specifiČnosti raČunovodstva usluŽne djelatnosti

SPECIFIČNOSTI RAČUNOVODSTVA USLUŽNEDJELATNOSTI DISTRIBUCIJE NA PRAKTIČNOM PRIMJERU

Grbac, Karlo

Undergraduate thesis / Završni rad

2020

Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Split, Faculty of economics Split / Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet

Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:124:482142

Rights / Prava: In copyright

Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-31

Repository / Repozitorij:

REFST - Repository of Economics faculty in Split

https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:124:482142

http://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/

https://repozitorij.efst.unist.hr

https://zir.nsk.hr/islandora/object/efst:3593

https://repozitorij.svkst.unist.hr/islandora/object/efst:3593

https://dabar.srce.hr/islandora/object/efst:3593

SVEUČILIŠTE U SPLITU

EKONOMSKI FAKULTET

ZAVRŠNI RAD

SPECIFIČNOSTI RAČUNOVODSTVA USLUŽNE

DJELATNOSTI DISTRIBUCIJE NA

PRAKTIČNOM PRIMJERU

Mentor: Student:

prof. dr. sc. Željana Aljinović Barać Karlo Grbac

Split, kolovoz, 2020.

2

SADRŽAJ

1. UVOD ............................................................................................................. 3

2. REGULATORNI OKVIR RAČUNOVODSTVA PODUZETNIKA ...... 4

2.1. Zakon o računovodstvu ............................................................................................. 4

2.2. Računovodstveni standardi ...................................................................................... 5

2.3. Zakon o porezu na dodanu vrijednost ..................................................................... 6

2.4. Zakon o porezu na dobit ........................................................................................... 6

3. SPECIFIČNOSTI RAČUNOVODSTVA USLUŽNE DJELATNOSTI

DISTRIBUCIJE NA PRAKTIČNOM PRIMJERU ........................................ 8

3.1. Osnovne informacije o poduzeću ............................................................................. 8

3.2. Računovodstveno praćenje procesa distribucije .................................................... 9

3.2.1. Zaprimanje zaliha na stanje ................................................................................ 10

3.2.2. Zaprimanje narudžbi kupaca .............................................................................. 11

3.2.3. Dispečing ............................................................................................................ 12

3.2.4. Slaganje robe ...................................................................................................... 18

3.2.5. Povrat robe ......................................................................................................... 18

3.2.6. Međuskladišnica ................................................................................................. 20

3.2.7. Fakturiranje ........................................................................................................ 21

3.3. Obračun PDV-a ....................................................................................................... 22

3.4. Prijava poreza na dobit ........................................................................................... 27

4. ZAKLJUČAK .............................................................................................. 33

LITERATURA .................................................................................................. 34

PRILOZI ............................................................................................................ 36

SAŽETAK .......................................................................................................... 37

SUMMARY ........................................................................................................ 38

3

1. UVOD

Usluga je svaki čin ili djelo koje jedna strana može ponuditi drugoj, a koje je u suštini

neopipljivo i ne nosi sa sobom nikakvo vlasništvo. Da bi se razlikovali od konkurencije,

proizvođači stavljaju naglasak na pružanju vrhunske kvalitete usluge. Moguće je razlikovati pet

kategorija ponude: čista opipljiva roba, opipljiva roba s pratećim uslugama, hibridna ponuda,

usluga popraćena minornom robom i uslugama te čista usluga. Četiri razlikovne karakteristike

usluga su: neopipljivost, nedjeljivost, promjenjivost te prolaznost (Kotler, Keller, &

Martinović, 2014).

Svaka djelatnost ima svoje računovodstvene specifičnosti. To se događa zbog toga što je svaki

poslovni proces drugačiji te ga zato prati različita poslovna dokumentacija te za njega vrijede

druga pravila i zakoni. Cilj ovoga rada je prikazati specifičnosti uslužne djelatnosti distribucije

na primjeru poduzeća „X“. Prikazat će se cijeli taj proces koji uključuje zaprimanje zaliha na

stanje, zaprimanje narudžbi kupaca, dispečing, slaganje robe, povrat robe, međuskladišno

poslovanje i fakturiranje. Također, prikazat će se proces obračuna PDV-a te proces prijave

poreza na dobit. Metode koje će se koristiti u ovom radu su:

• metoda deskripcije: metoda kojom će se opisati regulatorni okvir računovodstva

poduzetnika te proces distribucije poduzeća „X“

• metoda studije slučaja: metoda kojom će se izučavati specifičnosti računovodstva

uslužne djelatnosti distribucije poduzeća „X“

• metoda analize: metoda kojom će se proces distribucije poduzeća „X“ raščlaniti na

osnovne podsustave te će se svaki od tih podsustava detaljno izučavati

• metoda sinteze: metoda kojom će se doći do zaključka nakon detaljne analize procesa

distribucije u poduzeću „X“.

Struktura rada može se podijeliti na sljedeće dijelove:

• uvodni dio u kojem se opisuju problem, cilj i metode istraživanja te struktura rada

• drugi (teoretski) dio u kojem se opisuje regulatorni okvir računovodstva poduzetnika

• treći (istraživački) dio u kojem se prikazuju specifičnosti računovodstva uslužne

djelatnosti distribucije na primjeru poduzeća „X“

• na kraju rada donosi se zaključak te slijede popis literature, popis slika, sažetak te

summary (sažetak na engleskom jeziku)

4

2. REGULATORNI OKVIR RAČUNOVODSTVA PODUZETNIKA

2.1. Zakon o računovodstvu

Poduzetnici u smislu Zakona o računovodstvu razvrstavaju se na mikro, male, srednje i velike

ovisno o pokazateljima utvrđenim na zadnji dan poslovne godine koja prethodi poslovnoj

godini za koju se sastavljaju financijski izvještaji. Pokazatelji na temelju kojih se razvrstavaju

poduzetnici su iznos ukupne aktive, iznos prihoda te prosječan broj radnika tijekom poslovne

godine.

Mikro poduzetnici su oni koji ne prelaze granične pokazatelje u dva od sljedeća tri uvjeta:

ukupna aktiva 2.600.000,00 kuna, prihod 5.200.000,00 kuna te prosječan broj radnika tijekom

poslovne godine – 10 radnika.

Mali poduzetnici su oni koji nisu mikro poduzetnici i ne prelaze granične pokazatelje u dva od

sljedeća tri uvjeta: ukupna aktiva 30.000.000,00 kuna, prihod 60.000.000,00 kuna te prosječan

broj radnika tijekom poslovne godine – 50 radnika.

Srednji poduzetnici su oni koji nisu ni mikro ni mali poduzetnici i ne prelaze granične

pokazatelje u dva od sljedeća tri uvjeta: ukupna aktiva 150.000.000,00 kuna, prihod

300.000.000,00 kuna te prosječan broj radnika tijekom poslovne godine – 250 radnika.

Veliki poduzetnici su oni koji prelaze granične pokazatelje srednjih poduzetnika u najmanje

dva od tri uvjeta (Zakon o računovodstvu, NN 78/15, 2015, čl. 5).

Ova podjela je bitna za poduzeća zbog primjene odgovarajućih računovodstvenih standarda te

zbog dužnosti sastavljanja odgovarajućih financijskih izvještaja.

Poduzetnik je dužan prikupljati i sastavljati knjigovodstvene isprave, voditi poslovne knjige, te

sastavljati financijske izvještaje sukladno Zakonu o računovodstvu i na temelju njega

donesenim propisima, poštujući pri tome standarde financijskog izvještavanja te temeljna

načela urednog knjigovodstva.

Knjigovodstvena isprava mora sadržavati sljedeće: naziv i broj knjigovodstvene isprave ili

jedinstvenu identifikacijsku oznaku knjigovodstvene isprave, opis sadržaja poslovnog događaja

i identifikaciju sudionika poslovnog događaja, novčani iznos ili cijenu po mjernoj jedinici s

5

obračunom ukupnog iznosa, datum poslovnog događaja ako nije isti kao datum izdavanja te

datum izdavanja knjigovodstvene isprave (Zakon o računovodstvu, NN 78/15, 134/15, 120/16,

2015, čl. 8).

Knjigovodstvene isprave čuvaju se, i to:

• isplatne liste, analitička evidencija o plaćama za koje se plaćaju obvezni doprinosi –

trajno

• isprave na temelju kojih su podaci uneseni u dnevnik i glavnu knjigu – najmanje

jedanaest godina

• isprave na temelju kojih su podaci uneseni u pomoćne knjige – najmanje jedanaest

godina (Zakon o računovodstvu, NN 78/15, 120/16, 116/18, 2015, čl. 10).

Godišnje financijske izvještaje čine: izvještaj o financijskom položaju (bilanca), račun dobiti i

gubitka, izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, izvještaj o novčanim tokovima, izvještaj o

promjenama kapitala te bilješke uz financijske izvještaje (Zakon o računovodstvu, NN 78/15,

120/16, 2015, čl. 19).

2.2. Računovodstveni standardi

Međunarodni računovodstveni standardi podrazumijevaju dogovorena pravila o pripremanju,

priznavanju i prezentaciji računovodstvenih stavki poslovnih subjekata. 2001. godine MRS-evi

su nadopunjeni Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja. MSFI-eve donosi

Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (International Accounting Standards Board

–IASB). Financijsko izvješćivanje po MSFI-evima regulira se Uredbom Europskog parlamenta

1606/2002 (MRS i MSFI, 2020).

Veliki poduzetnici i subjekti od javnog interesa su dužni sastavljati i prezentirati godišnje

financijske izvještaje primjenom Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (Zakon o

računovodstvu, NN 78/15, 2015, čl. 17).

Hrvatski standardi financijskog izvještavanja su računovodstvena načela i pravila priznavanja,

mjerenja i klasifikacije poslovnih događaja te sastavljanja i prezentiranja financijskih izvještaja

koje donosi Odbor za standarde financijskog izvještavanja u skladu s Zakonom o računovodstvu

i objavljuju se u »Narodnim novinama« (Zakon o računovodstvu, NN 78/15, 2015, čl. 16).

6

Mikro, mali i srednji poduzetnici su dužni sastavljati i prezentirati godišnje financijske

izvještaje primjenom Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja (Zakon o računovodstvu,

NN 78/15, 2015, čl. 17).

2.3. Zakon o porezu na dodanu vrijednost

Predmet oporezivanja PDV-om je: isporuka dobara u tuzemstvu uz naknadu koju obavi porezni

obveznik koji djeluje kao takav, stjecanje dobara unutar Europske unije koje u tuzemstvu obavi

uz naknadu, obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje

kao takav te uvoz dobara (Zakon o porezu na dodanu vrijednost, NN 73/13, 2013, čl. 4).

Poreznom osnovicom pri isporuci dobara i usluga smatra se naknada koju čini sve ono što je

isporučitelj primio ili treba primiti od kupca ili neke druge osobe za te isporuke uključujući

iznose subvencija koji su izravno povezani s cijenom isporučenih dobara ili usluga (Zakon o

porezu na dodanu vrijednost, NN 73/13, 115/16, 121/19, 2013, čl. 33).

PDV se obračunava i plaća po stopi od 25 %, te po sniženim stopama od 5 % (kruh, mlijeko) i

13 % (usluge smještaja u hotelima, novine) (Zakon o porezu na dodanu vrijednost, NN 73/13,

99/13, 143/14, 115/16, 106/18, 2013, čl. 38).

Porezni obveznik mora za razdoblje oporezivanja utvrditi obvezu PDV-a i iskazati je u prijavi

PDV-a u kojoj se navode svi podaci potrebni za obračunavanje PDV-a odnosno ukupnu

vrijednost oporezivih transakcija i iznos PDV-a i pretporeza po stopama PDV-a te ukupnu

vrijednost oslobođenih transakcija i transakcija koje ne podliježu oporezivanju (Zakon o porezu

na dodanu vrijednost, NN 73/13, 148/13, 143/14, 115/16, 106/18, 121/19, 2013, čl. 85).

2.4. Zakon o porezu na dobit

Porezni obveznik je trgovačko društvo i druga pravna i fizička osoba rezident Republike

Hrvatske koja gospodarsku djelatnost obavlja samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti,

dohotka ili prihoda ili drugih gospodarskih procjenjivih koristi (Zakon o porezu na dobit, NN

177/04, 143/14, 106/18, 121/19, 2004, čl. 2).

7

Porezna osnovica je dobit koja se utvrđuje prema računovodstvenim propisima kao razlika

prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit, uvećana i umanjena prema odredbama Zakona

o porezu na dobit (Zakon o porezu na dobit, NN 177/04, 115/16, 121/19, 2004, čl. 5).

Stavke uvećanja dobiti, odnosno umanjenja gubitka su: amortizacija, 50 % troškova

reprezentacije, iznos nepriznatih troškova za osobni prijevoz, manjkovi na imovini iznad visine

utvrđene odlukom Hrvatske gospodarske komore, odnosno Hrvatske obrtničke komore, rashodi

utvrđeni u postupku nadzora, troškovi prisilne naplate poreza i drugih davanja, troškovi kazni

za prekršaje i prijestupe, zatezne kamate između povezanih osoba, povlastice i drugi oblici

imovinskih koristi, rashodi darovanja iznad propisanih svota, kamate na zajmove dioničara i

članova društva, kamate između povezanih osoba, rashodi od nerealiziranih gubitaka,

amortizacija iznad propisanih stopa, iznos povećanja porezne osnovice zbog promjene metode

utvrđivanja porezne osnovice, vrijednosno usklađenje i otpis potraživanja, vrijednosno

usklađenje zaliha, vrijednosno usklađenje financijske imovine, troškovi rezerviranja, povećanja

porezne osnovice za sve druge rashode i ostala povećanja, povećanja dobiti za ostale prihode i

druga povećanja dobiti.

Stavke umanjenja dobiti, odnosno uvećanja gubitka su: prihodi od dividendi i udjela u dobiti,

nerealizirani dobici, prihodi od naplaćenih otpisanih potraživanja, ostali rashodi ranijih

razdoblja, smanjenje dobiti za ostale prihode, smanjenje dobiti zbog promjene metode

utvrđivanja porezne osnovice, trošak amortizacije koji ranije nije bio priznat.

Državne potpore, olakšice, oslobođenja i poticaji su: državna potpora za obrazovanje i

izobrazbu, državna potpora za istraživačko-razvojne projekte, olakšice i oslobođenja za

potpomognuta područja, olakšice prema Zakonu o poticanju ulaganja, potpore male vrijednosti

– de minimis potpore (Bakran, i dr., 2018).

Porez na dobit plaća se na utvrđenu poreznu osnovicu po stopi od 12% ako su u poreznom

razdoblju ostvareni prihodi do 7.500.000,00 kuna, ili po stopi od 18% ako su u poreznom

razdoblju ostvareni prihodi jednaki ili veći od 7.500.000,01 kuna (Zakon o porezu na dobit, NN

177/04, 115/16, 2004, čl. 28).

8

3. SPECIFIČNOSTI RAČUNOVODSTVA USLUŽNE DJELATNOSTI

DISTRIBUCIJE NA PRAKTIČNOM PRIMJERU

3.1. Osnovne informacije o poduzeću

Poduzeće „X“ je osnovano 1997. godine u Splitu kao trgovačko društvo. Bavi se distribucijom,

transportom, skladištenjem i prodajom.

Osnovna djelatnost poduzeća je distribucija. Distribucija predstavlja kretanje dobara od

proizvođača do potrošača uz minimalne troškove i prihvatljivu uslugu kupcima. Distribucija se

sastoji od skladištenja, manipulacije robom te transporta koji se odvija cestovnim putem.

Sredstva rada koja se koriste za distribuciju su: kombiji, kamioni, šleperi, poluprikolice,

prikolice, viličari, paletari i kolica. Roba se skladišti na paletama te se omata stretch folijom.

Palete su uglavnom Euro, dimenzija 1200x800x144 mm. Stretch folija je potrošna roba kojom

se osigurava sigurnost robe na paletama prilikom prijevoza. Nalazi se na ručnim tuljcima te je

težine oko 5 kg i dužine 600 m kad se razvuče. Poduzeće ima tri distributivna centra: Split,

Zadar i Metković. Distribucija se odvija na području Dalmacije, na potezu od Paga do Prevlake.

Može se reći da je poduzeće „X“ lider u distribuciji robe na tom području. Poduzeće ima stalne

strateške partnere koji osiguravaju stalnu količinu robe za prijevoz svakodnevno. Ti partneri su

velika poduzeća koja se bave proizvodnjom pića i hrane. Poduzeće „X“ se ističe kvalitetom i

brzinom isporuka te odličnim odnosom sa kupcima svojih strateških partnera. Ti kupci su razna

veleprodajna skladišta i maloprodajne prodavaonice diljem Dalmacije koje naručuju robu

direktno od tih strateških partnera. Poduzeće „X“ se nalazi kao posrednik u tom procesu te kao

najbitnija karika distribuiranja robe od dobavljača prema kupcu. Sve isporuke se odvijaju u

roku od 12 h nakon zatvaranja narudžbi kupaca, što je najbrži oblik distribucije u Dalmaciji.

Druga djelatnost poduzeća je transport. Transport podrazumijeva prijenos robe s jednog mjesta

na drugo. Sredstva rada koja se koriste za transport su: kombiji, kamioni, šleperi, poluprikolice

te prikolice. Prevozi se roba koja je na Euro paletama. Transport može biti domaći ili

međunarodni. Domaći transport se odvija na području RH, dok se međunarodni transport odvija

između najmanje dvije zemlje te ima polazište i odredište u različitim državama. Neke od

zemalja u kojima poduzeće „X“ obavlja transportne usluge su: BiH, Njemačka, Italija,

Švicarska, Francuska, Nizozemska, itd. Kod transporta, poduzeće ima dvije vrste kupaca:

9

strateške i obične. Strateški kupci osiguravaju otprilike 70 % tereta svakodnevno. Oni su bitni

za sigurnost poslovanja poduzeća te smanjuju rizik značajno. Obični kupci su novi kupci koje

poduzeće pronalazi iz dana u dan te na taj način popunjava prazan prostor u vozilima, odnosno

preostalih 30 %. Cilj poduzeća je obične kupce s vremenom pretvoriti u strateške te na taj način

proširiti svoj tržišni udio i narasti.

Treća djelatnost poduzeća je skladištenje. Skladištenje podrazumijeva smještaj, manipulaciju i

čuvanje robe. Sredstva rada koja se koriste za skladištenje su: viličari, paletari i kolica. Odvija

se u tri prethodno navedena distributivna centra. U ovoj djelatnosti, poduzeće također ima

strateške i obične kupce.

Četvrta djelatnost je prodaja. Prodaja predstavlja prijenos vlasništva s prodavača na kupca uz

ostvarivanje dobiti. Poduzeće se bavi prodajom dijelova za kamione te prodajom drva. Drvo

nabavlja iz BiH te izvozi u Italiju gdje ga prodaje. Također, prisutni su strateški i obični kupci.

Prema podacima iz 2019. godine poduzeće ima: ukupnu aktivu u iznosu od 20.991.085,00 kn,

prihode u iznosu od 37.368.069,00 kn te prosječan broj zaposlenih tokom godine – 102 radnika.

Iz toga možemo zaključiti da poduzeće „X“ možemo svrstati u grupu malih poduzetnika.

Poduzeće je dužno primjenjivati Hrvatske standarde financijskog izvještavanja (HSFI) te je

dužno sastavljati izvještaj o financijskom položaju, račun dobiti i gubitka te bilješke uz

financijske izvještaje.

3.2. Računovodstveno praćenje procesa distribucije

U ovom dijelu detaljno će se opisati proces distribucije, koji se dijeli na zaprimanje zaliha na


poslovanje i fakturiranje te svi popratni dokumenti koji su bitni za evidenciju računovodstva.

Poduzeće „X“ skladišno poslovanje vodi u programu koji se zove SAP te se artikli unose u

sustav kao sanduci, npr. gajba piva od 20 komada se unosi kao 1 sanduk. Postoje različite

skladišne pozicije na koje se unose različiti artikli, npr. lom, ambalaža, normal. Za optimiziranje

ruta poduzeće koristi program ClickTrans, a za fakturiranje poduzeće koristi program Pantheon.

10

3.2.1. Zaprimanje zaliha na stanje

Poduzeće „X“ mora konstantno imati sve zalihe na stanju u određenoj količini da bi moglo

odgovoriti na različita kretanja potražnje dijelom Dalmacije. Za ta stanja je odgovorna logistika

strateških partnera koja brine o tome kada i u kojoj količini će dovesti robu na skladišta

poduzeća „X“, za čije ostvarenje može koristiti i vlastiti prijevoz.

Dokument kojim poduzeće zaprima novu robu na stanje se zove primka. Naziv i šifru artikala

te sve ostale logističke podatke poduzeće preuzima od svojih partnera. Robu koja se zaprima

treba pregledati i prekontrolirati te kao takvu zaprimiti na stanje u robnom knjigovodstvu. Sve

eventualne ispravke treba unijeti putem zapisnika. Primka sadrži: broj dokumenta, datum ulaza

robe, datum dokumenta, datum printanja dokumenta, pogon zaprimanja, skladišnu lokaciju,

dobavljača, naziv, adresu, broj narudžbe, ulaznu isporuku, otpremnicu, referenta, telefon, redni

broj, šifru artikla, seriju, naziv artikla, rok trajanja, količinu, jedinicu mjere, tip kretanja, ime

osobe koja je ispostavila robu, ime osobe koja je primila robu, te ime osobe koja je preuzela

robu na prijevoz. Slika 1 prikazuje primku kojom je na skladište zaprimljeno 15.120 komada

vode Kala.

Slika 1: Primka

Izvor: Dokumentacija poduzeća

11

3.2.2. Zaprimanje narudžbi kupaca

Strateški partneri poduzeća „X“ zapošljavaju trgovačke putnike koji obilaze njihove kupce te

naručuju robu u njihovo ime. Te narudžbe unose u SAP. Svaki dan narudžbe se zaprimaju do

16 h. U SAP-u je onemogućeno naručivanje robe koje nema na stanju zaliha u skladištu. Stanje

zaliha se može vidjeti u materijalnoj kartici koja pokazuje količine artikala na različitim

skladišnim pozicijama. Postoje minimalne i maksimalne količine koje kupac može naručiti.

Narudžba sadrži: broj narudžbe, kupca, primatelja robe, broj narudžbenice, neto vrijednost,

traženi datum isporuke, uvjete plaćanja, ukupnu težinu, obujam, datum određivanja cijene,

redni broj, šifru artikla, količinu, jedinicu mjere, naziv artikla, valutu, poštanski broj,

distributivni kanal, šifru skladišta te seriju. Slika 2 prikazuje narudžbu kojom je kupac naručio

108 komada raznih artikala težine 129,072 kg te vrijednosti 634,40 kn.

Slika 2: Narudžba

Izvor: Dokumentacija poduzeća „X“

12

3.2.3. Dispečing

Nakon 16 h, sve narudžbe se pretvaraju u otpremnice te se iskladištavaju, odnosno isknjižavaju

sa skladišta. Te otpremnice sljedeći dan ujutro idu na isporuku. Otpremnica sadrži: broj

otpremnice, vrstu narudžbe, barkod, šifru kupca, šifru primatelja, broj narudžbe, broj i datum

naloga, datum obveze, datum dokumenta, skladište, komercijalista, otpremu, naručitelja, redni

broj, EAN kod, šifru artikla, naziv, jedinicu mjere, količinu, broj zaduženih paleta, ime osobe

koja predaje robu, ime prijevoznika te ime osobe koja preuzima robu.

Dispečer poduzeća „X“ je odgovoran da rasporedi različite otpremnice na različite kamione

koji idu na različite terene, npr. kamion ST xxx NM ide na područje Šibenika te na njega idu

otpremnice 1, 2, i 3. Cijelo područje Dalmacije je podijeljeno na zone i mapirano na karti da bi

olakšalo dispečeru proces slaganja prijevoza. Nakon što dispečer obavi svoj posao, printaju se

tovarni listovi, teretni listovi i otpremnice te se slažu u odgovarajuće kamione. Dispečer

obavještava vozače koji kamion voze sljedeći dan te na koji teren idu. Tovarni list sadrži: broj

narudžbe, barkod, QR kod, broj naloga, datum slaganja, visinu slaganja, naziv skladišta,

registraciju vozila, ime vozača, šifru artikla, naziv artikla, broj komada, broj sanduka, redoslijed

slaganja artikala, težinu te broj paleta. Teretni list sadrži: naziv skladišta, broj narudžbe, broj

naloga, datum, registraciju vozila, ime vozača, podatke o primatelju, podatke o kupcu, težinu,

broj sanduka, broj dostavnih mjesta, broj otpremnica te datum printanja. Ako vozač ide na neki

od otoka, izdaje mu se narudžbenica za trajektnu kartu. Ona sadrži: broj narudžbe, registraciju

vozila, relaciju, datum polaska i dolaska, vrstu tereta te ime odgovornog dispečera. Također,

prilikom prolaska kroz Neum dužan je pokazati dokument naziva T2L na graničnom prijelazu.

On sadrži: broj dokumenta, datum, ime pošiljatelja, ime primatelja, broj međuskladišnice,

težinu robe, vrijednost robe, broj paleta te vrstu robe.

Slika 3 prikazuje otpremnicu kojom je otpremljeno 108 komada raznih artikala. Slika 4

prikazuje tovarni list kojim je složeno 1.434 komada piva težine 1.193,48 kg. Slika 5 prikazuje

teretni list kojim je otpremljeno 799 komada raznih artikala težine 7.806,56 kg. Slika 6

prikazuje narudžbenicu za trajektnu kartu broja 1243 koja je napisana za vozilo ST 8502 E na

dan 16.07.2020. Slika 7 prikazuje T2L u kojem se deklarira razna roba ukupne vrijednosti

217.811,41 kn te težine 16.701,00 kg.

13

Slika 3: Otpremnica


14

Slika 4: Tovarni list


15

Slika 5: Teretni list


16

Slika 6: Narudžbenica za trajekt


17

Slika 7: T2L


18

3.2.4. Slaganje robe

Nakon dispečinga, od isprintanih dokumenata skladištu pripadaju tovarni listovi. Na temelju

tog dokumenta, radnici slagači slažu robu na palete dok radnici viličaristi utovaraju složenu

robu na kamione. Dispečeri i vozači su dužni pregledati robu u kamionu prije polaska na

isporuku zbog mogućnosti greške skladišta, kao npr. pretovara ili krive robe. Nakon što

skladište dovrši svoj posao, sve je spremno za isporuku. Vozači dolaze sljedeće jutro i

dovršavaju cijeli proces samim činom fizičke isporuke robe.

3.2.5. Povrat robe

Prilikom isporuke, može se desiti da kupac odbije neku robu. Sastavlja se dokument naziva

povratnica. On sadrži: broj dokumenta, vrstu povrata, barkod, šifru i naziv kupca, šifru i naziv

primatelja, broj i datum narudžbe, broj i datum naloga, datum obveze, datum dokumenta,

skladište, komercijalista, otpremu, naručitelja, redni broj, šifru artikla, naziv artikla i EAN kod,

jedinicu mjere, količinu, transportno pakiranje, ime osobe koja predaje robu, ime prijevoznika

te ime osobe koja preuzima robu. Također, poduzeće „X“ je dužno prikupljati praznu ambalažu

od kupaca. Ti artikli se također upisuju na povratnici po istom principu. Ambalaža se na

skladištu vodi na drugoj skladišnoj poziciji. Slika 8 prikazuje povratnicu kojom kupac Ribola

vraća poduzeću „X“ 6 komada soka Bravo nectar jabuka.

19

Slika 8: Povratnica


20

3.2.6. Međuskladišnica

Međuskladišnica je dokument koji služi pri prijevozu robe iz jednog distributivnog centra

poduzeća „X“ u drugi. Sadrži sljedeće podatke: naziv dokumenta, šifru kupca, šifru primatelja,

barkod, broj narudžbe, datum obveze, datum dokumenta, skladište, otpremu, redni broj, EAN

kod, šifru artikla, naziv artikla, jedinicu mjere, količinu, broj zaduženih paleta, ime osobe koja

predaje robu, ime prijevoznika te ime osobe koja preuzima robu. Prilikom ovog procesa

formiraju se dva međuskladišna dokumenta, izlazni za skladište pošiljatelja i ulazni za skladište

primatelja. Slika 9 prikazuje međuskladišnicu kojom je prebačeno 15.120 komada vode Kala

iz jednog distributivnog centra u drugi.

Slika 9: Međuskladišnica


21

3.2.7. Fakturiranje

Svi dokumenti procesa distribucije su podloga financijskom računovodstvu temeljem kojih se

kreira izlazni račun. Izlazni račun sadrži sljedeće podatke: naziv i adresu kupca, broj partnera,

datum računa, mjesto izdavanja, datum izdavanja dokumenta, datum obavljene usluge, rok

plaćanja, datum plaćanja, datum PDV-a, redni broj, opis usluge, cijenu bez PDV-a, iznos PDV-

a, ukupni iznos, kalkulaciju PDV-a, broj narudžbenice, način plaćanja, tečaj, model, obavijest

o reklamacijama, obavijest o vjerodostojnosti računa, obavijest o zateznim kamatama i ime

osobe koja je izradila račun. Rok plaćanja je 60 dana. Nakon fakturiranja, račun se šalje

kupcima mailom i poštom. Koordinacija naplate se odvija putem maila i telefona. Slika 10

prikazuje izlazni račun broja 2986-2-362 koji iznosi 1.126.408,2 kn te je napisan po

narudžbenici 4901610343. Za usluge na računu poduzeće je obračunalo stopu od 25 % PDV-a.

Slika 10: Izlazni račun


22

3.3. Obračun PDV-a

Porezni obveznik u svom knjigovodstvu mora osigurati podatke potrebne za obračunavanje i

plaćanje PDV-a. Prilikom knjiženja izlaznih računa obveznik evidentira obveze za PDV, a

prilikom knjiženja ulaznih računa obveznik priznaje pretporez. Sučeljavanjem podataka o

obvezama za PDV te stečenog pretporeza te nakon njihovog saldiranja, utvrđuje se obveza za

PDV ili pravo na potraživanje povrata pretporeza. Uz knjigovodstvenu evidenciju, obveznik

mora voditi i porezne evidencije. Te evidencije čine: knjiga izdanih (izlaznih) računa (obrazac

I-RA) i knjiga primljenih (ulaznih) računa (obrazac U-RA). Obveznik je dužan voditi i posebne

evidencije ovisno o svojim transakcijama. Obrazac PDV se podnosi elektroničkim putem

najkasnije do 20-og u mjesecu koji slijedi iza razdoblja oporezivanja. PDV se plaća do kraja

mjeseca koji slijedi iza razdoblja oporezivanja (Božina, i dr., 2018).

Kada poduzeće „X“ obavlja usluge prijevoza dobara drugom hrvatskom poreznom obvezniku,

treba obračunati PDV od 25 % na tu uslugu, nevezano gdje se usluga dogodila.

Kada poduzeće „X“ obavlja usluge prijevoza dobara pri uvozu dobara iz trećih zemalja drugom

hrvatskom poreznom obvezniku, ne treba obračunati PDV ako je usluga prijevoza dobara ušla

u poreznu osnovicu pri uvozu dobara.

Kada poduzeće „X“ obavlja usluge prijevoza dobara pri izvozu dobara u treće zemlje drugom

hrvatskom poreznom obvezniku, ne treba obračunati PDV te se primjenjuje oslobođenje pri

izvozu dobara.

Kada poduzeće „X“ obavlja usluge prijevoza dobara inozemnom poreznom obvezniku iz EU

ili trećih zemalja, ne treba obračunati PDV nego se porezna obveza prenosi na primatelja usluge

(reverse charge). Te usluge se nazivaju B2B, odnosno business to business.

Kada poduzeće „X“ posreduje pri prijevozu dobara, vrijede ista pravila kao kod usluge

prijevoza dobara drugom hrvatskom poreznom obvezniku te kod usluge prijevoza dobara

inozemnom poreznom obvezniku iz EU ili trećih zemalja.

Poduzeće „X“ isključivo obavlja usluge prijevoza dobara poreznim obveznicima te ne posluje

s fizičkim osobama.

23

Iz obrasca PDV poduzeća „X“ možemo vidjeti da je na izlaznim računima iskazalo 926.205,35

kn PDV-a te da je koristilo 325.125,20 kn pretporeza. Saldiranjem ove dvije stavke dolazimo

do toga da poduzeće „X“ ima obvezu plaćanja PDV-a u iznosu od 601.080,15 kn.

Iz knjige U-RA možemo vidjeti da pri knjiženju računa dobavljača poduzeće priznaje pretporez

u iznosu od 25 % (npr. redni broj 374 gdje je osnovica 1.624,50 kn, pretporez od 25 % 406,13

kn, a ukupan iznos 2.030,63 kn). Iznimka su računi dobavljača za komunalne usluge gdje

poduzeće priznaje 13 % pretporeza (redni broj 375 gdje je osnovica 180,00 kn, pretporez od 13

% 23,40 kn, a ukupan iznos 203,40 kn).

Slika 11: Obrazac U-RA


Slika 12: Obrazac I-RA


24

Slika 13: Obrazac PDV str. 1


25

Slika 14: Obrazac PDV str. 2


26

Slika 15: Knjiženje PDV-a

Izvor: Dokumentacija poduzeća „X

27

3.4. Prijava poreza na dobit

Prijava poreza na dobit se podnosi za porezno razdoblje (kalendarsku godinu) te se u istom roku

u kojem je obveznik dužan predati prijavu plaća porez na dobit. Prijava se podnosi nadležnoj

PU najkasnije četiri mjeseca nakon isteka poreznog razdoblja, točnije do 30. travnja. Svi

obveznici PDV-a prijavu poreza na dobit vrše u okviru sustava ePorezna (Bakran, i dr., 2018).

Poduzeće „X“ vrši prijavu poreza na dobit prema računovodstvenom načelu te koristi obrazac

PD. Obveznik je stope od 18% poreza na dobit jer njegovi prihodi prelaze iznos od 7.500.000,00

kn.

U obrascu PD poduzeća „X“ možemo vidjeti da je dobit tekuće godine iznosila 1.084.444,29

kn. Poduzeće je povećalo dobit za 23.113,64 kn u ime 50 % troškova reprezentacije (ugošćenje,

darovi), 39.410,87 kn u ime iznosa nepriznatih troškova za osobni prijevoz (inventar i auto

gume, gorivo, usluge održavanja) te 36.096,42 kn u ime troškova kazni za prekršaje i prijestupe

(kazne za parkiranje i prometne kazne). Ukupno povećanje dobiti je iznosilo 98.620,93 kn.

Poduzeće je smanjilo dobit za 4.423,00 kn u ime državne potpore za obrazovanje i izobrazbu.

Troškovi za obrazovanje i izobrazbu su se odnosili na opće obrazovanje te poduzeće kao mali

poduzetnik ima pravo smanjiti dobit za 80 % iznosa troškova općeg obrazovanja. Ukupni iznos

troškova obrazovanja je iznosio 5.528,76 kn te množenjem ovog iznosa sa 80 % dobivamo

iznos od 4.423,00 kn koji poduzetnik koristi za smanjivanje dobiti. Dodavanjem povećanja i

umanjenja dobiti tekuće godine, dobiva se porezna osnovica u iznosu od 1.178.642,22 kn.

Množeći poreznu osnovicu sa 18 % dobiva se porezna obveza u iznosu od 212.155,60 kn.

Uplaćenih predujmova je bilo 346.214,20 kn te kad se od tog iznosa oduzme porezna obveza

od 212.155,60 kn, dobije se razlika za povrat od 134.058,60 kn.

28

Slika 16: Obrazac PD str.1


29



30



Slika 19: Konto 41800 – 50 % troškova reprezentacije


31

Slika 20: Konta 4045, 4076, 4126, 4321 – Iznos nepriznatih troškova za osobni prijevoz


Slika 21: Konto 4847 – Troškovi kazni za prekršaje i prijestupe


32

Slika 22: Konta 4690 i 4691 – Državna potpora za obrazovanje i izobrazbu


Slika 23: Knjiženje poreza na dobit


33

4. ZAKLJUČAK

Distribucija je proces koji kreće sa zaprimanjem narudžbi kupaca. Kupci odlučuju koju će robu

naručiti te u kojim količinama. Narudžbe zaprimaju trgovački putnici te poduzeće u svakom

trenu može vidjeti te narudžbe u svom skladišnom programu.

Da bi uopće moglo distribuirati robu svojim kupcima, poduzeće „X“ mora zaprimiti robu na

stanje. Ovaj korak je jako bitan zbog toga što na skladištu uvijek treba biti dovoljna količina

robe koja može zadovoljiti trenutnu potražnju na tržištu koja uvijek oscilira. Poduzeće mora

pratiti trajanje rokova, količinu robe na stanju, količinu izlaza robe, itd. Na temelju tih

informacija odlučuje koju robu će naručiti te u kojoj količini.

Narudžbe se unose u sustav do 16 h. Nakon prikupljanja narudžbi, po njima se kreiraju

otpremnice te se roba iskladištava sa stanja. Dispečeri dodjeljuju robu različitim kamionima te

ih raspoređuje po različitim terenima i zonama. Također, svakom kamionu dodjeljuju drugog

vozača. Printaju dokumente koje stavljaju vozačima u vozila. Skladište slaže robu na palete po

nalozima koje im dispečeri dodjeljuju. Nakon slaganja, roba se omata stretch folijom te utovara

u kamione. Posebno se pazi da kamion ne bude u pretovaru. Sljedeće jutro, vozači dolaze u

skladište te provjeravaju vozila. Ako ne primjećuju nikakav problem, kreću na isporuku. Ako

je na kamionu nešto krivo složeno, kupac vraća robu na skladište.

Poduzeće „X“ također prevozi robu između svojih distributivnih centara.

Svi dokumenti procesa distribucije se objedinjuju u izlaznom računu koje poduzeće „X“ šalje

svojim strateškim partnerima te su podloga za isti.

Prikazom poslovnog procesa računovodstva uslužne djelatnosti distribucije na primjeru

poduzeća „X“ može se zaključiti da računovodstvo uslužne djelatnosti distribucije sadrži

određene specifičnosti u odnosu na računovodstva drugih djelatnosti.

Računovodstvo uslužne djelatnosti distribucije ima dokumente kao što su tovarni list, teretni

list, narudžbenica za trajekt i T2L koje druge djelatnosti nemaju. Također, ono nema dokumente

kao što su predatnica, izdatnica i kalkulacija cijena koje možemo pronaći u drugim

djelatnostima.

Razlike u dokumentima proizlaze iz činjenice da je svaka djelatnost posebna te zbog toga svaka

djelatnost ima posebna pravila i posebnu računovodstvenu evidenciju.

34

LITERATURA

Andabaka, A., Arčabić, V., Barić, V., Beg, M., Bogdan, Ž., Čavrak, V., . . . Smolić, Š. (2016).

Gospodarstvo Hrvatske. Zagreb: Ekonomski fakultet Sveučilišta.

Bakran, D., Botica, A., Cinotti, K., Gulin, D., Milčić, I., Orlović, L., . . . Škara, M. (2018).

Porez na dobit poduzetnika i neprofitnih organizacija. Zagreb: Hrvatska zajednica

računovođa i financijskih djelatnika.

Belak, V., Brčić-Stipčević, V., Brkanić, V., Buzadžić, M., Franc, V., Habek, M., . . . Veža, I.

(2002). Upravljanje zalihama i skladišno poslovanje. Zagreb: RRiF-plus.

Bloomberg, D. J., LeMay, S., & Hanna, J. B. (2006). Logistika. Zagreb: Mate.

Božina, A., Brkanić, V., Cirkveni Filipović, T., Guzić, Š., Jurić, Đ., Markota, L., . . . Vuk, J.

(2018). Porez na dodanu vrijednost. Zagreb: RRiF-plus.

Kotler, P., Keller, K. L., & Martinović, M. (2014). Upravljanje marketingom. Zagreb: Mate.

MRS i MSFI. (2020). HANFA. Zagreb: Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga.

Dohvaćeno iz

https://www.hanfa.hr/getfile/39377/Me%C4%91unarodni%20ra%C4%8Dunovodstve

ni%20standardi%20i%20Me%C4%91unarodni%20standardi%20financijskog.pdf

Računovodstvo. (2020). Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Zagreb: Leksikografski zavod

Miroslav Krleža. Dohvaćeno iz https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=51396

Segetlija, Z., & Lamza-Maronić, M. (2000). Distribucijski sustav trgovinskoga poduzeća :

distribucija, logistika, informatika. Osijek: Ekonomski fakultet.

Service industry. (2020). Encyclopaedia Britannica. Chicago: Britannica Group. Dohvaćeno iz

https://www.britannica.com/topic/service-industry

Standardi. (2020). RRiF. Zagreb: RRiF-plus d.o.o. Dohvaćeno iz

https://www.rrif.hr/standardi.html#

Šamanović, J. (2009). Prodaja - distribucija - logistika. Split: Ekonomski fakultet Sveučilišta.

35

Zakon o porezu na dobit, NN 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14, 50/16,

115/16, 106/18, 121/19, 32/20. (2004). Zagreb: Narodne novine d.d.

Zakon o porezu na dodanu vrijednost, NN 73/13, 99/13, 148/13, 153/13, 143/14, 115/16,

106/18, 121/19. (2013). Zagreb: Narodne novine d.d.

Zakon o računovodstvu, NN 78/15, 134/15, 120/16, 116/18, 42/20, 47/20. (2015). Zagreb:

Narodne novine d.d.

Zelenika, R. (2011). Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela. Rijeka:

Ekonomski fakultet.

36

PRILOZI

Slika 1: Primka ......................................................................................................................... 10

Slika 2: Narudžba ..................................................................................................................... 11

Slika 3: Otpremnica .................................................................................................................. 13

Slika 4: Tovarni list .................................................................................................................. 14

Slika 5: Teretni list ................................................................................................................... 15

Slika 6: Narudžbenica za trajekt ............................................................................................... 16

Slika 7: T2L .............................................................................................................................. 17

Slika 8: Povratnica ................................................................................................................... 19

Slika 9: Međuskladišnica ......................................................................................................... 20

Slika 10: Izlazni račun .............................................................................................................. 21

Slika 15: Obrazac U-RA .......................................................................................................... 23

Slika 16: Obrazac I-RA ............................................................................................................ 23

Slika 17: Obrazac PDV str. 1 ................................................................................................... 24

Slika 18: Obrazac PDV str. 2 ................................................................................................... 25

Slika 19: Knjiženje PDV-a ....................................................................................................... 26

Slika 20: Obrazac PD str.1 ....................................................................................................... 28



Slika 23: Konto 41800 – 50 % troškova reprezentacije ........................................................... 30

Slika 24: Konta 4045, 4076, 4126, 4321 – Iznos nepriznatih troškova za osobni prijevoz ..... 31

Slika 25: Konto 4847 – Troškovi kazni za prekršaje i prijestupe ............................................ 31

Slika 26: Konta 4690 i 4691 – Državna potpora za obrazovanje i izobrazbu .......................... 32

Slika 27: Knjiženje poreza na dobit ......................................................................................... 32

37

SAŽETAK

U teoretskom dijelu se opisuje regulatorni okvir računovodstva poduzetnika. Sastoji se od:

zakona o računovodstvu, računovodstvenih standarda, zakona o PDV-u te zakona o porezu na

dobit.

U istraživačkom dijelu se opisuju specifičnosti računovodstva uslužne djelatnosti distribucije

na primjeru poduzeća „X“. Cijeli taj proces možemo podijeliti na faze: zaprimanje zaliha na


poslovanje te fakturiranje.

Dokumenti koji se spominju su: primka, narudžba, otpremnica, tovarni list, teretni list,

narudžbenica za trajekt, T2L, povratnica, međuskladišnica te izlazni račun.

Poduzeće je dužno obračunati i prijaviti PDV te prijaviti porez na dobit.

Ključne riječi: regulatorni okvir računovodstva poduzetnika, specifičnosti računovodstva

uslužne djelatnosti distribucije, dokumenti, PDV, porez na dobit

38

SUMMARY

In theory part, regulatory framework of entrepreneur's accounting is being described.

Regulatory framework constitutes of: accounting law, accounting standards, VAT law, profit

tax law.

In research part, specifics of distribution service activity's accounting are being described on

example of company “X”. Whole process can be split in following phases: receiving goods on

stock, receiving customers' orders, dispatch, arranging the goods, return of the goods,

transferring goods to another distribution centre and invoicing.

Documents mentioned are: goods receipt, order, delivery note, waybill, bill of lading, order

form for ferry ticket, T2L, returnee, transfer note and sales invoice.

Company needs to calculate and apply for VAT and also apply for profit tax.

Keywords: regulatory framework of entrepreneur's accounting, specifics of distribution service

activity's accounting, documents, VAT, profit tax