Islamska zajednica u BiH

Univerzitet u Sarajevu

Fakultet islamskih nauka u Sarajevu

Prikaz knjige: Slobodna djeca Summerhilla

(esej)

Sarajevo, decembar 2015.

Islamska zajednica u BiH

Univerzitet u Sarajevu

Fakultet islamskih nauka u Sarajevu

Tanjić Amina

Prikaz knjige: Slobodna djeca Summerhilla

(esej)

Predmet: Pedagogija

Mentor: Doc. dr. Haris Cerić

Student: Tanjić Amina

Smjer: Islamska vjeronauka i religijski odgoj

Status: Vanredan student

Broj indeksa: 3462

Sarajevo, decembar, 2015.

2

SADRŽAJ :

UVOD....................................................................................................................................4

1. KRATKA BIOGRAFIJA AUTORA................................................................................5

2. SUMMERHILL- DRUGAČIJI NAČIN OBRAZOVANJA............................................5

2.1.Sadržaj knjige......................................................................................................5

3. KONCEPCIJA SUMMERHILLA....................................................................................8

3.1.Učenici Summerhilla...........................................................................................8

3.2. Školske sjednice i samouprava...........................................................................8

3.3. Rad i igra............................................................................................................9

4. RELIGIJA I MORAL........................................................................................................9

3. ZNAČAJ DJELA.............................................................................................................10

ZAKLJUČAK......................................................................................................................11

LITERATURA.....................................................................................................................12

3

UVOD

U ovom eseju prikazana je knjiga Aleksandra S. Niella- Slobodna djeca Summerhilla.

Autor predstavlja jednu vrlo zanimljivu, ali u isto vrijeme provokativnu i kontroverznu

pedagogijsku teoriju. Njegove ideje viđene su kao zaostale,radikalne ili u najboljem slučaju

kontroverzne, pa je „Samerhil“ i nastao kako bi u praksi dokazao svoje obrazovne teorije.

Aleksandar Nil zastupao je pravac individualne pedagogije, po kome je dijete centar

odgojno-obrazovnog procesa, pa se u skladu s njegovim mogućnostima i interesovanjima

organizuje i adekvatna pedagoška sredina. Samerhil je zamišljen kao škola koja će odgovarati

djetetu, a ne obrnuto, i kao mjesto gdje će se ono osećati prihvaćeno upravo takvo kakvo jeste.

Pokušavao je da pomogne djeci da postignu samoopredjeljenje i podsticao kritičko

razmišljanje, umjesto slijepe poslušnosti.

Knjiga se sastoji iz više poglavlja, u ovom seminarskom radu su obrađena poglavlja

Škola Summerhill te Religija i moral s ciljem da privuku i ostale da pročitaju ostatak knjige te

se upoznaju sa Niellovim idejama slobodne škole.

Upravo iz želje da saznam kako je i u kolikoj je mjeri škola Summerhill imala zapravo

pozitivne efekte na svoje polaznike, iako je primila brojne negativne kritike, te više puta bila

pod istragom državne inspekcije, odlučila sam se da pročitam ovu knjigu.

4

1. KRATKA BIOGRAFIJA AUTORA

Aleksandar S. Niell rođen je 1883. god. u Škotskoj a umro 1973. god. u Velikoj

Britaniji. Nakon položenog ispita za pomoćnog učitelja čime je stekao pravo da studira

pedagogiju Niell se ipak odlučuje se za agronomiju. Nakon izvjesnog vremena mijenja struku

i prelazi na engleski institut. Tu kao saradnik studentskih novina kritikuje tadašnji obrazovni

sistem. Odlučuje da postane novinar, no Prvi svjetski rat mu mijenja planove.

Kratko je boravio u vosjci, radeći kao pedagog u kazneno-popravnom domu Little

Comonwealth. Između 1920-1923 putuje po Evropi da bi skupio dovoljno informacija o

školama u raznim zemljama.

Niell je prvo sa suprugom i još dvoje ljudi osnovao Međunarodnu školu u gradiću

Helerau. Škola Samerhil o kojoj piše Aleksandar S. Niell je nastala upravo iz ove škole.

Kasnije je preseljena u Austriju, a 1923. u Englesku, gdje je i stekla ime „Summerhill“.

Godine 1927. premještena je na svoje sadašnje mesto u Listonu u Safoku.

Posle Niellove smrti, školu je do 1985. vodila njegova supruga Ena, a zatim njegova

ćerka Zoe Nil Redhed koja je još uvijek vodi. Nastavu i vaspitanje djece u njoj postavio je na

potpuno novim pedagoškim i psihološkim osnovama.

2. SUMMERHILL- DRUGAČIJI NAČIN OBRAZOVANJA

Niell je svoju zanimljivu pedagogijsku teoriju praktično iskušao u školi Summerhill.

Škola je osnovana 1921. godine i upravo je inovativno shvatanje odgojno-obrazovnog procesa

njenog osnivača ono što Summerhill razlikuje od drugih škola i omogućava joj rad i dan

danas. Summerhill je zamišljen kao škola koja će odgovarati djetetu, a ne obrnuto.

Prema njegovom mišljenju, cilj obrazovanja isti je kao i cilj života: pronalaženje sreće

(unutrašnjeg osećanja punoće, ravnoteže i životnog zadovoljstva) .

Jedino što je za djecu u budućnosti bitno jeste da budu sretna, a ne da li su visoko

akademski obrazovana ili da li ispunjavaju očekivanja svojih roditelja. Djetetova sreća niče iz

osjećaja lične slobode.

5

Zbog sasvim novog pristupa odgajanju i poučavanju djece, mnogi su Neillu zamjerali

da će na takav način odgojiti "raspuštenu" i lijenu djecu, potpuno neprilagođenu za život u

zajednici. No Neill to osporava, kao i njegovi sljedbenici i tvrdi kako nije riječ o potpunoj

slobodi koja bi vodila raspuštenosti, već o slobodi koja je ograničena tuđom slobodom.

Oni teoretičari koji ga podržavaju smatraju kako su kritičari prestrogi prema njegovom

pristupu ili kako nisu dobro protumačili ono što je Neill zapravo govorio. Neill govori o pravu

na slobodno odlučivanje djece o onim pitanjima koja se njih neposredno tiču.

Smatra da loš odgoj djece leži upravo u tome što su djeca u vječitoj "nedoumici" –

"...da li da učinim ono što mi majka, otac, nastavnik ili neki drugi autoritet kaže ili ne?"

Upravo je sloboda koju im Neill pruža – sloboda da odlučuju o vlastitim postupcima.

Raspored u Samerhilu je utvrđen zajedničkim odlukama na školskoj sjednici. Jedan

dan u Summerhillu po Niellovom opisu izgleda ovako :

Doručak traje od 8:00h do 8:45h. Učenici moraju da ustanu i da se obuku do 8:30.

Časovi počinju u 9:30h. Tokom dana učenici mogu pohađati časove ili ne moraju raditi ništa.

Postoje pravila koja ih sprečavaju da spavaju tokom dana i gledaju televiziju za vreme trajanja

časova. Takođe ne možete otići do grada pre 12:30h. Između doručka i ručka postoji

međuperiod za čaj, a ručak je serviran od 12:20 do 13:15. Večera počinje u 17:30 a završava

se u 18:15h.

Njihovi učitelji prave nedjeljni raspored i organizuju aktivnosti u skladu sa

interesovanjima, željama i potrebama učenika.Spektar predmeta koje škola učenicima nudi

kao izbor je sledeći:

Prirodne nauke; jezici; također i mnoge druge aktivnosti koje djecu zanimaju.

Međutim, ti predmeti bili su „u ponudi“ samo ako djeca žele da ih izučavaju, jer je primarno

poštovanje principa slobode i ličnog izbora djeteta.

Po želji, djeca su se mogla baviti tehnikom, raznim sportovima, različitim naučnim

eksperimentisanjem, baštovanstvom, brojnim umjetničkim sadržajima. Posjećivala su

bioskope, izvodila pozorišne predstave.

Praktikovali su se individualni časovi kao neformalni razgovori kraj upaljenog

kamina. Učitelji nisu predstavljali autoritete u današnjem smislu. Oni sa djecom imaju

ravnopravan status, a ponekad se stiče i utisak da djeca dominiraju.

6

Učitelji djeci ne nameću svoje stavove niti sistem vrijednosti, pa ih čak ne upoznaju ni

sa osnovnim moralnim načelima. Najbolji učitelji jesu oni koji se smiju sa djecom, a najgori

oni koji se smiju na račun djece koju podučavaju.

Nielll je govorio: „Ne postoje problematičana djeca, već samo problematični roditelji i

problematično čovječanstvo!“ On vjeruje da teško dijete uvek postaje teško zbog pogrešnog

postupanja kod kuće.

Škola se nalazi na dvanaest hektara dvorišta i šuma, s puno prostora za biciklizam,

gradnju koliba, penjanja na drveće, kampiranje, logorovanje, maštovite igre. Tu je i bazen za

korištenje u ljetno vrijeme, teniski teren, igralište, košarkaški teren, kao i stolni tenis u

zatvorenom prostoru.

Sadržaj knjige

Niell je knjigu Slobodna djeca Summerhilla podijelio u sedam različitih cjelina te kroz ta

poglavlja detaljno objasnio princip rada svoje škole. Poglavlja knjige su :

1. Škola Summerhill

2. Odgajanje djeteta

3. Seks

4. Religija i moral

5. Dječiji problemi

6. Roditeljski problemi

7. Pitanja i odgovori

7

3. KONCEPCIJA SUMMERHILLA

Učenici u Summerhillu

Djeca u Summerhill dolaze u dobi između 5 i 12 godina i ostaju uglavnom do 16.

Obično je to brojka od oko 35 dječaka i 30 djevojčica. Škola je internatskog tipa, namijenjena

djeci uzrasta od pet do petnaest godina.

Školarina se plaća, a pohađaju je djeca srednjih klasa. Veliki broj učenika je iz stranih

zemalja. Smješteni su u skupinama prema dobi, te žive u odvojenim zgradama, od kojih svaka

ima kućepazitelja. Za učenicima nitko ne posprema i ne pregledava im sobe. Časovi nisu

obavezni, raspored postoji samo radi učitelja. Nastava je usklađena s dječjom dobi i njihovim

interesima.

Ali, učenici vole pohađati časove (pr. dječak koji je obolio od hripavca i kojeg su

morali odvojiti plakao je jer taj dan nije mogao slušati predavanja). Metode poučavanja nisu

važne jer ako dijete nešto želi naučiti ono će naučiti na koji god način ga se poučavalo.

Razredni ispiti ne postoje. Svi su ravnopravni (glas učitelja vrijedi isto koliko i glas

šestogodišnjaka).

Školske sjednice i samouprava

Summerhill je samoupravna škola demokratskog oblika. Svi prijedlozi, pritužbe,

eventualna kažnjavanja itd. rješavaju se glasanjem na općim sjednicama subotom uveče.

Svaki član škole (svi učenici i osoblje) ima 1 glas koji isto vrijedi. Ne postoji birokracija; na

svakoj sjednici je drugi predsjednik. Posao tajnika je dobrovoljan. Na početku svakog

tromjesečja bira se predsjednik za samo jednu sjednicu; na kraju svakog zasjedanja- svaki

tjedan bira se novi predsjednik. Tko god ima nekakav prijedlog, žalbu, sugestiju iznese to na

općoj sjednici.

Ipak, postoje aspekti škole koje režim samoupravljanja ne obuhvaća- dakle, u praksi je

sloboda ipak ograničena. Primjerice, osoblje se zapošljava bez savjetovanja s djecom, hrana

na meniju je izbor „odraslih“, kao i zdravstvena pravila, protupožarna sigurnost, izbor

8

udžbenika, namještaja, itd. Samoupravljanje se odnosi na rješavanje stvarnih situacija u

zajedničkim životima, problema s kojima se svakodnevno susreću.

Rad i igra

Summerhillska teorija je da ako se dijete u djetinjstvu naigra, kada se na taj način

ispuni, prionut će na posao i suočiti se sa životom. Odrasli igru ignoriraju, smatra Neill, i

smatraju ju gubljenjem vremena ostavljajući u tradicionalnim školama vrlo malen prostor za

nju, gurajući na taj način dijete u „odraslost“, za koju će „imati vremena“ cijeli život.

Niellovo mišljenje je da se u zdravoj civilizaciji neće tražiti od djece da rade dok ne

napune barem osamnaest godina. Mnogi od njih uradit će dosta toga prije nego dosegnu tu

starosnu dob ali će takav posao za njih biti igra, a za njihove roditelje, vjerovatno, traćenje

vremena.

Razlog zbog kojeg u Summerhill ne prestaju da pristižu povoljni izvještaji o vrijednom

doprinosu bivših učenika i odgovornosti na radnim mjestima, jeste to što su ovi mladići i

djevojke u Summerhillu iživjeli svoju fazu egocentričnog fantaziranja. Sposobni su da se

susretnu sa životnom stvarnošću bez ikakve podsvijesne čežnje za igrom iz djetinjstva.

Djetinjstvo je razigrano doba; svaka zajednica koja zanemaruje tu istinu, ne odgaja djecu kako

valja.

4. RELIGIJA I MORAL

U Summerhillu nema nijednog oblika vjerske naobrazbe. Neill nema ništa protiv

religije po sebi, ali vidi neke nedostatke, a to su ograničavanje slobode, bijeg od odgovornosti

i traženje opravdanja u nečemu izvan sebe te smatra da pribjegavamo religiji iz straha.

Također navodi da iz religije proizlazi misticizam kojim ne bismo smjeli opterećivati djecu.

Kazne u Summerhillu nemaju moralni aspekt, već se njima želi naučiti djecu da

poštuju tuđe vlasništvo. Nikada se ne napada osobnost djeteta već samo njegovi postupci. Čak

se i oni ne karakteriziraju kao dobri ili loši, već se objašnjava da neki postupak koji šteti

drugoj osobi (primjerice uništavanje tuđeg vlasništva) utječe i vrijeđa tu drugu osobu, te zbog

toga slijedi kazna.

9

U Summerhillu se nitko ne zgražava nad psovkama i djeca ih koriste, ali kada su izvan

granica škole , na općoj sjednici zabranjeno ih je koristiti kako škola ne bi imala problema.

5. ZNAČAJ KNJIGE

Slobodna djeca Summerhilla, samo je jedna u nizu od dvadeset i jedne knjige koju je

napisao i objavio A.S.Niell u kojima nastoji na što ljepši i jednostavniji način čitateljima

širom svijeta približiti svoju odgojno-obrazovnu teoriju kao i metode i principe na kojima se

zasniva rad njegove škole Summerhill.

Škola Summerhill se danas smatra jednim od najznačajnijih eksperimenata reformne

pedagogije. Slijedeći Niellove putokaze, čovjek uviđa da su djeca rođena dobra i neiskvarena.

Uticajem spoljašnjeg svijeta, mi ih nepotrebno "kažnjavamo" i time im oduzimamo

sposobnost djetinje bezbrižnosti.

Nakon objavljivanja ove knjige nastale su brojne kritike ovakvog koncepta odgajanja,

mnogima su Niellove teorije bile čista ludost dok su drugi bili oduševljeni njegovim idejama.

Kao i svaka druga teorija odgojno-obrazovnog tipa, shodno različitim mišljenjima, i Niellova

koncepcija slobodne djece Summerhilla ima svoje prednosti i nedostatke.

Međutim jedno je jasno, ukoliko pročitate ovu knjigu vaš pogled na svijet i

obrazovanje više neće biti isti.

10

ZAKLJUČAK

Aleksandar Nil zastupao mišljenje po kome je dijete centar odgojno-obrazovnog

procesa, pa se u skladu s njegovim mogućnostima i interesovanjima organizuje i adekvatna

pedagoška sredina. Summerhill je zamišljen kao škola koja će odgovarati djetetu, a ne

obrnuto, i kao mjesto gde će se ono osjećati prihvaćeno upravo takvo kakvo jeste.

Summerhill je škola koja odgaja slobodnu djecu, zamišljena je kao utočište i mjesto

za liječenje dječije nesreće jer Niell polazi od činjenice da je teško dijete ono koje je nesretno,

ono je u ratu sa samim sobom pa otuda i u ratu sa svijetom.

Međutim, Summerhill se nikada nije proširio van Britanije jer su se roditelji često

protivili tako velikom uticaju škole spram roditeljskog koji se minimizira, ali i prevelikoj

demokratiji koja je deci ostavljala previše slobode. Kritičari navode da Samerhil nije iznedrio

mnogo uspešnih ljudi, a Nil im je svojevremeno poručivao da će radije vaspitavati srećne

čistače ulica nego nesrećne naučne radnike.

Iako škola Samerhil i danas postoji ona radi po sličnim principima kao i u vrijeme A.

Niella, ali nije u tolikoj meri predmet burnih rasprava. Danas, moderne generacije često

izgledaju „raspušteno“ baš kao da su izašle iz škole Samerhil, a pri tome nisu slobodne.

Naprotiv, ograničene su brojnim zabranama, roditeljskim očekivanjima, pretjeranim

ambicijama da će u ovom i ovakvom društvu uspeti samo ako zadovolje sve brojnija

očekivanja. Uprkos opštoj borbi za dječija prava, kao da je sve manje slobode za decu. Iako

savremena pedagogija zastupa gledište da je određena mjera autoriteta, discipline i pravila

ponašanja neophodna za zdrav i srećan razvoj djeteta, važno je djeci davati slobodu da nešto

samostalno odluče i da imaju ravnopravan glas sa odraslima.

11

LITERATURA

1. Nill S. Aleksandar, Slobodna deca Summerhilla, BIGZ, Beograd, 1988.

2. https://en.wikipedia.org/wiki/A._S._Neill ( preuzeto : 2.12.2015. god. )

3. http://www.summerhillschool.co.uk/ ( preuzeto : 14.11.2015. god. )

12