, ~ak i kada se ~inilo da je koalici{est stranaka, koje na izbore izlaze ka„Savez za promjene“ rije{ila sv

probleme, sastanak je napust io ~elnSNS-a Hadì Jovan Mitrovi}, navodnzbog neslaganja s Ivani}evom kandidturom. Iz izvora bliskih srpskooporbenom bloku, me|utim, doznajemda Mitrovi}eve prijetnje i najav

preispitivanja podr{ke Savezu z promjene nikoga nisu iznenadile, budu}i d

su do ~lanova SDS-a i PDP-a ve} stigspekulacije o njegovom tajnom {urovanjukonkurentima iz SNSD-a. Mitrovi}u no

politi~ki saveznici, naime, spo~itavaju da i ranije politi~ke odluke donosrukovode}i se isklju~ivo osobnim poslonim interesima, istina na lokalnoj razinTog je gra|evinskog poduzetnika Zvornika, podsjetimo, prije pet godinkaznila Centralna izborna komisija BiHzbog povreda Zakona o sukobu interes

jer je njegovo poduze}e Invest-gradnj poslovalo s dràvnim insti tucijama vrijeme dok je Hadì Jovan Mitrovi} b

zastupnik u Parlamentu BiH.


OD IZBORA DVA BAKIR

Premda odluka biv{egreisa Mustafe Ceri}a da sekandidira za ~lanaPredsjedni{tva BiH nije bilaiznena|uju}a, budu}i da jepolitika godinama njegovaglavna preokupacija, i dalje jeenigma odakle nekada{njemvjerskom slu`beniku novac zakampanju koja, dakako, nije

jeftina. Ceri} je samo zakandidaturu morao platiti oko20.000 KM, {to su tek po~etni

tro{kovi. Navodno su Ceri}evinajzna~ajniji financijeri njegovepristalice okupljene okoSvjetskog bo{nja~kogkongresa, predvo|enipoduzetnim sandà~kimmuftijom MuameromZukorli}em. U Sarajevu suCeri}evi najve}i sponzori HakoDuljevi}, gra|evinskipoduzetnik, tako|er porijeklomiz Sand aka, i Refik Kurga{,vlasnik peradarske tvorniceBrovis iz Visokog.

PRVI U BO[NJAKA

Cerićevu kampanju financiraju simpatizeri iz Svjetskogbošnjačkog kongresa, predvođeni sandžačkim muftijomZukorlićem

ÔVJEK IZ NARODA Nezavisnog kandidataMustafu Ceri}a javno nijepodràla nijedna politi~kastranka



UPAO U LO[E DRU[TVO

FAHRUDIN RADONČIĆ, predsjednik Saveza za bolju budućnost BiH i kandidat zabošnjačkog člana Predsjedništva BiH, nakon što je spomenut u optužnici koja je

na Kosovu podignuta protiv narkobosa Nasera Kelmendija, tvrdi da nema nikakveveze sa slučajem Kelmendi, a da je cijela priča dio predizborne kampanje

bošnjačke državne mafije. Međutim, činjenice govore drugačije, a prijateljske i

poslovne veze Radončić nije gradio samo u poslovnom i političkom, nego i ukriminalnom miljeu. Tih i takvih veza danas bi se rado odrekao, ali kada ih je gradio vjerovatno ni slutio nije da će mu one predstavljati breme u političkoj karijer

i utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH

SVI (PO)GRE[NI PARTNERI

PREDSJEDNIKA RADON^I]A

“I {ta }e sada da urade taj Naser i taj Fahrudin? Oni }esada da ka`u: nemamo mi ni{ta s tim. Zna{ kome oni to

mogu pri~ati? Mogu pri~ati mamama svojim,

i ivim i mrtvim“

PRIJATELJSKI ZAGRLJAJSenad [ahinpa{i} [aja dobar je drugFahrudina Radon~i}a, ali i NaseraKelmendija i bra}e Ga{i



Avaza. O (ne)prijateljskom, ~isto poslov-nom, odnosu Radon~i}a i Kelmendijasvjedo~i i ~injenica da se Kelmendijev sinElvis 2010. godine vjen~ao u Radon Plazi ,a to je bila idealna prilika da se izvr{iatentat na klan Kelmendi u reìji Zijada

Turkovi}a, o ~emu je detaljno svjedo~ioKelmendi na su|enju Turkovi}u. Tom

prilikom Turkovi} je doslovno rekaoKelmendiju: „@ao mi je {to sam prihvatiood Radon~i}a da vam radim o glavi.Radon~i} je naru~io i platio va{ulikvidaciju.“

Prijateljske i poslovne veze Radon~i}

nije gradio samo u poslovnom i politi~kommiljeu, nego i u kriminalnom. Tih i takvih

veza Radon~i} bi se danas rado odrekao, akada ih je gradio mo`da ni slutio nije da }mu one predstavljati breme u politi~kkarijeri i utrci za bo{nja~kog ~lanPredsjedni{tva BiH. Primjera radsvojevremeno se spekulisalo da je tre

ortak u firmi koju su u ljeto 2007. godinosnovali srbijanski tajkun MiroslaMi{kovi} i Fahrudin Radon~i}, Prezidenekretnine , upravo Naser Kelmendi koji navodno bio vlasnik fantomske tvrtkVanity International Corporation iz Belizekoja je pored Mi{kovi}eve Delta ReEstate i Radon~i}evog Avaza bila vlasn25 procenata Prezident nekretnina. Imtre}eg suvlasnika kompanije nikada nidospjelo u javnosti, ali Radon~i} i Mi{kovimali su ozbiljnih planova u sektornekretnina.

ZAJEDNI^KA FIRMA Njihov prvi zajedni~ki poslovni pod

hvat, odnosno njihove kompanije „Presdent nekretnine“ bila je kupovina atraktivnlokacije stare èljezni~ke stanice u Tuzradi gradnje stambeno-poslovnog centrKako ni Mi{kovi} ni Radon~i} nisu ima„gotovog“ novca za ulazak i realizacij

projekta vrijednog tridesetak milionmaraka, za pomo} su se obratili Komecijalnoj banci a.d. Beograd . Odobren im kredit od desetak miliona KM, a kao garaiza Mi{kovi}a i Radon~i}a stao je tada{nTelekom Srpske . To su bili rani po~eizgradnje dana{njeg Avaz Robot Centra Tuzli, koji je zavr{en 2012. godine. Pri

prodaje svog udjela u Prezident nekreninama 2009. godine Radon~i} je navodnsa svojim partnerom Mi{kovi}em bzainteresovan da zagospodari nekreninama u sarajevskom naselju Stukupovinom propalog preduze}a SaraboU isti poslovno-prijateljski ko{ spadakontroverzni Damir Fazli} zvani Grok, ko

je proteklih deset godina odli~no povezans balkanskim kriminalnim miljeom i nekim od najvi{ih rangiranih politi~ara

regiji.


UPAO U LO[E DRU[TVO

Vladimir Popovi} Beba, nekada{njinajbliì saradnik ubijenog srbijanskogpremijera Zorana \in|i}a, po~etkom2008. godine ovako je opisao poslovnitrojac Miroslav Mi{kovi}, FahrudinRadon~i}, Damir Fazli}: „FahrudinRadon~i}, vlasnik Dnevnog avaza,preko Damira Fazli}a i MiroslavaMi{kovi}a instalira Vojina Lazarevi}a uBiH, tako {to mu poku{avaju pomo}i uprivatizaciji profitabilnih bh.firmi. Takav poku{aj je bio sakupovinom sarajevskogEnergoinvesta, ali i u trgovinienergentima u BiH. Nema tu ni{ta~udno! Ne postoje nikakvi moralnistandardi u kojima se kre}e dru{tveni,javni i poslovni ìvot u regionu.Najve}i politi~ki neprijatelji postajunajbliì saradnici, doju~era{njipripadnici zara}enih strana osnivajuzajedni~ke kompanije. Pravilapona{anja u tim poslovnim krugovimapreneta su iz mafija{kog sveta, klanovikoji danas ratuju sutra sara|uju. Takoje i mogu}e da Mi{kovi}, koji je novaczaradio na tragovima Milo{evi}evihzverstava, izme|u ostalog i po Bosni,

dolazi danas sa tim istim novcem dakupuje tu istu Bosnu. Otud i pojavaDamira Fazli}a, opskurne li~nosti,tre}erazrednog kriminalca i olo{a,poslovnog ortaka {efa hrvatske mafijeHrvoja Petra~a, koji izigrava, toboè,nekakvog ~oveka za politi~ke kontaktesa zapadnim dràvama i ove dvojiceoligarha. Iako svi znaju ko je Fazli}, oni dalje uìva zna~ajan uticaj upoliti~kom vrhu u BiH, naro~ito uSarajevu.“

OPSKURNE LI^NOSTI

Pravila ponašanja u poslovnimkrugovima prenijeta su izmafijaškog svijeta

22

MOJ PRIJATELJ JE I TVOJ PRIJATELJNaser Ori} u vrlo bliskim odnosima je sa Naserom Kelmendijem,

ali i sa predsjednikom SBB-a Fahrudinom Radon~i}em

DamirFazli}zvaniGrok


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-923-djelimican-1772014 25/656 SLOBODN BOSN I 12.6.201



Ne pamti se da je jedan svjedok uHa{kom tribunalu u toj mjeri

promijenio svoje iskaze kao {to jeto u~inio Nenad Kecmanovi},

biv{i reformista i ~lan Predsjed-

ni{tva BiH s po~etka rata. Kecmanovi} }eostati zabilje`en kao vje{tak i svjedok koji

je u Ha{kom tribunalu poku{ao osporiti sve

svoje prija{nje izjave o zlo~inima koji su po~inili Srbi u BiH.

U svom ekspertskom izvje{taju koji jesa~inio za su|enje upravniku logoraOmarska Miroslavu Kvo~ki, upu}enomHa{kom tribunalu 2002. godine,Kecmanovi} je napisao da je “SrpskaRepublika BiH ve} do avgusta 1992.godine imala definisanu teritoriju sa etni~ki

homogenim stanovni{tvom, {to je ostvar-eno silom”. U Kecmanovi}evom izvje{tajuo doga|ajima u Prijedoru stoji da je nakon

ubistva dva srpska policajca u maju 199godine krizni {tab SDS-a uzeo vlast i da uslijedila “strahovita represija”, “masov

progoni muslimanskog `ivlja”, “op{te pa jenje muslimanskih ku}a” i “zatvaransvih vojno sposobnih Muslimana u logorma Omarska i Keraterm, koji su bili veomnehumana mjesta i u kojima su po~injeratni zlo~ini.” Tako|er je ustvrdio da

“nadmo}na srpska artiljerija razarala cetralni dio Sarajeva”, kao i da su “srpsksnage nasumice zasipale grad granatama


KECMANOVI] JE BIO VREO

Pi{e: MIRHA DEDI]

SKAKANJE U VLASTITA USTA

Kecmanovi} je po~etkom rata u BiH tra io neutralisanjesrpskog agresora i skidanje embarga na uvoz oru ja zaArmiju BiH, tvrdio da je u Prijedoru po~injen genocid, a

onda je banjalu~koj kafani saznao da je bio u zabludi

N E N A D K E C M A N O V I ]

Ratni član PredsjedništvaBiH NENAD KECMANOVIĆ,kao svjedok odbranegenerala RATKA MLADIĆA,revidirao je sve svoje ekspertske

nalaze o zločinima u Prijedoru,negirao genocid u Srebrenici,a svoje tvrdnje o razaranju igranatiranju Sarajeva sa srpskihpoložaja porekao; naša novinarkaprikupila je Kecmanovićeve izjavekoje je davao tokom odbraneMladića, RADOVANAKARADŽIĆA I MOMČILAKRAJIŠNIKA iuporedila ih sonima koje jeiznosio početkomrata u BiH



okolnih brda”. Ina~e, svi eksperti na po~etku svojih svedo~enja polaù zakletvu,{to je 12. novembra 2002. godine u~inio i

Nenad Kecmanovi}.Po~etkom nedjelje, prilikom svoje

odbrane generala R atka Mladi}a, samo sedamdana prije ukopa 274 strijeljana Prijedor~anakoji su prona|eni u masovnoj grobniciToma{ica, Kecmanovi} je povukao svojiskaz o teroru nad Bo{njacima u Prijedoru.

Prijedor je samo jedna od vi{e op{tina ukojoj je, prema Mladi}evoj optu`nici, pro-

gon dosegao razmjere genocida nakon {tosu je zauzele srpske snage. Kecmanovi} se

pri tom poku{ao ograditi od vlastitogizvje{taja, ali i svog nedavnog iskaza nasu|enju R adovanu Karadì}u, poku{a-vaju}i objasniti razloge promjene svogmi{ljenja.

“U KAFANI SU ME UBIJEDILI DA NIJEBILO STRADANJA PRIJEDORÂNA”Za zlo~ine u Prijedoru, kaè Kecma-

novi}, saznao je na sastancima

Predsjedni{tva BiH dok je jo{ bio Sarajevu. Budu}i da nije imao li~nih sananja, tokom pisanja ekspertskog izvje{tau predmetu “Kvo~ka” prepustio je, ka`

bolje informisanom prijatelju Bo{kBa{kotu da napi{e dio o Prijedoru i zatiga bez posebne provjere integrisao u svrad.

Oslanjaju}i se na stare “sarajevskeinformacije i vjeruju}i Ba{kotu, Kecmnovi} je sve doskora, dakle punih 20 godna, vjerovao da se u Prijedoru desi“uàsna represija srpske vojske i policije

koja je rezultirala protjerivanjem muslmanskog stanovni{tva, paljenjem njihovku}a i zlo~inima u logorima. Me|utimizme|u izjave date Karadì}evoj odbra2012. godine i ovogodi{njeg razgovora Mladi}evim braniocima putovao je, kaè,Banju Luku i tamo iz razgovora sa ljudimizme|u ostalog i u kafani, gdje je saznao dsu se zlo~ini nad nesrbima dogodili “u znano manjoj mjeri”.

“Ljudi s tog terena su mi ukazali da i nije bilo ba{ tako”, pravdao Kecmanovi} svoj zaokret.

Kecmanovi}, koji je u svom pretho

nom izvje{taju naveo “kako je srpsknadmo}na artiljerija pusto{ila centSarajeva i kako su srpske snage nasumi~nga|ale Sarajevo s okru`nih brdaTuìla{tvo je poku{ao uvjeriti kako je napisao zabunom jer on, “kao i ljudi Sarajevu nisu razlikovali odlaznu i dolaznvatru”. Tokom svjedo~enja na su|enjMladi}u rekao je da se “nije radilo ba{razaranju” ve} da su u centralnom djegrada bilo “o{te}enja”, ali da zgrade nis

bile razru{ene kao na Grbavici. Nakon {to je osporio vlastite iskaze

zlo~inima srpskih snaga u Prijedoru

Sarajevu, Kecmanovi} je oti{ao i kora

17.7.2014. I SLOBODN BOSN3

ISTINE I LA@I DE@URNOG SVJEDOKA RATNIH ZLOÎNAC

Kecmanovi} je u ekspertskomizvje{taju za predmet “Kvo~ka i drugi”napisao da je, dok je boravio u Sarajevudo 6. jula 1992. godine, imao utisak da se

grad nasumice granatira sa srpskihpoloàja, a u pro{lonedjeljnomunakrsnom ispitivanju je naglasio da seradilo “samo o utisku”. Tokom svjedo~enjaMladi}u dopunio je iskaz, navode}i da suu blizini njegovog stana u sarajevskomnaselju Ciglane ga|ana dva vojna cilja -komanda Prvog korpusa Armije BiH iartiljerijsko oru|e skrivano u tunelu - sug-eri{u}i tako da je “utisak” o nasumi~nomgranatiranju bio pogre{an.

Stan na Ciglanama, koji jeKecmanovi} u iskazu nazvao svojim,zapravo je vlasni{tvo Bogdana

Tanjevi}a, poznatog ko{arka{kog trenerakoji je u to vrijeme bio angaòvan u Italiji.Kecmanovi} je imao svoj stan na obaliMiljacke u centru Sarajeva, me|utim od

Predsjedni{tva BiH je traìo da mu seobezbijedi drugi stan jer se u svom zbog“~estog granatiranja grada sa srpskihpoloàja” nije osje}ao sigurno. ^lanoviPredsjedni{tva BiH sugerisali da prona|elokaciju koja mu odgovara. Izbor je paona prostrani stan svjetski proslavljenogko{arka{kog trenera Bo{e Tanjevi}a, ukoji je Kecmanovi} uselio u pratnji vojnepolicije.

Pri~a se da je ”privremeno”,napu{taju}i Sarajevo, Nenad Kecmanovi}iz Tanjevi}evog stana otu|io vrijedneumjetni~ke slike i knjige…

BIJEG OD SRPSKIH GRANATA

Kecmanović je od PredsjedništvaBiH tražio da ga usele u stanBogdana Tanjevića na Ciglanama

KECMANOVI]EVI OMILJENI RATNI ZLOÎNCIBrane}i laìma i konstrukcijama ratne zlo~ince Ratka Mladi}a, Radovana Karadì}a i Mom~ila Kraji{nika, Nenad Kecmanovi} potpuno jeporekao svoje ranije izjave



dalje - osporavaju}i da je u Srebreniciizvr{en genocid. I pored toga {to je najavioda u ponedjeljak zbog obaveza ne}e svje-do~iti, Kecmanovi} je iznenada promijenio

plan, ostao je u Tribunalu i ~itav taj dan

posvetio negiranju genocida koji su po~inile Mladi}eve snage u Srebrenici.“Pa ovo {to se danas upotrebljava, bar

kada je rije~ o Bosni i Hercegovini, potpunoje ne{to drugo {to se ranije - i u teoriji i prak-si - tretiralo kao genocid. Genocid poklasi~noj definiciji obuhva}a sistematskouni{tavanje jednog naroda. Ne{to poputonoga {to je nacisti~ka Njema~ka, odnosno{to su nacisti radili @idovima”, kazao jeKecmanovi}, osporavaju}i svoje tvrdnje iz1992. godine, kada je kao ~lanPredsjedni{tva BiH traìo zabranu prekra-

janja granica ~injenjem zlo~ina i genocidom.

Po Kecmanovi}u, definicija genocida jeizmi{ljena u novije vrijeme i “ne moè seprimijeniti na situaciju u Bosni i

Hercegovini, gdje ni jedan narod nije i{aona uni{tenje kompletnog drugog naroda”.

Tako|er je povukao i svoje izjave koje je dao na ranijim ha{kim su|enjima - omasovnom protjerivanju gra|ana iz bh.op{tina zauzetih od strane srpskih snaga.

Prema Kecmanovi}u, protjerivanje seuop{te nije dogodilo, a sve {to je rekao oetni~kom ~i{}enju kao ~lan Predsjedni{tvaBiH “temeljilo se na propagandi koja je donjega dolazila polovinom 1992. godine”.Kecmanovi} je tvrdio da su gra|ani sami

po~etkom rata u BiH napu{tali svoje domovezbog sigurnosti te odlazili u mjesta sve}inskim stanovni{tvom njihove nacional-nosti. Kao primjer spomenuo je svog bratakoji je 1992. godine oti{ao u Australiju.

“KARAD@I] JE BIO MIROTVORAC”Od kraja osamdesetih do danas, Nenad

Kecmanovi} je pre{ao put od ~lana Savezakomunista Jugoslavije, predsjednika bh.“reformista” i ~lana ratnog Predsedni{tvaBiH, poslijeratnog funkcionera Republike

Srpske, pa sve do svjedoka odbrane bosan-

skih Srba osu|enih za ratne zlo~ine -Mom~ila Kraji{nika, Radovana Karadì}a,Ratka Mladi}a. U izjavi timu odbrane koja

je uvedena u dokaze, Karadì}a jeKecmanovi} predstavljao kao mirotvorca

koji je ~inio sve da zaustavi rat i tvrdio dakod njega nikada nije vidio èlju za“etni~kim ~i{}enjem” dijelova BiH pod srp-skom kontrolom. Kecmanovi} je bo{nja~korukovodstvo optuìo za otpo~injanje suko-

ba i tvrdio da je u ratu vo|ena propagandasa ciljem da se Srbi predstave kao zlo~inci,a Bo{njaci kao rtve.

Aliju Izetbegovi}a, predsjednika Pred-sjedni{tva BiH, Kecmanovi} je prilikomodbrane Karadì}a, optuìo da jenedemokratski vladao preko poslu{nika izsvoje stranke, kao i da je iza “fasade” zago-varanja gra|anske dràve zapravo ~inio sve

da stvori unitarnu BiH pod muslimanskomkontrolom. Opisao ga je kao ~ovjeka“ugodnog za razgovor, ali neugodnog zadogovor” jer je bio nedosljedan u ispunja-vanju dogovorenog. S druge strane, kazao

je da je Karadì}evo rukovodstvo u tom pogledu bilo “~ak i suvi{e dosljedno”.

U unakrsnom ispitivanju, tuìteljicHildegard Uertz-Retzlaff podsjetila Kecmanovi}a da je tokom rata, naro~ito d

jula 1992., govorio druga~ije, zbog ~ega g je Karadì} u jednom saop{tenju nazva

“Alijinim Srbinom” i “Srbinom AnPaveli}a”. Na sjednici Predsjedni{tva Bikrajem juna 1992. godine Kecmanovi}naveo da se ne mogu prihvatiti rezulta

postignuti osvajanjem teritorija i iseljavanem stanovni{tva. Me|utim, na su|enKaradì}u poku{ao je da relativizuje izjavu, navode}i da je te{ko re}i {ta jrezultat nasilnog protjerivanja, a {ta dobrvoljnog odlaska stanovni{tva.

Po odlasku iz Sarajeva u BeograKecmanovi} je krajem avgusta 199godine dao intervju Borbi u kojem je kazada su “muslimani najlo{ije naoruàni

posebno je tragi~no {to su do sada najvi patili”, te da su srpska pretenzije na teritor ju BiH sa 45-50 posto porasla na 70 zbosrpske vojne nadmo}i.

Nekoliko godina kasnije, braneMom~ila Kraji{nika, Kecmanovi} je govrio da je tada i on bio “`rtva propagand

36

KECMANOVI] JE BIO VREO

Nenad Kecmanovi} je svjedo~e}i uHaagu priznao da je autor njegovogekspertskog izvje{taja kojeg je pisao zapotrebe su|enja prijedorskom ratnomzlo~incu Miroslavu Kvo~ki njegov prijateljBo{ko Ba{kot u ~ija je saznanja i analize“naivno povjerovao” prije dvanaest godi-na, te ih koristio kao vlastite. Ko je Bo{koBa{kot? Ba{kot je partizanski prvoboraciz Prijedora, narodni heroj koji je u posli-

jeratnoj Bosni i Hercegovini obavljao broj-ne visoke politi~ke i dràvne funkcije.

[ezdesetih godina pro{log vijeka bio je iministar unutra{njih poslova BiH, a smi-

jenjen je nakon pada AleksandraRankovi}a. Kasnije je biran na mnogedu`nosti, a vaìo je za policijskog~vrstoruka{a i zagriènog jugo-unitaristu.Njegovo prijateljstvo sa Kecmanovi}emdatira jo{ iz vremena kada je Kecmanovi}bio {ef kabineta komunisti~kogfunkcionera Tode Kurtovi}a. Ba{kot jenakon posljednjeg rata bio i ~lan SenataRepublike Srpske.

BO[KO BA[KOT, KONSULTANT

Baškot, komunistički čvrstorukaški

policajac


KECMANOVI]EVE PODVALERazaranje Sarajeva, masovna ubijanjaPrijedor~ana i genocid u Srebrenici za

Kecmanovi}a su stvar muslimanske propagande



jer je povjerovao da je veliki broj musli-manskih civila stradao, a kasnije je saznaoda su stradanja u BiH bila “proporcionalna”veli~ini etni~kih grupa.

U Tribunalu je tvrdio da je Sara je-

vo napustio sa “blagoslovom” AlijeIzetbegovi}a i Fikreta Abdi}a. Oni su, tvrdi, podràli njegovu inicijativu da uspostavikontakt sa srpskom stranom, pa je po~etkom

jula 1992. oti{ao u Lukavicu na sastanak saNikolom Koljevi}em, da bi zatim produìoza Pale gdje su ga ~ekali Radovan Karadì},Mom~ilo Kraji{nik i Biljana Plav{i}. Dvadana kasnije, Kecmanovi} je oti{aou Beograd, na sastanke sa tada{njim pred-sjednikom SRJ Dobricom ]osi}em, premi-

jerom Milanom Pani}em i patrijarhomPavlom. Nakon toga je odlu~io da napusti

politiku i ostane u Beogradu.

Na Palama su ga, rekao je Kecmanovi}, primili kao “osobu koja jeste na drugojstrani, ali nije njihov neprijatelj.” On jedoma}inima opisao te{ku situaciju uSarajevu, a oni su ga informisali o te{kojsituaciji oko Sarajeva. Rekli su mu da jemuslimanska artiljerija raspore|ena naklju~nim ta~kama u gradu i da neprestanodjeluje na okolinu, pa su oni prinu|eni da~esto uzvra}aju s brda. Kecmanovi} jegovorio i o “privatnim zatvorima” uSarajevu u kojima su pripadnici paravojnihformacija dràli Srbe, a Karadì}, Kraji{nik i drugi doma}ini sa Pala nisu ni{ta rekli o

zatvorima i logorima izvan Sarajeva. Na pitanje predsedavaju}eg sudije da li jedoma}ine na Palama upozorio da su njihovesnage “pre{le liniju dopu{tenog” i da sede{avaju stvari “koje ni u ratu nisudopu{tene”, Kecmanovi} je odgovorio da jesmatrao da se “podrazumijeva da su i oni togasvjesni“ i da nema sumnje da su se “nedopus-tive stvari de{avale s obje strane Miljacke.”

Kecmanovi} je 2006. godine, kao svje-dok odbrane Mom~ila Kraji{nika, negiraoda je Kraji{nik bio “opsjednut etni~kom

podjelom BiH”. Prema Kecmanovi}u,izme|u njegovih “reformista” iKaradì}evog i Kraji{nikovog SDS-a, nije

bilo nikakve razlike u pristupu krizi u BiH:i jedni i drugi zalagali su se za politi~korje{enje krize i ni jedna strana, tvrdi on,“nije imala u vidu rje{enje do kojeg bi sedo{lo silom i ratom”.

“MORAMO OSLOBODITI ZAPADNU

HERCEGOVINU I BOSANSKU KRAJINU” Nenad Kecmanovi} je bio ~lanPredsjedni{tva BiH od 1. juna do 6. jula1992. godine. Transkripti sjednica ratnogPredsjedni{tva BiH dokazuju da jeKecmanovi} u vrijeme dok je bio ~lanPredsjedni{tva BiH stvari nazivao pravimimenom. Naime, na svim sjednicama koji-ma je bio prisutan Kecmanovi} se slagao socjenom ostalih ~lanova Predsjedni{tvaBiH da se radi o agresiji na BiH i oetni~kom ~i{}enju Bo{njaka i Hrvata odstrane Srba. Na sjednicama Kecmanovi} jegovorio da postoje logori za Bo{njake i da

“druga strana“ ~ini genocid.

“Vlada za koju smo se mi opredijelili koncentraciona vlada svenarodnog spaskoja èli da objedini sve patriotske snageodbrani na{e domovine, najmla|e dràvZemlja je u opasnosti i treba sve snage ujdiniti u njenoj odbrani”, kazao Kecmanovi} po~etkom jula 1992. godine

Deset dana ranije Kecmanovi} je kazao dse ne mogu prihvatiti rezultati postignuti osv

janjem teritorija i iseljavanjem stanovni{tv

Traìo je da se me|unarodnoj zajednici upu pismo zbog zloupotrebe zra~nog prostora bombardovanja gradova u BiH.

Kecmanovi} se po~etkom rata u Bizalagao da se sa vojnog i ekonomskoaspekta izvr{i deblokada bar jedno pravc

prema Sarajevu i da se Bosanska krajinaZapadna Hercegovina u kojoj je djelova“nelegalna vlast” oslobode.

“Kada se deblokira Sarajevo, aerodrosvi o~ekuju to kao maltene gotovu stvaKoje su dalje akcije? Postoji jedno konkreno vojno i politi~ko pitanje. Ima sad t

region Sarajevo, pa Tuzla, to se vezujeLjudi moji, postoji Zapadna HercegovinBosanska krajina, gdje mi imamzaokruènu homogenu teritoriju, imamcijevi pu{~ane. Neke vlasti koje su szaokruìle. Ho}emo li mi sada kada iz ovoobru~a iza|emo, krenuti u oruànu borbprotiv tih regija ili }emo i}i na neku njihovintegraciju u Republici na odre|enina~elima? Kada se kaè ustrojstvo BiH zkoje }emo se mi boriti, ja na tome insistirajo{ od poslije izbora”, kazao je Kecmanov14. juna ’92. na sjednici Predsjedni{tva BiH

Sloìo se sa prijedlogom Alij

Izetbegovi}a da Predsjedni{tvo BiH i VladBiH upute zajedni~ko pismo me|unarodnzajednici u kojem }e se ukazati da “rezolucija Vije}a sigurnosti ne po{tuje ostrane agresora, te da se nastavlja agresijmasovni zlo~ini i etni~ko ~i{}enja teritoriu BiH”. “Potrebno je bez odlaganja tra`neutralisanje aktivnosti agresora i izrazspremnost da oruàne snage BiH samoslobode i Sarajevo i druge gradove pouslovom da se ukine embargo na uvooru`ja i municije”, navodi se zahtjevu ~lanova Predsjedni{tva BiH

me|u kojima je bio i Kecmanovi po~etkom jula 1992. godine. Na posljednjoj sjednici kojoj je prisu

tvovao, 6. jula 1992. godine, Kecmanovistakao da njega u Predsjedni{tvu BiH ntreba posmatrati kao predstavnika srpskonaroda, ve} kao pripadnika srpskog narod

Na istoj sjednici donijeta je odluka da n pregovore sa lordom Carringtonom idAlija Izetbegovi}, Nenad Kecmanovi}Mariofil Ljubi}. Me|utim, Kecmanovi}tog dana oti{ao za Pale. Sa Pala je oti{au Beograd, gdje je radio kao profesoDanas je savjetnik Milorada Dodika i sen

tor Republike Srpske.


ISTINE I LA@I DE@URNOG SVJEDOKA RATNIH ZLOÎNAC

KECMANOVIĆEVOSVJEDOČENJE 2002.GODINE “Nakon ubistva

dva srpska policajca umaju 1992. godine uPrijedoru je uslijedila stra-hovita represija, masovniprogoni muslimanskogživlja, opšte palj enjemuslimanskih kuća izatvaranje svih vojno

sposobnih Muslimana ulogorima Omarska iKeraterm, u kojima supočinjeni ratni zločini”

F o t o : M a r i o I l i ~ i }



Umjesto Jan{inog SDS-a, Cerar }evjerovatno morati vladu praviti saDemokratskom strankom umirovljenika(DESUS) K arla Erjavca koja je tre}a po

broju osvojenih glasova, te, kako mnogi predvi|aju sa Socijaldemokratima ilikonzervativcima okupljenim oko demo-kri{}anske Nove Slovenije, te SavezomAlenke Bratu{ek, dosada{nje premijerke.DESUS-ovi mandati odlu~uju o formiranjuvlade.

POVRATAK SAMOUPRAVLJANJACerar je objavio kako }e klju~ne teme

oko kojih }e se budu}i koalicijski partnerimorati dogovoriti biti privatizacija dràvnihtvrtki, konsolidacija javnih financija i

zdravstvena reforma, te socijalna politika,

znanost i kultura.Toplak je veoma kriti~na prema Ceraru

jer, kaè, nije bio konkretan u predizbornojkampanji. “Miro Cerar nema nikakvoiskustvo u politici. On je ugledna osoba, alikao profesor. Oko sebe je okupio ljude kojiisto tako nisu prije bili u politici, nemajunikakvog iskustva i ne znam {ta }e sedogoditi. Njegov program je veomaapstraktan. @elio je privu}i bira~e s desne ilijeve strane, ni{ta nije obe}avao. Ali, veli-ki postotak ljudi je to na{ao dovoljnim.Ustvari je to bio glas protiv establi{menta,stranaka koje su ovdje ve} 20, 25 godina”,smatra Toplak. Sli~ne kritike dobio je u vi{enavrata tokom predizborne kampanje.

Upu}eni kaù da je malo {ansi da }e

koalirati sa ultraljevi~arima iz Udruène

ljevice (~ine je tri stranke - Inicijativa demokratski socijalizam IDS, stranknastala nakon protesta, Demokratska straka rada DSD i Stranka za odrìv razvSlovenije). Udruèna ljevica }e imati {ezastupnika u Parlamentu i biti ~etvrta stranka po snazi. Mnogi ih vide kao slovena~kSyrizu (gr~ka ultraljevi~arska opcija koj~ini 17 partija. Osvojili su ve}inu glasovaGr~koj na izborima za Europski parlment). Da ne ulazi u koaliciju sa ultraljevcom, Cerara su savjetovali ekonomsanaliti~ari u Sloveniji. List Finance napisao da bi mu najbolje povezivanje bisa Socijaldemokratima, Alenkom Bratu{ei Novom Slovenijom “jer tako iz zemlje nbi otjerao strane investitore, niti iznevjer

o~ekivanja Bruxellesa”.Udruèna ljevica bori se protiv neolieralizma, nastali su, kao i {panski Podemotokom protesta koji su pretpro{le zime zavatili ve}e slovenske gradove po~ev{i oMaribora. Protive se prodaji dràvnog vlani{tva, postoje}e politi~ke partije nazivslugama me|unarodnog kapitala, najavljuje vrijeme “demokratskog socijalima”. U intervju koji je dao za hrvatski Halter neposredno prije izbora, Luka Mesekoordinator Udruène ljevice, pojasnio kako je njihov cilj uvo|enje ”radni~kosamoupravljanja, te demokratizacija ban

ka kroz dràvne i zadru`ne banke, u kojim

3

NEKA NOVA SLOVENIJ


MIRO CERARNovo liceslovena~kepolitike

PROTESTIPobuna uSlovenijiiznjedrila

je novestranke



bi gra|ani odlu~ivali o prioritetima odjavnog interesa”, dodaju}i da tako|er traè“demokratizaciju investicijskih politikadràve. Vlada po na{em mi{ljenju ne bi tre-bala sama odlu~ivati o investicijama, negodru{tvo kroz demokratske mehanizme.”

NOVI NESVRSTANIU intervju za rije~ki Novi List , Mesec je

rekao da Udruèna ljevica ve} sara|uje salijevim strankama i grupama u EU, ali i regiji. “Primjerice, sa Centrom za radni~kestudije i BRID-om u Hrvatskoj, s Centromza politike emancipacije i Gerusiju u Srbiji,s Lijevima u Bosni, s pokretom Solidarnostu Makedoniji… Takvo povezivanje jako jeva`no iz vi{e razloga. Sada, kada se ljevica uregiji jo{ uspostavlja, najva`nije je da u~imojedni od drugih. Imamo sli~nu povijesnoiskustvo, sli~nu situaciju, sli~ne probleme, aljevica se svuda sve vi{e name}e kao jedinaprava politi~ka snaga koja stoji vis- -viskapitalizmu. U dugoro~noj perspektivi to je

bitno iz dva razloga: da imamo jo{ vi{e kul-turnih, ekonomskih i ostalih veza sdràvama nastalima iz Jugoslavije, kojemoèmo puno bolje iskoristiti, te da, kao {tosam prije rekao, radimo na konceptu novihnesvrstanih na europskoj periferiji, gdjezajedno moèmo napraviti puno, tako dapromijenimo odnose snaga u Europi u koristradnika i u korist periferije”, rekao je Mesec.

Mesec koncept “demokratskogsocijalizma” opisuje kao pleonazam.“Demokratski je zapravo suvi{an dodatak,budu}i da je socijalizam sam po sebidemokrati~an, odnosno da pod njimepodrazumijevamo na~in proizvodnje ukojem dru{tvo demokratski odlu~uje {to }ei za koga proizvoditi, pod kakvim uvjetimai kako }e upotrijebiti dobit i vi{ak. Ali, oduspona staljinizma i etatisti~kih, autori-tarnih socijalizama to vi{e nije samopo-

drazumijevaju}e. Kako bismo naglasili kritiku tih reìma, na{ program smpreimenovali u demokratski socijalizamUzor za ovakav koncept nalaze

jugoslovenskom modelu socijalizma kosmatraju vrlo progresivnim za vrijeme kojem je postojao, ali i u nekim modernidràvama kao [vedska u vrijeme OloPalmea “koji se zalagao za radni~ki otkupoduze}a”, te u zemljama LatinskAmerike. “Chavez je uspostavio vi{e od 3tisu}a zadruga u Venezueli. U PortAllegreu u Brazilu vi{emilijunski grad imparticipativni budèt… Ukratko, ne postojedan primjer dràve za koju bismo mogre}i: ‘Eto, to je demokratski socijalizamali postoji puno sada{njih i pro{lih progrsivnih praksi iz kojih moèmo crpiti uzorza demokratski socijalizam”, kaè Mesenajavljuju}i novi talas koji dolazi sa sje

era.


BUDI SE SJEVER I JUG

Dr. Cirila Toplak, politologinja saljubljanskog univerziteta, kaè da jenajzanimljiviji rezultat izbora odlazakdesnice u potpunu opoziciju.

“Katastrofalni su ovi izbori bili zadesnicu. Jan{in SDS je izgubio jednutre}inu glasova. Slovenska pu~kastranka, ~ini se, ne}e ni u}i uParlament a to }e biti za njih prvi put u25 godina. Sada ~ekaju prebrojavanjeglasova iz inostranstva i nadaju se damo`da tamo ipak ima nekoliko konzer-vativnijih bira~a ~iji glasovi }e im ipak omogu}iti da u|u. KonzervativciLjudmile Novak su jedini desni~ari kojisu pobolj{ali rezultate. Ina~e, desnicau Sloveniji je propala.” Toplakpoja{njava kako sedam stranaka koje }e

sada ~initi Parlament ~ine “neku lijevusredinu” koja je poja~ana ultraljevicom uvidu Udruène ljevice.

“Ali, ne{to treba da razumijete. USloveniji ima puno ljudi koji vjeruju daovaj demokratski sistem vi{e nemanikakvu budu}nost i da stranke nemajusmisla. Samo je mali dio ljudi koji su biliaktivni u protestima u{ao u nove strankei oni poku{avaju mijenjati sistem iznutra.Ali, mislim da nema ba{ puno nade.Pogledajte kako se pona{aju bira~i - jo{jedanput su dali ogromnu mo} strancikoja prije ~etiri tjedna nije ni postojala.”

Veliku pobjedu ljevice Toplak, koja je isama, kaè, glasala za Udruènu ljevicu,ipak ne vidi kao ozbiljan uticaj na sistem.“Odlu~ila sam se za Udruènu ljevicu jermi se svi|a njihov program. @eljela sam

da u|u u parlament jer ih tada mediji vi{ene mogu ignorirati nego }e dobitimogu}nosti da {ire svoje ideje i tako }ena sljede}im izborima mo`da imati vi{emandata. Tako sam racionalizirala svojosobni izbor. Ali da je ljevica neki trend,mislim da ne. Pogledajte Njema~ku,Skandinaviju, Francusku… sve te zemljene idu u tom smjeru. Pogledajte Europskiparlament koji je isto oti{ao u smjeru

desnice. Tako da mislim da je mediteran-ska Europa u druga~ijoj situaciji jer smoimali tako uàsni osje}aj rekolonizacije izBrisela, iz sjeverne i zapadne Europezbog svih mjera {tednje.”

CIRILA TOPLAK, POLITOLOGINJA I PROFESORICA NA UNIVERZITETU LJUBLJANA

“Desnica u Sloveniji je propala”

LUKAMESEC@elimo vratitisamoupravljanje



Penzionisani sarajevski policajac

Isljam Ko{uta (59) prvi put jeoperisan na Klinici zaneurohirurgiju Klini~kog centraUniverziteta Sarajevo 9. avgusta

2011. godine. Operisao ga je neurohirurg prof. dr. K emal Dizdarevi}, a dijagnoza je bila meningeom temporobazalne regije

(tumor gra|en od stanica mo`danihovojnica). Ve} u prvih nekoliko dana nakonoperacije, Ko{uta je po~eo osje}atineizdrìve bolove u glavi i rukama.

„Poslije operacije dobio sam jake

bolove u vratu, rukama i nogama. Nisammogao skoro nikako pomjeriti desnu ruku.Suze iz o~iju nisu kapale, nego su lile non-stop. Oti{ao sam u bolnicu, gdje su mi reklida je dr. Dizdarevi} na godi{njem odmoru.êkao sam da se vrati i kada je do{ao,oti{ao sam kod njega na kliniku. Rekao mi

je da su ti bolovi poslije operacije normalnda }e to trajati oko dvije godine a onda }se smiriti, i da za godinu dana do|em nkontrolu. Uporno sam mu poku{avao reda su bolovi veoma jaki, posebno u vratu,

da ne{to nije u redu. Ali on je tjednostavno ignorisao“, pri~a Ko{uta.

NA PREGLED U PRIVATNU KLINIKUIstovremeno sa bolovima u vratu

udovima, Ko{uti su se pojavile i ~etiotekline na razli~itim dijelovima tijela.


[OK U OPERACIONOJ SALI

Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Zahvaljujući „stručnosti“ tima sa Klinike za neurohirurgiju Kliničkog centraUniverziteta u Sarajevu, penzionisani policajac ISLJAM KOŠUTA postao je medi-cinski fenomen: poslije operacije tumora na mozgu koju je u avgustu 2011. vodio

prof. dr. KEMAL DIZDAREVIĆ, Košuta je sve do maja ove godine živio sa velikimkomadom gaze u glavi, zbog čega je trpio nesnosne bolove...

DRAMA U POJASU GAZE

Nakon operacije kod “vrhunskog neurohirurga“Kemala Dizdarevi}a, Isljam Ko{uta skoro tri godine

ivio je sa komadom gaze u glavi!

KO RADI, TAJ I GRIJE[IProf. dr. Kemal Dizdarevi}



„Kada sam to rekao Dizdarevi}u, on mije kazao da to nema veze s operacijom ni snjim, i da je on hirurg isklju~ivo za glavu.A sve je imalo veze s tim“, kaè na{sagovornik. „Rekao mi je i da on nepregleda pacijente ambulantno naNeurohirurgiji jer je on {ef klinike i da akoho}u da do|em kod njega na pregled,trebam to zakazati u privatnoj Mojojklinici. Oti{ao sam, {ta }u, nisam imaodrugog izbora. Pregled sam platio 100maraka“, pri~a Ko{uta.

Nakon pregleda, Dizdarevi} ga jeuputio da snimi magnetnu rezonancu,

pregled na koji se u KCUS-u, naàlost,~eka i do pola godine. „Uspio sam prekonekih veza da to uradim malo brè, da ne~ekam toliko... Kada sam mu odnio nalaz,Dizdarevi} mi je rekao da bih trebao ostatiu bolnici da oni to malo detaljnije ispitaju“ ,kaè Ko{uta.

U novembru te godine Isljam Ko{uta je

ponovo hospitaliziran radi sumnje na postoperativni absces, ali nije operiran.Doktor Dizdarevi} i dalje je tvrdio da je sveu redu, uprkos tome {to mu se pacijent àlioda svakog dana ima sve ja~e i ja~e bolove:„Poslije prve operacije, radili su mi ukupnojo{ jedanaest magnetnih rezonanci. Svakiod tih nalaza je navodno bio uredan.“

U oktobru pro{le godine Ko{uta je,kako kaè, slu~ajno sreo Dizdarevi}a naulici. „Rekao sam mu da i dalje trpimbolove, da nemam para i ako moè da meprimi u bolnicu. Pristao je i zakazao mi jepregled. Nakon {to sam ga cijeli dan ~ekaou ambulanti, ostao sam zadnji na redu.Kada se kona~no pojavio, doveo je nekogsvog specijalizanta koji je tu tek po~eoraditi i rekao mu je da mi napi{e uputnicuza pregled kod neuropsihijatra“, govoriKo{uta. „Tu mi je definitivno ‘pukaofilm’.“

Nakon {to se poàlio prim. dr. Eldinu

Burazerovi}u iz Stru~nog tima Klinike zneurohirurgiju, a ovaj ga uputio ndirektora hirur{kih disciplina prof. dHarisa Tanovi}a, koji ga je zatim ponovvratio kod Burazerovi}a, Ko{uta je odlu~da ode kod direktora KCUS-a prof. dDamira Aganovi}a i sve mu ispri~a. Pr

put kada je poku{ao do}i do Aganovi} pripadnici bolni~kog osiguranja „ispratilsu ga iz zgrade.

„Drugi put sam do{ao, sjeo isprenjegovih vrata i rekao da ne}u oti}i dok one iza|e. Do{li su iz obezbje|enja, prvjedan, a onda jo{ trojica. Na kraju Aganovi} nazvao i rekao im da me odvedkod dr. Burazerovi}a. Tamo smo sdogovorili da opet do|em u bolnicu.“

Ko{uta je ponovo hospitaliziran krajeoktobra 2013. godine. Dijagnosti~koevaluacijom utvr|eno je da }e mu mo`dtrebati jo{ jedna operacija. Operativzahvat je odgo|en za maj 2014. godinKada je Ko{uta kona~no ponovo legao n

operacioni stol, hirurzi su prakti~no bispremni na sve osim onoga {to su prona{u glavi Isljama Ko{ute bio je veliki komagaze!

„Tokom reoperacije 14.05.2014. godinniko nije o~ekivao da }emo u operativnompolju intrakranijalno, intraduralno pronaorganizirani, za bazu lobanje i krvnsudove mozga adherentni, veliki komagaze koji je zaostao nakon prve operacijNeo~ekivano je tim vi{e jer u mikrohirugiji u principu ne koristimo gazu za bikoji segment suptilnih intrakranijalnoperacija“, navodi se u izvje{taju

operativnom zahvatu pacijenta IsljamKo{ute koji su direktoru hirur{kdisciplina prof. dr. Harisu Tanovi}u podn

jeli ~lanovi Stru~nog tima Klinike zneurohirurgiju, prof. dr. Adnan Kapidìdoc. dr. Ademir Hadìsmailovi} i prim. dEldin Burazerovi}.

Nakon cijele agonije kroz koju je pro{ai koja je trajala gotovo tri godine, IsljaKo{uta kaè kako je sretan {to se baredijelom uspio rije{iti bolova koje je trpio:dalje me boli, ali sada je mnogo bolje neg{to je bilo. Ruku opet mogu da pomjerampam}enje mi je mnogo bolje, mog

normalno da pri~am. Poslije prve operacipatio sam od gubitka pam}enja, ponekad svoju ènu i djecu nisam mogaprepoznati...“, pri~a Ko{uta. „Ljekari su mpriznali da je u pitanju bila gre{ka. DirektoAganovi} nije mogao ni da do|e kod menu sobu od stida, nego je zamoliBurazerovi}a da se izvini u njegovo ime.“

PRIJAVA ZBOG LJEKARSKE GRE[KEU cijeloj nesre}i koja ga je sna{la zbo

nevjerovatnog nemara tima koji je izve prvu operaciju, predvo|enog doktoro

Dizdarevi}em, Ko{uta kaè da je posli

17.7.2014. I SLOBODN BOSN 4

OD VI[KA GLAVA NE) BOL

TROGODI[NJA AGONIJA „Govorio sam da trpim neizdrìvebolove, a Dizdarevi} me je poslao kodneuropsihijatra“, kaè Isljam Ko{uta



[OK U OPERACIONOJ SALI

O slu~aju dr. Kemala

Dizdarevi}a koji je godinamavodio sudski spor sa UpravomKlini~kog centra UniverzitetaSarajevo kako bi bio vra}en namjesto {efa Klinike zaneurohirurgiju, a sa kojeg ga jesvojevremeno - i kakoDizdarevi} tvrdi nezakonito -smijenio biv{i direktor KCUS-aFaris Gavrankapetanovi},Slobodna Bosna pisala je unekoliko navrata. Pored toga{to je u sukobu i sa aktuelnomUpravom KCUS-a i direktorom

ove institucije DamiromAganovi}em, doktor Dizdarevi}ve} mjesecima ne komunicirani sa ve}inom svojih kolega saKlinike za neurohirurgiju.

U Klini~kom centru se idanas kao anegdota prepri~avadoga|aj iz 2006. godine kada

je Dizdarevi}, voze}i na putuprema Kladnju, doìvio lak{usaobra}ajnu nesre}u.

„Dizdarevi} je bio uautomobilu sa suprugom.Navodno su se tokom vo`nje

èstoko posva|ali, on jeskrenuo u suprotnu traku isudario se sa vozilom koje jedolazilo iz suprotnog smjera.Kada je policija do{la daobavi uvi|aj, Dizdarevi} jetvrdio da je u incidentuu~estvovao jo{ jedan voza~koji je vozio iza njega inamjerno poku{avao da gaudari, zbog ~ega je on moraoda skrene u drugu traku“,

pri~a na{ izvor iz Klini~kogcentra.

Kako je Dizdarevi} tadaispri~ao policajcima, taj tre}i„misteriozni“ voza~, koji jenavodno pobjegao s mjestanesre}e, bio je niko drugi donjegov kolega sa Klinike,neurohirurg dr. AvdulahHasanagi}! No, nije sezavr{ilo samo na tome:Dizdarevi} je protiv

Hasanagi}a u Sarajevu podnio

i krivi~nu prijavu za poku{ajubistva, tvrdi na{ izvor, a cijelislu~aj na koncu je dospio i nasud!

Sa ciljem da provjerimo ovenavode kontaktirali smodoktora Hasanagi}a koji nam

je potvrdio da je protiv njegana sudu u Sarajevu vo|enproces po optu`bi za poku{ajubistva Kemala Dizdarevi}a, teda je slu~aj na kraju odba~en.Me|utim, Hasanagi} posavjetu svog advokata nije

èlio davati izjave o tome, te jesamo kratko prokomentirao damu uop}e „nije jasno kako sena{ao u svemu tome“ i da seradilo o jednom „veoma~udnom procesu“.

Podsjetimo, slu~ajnost iline, Hasanagi}u je prije mjesecdana, nakon {to je Dizdarevi}dobio otkaz na KCUS-u, ispredzgrade u kojoj ìvi u centruSarajeva zapaljen osobniautomobil, a policija jo{istraùje ovaj slu~aj.

LJEKARI U KAFKINOM „PROCESU“

Dizdarević 2006. optužio kolegu Avdulaha Hasanagićaza pokušaj ubistva?!

NALAZI I MI[LJENJA @alba koju je u oktobru 2013. Ko{utapodnio protiv Dizdarevi}a direktoruKCUS-a; patohistolo{ki nalaz kojim jeutvr|eno „prisustvo stranog,najvjerovatnije hirur{kog materijala“; nalazsa Moje klinike u kojem Dizdarevi} navodida „nema indikacija za neurohirur{kitretman“ pacijenta

VRIJEMEPAKLENIH VOZAÂ Dr. Avdulah Hasanagi}



reoperacije osjetio ogromno olak{anje i je ono {to mu je najva`nije:

„Ne mogu vam opisati koliko sam bio sretakada mi se vratio osje}aj u ruci i kada sashvatio da mogu pomjerati tu ruku, koju do tadnisam mogao ni da podignem. Tu no} provesam budan, nisam mogao zaspati od uzbu|enjJedva sam ~ekao da iza|em iz bolnice.“

Zbog ljekarske gre{ke Ko{uta je pridesetak dana podnio prijavu protiv Klini~ko

centra Univerziteta u Sarajevu i doktoKemala Dizdarevi}a. Za neurohirurge koji ga lije~ili poslije operacije kod dDizdarevi}a, kao i ostale ljekare kod kojih i{ao na KCUS-u ima, kaè, samo rije~i hvalOtkaz koji je Uprava Klini~kog centra primjesec dana uru~ila dr. Dizdarevi}u ntemelju ~etiri disciplinske prijave koje s

protiv ovog ljekara podnijele njegove bivkolege sa Klinike za neurohirurhiju, a me|kojima je i slu~aj o kojem pi{emo, IsljaKo{uta nije èlio komentarisati.

„Nemam ja {ta tu re}i, postoje ljudi ko

su tu da bi utvrdili njegovu eventualnodgovornost. Bilo bi nepravedno re}i da svaki pacijent doktora Dizdarevi}a pro{aovako kao ja, jer sigurno nije tako i sigurnima i puno ljudi kojima je pomogao. Aeto, sa mnom je bilo kako je bilo...zaklju~uje Ko{uta.


OD VI[KA GLAVA NE) BOL

„Pro{le godine, dok sam ~ekao napregled u bolnici, pri{la su mi trojicameni nepoznatih ljudi i zaprijetili su mida nigdje ne smijem spominjati imedoktora Kemala Dizdarevi}a. Tada sampre}utao sve, nisam znao {ta damislim o tome... Nedugo nakon toga,ponovo u bolnici, pojavila su se opetta trojica i rekli su mi: ’Pazi, ako spomene{ igdje ime Kemala Dizdarevi}a, ubi}emo te. “Odgovoriosam im da ako im je stalo da me ubiju,mogu me ubiti. Poslije toga sam oti{aou Policijsku upravu Centar i prijaviosam prijetnje. To je bilo 24. decembrapro{le godine. Policija je podnijelakrivi~nu prijavu javnom Tuìla{tvu, alido sada nisu utvrdili ko su ti ljudi”,pri~a Isljam Ko{uta.

Ko{uta tvrdi da su mu ista trojicaljudi na isti na~in prijetili i po~etkom ovegodine, te da im je rekao da ih jeprijavio policiji. Poslije toga ih vi{e nijevidio.

PRIJETNJE PRIJAVIO POLICIJI

„Nepoznati ljudi prijetili su mismrću ako igdje spomenemDizdarevića“



Evropsko prvenstvo B divizije kojese trenutno igra na Ilidìuglavnom prolazi uz visoke

pobjede mlade reprezentacije BiH:nakon Rumunije i Estonije, sa

preko 40 poena razlike, “pao” je i Portugal(73:64), i to u utakmici u kojoj je po~etkomtre}e ~etvrtine Portugal vodio sa 18 poena

razlike. Stvar je u svoje ruke uzeo JusufNurki} i zavr{io me~ sa 30 poena i ~ak 17skokova. Ba{ kao {to je najavio na po~etkutakmi~enja da se “nije ovdje do{aodokazivati, nego osvojiti takmi~enje”, takose ambicija o plasmanu u “A” diviziju,elitno takmi~enje u kojem su sve va`nijeevropske reprezentacije, po~ela ostvarivati.

NBA - VELIKI ORGANIZAMDanas sve izgleda kao san. A prije samo

pet godina Jusuf je bio dje~ak od 198centimetara koji ba{ i nije znao {ta bi sa

sobom. [etao je tuzlanskim ulicama, probao malo igrati fudbal i s neizvjesno{}u~ekao sutra. Iz Zlatoroga La{ko , gdje jeigrao u juniorima, posu|en je UnionOlimpiji , za koju je odigrao Euroleague turnir za mlade u Beogradu, u februaru2012. I odu{evio ko{arka{ki svijet s

prosjekom od 18,8 poena i 11 skokova poutakmici. Nakon toga, u igru se umije{alazagreba~ka Cedevita , ta~nije vlasnik Atlantic Grupe Emil Tedeschi, koji je zanekoliko dana “sredio papire” i doveo tadave} 210 visokog Jusufa u ekipu koju jevodio Aco Petrovi}. Ne ba{ velika minutaà

odvela je osamnaestogodi{njaka na posudbu u Zadar , odakle se ponovo vratio uZagreb. U vatru ga je bacio Jasmin Repe{a,kod kojeg je u Jadranskoj ligi za samo 16minuta prosjeka po utakmici davao 11,6

poena i imao 5,5 skokova. Dovoljno zadraft u NBA, gdje }e ga Chicago Bullsi ,kao 16. “pick” izabrati, a potom“prepustiti” Denver Nuggetsima , ekipi koja

pro{le godine nije do{la do play-offa, ali jena finansijskoj listi ekipa u najja~oj ligisvijeta na visokom 7. mjestu.

I dok ovih dana Jusuf ubire plodovesvog talenta i rada u okr{ajima mladihreprezentacija, s druge strane oceana je~ovjek za kojeg se slobodno moè re}i da jenajzaslu`niji zato {to je Juka zavr{io ukockicama iz Colorada, ekipi u kojoj su

igrale zvijezde kao {to su Alex English,Dikembe Mutombo, Carmelo Anthony iAllen Iverson, Tim Connelly. U razgovoruza Slobodnu Bosnu , Tim kaè: “Ne, nisamnikakav wunderkind menadèr, kako su menazvali, ja sam obi~an, normalan,ko{arka{ki momak. Koji je radio i stigao tugdje jeste.” Hm, sve osim “obi~an” i“normalan”, reklo bi se. Sa 19 godina,

koliko danas ima Jusuf, oti{ao je volontirau Washington Wizardse , gdje je ispo~etk

bio asistent video koordinatora. “To znada sam spremao utakmice, tra`materijale, donosio trenerima sve {to je biza gledanje i arhivirao sve {to mo`zatrebati. Scout sam postao 2000., i otadneprestano radim s igra~ima. Moj da

po~inje negdje oko osam ujutro, a kao da n

zavr{ava nikad. Nakon officea u kojem malo promuvam, jer ne volim biti u njemslijede ili treninzi ili susreti s igra~imobilazak kampa, gledanje utakmica, raznobaveze. NBA ekipa je veliki organizam,moj je posao da brinem o tome”, obja{njavna{ sagovornik.

Zanat je Tim “pekao” kod WesUnselda, NBA legende, koji i danas


HIT GODINE

Pi{e: AHMED BURI]

TIM CONNELLY, glavni menadžer NBA tima “DENVER NUGGETS”, najzaslužniji je za dolazak našeg mladog reprezentativca JUSUFA NURKIĆA u taj klub; našem

saradniku govorio je o JUKI i odnosima u najjačoj košarkaškoj ligi na svijetu

“Ako bude radio kako od njega o~ekujem, Jusuf Nurki}

}e biti NBA zvijezda!“

TIM POBJEÐUJEMO@E I HO]ETim Connelly tvorac je novih NBA zvijezda



Washingtonom ima najbolji skor kaotrener. [to se ti~e sada{njeg trenera BrianaShawa, Tim ne {tedi pohvale, ali zna da je

pred njim veliki posao: “Nakon devet slegendom kakva je George Karl, odlu~ilismo se za Briana koji je u Lakersima iIndiani bio pomo}nik, i kojem je ovo prviveliki, samostalni posao. Veliki ~ovjek, kaoigra~ je pro{ao sve, od Italije, svjetskog

prvenstva, do tri NBA titule i ne postojirazlog da ne moè posti}i to i kao trener. Nameni je da mu to obezbijedim i radim sve utom pravcu. Mislim da je on otvoren trener koji }e pustiti igra~ima da se takmi~e. Igra~

‘samo’ treba da u|e i iskoristi svojeminute.” Zbog male komparacije, pogle-dajmo ko sve vr{i du`nost GM-a u NBA.Sure legende: u Miamu je to Pat Riley, uChicagu John Paxson, u Bostonu DannyAinge, u Dallasu Don Nelson, u Atlanti Danny Ferry, u New Yorku, gdje o~ajni~kiho}e titulu, sjedi Phil Jackson, a u jo{

jednom pretendentu za naslov Indiana Pacersima , “Velika ptica” - Larry Bird. Utakvom se svijetu nije lako izboriti ni zamjesto ni za rezultat, ali Tim, momak izBaltimorea ~ijih ~ak trojica bra}e rade u

NBA, dok se ~etvrti najmla|i “vrti” i oko

NCAA, ne boji se zadatka. “Svako imasvoje prednosti, i talente, poku{ava ihkapitalizirati na najbolji na~in”, kaè Tim,

koji je prije po~etka najavio agresivanodmor od sezone i svi ve} pri~aju o tomekako je na draftu napravio vrlo dobar

posao.

DUGORO^NE INVESTICIJEPotpisao je Gary Harrisa, zvijezdu

NCAA iz Michigan Statea , od Chicaga “zavrnuo” Jusufa Nurki}a, a za njih dvojicukaè: “Oba ova igra~a su investicije na dugirok, a ono {to mene raduje jeste da zaistaimaju {ta nau~iti od ~ovjeka koji stoji prednjima. A Jusuf ima cijeli jedan svijettalenata. Ne sre}ete ~esto igra~a s takvim

fizi~kim predispozicijama, da se tako lakkre}e po terenu. Znamo da je roba za sutr~eka ga dug put, i drago mi je da ga ima

kim pre}i. U Denveru moè nau~iti oekipe stvarno dobrih, velikih igra~a.”

Da, moè se i tako re}i: za Jusufa im prostora, jer na njegovoj poziciji igrajsigurni JJ Hickson, centar s prosjekom o11,8 poena i 9,2 skoka, i 25-godi{nji RuTimofej Mozgov s ne{to niìm u~inkomKona~an sastav se jo{ uvijek ne zna, ali Tisigurno krije jo{ neka iznena|enja: nitajna da za dvanaest miliona u tri godin“ni{ani” Mikea Millera, koji je igrao Miamiju i u Memphisu , a u Denver stiùdosada{nji igra~ Partizana Francuz JoffreLauvergne i Srbijanac Nikola Joki}. “Svvi{e treba uklju~ivati strane igra~e u NBAkaè Tim, “jer time se oboga}ujemo nrazne na~ine, podièmo interes za ligsvugdje na svijetu”.

Connellyja i na{eg asa i trenera NenadMarkovi}a veè dugogodi{nje prijteljstvo. “Prije tri godine bio sam Ko{arka{kom kampu , koji su NenaGordan Firi} i Emir Halimi} organizovana Bjela{nici i to mi je vrijeme ostalo zaista lijepoj uspomeni: ~ist zrak, prijatljudi, dobra hrana i velika ljubav zko{arku. ôvjeku poput mene ni{ta drugo

ne treba”, tvrdi Tim. I tako, dok jedan NBsan, onaj Tima Connellyja traje, drugJusufa Nurki}a po~inje. Neka im je sre}om, obojici: i ostalim Nuggetsovcimlegendarnom “starom” Nateu Robinsonkoji ima ne{to od retro {meka bekovDetroit Pistonsa , Italijanu DaniGallinariju, K ennethu Fariedu, MozgovHicksonu, relativno mladoj ekipi ~ije ambicije za sljede}u godinu bile ispunjenako dosegnu play off. I rije~i TimConnellyja, uz pozdrav: “Bude li Jusuradio kako od njega o~ekujem, i bude li razvijao kako se nadam, bi}e NB

zvijezda.” Sve je tu. Pa, da vidimo.


JUKA U KOCKICAMA IZ COLORAD

Nova NBA sezona se zahuktava: utoku je ljetna liga u kojoj mla|i igra~i, onikoji nisu izabrani na draftu, ili je njihovstatus nedefiniran traè svoje mjesto unajsjajnijem ko{arka{kom cirkusu nasvijetu. Neke od najzvu~nijih vijesti okotransfera se ve} znaju. Le Bron James,

nakon poraza s Miamiem u pro{lom finalu,odlu~io se na prili~no neo~ekivan korak: sasun~ane Floride, natrag ku}i u ki{niCleveland, za ugovor vrijedan 42 miliona.Drugi veliki killer Carmelo Anthony, ina~ebiv{i igra~ Denver Nuggetsa, narednih petgodina }e ostati u New York Knicksima zaoko 123 miliona dolara za petogodi{njiaran`man.

Na Istoku, dakle, “stare pri~e”, a naZapadu i ne{to novo: veliki Pau Gasol }eiz Lakersa put Chicaga, gdje {esnaestgodina, jo{ od ere Michaela Jordana,~ekaju finale koje nikad u povijesti nisu

izgubili. Mo`da im to uz zdravog DerrickaRosea i uspije, a pomo}i }e i NikolaMiroti}, {panjolski Crnogorac. Nakonrasisti~kog skandala sa biv{impredsjednikom LA Clippersa, o~ekuje seda ostanu “gazde” u gradu, dok je na“Srednjem zapadu” uvijek “frka”.

Oklahoma City Thunder , mo`da i najja~aekipa u ligi prema rosteru na papiru, ostala je uskra}ena za finale, a jo{ dvije ekipe izNorthwest divizije bile su NBA prvaci -Portland Trail Blazers i Utah Jazz . Odekipa u toj diviziji Denver Nuggetsi , klub snajduòm tradicijom, nikada nije igraoNBA finale.

Tim Connelly kaè: “Svi znamo da jeono {to Denveru nedostaje - titula. Sadaimamo ekipu, imamo uvjete, stabilan rast imoèmo se u narednih ~etiri ili pet godinanadati tome. U~init }u sve da to uspijemo,na to gledam kao na ìvotno poslanje.”

@IVOTNO POSLANJE

Samo još da počne Prvenstvo...

AMERI^KI SANJusuf Nurki} sa dresomDenver Nuggetsa



Slavko Podgorelec, valjdanajva`niji hroni~ar Banje Luke udrugoj polovini dvadesetog vijekai u ovo ne{to si}e u novommileniju, novinar i publicista,

urednik antologijskog radio-serijalaMedaljoni u vremenu koji se emituje u

programskoj shemi Radija Republike

Srpske, a ~ija je 500 epizoda sve~anoobiljeèna 14. maja ove godine, napisao jeknjigu o glumcu za kojeg mislimo da smoga gledali u svim filmovima i TV serijama

produciranim na ovim prostorima - Ademu]ejvanu. Mjesec dana kasnije odr ana je

pretpromocija ove knjige, monografije ona{em velikom umjetniku, Banjalu~aninu,koju je Podgorelec napisao i poèlio

podijeliti sa svima koje to interesuje. Atrebalo bi svakoga da interesuje. Odnosno,

bio bi red. No, za{to pretpromocija? Pa,zato {to mu fali jo{ 5.000 KM da bi knjiga

bila od{tampana, potom i promovisana!

Dok se neko, za neko vrijeme, uspije“trznuti” i uplatiti donaciju, mi ne}emogubiti vrijeme, ve} }emo monografiju

predstaviti u Slobodnoj Bosni .“Oca sahranih na zagreba~kom

Miro{evcu 2005., mater Nenu-Katarinu

2012. na banjalu~kom Novom groblju .Suze ne pustih. A kad bija{e dènaza na{emAdemu, u novembru 1989., ki{a plju{ti,tabut polaù u vodu mezara, a ja ridam...Eno mi svjedoka Enesa Ki{evi}a”, veliSlavko Podgorelec za na{e novine: “Adem,

ja ga zvao Dajdà, ne{to me je ‘specijalno’volio i mojoj malenkosti dopu{tao {tomnogima ne bi ‘halalio’. Napravismofamoznu ‘pretpromociju’ (~itaj - kao‘pretpremijeru‘) Monografije . Adem je to,nikada nije kazao - ali je o~ekivao, unatuknicama èlio... Danas ne mogu

do~ekati famoznih pet tisu}a ‘kema’ da senare~ena knjiga od{tampa: biva - poplave, pa ovo-ono... a sve se, ~udesno!, podudarasa 25 godina biskupovanja dr. FranjeKomarice, koji je Adema volio. Danas(ponedjeljak, 14. jula, op.a.) bijah gost kodgeneralnog konzula Republike SrbijeVladimira Nikoli}a i, by the way, on meupozna sa na{im glumcem-rediteljemTihomirom Tihom Stani}em. Vidje{eknjigu o Ademu, a onda Tiho ustade, pruìruku i re~e kako moj radio-serijal,Medaljoni u vremenu , prati pa i po cijenuda - ne iza|e iz automobila. [ta bih jo{

kazao o Ademu, zvao sam ga, ponekad,Adam, nije se ljutio, naprotiv, doìvljavao

je to kao kompliment... Ostade muneostvarena èlja da one magnetofonskesnimke preto~im u monodramu koju }e On- kad se, in{allah, okuveti - izvesti u mlinu

Asima Nosonje. Preselio je u ‘vje~nlovi{ta’, i tako se zahebavao na vlastra~un, a tu monodramu }emo, ako Bog dnapraviti i izvesti. Naravno, u interpretacnekog mla|eg glumca.”

KONTINUIRANO DRU@ENJE“Moje pisanje o Ademu, zapravo, traj

jo{ od sedamdesetih 20. vijeka, kada je Banjaluci sniman film Dan duì od godinblaènopo~iv{eg reditelja T orija Jankovi}Tada je K vak (Adem) bio partner B o


DAID@A ADEM

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: ARHIV “OSLOBO\ENJA”,

ARHIV “SB”

Banjalučki hroničar, novinar i publicista SLAVKOPODGORELEC napisao je knjigu o proslavljenom

bosanskohercegovačkom glumcu ADEMU ĆEJVANU,koji je ovaj svijet napustio prije skoro dvadeset i petgodina; knjiga-monografija još nije objavljena, tako

da u našem magazinu ekskluzivno imate prilikupročitati neke od odlomaka koji će biti uvršteniizmeđu korica ovog, za našu kulturnu baštinu,

izuzetno značajnog djela

KOLIKO ZNADEMO

O ĆEJVANU

Slavko Podgorelec: “Za majkom iocem suze nisam pustio, ali za

Ademom jesam!“

AUTOR SAGE O ADEMUSlavko Podgorelec, banjalu~ki

hroni~ar, novinar i publicista



Begovi}u, velikom crnogorskom glumcU pauzi snimanja (bija{e to na Tr`nici - Kastelu?), dok je {minkerka popravlja‘rane’ na Ademovu ~elu, zapo~eh razgov

pitanjem sje}a li se mog oca (nekada{njesekretara Narodnog pozori{ta banjalu~koi moje matere-glumice Katarine BussingeNaravno da se sje}ao - i to je ‘pro~epilkanale za veliki intervju... Druènje jnastavljeno (sa intervalima - pora

Ademova anga`mana u drugim teatrimana filmu) a definitivno postaje kontinuiran

po~etkom osamdesetih pro{loga vijeka. slu`beno - i privatno. Adem je tad

pokrenuo kazali{nu smotru S glumcima maju i moja malenkost je (u punokapacitetu) angaòvana u organizaciji

pi{e u uvodu knjige Podgorelec.Adem ]ejvan je ro|en 1927. u Banj

Luci. Glumu je diplomirao na zagreba~kAkademiji dramske umjetnosti i to, manje ni vi{e, kod dr. Branka GavellIgrao je u banjalu~kom, sarajevskom

zagreba~kom i beogradskom teatru. TLisice , Dru`ba Pere Kvrìce , Selja~kbuna , Ljubav i bijes , Nepokoreni graOsma ofanziva , Povratak otpisanih... samsu neki od filmova i TV drama i serija kojima je ]ejvan ostvario uloge. Preminu

je 5. novembra 1989., u Ljubljani. Nako~etvrt vijeka ova “atipi~na” monografija dovr{ena, a uz podr{ku Gradske upravBanjaluke, Narodnog pozori{ta Rministarstava Vlade RS i recentn{tamparske ku}e Grafid , u vlasni{tvtako|e Banjalu~anina Brane Ivankovi}“Sje}anja su nepouzdana, a pisani trago

zatureni ili izgubljeni. Molim opro{taj oonih koje nisam pomenuo (kojih se nsjetih), a da bi nabrojali imena osoba kojsu poznavale Adema i divile mu se

posigurno bi nam trebala jo{ jedna ovolikknjiga. Bez pretjerivanja. S druge straneovoj monografiji nisam, tek tako, dodaatribut ‘atipi~na‘. Mo`da ovo i nijmonografija? Ovo je, zapravo, zbirksje}anja, impresija, reminiscencijdoga|aja, razgovora, anegdota fotografija)... Dvoumim se i oko naslovmo`da sam trebao dodati ‘Adem o sebi

drugi o Ademu‘? Zato nagla{avam on“atipi~na”. Naime, pisci, kriti~ari i uop{tenazovimo ih ‘puritanci pisane rije~

prona}i }e hiljadu i jedan ‘propust’.” Ipak, uop{te nije va`no da li je knjig

“tipi~na” ili “atipi~na”. Ni da li su sje}anj pouzdana ili nepouzdana. Bitno jeste da knjiga pouzdano kvalitetna, interesantnama{tovito napisana. Jer... “Adem je biolegenda i obi~an ~ovjek, iskren do boliznad svega je prezirao (jer nije ummrziti) dvoli~nost, la`, hipokriziju. Dakle~ovjek od onih za koje kaèmo ‘{to na um- to na drumu‘, ~ovjek sa ljudski

bremenom (glad, è|, tuga, radost, brig


LEGENDA I OBIÂN ÔVJE

DRUG ADEMAGA Adem ]ejvan bio je veliki glumac i jo{ ve}a ljudina



ljubavi, ushi}enja, radoznalost, saosje}anje,dobro~instvo), umjetnik koji je - takogovore njegove kolege i prijatelji - ìviokada je glumio. Svoje ‘mane‘ (da bi senabrojale - premalo je prsta na jednomdlanu) nikada nije krio. A ako je nekada (inehotice) pogrije{io - onda bi to (sa krunomna glavi) javno priznao. Takvih je, uistinu,

premalo”, tvrdi Slavko Podgorelec. Realno, premali je prostor u ovim novinama da biautor ovog teksta imao {ansu da se istakne.Tako da je, naravno, svrsishodnije dati{ansu pokojem odlomku iz knjige Adem]ejvan.

ADEM “RUSOFIL”“Bija{e On ‘rusofil‘. Onaj te{ki - par

excellence. Oduvijek. S ejo Sadi} mi je pri~ao kako su on i njegov jaran prof. dr.Ibro Aganovi} najmanje dvadeset puta gledali ruski film Pastir Kostja. I ne samo to: osim songova (koje su pjevali) napamet

su znali sve dijaloge i monologe iz ovog filma. A sad ne{to drugo. Stari Banjalu~ani mi pri~ali kako se, jedno vrijeme, Adem{epurio sa pi{tolj~inom zataknutim za opasa~, u ~izmama, i s dugom ko`nomkaputom kao poru~nik - prvo Ozne. U

partizane se otputio 1943. godine. ‘Ma, pravo da ti kaèm - puno sam gledaokaubojske filmove!‘, re~e mi jedared Adem, u povjerenju. Naravno, bilo ga je i na poslijeratnim radnim akcijama, a za sobom je uvijek vukao jarana [ emsuSitnicu, kasnijeg dugogodi{njeg suflera u Teatru” , ~itamo u jo{ uvijek neobjavljenoj

knjizi.

50

DAID@A ADEM

Kaù da u ìvotu ni{ta nije slu~ajno.Pa vjerovatno nije slu~ajno ni da su Adem]ejvan i jo{ jedan na{ veliki glumac,

Zaim Muzaferija, preminuli 5. novembra.Adem ~etrnaest godina ranije. “Kad Sudbina (kismet) ho}e - onda i uradi. Ovadvojica konstantno se ’sudaraju’ (u filmovima, tv-serijama), uzajamno po{tuju i uvaàvaju. Suprotnosti se neminovno privla~e. Adem, gorostasan, vrletan,temperamentan, glasan... Zaim - su{tasuprotnost: tih, odmjeren, skroman,nenametljiv. Prvi put doìvjeh taj ’duo’ kada je Tori Jankovi} u Banjaluci snimao film Dan duì od godine. Uzgred - i Tori je zavr{io ’nasilnom smr}u’ - kao Branko ]opi} , ali to je ve} neka druga pri~a. O

njihovom druènju (Adema i Zaima)pri~alo se uveliko, a u ovome pisaniju zabiljeèno je i ono pri snimanju tv-serije Odbornici (u kazivanju Josipa Pejakovi}a ). Helem, do{ao je i taj (prokleti!) 5. novembar 1989. godine kada

je Adem-Alem naprasno preminuo u Ljubljani, o~ekuju}i kirur{ki tretman. U ku}i àlosti (kod Ademove sestre i zetaRe{ada ), uo~i dènaze, slijevaju se brojni po{tovaoci. Iz Visokog je doputovao Zaim. Sje}am se: sjedi na nekakvom ’pe{kunu’, smiren kao dervi{. Ki{a plju{ti.Zaim rije~ ne progovara. Nakon sahrane,

tiho se iskrao iz Banje Luke - da u’vati prevoz za Visoko. Volio je Adema (osje}aj

je bio uzajamni!), a kismet zapovjedi da i

na{ Zaim, preseli u ’Vje~ni teatar’. Kao i Adem, istoga 5. novembra, ali 2003.godine, oti{ao Zaim iz Visokog” , napisao jei ovo u svojoj knjizi Slavko Podgorelec.

ADEM I ZAIM

Kad Sudbina hoće...


Zaim Muzaferija

Osma ofanziva Lisice



U poglavlju [over i Kvak , pak, uìvamou Podgorel~evom (ne)pouzdanom sje}anju:“Bija{e zima 1987. Te godine smo

posljednji put odràli susrete S glumcima umaju. Lunjamo zasnijeènim gradom, a onda svrnemo u Dom kulture gdje Gertruda Muniti} zavr{ava uspje{ansolisti~ki nastup. Poslije koncerta, u

sve~anom salonu, koktel. Tu je i nezaobilazni J osip Miroslav Jovi} - [over,ugledni ginekolog i Ademov veliki pajda{.Suprotnosti se privla~e: Adem je neposredan, otvoren, boem, {armantan na izvjesno ‘sirov’ na~in, dok je [over ugla|en, elegantan u odijevanju i izraàvanju, profinjen - delikatan moglo bi se re}i... Gertruda sjedi i pije |us, a Ademsjedi na podu pored njenih nogu, naslonio ruku na bedro primadoni, i (ignori{u}i [overov nadahnuti monolog o muzi~koj umjetnosti) ~eznutljivo gleda Gertrudu u o~i i ne{to poluglasno govori... Operska

diva je u nezavidnoj situaciji: slu{ala bi [overa, a ne moè ignorisati Adema koji pri~a o njenim o~ima, mekoj i bar{unastoj ru~ici (koju malo-malo pa prinese usnama)... Na kraju, [over rezignirano

promrsi: ‘Ademe - jebu ti se misli!‘ Ovo je bilo za pam}enje jer se [over uàsavao

psovki i primitivizma.” Jo{ }emo objaviti dio knjige naslovljen:

Gazda Mladen. “Snima se serija Vuk Karadì}, Adem tuma~i lik ‘gazda Mladena’ - izvanredna epizoda. No, postoji

problem: ‘gazda Mladen’ mora rekonstrui- sati dio zubala u estetskoj zoni - dentisti

znaju o ~emu govorim. Radi se preko

‘veza’, tro{kovi su i za ono vrijemzna~ajni, no sve uspijeva i Adem blista novim zubima. Jedne ve~eri, nakon {to jzubalo ‘uglavljeno’, sjedimo pod kru{kouz pi}e, mezu i tihu pjesmu. Adem je oti{au ‘toalet’; kroz otvoren prozor ~ujemka{ljanje. Potom {umi mlaz iz vodokotli}a onda Adem dojuri i uspani~eno saop{tav

da je, dok se iska{ljavao, vje{ta~ka viliczavr{ila u wc-{olji, a on - pustio vodu!Naime, tek kada je povukao ‘sajlvodokotli}a shvatio je da zuba - nemTje{imo ga, naravno, sve uz salve smijehNa kraju se i on smije. I {u{kaju}i se tje{‘[re{a {to imam {epti{ku jamu - {utra {u na{i ùbe!’ (Sre}a {to imam septi~ku jam- sutra }u ja na}i zube). ‘Ma ne}e{ valjda?‘Moram!!!’ Taj spektakl se nije sm

propustiti . U ranu zoru okupilo dru{tvo pod kru{kom. To je publikOnda iz ku}e izlazi Adem u ribarski~izmama i dugim gumenim rukavicam

Podiè poklopac septi~ke jame, ulazi iuskoro ga ne vidimo. Samo se ~uj psovke i ono njegovo: ‘Ma |e {i {akrila?! Do|i babi, do|i, dobi{e{ rum

plo{i{u (rum-plo~icu)!’ Nakodvadesetak minuta za~u se slavodobitn‘Heureka!!!’ Pomalja se ispruèna ruksa vje{ta~kim zubalom i ogromnnasmijana Ademova glava. Publikaplaudira i skandira: ‘Bravo Majstore!!Tog dana se, do ve~eri, proslavlja

pronalaènje zubala.” Eto, takav je bna{ Adem. A takav je i na{ Slavko. Nsvu sre}u, jo{ uvijek ìv. U svako

pogledu! Sve vi{e napreduje...


LEGENDA I OBIÂN ÔVJE

O Ademu ]ejvanu i njegovom iumjetni~kom i ljudskom umije}u ibivstvovanju kazivali su neki od najve}ihglumaca sa podru~ja biv{e Jugoslavije,

{to je i uvr{teno u knjigu, kao {to su:

Mira Stupica, Svetlana Ceca Bojkovi},Pero Kvrgi}, Semka Sokolovi} Bertok ,Relja Ba{i}, Ivica Vidovi}, Rade[erbedìja, Izet Hajdarhodì}, Josip

Pejakovi}, Mi{a Janketi}, MiraBanjac... Neki od njih, naàlost, nisuvi{e me|u nama, ba{ kao {to nije niKrsto Papi}, reditelj kultnog filma Lisice ,u kojem je briljirao Adem ]ejvan. “Dobili smo za film Lisice ’Zlatnu arenu’ u Puli za reìju, a glavni ’mu{ki’ lik, uz Fabijana[ovagovi}a, bio je Adem ]ejvan. U pulskoj ’Areni’ - nervoza: kako }e Tito reagovati. Nakon projekcije - ti{ina. Svi gledaju u Starog. On aplaudira - onda i masa. Jedan (iz tada{njeg najblièg okruènja) diskretno kaè: ’Ali druèTito, vidite li Vi kako je prikazana na{apolitika i slu`ba bezbjednosti?’ Tito odgovara: ’Nije to ni{ta - radili smo mi igorje stvari’, govorio je Krsto Papi}.

OD MIRE DO MIRE

Kad je drug Tito gledao “Lisice”

Krsto Papi}

Ruà od betona

Konini



Oti{ao je posljednji ìvi ~lanoriginalne postave jednog odnajva`nijih bendova u povijestirock and rolla: {tura vijest da je u65. godini od posljedica raka

ù~i, u svom domu u Queensu, New York, preminuo Tommy Ramone, kao da je

zatvorila jedno veliko poglavlje svjetske

popularne kulture. Oti{ao je posljednjioriginalni ~lan Ramonesa , benda koji jezaduìo punk, skoro u onoj mjeri u kojoj suBeatlesi to u~inili za rock and roll.

“I DON,T WANNA”

The Ramones su nastali u okruènju New Yorka, onom o kojem pjeva Lou Reed,ili o kojem je Jim Jarmusch snimio svojerane radove: mje{avina svega i sva~ega,superbrzi megalopolis u trajnom {irenju,

alanfordovsko - scorsezejevski galimatijas

urbanog, bio je idealan teren za posadnovo, originalno, ali, ipak, hibridno sjem“New York je idealno okruènje dodrastete kao neuroti~ar”, govorio jTommy, ina~e ro|enjem Ma|ar (TamErdely, kojeg }e roditelji sa pet godindovesti u SAD).

Kad su se, kona~no, na{li u prostoriji po~eli svirati, Joey je svirao bubanj, ali ga Tommy, tada{nji menadèr i zaposlenstudija, ohrabrio da bude “frontman” i od

pjevati. Raspisali su audiciju za bubnjaraskontali da je bolje da to bude Tommy ko

pokazuje ljudima kako se sviraju pjesme negda u~i nekog drugog. Tako su 1974. godinnastali Ramonesi , mo`da prvi punk band,

jedna od najinfluentnijih grupa u zadnj~etrdeset godina. Sve oko njih ima doz bizarnog: dodali su prezime R amone, mazbog “budala{tine” (jer se ta rije~ povezivas neredima), a malo i zbog ~injenice da je PaMc Cartney u hotelima na turnejama korist

pseudonim Paul Ramone. Tommy je bendom snimio prva tri albuma: RamoneLeave Home i Rocket to Russia , a na zadndva bio koproducent. Refreni njihov

pjesama su skoro redovno po~injali sadon’t wanna”, (slobodan ~ovjek kaè “ne{to bi rekao Malraux), a jednostavne harmetri akorda bile su zarazne. Kriti~ar Pa

Nelson je u svojoj recenziji prvog albuma Th


INFLUENTNI GALIMATIJAS

Pi{e: AHMED BURI]

Umro je TOMMY RAMONE, posljednji iz originalnepostave “THE RAMONESA”, jednog od najvažnijihbendova u povijesti; ipak, ta četvorka je, naprosto,

besmrtna

Sve {to se o “Ramonesima“ moè

re}i jeste da po~ivaju u miru

ODLAZAK PUNK “BEATLESA”

ORIGINALNI “THE RAMONES”Johnny, Tommy, Joey i Dee Dee - svi Ramone



Ramonesa zapisao: “Skoro cijela prva plo~a je ura|ena u tako uzbu|uju}im ritmi~kimlinijama, kakve rock and roll nije imao jo{ od svojih po~etaka.”

KORIJENJE CBGB-aPjesme poput Blitzkrieg Bop i Beat onthe Brat odmah su postali klasici, ali The Ramonesi se nikada nisu mogli pohvalitistra{nim komercijalnim uspjehom. Izme|uostalih, kao svoje uzore navode ih i The Clash i Sex Pistolsi , na prijemu u Hall of Fame Johnny Ramone je zahvalio GeorguBushu (kakav moron!?) i blagoslovionjegovo predsjednikovanje, Dee Dee sezahvalio sebi, a Green Day su odsviralidvije njihove pjesme, ~isto da se zna ko jezaista (bio) predsjednik. Joey je ve} tada

bio pokojni, a ostali su ~lanovi originalne

postave umrli do 2004. godine Bila je toblitzkrieg smrt. Ba{ kakva je bila i njihovamuzika: brza, jednostavna, pjevna. Koga bi“uhvatila”, hvatala bi odmah “od prve”, ba{kao {to je to opisao muzi~ki hroni~ar BillWyman: “Kad se u jednom trenutku otkrio Zen cijele te stvari, svijet je po~eo izgledati druk~ije. Grupe poput Eaglesa i Who zvu~ale su slabo, Pink Floyd - maniristi~ki,Led Zeppelini skoro kao izduvni gasovi.The Ramones su izgledali kao da sve to razumiju i svirali su underground muziku s

jakim ritmom i visokim, dobro smiksanimvokalima. Oni nisu htjeli biti opskurne `rtve arta, nego pop-majstori.”

Hm, moè i tako, ali tada je pripadanjeart-rocku, pogotovo za takve bendove kojisu nastajali pod ki{obranom legendarnogkluba CBGB-a bilo obavezno. Sam TommyRamone, bio je, izgleda, “najnormalniji”

originalni Ramones . Jednom je izjavio da jerano napustio grupu zbog “psihi~kih prijetnji koje su isijavale iz Johnnyja,

prijetnji da sam beskoristan koje je ‘bacaDee Dee, i prijetnje da ni{ta nije va`no, {

je bio J oeyev stav” .Tommy se i na ~uvenom prijemu u Ha

of Fame pokazao razboritim: objektivn

pokazivala je to i ~injenica da je pomagaRamonesima u svim fazama - s kasnijinovoprido{lim ~lanovima - i svoji

produkcijskim radom na projektima kaksu Uncle Monk ili The Replacements . A nzaboravimo: po~eo je kao asistent tehni~ana Hendrixovom albumu Band of GipiseU te{koj borbi egomanijaka kakav je

jedne strane bio Johnny (konzervativafasciniran Hitlerom i desnicom), liberalnog, pomalo nihilisti~kog Joeya (njsu dvojica bili u sukobu i zato {to je Joe

bio Jevrej, a Johnny mu je preuzeo cuLindu i kasnije je oènio) - izabrao ne

srednji put, ostav{i najduè na zemlji o benda koji je, eto, imao sve, ali nije imasre}e. A to je, ponekad, sve.

So long Blitzkrieg pop boy(s). Udarste temelje, i nadgradili izraz ~etver~etvrtinskog ~etvoroakordnog udaranjkojim se kasnije zaludio cijeli svijet. Sv{to se na kraju o Ramonesima moè re

jeste da po~ivaju u miru, jer su promijensmjer mahanja glavom pri slu{anju muzikdok su hard&heavy bendovi “mlatilnaprijed-nazad, pri slu{anju Ramonesa glava, htjela-ne htjela, njihala u stranlijevo-desno. Vi{e nego dovoljan doprino

povijesti (popularne) umjetnosti, zar ne?


DOPRINOS GLOBALNOJ UMJETNOST

Prvi album Ramonesaiza{ao je 1976. godine. Nanjemu kvartet pozira ispred zida

od cigli, s rukama u dèpovima.Tommy Ramone nosi sun~anenao~ale, koje je naj~e{}e nosioi na svirkama. Magazin Village Voice tada je objavio: “Ovo je muzika koja je jednostavno otpuhala sve ostalo na radiju.”

Srednjestruja{ki mediji nisutako blagonaklono gledali novupojavu u ko`nim jaknama, saBeatles-coollie frizurama, koja

je garila svoja ~etiri akorda, zato vrijeme brzo da Bog sa~uva.Washington Post je objavio da

su The Ramonesi “pokazali dasu vjerovatno najgori bend od svih punk grupa iz New Yorka; umotani u crnu koù, Johnny,Joey, Tommy i Dee Dee - napadaju, vrije|aju, {epure se,glumataju gljive sviraju}i

uglavnom bezumne pjesme” .

Naravno da je

alternativni kosmosRamonesa, inspiriranLou Reedom,Andyjem Warholom,i duhom New Yorkatada{njeg vremena,bezbri`ni antikonformizampoga|ao ta~no u “srijedu”. Tajbend je bio visoko podignutisrednji prema glupoj,preproduciranoj pop-muzicitoga vremena. Ne{to sli~no binam, svakako, trebalo danas?“Bilo je vrijeme za promjene i

osje}ali smo da moèmo vratiti onaj duh i osje}aj rock and rolla” , kazao je Tommy 2004.godine: “Od po~etka sam znao da je ono {to radimo inovacija i ima potencijal da bude novi ànr ili pokret. Ono {to nismo

znali jeste to da }e godine pro}i dok

stvar

eksplodira.” Skorosvaka njihovapjesma

po~inje takoda bubanj

odbroji palicamaono ~uveno 1-2-3-4,

koje izgovara Dee Dee. I ondagrupa “na foru” usko~i u novutinejdèrsku himnu, odsviranuvatrenom snagom. Ima ne~egduboko bizarnog u tomnjihovom ~e`njivom nihilizmu iz

ranih radova, u pjesmama Suzy is Headbanger , Sheena is aPunk Rocker , Rockaway beach , i klasiku iz 1978. I wanna be sedated . Sve pjesmesu autorski potpisane sa The Ramones , ali na ve}ini njih je

radio Tommy, bilo da ih je pisaoili producirao.

Nakon {to je Tommy 1978.

oti{ao kao ~lan, ali ostao kaoproducent, bilo je te{ko na}itako kreativnog bubnjara koji

jo{ i pjeva prate}e vokale. Do1983. svirao je MarkyRamone, potom RichieRamone do 1987., pa ElvisRamone, da bi krug zatvorio,ponovo Marky, kad se bendkona~no raspao.

Oti{li su u kratkomvremenu: Joey Ramone 2001.u New Yorku od limfoma, DeeDee 2002. od overdosea u

Hollywoodu i Johnny 2004., odraka prostate u Los Angelesu.Ostavili su ne{to besmrtno: “1- 2-3-4 - I don’t wanna be buried/In a pet cemetery/I don’t want to live my life again...”

“OTPUHALI” I SEBE

Najgori i najbolji bend bez komercijalnog uspjeha

U SU[TINI, MA\ARBubnjar Tommy Ramone



BAJKOLIKA KANSKA PRIÂ

ITALIJANKA “ÛDNOG” PREZIMENA

Otac Alice Rohrwacher je Austrijanac, a majka iz iste dràve u kojoj je i ona ro|ena



Jo{ na samom po~etku ovogodi{njeg67. Cannes Film Festivala po~elo jeda se pri~a kako }e predsjednicaìrija, novozelandska rediteljka JaneCampion, u ime svih do sada u

Cannesu zanemarivanih filmskih autorki,sigurno nagraditi jednu od dvije ène,Naomi Cavase i Alice Rohrwacher, uglavnom takmi~arskom programu. Na krajuse ta bajkolika pri~a sa po~etka pretvorila uveliku istinu. Da li zbog ènske solidarnostiili ne, tek sa nagradom Grand Prix urukama osvanula je mlada italijanskascenaristica i rediteljka Alice Rohrwacher (1981.) i to za film Le Meraviglie (ûda).

Nagraditi taj film Grand Prixom je,naravno, pretjerivanje, ali je ovaj filmsvakako zasluìo da se na|e me|uovogodi{njim kanskim slavodobitnicima(sasvim adekvatna bi bila nagrada MentionSpecial ), jer je rije~ o malom, finom,energi~nom filmskom djelu, sa radnjomsmje{tenom u seoske predjele Toskane, u

porodici p~elara njema~kog porijekla, ukojem autorka podsje}a na prave porodi~nevrijednosti i me|usobnu ljubav, na va`nosttradicije, ali i na ljepotu prirode.

Primaju}i nagradu iz ruku italijanskegluma~ke legende, neprevazi|ene diveSofije Loren, rediteljka Rohrwacher jeizjavila da njen film opisuje porodicu kojusvi znamo, ali na nju pomalo zaboravljamoi da se i njoj samoj, ba{ kao u filmu,dogodilo ~udo - nagrada u Cannesu poslijetoliko dugog i napornog rada koji ju je,zajedno sa svim ~lanovima ekipe, ~estogurao i izvan granica.

JEZI^KI ZAROBLJENICI Postoje mnoge sli~nosti izme|u ove

filmske pri~e i va{e biografije?Da, jer ja pri~am o stvarima koje

pripadaju meni, mom regionu, svijetu p~elai vi{ejezi~noj porodici. Ali, ovaj film nijemoja autobiografija iako je svakako veomali~an film.

Toliko li~an da ste i ulogu povjerilisvojoj sestri Albi?

To je bilo potpuno prirodno, aliistovremeno i iznena|uju}e za nas. Rad samojom sestrom vam je kao da smo umogu}nosti da radimo kod ku}e, u

pidàmama. Opu{teno, sa puno me|usob-nog razumijevanja i povjerenja.

U filmu postoje elementi koji ukazujuda se radnja filma mo`da de{ava negdjeposlije {ezdesetih godina pro{log vijeka.

Ta~no vrijeme nije precizirano, ali u

svakom slu~aju se pri~a odnosi na period poslije 1968., ali se pri~a itekako doti~e isada{njice. @eljela sam da pratim storiju o

prvoro|enoj k}erki i o tome kako onauspijeva da pridobije naklonost oca i majkeu vi{e~lanoj porodici sa jo{ tri mla|aènska djeteta. Ta naklonost ne nosi nitrunku egzaltacije ili bijesa, ona to samokoristi da bi na~inila korak naprijed i

pogurala stvari za op{te, porodi~no dobro.

Lik oca Volfganga je o{tar iautoritativan, ali ujedno i pun ljubavi prema

k}erkama koje uvijek èli da za{titi...Taj toskanski p~elar, otac familije je porijeklom Nijemac i slabo govoriitalijanski, ali i druge jezike. Majka u filmugovori veoma pravilan i elokventanitalijanski jezik, sa ~ime se sugeri{e njenovjerovatno veoma dobro obrazovanje. Tusu njihove k}erkice, koje me|usobno i saroditeljima komuniciraju na francuskom teovaj jezik postaje njihov zajedni~ki osnov.Razli~iti jezici su bili moj na~in daobjasnim pozadinu ove porodice a da pritome ne tro{im previ{e rije~i. Uostalom,odrastala sam uz mnogo ljudi koji govore

razli~itim jezicima. Moj otac je Austrijanac,a majka Italijanka. Otac u filmu je na nekina~in i jezi~ki zarobljenik. On uvijek zna{ta èli da kaè, ali kako ne govori dobro niitalijanski ni francuski, kao da je zarobljenu tom jezi~kom zatvoru, {to ga povremeno~ini i agresivnim. Me|utim, upravo todoprinosi osje}aju postojanja ogromneusamljenosti u njemu, a moja namjera i

jeste bila da gledaocima predo~ikontradiktornost izme|u ovog ~ovjeka ove zemlje, ~emu je mnogo doprinijela moslike.

Posebno mjesto u pri~i zauzimtelevizija, njen uticaj na dru{tvo i porodicVi ste tu i duhoviti, ali kriti~ki raspoloèn

Televizor je kutija u koju treba stavljude u okruènju. Ona lokalnitoskanskim stanovnicima stvara bol, ali tu bol ne prikazujem zbog onoga {to televizija postala u istorijskom smislu, vekao sam medij, i to medij koji je lo{ i kose moè smatrati i nekom vrstom tamnicU filmu, ljudi u programu mo`da i nemajlo{e namjere, ali je medij takav da u njemnema velike slobode ni za kreato

programa ni za u~esnike u njemu. Vidjeste na kraju da slobodu zapravo nije imani popularna starleta, voditeljka neke vrstreality showa, koju tuma~i MonicBellucci.

Za{to ste odabrali ba{ Monicu?Zato {to je Monica èna sa fantasti~ni

osje}ajem za samoironiju i izvanredni

smislom za humor. Njeno prisustvo zna~i je ne{to va`no za svakog ~lana filmskekipe. Te{ko mi je da bilo koga drugozamislim u toj ulozi. Ona je filmska ikona nama je bio potreban neko ko }e popdobre vile sletjeti me|u veliki brneprofesionalnih glumaca s kojima smradili.

I u Le Meraviglie ste, ba{ kao i Va{em prvom filmu Corpo Celes(Nebesko tijelo), imali me|u glumcimapuno djece. Kako se radi s njima?

U tom smislu su oba filma bile velik

avanture, kroz koje sam ja vizadovoljavala svoju radoznalost nego {sam pokazala da sam neki dobar strateg. tog razloga se zaista puno vremen

provodilo na probama, koje su bile nekvrsta pozori{nih radionica tokom kojih stvaraju ~vrsti odnosi. To se na krajisplatilo, jer su djeca u mojim filmovimostvarila mo}ne performanse.


O STVARIMA KOJE JOJ PRIPADAJ

Razgovarala: DUBRAVKA JOVANOVI]

ALICE ROHRWACHER je dobitnica “Grand Prixa” za film “LE MERAVIGLIE”na “67. filmskom festivalu” u Cannesu; s njom je u slavnom francuskom

gradu razgovarala naša saradnica

ALICE U GRADU ČUDA

“Po~ela sam karijeru sa dokumentarnim filmovima iz

kojih sam puno nau~ila, jer sve radite sami“



KULT MARKETPANTERA

Far BeyondDriven (20thAnniversary)

Svi poklonicite{kometal-nog zvukasje}aju sebljeskaameri~kogbendaPantera,sredinom 90-ih godina. Te,

klju~ne 1994., objavili su album Far Beyond Driven i popeli se na prvomjesto Billboardove ljestvice. Danas,dvadeset godina kasnije Pantera jereizdala svoj antologijski album, nadvostrukom, luksuznom CD izdanju.

MANIC STREET PREACHERS

FuturologyNakonpompoznihnajava, uprodaji jedugoo~ekivani i

jo{ vi{enajavljivani

studijskialbum Manic

Street Preachersa, pod nazivom Futuro- logy . Kao najava jednog od dvanadolaze}a albuma pojavio se i video-uradak za kompozicije Walk Me To the Bridge i Europa Geht Durch Mich . AlbumFuturology sadrì trinaest kompozicija.

TANZWUT

EselsmesseNeue Deutsche

Härte , terminza podvrsturocka,nastao jenakon {to suRammsteini objavilialbumHerzeleid .

Drugi naziv pravca je i tanzmetal , ili uprijevodu “metalni ples”. Jedan odsljedbenika tog glazbenog pravca je ibend Tanzwut , koji je nedavno objavioalbum pod nazivom Eselsmesse . Na

albumu se nalazi trinaest kompozicija.

Rijetki su ènski rock bendovi. Sve do polovice sedamdesetih godina pro{logastolje}a mogli su se nabrojati na prste jedneruke. A onda se pojavio bend TheRunnaways i sve se promijenilo. Cure susvirali ~istokrvni, glasni rock‘n‘roll i vrlo

brzo dobile nadimak Queen of Noise .

Danas, gotovo ~etrdeset godina nakon“kraljica buke”, ènska r‘n‘r scena je u boljem

poloàju, mada to jo{ uvijek nije to. [to se ti~eregionalne glazbene scene, sje}anja su jo{svjeà na ènski rock bend Boye iz NovogaSada, s po~etka 90-tih, a prije nekoliko mjeseci

pisali smo i o vinkova~kim punkericamaPun~ke , koje su naprosto odu{evile.

Ovoga puta pozornost skre}emo nalosangelesku petorku Warpoint , cure koje sunedavno objavile drugi studijski dugosvira-

ju}i uradak. Warpoint nije oduvijek bioènski bend. Kroz bend su prodefilirala ~ak ~etiri bubnjara, od kojih su trojica bilimu{karci, da bi kona~no mjesto na “okruglojstolici” 2009. godine zauzela StellaMozgawa. Pored Stelle, line-up Warpointa ~ine: Jenny Lee Lindberg na bass gitari,Theresa Wayman na gitari i klavijaturama, i

pjeva~ica i klavijaturistica Emily Kokal.Drugi album Warpionta sadrì dvanaest

pjesama, a otvara ga zanimljiv Intro utrajanju od minutu i 50 sekundi. Keep It Healty ritmi~ki nastavlja tamo gdje je“stao” Intro , a pjesma oìvljava u trenukada se oglasi Emily Kokal. Za razliku od

prvog albuma The Fool , koji je umnogome

bio otvoreniji i siroviji, ovoga puta cure iz

L.A.-a odlu~ile su se za minimalisti~ pristup i ne{to tamniji zvuk, u kojem glavnulogu igraju bass podloge i nagla{e

bubnjevi.Kao autenti~an primjer dark varijante njiho

svirke name}e se pjesma Hi , koja je po dinami bojama bliska opusu Nick Cavea. Novi albu

Warpointa naginje promjenama raspoloènja, jasnim stremljenjem ka progresivnom rockVrijedi istaknuti ambijentalne kompoziciBiggy, Teese , i Go In koja u nekim dionicamodlazi ka jazzy ambijentu.

Od ostatka albuma izdvaja se ne{to bràenergi~nija pjesma Feeling Alright , dok drustudijski album Warpointa zatvara klavirskambijentalna pjesma Son. Warpoint snimile neobi~an album, prepun bojarazli~itih raspoloènja. (M. Ili~i

MUZIKA

Album “Warpoint” istoimenog benda

TOP LISTA

(iz “Top 40” BH radija 1)1. Man with a mission: Distance 2. Band of Skulls:

Hoochie Coochie (Dan Auerbach rmx)3. Broken Hands: No one left to meet 4. Mr. Probz: Waves

(Robin Shulz radio edit)5. We Have Band: Modulate 6. Galactic ft. JJ Grey: Higher & Highe7. MAGIC!: Rude 8. Until The Ribbon Breaks: Taste of

silver 9. VV Brown ft. Kele Okereke: Faith 10. SOHN: The Wheel

Boje su u njima

L.A. WOMENDrugim studijskim albumom kalifornijske djevojke napravile suzaokret u glazbenom pravcu



Noah ili Noa je igrani film iz 2014.

godine. Scenario za njega napisali suDarren Aronofsky i Ari Handel. Noutuma~i R ussell Crowe. U ostalim ulogamasu Jennifer Connelly, Anthony Hopkins,Ray Winstone, Emma Watson.

Osnova pri~e jeste Veliki potop te Noahkoji je sredi{nji lik. Emma Watson tuma~ipok}erku Illu, Ray Winston je antagonistTubal-Cain, a Jennifer Connelly majkaNaameh. Starog djeda Mehuselaha tuma~iAnthony Hopkins. Ovaj film doìvio je nizlo{ih kritika, no ipak ga prezentiram jer mislim da propitkuje i govori i o bitnim

stvarima, kao {to je na{ odnos prema drugima,poimanje Svemira i na{e uloge u njemu itd.Da smo u srednjem vijeku (strah me da

i jesmo) autora ovog filma (ima jo{ takvihautora) osudili bi za herezu, osakatili ga“o~no, rukovno te usno” da ne bi pisaosnimao i pri~ao (to se, kad bolje razmislim,drugim metodama danas radi nekimautorima). Noah se moè gledati kaonau~nofantasti~ni film. U njemu imapregr{t zanimljivih vizualnih vrhunskihefekata, atraktivnih scena borbi... Uarapskim zemljama ovaj film se tako netretira, ve} primarno kao film vjerske

tematike, te je tamo zabranjeno njegovoprikazivanje. “Razumljiva” je i ta odluka jer ovakav Noah bi mogao ljude udaljene odvjere jo{ vi{e udaljiti. Neki kaù da je Noahnemilosrdan jer je spasio po par od svakeìvotinje, a od potopa nije spasio ljude. Izvjerskih izvora se saznaje da je Noah gradione tajno ve} javno svoju arku, te da jepozivao ljude da mu se pridruè. Smatralisu ga ludim, te se samo mali dio ljudipridruìo u pomaganju. To je osnovnirazlog {to je, kada je do{lo do potopa, u arcibio preovladavaju}i broj ìvotinja.

Noah kaè svojoj djeci da trebaju spasiti

nevine. A to su ìvotinje. Za{to su one

nevine? Drugo dijete jako lijepo objasni

kada kaè da je to zato jer su te ìvotinjenastavile ìvjeti onako kako je to bilo urajskom vrtu. I to je gruba istina za sve koji

Nou tuma~e kao grubog. Mi smo ti koji smose dobrano izmijenili od te neke idealneslike. Njoj, kao, ùdimo sprintaju}inajsna`nije od nje. I nadamo se da }e sveovo {to radimo pro}i neka`njeno? Hm.

Spremni smo re}i da je ova ili ona nacijagruba, da je ovaj ili onaj ~ovjek grub, da jevrijeme grubo, da je priroda gruba... Svesmo spremni, samo ne pogledati se uogledalo i re}i sebi da li smo mi grubi

prema ikome, prema ikojem ìvom bi}u? Usvakom slu~aju, sami pogledajte film, samidonosite odluke i imajte svoj stav. Inaravno, po{tujte sve, bez obzira na vrstu.

(D.Jane~ek)

KINO KRITIKA

Film “Noah” (SAD, 2014.), reditelja Darrena Aronofskog


KULT MARKETÂK NI SUDBINA

DanieleGaglianone

âk ni sudbinatalijanski je

suvremeni filmiz 2004., koji jereìrao DanieleGaglianone.

On je skupa s Giaime Alonge iAlessandrom Scippa napisaoscenario. Alessandro je dje~ak izindustrijskog predgra|a Torina. Film jesnimljen po scenariju koji je napisan naosnovu istoimenog romana GianfrancaBettina.

Ocjena: 4

DUH KO[NICE

Victor EriceDuh ko{nice igrani je{panjolski filmiz 1973.godine.Scenarij za

film napisali su Angel FernandezSantos, Francisco J. Querejeta iVictor Erice, koji je i reìrao film.Mjesto radnje, gradi} u [panjolskoj.Vrijeme radnje 1940. godina. Dvije

sestre gledaju projekciju Frankensteina.Starija sestra mla|oj objasni da jeFrankenstein duh, pa ju odvodi donapu{tene staje, jer se toboè njegovduh moè vidjeti u bunaru. Otac punovremena provodi prou~avaju}i p~ele.Majka pi{e duga pisma. Ana odlu~ujena}i duha.

Ocjena: 4

KANTO LUTALICA

Seijun SuzukiKanto lutalica

je igranfilm iz1963.,sniman16-

milimetarskom kamerom. Scenario zafilm napisao je Yasutaro Yagi, a premaromanu Taiko Hirabayashi. Katsura je~lan jakog jakuza klana koji podkontrolom drì kartanje. Zbog promjenena~ina kla|enja mo} tog klana slabi.

Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE1. Dawn of the Planet of the Apes

(Matt Reeves)2. Transformers: Age of Extinction

(Michael Bay)3. Tammy (Ben Falcone)4. 22 Jump Street

(Phil Lord & Christopher Miller)5. How to Train Your Dragon 2

(Dean DeBlois)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA1. Utrka ìvota (Ron Howards, Cross

Creek Pictures, Blitz film i video)2. Obrana i za{tita (Bobo Jel~i},

Spiritus Movens, Blitz film i video)3. Ljubav je u zraku (Alexandre

Castagnetti, Reverence, Blitz film i video)4. Grijesi o~eva (Derek Cianfrance,

Focus Features, Blitz film i video)5. Divna stvorenja (Richard

LaGravenese, Warner Bros. Pictures,

Blitz film i video)

Naša uloga u Svemiru“VELIKI POTOP”Russell Crowe je u naslovnoj ulozi



U ÊTIRI OKA Razgovarali: MAJA RADEVI] i DINO BAJRAMOVI]

BH. INFO

U sarajevskoj Galeriji Java 15. julaotvorena je izlo`ba grafika Nedostatak ,autora Amira ]ati}a. Da je rije~ oozbiljnom umjetniku moè se zaklju~iti,za {ta ne treba velika pamet, nakon{to po~itate informaciju da je 2011.dobio nagradu Alija Ku~ukali} zanajboljeg studenta. Nedostatak jenjegova tre}a samostalna izlo`ba.

I ove godine je Goethe-Institut u Bosnii Hercegovini organizovao Sedmicu njema~kog filma u Tuzli, sa izabranimfilmovima. Od “izabranih” filmova,Tuzlaci }e u Ku}i plamena mira, 17.

jula mo}i pogledati film Zaustavljen naputu , 18. jula [ta ostaje i 19. jula Ovo nije Kalifornija.

“EU info centar u BiH, pak, organizujeizlo`bu deset mladih bh. umjetnika, koji}e putem svojih likovnih radova ifotografija predstaviti slike iz ìvotaromske populacije u Bosni iHercegovini”, obavije{teni smo. Izlo`ba}e biti otvorena 17. jula, u prostorijamaEU info centra u zgradi DelegacijeEvropske unije u BiH u Sarajevu, u 18sati.

U sarajevskom Art kinu Kriterion dvadana kasnije koncert }e odràti The Toasters , ska bend iz New Yorka.

Postoje trideset i tri godine, objavili su~etrnaest “cjelove~ernjih” albuma, a“odsvirali su 4.000 koncerata”. USarajevu }e biti 4.001. [alimo se.Nekada su im tepali da su “njujor{kiska pioniri”.

Od 13. do 20. augusta ove godine bi}eorganizovan Planinarski kamp Krivaja2014 . Jasno, pored rijeke Krivaje, anedaleko od naselja Mao~a, na putuZavidovi}i - Olovo. Organizator ovogkampa je PD Konjuh iz Tuzle. “U Kamp mogu do}i svi, a potrebno je da

ponesete {ator, hranu i adekvatnuodje}u i obu}u”. Mo`da i kojumarkicu...

Ako direktor Sarajevo Film FestivalaMirsad Purivatra jo{ jednom zakuka,onda je i definitivno najbezobraznijidirektor neke od kulturnihmanifestacija, ili institucija u na{ojdràvi! Fri{ka informacija je da mu jefederalni ministar kulture SalmirKaplan odobrio 300.000 KM zanaredno, dvadeseto izdanje SFF-a uaugustu. Previ{e!

Studentica zavr{ne godine banja-lu~ke Akademije umjetnosti SelmaSelman dobitnica je nagrade Zvono 2014 , koju mladim likovnim umjetni-cima dodjeljuje Centar za savremenu

umjetnost Sarajevo . Akcenat je ovegodine stavljen na kvalitet i inovativno-st umjetni~kog rada, a stru~ni ìri oda-

brao je Selmin rad 16 hiljada dijelova me|u 45 prijava, koliko ih je stiglo nakonkurs. Selma kaè da je umjetnost zanju ispovjedaonica, ìvot i jedan odnajboljih na~ina komunikacije sljudima.

“Ve} duè vrijeme tema mogumjetni~kog istraìvanja je mojaetni~ka grupa, moj narod i istraìvanjesame sebe. Uvijek po~injem od sebe, aumjetnost mi sluì kao eskapizam - da

pobjegnem od nekih surovih stvari, aliu to ne spada skrivanje ~injenice da samCiganka. Ja èlim da kaèm da jesamRomkinja i èlim da pokaèm drugimljudima koji su Romi da ne trebaju dase srame svog porijekla”, izjavila jeSelma za portal Buka . Zahvaljuju}inagradi, Selmi }e biti osiguran {esto-mjese~ni boravak u New Yorku.Dosada{nji dobitnici nagrade Zvono suLala Ra{~i}, Mladen Miljanovi}, ErvinBabi}, Irena Sladoje, Adela Ju{i},Sandra Duki} i Boris Glamo~anin.

SELMA SELMAN,

dobitnica nagrade “Zvono 2014”

Umjetnost je moja ispovjedaonica

DAMIR IMAMOVI , muzičar iz Sarajeva

DAMIR IMAMOVI]“Moram priznati da sam dosta ùrio iz CD-a u CD”


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-923-djelimican-1772014 58/6517.7.2014. I SLOBODN BOSN

U organizaciji Fondacije M akDizdar u Galeriji R oma n Pe t rov i} u

Sarajevu }e od 17. do 23. jula bitiotvorena izlo`ba fotografijaVelibora Boòvi}a Kâ m e n) iZeml ja .. .

Serija fotografija Kâm(en) i Zemlja je umjetni~ki rezultat niza putovanja {toih je autor u nekoliko posljednjih godina

poduzimao sa profesoricomhumanisti~kih nauka Univerziteta York u Torontu Amilom Buturovi}, u sklopuistraìva~kog projekta Stone speaker (Kameni govornik). Radi se o snimcimakoji znatno i, rekao bih, namjerno

odudaraju od stereotipiziranihasocijacija koje priziva sintagma‘fotografije ste}aka’. Nema tu onih

bogato ukra{enih sljemenjaka, poputzgo{}anskog, ~iji simulakrum krasi trg ispred modernisti~kezgrade Parlamenta BiH, ili pak ‘kamenog spava~a’ sa

podignutom desnom rukom sa Radimlje kod Stoca.Boòvi}evo oko puno vi{e privla~e oni napu{teni, zaboravljeni,slomljeni, u okolinu utonuli kâmi, {to ih je ve} gotovonemogu}e razlikovati od obi~nog kamena. Tako se fokusfotografije uglavnom seli iz samog objekta, ste}ka, u ono {toga okruùje.

Mnogo toga o historijskomkontekstu otkriva i sam naslov izlo`be.

Historija u ovom dijelu svijeta, kao {to je poznato, nije ni siroma{na niti jednostavna. Bo ovi}evi kâmi okruèni surazli~itim objektima: {umama, livadama,

planinama, cestama, ogradama, ku}ama, bogomoljama, a u dva slu~aja i bezimenim‘slu~ajnim prolaznicima’. Pa zbog svegatoga i ovaj naslov, Kâm(en) i Zemlja , koji usebi nosi barem dva dijalekti~ka odnosa,onaj dvaju prirodnih materija, kamena izemlje, pa onda i dvaju konceptualnih,mentalnih kreacija, kâma ili ste}ka i zemljeili domovine. U oba slu~aja radi se o

stoljetnim bitkama, o pro`diranju kamena uutrobu zemlje, odnosno o prisvajanju kâmaod strane dràve, institucionaliziranogoblika domovine. A obje ove bitke duboko

su prisutne u fotografijama Velibora Boòvi}a.

Autor je odlu~io svoje fotografije pokloniti FondacijiMak Dizdar, a nakon Sarajeva, publika }e ovu izlo`bu imatipriliku vidjeti i u Stocu?

Izlo`ba }e biti otvorena u Makovoj hiì u Stocu od 10. do17. avgusta. A Boòvi}eve fotografije posta}e dio na{eg, ve}zna~ajnog arhiva umjetnosti posve}ene ste}cima.

GORČIN DIZDAR, predsjednik UO “Fondacije Mak Dizdar”

Sala Bosanskog kulturnog centra u Sarajevurezervisana je 19. jula u 21.30 sat za Damir Imamovi} Sevdah Takht .

“Moram priznati da sam dosta ùrio iz CD-au CD, tako da sam u nekih sedam godina snimiopet CD-ova, {to je ba{ mnogo. Nakupilo sematerijala kojem nisam dopustio da zrije.Nakon CD-a Sevdah Takht iz 2012. odlu~ilismo malo odmoriti sa snimanjima, pustiti da se

stvari destiliraju na brojnim koncertima kojesmo svirali posvuda. Sarajevo je nekareferentna ta~ka kojoj se vra}amo i gdje publikamo`da ponajbolje moè da prati kako se to {toradimo razvija. Sad su ve} na{i koncerti jedan fin pregled toga‘gdje smo bili, {ta smo radili’, od mojih autorskih kao {to je Dvase draga do nekih vrlo pomjerenih aran`mana kao {to su Hajrijaili Srdo moja”, kaè Damir Imamovi}.

A, volite li BKC, taj drveno-akusti~ni objekat? “Pa, iskreno,volim. Koliko god mu stvari nedostaje da bude ozbiljnakoncertna dvorana, ipak je to prostor u kojem sam i gledao nekepredivne koncerte, a i svirao sada ve} na desetine puta. Sje}am seprvih nastupa tu kao klinac na razli~itim manifestacijama, odsmotri folklora do pjesni~kih susreta. Zatim, mojih koncerata

kojih je do sada bilo bar desetak: koncerti saJadrankom Stojakovi}, sa mojim prvim Triom,sa francuskom pjeva~icom Sapho, sa BojanomZulfikarpa{i}em i Ericom Vloeimansom, solo,sa Sevdah Takhtom . Sve to se valjda negdjetaloì”, odgovara na na{e pitanje Imamovi}.

Najavljujete, kao gosta, “briljantnog muzi-~ara Amira Gwirtzmana”. Ne znamo ni{ta onjemu, pa nas upoznajte... “Amir je ~udo od

~ovjeka. Prvi put mi je pa`nju na njega skrenuoIvan (Mihajlovi}, bassista ST-a) koji je s njimsvirao na Jazz festivalu u Ni{u. Amir svira cijeliopseg saksofona, ali i istraùje sve mogu}e

duva~ke instrumente Mediterana. Svira duduk, kaval i mnogotoga. Fascinantno je na koji na~in uspijeva da se fokusira u svimtim tehnikama i izbjegne egzibicionizam, ~esto svojstvenmultiinstrumentalistima. Ovo je njegovo prvo gostovanje uSarajevu i ba{ se radujem tome. Sevdah Takht je postavljen kaopoligon, idealna postava koja uvijek moè biti pro{irena sasolistima. Gostovali su nam do sada Timur Sijari} (saksofon),Slobo Stan~i} (violina), Eric Vloeimans (truba), AleksandarJovevski (kaval i tambura). Svaki od tih susreta donio je ne{tonovo na{em me|usobnom razumijevanju.”

Stoljetne bitke u fotografijama Velibora Boòvi}a

“Sevdah Takht” je postavljen kao poligon

F o t o : M

i l u t i n S t o j ~ e v i }



1. Imate li u karijeri ve}i hit od Pla}am ~a{e razbijene?To i nije neki hit.

19. Tange ili badi}?Kakve tange, to je fuj!

21. Poruka ~itaocima na{eg magazina... Ne vjerujte politi~arima. Osim nekim...

5. Kogabiste povelina pustoostrvo?

Nekoga od politi~ara.

7. Da niste to {tojeste, {ta biste bili?Da se ponovo rodim,

poèlio bih isto.

3 Kako se osje}ate

u Sarajevu?

K ’o u Sa ra je v u.

2 Koji je najve}iizum ~ovje~anstvanakon to~ka?M ik r of on.

Alkohol.

10. Koliko imaistine u izreci:“Ne dade seusranom dopotoka?”

Ne dozvoli dase usere{.

18. Koja je

najsuptilnija od

sljede}ih ri

je~i:

klozet toilette haabort }en

ifa?

]e n i f a.

20. A, begova ili {kembe ~orba[kembe.

6. [ta obavezno

nosite na plaù? Nov~anik.

8 [ta ste bili upro{lom ìvotu?K uhar ica.

by DINO BAJRAMOVIC

9. Jeste li meteoropata?Jesam.

16. S kim biste voljeliotplesati tango?

Sa Angelom Merkel.

11. Da li je{utnja zlato?Kad godnisam {utio,nadrljaosam.

13. Da li je bolje biti lijepi pametan ili ruàn i glup?Ljepota je prolazna, a glupostvje~na.

15. Opi{iteNazifa Gljivu utri rije~i...

Pa, ako ~ovjekamoè{ opisati utri rije~i, onda jeo njemu ve} svere~eno.

17. Osoba koja Vamide na ganglije?

Nekad sam sebenerviram.

12. [ta obla~ite kad

a èlite izgledati m

oderno?

@e l i m sa mo da b ude m

e lega n ta n.

ŠERIF KONJEVI , p je vač: “ Volio bih

o tplesa ti tango sa Angelom Merkel”

14. Da imate 15 minutavlasti, {ta ne biste u~iniZnam {ta bih u~inio daimam 15 minuta vlasti.



KLIN ÔRBA

M

olimo sve pravovjerne Hrvate da nam vrate oko za

oko - zub za zub tako {to }e ovaj put oni za nasizabrati bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva Bosne iHercegovine. Zauzvrat, obe}avamo da ne}emo glasati zahrvatsku Zoru, a ne}emo ni za bo{nja~ku Zaru. A opet,Bakir mjesto Bakira; suvi{e je o{tar rez koji bi mogaotrajno iskasapiti bo{nja~ko izborno tijelo, {to bi nasmoglo nagnati da na narednim izborima hukom glasamoza Bakiru Hase~i}. Ne moè{ zaspati kao narodnjak aosvanuti kao roker bez velike `rtve i PTSP-a. Mustafanam je skroz neobi~an bez ahmedije, {to zbunjuje na{ na

jedvite jade ste~eni identitet, pa vi{e nismo sigurni da lismo i dalje vjere islamske, nacionalnosti bo{nja~ke i

jezika bosanskog ili smo izgubljeni u prijevodu od Osamedo Obame. Zavodljiva je Mustafina izjava da nas jedino

On ne}e lagati, onako - na prvu loptu. Ipak me brine,vjerujem i vas, mogu}nost da istinoljubivi Mustafa, sveistinu ljube}i, pokaè, prokaè i dokaè da smo gori nego{to sad-zasad o sebi mislimo. Ko bi to podnio, taj noviidentitet? Mirsad nam se pokazao jako pragmati~nim u

primjeni Bo`je odredbe: pomozi sebi pa }e ti Bog pomo}ida pomogne{ i drugima - pomaù}i sebi. To, istina, pali:svi kojima je Kebo pomagao su pomrli a on je ìvlji noikad. Fahrin nam se brk zagonetno smije{i, a opet - kico{

je to, nije mu vjerovati: ako se glat razveo od ro|ene ène,razvest }e se i od nero|ene Domovine. A Domovina - to

je Emir. Tu ponovo stièmo do Bakire. A tad ste fakatnahebali. Sjetite se Angeline Joli. [to zna~i, uvaèna

bra}o Hrvati, manja vam je {teta da vam mi ponovoizaberemo hrvatskog ~lana Predsjedni{tva nego da namdopustite da sebi izaberemo Emira. Ve} znate, jednouvijek vodi drugom, i obi~no nema povratka onome konije svjestan kud se zaputio s prvim.

Uzmimo, za potrebe ovog k‘o fol nasmrt ozbiljnogteksta, da je i moja malenkost jedna }elija

bo{nja~kog izbornog tijela, pa dozvolimo da se pitam kojim slijedom da konzumiram svoj izborni meni.Mogu, naprimjer, po~eti sa Seferom. S njim smo po~elirat, pa za{to ne bismo po~eli i mir? Zakleli smo senedavno u Sarajevu da je ovo stolje}e mira. Me|utim,Babo Izetbegovi} nas je pou~io da je za rat potrebno

dvoje (osim nas) - tako da je vrlo mogu}e da je i za mir

potrebno barem toliko. Tu stièmo do Dragana ôvi}

dokazanog mirotvorca i favorita bez konkurencije. Znjega }u glasati. Cijenim ljude koji su u stanju uspje{no~istiti svaku teritoriju i blagosloviti sveca koji iomogu}i privatni raj usred kolektivnog pakla. Takav va{ Dragan. Stoga, neka bude i na{. On je barem sto eru Stolnom Gradu, a ne kao @ivko koji se u Tu|inepotrebno izlaè mukama bez sveta~ke logistike, gdmu se ~ak i bezvezni pi{tolj sa samo jednim metkom cijevi uzima za zlo. Nije @ivko dorastao ovoj igri, a nini Zora. Martin bi mo`da bio dobar, ali on ne zna kako

pravi od badema torta. Odaju ga duboke bore nad o~im Njemu je sve ovo naporno, previ{e brine: ho}e li biskvit di}i, ho}e li bademi pregorjeti, ho}e li uègla ma bh. Hrvate odvesti u propast?

ADragan: izgledan, ugledan, elegantan, samouvjere

potpisuje se }irilicom, situirao se latinicom, okruèKri{tom i Bradarom, cipelice lakirane, mani

besprijekorni... On nikad ne bi odveo bo{nja~ki narod propast i nestanak, koliko god reinkarnirani R a{o zvaDoDo o tome snio i uzdao se u svog saveznika. Dragi }ga izdati, samo mu treba dati priliku. Kad postane n

bo{nja~ki predsjednik, na{ }e nas Dragan odvesti nZapad gdje }emo sretno do~ekati Sudnji dan i od Reisagobe}ani izlazak Sunca sa zapada. A Biv{i Reis nikad nlaè. Sve }e to tako biti za nas federalne neidentificiran

politi~ke objekte, do~im }e za nama sli~ne u RepubliSrpskoj ova ljigava izborna stvar biti mnog

jednostavnija i manje ljigava. Dovoljno je ne ponovhistorijsku gre{ku iz pogubnih partizanskih vremena ka je dr. Mladen zaigrao na kartu bratstva i jedinstva. Mladen izginuo a @eljka preìvjela. Da mogu bez ku}eku}i{ta prijaviti boravak u RS-u i postati tamo{nji glasas merakom bih barem dva puta zaokruìla @eljku. U jek

borbe protiv svakog prijenosa, ona je za vlastitog sinhrabro izabrala Elektroprenos. I, {ta je problem? Nem

problema. To je prava Mati. A svaki Bo{njak - vjeislamske i jezika bosanskog, zna da je Dènnet pomaj~inim nogama. Prema tome, dileme nema: uspijem izganjati dvoentitetsko dràvljanstvo, glasat }u da Dragai @eljka budu predsjednici moje Nove DomovinPredloèni Bo{njaci me apsolutno ne zanimaju. Previ{e

je da bi bili istiniti.

A Dragan: izgledan, ugledan, elegantan, samouvjeren, potpisuje se

ćirilicom, situirao se latinicom, okružen Krištom i Bradarom, cipelice

lakirane, maniri besprijekorni... On nikad ne bi odveo bošnjački narod

u propast i nestanak, koliko god reinkarnirani Rašo zvani DoDo o

tome snio i uzdao se u svog saveznika

PREDIZBORNI OGLASPi{e: FADILA NURA HAVER




Jedan od najstarijih modela u “B” segme-ntu svakako je i Opelov najprodavanijimodel svih vremena Opel Corsa. Pro{lo

je osam godina od kako je predstavljenposljednji model Corse , pa je logi~an slijedbio redizajnirani model koji je Opel najavio zaovu godinu. Autoindustija je odavno dobilanezgrapne prefikse, poput “{pijuniranja”

maskiranih test modela na stazama,“{pijunskih” videouradaka i fotografija, pa sutako nedavno objavljeni “{pijunski” snimcinove Corse ujedno najavili i njezinu skorusvjetsku premijeru. Naravno, slu`benapremijera nove Opel Corse dogodit }e se nasalonu automobila Mondial de l’Automobile 2014 u Parizu, u studenom ove godine, aneke od najva`nijih noviteta koje donosinova Corsa pete generacije poku{at }emovam i pribliìti. Kada je vanjski izgled upitanju, najupadljiviji dijelovi nove Corse suizmijenjeni prednji dio automobila, kao istilizirani stra`nji dio, po uzoru na Merivu .Upadljiv prednji dio karakteriziraju prednja

svjetla u obliku “krila” te nisko postavljenatrapezoidna re{etka sportskog izgleda, sOpelovim za{titnim znakom. Stra`njimdijelom automobila dominiraju horizontalnopodijeljena svjetla, koja vizualno pro{irujuautomobil. Nova Opel Corsa duga~ka jeto~no ~etiri metra, s me|uosovinskimrazmakom od 251 cm. Pod poklopcemmotora krije se jo{ jednanovost. Tu je sadapotpuno novi

je dn olitarsk i

SIDI trocilindarski turbo benzinski agregatsnage 90 i 115 konjskih snaga, kao i 1,4litarski ~etverocilindarski agregat sa 100“konja”. Novost je i pobolj{ani 1,3 litarskidizelski CDTI snage 75 i 95 konja. U novuCorsu ugra|en je {eststupanjski manuelnimjenja~, modificirano ogibljenje i unaprije|e-no upravljanje. Od brojnih novosti izdvajamo

jo{ i: sustav automatskog parkiranja, sustavprepoznavanja prometnih znakova, prednjukameru sa upozorenjem na mogu}i sudar,Bi-Xenon prednja svjetla, sustav koji voza~aupozorava da je napustio svoju traku bezuklju~ivanja pokaziva~a pravca... Unutr-a{njost Corse pete generacije sasvim jenova, opremljena kvalitetnim i modernimmaterijalima. Interijerom dominira IntelliLink informacijsko-zabavni sustav, kao i ultramo-derni sustavi za podr{ku u vo`nji. Sustav jekompatibilan sa Apple i Android ure|ajima ipodràva upravljanje glasom. Mogu sekoristiti i Bluetooth i Siri Eyes Free funkcije.Dostupno je i nekoliko aplikacija poput

BringGo za navigaciju, kao i Stitcher i TuneIn za internet i radio, a u opciji je i prakti~niFlexDock dr a~ i punja~ za “pametnetelefone”. Pored toga, Opelovi konstruktorisu Corsi dali novi dinami~an oblik u skladusa filozofijom dizajna te tvrtke, uz nekolikomodernijih i preciznijih detalja. Pune 32.godine su pro{le od proizvodnje prvog

modela Opel Corse . To je kontinuitet kozasluùje po{tovanje, osobito kada se znkoliko je èstoka konkurencija u “Bsegmentu na trì{tu. U Opelu isti~u kako recept za uspjeh Corse njezin mladala~dizajn i maksimalna iskori{tenost prostounutar kompaktnih dimenzija. Dosada{n~etiri generacije tog modela u Euro

prodane su u nevjerojatnih 12 milijunprimjeraka. Novost u novoj Corsi je i Creìm vo`nje, koji je idealno rje{enje zgradsku vo`nju jer umnogome olak{avupravljanje vozilom pri malim brzinamPotencijalni kupci mogu izabrati jedan odva modela Corse , ovisno o voza~kiafinitetima. To su Comfort i Sport modeli, glavne razlike su u tome {to Sport varijanCorse ima ne{to kra}e opruge i amortizer{to u kona~nici zna~i i ne{to nabrijanijistartniji automobil. Opelov novi trocilindarsmotor male zapremine standardno opremljen Start/Stop tehnologijom. Sigurno

je tako|er unaprije|ena novim sustavima. T

su BiXenon svjetla sa ugra|enim svjetlom zskretanje, Side Blind Spot Alert sustav zotkrivanje mrtvog kuta, kao i Opel Eyprednja kamera koja prepoznaje prometnznake i automatski regulira uporabu dugsvjetala. Sustav za upozorenje od izravnosudara projicira upozorenje crvene boizravno na vjetrobransko staklo. Vrijenapomenuti kako je nova Corsa “naoru`

na” i sustavom za pra}enje tlaka gumama. Ukratko, da je bolje ne

valjalo.

P E T A B R Z I N A

Pi{e: MARIO ILIÎ]

NOVA “OPEL CORSA”: Ljep{a no ikad!



U va{em cijenjenom listu od 10.07.-2014.g. objavili ste reagiranje direktora

„Sarajevotekstila“ d.d. Sarajevo KenanaHarbe na tekst objavljen u prethodnom brojuva{eg lista pod naslovom „UNITEDCRIMINAL BENETTON U SARAJEVU“.

Umjesto da argumentirano poku{aosporiti istinitost iznijetih tvrdnji va{egnovinara, direktor Harba u navedenomreagiranju, po starom oprobanom receptu„drìte lopova ...“, poku{ava neuvjerljivosvu odgovornost za sada{nje te{ko}e ipredste~ajno stanje u „Sarajevotekstilu“prebaciti na mene, iako ja kao dugogodi{njikoordinator u poslovanju izme|u „Sarajevo-tekstila“ i talijanskih firmi „Bellet“ i „Fibest“

nisam ni na koji na~in u~estvovao unezakonitim i kriminalnim radnjama koje jenova uprava provodila od 2011. godine.Ta~no je jedino da sam ja kao zastupniknavedenih talijanskih firmi koje imaju 38%dioni~kog kapitala, bio ~lan Nadzornog

odbora „Sarajevotekstila“, me|utim prilikomdono{enja nezakonitih i po firmu {tetnih

odluka od strane Nadzornog odbora ~iji jepredsjednik bio Goran Jovanovi}, ja sam seprotivio dono{enju takvih odluka, ali samuvijek bio preglasan. O tome sam redovitoobavje{tavao Kantonalno tuìteljstvo uSarajevu pred kojim se vodi krivi~ni postu-pak protiv odgovornih osoba iz „Sarajevo-tekstila“.

U svom reagiranju direktor Harba nije nispomenuo, a kamoli osporio klju~ne ~injenice iokolnosti, na koji na~in i u {to su potro{enafinancijska sredstva od 14 miliona KM dobivenaprodajom poslovnog prostora u Ferhadiji, a kojasredstva su bila isklju~ivo namijenjena za

pla}anje nespornih dugova prema talijanskimfirmama. Direktor Harba nije obrazlo io kako jena nezakonit na~in izmijenjena strukturadioni~kog kapitala „Sarajevotekstila“, te kako suradnici firme „Saben“ u stvarnom vlasni{tvuGorana Jovanovi}a preba~eni na platne liste

„Sarajevotekstila“.U reagiranju direk-

tora Harbe nemani rije~i kako je„Sarajevotekstil“, ipored ogromnog priliva financijskih sredstvdobivenih prodajom dva vlastita poslovnprostora, do{ao u predste~ajno stanje, ~ime ugroèna egzistencija nekoliko stotina radnikoji }e po svoj prilici zavr{iti na ulici. DirektHarba tako|er nije spomenuo da je Skup{tin„Sarajevotekstila“ po naredbi Gorana Jovnovi}a donijela odluku dana 29.05. 2014. da sprodaju i dva preostala poslovna prostovlasni{tvo „Sarajevotekstila“ na koji na~in „Sarajevotekstil“ ostao bez cjelokupne svo

nepokretne imovine.Uostalom, sve relevantne ~injenice

propasti „Sarajevotekstila“ utvrdit }e nale`ni sudski organi, pa je nepotrebno o tomvoditi bilo kakve medijske rasprave.

Stojan de Lucc


REAGIRANJAStojan de Lucca - Uredni{tvu

U svom reagiranju direktor „Sarajevotekstila“ Kenan Harba nije nispomenuo na koji način i u što su potrošena financijska sredstva od14 miliona KM dobivena prodajom poslovnog prostora u Ferhadiji(„Sarajevotekstil je protiv De Lucce podnio vi{e krivi~nih prijava jer je uporno i otvoreno radio protivinteresa firme“, SB, br. 922)

slobodna bosna [broj 923 djelimičan, 17.7.2014]

Documents