SEKTOR BONITETNE REGULATIVE I NADZORA BANAKA

SMJERNICE U POSTUPKU PRIZNAVANJA I PRAĆENJA VANJSKE INSTITUCIJE ZA PROCJENU

KREDITNOG RIZIKA

Zagreb, veljača 2010.

2

SADRŽAJ Uvod........................................................................................................................................... 4 I. Proces priznavanja............................................................................................................ 6

1. Osnovna načela ............................................................................................................. 6 2. Zahtjev za priznavanje.................................................................................................. 6 3. Razina priznavanja ....................................................................................................... 7 4. Način priznavanja ......................................................................................................... 7 5. Zahtjev za priznavanje u više država članica.............................................................. 7 6. Informacije kojima se dokazuje udovoljavanje zahtjevima potrebnima za ocjenu prihvatljivosti VIPKR............................................................................................................ 8 7. Ocjena zahtjeva za priznavanje ................................................................................... 8 8. Objavljivanje priznatih VIPKR .................................................................................... 8 9. Trajno praćenje i preispitivanje kreditnih rejtinga .................................................... 9

II. Kriteriji priznavanja VIPKR....................................................................................... 10 1. Osnovna načela ........................................................................................................... 10 2. Kriteriji priznavanja .................................................................................................... 10 2.1. Metodologija ........................................................................................................... 10 2.1.1. Objektivnost ........................................................................................................ 10 2.1.2. Neovisnost ........................................................................................................... 12 2.1.3. Trajno praćenje i preispitivanje kreditnih rejtinga .......................................... 12 2.1.4. Transparentnost i objavljivanje.......................................................................... 13 3. Individualni kreditni rejtinzi ...................................................................................... 13 3.1. Vjerodostojnost i prisutnost na tržištu ................................................................. 13 3.2. Transparentnost i objavljivanje individualnih kreditnih rejtinga........................ 14

III. Raspoređivanje kreditnih rejtinga u stupnjeve kreditne kvalitete .......................... 15 1. Osnovna načela ........................................................................................................... 15 2. Kreditna procjena izloženosti koje nisu sekuritizacijske pozicije .......................... 16 2.1. Kvantitativni parametri........................................................................................... 16 2.2. Kvalitativni parametri ............................................................................................. 16 3. Kreditna procjena sekuritizacijskih pozicija ............................................................ 18 3.1. Kvantitativni parametri........................................................................................... 18 3.2. Kvalitativni parametri ............................................................................................. 19 4. Kratkoročni kreditni rejtinzi ...................................................................................... 19 5. Kreditni rejtinzi udjela u investicijskim fondovima ................................................. 19 5.1. Prihvatljive procjene ............................................................................................... 20 5.2. Raspoređivanje kreditnih rejtinga udjela u investicijskim fondovima u stupnjeve kreditne kvalitete................................................................................................................. 20 6. Agencije za kreditiranje izvoza .................................................................................. 20

Dodatak 1. Standardna dokumentacija koja se prilaže zahtjevu za priznavanje ..... 22 1. Osnovne informacije .................................................................................................. 22 1.1. Osnovne informacije o VIPKR .............................................................................. 22 1.2. Kriteriji za priznavanje VIPKR .............................................................................. 22 2. Metodologija ............................................................................................................... 23 2.1. Objektivnost ............................................................................................................ 23

3

2.2. Neovisnost ............................................................................................................... 23 2.3. Kontinuirano praćenje i preispitivanje kreditnih rejtinga ................................... 24 2.4. Transparentnost i objavljivanje.............................................................................. 25 3. Individualne kreditne procjene.................................................................................. 25 3.1. Vjerodostojnost i prisutnost na tržištu ................................................................. 25 3.2. Transparentnost i objavljivanje.............................................................................. 26 4. Raspoređivanje kreditnih rejtinga u stupnjeve kreditne kvalitete .......................... 26 4.1. Minimalne informacije koje je potrebno osigurati HNB-u kako bi se kreditni rejtinzi sekuritizacijskih pozicija mogli rasporediti u stupnjeve kreditne kvalitete: ..... 27 4.2. Dodatne informacije za udjele u investicijskim fondovima: ............................... 27

4

Uvod Priznata vanjska institucija za procjenu kreditnog rizika (u nastavku teksta: VIPKR) ona je VIPKR koja ispunjava zahtjeve iz Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija ("Narodne novine", br. 1/2009., 41/2009., 75/2009. i 2/2010.; u nastavku teksta: Odluka), odnosno koja je dobila odobrenje Hrvatske narodne banke (u nastavku teksta: HNB). Za potrebe standardiziranog pristupa za izračun kapitalnog zahtjeva za kreditni rizik, odnosno utvrđivanja pondera rizika za bilančne i izvanbilančne stavke, mogu se primjenjivati jedino kreditni rejtinzi odnosno kreditne procjene priznatih VIPKR. Odluka razlikuje dva načina priznavanja VIPKR:

1. izravno – na temelju procjene HNB-a i

2. neizravno – na temelju prethodnog priznanja nadležnog tijela neke od država članica Europske unije (u nastavku teksta: država članica). Neizravni način priznavanja VIPKR podrazumijeva priznavanje VIPKR bez provođenja vlastite procjene zahtjeva za priznavanje, a može se primijeniti onda kada je drugo nadležno tijelo u drugoj državi članici (tzv. uzajamno priznavanje) provelo postupak priznavanja VIPKR.

Nadalje, kako bi se izbjegla neučinkovitost i procesi pojedinačnoga izravnog priznavanja VIPKR u slučajevima kada se zahtjevi za priznavanje istodobno upućuju HNB-u i drugim nadležnim tijelima zemalja članica, HNB će s nadležnim tijelima tih zemalja članica provesti zajednički postupak procjene (engl. joint assessment process) kako bi procijenio prihvatljivost kreditnih rejtinga odnosno kreditnih procjena VIPKR za potrebe utvrđivanja pondera rizika. Na temelju zajedničke odluke o (ne)prihvatljivosti VIPKR, HNB će donijeti odluku o (ne)priznavanju VIPKR na nacionalnoj razini. Cilj Smjernica HNB-a u postupku priznavanja i praćenja VIPKR (u nastavku tekstu: Smjernice) jest osigurati dosljednost postupka priznavanja na način: da se kreditne procjene VIPKR koja je podnositelj zahtjeva primjenjuju za izračun

kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik u standardiziranom pristupu; da se utvrdi standardna dokumentacija koju podnositelj zahtjeva treba priložiti (engl.

common application pack), a kojom se dokazuje udovoljavanje zahtjevima potrebnima za ocjenu propisanih kriterija;

da se informacije iz standardnog paketa dokumentacije procjenjuju u skladu s kriterijima priznavanja iz Odluke. Ako se pokaže potrebnim, HNB će za potrebe priznavanja VIPKR zatražiti i dodatne informacije. Cilj je primjene kriterija priznavanja identificirati VIPKR čiji su kreditni rejtinzi visoke kvalitete, dosljedni i robusni kako bi se mogli upotrijebiti za utvrđivanje kapitalnog zahtjeva za kreditni rizik primjenom standardiziranog pristupa.

5

VIPKR kojoj je izdano rješenje na temelju kojeg je priznaje HNB, uključuje se u Popis priznatih VIPKR, koji sadrži i raspoređivanje njezinih kreditnih rejtinga u odgovarajuće stupnjeve kreditne kvalitete. Popis priznatih VIPKR HNB objavljuje na svojoj internetskoj stranici.

6

I. Proces priznavanja

1. Osnovna načela Priznavanje VIPKR od strane HNB odnosi se na priznavanje kreditnih procjena VIPKR samo za potrebe izračuna kapitalnog zahtjeva za kreditni rizik primjenom standardiziranog pristupa. Proces priznavanja započinje kada HNB zaprimi potpuni zahtjev za priznavanje. VIPKR koja podnosi zahtjev dužna je priložiti dokument iz kojeg je vidljiv interes barem jedne kreditne institucije za priznavanje VIPKR odnosno u kojem se navodi da ta kreditna institucija namjerava koristiti se kreditnim rejtinzima te VIPKR za utvrđivanje pondera rizika. VIPKR je dužna dostaviti sve značajne informacije na temelju kojih će HNB moći procijeniti udovoljava li VIPKR propisanim kriterijima priznavanja. U postupku priznavanja VIPKR treba biti spremna na suradnju odnosno spremna pružiti sve informacije potrebne za postupak priznavanja. Ako VIPKR podnese zahtjev i nadležnim tijelima u drugim zemljama članicama, zahtjevu za priznavanje pristupit će se na jedinstven način odnosno provest će se zajednički postupak procjene. Cilj je zajedničkog postupka procjene donijeti odluku o priznavanju VIPKR i raspoređivanju kreditnih rejtinga u stupnjeve kreditne kvalitete. Na temelju zajedničke odluke o priznavanju VIPKR i bilo koje druge informacije koju smatra relevantnom HNB će donijeti svoju vlastitu odluku o priznavanju. HNB će na svojoj internetskoj stranici objaviti listu priznatih VIPKR i raspoređivanje kreditnih rejtinga u određene stupnjeve kreditne kvalitete.

2. Zahtjev za priznavanje U zahtjevu za priznavanje VIPKR treba navesti za koje tržišne segmente traži odobrenje. Odobrenje se može zatražiti za sve tržišne segmente odnosno samo za pojedini segment:

- javne financije, - komercijalne pravne osobe (uključujući trgovačka društva i financijske

institucije) i - strukturirano financiranje (uključujući sekuritizaciju).

Kada je zahtjev za priznavanje upućen HNB-u, ali i drugim nadležnim tijelima država članica, VIPKR je dužna obavijestiti HNB u kojim je državama članicama zatražila priznanje, kako bi se mogao organizirati zajednički postupak priznavanja.

Zahtjevu za priznavanje treba se priložiti sveobuhvatna, jasna i koncizna dokumentacija.

7

3. Razina priznavanja

VIPKR se može priznati na razini grupe ili na razini podružnice.

Ako VIPKR može dokazati da se u svakoj podružnici za koju je uputila zahtjev za priznavanje postupa u skladu s praksama i procedurama uspostavljenima na razini grupe1, tada HNB neće tražiti da svaka podružnica VIPKR zasebno podnese zahtjev za priznavanje.

U slučaju da se podružnice koriste kreditnim procjenama, metodologijama i procedurama koje se materijalno značajno razlikuju, HNB će tražiti pojedinačne zahtjeve za priznavanje svake podružnice.

4. Način priznavanja U Odluci se razlikuju dva načina priznavanja VIPKR:

1. izravno – na temelju procjene HNB-a i

2. neizravno – na temelju prethodnog priznanja nadležnog tijela neke od država članica. Neizravni način priznavanja VIPKR podrazumijeva priznavanje VIPKR bez provođenja vlastite procjene zahtjeva za priznavanje, a može se primijeniti onda kada je drugo nadležno tijelo u drugoj državi članici (tzv. uzajamno priznavanje) provelo postupak priznavanja VIPKR.

5. Zahtjev za priznavanje u više država članica Kada VIPKR upućuje zahtjev za priznavanje HNB, ali i drugim nadležnim tijelima država članica, HNB će kontaktirati s drugim nadležnim tijelima kako bi se dogovorili o provođenju zajedničke procjene VIPKR. Uloga HNB-a u procesu zajedničke procjene VIPKR ovisit će o dogovoru s nadležnim tijelima s kojima će provoditi procjenu VIPKR. Ako HNB bude izabran za koordinatora zajedničkog postupka procjene (engl. process facilitator), njegova će uloga uključivati:

odgovornost da je sva potrebna dokumentacija za zajedničku procjenu dostupna svim članovima koji u njoj sudjeluju,

utvrđivanje detaljnog rasporeda aktivnosti s rokovima provođenja, koji će uključivati i podjelu zadataka između članova tima kako bi se zajednička procjena provela na najučinkovitiji način,

određivanje osobe za kontakt koja će komunicirati s članovima tima s jedne strane te s VIPKR s druge strane, te prikupljati i distribuirati informacije potrebne za provođenje postupka procjene,

1 Zahtjev za priznavanje na grupnoj razini ne uključuje pridružena društva (engl. affiliate) i zajednički pothvat (engl. joint-venture) bez obzira na to koriste li se istom metodologijom i procedurama kao i grupa s kojom su povezani. Za potrebe priznavanja pridružena društva i zajednički pothvati procjenjivat će se zasebno.

8

odgovornost za izvršenje dogovorenog plana aktivnosti i pravodobnu izradu izvješća o obavljenoj zajedničkoj procjeni i

odgovornost da izvješće o obavljenoj zajedničkoj procjeni bude dostavljeno svim zainteresiranim nadležnim tijelima.

Cilj je zajedničkog procesa procjene zauzeti stajalište vezano uz zajedničku procjenu prihvatljivosti VIPKR i raspoređivanje njezinih kreditnih rejtinga u odgovarajuće stupnjeve kreditne kvalitete. HNB će na temelju zajedničke procjene donijeti vlastitu odluku o tome hoće li priznati VIPKR. Ako se pokaže potrebnim, osim što će sudjelovati u postupku provođenja zajedničke procjene, HNB može također provesti dodatnu procjenu. Potreba za dodatnom procjenom može se javiti s obzirom na specifične zahtjeve hrvatske regulative, ako nisu bili obuhvaćeni zajedničkom procjenom. Kada se provede zajednička procjena, bit će dostupna svim nadležnim tijelima koja su zaprimila zahtjev za priznavanje odnosno svim nadležnim tijelima za koje je VIPKR navela da im namjerava uputiti zahtjev za priznavanje. Izvješće o obavljenoj zajedničkoj procjeni može se uz prethodno odobrenje VIPKR dostaviti drugim nadležnim tijelima koja nisu dobila zahtjev za priznavanje, a koja namjeravaju neizravno priznati VIPKR.

6. Informacije kojima se dokazuje udovoljavanje zahtjevima potrebnima za ocjenu prihvatljivosti VIPKR Uz zahtjev za priznavanje VIPKR je dužna dostaviti standardnu dokumentaciju iz Dodatka I., kojom se dokazuje udovoljavanje zahtjevima potrebnima za ocjenu prihvatljivosti VIPKR. Osim standardne dokumentacije HNB može zatražiti dodatnu dokumentaciju potrebnu za donošenje odluke o priznavanju VIPKR.

7. Ocjena zahtjeva za priznavanje HNB će postupak ocjene zahtjeva za priznavanje temeljiti na objektivnosti, neovisnosti, trajnom praćenju i preispitivanju kreditnih rejtinga i transparentnosti metodologije kojom se VIPKR koristi te vjerodostojnosti i transparentnosti individualnih kreditnih rejtinga koje dodjeljuje VIPKR.

8. Objavljivanje priznatih VIPKR HNB će na svojoj internetskoj stranici objaviti rješenje kojim se podnositelj zahtjeva priznaje kao vanjska institucija za procjenu kreditnog rizika za odgovarajuće tržišne segmente. Sastavni je dio rješenja i raspoređivanje kreditnih rejtinga priznate VIPKR u stupnjeve kreditne kvalitete.

9

9. Trajno praćenje i preispitivanje kreditnih rejtinga HNB će kontinuirano pratiti i preispitivati udovoljava li priznata VIPKR i dalje kriterijima na temelju kojih je bila na početku priznata. Procjena prihvatljivosti kreditnih rejtinga VIPKR za izračun kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik primjenom standardiziranog pristupa provodit će se svakih pet godina. Ako je HNB sudjelovao u zajedničkom postupku procjene, sudjelovat će i u zajedničkom trajnom praćenju i preispitivanju kreditnih rejtinga. Nadležno tijelo koje je zaduženo za provođenje i koordinaciju bit će zaduženo također za kontakt između VIPKR i nadležnih tijela koja provode postupak preispitivanja. U slučaju da VIPKR prestane ispunjavati kriterije na temelju kojih je u početku priznata, oduzet će joj se odobrenje kojim joj je bilo odobreno korištenje rejtinzima za potrebe izračuna kapitalnog zahtjeva za kreditni rizik primjenom standardiziranog pristupa. HNB će odmah nakon oduzimanja odobrenja o tome obavijestiti druga nadležna tijela država članica.

10

II. Kriteriji priznavanja VIPKR

1. Osnovna načela Cilj je kriterija priznavanja identificirati VIPKR čije kreditne procjene zadovoljavaju visoki standard kvalitete, dosljednosti i robusnosti kako bi se kreditne institucije mogle njima koristiti za izračun kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik primjenom standardiziranog pristupa. Postupak procjene prihvatljivosti kreditnih rejtinga VIPKR temeljit će se na jednakim kriterijima za sve VIPKR koje podnesu zahtjev za priznavanje. HNB će uzeti u obzir položaj VIPKR na tržištu, odnosno prihvaćenost kreditnih rejtinga pojedine VIPKR među sudionicima na tržištu. Znatna upotreba kreditnih rejtinga među sudionicima na tržištu može biti pokazatelj da tržište ima povjerenje u metodologiju kojom se VIPKR koristi i u individualne kreditne rejtinge koje VIPKR dodjeljuje. Znatna prihvaćenost na tržištu nije preduvjet priznavanja, ali je relevantna u procjeni drugih čimbenika.

2. Kriteriji priznavanja

2.1. Metodologija

2.1.1. Objektivnost U provođenju postupka priznavanja HNB procjenjuje je li metodologija na temelju koje se dodjeljuju kreditni rejtinzi konzervativna i sistematična te je li uspostavljen proces kontinuirane validacije kreditnih rejtinga koji se zasniva na podacima iz prošlosti. Metodologija za dodjelu kreditnih rejtinga koju rabi VIPKR treba se zasnivati na relevantnim i sveobuhvatnim izvorima informacija kako bi mišljenje o kreditnoj sposobnosti klijenta bilo utemeljeno. Također, nužno je da budu uspostavljene procedure koje će osiguravati da se sustavne pogreške procjene rejtinga utvrđene retroaktivnim testiranjem (engl. back-testing) ispravljaju i ugrađuju u metodologiju za procjenu kreditne sposobnosti. HNB će od VIPKR tražiti da dokaže da su u metodologiju koju primjenjuje ugrađeni svi čimbenici relevantni za utvrđivanje kreditne sposobnosti. To se prije svega odnosi na statističke analize koje potvrđuju da su na temelju postojeće metodologije bili dodijeljeni adekvatni kreditni rejtinzi.

11

HNB će od VIPKR tražiti da dokaže da se metodologija procjene kreditne sposobnosti dosljedno primjenjuje na sve procjene kreditne sposobnosti unutar iste kategorije izloženosti. Ako VIPKR ima različite metodologije za dodjeljivanje kreditnih rejtinga s obzirom na specifičnosti izloženosti prema pojedinim tržišnim segmentima, dužna je u svojem zahtjevu za priznanje istaknuti osobitosti u samoj metodologiji te ih dokumentirati. Pri definiranju kategorija izloženosti odnosno tržišnih segmenata nije potrebno da svi osnovni čimbenici za procjenu budu uzeti u obzir na istovjetan način za sva društva unutar grupe. Može se očekivati da će VIPKR različito vrednovati važnost pojedinačnih čimbenika u procjeni različitih društava odnosno tržišta, ali takva će se različitost uzimati u obzir. VIPKR treba dokazati da se pri procjeni kreditne sposobnosti društava unutar iste kategorije izloženosti ili tržišnog segmenta uvijek u određenoj mjeri uzimaju u obzir isti osnovni čimbenici. HNB će zasebno procijeniti metodologiju koju VIPKR primjenjuje na svaku kategoriju izloženosti odnosno tržišni segment: strukturirano financiranje, javne financije, trgovačka društva (uključujući i financijske institucije). To ne sprječava VIPKR da traži odobrenje za metodologiju namijenjenu procjeni određenog segmenta, primjerice metodologiju kojom se koristi za procjenu kreditne sposobnosti srednjih i malih trgovačkih društava. Cilj je procjene VIPKR utvrditi osiguravaju li prihvaćeni procesi procjene kreditne sposobnosti da kreditne procjene na odgovarajući način grupiraju klijente u kreditne rejtinge ovisno o njihovoj rizičnosti i sadrže zadovoljavajuću razinu dosljednosti, kako bi se te procjene mogle upotrebljavati za izračun kapitalnog zahtjeva za kreditni rizik prema standardiziranom pristupu. Za procjenu dosljednosti primjene postupaka za dodjeljivanje kreditnih rejtinga VIPKR je dužna osigurati:

kvantitativne dokaze o diskriminirajućoj snazi metodologije za dodjeljivanje kreditnih rejtinga temeljene na statističkim tehnikama, kao što su analize o statusu neizvršavanja obveza i tranzicijske matrice, kako bi se pokazala opsežnost i prediktivna snaga kreditnih procjena tijekom vremena i za različite kategorije izloženosti;

dokumentaciju kojom se dokazuje da su uspostavljeni postupci za procjenu parametara kojima se utvrđuje kreditna sposobnost i da su ti parametri na odgovarajući način uključeni u kreditnu procjenu i

dokumentaciju kojom se dokazuje da su uspostavljene procedure koje osiguravaju dosljednu primjenu utvrđene metodologije na sve kreditne procjene.

12

2.1.2. Neovisnost Metodologija kojom se koristi VIPKR treba biti neovisna o političkim utjecajima i ograničenjima kao i o gospodarskim utjecajima koji mogu imati učinak na kreditne rejtinge. Udovoljavanje ovom kriteriju osigurava objektivnost i neovisnost procjena kreditne sposobnosti u svim uvjetima. Neovisnost metodologije VIPKR procjenjuje se na temelju sljedećih čimbenika:

vlasničke i organizacijske strukture, financijskih izvora sredstava, ekipiranosti i stručnosti i načina upravljanja.

U skladu s navedenim VIPKR je dužna priložiti dokumentaciju i dokazati:

da su uspostavljene politike i procedure koje omogućuju da se sve kreditne procjene provode na dosljedan i objektivan način osobito u situacijama u kojima dolazi ili bi moglo doći do pojave sukoba interesa, čime bi se mogla ugroziti objektivnost kreditnih rejtinga;

da postoje mehanizmi koji prepoznaju stvarne i potencijalne sukobe interesa te da se poduzimaju odgovarajuće mjere radi njihova sprječavanja, upravljanja i uklanjanja kako se ne bi ugrozila neovisnost, objektivnost i visoka kvaliteta kreditnih procjena;

da su u primjeni mehanizmi koji štite neovisnost postupka kreditne procjene od utjecaja vlasničke strukture VIPKR;

da je u organizacijskoj strukturi VIPKR dio koji se bavi kreditnim procjenama organizacijski odvojen od ostalih poslovnih dijelova;

da postoje mehanizmi koji štite VIPKR od utjecaja važnih klijenata kako bi se spriječila neobjektivnost kreditnih procjena;

da zaposlenici VIPKR imaju odgovarajuću stručnost i iskustvo; nadalje, VIPKR treba raspolagati dovoljnim brojem zaposlenika koji mogu obavljati dosljednu procjenu i uspostaviti stalnu suradnju sa svojim klijentima ako metodologija to zahtijeva;

da ima neovisnu funkciju unutarnje revizije, odnosno da ima sličnu funkciju koja ima iste zadatke kao i unutarnja revizija te

da je osiguran integritet postupaka kreditnog procjenjivanja odgovarajućim propisanim procedurama i pravilima.

2.1.3. Trajno praćenje i preispitivanje kreditnih rejtinga VIPKR treba kontinuirano pratiti i preispitivati kreditne procjene te osigurati da one na odgovarajući način odražavaju promjene u financijskom položaju klijenta. Preispitivanje

13

kreditnih procjena VIPKR treba provoditi najmanje jednom godišnje odnosno nakon svakoga važnog događaja. Za potrebe priznavanja VIPKR treba dokazati da je metodologija utemeljena na standardima kao što su:

provođenje retroaktivnog testiranja barem jednom godišnje, redovitost preispitivanja kreditnih rejtinga i transparentnost u kontaktima s klijentima koji su predmet njezine kreditne

procjene. O svim bitnim promjenama u metodologiji VIPKR je dužna bez odgode obavijestiti HNB. VIPKR treba dokazati i dokumentirati da ima ugrađene procese koji mogu:

pouzdano prepoznati čimbenike čija bi promjena mogla utjecati na promjenu kreditnog rejtinga i

osigurati da se procjena kreditne sposobnosti preispituje kada je promjena u poslovanju dovoljno velika da može utjecati na promjenu kreditnog rejtinga.

Nadalje, od VIPKR se zahtijeva da dokaže i potvrdi da se retroaktivno testiranje provodi za razdoblje od najmanje godine dana, i to za svaki tržišni segment za koji je uputila zahtjev za priznavanje.

2.1.4. Transparentnost i objavljivanje Metodologija kojom se VIPKR koristi za procjenu kreditne sposobnosti mora biti javno dostupna kako bi potencijalni korisnici mogli odlučiti jesu li kreditni rejtinzi dodijeljeni na odgovarajući način. VIPKR je dužna na jednostavan i potencijalnim korisnicima lako razumljiv način predstaviti postavke metodologije koju primjenjuje u postupku kreditnih procjena i osigurati njihovu široku javnu dostupnost. Nadalje, VIPKR je dužna pravodobno objavljivati sve značajne promjene u metodologiji koju primjenjuje.

3. Individualni kreditni rejtinzi

3.1. Vjerodostojnost i prisutnost na tržištu VIPKR treba dokazati da korisnici smatraju njihove kreditne rejtinge vjerodostojnima i pouzdanima. HNB će vjerodostojnost procijeniti na temelju sljedećih kriterija:

14

zastupljenosti VIPKR u određenim tržišnim segmentima, prihoda koje VIPKR ostvaruje i općenito financijskih izvora sredstava VIPKR i postojanja sustava utvrđivanja cijena koji se temelji na kreditnoj procjeni.

HNB može dopustiti primjenu kreditnih procjena za određivanje pondera rizika za sekuritizacijske pozicije ako VIPKR može dokazati svoju ekspertizu u navedenom području, a što se može očitovati u raširenosti na tržištu. HNB može procjenjivati i druge kriterije tržišne vjerodostojnosti VIPKR, ovisno o specifičnosti tržišta na kojem VIPKR posluje. Činjenica da tržište smatra kreditne rejtinge koje dodjeljuje VIPKR vjerodostojnima i pouzdanima, HNB-u pruža veću sigurnost da se kreditni rejtinzi mogu primijeniti za izračun kapitalnih zahtjeva te ujedno ne zahtijeva provođenje vrlo opsežnog ispitivanja za razliku od slučaja kada su kreditni rejtinzi VIPKR u manjoj mjeri prisutni na tržištu.

3.2. Transparentnost i objavljivanje individualnih kreditnih rejtinga Individualni kreditni rejtinzi trebaju biti dostupni svim kreditnim institucijama (i stranima i domaćima) uz jednake uvjete. U smislu dostupnosti pod jednakim uvjetima ne misli se na to da svaka zainteresirana institucija mora imati identične uvjete pristupa i korištenja traženim informacijama, već na to da svaka zainteresirana institucija pod istim ekonomskim uvjetima, što znači da ne postoji cjenovna diskriminacija, može upotrebljavati individualne kreditne rejtinge.

15

III. Raspoređivanje kreditnih rejtinga u stupnjeve kreditne kvalitete

1. Osnovna načela HNB će na temelju kvantitativnih i kvalitativnih kriterija provesti postupak raspoređivanja kreditnih rejtinga priznatih VIPKR u stupnjeve kreditne kvalitete. Stupnjevima kreditne kvalitete pridružuju se ponderi rizika u skladu s razinom kreditnog rizika koji proizlazi iz svakoga kreditnog rejtinga. Trogodišnja kumulativna stopa nastanka statusa neispunjavanja obveza smatra se odgovarajućom mjerom prediktivnosti kreditnih procjena u odnosu na kreditnu sposobnost klijenta. Kada je raspoloživa značajna količina kvantitativnih parametara, oni će činiti osnovu za proces raspoređivanja kreditnih rejtinga u stupnjeve kreditne kvalitete. Međutim, uzet će se u obzir i kvalitativni parametri (primjerice razlike u definiciji statusa neispunjavanja obveza, metodologija izračuna trogodišnje kumulativne stope nastanka statusa neispunjavanja obveza i sl.) koji utječu na usporedivost kreditnih procjena trogodišnje kumulativne stope nastanka statusa neispunjavanja obveza s referentnim vrijednostima. Referentne vrijednosti utvrđuju se na osnovi stopa nastanka statusa neispunjavanja obveza ili drugih sličnih kvantitativnih parametara koji se odnose na skupine klijenata kod drugih VIPKR, a za koje HNB procijeni da imaju podjednaku razinu kreditnog rizika. Kada nije raspoloživa dovoljna količina kvantitativnih parametara, HNB će donijeti svoj zaključak na temelju raspoloživih podataka uključujući i procjene rejting-skale VIPKR u usporedbi s referentnom vrijednosti. U takvim slučajevima HNB će uzeti u obzir usporedbu koju je napravila VIPKR. Iako se uzimaju u obzir svi raspoloživi kvantitativni parametri, prosudba će se uglavnom zasnivati na kvalitativnoj usporedbi uz određenu razinu konzervativnosti s obzirom na određenu nesigurnost prosudbe. HNB će temeljiti svoju procjenu na modelima procjene kreditne sposobnosti, procesima i metodologijama kojima se VIPKR koristi. VIPKR je dužna HNB-u redovito dostavljati podatke o stopi nastanka statusa neispunjavanja obveza i podatke koji se odnose na raspoređivanje sekuritizacijskih pozicija kako bi HNB mogao procijeniti je li potrebno ažurirati ili promijeniti postojeće raspoređivanje kreditnih rejtinga u stupnjeve kreditne kvalitete. Ako je provedena zajednička procjena VIPKR, a HNB je bio zadužen za koordinaciju postupka procjene, HNB će za potrebe kontinuiranog praćenja i preispitivanja prikupljati podatke i dostavljati ih drugim nadležnim tijelima.

16

2. Kreditna procjena izloženosti koje nisu sekuritizacijske pozicije

2.1. Kvantitativni parametri Kvantitativni su parametri ključni da bi se osigurala dosljednost između kreditnih procjena različitih VIPKR te da bi se napravila razlika između relativnih stupnjeva rizika koje su iskazale pojedine VIPKR. Kumulativna stopa nastanka statusa neispunjavanja obveza za razdoblje od tri godine jest zbroj svih statusa neispunjavanja obveza koji su se dogodili unutar razdoblja od tri godine za sve klijente kojima je dodijeljen isti kreditni rejting. HNB može od VIPKR zatražiti dvije različite mjere trogodišnje stope neispunjavanja obveza: desetogodišnji prosjek trogodišnje stope neispunjavanja obveza kao pokazatelj dugoročnog iskustva o statusu neispunjavanja obveza individualnih kreditnih procjena i dva posljednja trogodišnja prosjeka kumulativnih stopa statusa neispunjavanja obveza. HNB će prema standardima struke2 usporediti najnovije desetogodišnje prosjeke trogodišnje stope nastanka statusa neispunjavanja obveza s referentnim vrijednostima trogodišnjih kumulativnih stopa nastanka statusa neispunjavanja obveza. Nadalje, HNB će pratiti posljednje dvije trogodišnje stope nastanka statusa neispunjavanja obveza i usporediti ih s referentnim vrijednostima. Na temelju navedenih procjena HNB će odlučiti hoće li kreditnim rejtinzima određene VIPKR dodijeliti viši (nepovoljniji) stupanj kreditne kvalitete ili ne. Ako VIPKR obrazloži tvrdnju da više trogodišnje stope neispunjavanja obveza nisu posljedica lošijih standarda procjene ili krivog izračuna, HNB može odlučiti da početno raspoređivanje kreditnih rejtinga ostane nepromijenjeno. Ako se radi o novoosnovanoj VIPKR ili ako postojeća VIPKR nema dovoljno dug vremenski niz podataka o stopama nastanka statusa neispunjavanja obveza i/ili drugim sličnim kvantitativnim parametrima, takve VIPKR dužne su izraditi projekcije dugoročnih stopa nastanka statusa neispunjavanja obveza i/ili drugih sličnih kvantitativnih parametara za sve stavke koje pripadaju istom kreditnom rejtingu. Ako HNB u postupku raspoređivanja procijeni da su stope nastanka statusa neispunjavanja obveza ili drugi parametri značajni za kreditne rejtinge VIPKR znatno viši od utvrđenih referentnih vrijednosti, tada tim kreditnim rejtinzima VIPKR može dodijeliti viši (nepovoljniji) rang rizika na skali procjene kreditne kvalitete.

2.2. Kvalitativni parametri Kvalitativni parametri imaju osnovnu ulogu u procesu raspoređivanja kreditnih rejtinga u stupnjeve kreditne kvalitete u sljedećim situacijama:

2Koristeći se pritom bazelskim materijalima kao što je Annex II "International Convergence of Capital Measurement and Capital Standards".

17

u slučaju kada VIPKR primjenjuje metodologije (primjerice definiciju statusa

neispunjavanja obveza i sl.) slične onima kojima se služe međunarodna društva, a na temelju kojih je Bazelski odbor odredio referentne vrijednosti, HNB će upotrebljavati kvalitativne parametre kako bi prilagodio kvantitativnu procjenu prije nego što rasporedi kreditne rejtinge u stupnjeve kreditne kvalitete;

kada VIPKR primjenjuje različite metodologije, HNB će zahtijevati od VIPKR da sama procijeni razlikuje li se i u kojem opsegu metodologija koju primjenjuje od one koja se upotrebljava za izračun referentnih vrijednosti; tako će HNB dobiti bolju uvid u to što kreditna procjena predstavlja i s kojom je razinom rizičnosti povezana; to može voditi k raspoređivanju sličnih trogodišnjih stopa nastanka statusa neispunjavanja obveza u stupnjeve kvalitete drugačije od onih uspostavljenih Bazelskim standardima;

novoosnovana VIPKR i VIPKR koja nema dovoljno dug vremenski niz podataka o stopama neispunjavanja obveza treba dokazati u kojoj mjeri vjeruje da podaci o statusu neispunjavanja obveza kojima se koristi predstavljaju dugoročnu stopu nastanka statusa neispunjavanja obveza. Kvalitativni su parametri u tom slučaju osobito važni.

HNB će pri provođenju procjene uzeti u obzir sljedeće kvalitativne parametre:

definiciju statusa neispunjavanja obveza; skup izdavatelja pod pokroviteljstvom VIPKR, pri čemu se VIPKR treba koristiti

statičnim skupom izdavatelja ili prilagođavati skup periodično, primjerice za povučene kreditne rejtinge;

statističku značajnost stope nastanka statusa neispunjavanja obveza; broj dodijeljenih rejtinga treba biti dovoljno velik da bi se osigurala statistička značajnost trogodišnje stope nastanka statusa neispunjavanja obveza; posebna pozornost posvetit će se slučaju kada je VIPKR sektorski ili geografski specijalizirana ili kada se utvrđuju kreditni rejtinzi za portfelje s malim brojem statusa neispunjavanja obveza i

značenje kreditne procjene, odnosno suštinu mišljenja izraženu određenom rejting-kategorijom.

HNB će razmotriti i druge relevantne parametre kao što su:

varijable koje se primjenjuju pri ponderiranju statusa neispunjavanja obveza; razne varijable, poput broja izdanja, valute izloženosti kojoj se utvrđuje rejting ili drugih karakteristika, mogu se primjenjivati kao ponder statusa neispunjavanja obveza;

geografska pokrivenost: primjena regionalnih ili globalnih podataka i

18

dinamička obilježja rejting-sustava ili metodologije (rejting-filozofija3 – "statična" – u određenom trenutku ili "dinamična" – rejting koji uzima u obzir poslovni ciklus).

HNB može razmatrati raspoređivanje kreditnih rejtinga u stupnjeve kreditne kvalitete na temelju dodatnih informacija i analiza koje je dostavila VIPKR.

3. Kreditna procjena sekuritizacijskih pozicija HNB će razmatrati kvantitativne parametre, kao što su stopa nastanka statusa neispunjavanja obveza i stope gubitka, te kvalitativne parametre, kao što su obujam transakcija koje je procijenila VIPKR i značenje kreditnih procjena. HNB će za potrebe raspoređivanja kreditnih procjena sekuritizacijskih pozicija u stupnjeve kreditne kvalitete tretirati strukturirane proizvode kao jedinstveni tržišni segment te će raspoređivanje kreditnih rejtinga u stupnjeve kreditne kvalitete za sekuritizacijske transakcije proizlaziti iz raspoređivanja u stupnjeve kreditne kvalitete za sve strukturirane proizvode. Raspoređivanje kreditnih procjena sekuritizacijskih pozicija u stupnjeve kreditne kvalitete provodit će se na isti način kao i raspoređivanje drugih kreditnih rejtinga u stupnjeve kreditne kvalitete. HNB će pri raspoređivanju kreditnih procjena sekuritizacijskih pozicija u stupnjeve kreditne kvalitete uzeti u obzir kvantitativne i kvalitativne parametre.

3.1. Kvantitativni parametri HNB će razmotriti podatke koji se odnose na stopu nastanka statusa neispunjavanja obveza odnosno stopu umanjenja vrijednosti (engl. impairment) koje su povezane s različitim kreditnim procjenama. Nadalje, uzet će se u obzir tranzicijske matrice koje također pružaju korisnu informaciju. Pri uspoređivanju stope nastanka statusa neispunjavanja obveza odnosno stope umanjenja vrijednosti HNB će analizirati definiciju statusa neispunjavanja obveza odnosno definiciju stope umanjenja vrijednosti na temelju kojih VIPKR provodi analizu podataka. S obzirom na velik broj dugoročnih dospijeća sekuritizacijskih pozicija i činjenicu da ugovoreni status neispunjavanja obveza/umanjenja vrijednosti može biti vezan uz to dugoročno dospijeće, VIPKR može primjenjivati različite definicije statusa neispunjavanja obveza odnosno definicije stope umanjenja vrijednosti kao alternativu ili zamjenu za ugovoreni status neispunjavanja obveza.

3 Engl. point in time ili through the cycle

19

VIPKR se može koristiti raznim pristupima pri utvrđivanju učinkovitosti rejtinga. Uobičajeno se smatra da je pristup cohort (pristup koji uključuje učinak migracije rejtinga u analizu učinkovitosti rejtinga) najprikladniji za potrebe raspoređivanja kreditnih rejtinga sekuritizacijskih pozicija u stupnjeve kreditne kvalitete. HNB će također kod kvantitativnih parametara uzeti u obzir oporavak (naknadna naplata izostalih plaćanja) i povlačenje kreditnih procjena te njihov utjecaj na analizu učinkovitosti. HNB će razmotriti i sezonski utjecaj, posebice razliku između krivulje distribucije gubitaka za vrijednosne papire osigurane imovinom (engl. assset-backed securities) u usporedbi s pokazateljem zaduženosti trgovačkih društava. Navedena usporedba može se provoditi tako da se uzmu u obzir različita razdoblja, primjerice tri godine u odnosu na pet godina, pri čemu rezultati mogu biti znatno različiti.

3.2. Kvalitativni parametri HNB će uzeti u obzir i kvalitativne parametre, osobito kada kvantitativni podaci nisu dovoljno indikativni. Pri raspoređivanju kreditnih rejtinga sekuritizacijskih pozicija u stupnjeve kreditne kvalitete HNB će uzeti u obzir tržišnu informaciju koja se odnosi na usklađenost objavljenih kreditnih rejtinga te VIPKR u odnosu na usporedivu skupinu. Dokazano je da sudionici na tržištu smatraju objavljene kreditne procjene sekuritizacijskih pozicija relevantnih VIPKR u mnogo čemu istovjetnima. Studije o tržišnim informacijama skupine također su važan izvor informacija, primjerice kreditna marža na sekuritizacijske pozicije u odnosu na kreditne marže usporedive skupine.

4. Kratkoročni kreditni rejtinzi HNB raspoređivanje kratkoročnih kreditnih rejtinga temelji na raspoređivanju dugoročnih kreditnih rejtinga te će na temelju usporedbe s raspoređivanjem kratkoročnih na dugoročne kreditne rejtinge koje je napravila VIPKR, ako se pojave nedosljednosti, tražiti od VIPKR da primijeni konzervativni pristup.

5. Kreditni rejtinzi udjela u investicijskim fondovima VIPKR treba definirati koje su kreditne procjene udjela u investicijskim fondovima prihvatljive, s obzirom na to da izdaje nekoliko kreditnih procjena s različitim značenjem (procjene kvalitete aktive, kvalitete upravljanje fondovima, volatilnosti fonda) kako bi se one mogle adekvatno rasporediti u odgovarajuće stupnjeve kreditne kvalitete.

20

5.1. Prihvatljive procjene Kako bi kreditne procjene bile prihvatljive, moraju zadovoljiti sljedeće kriterije:

procjena kreditne kvalitete udjela u investicijskim fondovima mora ovisiti prije svega o kreditnoj kvaliteti odnosne aktive;

ako drugi čimbenici imaju značajan utjecaj na procjenu, HNB će razmatrati opseg i prirodu tih čimbenika i

samo se kreditni rejtinzi udjela u obvezničkim fondovima smatraju prihvatljivima za izračun kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik prema standardiziranom pristupu.

5.2. Raspoređivanje kreditnih rejtinga udjela u investicijskim fondovima u stupnjeve kreditne kvalitete Raspoređivanje kreditnih rejtinga udjela u investicijskim fondovima u stupnjeve kreditne kvalitete slično je kao i za ostale osnovne kreditne rejtinge pojedine VIPKR. HNB ne zahtijeva da se za potrebe raspoređivanja udjela u investicijskim fondovima u stupnjeve kreditne kvalitete razvijaju drugi pristupi.

6. Agencije za kreditiranje izvoza Kreditnim je institucijama dopušteno koristiti se kreditnim procjenama agencija za kreditiranje izvoza (u nastavku teksta: AKI) radi utvrđivanja pondera rizika za izloženosti prema središnjim vladama i središnjim bankama. Kreditna institucija može se koristiti procjenama AKI za izračun kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik:

ako se radi o općeprihvaćenom rejtingu za ocjenu rizičnosti koji dodjeljuje AKI, a koja sudjeluje u kreiranju OECD-ovih uputa za službeno podržano kreditiranje izvoza;

ako AKI objavljuje svoje kreditne procjene i prihvaća dogovorenu metodologiju OECD-a, a kreditne procjene se raspoređuju u jednu od osam kategorija rizika povezanih s minimalnim premijama osiguranja izvoznih poslova (u nastavku teksta: MIOP), koje su utvrđene metodologijom OECD-a.

Kreditna institucija koja namjerava upotrijebiti prihvatljive kreditne procjene AKI ili općeprihvaćene rejtinge za ocjenu rizičnosti mora se koristiti kreditnim procjenama dosljedno za sve izloženosti koje pripadaju istoj kategoriji izloženosti. Kreditne institucije koje se odluče koristiti prihvatljivim kreditnim procjenama AKI moraju ih primjenjivati neprekidno i dosljedno tijekom vremena.

21

Ako postoje dva kreditna rejtinga i ako su njima pridruženi različiti ponderi rizika, kreditna institucija dužna je koristiti se onim kreditnim rejtingom kome je pridružen viši (nepovoljniji) ponder rizika. Ako postoje tri ili više kreditnih rejtinga, a kojima su pridruženi različiti ponderi rizika, kreditna institucija dužna je izdvojiti kreditne rejtinge kojima su, u skladu sa stupnjevima kreditne kvalitete, pridružena dva najniža (najbolja) pondera rizika i koristiti se onim rejtingom kojem je pridružen viši (nepovoljniji) ponder rizika.

22

Dodatak 1. Standardna dokumentacija koja se prilaže zahtjevu za priznavanje

1. Osnovne informacije Osnovne su informacije sljedeće:

tržišni segment na koji se odnosi zahtjev za priznavanje VIPKR (npr. javne financije, komercijalne pravne osobe – uključujući trgovačka društva i financijske institucije) i strukturirano financiranje (uključujući sekuritizaciju);

kojim je sve nadležnim tijelima država članica VIPKR uputio zahtjev za priznavanje ili namjerava uputiti zahtjev za priznavanje i

popis zemalja članica EU u kojima je VIPKR priznata.

1.1. Osnovne informacije o VIPKR Obuhvaćaju sljedeće:

pregled vlasničke strukture VIPKR i grupe kojoj pripada: vlasništvo, popis većinskih dioničara odnosno dioničara koji imaju više od 10% udjela u vlasništvu;

ukupan broj zaposlenika VIPKR koji rade puno radno vrijeme; ukupan iznos i postotak prihoda od glavnih klijenata i/ili pretplatnika (klijenti ili

pretplatnici preko 5% ukupnih prihoda); financijske informacije koje govore o financijskom stanju VIPKR: VIPKR je

dužna dostaviti financijska izvješća za prethodne tri godine te poslovni plan za sljedeće tri godine odnosno pismo podrške od matice i

informaciju o usklađenosti internih politika i procedura s tržišno prihvatljivim standardima struke odnosno međunarodno prihvaćenim načelima poslovanja.

1.2. Kriteriji za priznavanje VIPKR VIPKR je dužna pri podnošenju zahtjeva dostaviti opis osnovnog procesa utvrđivanja rejtinga za svaki tržišni segment za koji traži priznanje. Potrebno je da VIPKR za svaki tržišni segmenti za koji traži priznanje navede razlike s obzirom na primijenjene kriterije.

23

2. Metodologija

2.1. Objektivnost VIPKR je dužna dokazati da je metodologija kojom se koristi za kreditnu procjenu točna, sustavna i podložna validaciji na temelju podataka iz proteklih razdoblja. Minimum informacija kojima HNB treba raspolagati kako bi mogao potvrditi da je ispunjen kriterij objektivnosti, obuhvaća sljedeće:

1) općenit opis metodologije za kreditnu procjenu i postupaka procjene te načina kako je metodologija određena, donesena i mijenjana; ovaj opis treba uključiti opis postojećih postupaka kako bi se osigurala dosljedna primjena metodologija procjene kod svih kreditnih procjena, posebice procjene uloge kreditnih odbora i smjernica kojima se koriste, opsega informacija dobivenih od društava kojima se utvrđuje kreditni rejting, pristupa javno neobjavljenim informacijama i sl.;

2) ako se osnovna metodologija dosljedno primjenjuje na svaki tržišni segment,

općeniti opis kvantitativnih parametara: ključnih varijabla, izvora podataka, primijenjenih pretpostavka i kvantitativnih tehnika, opsega informacija od društva kojem se utvrđuje rejting i sl.;

3) ako se osnovna metodologija dosljedno primjenjuje na svaki tržišni segment,

općenit opis kvalitativnih parametara, posebice npr. strategije, poslovnog plana društva i sl.;

4) sažetak osnovnih razlika u metodologiji s obzirom na geografsko područje i

5) opis metodologije koja se primjenjuje kako bi se potvrdila točnost, dosljednost i

diskriminirajuća snaga rejting-sustava, s detaljima nalaza i zaključaka na temelju provedenih analiza.

2.2. Neovisnost

VIPKR je dužna dokazati da metodologija koja se primjenjuje nije pod političkim utjecajima ili ograničenjima te pod gospodarskim pritiscima, što može utjecati na kreditne procjene.

Minimum informacija kojima HNB treba raspolagati kako bi mogao potvrditi da je ispunjen kriterij neovisnosti, obuhvaća sljedeće:

24

1) opis procedura kojima se osigurava da kreditne procjene budu fer i objektivne, odnosno opis mehanizama za identificiranje, sprječavanje, upravljanje i eliminiranje aktualnih ili potencijalnih sukoba interesa;

2) detaljan opis ugrađenih zaštitnih mehanizama koji se primjenjuju kada se

utvrđuje rejting dioničara, podružnica ili drugih društava koja pripadaju grupi čiji se kreditni rejting utvrđuje;

3) dokaz i izjavu o postojanju funkcije unutarnje kontrole kojom se osigurava

učinkovito provođenje unutarnjih procedura;

4) dokaz i izjavu da članovi rejting-timova i odbora imaju potrebne vještine (uključujući kvantitativnu ekspertizu) i iskustvo u kreditnoj procjeni, te da se te vještine stalno unapređuju odgovarajućim programima;

5) opis temeljnih standarda kojima se VIPKR koristi u poslovanju;

6) dokaz i izjavu da politika nagrađivanja zaposlenika koji se bave kreditnim

procjenama ne utječe na provođenje neovisnih i objektivnih kreditnih procjena, primjerice potvrda da politika nagrađivanja analitičara nije povezana s odlukama o kreditnom rejtingu, naknadama izdavatelja ili prihodima od investitora ili pretplatnika;

7) detalje politike naknada VIPKR i

8) izjavu da zaposlenici uključeni u proces kreditnih procjena nisu ni u kakvom

poslovnom odnosu s društvima čiji se rejting utvrđuje, a što može utjecati na neovisnost i kvalitetu kreditnih procjena.

2.3. Kontinuirano praćenje i preispitivanje kreditnih rejtinga

VIPKR je dužna dokazati da su kreditne procjene predmet kontinuiranog praćenja i preispitivanja barem jednom godišnje odnosno nakon svakog materijalno značajnog događaja, da odgovaraju na promjene u financijskom stanju klijenta te da postoje ugrađene procedure kojima se osigurava da će HNB biti bez odgađanja obaviješten o materijalnim promjenama. Minimum informacija kojima HNB treba raspolagati kako bi mogao potvrditi da je ispunjen kriterij kontinuiranog praćenja i preispitivanja, obuhvaća sljedeće:

1) osnovne informacije o preispitivanju kreditnih rejtinga: primjerice ugrađene

procedure, osnovne karakteristike, opseg, učestalost, uključeni zaposlenici/timovi, alati koji se upotrebljavaju, standardi postupanja, osnovne

25

faze procesa praćenja, ažuriranje podataka, uključivanje informacija od društava čiji se rejting utvrđuje, automatski sustav upozorenja, mehanizmi koji omogućuju da se sustavne pogreške u kreditnim procjenama uzmu u obzir pri mogućim promjenama metoda dodjeljivanja rejtinga i sl.;

2) sažetak rezultata preispitivanja kreditnih rejtinga;

3) dokaz da se retroaktivno testiranje provodi najmanje jednom godišnje i

4) opseg kontakata s višim menadžmentom društva čiji se kreditni rejting utvrđuje

(ta će se informacija dostaviti na zahtjev HNB-a).

2.4. Transparentnost i objavljivanje

VIPKR je dužna HNB-u dostaviti informaciju o javnoj dostupnosti metodologije kojom se koristi.

Minimum informacija kojima HNB treba raspolagati kako bi mogao potvrditi da je ispunjen kriterij transparentnosti i objavljivanja, jest sljedeći:

1) dokaz da su načela metodologije za dodjeljivanje kreditnih rejtinga VIPKR javno dostupna;

2) opis načina na koji je metodologija za dodjeljivanje kreditnih rejtinga učinjena

javno dostupnom te opis uvjeta pod kojima svi potencijalni korisnici mogu pristupiti kreditnim rejtinzima i

3) opis transparentnosti politike s obzirom na kreditne rejtinge: traženi rejtinzi u

odnosu na netražene kreditne rejtinge.

3. Individualne kreditne procjene

3.1. Vjerodostojnost i prisutnost na tržištu

VIPKR je dužna dokazati vjerodostojnosti i prihvaćenost od tržišta.

Minimum informacija kojima HNB treba raspolagati kako bi mogao potvrditi da je ispunjen kriterij vjerodostojnosti i prisutnosti na tržištu, jest:

26

1) dokaz koji govori o oslanjanju tržišta na kreditne procjene, primjerice tržišni udio, broj izdavatelja, koliko je dugo VIPKR aktivna na tržištu, prihodi od djelatnosti utvrđivanja rejtinga ili neki drugi dokaz.

3.2. Transparentnost i objavljivanje VIPKR je dužna HNB-u dostaviti informaciju o jednakosti pristupa kreditnim rejtinzima svim institucijama koji imaju zakonski interes za kreditne rejtinge.

Minimum informacija kojima HNB treba raspolagati kako bi mogao potvrditi da je ispunjen kriterij transparentnosti i objavljivanja, jest:

1) općenit opis procedura za objavljivanje.

4. Raspoređivanje kreditnih rejtinga u stupnjeve kreditne kvalitete Minimum informacija koje je potrebno osigurati HNB-u za raspoređivanje kreditnih rejtinga u stupnjeve kreditne kvalitete za kategorije izloženosti koje nisu sekuritizacijske pozicije, obuhvaća sljedeće:

1) definiciju statusa neispunjavanja obveza; 2) trogodišnju kumulativnu stopu nastanka statusa neispunjavanja obveza za svaku

rejting-kategoriju odnosno najmanje dvije najnovije trogodišnje kumulativne stope nastanka statusa neispunjavanja obveza, ako su raspoložive;

3) desetogodišnji prosjek trogodišnjih kumulativnih stopa nastanka statusa

neispunjavanja obveza; ako nisu raspoložive, pokazatelj očekivane dugoročne stope nastanka statusa neispunjavanja obveza;

4) ako se rabi ciljana vjerojatnost nastanka statusa neispunjavanja obveza,

vjerojatnost ciljanog statusa nastanka neispunjavanja obveza za svaki rejting;

5) opis metodologije za izračun trogodišnje kumulativne stope nastanka statusa neispunjavanja obveza: odabir skupa (statički u odnosu na dinamički/prilagođeni), definicija statusa neispunjavanja obveza, kumuliranje statusa neispunjavanja obveza (mehanizam ponderiranja);

6) statističku značajnost stope nastanka statusa neispunjavanja obveza;

27

7) dinamičke karakteristike metodologije za utvrđivanje kreditnih rejtinga (rejting filozofija –"statična" – u određenom trenutku ili "dinamična" – rejting koji uzima u obzir poslovni ciklus);

8) definiciju kategorije kreditnog rejtinga;

9) raspon kreditnih procjena koje VIPKR dodjeljuje; 10) razdoblje za koje se utvrđuje kreditni rejting; 11) tranzicijske matrice i 12) geografsku pokrivenost.

4.1. Minimalne informacije koje je potrebno osigurati HNB-u kako bi se kreditni rejtinzi sekuritizacijskih pozicija mogli rasporediti u stupnjeve kreditne kvalitete:

1) definicija statusa neispunjavanja obveza odnosno definicija umanjenja vrijednosti na temelju koje je izračunata stopa nastanka statusa neispunjavanja obveza odnosno stopa umanjenja vrijednosti;

2) podaci o učinkovitosti kreditnih rejtinga uz objašnjenja osnovnih obilježja

(primjerice razlog koji podupire određivanje vremenskog horizonta za analizu, kako oporavak i povlačenje kreditnih rejtinga utječu na analizu učinkovitosti rejtinga te kako se uzima u obzir starost rejtinga);

3) podaci o očekivanom gubitku i oporavku i

4) informacije koje se odnose na navedene točke od 8 do 12.

4.2. Dodatne informacije za udjele u investicijskim fondovima:

1) prikaz dodjeljivanja kreditnog rejtinga udjelima u investicijskom fondu s obzirom na procjenu kreditne kvalitete odnosne imovine;

2) opis parametara i opsega u kojem su uzeti u obzir i 3) informacije koje se odnose na navedene točke od 8 do 12.