specifičnosti sigurnosti u industriji

7/25/2019 Specifinosti Sigurnosti u Industriji

1/7

SPECIFINOSTI SIGURNOSTI U INDUSTRIJI

1. to je proizvodni sustav?Pod pojmom proizvodni sustav openito podrazumjeva se struktura sastavljena od

pod-sustava (sustava nieg reda) sa zajednikom funkcijom cilja.

2. to su to pomoni sustavi / procesi?ijelovi proizvodnog i poslovnog sustava!ija je zadaa sna"dijevanje osnovni# sustava samaterijalom! energijom! pomonim te#nolo$kim sredstvima! informacijama i ostalim potre"ama! zaizvr$avanje nji#ove osnovne funkcije % proizvodnje.

3. to su to osnovni sustavi?&ni dijelovi proizvodnog sustava! u kojima se o"avlja osnovna funkcija! tj. proizvodnja. 'o su pogoniu kojima se vr$i o"likovanje materijala od kojeg je sainjen osnovni proizvod.

4. Definicija radnoga mjesta

adno mjesto predstavlja prostor u kojem je smje$teno osnovno sa prostorom za kretanje radnika! kojiupravlja osnovnim sredstvom ili vr$i njegovo ude$avanje! kontrolu ili odravanje! te prostorima zaodlaganje materijala! koji se na tom radnom mjestu o"rauje.

5. 4 toka u proizvodnom sustavu 'ijek materijala od kojeg je sastavljen proizvod* 'ijek energije! neop#odan za rad proizvodne opreme i sudionika u sustavu* 'ijek ljudi! od radnika na radnim mjestima do ukupne strukture u poslovnom sustavu 'ijek informacija (kompletna organizacija) za ostvarenje zajednikog cilja.

. !"jasni tijek materija#a u pos#ovnom i proizvodnom sustavu

'ijek materijala (od kojeg se sastoji proizvod! kojeg je potre"no proizvesti) "itan je s gledi$taprojektiranja i ostvarenja proizvodnog sustava. 'aj materijal potre"no je o"likovati! odpolaznog o"lika i dimenzija (odgovarajuim te#nologijama! realiziranim proizvodnomopremom)! do zavr$nog o"lika definiranog konstrukcijskom dokumentacijom.

$. !"jasni tijek energije u proizvodnom i pos#ovnom sustavu+vako radno mjesto za#tijevati e odreene energente (struju! vodu! zrak pod odreenimtlakom! rasvjetu i sl.) ijim se povezivanjem do"iva ukupna energetska potre"a od pojedini#izvora (stanica) do pojedinani# potro$aa! povezani# odgovarajuim mreama

%. !"jasni tijek #judi u proizvodnom i pos#ovnom sustavu+vaki proizvodni i poslovni sustav u svojem definiranom o"liku! sadravati e odreeni "rojdjelatnika! od direktni# proizvodni# radnika! preko pomoni# i administrativni#! do najvi$eupravne strukture., skladu s nji#ovim specifinim potre"ama potre"no je u projektu sustava osigurati prostoreza nji#ov rad! od ulaza (porte s odgovarajuim sustavom evidencije)! preko gardero"a!sanitarni# prostora! umivaonika i kupaonica do prostorija za meufazni odmor i pre#ranu.

&. !"jasni tijek informacija u proizvodnom i pos#ovnom sustavu

+loeni proces za projektiranje i ostvarenje proizvodnog sustava! od prve ideje i inicijative zanjegovu izgradnju! do isporuke serije proizvoda koji e se u tom sustavu proizvoditi! najjednostavnije


2/7

reeno! moe se ilustrirati kao lanac! sastavljen od velikog "roja karika! meuso"no povezani#! ijaizrada i funkcioniranje ide tono odreenim redoslijedom.Projektant i konstruktor takovog lanca e odgovarajuim sustavom kvalitete! teoretski osigurati optimum ate#nologija kroz proizvodnju e osigurati njegovu izradu (u $to kraem vremenu uz $to manje tro$kove). a$to jasnije prikazivanje takovog sloenog procesa! u prvom koraku prikaza tijeka informacija! podijeliti e se

taj proces u tri faze

1'. (a"roji i o"jasni 3 faze tjeka informacija u pos#ovnom sustavu. efiniranje proizvoda poinje od tri$ta! na kojem se u tri$noj ekonomiji ispoljavaju dru$tvene

potre"e za odreenim proizvodom. ,vijek e "iti osnovno pitanje! koji i kakav proizvod izraivati/ 0ajkraese to pitanje postavlja rijeju $to/! dakle $to proizvoditi.1. efiniranje proizvodnje tre"a dati odgovor na pitanje kako/! dakle kako izraditi proizvod! koji jedefiniran konstrukcijskom dokumentacijom. &dgovor na to pitanje dati e te#nolo$ka dokumentacija. , tojdokumentaciji tre"aju "iti informacije i podaci o te#nikama i sredstvima kojima e se na racionalan nainizraivati zadani proizvod.2. &perativna priprema dat e odgovor na pitanje kada/! dakle kada e"iti ostvarena proizvodnja proizvodadefinirane3 kvalitete i cijene.

11. $ e#ementarni) procesa proizvodnog i pos#ovnog sustava. rad na radnim mjestima (4)

1. kontrola kvalitete2. unutarnji transport5. skladi$tenje u proizvodnji6. preventivna za$tita na radu7. preventivno odravanje sredstava za rad8. osiguranje energije i vode za proizvodnju

12. !d koji) se odje#a sastoji priprema rada?

'e#nolo$ka priprema i operativna priprema13. (a"roji osnovne zadatke te)no#o*ke pripreme?

. 9nalizirati te#nologinost konstrukcije.1. &drediti "ruto koliine materijala za jedinicu proizvoda.2. &drediti radno mjesto za svaku operaciju.5. &drediti nain rada.6. &drediti reime rada.7. &drediti alate (rezne! mjerne! stezne) za svaku operaciju.8. &drediti vrijeme izrade svake operacije

14. (a"roji osnovne zadatke s#u+"e gospodarenja a#atom?

. :ontrola alata - poglavito mjernog1. 0a evidencionom listu voditi podatak o koliini izraeni# o"radaka i kada e tre"atiraditi novi alat2. &dravanje alata i naprava

15. (a"roji osnovne zadatke s#u+"e studija rada i od koji) se odje#jenja sastoji?- odrediti vrijeme potre"ito prosjeno vje$tom radniku- pronai najekonominiji nain rada.+tudij rada ima dva odjeljenja 3 -studij i analiza vremena

-pojednostavljenje rada


3/7

1. (a"roji i o"jasni osnovne zadatke operativne pripreme?- stvaranje planova proizvodnje- osiguranje proizvodnje svime $to je potre"ito da na vrijeme zapone proizvodnja- "riga za nesmetan protok proizvodnje- upravljanje proizvodnim procesima

1$. to je te)no#o*ka dokumentacija?'e#nolo$ka dokumentacija je skup te#niki# dokumenata u kojima je jednoznano odreena

proizvodnja odreenog proizvoda. akle te#nolo$ka dokumentacija je nositelj informacija na temeljukoji# se3

- postavlja proizvodni sustav!- upravlja proizvodnjom!- i o kojima u najveoj mjeri ovisi konaan rezultat proizvodnje.

&va dokumentacija je rezultat druge faze u procesu realizacije ukupne pripreme proizvodnje i tre"adati odgovor na pitanje ,-,!/ :ako proizvesti proizvod koji je odreen konstruktivnom

dokumentacijom/

1%.Dopu*tena ki#a+a pri runom prijenosu tereta?

o kg &so"a

1 ;9


4/7

2'. !pasnosti kod runog prijenosa tereta- Prekomjerno optereenje tijela

- &zljede kime! zglo"ovakuka! koljena! ramena = lakta.- ,"odi! posjekline! ogre"otine = opekline.- Pad predmeta na radnikovo tijelo! pose"ice na noge = stopala.- Prignjeenje prstiju = $ake.

21. 4 koraka kojima pristupamo rje*avanju za*tite ako opasnost ugro+ava oso"u

1. korak3 =4=0=9'= &P9+0&+'

&P9+0&+' &+&D

2. korak3 9?'='= - &E90=F='= - =&>=9'= &P9+0&+'

&P9+0&+' &+&D9

3. korak3 P&+'&0& = G


5/7

espirator! plinska maska

2.!0 za za*titu ruku-a$titne rukavice od koe-a$titne gumene rukavice $tite ruke od3

-a$titne plastine rukavice $tite od3- a$titne gumene rukavice za elektriare- ukavice od materijala otpornog na visoke temperature i podstavljene platnom

2$. !0 za za*titu tije#a- a$titno radno odijelo- a$titno kono odijelo- a$titno odijelo od materijala otpornog na visoke temperature- 0epropusno za$titno odijelo- a$titna kuta $titi- :i$na ka"anica

- a$titna kona pregaa- a$titna gumena pregaa- a$titna pregaa od plastine mase- a$titna pregaa od impregniranog platna- a$titna pregaa od materijala otpornog na visoke temperature- :oni $titnik za rame $titi vrat

2%.!0 za za*titu nogu-a$titne kone potkoljenice-?titnik za koljeno-a$titne cipele gdje postoje opasnosti za noge! skoni zglo" i stopala.-a$titne cipele za penjanje-a$titne gumene izme (o"ine ili ri"arske)

2&. izvora me)aniki) opasnosti-&pasnosti od str$ei#! o$tri# i $iljati# dijelova-&pasnosti od rotirajui# dijelova-&pasnosti na mjestima uklje$tenja-&pasnosti od dijelova koji se gi"aju pravocrtno-&pasnosti od odlijetanja predmeta ili dijelova stroja-&pasnosti od pogre$aka u konstrukciji

3'. ,oja su to mjesta uk#je*tenja kao nekoristan i opasan sustav?o emeniceo upanicio >ananik na kraju transportera.

31. ,oja su to mjesta uk#je*tenja kao koristan i opasan rad?o 4linovio e"ljaeo valjci za limove i sl.

32.(a"roji 4 opasnosti pri rukovanju sa runim a#atom?-&gre"line! posjekline! u"odi! udarci! kontuzije-+poticanje i pad preko alata.-Prevrtanje i pad alata s visine


6/7

-&dlijetanje strugotine i otkinuti# dijelova predmeta o"rade.

33. (a"roji 5 mjera sprijeavanja nezgoda kod primjene runi) a#ata?-kontrola alata-odravanje alata-ispravno uskladi$tenje i prijenos alata-ispravna upora"a &+-a-vje"anje i pouavanje radnika o ispravnoj upora"i alata

34. (a"roji 5 osnovni) grupa za*titni) naprava? -0epomine za$titne naprave -a$titne naprave za "lokiranje -9utomatske za$titne naprave -,reaj za daljinsko upravljanje -+pecijalni alati za preno$enje materijala

35. ,oje su osnovne zadae za*titni) naprava?a automatski ukloni ruke radnika iz opasnog podruja! ako se one u tom asu tamo nau.

3. (a"roji osnovne mjere za*tite pri radu sa strojevima?-'e#nika za$tita-&rganizacijska za$tita-&so"na za$tita

3$. ,ako e#ektrina struja dje#uje na #judsko tije#o pri pro#asku kroz njega?-'oplinski % pri emu se tijelo zagrijava i nastaju vanjske i unutarnje opekline.-:emijski % elektrina struja prolazei kroz krv rastvara krvnu plazmu.-Diolo$ki % jer skrauje mi$ino tkivo pa paralizira disanje! izaziva treperenje sranog mi$ia inepovoljno utjee na ivani sustav.

3%. to utjee na te+inu oz#jede pri pro#asku e#ektrine struje kroz tije#o?-jakost struje! ve od CCm9 ako djeluje 2 sekunde redovito uzrokuje smrt-trajanje prolaza struje! opasnost vea $to je trajanje due-put prolaza struje! gdje je najopasniji put napr3 ruka-tijelo-noga jer za#vaa srce i plua-utjecaj frekvencije! opasnost se smanjuje porastom frekvencije ali tek iznad CCCHz - visokofrekventne struje preko CC.CCCHz. koriste kod elektroterapije u medicini-individualna svojstva organizma

3&. (a"roji skupine opasnosti pri radu sa ureajima na e#ektrini pogon?-opasnost od direktnog dodira s djelovima pod naponom-opasnost od pri"liavanja dijelovima pod visokim naponom-opasnost od indirektnog dodira! tj. kvar na izolaciji el-ureaja-opasnost od previsokog Inapona dodira i korakaI z"og prolaza struje kroz uzemljivae-opasnost od elektrinog luka

4'. (a"roji tri zone opasnosti u visoko naponskim postrojenjima?. zona - zona slo"odnog kretanja1. zona - zona kontrole i posluivanja2. zona - zona opasnosti! u kojoj je "oravak i rad odreen pose"nim uputama i dokumentima za rad


7/7

41. (api*ite sve kategorije sigurnosnog razmaka izmeu ovjeka i dije#ova pod visokim naponom so"zirom na nazivni napon?

(azivni napon k 0igurnosni razmak cm

Do 1 %'

zdnad 1 do 1' 12'

znad 1' do 35 15'

znad 35 do 11' 2''

znad 11' do 22' 3''

znad 22' do 4'' 4''

specifičnosti sigurnosti u industriji

Documents