smrt u hrvatskoj frazeologiji

Croatica et Slavica Iadertina, Zadar, 2010

UDK: 811.163.42'373.74Izvorni znanstveni lanak

Primljen: 9. 3. 2010.Prihvaen za tisak: 23. 6. 2010.

Maja Opai, Maja GregoroviFilozofski fakultet u RijeciOdsjek za kroatistikuOmladinska 14, HR 51000 [email protected] [email protected]

SMRT U HRVATSKOJ FRAZEOLOGIJI

Smrt ne gleda niije lice: jednako se od nje tlae siromane kuaricei kraljevske tej polae;ona upored mee i valja stara i mlada, roba i kralja.

(Ivan Gunduli, Suze sina razmetnoga)

Nastanak je ovoga priloga motivirala injenica da nema radova koji se odnose na konceptualnu analizu smrti u frazeologiji hrvatskoga jezika. U radu se analiziraju frazemi hrvatskoga jezika koji su svojim znaenjem i/ili sastavnicama vezani za pojam smrti. Smrt je jedna od pojava koje se ljudi pomalo pribojavaju i ne vole o njoj govoriti ni razmiljati. Stoga u jeziku postoje mnogi izrazi kojima se na eufemiziran nain govori o smrti, a jedni od takvih izraza su frazemi.

Analizirani se frazemi u radu svrstavaju u dvije vee skupine, a to su: frazemi koji su svojim znaenjem vezani za koncept smrti; frazemi koji sadre sastavnice iz semantikoga polja smrti, ali im znaenje nije vezano za koncept smrti. Unutar prve skupine frazema razlikuju se: frazemi povezani sa znaenjem biti blizu smrti; frazemi okupljeni oko koncepta nain i razlog smrti; frazemi sa znaenjem umrijeti, preminuti; frazemi znaenjem povezani s trenucima i dogaajima nakon ije smrti. Svaka se od navedenih skupina dijeli na podskupine frazema s obzirom na specinostznaenja ili sastavnice koje se javljaju. Frazemi ije su sastavnice iz semantikoga polja smrti, ali im znaenje nije vezano uz taj koncept dijele se u skupine s obzirom na to o kojoj je sastavnici rije. Polazei od pretpostavke da je shvaanje smrti kao dijela ivota i svega vezano uz nju kulturoloki i religijski uvjetovano pokuava se objasniti motiviranost znaenja prikupljenih frazema kao i njihova pozadinska slika te povijesno podrijetlo. Daje se osvrt i na stilistiko-ekspresivna i konotativna obiljeja pojedinih frazema.

Provedena analiza pokazala je da frazemi koji su svojim znaenjem i/ili sastavnicama vezani za pojam smrti ine vrlo bogat dio frazeologije hrvatskoga jezika. Takoer je potvrena pretpostavka da se o smrti najee govori eufemiziranim izrazima koji su posljedica kulturnih osobitosti pojedinoga naroda kao i religijskoga uvjerenja.

Kljune rijei: eufemizam, frazem, koncept, pozadinska slika, smrt.

56

Maja Opai, Maja Gregorovi, Smrt u hrvatskoj... Croat. Slav. Iadert. vi (2010), 55-72

56

Uvod

Smrt je vjerojatno jedna od pojava koja najvie zaokuplja ovjekovu panju, ali o kojoj se istodobno i ne eli odvie razmiljati. Naime, od trenutka roenja zapoinje proces starenja pa nitko ne moe pobjei od smrti te su zato barem u tome zavrnome inu ivota svi ljudi jednaki. O smrti se promiljalo jo od antikih vremena pa je ona ve tisuljeima predmet mnogih lozofskih, religioznih, estetsko-umjetnikih i etikih rasprava. Smrt i ono to dolazi nakon nje sredinji je dio svakoga religijskoga nauka. Tako je rano kranstvo smrt tumailo kao kaznu, dok kasniji kranski pisci, kao to je Toma Akvinski, istiu tezu da je "smrt povratak tijela materiji iz koje je stvoreno, a due u ivot vjeni" (HE, 2008: 67). I za veinu drugih religija smrt nije kraj jer nakon nje slijedi novi ivot, bilo odlaskom due u raj ili pakao, bilo reinkarnacijom. Oduvijek su ljudi zapravo vjerovali da smrt nije kraj stoga su i pokapali svoje mrtve s predmetima koji bi im u tome drugome ivotu mogli zatrebati. Vjerovanje u ivot poslije ivota je proizalo iz straha ljudi da e jednoga dana prestati postojati, a taj je strah ostao prisutan ak i u vjernika koji oekuju spas due i ivot u vjenosti. Naime, "ovjek je, im se rodi, ne samo spreman i umrijeti, nego se cjelokupno njegovo iskustvo svijeta i vlastitoga bitka odvija pod vidom te svijesti o prolaznosti i konanosti" (HE, 2008: 67). Takoer smrt se doivljava kao "izvanjsko protuslovlje ivotu, ali istodobno kao njegova neumoljiva odredba koja mu se suprotstavlja od samoga poetka" (FR, 2003: 334). Tako je smrt neto to je ivotu najvie strano i najudaljenije, ali i najblie i najprisnije. Smrt je vezana za neponovljivost nekoga ivotnog puta i prolaznost svega, ali se moe osjeati i kao osloboenje od ivotnoga tereta (FR, 2003: 334). Uzimajui u obzir sve navedeno ne udi injenica da se o smrti i ne govori izravno, nego najee slikovito i ublaeno, eufemizirano pa je i svaki jezik bogat takvim izrazima.

Eufemizmi su "jezini oblici za kojima se posee u komunikaciji kada valja zamijeniti nepoeljne i situaciji neprimjerene i neodgovarajue rijei koje izravno upuuju na referenta te imaju konvencionalno neugodne asocijacije" (Kuna, 2007: 95). Rije je o izrazima ublaena znaenja kojima se esto zamjenjuju pojave kojih se ljudi plae ili ne vole o njima razgovarati. Frazemi su jedne od jezinih jedinica koje mogu imati ulogu eufemizama. Pod frazemom podrazumijevamo "ustaljenu vezu rijei koja se ne stvara u govornom procesu, nego se reproducira u gotovu obliku, i kod koje je barem jedna sastavnica promijenila znaenje, tako da znaenje frazema ne odgovara zbroju znaenja njegovih sastavnica" (Menac, 2007: 910). Frazem je oblik kojim se na slikovit i ekspresivan nain opisuju sve pojave ljudskoga ivota te odraavaju stavovi, uvjerenja i sl. Frazeologija svakoga jezika odraz je kulture, obiaja, stereotipa naroda koji govori tim jezikom i "pouzdan je pokazatelj inherentne duhovne homogenosti neke zajednice" (Mesinger, 1997: 61). Najee se njome opisuje ono negativno u ivotu, drutvu, a to negativno se frazeolokom vezom rijei ublaava, eufemizira. Tako je i sa smru koja je neizbjena, ali je se ljudi pribojavaju. Stoga je vrlo zanimljivo prouiti kako je sve smrt zastupljena u frazeologiji hrvatskoga jezika.

Graa za ovaj rad prikupljena je iz opih i frazeolokih rjenika hrvatskoga jezika i ne obuhvaa sve frazeme koji se na bilo koji nain (sadrajem i/ili sastavnicama) mogu povezati sa smru. Naime, cilj nije dati sveobuhvatnu i iscrpnu analizu takvih frazema jer bi to trailo mnogo vie od moguega opsega rada, nego dati prilog

5757


semantiko-konceptualnoj analizi takvih frazema i pokazati da su vjerojatno meu najbrojnijima u hrvatskome jeziku.

Prikupljeni frazemi podijeljeni su u vie skupina i podskupina s obzirom na koncept na koji se odnose ili sastavnice koje sadre, a objanjava im se znaenje, motiviranost te frazemska pozadinska slika.

i. Frazemi koji se znaenjem i/ili sastavnicama odnose na koncept smrti

1. Frazemi povezani znaenjem "biti blizu smrti"

U ovoj se skupini nalaze frazemi koji svojim znaenjima opisuju blizinu smrti. Meutim, neki se od njih odnose na smrt koja e se dogoditi u bliskoj budunosti i sa sigurnou, drugi daju mogunost prevladavanja opasnosti od smrti ili se odnose na starost i teku bolest koje same po sebi znae mogunost skore smrti. Nekima od frazema sastavnica je smrt ili smrtni, ili leksem koji pripada semantikome polju smrti kao to je grob, dua, izdisaj, a ostali frazemi nemaju sastavnica koje bi mogle implicirati znaenje povezano sa smru.

1.1. Frazemi sa sastavnicom smrt ili smrtni

Jedno od znaenja leksema smrt "prestanak ivota" (RHJ, 2006: 1451; VA, 2006: 1439) te pridjeva smrtni "koji se odnosi na smrt" (VA, 2006: 1439) ostvaruje se u sljedeim frazemima1 koji kao sastavnicu imaju jedan od tih dvaju leksema, a svojim se znaenjem odnose na blizinu smrti, trenutke prije smrti: biti na pragu smrti, biti (lebdjeti i sl.) izmeu ivota i smrti, biti u smrtnoj opasnosti, boriti se sa smru, lebdi komu smrt na usnama, biti na smrtnoj (samrtnoj, samrtnikoj) postelji, smrtna (strana) molitva, pogledati/gledati smrti u oi.

Frazem boriti se sa smru sa znaenjem "biti izmeu ivota i smrti, biti na samrti, umirati" opisuje ovjeka koji je na samrti i smrt je vrlo vjerojatna, ali nije sigurna. Naime, ovjek joj se moe i othrvati. Konotacija koju taj frazem nosi jest da se ovjek ne preputa pasivno smrti, nego ju, makar bila vrlo blizu, nastoji pobijediti. Za osobu koja e sasvim sigurno umrijeti moe se rei da je na smrtnoj postelji i da joj lebdi smrt na usnama samo to prvi frazem podrazumijeva da je osoba u krevetu i teko je bolesna.

Pogledati/gledati smrti u oi sa znaenjem "biti (nai se) u ivotnoj (smrtnoj) opasnosti, suoiti se sa smru, nai se na rubu smrti" jest frazem djelomino sinoniman s frazemom boriti se sa smru jer oba podrazumijevaju blizinu smrti, s time da se frazem pogledati/gledati smrti u oi uglavnom upotrebljava kada se eli rei da se tko iznenada naao u smrtnoj opasnosti, primjerice doivio prometnu nesreu, ali je ipak uspio preivjeti i ponio se vrlo hrabro u tome trenutku. Njemu je sadrajno podudaran frazem biti na pragu smrti koji takoer svojim znaenjem "biti

1 Napominjemo da iako se smatra da su sastavnice frazema desemantizirane, novija su istraivanja u frazeologiji pokazala da znaenje pojedine sastavnice frazema moe utjecati na frazeoloko znaenje. ak i ako se znaenje sastavnice pojedinoga frazema ne moe izdvojiti, uzmu li se u obzir sve frazeoloke jedinice s danom sastavnicom, pojavljuju se ipak neke asocijacije koje omoguavaju da se govori o novome suodnosu sastavnice. (Lupaova, 1988: 138-139) Navedeno tumaenje primjenjuje se u ovome radu pri analizi pojedinih frazema.

58


58

blizu smrti, biti u velikoj opasnosti po ivot" daje mogunost da smrt nije siguran ishod te opasne situacije u kojoj se tko naao. Slino je i s primjerom biti (lebdjeti i sl.) izmeu ivota i smrti ("biti teko bolestan, biti u smrtnoj opasnosti") koji se moe upotrijebiti kada se eli rei da tko due ili krae vrijeme boluje od teke bolesti i ini se da e brzo umrijeti, ali ne zna se tono kada i hoe li uope umrijeti.

Frazemom smrtna (strana) molitva opisuje se molitva koja se ita tekom bolesniku za kojega postoji mogunost da e umrijeti.

1.2. Leksemi iz semantikoga polja smrti kao sastavnice frazema

1.2.1. Grob

Grob je "jama u koju se polau posmrtni ostaci pokojnika odnosno lijes" (RHJ, 2006: 309; VA 2006: 383), a metonimijskim prijenosom znaenja oznaava i samu smrt u frazemima: biti (stajati) jednom nogom u grobu ("biti blizu smrti, biti na smrt bolestan, biti vrlo star/nemoan"), visjeti nogama u grobu ("biti blizu smrti, biti na smrt bolestan, biti vrlo star/nemoan"), biti blizu (na rubu) groba ("biti blizu smrti, nalaziti se pri kraju ivota / od bolesti ili starosti/"), gledati u grob ("biti pri kraju ivota"). Kao to se moe uoiti, svi navedeni primjeri ostvaruju sinonimski odnos jer opisuju osobu koja je vrlo blizu smrti, ali razlog je teka bolest ili starost.

1.2.2. Dua

Dua predstavlja "nematerijalni, tj. netjelesni princip ovjekova ivota" (RHJ, 2006: 221; VA 2006: 267), ali ipak neto samostalno to je samo na izvanjski nain povezano s tijelom (FJ, 2003: 86). Prema kranskome shvaanju, u trenutku ovjekove smrti dua se odvaja od tijela i nastavlja ivjeti, dok tijelo odlazi u grob i propada. Dakle, dua je besmrtna i vjena. Upravo to znaenje leksema dua ostvaruje se u sljedeim frazemima: boriti se (dijeliti se, odijeliti se, rastati se) s duom, dola je dua pod grlo komu, dola je dua u nos komu, dua je (stoji, skupila se) u nosu komu, dua je na jeziku komu, dre dua na jeziku komu. Svi navedeni primjeri imaju znaenje "biti na samrti/na umoru, umirati", s time da frazemi dua je (stoji, skupila se) u nosu komu i dua je na jeziku komu ostvaruju i znaenje "biti teko bolestan". Pozadinska slika spomenutih frazema motivirana je vjerovanjem da dua izlazi kroz usta i nos pa kada se priblii tim dijelovima tijela znai da osobi predstoji skora smrt. Meutim, ti frazemi vie no to su eufemizmi, nose notu ironije, humora i podrugljivosti.

1.2.3. Izdisaj

Izdisaj u prenesenome znaenju oznaava "smrt, umiranje, svretak" (VA, 2006: 484; RS, 2008: 438) stoga frazem biti na izdisaju znai "biti na umoru, biti na samrti, izdisati, nestajati, gasiti se, propadati, biti blizu kraja".2

1.2.4. Kraj

Leksem kraj na prvi pogled nema veze sa smru, meutim uspostavljanjem asocijativnih veza dolazi se do toga da je kraj vrlo esto eufemizam pa i sinonim

2 Za razliku od prethodnih frazema ne odnosi se samo na kraj ovjekova ivota, nego i na odreene stvari, pojave i sl. koje nestaju, gube svoju vrijednost.

5959


za smrt (RS, 2008: 438). Naime, kraj oznaava "posljednju toku ega, zavretak, konac" (VA, 2006: 627), a smrt je kraj ivota. Stoga ako se upotrijebe frazemi biti pri kraju i blizu je kraj komu eli se rei da je tko na umoru, tj. blizu smrti.

1.3. Ostali leksemi kao sastavnice frazema sa znaenjem "biti blizu smrti"

Neki od frazema kojima se opisuje ija skora smrt, a sastavnica im nije leksem iz semantikoga polja smrti su: odbrojeni su dani komu, mirisati/zamirisati na tamjan, kuca zadnja ura komu, opratati se sa ivotom. Izdvaja se frazem mirisati/zamirisati na tamjan koji je motiviran obredom sahranjivanja pokojnika prilikom kojega se koristi tamjan. Sve ih dakle povezuje znaenje da je "na samrti tko, na umoru, pri kraju ivota" i vrlo su ekspresivni.

2. Frazemi okupljeni oko koncepta "nain i razlog smrti"

Mnogo je frazema u hrvatskome jeziku koji se odnose na naine umiranja. Umrijeti se moe prirodnim putem, vlastitom ili tuom krivnjom. Vlastita smrt moe biti namjerna ili popratna posljedica nekoga ina. Namjerna je ako je posljedica samoubojstva, a popratna ako je posljedica stizanja do eljenoga cilja pri emu je smrt rtva da bi se do toga cilja dolo. U oba sluaja ovjek svjesno uzrokuje svoju smrt, no on je moe uzrokovati i posredno nekim svojim stavovima ili postupcima koji se primjerice protive vlasti. U tome je sluaju vanjska sila izravni uzrok njegove smrti, iako ju je posredno sam prouzroio. Osim toga umrijeti se moe i tuom krivnjom bilo da je tko namjerno ili nehotice izazvao tuu smrt.

2.1. Prirodna smrt

Vrlo je malo frazema hrvatskoga jezika kojima se opisuje smrt kao posljedica prirodnoga tijeka ivota. Neki od frazema navedenih u prethodnim skupinama (biti jednom nogom u grobu, visjeti nogama u grobu, biti blizu groba, gledati u grob i drugi) opisuju skoru smrt kao posljedicu bolesti ili starosti. U tu bi skupinu mogao ui i frazem razboljeti se na smrt sa znaenjem "bolovati od bolesti koja zavrava smru, teko se razboljeti" pa je smrt sasvim siguran ishod te sloiti se nakon duge bolesti u kojem je smrt takoer posljedica bolesti.

2.2. Namjerna i nenamjerna, posredna i neposredna smrt vlastitom krivnjom

2.2.1. Namjerna smrt

Namjerna smrt posljedica je samoubojstva na koje se odnosi znaenje frazema: oduzeti si ivot, svriti sa ivotom3 i dignuti ruku na sebe. Frazem dignuti ruku na sebe ostavlja mogunost da je pokuaj samoubojstva bio neuspjean.

2.2.2. Smrt kao posljedica rtvovanja

Vrlo su esto ljudi spremni rtvovati i vlastiti ivot kako bi postigli neki cilj, a najee kako bi spasili voljenu osobu. Na to se odnose primjerice sljedei frazemi: dati/davati ivot , dati (proliti) zadnju (posljednju) kap

3 Frazem svriti sa ivotom moe ostvarivati i znaenje "odustajati, povlaiti se".

60


60

krvi za koga, to, proliti(prolijevati) krv , boriti se do posljednje (zadnje) kapi krvi, a izrazito su stilski obiljeeni jer nose konotaciju uzvienosti, sveanoga tona.

Frazem dati/davati ivot ima znaenje "umrijeti/umirati (rtvovati se) " odnosno govori o rtvi za voljenu osobu, domovinu ili vlastita uvjerenja. Znaenjem "dati (rtvovati) sve za koga, za to, dati cijeloga sebe za koga, za to, rtvovati i svoj ivot komu, emu (za koga, za to)" vrlo mu je blizak frazem dati (proliti) zadnju (posljednju) kap krvi za koga, to. Razlika je jedino to da "davanje ivota" i doslovno znai izlaganje ivota opasnosti radi koga ili ega, a "prolijevanje i posljednje kapi krvi" ne mora nuno podrazumijevati ivotnu rtvu, nego moe znaiti i rtvu s odreenom mjerom ulaganje truda, vremena, energije i brige.

Namjerno, nesebino rtvovanje za koga ili to moe se izraziti i frazemom proliti (prolijevati) krv znaenja "rtvovati ivot , biti ubijen (ranjen) u ratu (okraju)" te se najee javlja u kontekstu rtve za domovinu. Znaenjski se gotovo podudara s dvama prethodnim primjerima s time da u frazemu proliti (prolijevati) krv neposredni krivac za smrt moe biti druga osoba, a osoba koja se rtvuje je posredni krivac. Takoer frazem nosi u sebi neto vie patetike, iako kao i svi iz ove skupine pripada uzvienome stilu i sveanoga su tona.

Frazem boriti se do posljednje (zadnje) kapi krvi znaenjem se udaljava od prethodnih jer podrazumijeva rtvu, i borbu do krajnjih mogunosti, ali ne nuno i smrt te takoer razlog rtvi nije druga osoba ve vlastiti ciljevi i dobrobit.

2.2.3. Posredan i neposredan uzrok smrti

ovjek se vrlo esto moe nai u ivotnoj opasnosti ili poginuti zbog nekih svojih uvjerenja ili postupaka koji se protive vlasti ili nisu u skladu sa zakonom. U tim je sluajevima neka vanjska sila neposredan uzrok smrti iako ju je osoba sama posredno uzrokovala. Najvei broj frazema koji se odnose na taj koncept ima kao sastavnicu leksem glava i/ili ivot, a u nekim su primjerima mogue inaice s jednim ili drugim leksemom bez promjene znaenja. Naime, glava podrazumijeva "ovjekov vitalni dio tijela" (ic Fuchs i Vajs, 1998: 366) te se zato metonimijskim prijenosom znaenja pod glavom moe podrazumijevati ivot. Rije je o primjerice sljedeim frazemima: staviti/stavljati glavu (ivot) na kocku ("izloiti se/izlagati se smrtnoj opasnosti, riskirati ivot"), glava je u pitanju komu ("ivot je u pitanju, u opasnosti je tko"), glava je u torbi komu ("u smrtnoj opasnosti je tko"), nositi (imati) glavu u torbi ("ivjeti opasnim ivotom, biti stalno u ivotnoj opasnosti"), glava (ivot) visi o koncu komu ("biti u ivotnoj opasnosti"), gubiti/izgubiti glavu (ivot) sa znaenjem "poginuti", igrati se glavom/ivotom ("izlagati se velikoj opasnosti"), platiti glavom (ivotom) to ("izgubiti ivot, poginuti /zbog neke krivice, uvjerenja i sl."), stajalo je (stajat e) glave (ivota) koga to ("nastradat e, poginut e, izgubit e ivot tko"), ode glava komu ("ovjek lako nastrada, moe se nastradati, moe se izgubiti ivot").

6161


Moe se uoiti da je svim frazemima zajedniko da opisuju stanje osobe koja se nalazi u ivotnoj opasnosti ili je ve podlegla toj opasnosti. Mogui razlog tomu je: neki svjestan in kojim se osoba dovela u opasnost da izgubi ivot, a s ciljem ostvarivanja vlastitih interesa (staviti/stavljati glavu (ivot) na kocku, igrati se glavom/ivotom, stajalo je (stajat e) glave (ivota) koga to), konstantan nain ivota kojim se dovodi u opasnost (nositi (imati) glavu u torbi) ili pak odreena uvjerenja koja su osobu do toga dovela (platiti glavom (ivotom) to). Koliko god ti frazemi bili semantiki bliski, oite su kontekstualne razlike meu njima. Osim toga primjeri staviti/stavljati glavu (ivot) na kocku, igrati se glavom/ivotom, stajalo je (stajat e) glave (ivota) koga to mogu se odnositi na svojevoljno izlaganje opasnosti i svjesno suoavanje s njom bez prisile drugih, dok se frazem platiti glavom uglavnom koristi kad se eli rei da je tko prouzroio vlastitu smrt posredno, ne dovodei se svjesno u ivotnu opasnost. Njemu je znaenjski vrlo slian primjer ode glava komu kojim se izrie upozorenje da bi tko zbog svojega ponaanja ili miljenja, koje se protivi emu, mogao poginuti.

Osim navedenih frazema kojima je sastavnica glava, a govore o posrednom izazivanju vlastite smrti neposrednim vanjskim uzrokom, postoji jo frazema toga koncepta s drugim sastavnicama, na primjer: platiti/plaati krvlju to, platiti smru to, ostaviti kosti, ma visi nad glavom komu, grob se otvara pred kim, omastiti kolac, ostati na (u) mjestu mrtav te nekoliko frazema sa sastavnicom konopac/konop (konop je oko vrata komu, eka konopac koga, omastiti konop, ii pod konopac, zasluiti konopac, izmaknuti konopcu).

Znaenje je frazema platiti/plaati krvlju to ("zbog kakva postupka izgubiti/gubiti ivot, biti ubijen (ranjen) zbog ega") implicirano sastavnicom krv jer je rije o tekuini neophodnoj za ivot te openito prolijevanje krvi u bilo kojem kontekstu znai smrt. Taj je primjer znaenjski posve podudaran frazemu platiti smru to, gotovo u potpunosti podudaran frazemu platiti glavom (ivotom) dok im je samo dijelom znaenja podudaran frazem izgubiti glavu (ivot) jer nema dodatnu konotaciju da je razlog pogibelji neki postupak. Uzrok smrti u frazemu ostaviti kosti najee je ratni sukob te podrazumijeva svojevrsnu rtvu, ali moe znaiti i "smrt u tuini". eli li se rei da je tko iznenada (naglo) umro (poginuo) i to nesretnim sluajem (prometna nesrea i sl.) ili u ratu, moe se upotrijebiti frazem ostati na (u) mjestu mrtav.

Neposredan uzrok ije mogue smrti opisuje primjer ma visi nad glavom komu u znaenju "prijeti velika i neposredna opasnost komu, ugroen je iji ivot". Taj je frazem posredno zajednikim povijesno-mitolokim podrijetlom povezan s opeeuropskim frazemom Damaklov ma4 (Turk, 1994: 41). Osobu koja se nalazi u neposrednoj ivotnoj opasnosti opisuje i frazem grob se otvara pred kim ("biti u velikoj opasnosti, prijeti komu neposredna opasnost") u kojemu sastavnica grob, kao to je ranije objanjeno, znai smrt.

4 Damaklo je bio dvorjanin sirakukoga tiranina Dionizija Mlaeg, a ivio je u 4. st. pr. Kr. Jednom je prilikom sastavio sjajan govor o srei i slavi svoga gospodara, a Dionizije mu je u znak zahvalnosti priredio veeru i posjeo ga na elo stola. Meutim, iznad Damaklove glave dao je objesiti o tankoj niti otar ma, elei mu tako pokazati da su slava i srea vrlo nesigurne i esto kratkotrajne (Zamarovsky, 2004: 58).

62


62

Frazemi konop je oko vrata komu, eka konopac koga, ii pod konopac, zasluiti konopac, omastiti konop, izmaknuti konopcu i omastiti kolac motivirani su povijesnim obiajima smaknua koji uglavnom vie ne postoje, ali su ostali u frazeologiji. Rije je o smrtnoj kazni vjeanjem, koju su primjenjivali mnogi narodi u prolosti, te o pribijanju na kolac, to je bila smrtna kazna u Osmanskome Carstvu.

Sastavnica konop/konopac u navedenim primjerima upuuje na smrtnu kaznu vjeanjem. Prvi frazem ima podudarno znaenje frazemu ma visi nad glavom komu, ali izraava i konotaciju mogue kazne za neki postupak. Dok je u tom frazemu kazna vjeanjem samo mogua, u primjerima eka konopac koga, ii pod konopac i zasluiti konopac sasvim je sigurno da koga eka smrt vjeanjem. Meutim, u frazemu omastiti konop ta je kazna ve provedena. Izdvaja se frazem izmaknuti konopcu jer ne opisuje nain smrti, nego se odnosi na to da je tko smrt izbjegao. Osim to se moe omastiti konop moe se omastiti kolac, a taj primjer ostvaruje dva znaenja: "biti nabijen na kolac" i "biti kanjen smru". Dakle, prvim znaenjem konkretizira se nain smrti i to smrtne kazne, a drugim se samo izrie da je smrtna kazna obavljena.

2.3. Neposredno izazivanje tue smrti

Smrt druge osobe moe se izazvati neposredno to znai da je tko ubio drugu osobu i to najee s namjerom. Velik je broj frazema koji se na to odnose, ali se pri tome mogu razlikovati frazemi u kojima se samo govori da je tko oduzeo ivot kome i frazemi u kojima je poznat i nain kako mu je oduzeo ivot.

Frazemi okupljeni oko znaenja "ubiti koga", a pri tome nije poznat nain na koji je to izvedeno glase: okrvaviti ruke, proliti/prolijevati iju krv, proliti nedunu krv, izvaditi (uzeti) duu komu, doi glave komu, rastati (odijeliti) s glavom koga, skratiti za glavu koga, poslati na onaj (drugi) svijet koga, rastaviti sa svijetom koga, pomiriti (sastaviti) sa zemljom koga i sl. Frazem okrvaviti ruke znaenja "sudjelovati u zloinu (prolijevanju krvi), biti kriv za neiju nesreu (smrt, ranjavanje)" nastao je frazeologizacijom slobodne veze jer se ruke i doslovno mogu uprljati krvlju pri ubijanju ivotinje, ali i ovjeka.

Dva su frazema s ve spomenutom sastavnicom krv proliti/prolijevati iju krv i proliti nedunu krv znaenja "ubiti/ubijati koga", ali se drugim primjerom konkretizira da je ubijena nevina osoba.

Leksem iz semantikoga polja smrti javlja se u frazemu izvaditi (uzeti) duu komu takoer u znaenju "ubiti/usmrtiti koga", ali i "jako izmuiti koga". U pozadinskoj je slici toga frazema ve spomenuto shvaanje o dui.

Kao to je ranije navedeno, glava i ivot su u metonimijskome odnosu to je prisutno i u frazemima doi glave komu, rastati (odijeliti) s glavom koga i skratiti za glavu koga. Frazem doi glave komu osim to znai "izazvati iju smrt" moe znaiti "upropastiti koga" i na koji drugi nain dok su rastati (odijeliti) s glavom koga i skratiti za glavu koga zapravo sinonimi jer oba znae "ubiti (usmrtiti) koga, izravno prouzroiti iju smrt". U pozadinskoj je slici tih primjera jedan od najstarijih naina pogubljivanja ljudi u prolosti, a to je odrubljivanje glave. To

6363


je bila esta smrtna kazna i provodila se pomou sprave zvane giljotina.5 inom odrubljivanja glave jo je vie motivirano znaenje frazema liiti glave koga i skidati/skinuti glavu komu jer osim to znae "ubiti koga" mogu imati znaenje i "pogubiti koga". Osim na giljotini, smrtna kazna odrubljivanja glave mogla se izvriti i maem to je pak motiviralo znaenje frazema staviti/stavljati pod ma koga ("ubiti/ubijati koga /klanjem/").

Za razliku od prethodnih frazema sa sastavnicom glava u frazemima kockati se ijom glavom ("poigravati se ijim ivotom") i raditi o glavi komu ("htjeti ubiti ili unititi koga") znaenje nije ubojstvo koga, nego namjera da se iji ivot dovede u opasnost.

Veina navedenih frazema koji se odnose na nasilno oduzimanje ijega ivota nije bila toliko eufemizirana, tovie to je znaenje intenzivirano nekim sastavnicama kao to su okrvaviti, krv, liiti, skratiti i sl. No, primjeri poslati na onaj (drugi) svijet koga, rastaviti sa svijetom koga, pomiriti (sastaviti) koga sa zemljom neto su vie ublaeni. Pod onim ili drugim svijetom podrazumijeva se ivot poslije smrti pa je znaenje "ubiti koga" implicirano upravo tim izrazom u frazemu poslati na onaj (drugi) svijet koga. U pozadinskoj slici frazema pomiriti (sastaviti) sa zemljom koga je slika posljednjega poivalita, a to je grob koji je ispod zemlje.

Osim to se nekoga moe usmrtiti odrubljivanjem glave u frazemima je vrlo est i jedan drugi nain kako oduzeti tui ivot, a to je davljenje. Rije je o sljedeim frazemima: istisnuti duu na grlo komu, istresti duu iz grla komu, nadariti svilenim konopcem koga, poslati svileni konopac komu, plesti konopac komu, za koga, plesti konopac za iji vrat. U frazemima istisnuti duu na grlo komu i istresti komu duu iz grla opet je prisutna sastavnica dua, a znaenje im je 'zadaviti koga'. Naime, znaenje je motivirano time da se osobu davi drei je rukama oko vrata.

U prolosti je jedan od naina izvrenja smrtne kazne davljenjem, osim vjeala, bio i svileni konopac. Takve kazne danas vie nema, ali je motivirala frazeme nadariti svilenim konopcem koga ("osuditi koga na smrt davljenjem") i poslati svileni konopac komu ("dati na znanje komu da je osuen na smrt i da je bolje da se sam ubije nego da bude predan krvniku"). Namjera da se koga smakne davljenjem, tj. vjeanjem prisutna je u primjerima plesti konopac komu, za koga, i plesti konopac za iji vrat znaenja "pripremati smrt vjeanjem komu", a u irem smislu i "pripremati i planirati kako ubiti koga".

Jedan od naina kako ubiti koga je i vatreno oruje koje je u pozadinskoj slici pomalo vulgarnoga frazema probiti (prosvirati, prosuti i sl.) mozak komu znaenja "ustrijeliti koga".

2.4. Posredno izazivanje tue smrti

Smrt druge osobe moe se izazvati osim izravnim inom oduzimanja ivota i neizravnim inom, odnosno odreenim postupcima ili ponaanjem. Frazemi koji se odnose na taj koncept uglavnom imaju kao sastavnicu ve ranije protumaen leksem

5 Giljotina je sprava iji se pronalazak netono pripisuje lijeniku Jospehu Guillotinu u vremenu Francuske revolucije, meutim slina sprava bila je poznata jo u 16. st. u Italiji, a i ranije u nekim drugim europskim zemljama (HE, 2002: 191).

64


64

grob, a to su: biti grob komu ("biti ija propast"), gurati/gurnuti (tjerati/stjerati) u grob koga ("tjerati/stjerati/otjerati koga u smrt; unitavati/unititi ije zdravlje"), kopati/iskopati grob komu ("unititi/upropastiti/zatrti koga"), kopati grob (jamu) pod kim znaenja "spremati zlo (propast, smrt) komu", otjerati (stjerati i sl.) u grob koga ("skratiti komu ivot, ubrzati iju smrt /loim nainom ivota/"), otpraviti (otjerati, spremiti) u grob koga ("izazvati, skriviti iju smrt, biti uzrok ije smrti"), povui u grob koga ("biti uzrok ije smrti"). Moe se uoiti da su navedeni primjeri vrlo bliska znaenja jer svi opisuju neki postupak, ponaanje i sl. kojim se moe posredno uzrokovati smrt druge osobe. Dakle, netko nije izravni krivac jer nije ubio tu osobu, ali je ipak posredno kriv za njezinu smrt. Meutim, u frazemu otjerati u grob koga krivac za iju smrt ne mora biti samo ljudski faktor, nego i bolest.

Osim navedenih primjera posredno izazivanje ije smrti opisuje i frazem otjerati (poslati) koga u (pod) zemlju kojemu je znaenjem "prouzrokovati iju smrt" blizak ve spomenuti pomiriti (sastaviti) koga sa zemljom. Za razliku od svih navedenih, frazem zaviti/zavijati u crno koga ne odnosi se samo na uzrokovanje ije smrti, nego i na to da je uzrokovana smrt ije voljene osobe, ime je nanesena bol kome. U pozadinskoj je slici toga frazema kranska simbolika crne boje kao boje alosti i tuge pa je i odjea koju nose osobe koje su u alosti crne boje.

3. Frazemi sa znaenjem "umrijeti, preminuti, biti mrtav"

U ovu skupinu ulaze frazemi ije znaenje ne daje naslutiti kako je i zato tko umro, nego samo da je preminuo. Svi su vrlo eufemizirani i uglavnom su odraz iskrenih i pozitivnih emocija prema preminuloj osobi, stoga se najee i rabe kada se govori o smrti osobe koja je bliska i draga komu.

3.1. Frazemi sa sastavnicom iz semantikoga polja smrti

Ovoj skupini pripadaju frazemi kojima je jedna od sastavnica smrtni, dua, duh ili grob. To su primjerice sljedei frazemi: ispiti (popiti) smrtnu aicu, snae smrtna aa koga, dati (predati i sl.) Bogu duu, ispustiti duu,6 ostavila je dua koga, predati duu, ispustiti duh, predati duh Gospodu, lei u grob, pasti u grob, sii u grob. Znaenje frazema kojima su sastavnice grob ili dua implicirano je ve spomenutim znaenjima tih leksema. Leksem duh takoer je povezan sa semantikim poljem smrti jer se vrlo esto moe poistovjetiti s duom s obzirom na to da predstavlja ono nematerijalno (RHJ, 2006: 221). U pozadinskoj slici frazema dati Bogu duu i predati duh Gospodu je kransko vjerovanje da se nakon smrti dua vraa k Bogu i dolazi pred Boji sud kada e konano biti nagraena ili kanjena za svoja djela to je pak motiviralo znaenje frazema ii (otii) Bogu na istinu (raun). Sva su tri posljednja frazema svojstvena knjikomu stilu (Turk i Bogovi, 1998: 207).

6 Frazem ispustiti duu izdvaja se od ostalih jer osim to ima znaenje "umrijeti" moe znaiti i "jako se zadihati, uspuhati se, umoriti se".

6565


3.2. Frazemi povezani sa snom

Smrt se esto opisuje konceptualnom metaforom smrt je spavanje odnosno jedan od sinoniminih izraza za smrt je i "vjeni san" (RS, 2008: 438) to je motiviralo i znaenje sljedeih primjera: snivati ledeni san, snivati (spavati) vjenim snom, sklopiti (zaklopiti) oi, otii na vjeni poinak, usnuti vjeni mir. U frazemu snivati ledeni san sastavnica ledeni je ta koja implicira znaenje "biti mrtav" zato to ovjek kada umre zbog prestanka protoka krvi postaje leden. Oi se sklapaju kada se odlazi na spavanje pa je time motivirana pozadinska slika frazema sklopiti (zatvoriti) oi.

3.3. Frazemi sa sastavnicom zemlja

U pozadinskoj je slici frazema kojima je sastavnica zemlja, ve spomenuta, slika posljednjega poivalita groba koji je ispod zemlje. Rije je primjerice o sljedeim frazemima: biti pod zemljom, otii pod zemlju, pokrila zemlja koga. Sastavnica crne boje pojaava konanost i neizbjenost smrti.

3.4. Ostali frazemi sa znaenjem "umrijeti, biti mrtav"

U ovoj se skupini nalaze preostali frazemi znaenja "umrijeti, biti mrtav" koji nisu povezani nekom zajednikom sastavnicom, a to su na primjer: otii (preseliti se) u Abrahamovo krilo, dokonati svoje dane, zalo je sunce komu, oprostiti se (rastati se) sa svijetom, ostaviti (napustiti) ovaj svijet, otii (preseliti se) na onaj svijet, ohladiti pete, otegnuti (ispruiti, odapeti) papke, otegnuti pete, preseliti se u vjenost, postati prah i praina, pretvoriti se u prah (pepeo), ispustiti/pustiti [posljednji] dah. Navedeni primjeri imaju isto znaenje, ali se stilistiki raslojavaju (Turk i Bogovi, 1998: 207) o emu vie u nastavku.

Frazem otii (preseliti se) u Abrahamovo krilo biblijskoga je podrijetla (Turk, 1994: 40) jer je Abraham bio praotac kranskoga naroda stoga oznaava povratak poetku, tj. smrt. U frazemima oprostiti se (rastati se) sa svijetom, ostaviti (napustiti) ovaj svijet i otii (preseliti se) na onaj svijet znaenje je najvie implicirano antonimnim sastavnicama ovaj svijet onaj svijet koji oznaavaju zemlju i nebo odnosno mjesto gdje se boravi za ivota i mjesto na koje se odlazi nakon smrti. Svi ti primjeri kao i preseliti se u vjenost odraavaju kransko vjerovanje o vjenome ivotu due na nebu. U pozadinskoj je slici frazema postati prah i praina i pretvoriti se u prah (pepeo) takoer kransko shvaanje da ljudsko tijelo nakon smrti propada i postaje pepeo i prah od kojega je Bog i stvorio prvoga ovjeka.7

Iz te se skupine svojim stilskim i konotativnim obiljejima izdvajaju tri frazema, a to su: ohladiti pete, otegnuti pete i otegnuti (ispruiti, odapeti) papke jer nose obiljeje ironije pa ak i vulgarnosti (Turk i Bogovi, 1998: 207). Naime, u frazemu otegnuti papke ovjek se dovodi u vezu sa ivotinjom jer ivotinje imaju papke. Pozadinsku sliku primjera ohladiti pete ini ve spomenuta injenica da ljudsko

7 To se izravno referira na sljedea mjesta iz Biblije: "Jahve, Bog, napravi ovjeka od praha zemaljskog i u nosnice mu udahne dah ivota. Tako postane ovjek iva dua." (Post 2, 7) i "U znoju lica svoga kruh svoj e jesti dokle se u zemlju ne vrati: ta iz zemlje uzet si bio - prah si, u prah e se i vratiti." (Post 3, 19)

66


66

tijelo nakon smrti postaje hladno. U tim se frazemima o ijoj smrti ne govori s dostojanstvom i potivanjem pa se ni nee upotrijebiti u kontekstu smrti bliske i drage osobe, nego upravo suprotno. Stoga je ak vjerojatna mogunost da je umro tko ija se smrt prieljkivala.

4. Frazemi znaenjem povezani s trenucima i dogaajima nakon smrti

Neki od frazema koji se odnose na trenutke, dogaaje i ostalo to je povezano s vremenom nakon smrti su na primjer: odavati/odati posljednju poast komu ("pratiti/ispratiti do groba koga, prisustvovati ijem pogrebu"), ispratiti na posljednji poinak (poivalite) koga znaenja "ispratiti do groba koga, prisustvovati ijem pogrebu", posljednji put ("pogreb"), obui se (zaviti se) u crno ("biti u alosti zbog ije smrti"), primila je zemlja koga ("biti sahranjen"), s one strane groba ("poslije smrti"), ne znati ni groba ni mramora komu ("ne znati gdje je tko sahranjen"), nije se tko jo ni ohladio u grobu ("netom/brzo poslije ije smrti").

Primjeri odavati/odati komu posljednju poast, ispratiti koga na posljednji poinak (poivalite) i posljednji put odnose se na dogaaj kojim se obitelj, rodbina, prijatelji i znanci oprataju od pokojnika, a to je pogreb (sprovod, sahrana) i vrlo su sveano intonirani. Svi su eufemizmi za oprotaj od pokojnika. Vrlo je slikovit i frazem posljednji put u ijoj je pozadinskoj slici put bez povratka, tj. odlazak. Frazem sa sastavnicom zemlja (primila je zemlja koga) motiviran je ve spomenutom asocijacijom zemlje kao mjesta gdje se nalazi grob. Jednako kao primjer zaviti/zavijati u crno koga, o kojemu je ranije bilo rijei, i frazem obui se (zaviti se) u crno odraz je obiaja veine naroda europskoga kulturnoga kruga da je boja odjee, koju se nosi kao znak alovanja za pokojnikom, crna.

Frazem s one strane groba odnosi se na sve ono to se dogaa poslije smrti, a eli li se rei da je prolo kratko vrijeme od ije smrti, moe se upotrijebiti frazem nije se tko jo ni ohladio u grobu. Za razliku od veine primjera ove skupine kojima se opisuje pogreb i mjesto gdje je tko sahranjen, frazemom ne znati ni groba ni mramora komu izrie se injenica da nije poznato mjesto gdje je tko sahranjen. Sastavnica mramor asocira na grobnicu.

ii. Frazemi koji se svojim znaenjem ne odnose na koncept smrti

U hrvatskome jeziku postoji velik broj frazema kojima je sastavnica iz semantikoga polja smrti, ali svojim znaenjem nisu vezani za koncept smrti. Meutim, te sastavnice snano utjeu na recipijentov doivljaj onoga to mu je poiljatelj poruio. Takoer se u tim frazemima sastavnica smrt kao i ostale s njom povezane vee uz neto to je vano i eli se osobito naglasiti.

1. Frazemi sa sastavnicom smrt, smrtni; mrtvac

Rije je o sljedeim frazemima: biti smrt komu, blijed kao smrt, hladan kao smrt, borba na ivot i smrt, boriti se na ivot i smrt, do smrti se preplaiti, do smrti uvrijediti koga, mrav kao smrt, na smrt umoran, pitanje ivota i smrti, poslati po

6767


smrt koga, zaboraviti kao na smrt, sigurno kao smrt, smrtna tiina, smrtni grijeh, vezati se smrtnim vorom, ivi mrtvac i sl.

eli li se rei da je tko komu nepodnoljiv, odvratan moe se upotrijebiti frazem biti smrt komu ije je znaenje motivirano odnosom prema smrti kao neemu to je vrlo mrsko i nepoeljno ljudima. U primjerima borba na ivot i smrt i boriti se na ivot i smrt pozadinska slika stvarne borbe na ivot i smrt, najee prilikom ratnoga sukoba, utjecala je na njihova znaenja. Pri tome se mogu odnositi na ziku i psihiku borbu i na iznemoglost do koje ta borba dovodi, a moe bititjelesne i duevne prirode. Pod znaenjem frazema pitanje ivota i smrti moe se podrazumijevati "pitanje opstanka, vrlo vano (egzistencijalno, sudbonosno) pitanje, kritina situacija". Naime, rije je o situaciji koja je vrlo teka i u kojoj treba donijeti odreenu odluku koja je toliko vana da se usporeuje s bitnou opstanka jer ne donese li se ispravna odluka posljedice mogu biti pogubne i liiti ovjeka vjerojatno nekoga dobra u ivotu.8

Uloga sastavnice smrt i smrtni u primjerima blijed kao smrt, hladan kao smrt, do smrti se preplaiti, do smrti uvrijediti koga, mrav kao smrt, na smrt umoran, poslati koga po smrt, zaboraviti kao na smrt, sigurno kao smrt, kao smrt na dopustu, smrtna tiina, smrtni grijeh izrazito je pojaavanje i naglaavanje ega. Tako se poredbenim frazemima blijed kao smrt naglaava bljedilo lica uzrokovano boleu ili strahom, mrav kao smrt izrazita mravost, hladan kao smrt posvemanja hladnoa koga ili ega, a frazemom na smrt umoran veliki umor i iscrpljenost. Na ovjekov izgled odnosi se i frazem kao smrt na dopustu u znaenju "izmuen, umoran, iscrpljen", a sastavnicama na dopustu postie se humoristian uinak. U svim se tim primjerima osim u frazemu na smrt umoran neko ovjekovo stanje i izgled usporeuje s bljedilom, mravou, izmuenou, hladnoom mrtvaca, a smrt je samo njegova metonimijska zamjena.

Za razliku od prethodnih u primjerima do smrti se preplaiti, do smrti uvrijediti koga, poslati koga po smrt, zaboraviti kao na smrt, sigurno kao smrt, smrtna tiina, smrtni grijeh sastavnica smrt odnosno smrtni ima izravan utjecaj na znaenje odnosno njome se istie veliina straha (do smrti se preplaiti), grijeha (smrtni grijeh) i uvrede (do smrti uvrijediti koga), ali i njezina teina. Smrtna tiina je potpuna tiina i rije je o asocijaciji na tiinu u grobu. Ako se koga ili to eka vrlo dugo moe se upotrijebiti frazem poslati po smrt koga jer je smrt neto to bi prema prirodnome tijeku trebalo dolaziti nakon duega ivotnog razdoblja. Zaboraviti kao na smrt je poredbeni frazem u kojem izraz kao na smrt ima ulogu pojaavanja zaborava jer znai u potpunosti. To je znaenje motivirano asocijacijom koja se vee uz smrt, a to je zaborav jer tijekom ivota ljudi ne vole previe razmiljati o smrti i suoiti se s injenicom da ih ona eka. Smrt je jedna od pojava koja je u ivotu svakoga ovjeka sasvim sigurna, stoga ako se kae da je to sigurno kao smrt znai da je "sasvim sigurno". Kae li se pak da je tko vezan smrtnim vorom za koga, to to moe znaiti da je do smrti, a to znai "zauvijek povezan s kim ili im".

8 Sinoniman frazem bio bi opeeuropski frazem biti ili ne biti podrijetlom iz djela Hamlet W. Shakespearea.

68


68

Posljednjim frazemom iz ove skupine ivi mrtvac opisuje se malaksala osoba, bolesna izgleda. U tome se primjeru hiperbolizacija znaenja postie oksimoronskom strukturom kojom se bolestan, umoran ovjekov izgled izravno povezuje s izgledom mrtvaca.

2. Frazemi sa sastavnicom mrtav

Osnovno znaenje pridjeva mrtav "koji je prestao ivjeti, u kojem vie nema biolokih procesa" (VA, 2006: 783) ostvaruje se u frazemima: dignuti/dizati koga od (iz) mrtvih u znaenju "oporaviti koga, to, vratiti snagu komu, emu", samo preko mene mrtva (mrtvoga) znaenja "nikako, nipoto, to nikako ne doputam, to strogo zabranjujem" te dvama frazemima vrlo bliska znaenjem posljednjem, a to su ni mrtav i ni iv ni mrtav ("nikako, nipoto, ni u kojem sluaju").9

Metonimijsko znaenje pridjeva mrtav "u kome ili emu nema vie karakteristine aktivnosti, koji je lien ivosti" (VA, 2006: 783) motiviralo je znaenje i pozadinsku sliku sljedeih frazema: doi do mrtve toke ("nai se u poloaju bez rjeenja"), pomaknuti (pokrenuti) s mrtve toke to ("prevladati zastoj, ponovno pokrenuti zapostavljena pitanja i sl."),10 mrtva utrka ("natjecanje s kim, im, ali bez napretka"),11 mrtvo slovo na papiru12 ("neto zapisano, a neostvareno, neostvarena namjera, prazne rijei") i sl.

Za razliku od prethodnih primjera u frazemima kao to su primjerice mrtav hladan, mrtav pijan, mrtav umoran uloga je sastavnice mrtav pojaavanje znaenja pridjeva uz koji dolazi (RHJ, 2006: 618). Znaenje se tih frazema naravno dovodi u vezu s time da onaj koji je mrtav nema nikakvih osjeaja (mrtav hladan) i bez ivotne je snage kao i osoba koja je jako pijana i jako umorna.

3. Frazemi sa sastavnicom grob ili grobni

Grob je sastavnica sljedeih frazema koji svojim znaenjem nisu vezani za koncept smrti, ali je znaenje leksema grob kao mjesta u koje se polau posmrtni ostaci motiviralo njihovo znaenje: biti kao grob, kao da je netko iz groba ustao, vjernost (odanost, zahvalnost, ljubav) do groba, vjeran (odan, zahvalan) do groba, mirno (tiho) kao u grobu, okrenuti se u grobu, okrenuo bi se u grobu tko, pratiti do groba koga, utjeti kao grob, tih kao grob, grobna tiina, grobni mrak, od kolijevke do groba i sl.

Frazemi biti kao grob i utjeti kao grob povezani su znaenjem "uvati tajnu, ne odati to ili koga". Na ovjekov izgled odnosi se primjer kao da je netko iz groba ustao i svojim je znaenjem "loe ziki izgledati, biti vrlo blijed" blizak nekim veranije spomenutim frazemima (blijed kao smrt, mrav kao smrt, kao smrt na dopustu, ivi mrtvac) kao i pozadinskom slikom u kojoj je izgled mrtvaca. Sintagma do groba

9 Frazem ni iv ni mrtav moe ostvarivati i znaenje u "velikom, paninom strahu".10 Frazemi su nastali determinologizacijom i frazeologizacijom izraza mrtva toka koja u tehnici oznaava poloaj prigona u kojem pogonski dio ne moe pokrenuti zagonjeni (VA, 2006: 783).11 Frazem je preuzet iz svijeta sporta u kojem oznaava natjecanje u kojem su dva ili vie natjecatelja posve izjednaeni na prvome mjestu.12 Najprije je ovaj izraz imao znaenje propisa koji nikoga ne obvezuje.

6969


u znaenju "zauvijek, do kraja ivota, do smrti" implicira znaenje frazema kojima se izrie da e to trajati zauvijek: vjernost (odanost, zahvalnost, ljubav) do groba znaenja "postojana vjernost (odanost, zahvalnost, ljubav) zauvijek, do smrti", vjeran (odan, zahvalan) do groba sa znaenjem "vjeno vjeran (odan, zahvalan), zauvijek, do smrti", pratiti do groba koga ("ne odvajati se od koga do smrti, biti s kim do smrti"). Svojim je izrazom i znaenjem vrlo slian tim primjerima i frazem od kolijevke do groba u kojem je kolijevka metonimija za roenje, a grob za smrt pa je znaenje toga frazema "cijeloga ivota".

Grob je mrano, hladno mjesto potpune tiine stoga se frazemima mirno (tiho) kao u grobu i grobna tiina opisuje potpuna tiina, frazemom tih kao grob vrlo tiha osoba ili pojava, a primjerom grobni mrak potpuni mrak.

Od svih navedenih frazema ove skupine jedino se okrenuti se u grobu ("zauditi se, zaprepastit se /zbog neobine, nepredviene pojave ili dogaaja/") i okrenuo bi se u grobu tko ("zaprepastio bi se, zaudio bi se tko zbog ega neugodnog, ne bi mogao podnijeti to pokojnik") odnose na osobu koja je umrla, pokojnika. Meutim, izraavaju i uvjerenje da umrla osoba ne bi za ivota tako postupila, odnosno da bi se zgrozila nad tim inom i ne bi ga odobrila.

4. Frazemi sa sastavnicama ubiti ili umirati

Glagol ubiti osim svoga osnovnog znaenja "oduzeti ivot komu" ima i konotativna znaenja kao to su "izmuiti", "izmoriti", "poraziti" i sl. (VA, 2006: 1642) koja su motivirala primjerice sljedee frazeme: jednim udarcem ubiti dvije muhe ("jednim potezom postii dvostruki uspjeh"), ubiti se od posla (uenja i sl.) sa znaenjem "mnogo se truditi oko ega, raditi to mnogo", ubiti u pojam koga ("poraziti, zaprepastiti, preneraziti koga"), ubiti/ubijati vrijeme ("uiniti da vrijeme proe") i dr.

Slino je i s frazemima ija je sastavnica glagol umirati/umrijeti koji u njima jednim svojim znaenjem "biti iscrpljen" (VA, 2006: 1668) sudjeluje u izgradnji frazeoloke slike, ali slui pojaavanju, na primjer: umirati od ei (gladi) "biti jako edan (gladan)", umirati/umrijeti od smijeha (straha, dosade i sl.) "jako, mnogo, silno se smijati, bojati, dosaivati i sl.", da pukne (umre) od smijeha " veoma smijeno, nevjerojatno".

Zakljuak

Provedena analiza pokazala je da frazemi koji su svojim znaenjem i/ili sastavnicama vezani za pojam smrti ine vrlo bogat dio frazeologije hrvatskoga jezika. To i ne udi s obzirom na zaokupljenost ljudi smru i svime to je s njome povezano. Potvrena je pretpostavka da se o smrti najee govori koristei eufemizirane izraze koji su odraz kulturnih osobitosti pojedinoga naroda kao i religijskoga uvjerenja. To je pak posljedica straha od smrti koji se nastoji prevladati vjerovanjem da smrt nije kraj ivota ve poetak novoga, i to boljega nego je ovaj zemaljski.

70


70

Najvie se frazema odnosi na nain i razlog smrti, bilo vlastite ili tue. Vlastita je smrt u frazemima najee opisana kao svojevrsna rtva ili posljedica odreenih stavova, razmiljanja i postupaka koji se protive komu ili emu. Ako je vlastita smrt rezultat rtve za neku voljenu osobu, obitelj, domovinu i sl., tada nosi pozitivne konotacije. Meutim, frazemi koji se odnose na samoubojstvo imaju negativan prizvuk. Takoer su posve negativno konotirani frazemi koji se odnose na izazivanje tue smrti i govore o ljudskoj pomalo animalnoj prirodi i porivima jer je smrt u njima najee posljedica mrnje, ljutnje, netolerancije, zla, pohlepe, nebiranja sredstva da se doe do odreenoga cilja. Vrlo je malo frazema kojim se opisuje prirodna ili sluajna, nenamjerna smrt jer je to neto to je obino, normalno, ne izaziva reakcije drugih. Izdvojen je vei broj frazema koji znae "umrijeti" i gotovo svi su sveano intonirani i izraavaju odnos potovanja prema pokojniku.

Posljednju skupinu ine frazemi ije su sastavnice dio semantikoga polja smrti, ali im znaenje nije povezano s konceptom smrti. U svim tim frazemima sastavnice utjeu na pozadinsku sliku svojim konotativnim, a ne denotativnim znaenjem i slue naglaavanju ega, pomalo i preuveliavanju, stoga neki od tih frazema nose u sebi i vie patetike. Analiza tih frazema pokazuje da se sastavnice iz semantikoga polja smrti mnogo vie javljaju u tim frazemima, nego onima koji se odnose na smrt. Razlog tomu je ve u uvodu spomenuti ljudski strah od smrti i izbjegavanje izravnoga spominjanja smrti i svega uz nju vezanoga. Tako se primjerice sastavnica mrtav javlja u samo jednome frazemu vezanome za koncept smrti (ostati na mjestu mrtav) dok je frazema s tom sastavnicom koji nisu vezani za smrt vie. Sastavnice ubiti, umirati, umrijeti gotovo se ne javljaju kao dijelovi frazema koji se znaenjem odnose na smrt, ali zato postoji vei broj frazema posljednje skupine s tim sastavnicama. Openito se moe zakljuiti da je u svim skupinama najea sastavnica grob, a razlog je taj to je u metonimijskome odnosu s leksemom smrt, jednako kao to je sastavnica glava metonimija za ivot i kao takva prisutna u velikome broju frazema i to onih koji se odnose na nain i razlog ije smrti. Pri tome metonimijski pomak ublaava znaenje.

Na koncu se moe rei da se jo jednom potvrdila teza da su frazemi odista jedinice koje odravaju (odravati /na ivotu/, odraavati /kajjaznamkaj/) ljudske emocije, stavove, obiaje i vrijednosti kulture u kojoj su nastali to je pokazano i na primjeru frazema povezanih znaenjem i/ili sastavnicama sa smru.

Literatura

eljka F i n k - A r s o v s k i, Poredbena frazeologija: pogled izvana i iznutra, FF press, Zagreb, 2002.

Branko K u n a, "Identikacija eufemizama i njihova tvorba u hrvatskom jeziku",Fluminensia, god. 19, br. 1, 2007, str. 95-113.

Larisa L u p a o v a, "Frazeoloki vezano znaenje kao inilac frazema", Jezik, god. 35, br. 5, 1988, str. 136-142

Antica M e n a c, Hrvatska frazeologija, Knjigra, Zagreb, 2007.

7171


Bogdan M e s i n g e r, "Hrvatska frazeologija kao kulturno-antropoloki fenomen", Rije, 3, 1997, str. 59-70.

Anja N i k o l i - H o y t, "Struktura semantikoga polja: odnosi znaenja i registri", u: Semantika prirodnog jezika i metajezik semantike (zbornik HDPL-a), 2005, str. 525-534.

Marija Tu r k, "Naznake o podrijetlu frazema", Fluminensia, god. 6, br. 1-2, 1994, str. 37-47.

Marija Tu r k, Sanja B o g o v i , "O nekim semantikim odnosima u frazeologiji", u: Zbornik VI. Meunarodni slavistiki dani, Knjiga 3/1, SambotelPeuh, 1998, str. 203-211.

Nada Va j s, Milena i c F u c h s, "Denicija i frazem u jednojezinom rjeniku",Filologija, 3031, 1998, str. 363-368.

Izvori

VA : Vladimir A n i , Veliki rjenik hrvatskoga jezika, Novi Liber, Zagreb, 2006.

HE: Hrvatska enciklopedija, sv. 4, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb, 2002.

sv. 10, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb, 2008.

FR: Alois H a l d e r, Filozojski rjenik, Naklada Jurii, Zagreb, 2002.

Josip M a t e i , Frazeoloki rjenik hrvatskoga ili srpskoga jezika, kolska knjiga, Zagreb, 1982.

Antica M e n a c eljka F i n k - A r s o v s k i Radomir Ve n t u r i n, Hrvatski frazeoloki rjenik, Naklada Ljevak, Zagreb, 2003.

RHJ: Rjenik hrvatskoga jezika (ur. J. onje), kolska knjiga Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb, 2006.

RS: Ljiljana a r i , Wiebke W i t t s c h e n, Rjenik sinonima hrvatskoga jezika, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2008.

Vojtech Z a m a r o v s k y, Bogovi i junaci antikih mitova: leksikon grke i rimske mitologije, ArTresor, Zagreb, 2004.

72


72

La morte nella fraseologia croata

Riassunto

Il presente contributo stato motivato dallinnesistenza di studi che trattano l'analisi concettuale della morte nella fraseologia della lingua croata. Nel medesimo sono analizzati i modi di dire croati che con il loro signiacto e/o le loro componentisono legati al concetto di morte. La morte un fenomeno di cui la gente ha un po' paura e di cui non ama parlare o pensare. Per questo motivo, nella lingua esistono molte espressioni eufemistiche che si usano per parlare della morte alle quali appartengono anche i modi di dire. I modi di dire analizzati nel presente saggio si dividono in due grandi gruppi: i modi di dire con il signicato legato al concettodi morte; i modi di dire le cui componenti appartengono al campo semantico della morte, ma il cui signicato non legato al concetto di morte. Nel primo gruppo sidistinguono: i modi di dire legati al signicato essere vicino alla morte; i modi di dire vicini al concetto il modo e la ragione della morte; i modi di dire con il signicatomorire, decedere; i modi di dire il cui signicato legato ai momenti e alle vicendedopo la morte di qualcuno. Ogni gruppo menzionato si divide in sottogruppi di modi di dire rispetto alla specicit del signicato o del concetto presente. I modi di dire lecui componenti appartengono al campo semantico della morte, ma il cui signicatonon legato a questo concetto, si dividono in gruppi secondo la componente di cui esso tratta. Partendo dal presupposto che comprendere la morte come parte integrale della vita e di tutto ci che legato ad essa sia causato dal contesto culturale e religioso si cerca di spiegare la motivazione del signicato dei modi di dire raccolticome le loro immagini di sfondo e la loro origine storica. Inoltre, si prendono in considerazione anche i signicati stilistico-espressivi e conotativi dei singoli modi didire. La ricerca e l'analisi dimostrano che i modi di dire con il loro signicato e/o leloro componenti legati al concetto di morte hanno una parte molto rilevante nella fraseologia croata. stata affermata l'ipotesi che della morte si parla pi spesso usando espressioni eufemistiche che sono conseguenze culturali del singolo popolo e delle credenze religiose.

Parole chiave: eufemismo, modo di dire, concetto, immagine di sfondo, morte.

smrt u hrvatskoj frazeologiji

Documents