spi/lokalna riznica...marija rajakovi ć važnost razvoja klastera za postizanje gospodarskog...

TIM

4P

IN M

AG

AZ

IN •

lip

anj • 2

013.

www.spi.hr

...Zakon o proračunu svojim odredbama još od 2003. godine postavlja zahtjev da se na razini jedinica

lokalne i područne (regionalne) samouprave razvijaju sustavi riznica uspostavljanjem jedinstvenog računa

riznice te uvođenjem mehanizama praćenja i upravljanja prihodima i rashodima na razini općine, grada,

županije i njihovih proračunskih korisnika. Tako je člankom 60. utvrđeno da proračunski korisnici imaju

samo jedan račun koji je sastavni dio jedinstvenog računa riznice. Isto tako bi se u skladu sa člankom 48. i

51. svi prihodi proračunskih korisnika trebali uplaćivati na račun riznice...

SPI/LOKALNA RIZNICA

SPI/Lokalna riznica je jedinstveni informacijski sustav koji povezuje korisnika s nadležnim proračunom te omogućava što jednostavniju, bržu i kvalitetniju suradnju, što potvrđuju i naši zadovoljni korisnici među kojima je 5 županija, 24 grada te preko 380 proračunskih korisnika.

Informatičko rješenje u skladu sa Zakonom o proračunu je

ZNAČAJKE SPI/LOKALNE RIZNICE:

SPI

Datum:

R. br. Opis Cijena/kom Komada Ukupna cijena

1. Fiskalna odgovornost - popunjavanje upitnika 235,00 kuna

NAPOMENA: Za naručenih 5 i više komada knjige ostvaruje se popust od 20%.

Prilikom plaćanja, u “poziv na broj” upisati:

Model:

OIB pravne osobe - 52

00

Žiro račun: 2340009-1110546815

IBAN: HR33 2340 0091 1105 4681 5

Svrha uplate: Kupnja knjige Fiskalna odgovornost

kontakt broj:

tel:

fax: potpis i žig naručitelja

Narudžbenica broj ________

FISKALNA ODGOVORNOST - popunjavanje upitnika, sastavljanje planova i izvješća -

Ivana Maletić, Ivana Jakir Bajo, Ana Zorić, Danijela Stepić i Davor Vašiček

Osigurajte primjerak izdanja koje vam je neophodno za popunjavanje upitnika o iskalnoj odgovornosti!

FISKALNA ODGOVORNOST – popunjavanje upitnika, sastavljanje

planova i izvješća

Autori: Ivana Maletić, Ivana Jakir-Bajo, Ana Zorić, Danijela Stepić i Davor Vašiček

U ovoj knjizi autori koji su izravno radili na harmo nizaciji hrvatske inancijske regulative s europskim načelima i pra-ksom detaljno opisuju sadržaj i značenje svakog od pitanja u Upitniku o iskalnoj odgovornosti, dokaze koji se mogu kori-stiti za odgovore na pitanja, daju primjere planova otklanja-nja slabosti i nepravilnosti te primjere izvješća o otklonjenim slabostima i nepravilnostima. Daju se i upute unutarnjim re-vizorima za sastavljanje Mišljenja uz Izjavu.

Uz knjigu dobivate i CD s uputama Ministarstva inancija, procedurama, primjerima planova i izvješ ća, obrascima testiranja za pojedina pitanja i Predmetom.

Cijena izdanja s CD-om: 235,00 kuna (uključen PDV)

Narudžbe možete slati na mail adresu [email protected] ili naručiti pozivom na neki od telefona Centra: 01/5531755, 01/5531335, 099/3037677, 099/3037678.

Naziv: ________________________________________

Ime odgovorne osobe: ________________________

Adresa: _______________________________________

OIB: __________________________________________

Žiro-račun: ___________________________________

E-mail: _______________________________________

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanjeUlica grada Vukovara 237A, 10000 Zagreb

tel: 01/553 1755, fax: 01/553 1335 mob: 099/303 7677, 099/303 7678

[email protected]

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira

PROGRAMI USAVRŠAVANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVE

u Zagrebu, hotel Palace, 03. – 11. srpnja 2013. godine, jednodnevni (8 sati) i dvodnevni (16 sati) programi

Pozivamo zainteresirane da sudjeluju u Programu usavršavanja koje je odobrilo Ministarstvo gospo-darstva, Uprava za sustav javne nabave. Program usavršavanja provode treneri javne nabave.

Cilj programa: Stjecanje znanja, vještina i sposobnosti sudionika uključenih u sustav javne nabave, radi učinkovite provedbe postupaka javne nabave na svim razinama. Redovito usavršavanje kroz jed-nodnevne (8 sati) i dvodnevne (16 sati) programe. Pohađanjem Programa usavršavanja stječu se uvjeti za obnavljanje certi ikata u području javne nabave. Po završetku Programa sudionici do-bivaju Potvrde o pohađanju Programa usavršavanja.

Naziv programa Trajanje Datum održavanja

1. Javna nabava za ponuditelje 8 sati 03. srpanj 2013.

2.Praksa javne nabave: Model nabave putem središnjeg tijela za javnu nabavu i zajednička nabava

8 sati 04. srpanj 2013.

3. Upravljanje nabavom do 70.000 kuna 8 sati 05. srpanj 2013.4. Javna nabava za revizore 16 sati 08. i 09. srpanj 2013.

5. Postupak nabave građevinskih radova (jamstva, izvršenje ugovora, nabava dodatnih radova) 8 sati 10. srpanj 2013.

6. Nabava prehrambenih proizvoda 8 sati 11. srpanj 2013.

Nastavni materijal: materijal s prezentacijama predavača.

Naknada za sudjelovanje po sudioniku za jednodnevno usavršavanje iznosi 900,00 kuna (uključen PDV), za dvodnevno usavršavanje 1.800,00 (uključen PDV).

Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje, IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-38, model 00.

Prijaviti se možete:

• putem e-mail adrese: [email protected]• on-line: www.tim4pin.hr• faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678Molimo prilikom prijavljivanja, uz ispunjenu prijavnicu poslati i potvrdu o plaćanju .

PROGRRAAM

1TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

PISMO GLAVNOG UREDNIKA

Poštovani čitatelji!

I lokalni izbori su konačno iza nas. S izlaznošću od preko 43% biračkog tijela, na 5490 biračkih mjesta u dru-gom je izbornom krugu izabrano 12 župana, 85 gradonačelnika i 164 općinska načelnika. Na novima i novima starima čelnicima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave je, da svom svojom umiješnošću i raspo-loživim a vrlo ograničenim resursima, prionu stvaranju što boljih uvjeta života i rada u lokalnim sredinama. Tu se posebno značajnim ističe stvaranje prijateljskog poslovog okruženja za privlačenje i pokretanje investicija, a time i lokalnog ekonomskog razvoja, koji znači zapošljavanje i prosperitet. U tom kontekstu, vrijedno je spo-menuti aktivnosti koje su i u Republici Hrvatskoj započele u okviru međunarodnog regionalnog BFC projekta tj. certi iciranja gradova i općina s povoljnim poslovnim okruženjem (engl. Business Friendly communities). Pro-gram certi ikacije predstavlja jedinstvenu inicijativu u regiji jugoistočne Europe, koja utječe na kreiranje brže i e ikasnije administracije, koja treba otkloniti prepreke za ubrzani razvoj privrede, omogućiti bolje rezultate u privlačenju domaćih i stranih investicija i uvođenje novih tehnologija, kreiranje novih radnih mjesta i opću modernizaciju društva. Kako nositelj projekta, Centar za lokalni ekonomski razvoj (CLER) ističe: „certi ikacija gradova/općina znači ispunjenje određenih standarda, tj. određeno jamstvo, da će postojeći poduzetnici, kao i potencijalni investitori dobiti usluge i informacije, na način koji olakšava poslove, a koji spadaju u nadležnost lokalnih uprava“. Na regionalnoj konferenciji, koja će se održati 12. lipnja 2013. u Zagrebu, doznat ćemo i prve hrvatske nositelje ovoga certi ikata.

U okviru sustavnog uređivanja poreznog sustava, stručna javnost s nestrpljenjem očekuje i konačno usvajanje značajnih promjena u sustavu PDV-a, koje su izravno povezane s vrlo skorim ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju. Za proračunske subjekte naročito su bitna nova rješenja, kojima će se osigurati kontinuitet poreznih oslobođenja od PDV-a u realizaciji započetih i budućih projekata su inanciranih iz EU fondova. Naime, iz raspoloživog Prijedloga Zakona o PDV-u nije moguće nazrijeti kako će se operativno riješavati ovo krucijalno inancijsko pitanje, jer novi Zakon ne sadrži ova oslobođenja, a poznato je da sheme inanciranja iz EU fondova

ne uključuju navedena porezna opterećenja.

Pred usvajanjem su i izmjene i dopune Zakona o javnoj nabavi, koje su usmjerene na skraćivanje postupaka i ukidanje administrativnih barijera, zbog kojih se u praksi nerijetko događalo da su se zbog suštinski nevažih formalnosti odbacivale dobre ponude.

U području računovodstva javnog sektora značajne novine i zahtjeve računovođama javnih poduzeća donosi novi Zakon o transparentnosti inancijskih tijekova između države i javnih poduzetnika. Ovaj Zakon predstav-lja implementaciju Direktive Komisije 2006/111/EZ, koja je od 2006. godine u primjeni za zemlje članice EU. Cilj i svrha ovoga Zakona je jasno praćenje i prezentiranje inanciranja javnih poduzeća iz državnih i ostalih izvora. Na međunarodnoj računovodstvenoj sceni intenziviraju se aktivnosti na primjeni Međunarodnih raču-novodstvenih standarda za javni sektor (IPSAS), a za nas je posebno značajna inicijativa uvođenja Europskih računovodstvenih standarda za javni sektor (EPSAS), koji će se ubrzano razvijati prema posebnostima i po-trebama e ikasnog inancijskog upravljanja na razini EU. To u dogledno vrijeme, podrazumijeva i obvezatnost implementacije novih računovodstvenih sustava u zemljama članicama, a to znači i Hrvatskoj.

Uz niz aktualnih praktičnih tema, koje su autori obradili, u ovom broju časopisa objavljujemo i šire napise o prethodno navedenim temama.

I na kraju, za sve vas koji ste se pitali tko je lice na naslovnici ovoga broja časopisa, otkrivam da je riječ o našoj mladoj savjetnici Maji Petričko, mag. oec. Uredništvo časopisa odlučilo je u nekoliko narednih brojeva, umjesto apstraktnih gra ičkih motiva i osoba, vizualno vam predstaviti svoje djelatnike, suradnike i aktivnosti. Nada-mo se da će vam naš pristup biti prihvatljiv, te vas u tom uvjerenju, srdačno pozdravljam!

Glavni urednik:

prof. dr. sc. Davor Vašiček

2 TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.


PRIKAZ RADIONICE:Prikaz Škole računovodstva za proračune i proračunske korisnike20. - 22. svibnja 2013. ............................................... 7

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

Mario ŠvigirNovi Zakon o transparentnosti inancijskih tijekova između države

i javnih poduzetnika .................................................. 10

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

Mirjana Mahović KomljenovićPrimjena novih naloga za plaćanje i IBAN konstrukcije računa od 1. lipnja 2013. ......................................................... 14

RAČUNOVODSTVO

Ivana Jakir-BajoIvana MaletićPolugodišnji inancijski izvještaji proračuna i proračunskih korisnika .............. 21

Ivana Jakir-BajoIvana MaletićPolugodišnji inancijski izvještaj nepro itnih organizacija ........................................ 27

Gorana RojeDirektiva Europskog vijeća o zahtjevima za proračunske okvire država članica EU ....................................................... 32

Vesna VašičekPrikaz konferencije„Prema primjeni Europskih računovodstvenih standarda za javni sektor“(Brussels, 29.-30. svibnja 2013. g) .................... 36

EKONOMIKA

Marija RajakovićVažnost razvoja klastera za postizanje gospodarskog rasta .................................................... 39

JAVNA NABAVA

Glorija RagužStrategija razvoja elektroničke javne nabave u Republici Hrvatskoj 2013. – 2016. godine .... 44

Glorija Raguž

Primjena Zakon o javnoj nabavi za nabavu računalnih aplikacija (programa, softvera) ..... 50

POREZI I DOPRINOSI

Mirjana Mahović Komljenović

Novi zakon o naplati poreznog duga izičkih osoba ................................................................. 52

Ivana Dražić Lutilsky

Martina DragijaKomparacija oporezivanja proračunskih korisnika u zemljama Europske unije ............ 56

PLAĆE I NAKNADE

Barbara Tenčić

Primici nerezidenata po osnovi drugog dohotka ............................................................................. 58

Maja PetričkoTemeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama – primjeri iz prakse .................................................... 62

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

Kristina KosorEuropska politika zaštite okoliša ...................... 65

SADRŽAJ

Ako želite primati naše obavijesti, pošaljite mail na:

[email protected]


PISMO GLAVNOG UREDNIKASADRŽAJ

SPECIFIČNOSTI PO DJELATNOSTIMA

SOCIJALNA SKRB

Ana Zorić

Odgoda plaćanja duga i otpisi potraživanja centara za socijalnu skrb ........................................ 71

ZDRAVSTVO

Dubravka Pezelj DulibaSiniša VargaTatjana Prenđa TrupecDijana CimeraNovi modeli ugovaranja zdravstvene zaštite ................................................................................. 74

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

Vesna VašičekUspostava sustava inancijskog upravljanja i kontrola na ustanovama visokog obrazovanja - osvrt na Sveučilište u Zagrebu ........................... 79

ŠKOLSTVO

Vesna Orlandini

Sabina Rebrović

Evidentiranje cesija i predujmova ..................... 82

PRAVOSUĐE

Anita DragovanProblem praćenja naplate sudskih pristojbi kod sudova .................................................. 85

VATROGASTVO

Davor VašičekEvidentiranje zaštitne odjeće i obuće u vatrogastvu ................................................................. 87

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Ana Božić

Evidentiranje organiziranja seminara nepro itnih organizacija ......................................... 89

Ivana Maletić

Sabina Rebrović

Prihodi nepro itnih organizacija: članarine i prihodi po posebnim propisima ..................... 92

LOKALNA SAMOUPRAVA

Željka Tropina-GodecNadzor rada i akata predstavničkih tijela JLP(R)S .................................................................. 94

Desanka SarvanDjelokrug JLP/R/S prema Zakonu o zaštiti životinja ........................................ 106

TIM4PIN INFO - KORISNI PODACI

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina ............................................................... 1162. Naknade korisnika državnog proračuna.................................................................. 1173. Plaće ............................................................................. 1184. Drugi dohodak ................................................. 1245. Ostale obavijesti ................................................... 125

Nakladnik:TIM4PIN d.o.o za savjetovanje, Zagreb, Šumetlička 41

Tel.: 01/553 1335, 01/553 1755, 099/303 7677, 099/303 7678

www.tim4pin.hr

E-mail: [email protected]

OIB 83718300522; MBS 2929236; IBAN/žiro račun: HR33 2340 0091 1105 4681 5

Adresa uredništva: Vukovarska 237a, Zagreb

Za nakladnika: mr.sc. Ivana Maletić

Glavni urednik: prof.dr.sc. Davor Vašiček

Urednice: Maja Petričko, mag.oec., Sabina Rebrović, mag.oec.

Tajnica uredništva: Kristina Kosor, mag.ing.oecoing.

Uredništvo: prof.dr.sc. Anto Bajo; doc.dr.sc. Saša Drezgić; mr.sc. Ivana Maletić; mr.sc. Ivana Jakir-Bajo; Ante Loboja mag.iur.; mr.sc. Mirjana Mahović-Komljenović; mr.sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić mag.iur.; Ana Zorić mag.iur.; Danijela Stepić mag.oec; Desanka Sarvan mag.iur.; Vesna Orlandini mag.oec.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček; mr.sc. Marijana Vuraić-Kudeljan

Oblikovanje naslovnice: Dinko Bažulić

Gra ička priprema: Gordana Vinter, Sveučilišna tiskara, d.o.o.

Tisak: Sveučilišna tiskara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb

TIM4PIN MAGAZIN Časopis Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora - TIM4PIN



TIM4PIN – Centar za razvoj javnog i nepro itnog sektora i TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje najavljuje

SPECIJALIZIRANE RADIONICE PO POJEDINIM DJELATNOSTIMA PRORAČUNSKIH KORISNIKA

NE PROPUSTITE INTERAKTIVNE RADIONICE S PUNO RAZGOVORA, RASPRAVA I RJEŠENJA

U ZAGREBU, OD 10h DO 15.30h

RASPORED RADIONICA:

DJEČJI VRTIĆI – 7. lipnja 2013. (Hotel Palace)

OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE I UČENIČKI DOMOVI – 10. lipnja 2013. (Hotel Palace)

USTANOVE U SOCIJALNOJ SKRBI – 11. lipnja 2013. (Hotel Palace)

OPĆINE, GRADOVI I ŽUPANIJE – 12. lipnja 2013. (Hotel Palace)

SUDOVI I ODVJETNIŠTVA – 14. lipnja 2013. (Hotel Palace)

USTANOVE U ZDRAVSTVU – 17. lipnja 2013. (Hotel Palace)

USTANOVE U KULTURI – 18. lipnja 2013. (Hotel Palace)

JAVNE VATROGASNE POSTROJBE – 19. lipnja 2013. (Hotel Palace)

FAKULTETI I INSTITUTI – 20. lipnja 2013. (Hotel Panorama)

TEMA RADIONICE:

Speci ične evidencije poslovnih događaja i transakcija uoči sastavljanja polugodišnjih inancijskih izvještaja i pripreme inancijskih planova, najčešće nepravilnosti u radu, kolektivni ugovori i ostale aktualnosti.

Detaljan program radionica objavljen je na internetskoj stranici www.tim4pin.hr

Materijal: CD sa svim tekstovima i prezentacijama predavača te pisani materijal

Naknada za sudjelovanje na seminaru iznosi 600,00kn (uključuje PDV). Naknada za drugog i više polaznika iz iste institucije bez materijala 400,00kn.

Prijave se mogu izvršiti na: [email protected], on-line: www.tim4pin.hr, faksom ili telefonom 01/5531-755, 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678



POLUGODIŠNJA PRETPLATA NA

TIM4PIN MAGAZINTIM4PIN Centar za razvoj javnog i nepro itnog sektora i

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje

Ulica grada Vukovara 237a, 10 000 Zagreb

www.tim4pin.hr // [email protected] // [email protected]

tel: 01-5531335, 099-3037677, 099-3037678 // tel/fax: 01-5531755

Poštovani,

Centar za razvoj javnog i nepro itnog sektora i TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje započeli su od siječnja ove godine s izdavanjem specijaliziranog i aktualnim temama bogatog časopisa TIM4PIN MAGAZIN.

Zahvaljujemo na primljenim pohvalama i na temama za obradu u časopisu koje ste predlagali.

Na polovini smo godine te one koji još nisu postali naši pretplatnici pozivamo da se pretplate na polugodišnje izdanje TIM4PIN MAGAZINA od lipnja do prosinca 2013. po cijeni od 550,00 kuna (uključen PDV).

Časopis TIM4PIN MAGAZIN je specijalizirani časopis koji je u cijelosti usmjeren na aktualne inancijske, ekonomske i pravne teme iz područja poslovanja hrvatskog javnog i nepro itnog sektora.

Bogatim i aktualnim sadržajem časopisa, uredništvo želi osigurati pouzdan i pravodoban vodič i priručnik za rješavanje problema u svakodnevnom radu proračunskih i izvanproračunskih korisnika, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, nepro itnih organizacija te komunalnih i drugih trgovačkih društava u javnom sektoru.

Časopis izlazi početkom mjeseca.

Polugodišnja pretplata u 2013. godini s uračunanim PDV-om iznosi 550,00 kuna i uključuje:

• 6 brojeva tiskanog TIM4PIN MAGAZIN –a,

• Jednokratni popust od 200,00 kuna za bilo koju od radionica/seminara u organizaciji TIM4PIN-a,

• Besplatne savjete TIM4PIN-a tijekom polugodišta.

Pretplatiti se možete:

- slanjem narudžbenice, s podacima u prilogu, na našu adresu: TIM4PIN, Ulica grada Vukovara 237a, 10 000 Zagreb ili na faks: 01/5531-355,

- on-line putem naše Internet stranice: www.tim4pin.hr,

- e-mailom na adresu: [email protected],

- telefonom: 01/5531-335; 01/5531-755, 099/3037-677, 099/3037-678.

Uplatu za pretplatu molimo da izvršite prema podacima u priloženom nalogu.


       Datum:  

R. br. Opis Period Broj pretplata Jedinična cijena Ukupno

1. 

Polugodišnja pretplata na TIM4PIN MAGAZIN

lipanj - prosinac 2013.

550,00 

Naziv: ________________________________________


Adresa: _______________________________________

OIB: __________________________________________

IBAN: ________________________________________

E-mail: _______________________________________

Osoba koja će primati časopis: ___________________

TIM4PIN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje

Ulica grada Vukovara 237A, 10000 Zagrebtel: 01/553 1755, fax: 01/553 1335 mob: 099/303 7677, 099/303 7678

[email protected]

NAPOMENE: Temeljem izvršene uplate za polugodišnju pretplatu ostvaruje se popust od 200,00 kuna na bilo koju radionicu ili seminar TIM4PIN-a.

Prilikom plaćanja, u “poziv na broj” upisati: OIB pravne osobe -65 Model: 00   IBAN: HR33 2340 0091 1105 4681 5 Svrha uplate: Polugodišnja pretplata za TIM4PIN MAGAZIN  kontakt broj:

   

tel.: _______________________________________


[email protected]

Svoje upite šaljite na:


PRIKAZ ŠKOLE RAČUNOVODSTVA

Prikaz Škole računovodstva za proračune i proračunske korisnike20. - 22. svibnja 2013.

U vremenu od 20. - 22. svibnja organizirali smo trodnevnu Školu proračunskog računovodstva za proračune i proračunske korisnike. Svi polaznici su dobili potvrdu o završenoj edukaciji. Budući da su trening planovi i redovite edukacije zaposlenika sve važniji zahtjevi dobrog sustava inancijskog upravljanja, dobivene potvr-de se prilažu uz trening planove kao dokaz o završenim edukacijama.

Prvi danPrvi dan škole započela je mr. sc. Ivana Jakir Bajo, načelnica u Ministarstvu inancija, s uvodnom temom o sustavu proračuna, njegovom institucionalnom i zakonodavnom okviru. Ukazala je na važne odredbe Za-

kona o proračunu i speci ičnosti njihove primjene. Posebno je obradila glavne proračunske procese, te odnose između proračuna i proračunskih korisnika. Ukazala je na aktual-nosti te novosti, koje nas očekuju u sustavu proračunskog računovodstva i inancijskog izvještavanja

Predsjednica Centra, mr. sc. Ivana Maletić, obradila je temu: Računovodstvo proračuna u Republici Hrvatskoj navodeći trendove u razvoju proračunskog računovodstva, obilježja proračunskog računovodstva u RH, inancijske iz-vještaje te pravila knjiženja. Objasnila je i primjenu pro-računskih klasi ikacija uz prikaz svake proračunske kla-si ikacije i kombiniranja klasi ikacija na primjerima, te je istaknula posebno važnost i primjenu klasi ikacije izvora inanciranja. Još jedna tema koju je gđa. Maletić obradila

bila je: Pravila upravljanja proračunom, vezano uz preu-zimanje obveza na teret proračuna, investicijske projekte, primitke od prodaje dionica i udjela, stjecanje ne inancij-ske dugotrajne imovine, sredstva od prodaje ne inancijske imovine, pravila upravljanja obvezama te procjenu iskal-nog učinka i naknadne kontrole.

Prof. dr. sc. Vesna Vašiček, profesorica na Ekonom-skom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, obradila je temu Interna kontrola i interna revizija, te državna revizija u javnom sektoru. Navela je razlike između raznih obli-ka nadzora i njihova obilježja, što je kontrolno okruženje i njegova ograničenja, objasnila implementaciju sustava in-ternih kontrola, prikazala koje su značajke interne revizije, djelokrug i odnos interne revizije i internih kontrola, ulogu državne revizije te nadležnosti državnog ureda i područ-je rada, INTOSAI revizijske standarde, reviziju pravilnosti i uspjeha, ISSAI okvir, odnos interne i eksterne revizije te koristi i rizike zajedničkog rada internih i državnih revizo-ra, PIFC i njegov razvoj u Hrvatskoj, FMC i njegove kompo-nente i provedbu.



Drugi danMladenka Karačić, dipl. oec., iz Ministarstva inancija, predavala je na temu Klasi ikacije, priznavanje i mjerenje prihoda i rashoda. Vrlo praktično su obrađena knjiženja povrata viškova u proračun, vremenskih razgraničenja, prihoda od dodatnog udjela poreza na doho-dak, knjiženja za stručno osposobljavanje za rad bez zasni-vanja radnog odnosa, pomoći izravnanja za decentralizi-rane funkcije, knjiženja općih prihoda i primitka, prihoda od HZZO-a, primljenih predujmova/akontacija od HZZO-a, namjenskih prihoda. Također su objašnjene knjigovodstve-ne evidencije EU pomoći u JLP(R)S, knjiženje obračuna-tih prihoda od obveznika, donacija, prihoda po posebnim propisima (su inanciranje cijene usluge, participacije i sl.), knjiženje naplate tuđeg prihoda, bolovanja iznad 42 dana, naknada troškova zaposlenicima (službena putovanja, stručno usavršavanje), zatim rashoda za materijal i usluge (namirnice, materijal za redovno poslovanje i td.), materijal i sirovine (nabava i utrošak kratkotrajne ne inancijske imovine), rashodi za usluge (usluge tekućeg i investi-cijskog održavanja, promidžbe i informiranja, računalnih usluga i licenci, troškovi osoba izvan radnog odno-sa), reprezentacije, rashoda za vodu (naknade građanima i kućanstvima).

Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, nastavila je s temom Imovina i izvori - praktični primjeri. Dala je savjete i primje-re kako pravilno knjižiti nabavu dugotrajne imovine, dugotrajnu ne inancijsku imovinu u pripremi, primljene

donacije ne inancijske imovine, primljene donacije, prijeno-se ne inancijske imovine u sustavu proračuna, viškove du-gotrajne ne inancijske imovinem te kako popuniti obrazac P-VRIO, kako knjižiti viškove sitnog inventara na zalihi i u upotrebi, inventurne viškove/manjkove u blagajni, manjko-ve dugotrajne ne inancijske imovine, primitke od inancij-ske imovine i zaduživanja, izdatke za inancijsku imovinu i otplate zajmova (dani kratkoročni i dugotrajni zajmovi, ka-mate na dane zajmove, evidentiranja danih jamstava), otpla-te primljenih kratkoročnih zajmova i kredita, robni zajam, dugoročne i kratkoročne depozite, mjenice (naplata usluge mjenicom, indosiranje mjenice, eskontiranje mjenice), te kupnju i prodaju dionica i udjela.

Prof. dr. sc. Davor Vašiček, glavni urednik TIM4PIN Magazina i izvanredni profesor na Ekonomskom fa-kultetu Sveučilišta u Rijeci, obradio je teme: Plaćanje i naplata gotovinom u 2013. godini objasnivši zakon-ski okvir, porezna ograničenja plaćanja gotovim novcem između obveznika iskalizacije, blagajnički maksimum, poslovanje s gotovinom, blagajničko poslovanje, poslovanje gotovinom i stranom gotovinom, deviznu blagajnu i njeno prosječno stanje te transakcije, naknade troškova službenog putovanja, odstupanja salda blagajni, te ču-vanje blagajničke dokumentacije. Obradio je i teme Proračunski korisnici u sustavu PDV-a, dajući odgovore na pitanja: tko su obveznici PDV-a i koje su usluge oslobođenje, tko ima pravo na odbitak pretporeza, izračun podjele pretporeza i praksu Porezne uprave te Oporezivanje dobiti kod proračunskih korisnika, dajući od-govore na pitanja: tko su obveznici poreza na dobit, a tko čini iznimke, koja je polazna osnova oporezivanja, primjeri oporezivih djelatnosti, računovodstvene prilagodbe i utvrđivanje računovodstvene dobiti.

Treći danU prvom dijelu trećeg dana obrađena je tema Planiranje proračuna i izrada inancijskog plana - praktični primjeri, te je dan pregled procesa strateškog planiranja i sadržaj, pokazatelji uspješnosti i primjeri, razvija-nje sustava odgovornosti, načini izvještavanja, plan razvojnih programa, smjernice ekonomske i iskalne po-litike, upute za izradu prijedloga inancijskih planova. Ovu temu, kao i temu Financijski izvještaji - bilanca, PR-RAS, NT, obvezne bilješke uz bilancu, izvještaj o obvezama, P-VRIO, RAS-funkcijski, S-PR-RAS, te Utvrđi-vanje rezultata objašnjeno kroz primjere knjiženja; obradila je mr. sc. Ivana Jakir-Bajo.



Naš TIM obogatila je Glorija Raguž, mag. oec., dugogodiš-nja stručnjakinja, koja je sudjelovala u svim pripremama propisa na području javne nabave, te bila dio pregovarač-kog tima u poglavlju 5 Javna nabava. Gđa. Glorija Raguž je prezentirala Osnove sustava javne nabave objasnivši što je javna nabava, koje su vrijednosti javne nabave u Hrvat-skoj, tko su obveznici, koji su postupci i procesi javne naba-ve te kako se planira.

Oporezivanje dohotka i naknada u radnom odnosu i izvan radnog odnosa objasnila je Mladenka Karačić, dipl. oec. na primjerima radnika u radnom odnosu, radni-ka koji se prvi put zapošljavaju, radnika koji se zapošljavaju

uz poticajne mjere HZZ-a, obračuna poreza na dohodak, obveznih evidencija o plaćama, prestanak radnog odnosa i obveze poslodavca, rad po ugovoru o djelu i autorskom djelu obveze izvještavanja za isplaćeni drugi dohodak, troš-kove službenog putovanja.

Nedoumice kod primjene novog TKU-a razriješila je Maja Petričko, mag. oec., Savjetnica u Centru TIM4PIN. Napomenula je koja su područja primje-ne TKU-a, vremensko važenje i stupanje na snagu, koja su ograničenja u pra-vima (regresi, božićnice, dnevnice, jubilarne nagrade), koje su nove odredbe, koji su plaćeni dopusti, otpremnine zaposlenika u javnim službama, prava na pomoć za rođenje djeteta i pokriće troškova liječenja, kompliciran izračun naknada za trošak prijevoza, te odnos granskog kolektivnog ugovora i novog TKU-a.

Na radionici je vladala ugodna i opuštena atmosfera s pregršt pitanja i raspra-va. Za one koji su je propustili, Školu planiramo održati ponovno u listopadu. Sve informacije o budućim radionicama i našem djelovanju možete pogledati na internetskoj stranici: www.tim4pin.hr.


• Iznos 550,00 kuna (uključen PDV)• 6 brojeva tiskanog TIM4PIN MAGAZIN–a,• Jednokratni popust od 200,00 kuna za bilo koju od radionica/seminara u

organizaciji TIM4PIN-a,• Besplatne savjete TIM4PIN-a tijekom polugodišta.

Više o polugodišnjoj pretplati pogledajte na internetskoj stranici www.tim4pin.hr



Za države članice EU još od 2006. godine na snazi je Direktiva Komisije 2006/111/EZ o transparentnosti inancijskih odnosa između država članica i javnih

poduzetnika, kao i o inancijskoj transparentnosti unutar određenih poduzetnika. Ova direktiva pri-pada pravnoj stečevini koja se odnosi na primje-nu pravila tržišnog natjecanja za javna poduzeća. Sadržaj direktive odnosi se na inancijska i račun-ovodstvena pravila koja se odnose na osiguranje transparentnih inancijskih odnosa država članica i javnih poduzetnika, kao i o inancijskoj transpa-rentnosti unutar određenih javnih poduzetnika. U hrvatskom zakonodavstvu Direktiva je bila tran-sponirana u obliku usvojene Odluke o objavljivanju pravila o potporama u obliku inancijskih tran-sfera javnim poduzećima (NN, br. 58/08). Novim predloženim Zakonom o transparentnosti tijekova javnih sredstava, ova materija će biti de inirana posebnih propisom. Rasprava i usvajanje vladinog prijedloga ovoga Zakona predviđena je za sjednicu Sabora dana 07. lipnja 2013. godine.

1. Razlozi reguliranja transparentnosti javnih i inancijskih odnosa na razini EU

Direktiva Komisije 80/723/EEZ od 25. lipnja 1980. o transparentnosti inancijskih odnosa između drža-va članica i javnih poduzetnika, kao i o inancijskoj transparentnosti unutar određenih poduzetnika

značajno je izmijenjena i dopunjena nekoliko puta. Zbog jasnoće i racionalnosti, navedenu Direktivu bilo je potrebno kodi icirati.

S obzirom na to, da javni poduzetnici imaju znača-jnu ulogu u nacionalnom gospodarstvu država članica, te da države članice ponekad daju posebna ili isključiva prava određenim poduzetnicima, ili obavljaju plaćanja ili daju određenu vrstu nadok-nade određenim poduzetnicima kojima je povjere-no pružanje usluga od općeg gospodarskog znača-ja ti su poduzetnici često konkurentni drugim po-duzetnicima. Javila se potreba stvaranja okvira un-

* Mr. sc. Mario Švigir, Zagreb.

utar kojeg će takvi poduzetnici ili javni poduzetnici vršiti takve uloge koje su im države povjerile, ali ne tako da krše pravila o konkurencijskoj politici Za-jednice de inirana Ugovorom, osobito u članku 86. Ugovora. Osim toga članak 295. Ugovora određuje da Ugovor ni na koji način ne smije dovesti u pitan-je propise u državama članicama koji reguliraju sustav vlasništva. Ne smije postojati nikakva neo-pravdana diskriminacija između javnih i privatnih poduzetnika u primjeni propisa o tržišnom natje-canju.

Ova bi se Direktiva trebala primjenjivati i na javne i privatne poduzetnike. Kako Ugovor zahtijeva od Komisije da osigura da države članice ne dodjelju-ju poduzetnicima, bilo javnim ili privatnima, po-moć koja nije u skladu sa zajedničkim tržištem, a obzirom da složenost inancijskih odnosa između državnih javnih vlasti i javnih poduzetnika oteža-va obavljanje te dužnosti, bilo je potrebno donijeti ravnopravna i učinkovita primjena pravila o potpo-rama iz Ugovora i na javne i privatne poduzetnike, što je moguće jedino ukoliko ti isti inancijski odnosi postanu transparentni.

Da bi se osigurala primjena odredbi članka 86. Ugov-ora, Komisija je morala imati potrebne informacije. To se prije svega odnosi na de iniranje uvjeta za postizanje takve transparentnosti.

UDK 657.2Mario Švigir *

Novi Zakon o transparentnosti inancijskih tijekova između države i javnih poduzetnika



Ugovor o europskoj zajednici (čl. 86. st. 2.) kao okvir u pogledu inancijskih odnosa između država članica i javnih poduzetnika

U vezi s tim, članak 86. stavak 2. Ugovora o EZ-u navodi da su poduzetnici kojima je povjereno obavljanje usluga od javnog gospodarskog interesa, ili oni koji imaju značajke monopola koji ostvaruje prihod, podložni pravilima sadržanima u Ugovoru, a posebno pravilima o tržišnom natjecanju.Iz sudske prakse proizlazi da, uz iznimku onih sektora u kojima je područje uređeno zakonodavstvom Zajednice, države članice imaju visok stupanj slobode pri de iniranju koje će usluge svrstati među usluge od općeg gospodarskog interesa. Stoga, uz iznimku sektora koji su uređeni zakonodavstvom Zajednice, zadatak je Komisije pobrinuti se da ne nastanu očite pogreške pri de iniranju usluga od općeg gospodarskog interesa.Da bi se mogao primjenjivati članak 86. stavak 2. Ugovora o EZ-u, poduzetnik koji prima državnu potporu mora biti izričito ovlašten od strane države članice za obavljanje određene usluge od općeg gospodarskog interesa. U skladu sa sudskom praksom u svezi s tumačenjem članka 86. stavka 2. Ugovora o EZ-u, u takvom aktu, odnosno aktima o ovlaštenju, potrebno je navesti barem točnu narav, opseg i trajanje dodijeljene obveze pružanja javnih usluga, te identitet dotičnih poduzetnika.Kako bi se osiguralo ispunjenje uvjeta navedenih u članku 86. stavku 2. Ugovora o EZ-u, nužno je utvrditi preciznije uvjete koje je potrebno ispuniti vezano uz povjeravanje pružanja usluga od općeg gospodarskog interesa. Uistinu se iznos naknade može pravilno izračunati i provjeriti tek, ako su obveze poduzetnika u pogledu javnih usluga, te bilo kakve obveze države jasno de inirane u formalnom aktu nadležnih javnih tijela unutar određene države članice. Oblik instrumenta može se razlikovati od države članice do države članice, no u njemu bi trebalo navesti barem točnu narav, opseg i trajanje dodijeljenih obveza javnih usluga i identitet poduzetnika kojima su povjerene, kao i troškove koji će iz toga proizlaziti za tog poduzetnika.Štoviše, da bi se izbjeglo neopravdano narušavanje tržišnog natjecanja, članak 86. stavak 2. zahtijeva da naknada ne premašuje iznos koji je nužan za pokrivanje troškova poduzetnika nastalih uslijed pružanja javnih usluga, uzimajući u obzir relevantne prihode i razumnu dobit. Pod tim se podrazumijevaju stvarni troškovi koje trpi taj poduzetnik.

Naknada koja premašuje iznos potreban za pokriće troškova tog poduzetnika nije nužna za obavljanje usluge od općeg gospodarskog interesa, te stoga predstavlja neprimjerenu državnu potporu koju je potrebno vratiti državi. Naknada odobrena poduzetniku za obavljanje usluge od općeg gospodarskog interesa, koju poduzetnik zapravo koristi za djelovanje na drugom tržištu, također nije nužna za obavljanje usluge od općeg gospodarskog interesa, te stoga također predstavlja neprimjerenu državnu potporu koju je potrebno vratiti državi.Kako bi se osigurala usklađenost s uvjetom nužnosti iz članka 86. stavka 2. Ugovora o EZ-u, nužno je donijeti odredbe u vezi s izračunom i nadzorom iznosa odobrene naknade.

2. Sadržaj i primjena predmetne direktive

Direktiva 2006/111/EZ zahtijeva od država članica da provedu mjere transparentnosti u slučaju svakog poduzetnika kojem su dodijeljena posebna ili eksk-luzivna prava, ili mu je povjereno obavljanje usluge od općeg gospodarskog interesa, te prima naknadu za obavljanje javne usluge u bilo kojem obliku u vezi s takvom uslugom, a koji obavlja i druge djelatnosti, to jest djelatnosti nejavnih usluga.

Ovo su zahtjevi transparentnosti:

(a) unutarnje računovodstvo koje odgovara ra-zličitim djelatnostima, to jest javne i nejavne djelatnosti moraju biti odvojene,

(b) svi troškovi i prihodi moraju biti pravilno dodijeljeni ili razdijeljeni na temelju dosl-jedno primijenjenih i objektivno opravdanih načela troškovnog računovodstva; i

(c) potrebno je jasno ustanoviti načela troškov-nog računovodstva prema kojima se vode odvojeni računi.

Računovodstveno razdvajanje djelatnosti javnih usluga i djelatnosti nejavnih usluga obično je već obvezno na nacionalnoj razini, budući da je iznimno važno osigurati transparentnost i odgovornost pri uporabi javnih sredstava. Računovodstveno razd-vajanje osigurava alat za ocjenu navodnog prekom-jernog inanciranja i za obranu opravdanih plaćanja naknade za poslove od općeg gospodarskog intere-sa. Samo se na temelju točne podjele troškova i pri-hoda može odrediti je li javno inanciranje zapravo ograničeno na neto troškove funkcije javnih usluga, pa time i prihvatljivo na temelju članka 86. stavka 2. Amsterdamskog protokola.

3. Prijedlog Zakona o transparentnosti tijekova javnih sredstava1 kao implementacijska mjera primjene Direktive 2006/111/EZ u Hrvatskoj

Sekundarna, ali ne manje bitna nakana predmetnog zakona, prema obrazloženju Zakona se odnosi na jas-niji, potpuniji i točniji uvid u trošenje proračunskih sredstava, i to od strane najvećih javnih poduzetni-ka i povlaštenih poduzetnika, čime će se nesumnjivo

1 Prijedlog Zakona o transparentnosti tijekova javnih sredstava dostupan je na internetskoj stranici Vlade RH:http://www.vlada.hr/hr/naslovnica/sjednice_i_odluke_vlade_rh/2013/90_sjednica_vlade_republike_hrvatske/90_2/%28view_on-line%29/1#document-preview te internet stranici Hrvatskoga Sabora http://www.sabor.hr/Default.aspx?sec=2145.



ojačati provedba načela dobrog inancijskog upra-vljanja; dakle, korištenje proračunskih sredstava u skladu s načelima dobrog inancijskog upravljanja, a posebno u skladu s načelima ekonomičnosti, učinko-vitosti i djelotvornosti.

3.1. Obveznici i primjena Zakona

Obveznici Zakona su javni poduzetnici, kojima su tijela javne vlasti izravno ili posrednicima stavi-la na raspolaganje javna sredstva, koji su prema odredbama Zakona dužni, u duhu predmetne Di-rektive, voditi zasebne račune u okviru svojih poslovnih knjiga iz kojih će biti jasno vidljiv: iznos javnih sredstava stavljenih na raspolaganje istom poduzetniku, te stvarna upotreba tih javnih sred-stava.

Kako nalaže predmetna Direktiva, odredbe Zakona upućuju na instrumente i način prikupljanja podata-ka o transparentnosti inancijskih tijekova. Naime, poduzetnik s posebnim ovlastima, koji obavlja više različitih djelatnosti, a javna sredstva su mu stavlje-na na raspolaganje samo za neku ili neke od njih, ob-vezan je voditi zasebne račune po različitim djelat-nostima u okviru svojih poslovnih knjiga tako da iz tih računa budu jasno vidljivi: troškovi i prihodi povezani s različitim djelatnostima, pojedinosti o načinu na koji su troškovi i prihodi dodijeljeni ili ra-spoređeni na različite djelatnosti.

Obzirom da se radi o posebnom sustavu izvješćivanja i primjeni inancijsko računovodstvenih pokazatelja sa svrhom kontrole provođenja zakonskih odredbi pri vođenju zasebnih računa, u okviru vođenja svo-jih poslovnih knjiga, poduzetnik je obvezan utvrditi i dosljedno primjenjivati jasne i objektivno opra-vdane politike troškovnog računovodstva za vođen-je zasebnih računa i sve troškove i prihode ispravno raspoređivati na različite djelatnosti.

Tko je izuzet od primjene Zakona?

Zakon se ne primjenjuje na inancijske odnose između tijela javne vlasti i:

• Hrvatske narodne banke, • javnih kreditnih institucija, kada se radi o pologu

javnih sredstava tijela javnih vlasti po uobičajen-im tržišnim uvjetima,

• javnih poduzetnika, čiji je ukupni godišnji neto promet manji od 40 milijuna eura u kunskoj pro-tuvrijednosti tijekom razdoblja od dvije poslovne godine, koje prethode godini u kojoj su javna sred-stva stavljena na raspolaganje ili korištena,

• poduzetnika s posebnim ovlastima čiji je ukupni godišnji neto promet manji od 40 milijuna eura

u kunskoj protuvrijednosti tijekom razdoblja od dvije poslovne godine, koje prethode godini u ko-joj su ostvarivali posebno ili isključivo pravo ili u kojoj su pružali usluge od općeg gospodarskog in-teresa,

• poduzetnika s posebnim ovlastima, čija je nak-nada za pružanje usluga od općeg gospodarskog interesa utvrđena za određeno razdoblje na te-melju provedenog otvorenog, transparentnog i nediskriminirajućeg postupka,

• javnih kreditnih institucija, čiji je bilančni iznos manji od 800 milijuna eura u kunskoj protuvri-jednosti na kraju dvije poslovne godine koje prethode godini u kojoj su javna sredstva stavl-jena na raspolaganje ili korištena, odnosno go-dini u kojoj su ostvarivale posebno ili isključivo pravo.

Predmetni zakon utvrđuje i svrhu vođenja za-sebnih računa kroz koje moraju biti jasno vidljivi određeni inancijski odnosi između tijela javne vlasti i javnih poduzetnika, pri čemu se posebno misli na: pokriće gubitaka iz poslovanja, osigu-ranje kapitala, primljena bespovratna sredstva, odnosno sredstva koja se vraćaju samo u određen-im uvjetima, zajmovi dodijeljeni pod uvjetima po-voljnijima od tržišnih, dodjeljivanje inancijskih prednosti odricanjem od dobiti ili naplate dosp-jelih nepodmirenih novčanih obveza, odricanje od uobičajene naknade za korištenje javnih sred-stava, te naknada za inancijsko opterećenje koje nameću tijela javne vlasti.

3.2. Koji se podaci, kome, kako i kada dostavljaju?

Za primjenu Zakona zaduženo je Ministarstvo i-nancija Republike Hrvatske. No dio podataka, koji se dostavljaju resornom tijelu, ono dalje dostavlja Europskoj komisiji, kako i predviđa predmetna Di-rektiva.

Javni poduzetnici i poduzetnici s posebnim ovlasti-ma, dostavljaju Ministarstvu inancija podatke iz zasebnih računa, čija obveza izrade je predviđe-na ovim Zakonom do 31. svibnja tekuće godine za prethodnu poslovnu godinu. Javni poduzetnici koji pak djeluju u proizvodnom sektoru, čiji je promet za posljednju poslovnu godinu iznosio više od 250 milijuna eura u kunskoj protuvrijednosti, uz po-datke Ministarstvu inancija dostavljaju godišnje izvješće i godišnje inancijsko izvješće. Izvješća sa-drže bilancu, račun dobiti i gubitaka i bilješke ukl-jučujući računovodstvenu politiku, izjave direktora, izvješća po segmentima poslovanja i djelatnosti-ma, zapisnike sa sjednica skupština, i ostale pov-



ezane podatke. Ako se pak ne iskazuju na zasebnom računu, poduzetnici moraju dostaviti Ministarstvu inancija i sljedeće podatke: uvjete osiguranja kapi-

tala, posebne uvjete vraćanja sredstava, kamatne stope, uvjeti zajma i osiguranje zajma, jamstva koja tijela javne vlasti daju poduzetnicima s obzirom na inanciranje zajma, uz uvjete davanja jamstava i na-

knade koje poduzetnik za njih plaća, isplaćenu dobit i bilo koji oblik intervencije tijela javne vlasti, a oso-bito svako odricanje od iznosa koje javni poduzetnik duguje tijelima javne vlasti.

Prijedlog Zakona je predvidio da poduzetnik koji je obveznik Zakona, dostavlja Ministarstvu inancija, na zahtjev, i podatke o svojim transakcijama s tijeli-ma javne vlasti, te podatke o transakcijama s dru-gim javnim poduzetnicima s kojima je povezan. Sve navedene podatke poduzetnik dostavlja u roku od 7 dana od dana objave godišnjeg izvješća javnog po-duzetnika, odnosno najkasnije u roku od 8 mjeseci od završetka poslovne godine poduzetnika. Pri do-stavi podataka poduzetnici mogu označiti tajnim sve podatke, za koje su ovlašteni propisima kojima se uređuje tajnost podataka.

Ujedno su javni poduzetnici i poduzetnici s poseb-nim ovlastima i Ministarstvo inancija dužni čuvati podatke, čije je dostavljanje uređeno zakonom na-jmanje 5 godina nakon završetka poslovne godine u kojoj su javna sredstva stavljena na raspolagan-je odnosno iskorištena, odnosno nakon završetka poslovne godine u kojoj je ostvarivano posebno ili isključivo pravo ili u kojoj su pružane usluge od općeg gospodarskog interesa.

4. Zaključno Bitno je zaključno spomenuti, što je istaknuto i u obrazloženju predmetnog Zakona kao nacionalne implementacijske mjere za usklađenost s Direk-tivom 2006/111/EZ, da je radi osiguranja poštivan-ja pravila tržišnog natjecanja, u okvirima prava državnih potpora, o tim sredstvima i takvom poslo-vanju potrebno uvijek imati na raspolaganju točne i ažurirane informacije.

Prema mišljenju predlagača Zakona, važećim pravili-ma o računovodstvu javnih poduzeća nije osigurano posebno praćenje takvih sredstava i poslovanja, kao niti pravilima o proračunskom računovodstvu, te je stoga bilo potrebno osigurati ostvarenje svrhe Direk-tive u novom, posebnom zakonu, koji će izričito prop-isati obveze njime obuhvaćenih subjekata, i ovlasti države, kao i odgovornost prema Europskoj uniji.

To će u praksi biti ujedno i najsloženiji zahvat, postići efekte Zakona u korporativnom okruženju, pose-bice u kontekstu uvođenja tzv. računovodstvenog razgraničavanja inancijskih tijekova. U tom smislu ključna je uloga izrade provedbenih akata, obzirom da je Zakonom i predviđena izrada pravilnika, koji bi de inirao način i oblik prikupljanja podataka, koji su predmet Zakona. Radi dosljednosti i ažurnosti, kao i novine same materije, te radi primjene istih meto-da, koje su vrlo zahtjevne na organizacijskoj i funk-cionalnoj razini poduzetnika, bit će potreban i ak-tivan rad s obveznicima Zakona, da bi bili u stanju, na adekvatan način, u navedenim rokovima ispuniti obveze koje su predviđene ovim Zakonom .

NOVO U SRPNJU!

PROGRAMI USAVRŠAVANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVEu Zagrebu, 03. – 11. srpnja 2013. godine,

jednodnevni (8 sati) i dvodnevni (16 sati) programi

Pozivamo zainteresirane osobe da sudjeluju u Programu usavršavanja koje je odobrilo Ministarstvo gospodarstva, Uprava za sustav javne nabave. Program usavršavanja provode treneri javne nabave.

Cilj programa: Stjecanje znanja, vještina i sposobnosti sudionika uključenih u sustav javne nabave, radi učinkovite provedbe postupaka javne nabave na svim razinama. Redovito usavršavanje kroz jednodnevne (8 sati) i dvodnevne (16 sati) programe. Pohađanjem Programa usavršavanja stječu se uvjeti za obnavljanje certi ikata u području javne nabave. Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrde o pohađanju Programa usavršavanja.

Više o programima usavršavanja pogledajte na našoj internetskoj stranici: www.tim4pin.hr.



Prema Odluci o načinu otvaranja transakcijskih računa, od 1. lipnja 2012. kreditne institucije - HNB i poslovne banke omogućile su uporabu IBAN kon-strukcije transakcijskih računa, za izvršavanje na-cionalnih platnih transakcija, kada su u platni pro-met uvedeni i novi obrasci naloga za plaćanje i to: HUB 3 i HUB 3A. Međutim, od 1. lipnja 2013. IBAN konstrukcija transakcijskih računa koristi se za iz-vršavanje svih platnih transakcija (za nacionalna i inozemna plaćanja), a novi obrasci platnog prome-ta HUB 3 i HUB 3A u potpunosti zamijenjuju dosa-dašnje naloge za plaćanje - obrasce HUB 1 i HUB 1-1, koji su se mogli upotrebljavati samo do 31. svibnja 2013.

1. UvodTemeljem Zakona o platnom prometu (NN, br. 133/09) koji je u primjeni od 1. siječnja 2011., a radi standardiziranja obrazaca platnog prometa unu-tar EU, Hrvatska narodna banka donijela je Odluku o načinu otvaranja transakcijskih računa (NN, br. 3/11 do 56/12) te Odluku o nalozima za plaćanje (NN,. br. 3/11), prema kojim odredbama je od 1. lip-nja 2012. propisano:

• Uvođenje IBAN konstrukcije računa (engl. Inter-national Bank Account Number) koji se mogu kori-stiti za izvršavanje nacionalnih platnih transakci-ja odnosno za sva plaćanja unutar RH, te

• Uvođenje novih obrazaca za plaćanje koji omo-gućavaju korištenje IBAN konstrukcije računa, i to: Obrasca HUB 3 → Univerzalni nalog za plaćanje - koji se koristi za provođenje nacional-nih i međunarodnih platnih transakcija, te Obra-sca HUB 3A → Nalog za nacionalna plaćanja - koji se koristi isključivo za provođenje nacional-nih plaćanja.

Radi uvođenja IBAN transakcijskih računa te novih naloga za plaćanje, Hrvatska udruga banka je u trav-nju 2012. donijela i Uputu o obliku, sadržaju i upo-trebi standardiziranih naloga za plaćanje (HUB 3 i HUB 3A) u platnom prometu, u kojoj je navedeno da

* Mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović, Porezna uprava Samo-bor.

se u domaćem platnom prometu IBAN konstrukcija računa može početi koristiti od 1. 6. 2012., dok će se od 1. lipnja 2013. IBAN konstrukcija transakcijskih računa koristiti za izvršavanje svih platnih transak-cija.

Prema tome, u prijelaznom razdoblju od 1.6.2012. do 1.6.2013. kod provođenja nacionalnih platnih transakcija, sudionici u platnom prometu mogli su koristiti:

• Dosadašnji transakcijski račun (žiro-račun, teku-ći račun ili račun za posebne namjene) u formatu VBDI od 17 znamenaka (vodeći broj depozitne in-stitucije u kojoj se vodi transakcijski račun) + broj računa, ili

• Novi transakcijski račun u IBAN formatu od 21 al-fanumeričkog znaka.

Međutim, Odlukom o načinu otvaranja transakcij-skih računa, od 1. lipnja 2013. propisano je obvezno korištenje IBAN konstrukcije transakcijskih računa za izvršavanje svih platnih transakcija, kako za nacionalna tako i za inozemna plaćanja.

Iz navedenog proizlazi da se od 1. lipnja 2013 mogu koristiti samo standardizirani nalozi za plaćanje Obrasci HUB 3 i HUB 3A. Obveznim korištenjem IBAN konstrukcije računa i novih naloga za plaćanje od 1. lipnja 2013., sudionici u platnom prometu pod-mirivati će zakonska javna davanja odnosno obav-ljati uplatu poreza i doprinosa, sva plaćanja prema dobavljačima kao i primati uplate od svojih dužnika.

2. Što se promijenilo u IBAN konstrukciji računa?

IBAN je broj transakcijskog računa koji je kreiran prema međunarodnom standardu ISO 13613, pri čemu se konstrukcija transakcijskog računa sastoji se od 21 alfanumeričkog znaka. U odnosu na dosa-dašnji transakcijski račun u formatu VBDI banke (7) + broj računa (10) od 17 znamenki, a koji se još može koristiti najkasnije do 31.5.2013., IBAN transakcij-ski račun razlikuje se po:

• dvoslovnoj oznaci za zemlju Republiku Hrvatsku – HR koja se upisuje na početku IBAN transakcij-skog računa, te

UDK 336.2Mirjana Mahović Komljenović *

Primjena novih naloga za plaćanje i IBAN konstrukcije računa od 1. lipnja 2013.



• dvoznamenkastom kontrolnom broju kojeg pre-ma Odluci o načinu otvaranja transakcijskih računa, posebno za svakog korisnika izračunava banka, a koji se upisuje na slijedeća dva mjesta IBAN transakcijskog računa.

Dosadašnji VBDI od 7 znamenki koji je dodijeljen od Hrvatske narodne banke te broj računa od 10 znamenki kojeg banka posebno formira svakom su-dioniku platnog prometa, nisu se mijenjali i ostali su isti i u IBAN konstrukciji računa. Prema tome, IBAN konstrukcija računa razlikuje se od dosa-dašnjeg starog transakcijskog računa u formatu VBDI, samo prema broju znakova, pri čemu IBAN konstrukcija transakcijskog računa sadržava 4 znaka više u odnosu na stari transakciji račun, koji sadrži 17 znakova.

Gotovo sve kreditne institucije su u prijelaznom razdoblju svojim klijentima već dodijelile broj tran-sakcijskog računa u IBAN formatu za sva plaćanja i priljeve na račune, a koji se može vidjeti u izvatku o prometima i stanju po računu, dok je u Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa i prihoda za inanciranje drugih javnih potreba u 2013. (NN, br. 2/13), prema kojoj svi su-dionici u platnom prometu u ovoj godini obavljaju svoja zakonska plaćanja javnih davanja, uz svaki račun proračuna koji je otvoren na državnoj razini, na razini županija odnosno gradova ili općina, upi-san i broj računa po IBAN konstrukciji, a koji sadrži slovnu oznaku naše zemlje HR, te dvoznamenkasti kontrolni broj izračunan od banke.

U nastavku su dani primjeri:

• računa za plaćanje prihoda državnog proračuna (PDV, posebni porezi i trošarine, doprinosi za mi-rovinsko osiguranje temeljem generacijske soli-darnosti, doprinosi za obvezno zdravstveno osi-guranje, ZO zaštite zdravlja na radu i dr.), koji se uplaćuje:

Naziv računa i primjena Broj računaIBAN konstrukcija transakcijskog računa – za sve platne transakcije od 1.6.2013.

HR121001005186300160

dosadašnji transakcijski račun u formatu VBDI + broj računa – do 31.5.2013.

1001005-1863000160

• računa za plaćanje doprinosa za mirovinsko osiguranje za starost temeljem individualne kapitalizirane štednje (doprinosa za MO te-meljem individualne kapitalizirane štednje za

osiguranike po osnovi rada za poslodavca prav-nu osobu, doprinosa za MO temeljem individualne kapitalizirane štednje za osiguranike po osnovi rada za poslodavca izičku osobu, doprinos za MO temeljem individualne kapitalizirane šted-nje za obveznike doprinosa po osnovi primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak i dr.), koji se uplaćuje:

Naziv računa i primjena Broj računaIBAN konstrukcija transakcijskog računa – za sve platne transakcije od 1.6.2013.

HR7610010051700036001

dosadašnji transakcijski račun u formatu VBDI + broj računa – do 31.5.2013.

1001005-1700036001

3. Popunjavanje novog nalog za plaćanje HUB 3

Obrazac za plaćanje HUB 3 je komplet od dva lista koji se sastoji iz originala crvene boje (broj stranice naloga 1) i kopije zelene boje (broj stranice naloga 2), a sadrži sve potrebne podatke za bezgotovinski prijenos sredstava, kao i za isplatu i uplatu gotovine sudionika platnog prometa. Nalog HUB 3 namijenjen je računalnom i ručnom ispunjavanju podataka, pri čemu se kod:

• ručnog ispunjavanja u svaku kućicu upisuje ve-likim tiskanim slovima po jedno slovo ili brojka bez razmaka, s obveznom upotrebom tamne olo-vke crne ili plave boje, dok kod

• strojnog ispunjavanja – nije obvezno upisivanje slova ili brojki u kućice i tekst se ne mora upisivati velikim tiskanim slovima, te je dopuštena upotre-ba neproporcionalnog fonta (npr. Courier).

Sva polja na obrascu, osim polja iznos i model, popunjavaju se tako da su poravnana na lijevoj strani, dok se polje iznos i model popunjavaju s poravnanjem na desnoj strani.

Nalog HUB 3 može se koristiti za plaćanja u zemlji i prema inozemstvu, a sastoji se od 5 grupa podataka:

• Valuta i iznos plaćanja,

• Podaci o platitelju,

• Podaci o primatelju plaćanja,

• Podaci o datumu izvršenja i drugi podaci o plaćanju (opis, šifra namjene),

• Dodatni podaci o plaćanju u inozemstvo.



3.1. Popunjavanje pojedinih polja na nalogu za plaćanje HUB 3

Pri popunjavanju naloga za plaćanje, sudionici u pla-tom prometu dužni su se pridržavati Upute o obli-ku, sadržaju i upotrebi standardiziranih naloga za plaćanje, koju je donijela Hrvatska udruga banaka, prema kojoj se upisuju sijedeći podaci:

• valuta i iznos plaćanja

Naziv polja Upisivanje podataka

Hitno Upisuje se znak „X“ po dogovoru s bankom o mogućim opcijama hitnog slanja naloga, pri čemu hitnost ovisi o uvjetima pojedinog pružatelja platnih usluga. Navedeno polje nije potrebno obvezno popuniti.

Valuta plaćanja

Upisuje se kao troslovna oznaka valute u kojoj se obavlja transakcija. Za plaćanje u kunama, upisuje se – HRK, za plaćanje u stranoj valuti – oznake stranih valuta: EUR, USD, CHF, AUD, CAD, DKK, JPY, NOK, SEK, GBP, RSD, BAM.

Iznos Upisuje se s dvije decimale pri čemu se ispred iznosa stavlja znak zaštite „-„ (dvije vodoravne crtice) ili zvjezdica „* “. U polje iznos - podaci se upisuju s poravnanjem na desnoj strani → desno poravnanje.

• podaci o platitelju


Naziv platitelja

naziv / ime i prezime i adresa platitelja

IBAN ili broj računa platitelja

• IBAN se upisuje u obliku HRxxxxxxxxxxxxxxxxxxx (21 znak).

• do 31.5.2013. može se koristiti sadašnja konstrukcija računa VBDI banke + broj računa. xxxxxxx-xxxxxxxxxx (17 znakova).

Kod upisivanju podataka za oba računa, potrebno je lijevo poravnanje.Pri uplati gotovine, ovo polje se ne popunjava.

Model upisuje se „HR“ i dvoznamenkasti model kontrole poziva na broj. Ako ispred broja modela nije ništa upisano, pretpostavlja se da piše „HR“.Dopušteni modeli koji se koriste pri plaćanju javnih davanja propisani su Naredbom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa i prihoda za inanciranje drugih javnih potreba. Pri uplati gotovine, ovo polje se ne popunjava.

Poziv na broj platitelja

Navedeno polje nije obvezno za popunjavanje a može imati najviše 22 numerička znaka s crticama, ako ga je platitelj sam de inirao u skladu s modelom i u svrhu vlastite evidencije. Pri uplati gotovine, ovo polje se ne popunjava.

Izvor: Uputa za popunjavanje obrasca naloga za plaćanje HUB 3, www.zaba.hr.

Svoje upite šaljite na:[email protected]



• Podaci o primatelju plaćanja


Naziv primatelja

naziv / ime i prezime i adresa primatelja

IBAN ili broj računa primatelja

• Upisuje se IBAN primatelja u obliku HRxxxxxxxxxxxxxxxxxxx (21 znak), ili

• sadašnja konstrukcija računa VBDI banke + broj računa. xxxxxxx-xxxxxxxxxx (17 znakova)., ali samo do 31.5.2013.

Za oba računa podaci se trebaju upisivati počevši od prve kućice na lijevoj strani → lijevo poravnanje.Pri uplati gotovine, ovo polje se ne popunjava.

Model Upisuje se „HR“ i dvoznamenkasti model kontrole poziva na broj. Ako ispred broja modela nije ništa upisano, pretpostavlja se da piše „HR“.Dopušteni modeli koji se koriste pri plaćanju javnih davanja propisani su Naredbom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa i prihoda za inanciranje drugih javnih potreba. Pri uplati gotovine, ovo polje se ne popunjava.

Poziv na broj primatelja

Navedeno polje nije obvezno za popunjavanje a može imati najviše 22 numerička znaka s crticama, ako ga je primatelj de inirao u skladu s modelom. Pri isplati gotovine, ovo polje se ne popunjava.

• Datum izvršenja i drugi podaci o plaćanju


Šifra namjene

Upisuje se četveroslovna šifra namjene transakcije prema ISO 20022 standardu, ako je ista de inirana od strane primatelja plaćanja. Šifra namjene je novi podatak koji se ne mora obvezno upisivati na nalogu za plaćanje. Pregled nekih šifri namjene kojeg mogu koristit sudionici u platnom prometu, posebno je dan pod točkom 4.

Opis plaćanja

Upisuje se tekstualni opis plaćanja u najviše 4 retka koristeći slobodnu formu

Datum izvršenja

Datum na koji podnositelj naloga želi obaviti terećenje svog računa odnosno izvršenje naloga koje se upisuje u formatu dan, mjesec i godina (dd.mm.yyyy.)

Pečat korisnika PU

Stavlja se pečat korisnika platne usluge, koji je razdvojen prostorom od potpisa korisnika PU

Potpis korisnika PU

U skladu s pravilima autorizacije, na obrazac se stavljaju jedan ili dva potpisa

• Dodatni podaci o plaćanju u inozemstvo

BIC-i/ili naziv banke primatelja

Upisuju se podaci o BIC (SWIFT) oznaci banke primatelja plaćanja u inozemstvu. Ako je na nalogu upisan BIC, tada naziv banke nije potreban.

primatelj (osoba)

Znakom „X“ označava se je li primatelj u inozemstvu pravna ili izička osoba. Ako kućica nije popunjena, pretpostavlja se da je primatelj pravna osoba.

Valuta pokrića

Navodi se kratica valute u kojoj se tereti račun platitelja, ako to nije valuta u kojoj se izvršava nalog.

Troškovna opcija

Znakom „X“ označava se način naplate troškova.a) „BEN“ – primatelj snosi sve troškoveb) „SHA“ – i platitelj i primatelj snose svaki svoje troškovec) „OUR“ – platitelj snosi sve troškove.Ako troškovna opcija na nalogu nije označena, pretpostavlja se opcija „SHA“

3.2. Popunjavanje novog naloga za plaćanje HUB 3A

Obrazac za plaćanje HUB 3A je crvene boje te ima uzdužnu perforaciju na 150 mm, u čemu je sukladan obrascu HUB 3, ali sadrži i talon od 60 mm. Za razli-ku od Obrasca HUB 3 koji se koristi za nacionalna i inozemna plaćanja, Obrazac HUB 3A koristi se samo za nacionalna plaćanja u kunama, i predviđen je za popunjavanje korištenjem stroja odnosno računala, te sadrži mjesto za bar-kod.

Popunjavanje određenih polja u nalogu za plaćanje HUB 3A, obavlja se na isti način kao i kod naloga za plaćanje HUB 3, a jedina razlika je u tome što se kod upisivanja u polje valuta plaćanja na nalogu HUB 3A može koristiti samo oznaka HRK za nacionalnu va-lutu u našoj zemlji. Za strojno ispunjavanja naloga HUB 3, može se koristiti neproporcionalni font (npr. Courier), te nije obvezno popunjavanje podataka u kućice. Na nalogu HUB 3A umjesto dodatnih poda-taka za inozemna plaćanja, na njihovom se mjestu stavlja 2DBK (2D bar code), čija je struktura i tehnič-ki opis reguliran posebnom Uputom, ili se taj pro-stor može ostaviti praznim. Budući da Obrazac HUB 3A sadrži i talon, to u slučaju kada se radi o uplati, ovjereni talon obrasca može poslužiti poreznom ob-vezniku kao potvrda o izvršenom plaćanju. Ako se radi o prijenosu sredstava, ovjereni talon obrasca HUB 3A služi kao potvrda primitka naloga za plaća-nje u banci.

3.3. Sadržaj talona kod obrasca HUB 3A

Budući da su sva polja talona neformatirana u njih se mogu upisivati skraćeni nazivi platitelja ili pri-matelja kao i skraćeni opis plaćanja. Jedino se po-datak o iznosu, broju računa primatelja i pozivu na broj primatelja, moraju ponoviti u cijelosti kako su upisani i na prvom dijelu obrasca. Na talonu obras-



ca HUB 3A dopuštena je upotreba proporcionalnih fontova. Kao i kod obrasca HUB 3, kod upisivanja podataka u polja traži se izravnanje na lijevoj stra-ni, osim iznosa koji je de iniran s obveznim desnim poravnanjem.

U nastavku je dan primjer ispravno popunjenog na-loga za plaćanje, kojim platitelj Iva Ivić iz SAMOBO-RA, obavlja uplatu u iznosu od 100,00 prema dostav-ljenom nalogu za plaćanje – obrascu HUB 3A, a za Glazbenu školu iz Samobora.

4. Šifre namjena kao podatak na nalogu za plaćanje

Šifra namjene je novi, ali nije obvezan podatak koji se mora upisati na nalogu za plaćanje, obrascu HUB 3 i HUB 3A. No, ako se upisuje, predstavlja oznaku transakcije koja se obavlja prema standardu ISO 20022.

U nastavku je dan pregled dijela ši i namjena, dok se pregled svih ostalih ši i namjena može naći na in-ternetskoj stranici Hrvatske udruge banaka: www.hub.hr.

Klasi ikacija Šifra Naziv De inicijaPorez TAXS plaćanje

porezatransakcija predstavlja plaćanje poreza

porez VATX plaćanje PDV-a transakcija predstavlja plaćanje PDV-a

porez WHLD porez po odbitku

transakcija se odnosi na plaćanje poreza po odbitku

porez INTX porez na dohodak

transakcija se odnosi na plaćanje poreza na dohodak

porez NITX porez na neto dohodak

transakcija se odnosi na plaćanje poreza na neto dohodak

porez EXTX porez na nasljedstvo

transakcija se odnosi na plaćanje poreza na nasljedstvo

Plaća i naknada

SALA plaće transakcija predstavlja isplatu plaće

plaća i naknada

SSBE socijalna pomoć

transakcija predstavlja naknadu za socijalnu pomoć odnosno plaćanje kojeg izvršava država kao socijalnu potporu pojedincima

plaća i naknada

PAYR platni spisak transakcija se odnosi na isplatu plaće prema platnom spisku

plaća i naknada

PENS mirovine transakcija predstavlja isplatu mirovine

plaća i naknada

PRCP plaćanje troškova

transakcija se odnosi na plaćanje troškova

plaća i naknada

BECH dječji doplatak transakcija se odnosi na plaćanje kojim se pomaže roditelju/staratelju u uzdržavanju djeteta

plaća i naknada

BENE naknada za nezaposlenost/invaliditet

transakcija se odnosi na plaćanje osobi koja je nezaposlena /invalid

plaća i naknada

BONU novčana naknada (bonus)

transakcija se odnosi na plaćanje novčane naknade (bonusa)

plaća i naknada

COMM provizija transakcija se odnosi na plaćanje PROVIZIJE

plaća i naknada

BONU novčana naknada (bonus)

transakcija se odnosi na plaćanje novčane naknade (bonusa)

Općenito ADVA predujam transakcija predstavlja plaćanje predujma/avansa

općenito CCRD plaćanje kreditnom karticom

transakcija odnosi na plaćanje kreditom karticom



općenito INSM rata transakcija odnosi na plaćanje rate/obroka

općenito WEBI plaćanje putem interneta

transakcija odnosi na plaćanje koje je incinirano internetom

Komunalne usluge

PFON račun za telefon

transakcija odnosi na plaćanje računa telefonom

komunalne usluge

WTER račun za vodu transakcija odnosi na plaćanje računa za vodu

Komercijalna plaćanja

SUPP plaćanje dobavljaču

transakcija se odnosi na plaćanje dobavljaču

komercijalna plaćanja

BEXP poslovni troškovi

transakcija se odnosi na plaćanje poslovnih troškova

komercijalna plaćanja

GDSV kupoprodaja roba i usluga

transakcija se odnosi na kupovinu i prodaju roba i usluga

općenito REFU povrat transakcija predstavlja povrat sredstava

upravljanje sredstvima

CSDB gotovinska isplata

transakcija se odnosi na gotovinsku isplatu

kartična namira

CDCB kartično plaćanje uz gotovinski povrat

kupovina roba i usluga uz dodatnu isplatu gotovine na prodajnom mjestu

5. Upisivanje obveznih polja pri popunjavanju naloga za plaćanje

Kako bi ovlaštena organizacija za platni promet mo-gla izvršiti nalog za plaćanje, potrebno je da isti, a ovisno o vrsti transakcije koja se obavlja – uplata, isplata ili prijenos sredstava, ima popunjena barem obvezna polja sa slijedećim elementima:

Obvezna polja pri popunjavanju nalog za plaćanje:

Potrebni elementi

Vrsta transakcijeNalog

za uplatu

Nalog za

isplatu

Nalog za bezgotovinsko

plaćanje – prijenos sredstava

Naziv (ime) primatelja √Naziv (ime) platitelja √Broj računa platitelja √ √Broj računa primatelja √ √ za međunarodna

plaćanja potrebno je upisati i naziv (ime) primatelja te njegovu adresu

Valuta plaćanja √ √ √Iznos √ √ √Datum izvršenja √ √ √Ovjera platitelja √ √

U odnosu na stare Obrasce HUB 1 i HUB 1-1, koji se još mogu koristiti zaključno do kraja svibnja 2013., na novim obrascima HUB 3 i HUB 3A, nema više oznake za vrstu plaćanja koja se obavlja – uplata, isplata ili prijenos; već namjenu naloga za plaćanje određuju popunjeni obvezni elementi platitelja ili primatelja. Na svim nalozima, upisivanje podataka započinje u prvoj kućici na lijevoj strani obrasca, osim iznosa koji se na obrascu popunjava s desnim poravnanjem.

U nastavku se daju primjeri ispravno popunjenih novih naloga za plaćanje za pravnu osobu Sirius d.o.o. iz Samo-bora, Strma ulica 5, koja je obavila slijedeće transakcije:

1. Nalogom za uplatu gotovine – obavio se povrat sredstava na žiro-račun u iznosu od 1.100,00 kn.



2. Nalogom za isplatu gotovine – obavila se isplata gotovine zaposlenom radniku Josipu Caru u iznosu od 500,00 kn.

3. Nalogom za prijenos sredstava – obavilo se bezgotovinsko plaćanje računa dobavljaču Graditelj d.o.o. iz Zagreba u iznosu od 2.000,00 kn.

4. Nalogom za prijenos sredstava – obavilo se bezgotovinsko plaćanje računa zaprimljenog iz inozemstva na iznos od 200 eura.


RAČUNOVODSTVO

Rok za predaju polugodišnjih inancijskih iz-vještaja za proračune i proračunske korisnike je 10. srpnja 2013. godine, odnosno 22. srpnja 2013. godine za izvanproračunske korisnike i konsolidirane inancijske izvještaje. Proračunski i izvanproračunski korisnici na državnoj i lokalnoj razini sastavljaju isti skup inancijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja, kao i pretho-dne godine, a na što će nas podsjetiti i Okružnica o predaji inancijskih izvještaja proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna te proračunskih i izvan-proračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2013. Godi-ne, čija objava se planira na internetskim stranica-ma Ministarstva inancija: www.m in.hr - Državna riznica - Državno računovodstvo, sredinom lipnja. U drugom dijelu tekstu ukazuje se i na uočene nepra-vilnosti kod popunjavanja Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima.

1. Obveznici, izvještaji i rokovi predaje Prema Pravilniku o inancijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (NN, br. 32/11) obve-znici sastavljanja inancijskih izvještaja za razdoblje 1. siječnja do 30. lipnja 2013. godine jesu JLP(R)S, proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i JLP(R)S de inirani Zakonom o prora-čunu (NN, br. 87/08 i 136/12) i utvrđeni Registrom proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Regi-star se vodi sukladno Pravilniku o utvrđivanju pro-računskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračunskih i izvanproračunskih ko-risnika proračuna jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave te o načinu vođenja Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika (NN, br. 128/09).

* Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo inancija RH, Zagreb.** Mr. sc. Ivana Maletić, predsjednica Centra za razvoj javnog i ne-pro itnog sektora.

Podaci iz Registra proračunskih i izvanprora-čunskih korisnika za 2014. godinu upućeni su na objavu u Narodne novine. Za svakog proračunskog korisnika istaknuta je nadležnost državne ili lokalne razine, odnosno određenog ministarstva ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Podaci iz Registra proračunskih i izvanproračunskih kori-snika za 2013. godinu objavljeni su u Narodnim no-vinama br. 60/2012.

Svi oni koji nisu upisani u Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika i nemaju RKP broj nisu proračunski odnosno izvanproračunski kori-snici, te ne mogu voditi proračunsko računovodstvo i predavati inancijske izvještaje u sustavu proraču-na. FINA ne zaprima inancijske izvještaje korisnika koji nisu objavljeni u Registru proračunskih i izvan-proračunskih korisnika i onih koji su nakon objave Podataka iz Registra uz suglasnost Ministarstva inancija dobili RKP broj. Proračuni, proračunski i

izvanproračunski korisnici predaju inancijske iz-vještaje instituciji ovlaštenoj za obradu podata-ka – FINA-i u elektroničkom obliku, a objavljeni su na internetskoj stranici Ministarstva inancija s Referentnom stranicom. Uz elektronički oblik Refe-rentne stranice predaje se njen ispis ovjeren potpi-som odgovorne osobe i pečatom.

Pravilnik ne predviđa predaju inancijskih izvješta-ja u papirnatom obliku, odnosno obrascima Narod-nih novina.

UDK 657.2Ivana Jakir-Bajo *

Ivana Maletić **

Polugodišnji inancijski izvještaji proračuna i proračunskih korisnika


RAČUNOVODSTVO

Tablica 1. Obveznici, obveza i rokovi predaje polugodišnjih inancijskih izvještaja (za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja)

Obveznik Financijski izvještaji Rok predaje PredajaProračunski korisnici državnog proračuna

• Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima

do 10. srpnja • Nadležnom razdjelu

• Bilješke • Područnom uredu FINA-e (samo PR-RAS) Jedinice lokalne i

područne (regionalne) samouprave


do 10. srpnja • Područnom uredu FINA-e (PR-RAS, NT, OBVEZE)

• Izvještaj o novčanim tijekovima • Izvještaj o obvezama• Bilješke

Proračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave


do 10. srpnja • Jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave čiji su proračunski korisnici • Izvještaj o obvezama

• Bilješke • Područnom uredu FINA-e (samo PR-RAS)

Izvanproračunski korisnici državnog

proračuna


do 22. srpnja • Područnom uredu FINA-e (PR-RAS, NT, OBVEZE)

• Izvještaj o novčanim tijekovima• Izvještaj o obvezama • Bilješke

Izvanproračunski korisnici proračuna

jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave

• Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima

do 22. srpnja • Jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave čiji su proračunski korisnici

• Izvještaj o obvezama

• Bilješke • Područnom uredu FINA-e (samo PR-RAS)

Konsolidirane izvještaje

Razdjeli • Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima

do 22. srpnja • Područnom uredu FINA-e (samo PR-RAS)

• BilješkeJedinice lokalne i

područne (regionalne) samouprave


do 22. srpnja • Područnom uredu FINA-e (PR-RAS, OBVEZE)

• Izvještaj o obvezama • Bilješke

proračuna klasi iciraju kao razdjeli predaju FINA-i konsolidirane inancijske izvještaje za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja do 22. srpnja 2013. godine.

Proračunski korisnici državnog proračuna, kao dio skupa polugodišnjih inancijskih izvještaja, ne pre-daju Izvještaj o obvezama jer se on svaki mjesec predaje razdjelima u roku od 10 dana po isteku iz-vještajnog razdoblja. Razdjel ih konsolidira i do 15. u mjesecu predaje FINA-i konsolidirani mjesečni Iz-vještaj o obvezama.

Proračunski korisnici proračuna JLP(R)S preda-ju do 10. srpnja 2013. godine Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o obve-zama i Bilješke:

• nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave,

• FINA-i (bez Bilješki).

Proračunski korisnici državnog proračuna pre-daju do 10. srpnja 2013. godine Izvještaj o priho-dima i rashodima, primicima i izdacima i Bilješke za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja, i to:

• FINA-i (bez Bilješki),• razdjelu kojem pripadaju prema organizacijskoj

klasi ikaciji državnog proračuna.

Ministarstva i druga državna tijela na razini razdje-la državnog proračuna konsolidiraju inancijske iz-vještaje proračunskih korisnika, koji su prema or-ganizacijskoj klasi ikaciji u njihovoj nadležnosti; i svoj inancijski izvještaj te sastavljaju konsolidirani inancijski izvještaj o prihodima i rashodima, primi-

cima i izdacima za cjelokupni razdjel.

Proračunski korisnici državnog proračuna koji se prema organizacijskoj klasi ikaciji državnog


RAČUNOVODSTVO

JLP(R)S predaju do 10. srpnja 2013. godine Iz-vještaj o prihodima i rashodima, primicima i izda-cima, Izvještaj o novčanim tijekovima, Izvještaja o obvezama i Bilješke za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja FINA-i (bez Bilješki). JLP(R)S predaju do 22. srpnja 2013. godine konsolidirane inancijske izvještaje, i to: Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima i Izvještaj o obvezama za raz-doblje od 1. siječnja do 30. lipnja isključivo FINA-i.

U slučaju nastalih promjena u vlasničkim udjelima, JLP(R)S dužne su predati Obrazac: UDJ do 10. srpnja 2013. godine za razdoblje od 1. travnja do 30. lipnja (a ne za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja kao kod Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima). Obrazac: UDJ predaje se isključivo u elektroničkom obliku Ministarstvu inancija.

Izvanproračunski korisnici državnog proračuna predaju FINA-i do 22. srpnja 2013. godine Izvje-štaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o novčanim tijekovima, Izvještaj o obveza-ma i Bilješke za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja.

Izvanproračunski korisnici JLP(R)S predaju do 22. srpnja 2013. godine Izvještaj o prihodima i ras-hodima, primicima i izdacima, Izvještaj o obvezama i Bilješke za razdoblje 1. siječnja do 30. lipnja:

• nadležnoj jedinici područne (regionalne) samou-prave i

• FINA-i (bez Bilješki).

Mjesni odbori i ostali oblici mjesne samouprave, te vijeća nacionalnih manjina polugodišnje inan-cijske izvještaje ne dostavljaju FINI, već isključivo nadležnoj jedinici područne (regionalne) samoupra-ve za potrebe konsolidacije i kontrole.

Proračunski korisnici koji obavljaju poslove u sklopu funkcija koje se decentraliziraju: osnov-ne i srednje škole, domovi za starije i nemoćne, centri za socijalnu skrb, učenički domovi, javne vatrogasne postrojbe dostavljaju Izvještaj o priho-dima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o obvezama i Bilješke za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja:

• nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave; a

• FINA-i isključivo Izvještaj o prihodima i rashodi-ma, primicima i izdacima.

Ovi korisnici ne predaju polugodišnji inancijski iz-vještaj nadležnim ministarstvima.

Ustanove u zdravstvu (decentralizirane) dostav-ljaju Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima

i izdacima, Izvještaj o obvezama i Bilješke za raz-doblje od 1. siječnja do 30. lipnja:

• nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave,

• Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, a • FINA-i isključivo Izvještaj o prihodima i rashodi-

ma, primicima i izdacima.

2. Uočene nepravilnosti kod popunjavanja Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima

Analizom Izvještaja o prihodima i rashodima, primi-cima i izdacima koji se sastavljaju na Obrascu: PR-RAS uočeno je pogrešno popunjavanje podataka o zaposlenima na AOP-ima 611 – 614, gdje se traže podaci o prosječnom broju zaposlenih u tijelima i kod korisnika na osnovi stanja krajem izvještajnog razdoblja i na osnovi sati rada.

Proračuni i proračunski korisnici jedinica lokal-ne i područne (regionalne) samouprave

U Obrascu: PR-RAS razine 21 i 31 popunjavaju se sljedeći AOP-i:

• AOP 612 Prosječan broj zaposlenih kod korisnika na osnovi stanja krajem izvještajnog razdoblja (cijeli broj) i

• AOP 614 Prosječan broj zaposlenih kod korisnika na osnovi sati rada (cijeli broj).

U Obrascu: PR-RAS razine 22 popunjavaju se slje-deći AOP-i:

• Broj zaposlenih kod proračunskih korisnika, koji se inanciraju iz prihoda jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupravea) AOP 612 Prosječan broj zaposlenih kod kori-

snika na osnovi stanja krajem izvještajnog raz-doblja (cijeli broj) i

b) AOP 614 Prosječan broj zaposlenih kod kori-snika na osnovi sati rada (cijeli broj).

• Broj zaposlenih u upravnim odjelimaa) AOP 611 Prosječan broj zaposlenih u tijelima

na osnovi stanja krajem izvještajnog razdoblja (cijeli broj) i

b) AOP 613 Prosječan broj zaposlenih u tijelima na osnovi sati rada (cijeli broj).


• Broj zaposlenih kod proračunskih korisnika (svi izvori inanciranja)a) AOP 612 Prosječan broj zaposlenih kod kori-



RAČUNOVODSTVO


• Broj zaposlenih u upravnim odjelimaa) AOP 611 Prosječan broj zaposlenih u tijelima



Proračunski korisnici državnog proračuna


• Proračunski korisnici na razini glave 05 a) AOP 611 Prosječan broj zaposlenih u tijelima



• Proračunski korisnici u ostalim glavama a) AOP 612 Prosječan broj zaposlenih kod kori-




Razdjeli koji imaju konsolidaciju

• AOP 612 Prosječan broj zaposlenih kod korisnika na osnovi stanja krajem izvještajnog razdoblja (cijeli broj) - podaci iz izvještaja proračunskih ko-risnika razine 11.

• AOP 614 Prosječan broj zaposlenih kod kori-snika na osnovi sati rada (cijeli broj) - podaci iz izvještaja proračunskih korisnika razine 11.

• AOP 611 Prosječan broj zaposlenih u tijelima na osnovi stanja krajem izvještajnog razdoblja (cijeli broj) – podaci iz izvještaja razine 11 glave 05.

• AOP 613 Prosječan broj zaposlenih u tijelima na osnovi sati rada (cijeli broj) - podaci iz izvještaja razine 11 glave 05.

Razdjeli koji nemaju konsolidaciju

• AOP 611 Prosječan broj zaposlenih u tijelima na osnovi stanja krajem izvještajnog razdoblja (cijeli broj) i

• AOP 613 Prosječan broj zaposlenih u tijelima na osnovi sati rada (cijeli broj).

Pregledom Obrazaca: PR-RAS također je uočeno da jedinice lokalne i područne (regionalne) samou-prave učestalo pogrešno iskazuju razne naknade građanima i kućanstvima na računima unutar

podskupine 371 - Naknade građanima i kućan-stvima na temelju osiguranja. Ova je podskupina namijenjena isključivo za evidentiranje naknada koje građanima i kućanstvima isplaćuju Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i Hrvatski zavod za zapo-šljavanje, te se kod jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave ne smije koristiti pri planira-nju, niti knjigovodstvenom evidentiranju. Naknade koje građanima i kućanstvima isplaćuju jedinice lo-kalne i područne (regionalne) samouprave vode se unutar podskupine 372 - Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna.

Nadalje, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski i izvanproračunski korisnici u Obrascu PR-RAS ne mogu imati popu-njene podatke o prihodima koje iskazuje samo dr-žavni proračun:

• porezu na dobit (AOP 012)• porezu na dodanu vrijednost (AOP 025)• posebnom porezu i trošarinama (AOP 027)• carini i carinskim pristojbama (AOP 033)• doprinosima (AOP 039).

U dijelu obaveznih analitičkih podataka Obrasca: PR-RAS na AOP-u 862 traži se iskazivanje vrijed-nosti ostvarenih investicija u dugotrajnu imovinu. Budući da je riječ o podacima koji se prikupljaju za potrebe Državnog zavoda za statistiku, u nastavku iznosimo njihovo tumačenje načina popunjavanja navedene AOP oznake.

Na navedenom AOP 862 iskazuje se ukupan iznos vrijednosti nove dugotrajne imovine (osim zemlji-šta i šuma) nabavljene od proizvođača ili trgovaca, ukupan iznos vrijednosti izgrađene nove dugotraj-ne imovine i ukupan iznos vrijednosti nabave nove dugotrajne imovine inancijskim leasingom u izvje-štajnoj godini, neovisno o tome jesu li obveze za nju plaćene ili nisu. Uključuju se također investicije u vlastitoj proizvodnji, vrijednost nove dugotrajne imovine dobivene bez naknade, prirast osnovnog stada, pošumljavanje i dugogodišnji nasadi, troško-vi investicijskog održavanja i znatnijeg poboljšanja imovine prema računima, neovisno o tome jesu li i podmireni, te investicije u tijeku (kod građevinskih objekata prema računima za privremene obračun-ske situacije). U novu imovinu uključuje se i rabljena dugotrajna imovina uvezena iz inozemstva. Obuhva-ća se materijalna (zgrade i druge građevine, strojevi i oprema s montažom, osnovno stado, pošumljava-nje i višegodišnji nasadi) i nematerijalna imovina (istraživanje rudnih bogatstava, ulaganja u raču-nalne programe, umjetnička, literarna i znanstvena


RAČUNOVODSTVO

djela, patenti i licence) koja ima vijek trajanja duži od jedne godine.

Vrijednosti svih investicija iskazuju se po trošku nabave tj. kupovna cijena uvećana za carine, nepo-vratne poreze, troškove prijevoza i sve druge troš-kove koji se mogu izravno dodati troškovima na-bave i osposobljavanja za početak uporabe. Dobra proizvedena u vlastitoj proizvodnji vrednuju se po troškovima proizvodnje. Ne uključuju se ulaganja dugotrajne imovine od strane vlasnika u korist pri-čuva ili radi povećanja temeljnog kapitala, tekuće održavanje imovine, rabljena dugotrajna imovina nabavljena ili dobivena u zemlji i investicije u i-nancijsku imovinu.

3. Odluka o raspodjeli rezultataObveznici se često pitaju što mogu učiniti kada je u inancijskim izvještajima s 31. 12. iskazan manjak

prihoda od ne inancijske imovine, a istodobno i vi-šak prihoda od poslovanja, odnosno mogu li se na-kon predaje inancijskih izvještaja navedeni viškovi i manjkovi prebiti.

Odgovor na ovo pitanje daje članak 84. stavak 2 Pravilnika o proračunskom računovodstvu i račun-skom planu (NN, br. 114/10 i 31/11), kojim je propi-sano da se stanja utvrđena na osnovnim računima podskupine 922 i iskazana u inancijskim izvještaji-ma za proračunsku godinu raspodjeljuju u sljedećoj proračunskoj godini u skladu s Odlukom o raspodje-li rezultata i uz pridržavanje ograničenja u skladu s propisima iz područja proračuna.

Raspodjelu rezultata potrebno je razlikovati od korekcije rezultata. Korekcija rezultata je obve-zna i radi se s 31. 12. te tako utječe na iznose viškova i manjkova iskazanih po kategorijama (poslovanje, ne inancijska imovina, inancijska imovina) u godiš-njim inancijskim izvještajima. Za iznose koji su bili evidentirani tijekom godine na računima kapitalnih prijenosa sredstava, odnosno prihodima poslovanja, a koji su utrošeni za nabavu dugotrajne ne inancij-ske imovine, u procesu korekcije zadužuje se račun viška ili manjka prihoda poslovanja, a odobrava ra-čun viška ili manjka prihoda od ne inancijske imovi-ne. Korekcija se može napraviti isključivo za iskaza-ne prihode na sljedećim računima: 63121 Kapitalne pomoći od inozemnih vlada u EU, 63122 Kapitalne pomoći od inozemnih vlada izvan EU, 63221 Kapi-talne pomoći od međunarodnih organizacija, 63241 Kapitalne pomoći od institucije i tijela EU, 6332 Ka-pitalne pomoći iz proračuna, 6334 Kapitalne pomo-ći od proračunskih korisnika temeljem prijenosa sredstava EU, 6342 Kapitalne pomoći od ostalih su-

bjekata unutar općeg proračuna, 6352 Kapitalne po-moći izravnanja za decentralizirane funkcije, 6632 Kapitalne donacije te 67121 Prihodi za inanciranje rashoda za nabavu ne inancijske imovine.

Osim u slučaju ostvarenja prihoda poslovanja koji se koriste za rashode za nabavu ne inancijske imo-vine, korekcija rezultata s 31.12. obvezna je i u slu-čaju ostvarenja prihoda od prodaje ne inancijske imovine i njihova korištenja za kapitalne rashode koji se ekonomski klasi iciraju i u rashode poslova-nja (razred 3). To je omogućeno i Zakonom o prora-čunu, koji u članku 70 kaže da se sredstva od pro-daje i zamjene ne inancijske dugotrajne imovine i od nadoknade štete s osnove osiguranja koriste za nabavu ne inancijske imovine (razred 4), odr-žavanje ne inancijske imovine (3232 Usluge teku-ćeg i investicijskog održavanja), kapitalne pomoći koje se daju trgovačkim društvima, ali isključivo za nabavu ne inancijske imovine (38612 Kapitalne pomoći trgovačkim društvima u javnom sektoru i 38622 Kapitalne pomoći trgovačkim društvima izvan javnog sektora), dodatna ulaganja u ne inan-cijsku imovinu (45 Rashodi za dodatna ulaganja na ne inancijskoj imovini) i ulaganja u dionice, te udjele trgovačkih društava (532 Dionice i udjeli u glavnici trgovačkih društava u javnom sektoru i 534 Dionice i udjeli u glavnici trgovačkih društava izvan javnog sektora).

Kao rezultat izmjena i dopuna Zakona o proračunu, korekcija rezultata će po prvi puta omogućiti, s 31. 12. 2013., korištenje prihoda od prodaje i zamjene ne inancijske imovine te od nadoknade štete za ot-plate glavnice po dugoročnim zajmovima.

Dakle, korekcija rezultata radi se s 31. 12., a raspo-djela nakon predaje godišnjih inancijskih iz-vještaja, iako iz propisanih odredbi o raspodjeli rezultata, rok do kojeg se Odluka o raspodjeli re-zultata može donijeti, nije decidirano utvrđen. Najjednostavnije i najpravilnije je donijeti Odluku nakon sastavljanja i predaje inancijskih izvještaja, odnosno nakon usvajanja godišnjih inancijskih iz-vještaja i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna.

Odluka se o raspodjeli donosi, ako za pokriće manjka po određenoj kategoriji postoje raspo-loživi izvori inanciranja, uvažavajući ograničenja vezana uz raspodjelu rezultata de inirana člancima 65. i 70. Zakona o proračunu.

Primjer:

Viškom prihoda poslovanja pokrit će se manjak od ne-inancijske imovine u iznosu od 70.000,00 kn iskazan

u Bilanci na dan 31. 12. 2012. godine.


RAČUNOVODSTVO

Pitanje korisnika: Je li potrebno raspodjeljivati re-zultat radi anuliranja manjka ne inancijske imovine i

u slučaju kada postoji manjak prihoda poslovanja, od-nosno je li ispravno Odlukom o raspodjeli svesti jednu kategoriju na nulu i time povećati drugi manjak?

Raspodjela rezultata nije obvezna, a ako se provodi mora se temeljiti isključivo na stvarnim poslovnim događajima kod proračuna i proračunskih korisni-ka.

Pitanje korisnika: Upisuje li se na pozicije prenesenih viškova/manjkova u Obrascu: PR-RAS iznos koji odgo-vara stanju 1. 1. 2013. u Bilanci (na računima podsku-pine 922 Višak/manjak prihoda) ili stanju nakon ras-podjele rezultata?

Kako Obrazac: PR-RAS treba dati realnu sliku o po-slovanju i kretanju obveznika, uvijek se unose poda-ci koji odražavaju i uključuju sve promjene, u ovom slučaju – stanja nakon raspodjele rezultata.

Pregled nadolazećih radionica

SPECIJALIZIRANE RADIONICE PO POJEDINIM DJELATNOSTIMA

PRORAČUNSKIH KORISNIKA

lipanj

PROGRAMI USAVRŠAVANJA U PODRUČJU

JAVNE NABAVE

srpanj

• Dječji vrtići – 7.6.

• Osnovne i srednje škole i učenički domovi – 10.6.

• Ustanove u socijalnoj skrbi – 11.6.

• Općine, gradovi i županije –12.6.

• Sudovi i odvjetništva - 14.6.

• Ustanove u zdravstvu – 17.6.

• Ustanove u kulturi – 18.6.

• Javne vatrogasne postrojbe – 19.6.

• Fakulteti i instituti – 20.6.

• Javna nabava za ponuditelje – 3.7.

• Praksa javne nabave: Model nabave putem središnjeg tijela za javnu nabavu i zajednička nabava – 4.7.

• Upravljanje nabavom do 70.000 kuna – 5.7.

• Javna nabava za revizore – 8. i 9. 7.

• Postupak nabave građevinskih radova (jamstva, izvršenje ugovora, nabava dodatnih radova) – 10.7.

• Nabava prehrambenih proizvoda – 11.7

Više o radionicama pogledajte na našoj internetskoj stranici www.tim4pin.hr.


RAČUNOVODSTVO

Nepro itne organizacije za razdoblje od 01. siječnja do 30. lipnja 2013. predaju FINA-i Izvještaj o priho-dima i rashodima na Obrascu: PR-RAS-NPF do 30. srpnja 2013. Nepro itne organizacije dužne su poštivati Uredbom propisani rok za dostavu inan-cijskih izvještaja (čl. 70., st. 2. Uredbe o računovods-tvu nepro itnih organizacija, jer FINA nakon nave-denog roka (30. srpnja) neće zaprimati inancijske izvještaje.

1. Obveznici i rokovi izrade i predaje polugodišnjeg inancijskog izvještaja

Sukladno članku 2. stavku 1. Uredbe o računovod-stvu nepro itnih organizacija (NN, br. 10/08 i 7/09) obveznici izrade i predaje inancijskih izvještaja jesu: udruge i njihovi savezi, strane udruge, zaklade, fondacije, ustanove, političke stranke, komore, sin-dikati, vjerske i druge zajednice i sve druge pravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti/pro ita, za koje iz posebnih propisa proizlazi da su nepro itne organizacije i koje su upi-sane u Registru nepro itnih organizacija.

Sindikati, političke stranke i druge nepro itne orga-nizacije s organizacijskim dijelovima (podružnica-ma) koji nemaju pravnu osobnost (svoj matični broj) podnose jedan inancijski izvještaj na razini pravne osobe. Poslovanje podružnica bez pravne osobnosti i matice mora biti obuhvaćeno jednim i-nancijskim izvještajem, stoga organizacijski dije-lovi (podružnice) bez pravne osobnosti ne pod-nose polugodišnji inancijski izvještaj FINA-i.

Prema članku 71. Uredbe, Obrazac: PR-RAS-NPF nisu obvezne sastavljati niti predavati nepro itne organizacije:

• čija je vrijednost imovine uzastopno u prethodne tri godine manja od 100.000,00 kuna na razini go-dine i

* Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo inancija RH, Zagreb.** Mr. sc. Ivana Maletić, predsjednica Centra za razvoj javnog i ne-pro itnog sektora.

• čiji je godišnji prihod uzastopno u prethodne tri godine manji od 100.000,00 kuna na razini godine.

Nepro itne organizacije osnovane nakon 1. siječnja 2009. dužne su voditi dvojno knjigovodstvo i sastav-ljati te predavati inancijske izvještaje sljedeće tri godine neovisno o visini prihoda i imovine.

Obrazac: PR-RAS-NPF moguće je predati:

• u elektroničkom obliku s ugrađenim kontrolama, a koji se može pronaći na web stranicama FINA-e i Ministarstva inancija (www.m in.hr - Državna riznica – Računovodstvo - Nepro itno računov-odstvo - Financijski izvještaji za nepro itne orga-nizacije s ugrađenim kontrolama), ili

• putem papirnatih obrazaca.

Uz elektroničku verziju obrasca predaje se i ispis Referentne stranice ovjeren potpisom osobe ovla-štene za zastupanje i pečatom. Zbog pogrešaka koje su moguće pri ručnom unosu podataka iz papirnatih obrazaca u bazu FINA-e, preporuka je predavati iz-vještaj u elektroničkom obliku.

FINA-i je potrebno predati inancijski izvještaj za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja i onda kada nema prihoda i rashoda u razdoblju izvje-štavanja, pa sve kolone imaju vrijednost 0.

Napominjemo da nepostojanje prihoda ne znači nužno i nepostojanje rashoda, jer za vođenje računa otvorenih u bankama nepro itne organizacije pri-maju račune koje je, bez obzira jesu li plaćeni, po-trebno provesti u poslovnim knjigama i na inancij-skim izvještajima iskazati rashod.

Nepro itne organizacije koje sukladno Uredbi nisu obveznici predaje inancijskih izvještaja, ali su do-nijele odluku o njihovoj predaji, imaju obvezu iste predavati za sva propisana razdoblja predaje, a ne samo godišnji inancijski izvještaj.

Uputa o izradi i predaji inancijskog izvještaja ne-pro itnih organizacija za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2013. bit će do kraja lipnja objavljena na internetskim stranicama Ministarstva inancija (www.m in.hr - Državna riznica – Računovodstvo - Nepro itno računovodstvo).

UDK 657.2Ivana Jakir-Bajo *

Ivana Maletić **

Polugodišnji inancijski izvještaj nepro itnih organizacija


RAČUNOVODSTVO

2. Sadržaj Izvještaja o prihodima i rashodima (Obrasca: PR-RAS-NPF)

U zaglavlju Obrasca: PR-RAS-NPF kao obvezan po-datak popunjava se OIB koji se prema odredbama Zakona o osobnom identi ikacijskom broju (NN, br. 60/08) počeo primjenjivati od 1. siječnja 2010. Uz OIB, na Obrascu: PR-RAS-NPF potrebno je upisati i RNO broj dodijeljen od Ministarstva inancija pri-likom upisa nepro itne organizacije u Registar ne-pro itnih organizacija. RNO broj se može pronaći na internetskoj stranici Ministarstva inancija (www.m in.hr – Državna riznica – Računovodstvo – Ne-pro itno računovodstvo).

Nepro itne organizacije neće biti u mogućnosti predati inancijski izvještaj, ako prethodno nisu upisane u Registar i nemaju RNO broj. Nadalje, nepro itne organizacije koje nisu upisane u Re-gistar ne mogu ostvarivati sredstva iz državnog proračuna putem natječaja koje provode mini-starstava i druga državna tijela.

U Obrazac: PR-RAS-NPF upisuju se sljedeći podaci:

• stupac 1 – broj računa iz računskog plana;• stupac 2 – naziv računa;• stupac 3 – AOP oznaka;• stupac 4 – ostvareno u polugodištu prethodne go-

dine;• stupac 5 – ostvareno u polugodištu tekuće godi-

ne;• stupac 6 – indeks ostvarenja polugodišta tekuće

godine u odnosu na prethodnu godinu (upisuje se cijeli broj bez decimala).

Prva dva stupca obrasca popunjena su temeljem propisane ekonomske klasi ikacije – Računskog pla-na nepro itnih organizacija.

Treći stupac jest oznaka koju obrasci također imaju unaprijed popunjenu, a koja je potrebna radi auto-matske obrade podataka, a kratica naziva stupca 3 upravo to i znači - AOP oznaka.

U stupac 4. upisuju se podaci o ostvarenim priho-dima i rashodima te rezultatima tijekom istog raz-doblja – polugodišta prethodne godine.

U stupac 5. upisuju se podaci iz glavne knjige o os-tvarenim prihodima i nastalim rashodima tijekom razdoblja 1. siječnja do 30. lipnja 2012.

U stupac 6. upisuje se indeks promijene ostvareno, u odnosu na ostvareno za polugodište prethodne godine – upisuje se cijeli broj bez decimala.

Popunjavaju se svi stupci Obrasca: PR-RAS-NPF uk-ljučujući stupac 4 Ostvareno u istom razdoblju pret-

hodne godine i stupac 5 Ostvareno u izvještajnom razdoblju tekuće godine.

Podaci o prenesenim viškovima/manjkovima

U Izvještaju o prihodima i rashodima se uz podatke o viškovima/manjkovima ostvarenim u izvještaj-nom razdoblju upisuju i podaci o prenesenom rezul-tatu – viškovima/manjkovima iz prethodne godine:

• 5221 Višak prihoda preneseni - AOP 128 i • 5222 Manjak prihoda preneseni- AOP 129.

Iznosi upisani na izdvojenim pozicijama Obrasca: PR-RAS-NPF trebaju odgovarati stanjima na raču-nima viškova/manjkova utvrđenim u Bilanci na dan 31.12.2012. odnosno početnim stanjima glavne knji-ge na dan 1. siječnja 2013.

Međutim, važno je naglasiti da je moguće odstupa-nje između visine prenesenih viškova i manjkova u Obrascu: PR-RAS-NPF i iskazanih početnih stanja na računu 522 Višak/manjak prihoda. U praksi se može dogoditi da nepro itna organizacije evidentira kao prihod nešto što nije njen prihod ili evidentira isti prihod dva puta. Isto se može dogoditi i na rashod-noj strani. Ako se pogreška u evidentiranju dogodi-la u prethodnoj godini, u tekućoj godini se ne mogu stornirati prihodi ili rashodi iz prethodne godine, već se ispravlja iskazani rezultat.

Primjerice, nepro itna organizacija je u 2012. pro-knjižila rashod i obvezu prema dobavljaču u visini od 2.000,00 kn, a faktura je glasila na 1.000,00 kn. U 2013. potrebno je izvršiti ispravak – stornirati ob-vezu i odobriti račun viška/manjka, odnosno pove-ćati rezultat (višak/manjak) za 1.000,00 kuna.

Primjer:

Nepro itna organizacija je pogreškom u prethodnoj godini evidentirala 1.500,00 kn prihoda od iznajmlji-vanja poslovnog prostora, koji nije u cijelosti njen. Dio od 750,00 kn pripada drugoj pravnoj osobi.

Kako neprofitna organizacija nije tijekom 2012. stornirala tih 750,00 kn, stanje osnovnog računa 5221 Višak prihoda poslovanja na dan 1. siječnja 2013. nerealno je iskazano, odnosno višak je za 750,00 kn veći. Dana 02. travnja 2013. izvršio se povrat navedenih sredstva pravnoj osobi kojoj sred-stva i pripadaju.

Evidencije u 2013.:

5221 Višak prihoda poslovanja

2.4.2013. 750 10.000 S 1.1. 2013.


RAČUNOVODSTVO

1111 Novac na računu kod tuzemnih poslovnih banaka

S 1.1.2013. 15.000 750 2.4.2013.

Isječak iz Obrasca: PR-RAS-NPF za razdoblje 1. si-ječnja do 30. lipnja 2013.

Račun iz Računskog

planaO P I S AOP

oznaka

Ostvareno u izvještajnom

razdoblju1 2 3 7

UKUPNI RASHODI (AOP 041-123 ili 041+124)

125

980.000

VIŠAK PRIHODA (AOP 001-125)

12620.000

MANJAK PRIHODA (AOP 125-001)

127-

5221 Višak prihoda - preneseni 128 9.250

5222 Manjak prihoda - preneseni 129

-

Višak prihoda raspoloživ u sljedećem razdoblju (AOP 126+128-127-129)

130

29.250

Manjak prihoda za pokriće u sljedećem razdoblju (AOP 127+129-126-128)

131

-

Bitno je istaknuti da višak prihoda - preneseni, koji se iskazuje na AOP oznaci 128 Obrasca: PR-RAS-N-PF za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2013. kod nepro itnih organizacija koje su imale ispravke po-grešnih knjiženja vezanih za iskazane prihode i ras-hode u 2012. nije iznos iskazan kao početni saldo na računima 522 Višak prihoda, te se može kroz izvje-štajna razdoblja mijenjati.

Podaci u dijelu Dodatni podaci

Od AOP 132 do AOP 145 u Obrascu: PR-RAS-NPF upisuju se dodatni podaci. Dodatni podaci mogu se po svom sadržaju i namjeni grupirati u četiri dijela.

U prvom dijelu, od AOP 132 do AOP 135 prati se sta-nje novčanih sredstava na početku godine, ukupni priljevi i odljevi s računa i blagajni, te stanje novča-nih sredstava na kraju godine. Za razdoblje od 1. si-ječnja do 30. lipnja 2013. na AOP 132 upisuje se sta-nje novčanih sredstava na dan 1. siječnja 2013. s ra-čuna skupine 11 Novac u banci u blagajni, što znači da se uključuju podaci o stanju novčanih sredstava u banci i blagajni, o izdvojenim novčanim sredstvima i vrijednosnicama u blagajni. Na AOP-ima 133 i 134 upisuju se podaci o ukupnim priljevima i odljevima na novčane račune i blagajne, odnosno s novčanih računa i blagajni, tijekom polugodišta. Na AOP 135 upisuje se stanje novčanih sredstava na kraju izvje-štajnog razdoblja – na dan 30. lipnja 2013. s računa skupine 11 Novac u banci i blagajni.

Drugi dio dodatnih podataka u potpunosti je za sta-tističke potrebe i obuhvaća AOP 136 i AOP 137 na kojima je potrebno iskazati prosječan broj radnika na osnovi stanja krajem polugodišta i na osnovi sati rada.

Isječak iz Obrasca: PR-RAS-NPF

DODATNI PODACI

11Stanje novčanih sredstava na početku godine

132

11-dugovnoUkupni priljevi na novčane račune i blagajne

133

11-potražnoUkupni odljevi s novčanih računa i blagajni

134

11

Stanje novčanih sredstava na kraju godine (AOP 132+133-134)

135

Prosječan broj zaposlenih na osnovi stanja krajem izvještajnog razdoblja (cijeli broj)

136

Prosječan broj zaposlenih na osnovi sati rada (cijeli broj)

137

Sadržaj trećeg dijela dodatnih podataka, od AOP 138 do AOP 145, u cijelosti ukazuje na činjenicu da je ovaj izvještaj izrađen i za potrebe Državnog zavoda za statistiku, kako bi zamijenio dosadašnji statistič-ki Obrazac: TSI-N. U ovom dijelu od nepro itnih or-ganizacija traži se iskazivanje vrijednosti ostvare-nih investicija u novu dugotrajnu imovinu.


RAČUNOVODSTVO


Cilj prikupljanja podataka od AOP 138 do AOP 143 je mogućnost obračuna investicija u dugotrajnu imovi-nu u kraćim vremenskim razdobljima, odnosno tro-mjesečjima. Pri tome je važno naglasiti da se u nave-dene AOP oznake Obrasca: S-PR-RAS-NPF ne unosi stanje dugotrajne imovine na 30. lipnja 2013. godine iskazano na bilančnim kontima od 051 Građevinski objekti u pripremi do 056 Ostala ne inancijska imo-vina u pripremi.

Prema obrazloženjima Državnog zavoda za stati-stiku pod pojmom Vrijednost ostvarenih investicija u novu dugotrajnu imovinu, obuhvaćaju se sve vrste ulaganja u novu imovinu, odnosno u nove kapaci-tete, kao i ulaganja za proširenje, rekonstrukciju i modernizaciju postojećih ili zamjenu zastarjelih, istrošenih ili slučajnom štetom uništenih kapacite-ta. Ne obuhvaća se redovno i tekuće održavanje, te popravci dugotrajne imovine.

Ostvarenim investicijama, u novu dugotrajnu imovi-nu, smatraju se nabavke od izvođača građevinskih radova, proizvođača opreme, ostvarena ulaganja u vlastitoj režiji, nabavljena dugotrajna imovina bez naknade (humanitarne pomoći i darovi), nabavke opreme u trgovini, te nabavke imovine od privatnih osoba, odnosno investicijska dobra koja još nisu bila predmet kupoprodaje između neposrednih korisni-ka tih dobara.

Vrijednost investicija u novu dugotrajnu imovinu iskazuje se kupovnim cijenama tj. obuhvaća sve transportne troškove, instalacijske troškove, kao i troškove prijenosa vlasništva (naknade bilježnici-ma, inženjerima, pravnicima i sl.) i sve poreze koji se plaćaju na prijenos. U ostvarene investicije u novu dugotrajnu imovinu uključuje se i rabljena oprema nabavljena isključivo u inozemstvu budući da izrav-no utječe na porast nacionalnog bogatstva u zemlji.

Nabavke se smatraju ostvarenima u trenutku pro-mjene vlasnika, a kod građevinskih radova nabavka je de inirana ugovorom po fazama gradnje, odnosno obračunskim situacijama. Investicije u građevinske objekte obuhvaćaju ulaganja u nove građevine viso-kogradnje, niskogradnje, hidrogradnje i ulaganja u stambene objekte. Investicije u novu ostalu mate-rijalnu dugotrajnu imovinu obuhvaćaju ulaganja u osnovno stado priplodne i radne stoke, pošumljava-nja i dugogodišnje nasade, te ulaganja u važna po-boljšanja zemljišta.

Ulaganja u novu nematerijalnu dugotrajnu imovinu obuhvaćaju ulaganja kao što su ulaganja u rudarska istraživanja, računalne programe, patente, prava,

licence, književna i umjetnička djela. Podaci obu-hvaćaju i nabavku dugotrajne imovine inancijskim leasingom. U iskazane podatke ne uključuje se naba-va zemljišta, jer se transakcije nabave i prodaje po-ništavaju na razini države.

Četvrti dio Obrasca: S-PR-RAS-NPF prati bilančnu poziciju - stanje zaliha na dan 1. siječnja i na 30. lip-nja 2013. Budući da se od AOP 138 do AOP 144 ne mogu uspostaviti matematičke i/ili logičke kontro-le, na AOP 145 uspostavljen je kontrolni zbroj.


Popunjavanje zaglavlja Obrasca: PR-RAS-NPF

Prema odredbama Zakona o osobnom identi ika-cijskom broju (NN, br. 60/08) OIB se počeo primje-njivati od 1. siječnja 2010. kao stalna oznaka svake pravne osobe i potrebno ga je upisati u zaglavlje Obrasca: PR-RAS-NPF.

Na Obrascu: PR-RAS-NPF potrebno je upisati i RNO broj dodijeljen od Ministarstva inancija prilikom upisa nepro itne organizacije u Re-gistar nepro itnih organizacija. RNO broj može se pronaći u Registru objavljenom na internetskoj stranici Ministarstva inancija (www.m in.hr – Dr-žavna riznica – Računovodstvo – Nepro itno raču-novodstvo – Registar nepro itnih organizacija).

3. Utvrđivanje rezultata poslovanja za polugodište 2013.

Na polugodištu privremeno, a na kraju poslovne godi-ne konačno, utvrđuje se rezultat poslovanja. Utvrđeni rezultat iskazuje se na računima skupine 52 - Rezul-tat poslovanja, a samo se na kraju godine obavlja-ju zaključna knjiženja međusobnim zatvaranjem računa rashoda i prihoda na skupinama računa razreda 3-Prihoda i 4-Rashoda. Prije sastavljanja te-meljnice i utvrđivanja ukupnih rashoda i prihoda koji se prenose na račun 5211-Obračun prihoda i rashoda, valja prethodno provjeriti jesu li pravilno iskazani rashodi i prihodi, pojedinačno i po razinama.

Utvrđivanje rezultata u nepro itnom računovod-stvu možemo promatrati u nekoliko faza:

1. utvrđivanje i iskazivanje prihoda i rashoda obračunskog razdoblja;

2. usporedba ostvarenih prihoda i rashoda (obračun prihoda i rashoda);

3. prijenos utvrđene razlike prihoda i rashoda na višak/manjak (na koncu godine).

Za potrebe utvrđivanja privremenih rezultata za razdoblja tijekom godine postupak se provodi prvim dvijema fazama.


RAČUNOVODSTVO

Primjer:

Nepro itna organizacija je u poslovnoj godini ostvarila:

Rashodi (skupina 41-46) 300.000,00 kn

Prihodi (skupina 31-36) 200.000,00 kn

Knjiženje na polugodištu:

Red.br. Opis Iznos

RačunDuguje Potražuje

1 2 3 4 51. Obračun

rashoda i prihoda - obračun rashoda 300.000 5211 4911

- obračun prihoda 200.000 39111 5211

Privremeni saldo na računu 5211 = manjak

100.000 5211

Nepro itna organizacija je u primjeru ostvarila u prvom polugodištu manjak prihoda od 100.000,00 kuna, na što ukazuje i dugovni saldo na odjeljku 5211. Dakle, na račun 5211 - Obračun prihoda i rashoda prenose se (preko računa rasporeda ras-hoda - 4911 i rasporeda prihoda - 3911) ukupni ostvareni prihodi i rashodi, te se utvrđuje privre-meni rezultat poslovanja ostvaren u izvještajnom razdoblju.

Za izvještajno razdoblja od 1. siječnja do 30. lipnja nije potrebno prenositi rezultat (salda s računa pod-skupine 5211) na račune podskupine 522 Višak/ma-njak prihoda, na kojima je iskazan rezultat ostvaren u svim prethodnim razdobljima poslovanja.

polugodišnja pretplata na



Više o polugodišnjoj pretplati pogledajte na internetskoj stranici

www.tim4pin.hr


RAČUNOVODSTVO

Direktiva Europskog Vijeća o zahtjevima za pro-računske okvire država članica EU (u daljnjem tekstu Direktiva) donesena je u studenom 2011. godine. Njome se utvrđuju pravila koja se odnose na obilježja proračunskog okvira država članica, a koja su nužna kako bi se osiguralo poštivanje obve-za država članica u pogledu prekomjernih de icita država, sukladno Ugovoru o djelovanju Europske unije (TFEU)1. U istoj se, između ostalog, izričito na-laže uspostaviti državne računovodstvene sustave primjenjujući obračunsku računovodstvenu osnovu. Direktiva nalaže da države članice do 31. prosinca 2013. godine donesu nacionalne provedbene propi-se koji će se referirati na odredbe Direktive.

Autorica u tekstu daje osvrt na odredbe Direktive.

UvodNapori za poboljšanje nacionalnih proračunskih okvira čvrsto su isprepleteni s procesom iskalne konsolidacije s ciljem da rezultiraju trajnim poboljša-njima u kvaliteti iskalnih učinaka. Direktiva Europ-skog vijeća o zahtjevima za proračunske okvire ze-malja članica EU sastavni je dio six –pack2 regulator-nog okvira za ekonomsko upravljanje koji je usmjeren postizanju ekonomske stabilnosti u Uniji. Direktiva je prva inicijativa da se na razini Europske unije posta-ve minimalni zahtjevi za proračunske okvire, uzima-jući pritom u obzir da se pravna sigurnost na nivou države osigurava kroz speci ične preporuke izdane u okviru procesa Europskog semestra.

Izradi Prijedloga nacrta Direktive pristupilo se 2010. godine3. Direktiva Europskog vijeća objavljena je 23.

* Mr. sc. Gorana Roje, suradnica Centra za razvoj javnog i ne-pro itnog sektora.1 European Parliament: Treaty on the Functioning of the European Union, Of ical Journal of the European Union, 30.03.2010, C83/49.2 http://ec.europa.eu/economy_ inance/articles/governance /2012-03-14_six_pack_en.htm.3 Detaljnije o sadržaju Prijedloga nacrta Direktive o zahtjevima za proračunske okvire zemalja članica EU iz 2010 godine vidjeti u Roje, G. (2011): Državno računovodstvo članica EU - uskoro obvezna primjena obračunske osnove, Riznica. 11/2011; str. 5-10., i u Vašiček, V., Roje, G. (2012): Međunarodni računovodstveni standardi za javni sektor: aktualnosti i

studenog 2011. godine u službenom glasilu EU4, stu-pila je na snagu 20 dana po objavi, i predstavlja izmi-jenjenu i konačnu verziju Prijedloga nacrta Direkti-ve. Sukladno Direktivi proračunski okvir tumači se kao niz sporazuma, postupaka, pravila i institucija koje su temelj za vođenje proračunskih politika opće države, a osobito: sustavi proračunskog računovod-stva i statistička izvješća; pravila i postupci koji se odnose na pripremu projekcija za planiranje prora-čuna; speci ična nacionalna numerička iskalna pra-vila; srednjoročni proračunski okvir; mehanizmi koji reguliraju iskalne odnose između javnih vlasti u svim podsektorima opće države.

Direktivu čine poglavlja prikazana u tablici 1, u na-stavku.

Tablica 1. Direktiva Europskog vijeća o zahtje-vima za proračunske okvire država članica EU (2011)

Poglavlja SadržajPoglavlje I (čl.1 – 2) Predmet i de inicijska određenja

Poglavlje II (čl.3) Računovodstvo i statistikaPoglavlje III (čl. 4) ProjekcijePoglavlje IV (čl.5-8) Nacionalna numerička iskalna

pravilaPoglavlje V (čl.9- 11) Srednjoročni proračunski okvir Poglavlje VI (čl.12-14) Razvidnost poslovanja državnih

inancija i sveobuhvatni cilj proračunskog okvira

Poglavlje VII (čl.15 – 18) Završne odredbe

Izvor: sistematizacija autora prema Council Directive 2011/85/EU of 8 November 2011 on requirements for budge-tary frameworks of the Member States, Of icial Journal of the European Union, L306/41-47, Volume 54, 23.11.2011.

perspektive primjene, Zbornik 13. Međunarodnog simpozija BiH: Fiskalni okvir i održivi razvoj / Dmitrović, Milan (ur.). Sarajevo : Revicon d.o.o., svibanj/2012; str. 87-106.4 Council Directive 2011/85/EU of 8 November 2011 on requirements for budgetary frameworks of the Member States, Of icial Journal of the European Union, L306/41-47, Volume 54, 23.11.2011. Tekst Direktive dostupan je široj javnosti putem internetske stranice: http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:306:0041:0047:EN:PDF.

UDK 332.1-336.2Gorana Roje *

Direktiva Europskog vijeća o zahtjevima za proračunske okvire država članica EU


RAČUNOVODSTVO

Za svako poglavlje u Direktivi navodi se niz bitnih odredbi (smjernica), koje bi države članice do 31. prosinca 2013. godine trebale prenijeti u svoje na-cionalne zakonodavne okvire, o tome obavijestiti Europsku komisiju i osigurati korelacijsku tablicu izmjena u nacionalnim provedbenim propisima u odnosu na smjernice Direktive.

Opće odredbe Direktive

1. Vlade država članica kao i podsektori opće države vode svoje računovodstvene sustave koji uključuju elemente kao što su knjigovodstvo, unu-tarnju kontrolu, inancijsko izvještavanje i revizi-ju. Računovodstveni sustavi se sukladno Direkti-vi treba razlikovati od (a) statističkih podataka koji se odnose na učinke upravljanja državnim inancijama a temelje se na statističkoj metodolo-

giji i (b) prognoza i proračunskih aktivnosti koje se odnose na državne inancije budućih razdoblja.

2. Potpune i pouzdane računovodstvene informacije svih sektora opće države preduvjet su za proiz-vodnju kvalitetnih statističkih podataka koji su nadalje usporedivi u svim državama članicama.5 Unutarnja kontrola trebala bi osigurati prove-dbu postojećih pravila u svim podsektorima opće države. Nezavisne revizije koje provode javne in-stitucije, kao što su sudovi revizora, ili privatna revizorska tijela trebaju slijediti i poticati primje-re međunarodne dobre prakse.

3. Dostupnost i kvaliteta ESA 95 podataka je ključna za uspostavu pravilnog funkcioniranja okvira i-skalnog nadzora Unije. ESA 95 temelji se na infor-macijama koje su rezultat primjene obračunske računovodstvene osnove 6 .

5 U de iniranju i oblikovanju analitičkog okvira inancijskog izvještavanja u sustavu računovodstva proračuna Republike Hrvatske istovremeno su zadovoljeni zahtjevi statistike i računovodstva. U Republici Hrvatskoj statistički podaci se ne prikupljaju kroz posebne statističke izvještaje već su podaci iz inancijskih izvještaja glavni input odnosno baza podataka za

statističke obrade. Iz toga je vidljivo da su sustav proračunskog računovodstva i inancijskog izvještavanja i sustav statističkog izvještavanja vrlo približeni.6 U Ministarstvu inancija RH iskalna se statistika temelji na međunarodnim metodologijama – metodologiji statistike javnih inancija Međunarodnoga monetarnog fonda GFS 2001 i europskoj statističkoj metodologiji ESA 95. Poduzeti su i koraci u pravcu prilagođavanja izvora podataka zahtjevima metodologije ESA 95 – pristupilo se izmjenama računskog plana za proračune i proračunske korisnike s odgovarajućom razradom podataka te izmjenama u postupku izvršavanja proračuna kojima se približava mogućnosti primjene obračunskog načela zahtijevanog metodologijom ESA 95 (Strategija Vladinih programa za razdoblje 2012. - 2014., veljača 2012).

4. S obzirom na međuovisnost proračuna država članica i proračuna Unije, a kako bi se pomoglo državama članicama u pripremi proračunskih projekcija, Europska komisija treba osigurati projekcije za rashode Unije na osnovi rashoda koji su programirani u višegodišnjem inancijskom okviru.

5. Kako bi se omogućila izrada vlastitih projekcija za potrebe planiranja proračuna država članica i potaknula praksa pojašnjavanja razlika između projekcija država članica i projekcija Europske komisije, svaka država članica treba, na godišnjoj osnovi, imati mogućnost raspraviti s Komisijom pretpostavke na kojima se temelji priprema ma-kroekonomskih i proračunskih projekcija.

6. Prema članku 15 (3) Direktive, Europska komi-sija je dužna pripremati periodična izvješća o napretku u procesu provedbe glavnih odredbi Direktive, a na temelju relevantnih informacija (o poduzetim mjerama, pokrenutim reformama i konkretnim planovima) koje se putem upitnika prikupljaju od država članica. Svrha periodičnih izvješća o napretku je informirati Europsko vi-jeće, Europski parlament i javnost o napretku u procesu usvajanja odredbi Direktive. Procjena usklađenosti nacionalnih odredbi s odredbama Direktive uslijedit će po isteku roka za prenošenje odredbi u nacionalne propise, u skladu s zakoni-ma EU.

Speci ične odredbe Direktive

1. Kako bi se osiguralo pravodobno, primjereno i točno izvještavanje o podacima temeljenim na ESA sustavu, države članice moraju imati uspostavljene državne računovodstvene sustave, primje njujući obračunsku računovodstvenu osnovu, te sveobuh-vatno i dosljedno obuhvaćajući sve pod-sektore opće države kao što je de inirano Uredbom (EZ) br 2223/96 (ESA 95). Spomenuti podsustavi podli-ježu nezavisnoj kontroli i reviziji.

2. Države članice moraju osigurati pravovremenu i redovitu javnu dostupnost iskalnih podataka za sve pod-sektore opće države. Preciznije kazano, države članice imaju za obvezu objaviti:• iskalne podatke na novčanoj osnovi (ili ekviva-

lentan računovodstveni podatak, ako novčani iznos nije dostupan): (a) mjesečno za središnju državu, državnu upravu i državne fondove so-cijalnog osiguranja sredstava i (b) tromjesečno za lokalnu državu i druge izvanproračunske fondove, u roku od mjesec dana od završetka izvještajnog razdoblja, odnosno tromjesečja;


RAČUNOVODSTVO

• tablicu koja će pratiti proces usklađivanja po-dataka na novčanoj osnovi s podacima temelje-nim na ESA 95.

3. Države članice moraju osigurati da se iskalno planiranje temelji na realnim makroekonomskim i proračunskim projekcijama koristeći pritom najažurnije podatke. Planiranje proračuna mora se temeljiti na najvjerojatnijem makro iskalnom scenariju ili na najopreznijem scenariju. Makro-ekonomske i proračunske projekcije će se uspo-rediti s najrecentnijim projekcijama Europske komisije i, po potrebi, s projekcijama nezavisnih tijela. Značajne razlike između odabranog makro-iskalnog scenarija i projekcija Komisije dodatno

će se obrazložiti, osobito ako razina ili rast vari-jabli kao vanjskih pretpostavki značajno odstupa od vrijednosti sadržanih u projekcijama Komisije.

4. Komisija će javno objaviti informacije o metoda-ma, pretpostavkama i relevantnim parametrima na kojima temelji svoje makroekonomske i pro-računske projekcije.

5. Države članice moraju odrediti instituciju koja će biti odgovorna za izradu makroekonomskih i proračunskih projekcija i koja će objaviti služb-ene makroekonomske i proračunske projekci-je pripremljene u svrhu iskalnog planiranja, uključujući i metodologije, pretpostavke i rele-vantnim parametrima na kojima će se projekcije temeljiti. Uspostaviti će se dijalog država članica i Komisija na temu tehničkih pretpostavki za izra-du makroekonomskih i proračunskim projekcija.

6. Europska komisija (Eurostat) će svaka 3 mjese-ca objaviti kvartalno stanje razine duga i de icita država članica.

7. Države članice moraju uspostaviti vjerodostojan i učinkovit srednjoročni proračunski okvir kojim će se osigurati usvojanje trogodišnjeg iskalnog planiranja, kako bi se osiguralo da nacionalno iskalno planiranje slijedi višegodišnje iskalne

planske perspektive.

8. Srednjoročni proračunski okviri uključivat će de-iniranje postupaka za:

(a) utvrđivanje sveobuhvatnih i razvidnih višeg-odišnjih proračunskih ciljeva u pogledu de-icita opće države, duga ili bilo kojeg drugog

skupnog iskalnog pokazatelja (primjerice, ra-shoda) ;

(b) projekcije svake od glavnih stavki prihoda i rashoda opće države s detaljnijim speci ika-cijama na razini središnje države i socijalne sigurnosti, za proračunsku godinu i naredno razdoblje;

(c) opis srednjoročnih mjera za svaku od glavnih stavki prihoda i rashoda;

(d) procjenu izravnog dugoročnog utjecaja mjera na održivost i stabilnost javnih inancija.

9. Države članice moraju uspostaviti odgovaraju-će mehanizme koordinacije po podsektorima opće države u cilju sveobuhvatnog i dosljednog obuhvata svih podsektora opće države u iskal-nom planiranju i pripremi proračunskih pro-jekcija u okviru višegodišnjeg proračunskog okvira.

10. U okviru godišnjih proračunskih procesa, drža-ve članice će utvrditi i navesti relevantne infor-macije o svim tijelima opće države i svim fondo-vima koji nisu dio redovnog proračuna na razini podsektora. Utjecaj spomenutih subjekata na bilancu opće države kao i pojedinačni dugovi tih subjekata iskazat će se u okviru godišnjih pro-računskih procesa i srednjoročnih proračunskih planova.

11. Države članice će objaviti detaljne informacije o utjecaju poreznih rashoda na prihode.

Za sve podsektore opće države, države članice će objaviti relevantne informacije o nepredviđenim obvezama s potencijalno velikim utjecajem na javne proračune, uključujući državna jamstva, loše zajmo-ve i obveze koje proizlaze iz poslovanja javnih po-duzeća. Države članice također moraju objavljivati podatke o udjelu sektora opće države u kapitalu pri-vatnih i javnih poduzeća.

Od Direktive Europskog vijeća prema Izvješću Europske komisije

Sustavi proračunskog računovodstva i statistička izvješća važno su poglavlje Direktive Europskog vi-jeća o zahtjevima za proračunske okvire država čla-nica EU, čije su se odredbe kroz faze izrade Direkti-ve mijenjale. U odnosu na Prijedlog nacrta Direktive iz 2010. godine u kojem se državama članicama EU koje su usvojile euro kao svoju valutu nalagalo obve-zno usvajanje i primjena Međunarodnih računovod-stvenih standarda za javni sektor (MRSJS)7 u roku od tri godine od dana kada Direktiva stupi na snagu, dok je za države članice koje nisu usvojile jedinstve-nu valutu usvajanje MRSJS ostavljeno kao mogući odabir. U članku 16 (3) konačnog teksta Direktive Europskog vijeća (predstavljene u ovom radu) zahti-jevalo se daljnje ispitavanje primjerenosti i priklad-nosti usvajanja MRSJS. Sažetak ispitivanja kojeg je

7 Engl. IPSAS (International public sector accounting standards).


RAČUNOVODSTVO

proveo Eurostat objavila je Europska komisija u pro-sincu prošle godine8.

Nastavno na provedeno istraživanje, Europska ko-misija je u ožujku 2013. godine objavila dokument pod nazivom Izvješće Europske komisije za Europ-sko vijeće i Europski parlament9, u kojem se zaklju-čuje da je potreban daljnji razvoj MRSJS u svezi pri-mjene istih a kako bi isti predstavljali solidnu bazu i čvrstu referencu za budući razvoj usklađenih raču-novodstvenih standarda za javni sektor u Europskoj Uniji – tkz. EPSAS10. Budući da EPSAS će se pored primjene u sustavu inancijskog izvještavanja subje-kata opće države, primjenjivati i u budžetiranju, od-nosno i u procesu pripreme i izvršavanja proračuna. Riječ je dakle o nastavku procesa harmonizacije ra-čunovodstvenih osnova na kojima se zasniva pro-račun pojedine zemlje, odnosno o reformi sustava državnog računovodstva i budžetiranja radi potpu-ne usklađenosti ciljeva inancijskog izvještavanja s prihvaćenim proračunom. Dinamiku transformacije državnog računovodstva u Republici Hrvatskoj sto-ga treba sagledavati u kontekstu poticanja primjene obračunske računovodstvene osnove i trasirane bu-duće primjene MRSJS, ali i u kontekstu njenog sko-rog punopravnog članstva u EU.

8 European Commission, Eurostat, Directorate D Government Finance Statistics (GFS), Unit D-4: GFS quality management and government accounting (2012): Public consultation - Assessment of the suitability of the International Public Sector Accounting Standards for the Member States: Summary of responses, Luxemburg, prosinac, 2012. http://epp.Eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_PUBLIC/D4_2012/EN/D4_2012-EN.PDF.9 European Commission (2013): Report to the European Council and the European Parliament, ožujak, 2013. http://www.epsas.eu/documents/1_EN_ACT_part1_v5.pdf.10 EPSAS je skraćenica na engleskom jeziku za European public sector accounting standards.; http://www.public inance international.org/news/2013/03/ipsas-indisputable-reference -for-potential-eu-wide-standards/.

LiteraturaCouncil Directive 2011/85/EU of 8 November 2011 on requirements for budgetary frameworks of the Member States, Of icial Journal of the European Uni-on, L306/41-47, Volume 54, 23.11.2011. http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:306:0041:0047:EN:PDF

Dostupno na: http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:306:0041:0047:EN:PDF

European Commission, Eurostat, Directorate D Go-vernment Finance Statistics (GFS), Unit D-4: GFS quality management and government accounting (2012): Public consultation - Assessment of the su-itability of the International Public Sector Accoun-ting Standards for the Member States: Summary of responses, Luxemburg, prosinac, 2012. http://epp.Eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_PUBLIC/D4_2012/EN/D4_2012-EN.PDF

European Commission (2013): Report to the Eu-ropean Council and the European Parliament, ožu-jak, 2013. http://www.epsas.eu/documents/1_EN_ACT_part1_v5.pdf

European Parliament: Treaty on the Functioning of the European Union, Of ical Journal of the European Union, 30.03.2010, C83/49.

Roje, G. (2011): Državno računovodstvo članica EU - uskoro obvezna primjena obračunske osnove, Ri-znica. 11/2011; str. 5-10.

Vašiček, V., Roje, G. (2012): Međunarodni računo-vodstveni standardi za javni sektor: aktualnosti i perspektive primjene, Zbornik 13. Međunarod-nog simpozija BiH: Fiskalni okvir i održivi razvoj / Dmitrović, Milan (ur.). Sarajevo : Revicon d.o.o., svi-banj/2012; str. 87-106.


[email protected]


RAČUNOVODSTVO

U organizaciji Europske komisije, dana 25.-30. svibnja 2013. g. u Briselu je održana Eurosta-tova konferencija: „Prema primjeni Europskih računovodstvenih standarda za javni sektor“ - (European Commission Eurostat Conference „Towar-ds implementing European Public Sector Accounting Standards“).

Kao odgovor na inancijsku krizu i probleme u odr-žavanju proračunske ravnoteže i upravljanja de ici-tom u zemljama članicama, EU je u razdoblju 2010.-2013. intenzivirala zahtjeve za jedinstvenim pravi-lima i postupcima oblikovanja proračunskog okvira država članica EU.

Direktiva Europskog vijeća o zahtjevima za prora-čunske okvire zemalja članica EU (Council Directive 2011/85/EU of 8 November 2011 on requirements for budgetary frameworks of the Member States), objav-ljena je 23.11.2011. godine u službenom glasilu EU i sastavnica je regulatornog okvira za ekonomsko upravljanje koji je usmjeren postizanju ekonomske i proračunske stabilnosti u EU. U direktivi se nalaže primjena obračunske osnove, ali i daljnje ispitivanje primjerenosti i prikladnosti izravne primjene MR-SJS.

Eurostat je proveo ispitivanje na temelju kojeg je Europska komisija u ožujku 2013. godine objavila dokument pod nazivom Izvješće Europske komisije za Europsko vijeće i Europski parlament (European Commission (2013): Report to the European Council and the European Parliament) dostupno na internet stranici, http://www.epsas.eu/documents/1_EN_ACT_part1_v5.pdf, u kojem se zaključuje da je daljnji razvoj potrebno usmjeriti na izradu usklađenih ra-čunovodstvenih standarda za javni sektor u Europ-

* Pripremila: prof. dr. sc. Vesna Vašiček

skoj Uniji – tzv. EPSAS (European Public Sector Acco-unting Standards).

Budući da EPSAS -i stavlja naglasak na usklađivanje računovodstvenih osnova u sustavima državnog ra-čunovodstva i budžetiranja (pripreme i izvršavanja proračuna) te državne statistike s ciljem potpune usklađenosti unutar i između država članica EU.

Naglasak na održanoj konferenciji bio je na politič-kom kontekstu te na stručnoj ekspertizi navedenog prijedloga i isticanju prvenstveno podrške pokrenu-tim procesima.

Program konferencije i kratki popratni materijali dostupni su na internetskoj stranici: http://epp.eu-rostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/conferences/introduction/2013/epsas.

Otvaranju konferencije nazočio je gospodin Her-man Van Rompuy, predsjednik Vijeća Europe, uz niz drugih visokopozicioniranih čelnika tijela Eu-ropske unije te Europskih i međunarodnih organi-zacija, tijela i udruženja. Uz čelnika Eurostata, gos-podina Waltera Radermachera, konferenciji su nazočili čelnici Europskog revizijskog suda, Među-narodne federacije računovođa, Europske federacije računovođa, Odbora za međunarodne računovod-stvene standarde za javni sektor, statističkog odjela Europske centralne banke, Komiteta za ekonomska i monetarna pitanja, Europskog ureda za proračun (DG BUDG) kao i niz drugih istaknutih javnih, poli-tičkih i stručnih osoba.

Naglasak izlaganja bio je na naučenoj lekciji iz inan-cijske krize i problemima prouzročenim de icitima zemalja članica te stavom koji je istaknut u Direktivi EU iz 2011. g., gdje je utvrđen iskalni paket od šest pravila.

Konferencija je predstavila stavove svih relevantnih čimbenika u svezi navedenog prijedloga, ali i pota-kla na aktivno razmišljanje sve prisutne i iznošenje stavova oko operacionalizacije predloženih rješenja, koja bi trebala rezultirati učinkovitim upravljanjem javnim dugom, povećati iskalnu transparentnost te vratiti povjerenje u iskalne podatke.

UDK 657.2Prikaz konferencije„Prema primjeni Europskih računovodstvenih standarda za javni sektor“(Brussels, 29.-30. svibnja 2013. g)


RAČUNOVODSTVO

Iz izlaganja proizlazi da je postignuta visoka usuglašenost u pogledu potrebe usklađivanja računovodstvenih pravila temeljenih na obra-čunskoj osnovi u svim zemljama članicama EU, kao i postizanja veće usuglašenosti primijenje-nih osnova između inancijskih izvještaja, pro-računskih izvještaja i izvještaja za statističke svrhe.

Također je istaknut važan doprinos Međunarod-nih računovodstvenih standarda za javni sektor (IPSAS-a) razvoju budućih europskih standarda (EPSAS-a) pri čemu su isti prihvaćeni kao po-lazna osnova, ali je naglašena i njihova nepri-kladnosti u dijelu nepotpunosti, nedovršenosti, kontinuiranih i čestih promjena standarda, ne-dovoljnog prepoznavanja speci ičnosti javnog sektora.

Istaknuti su primjeri uspješne prakse i uočavanja prepreka u primjeni obračunske osnove i/ili stan-darda za javni sektor u Njemačkoj, Velikoj Britaniji,

Francuskoj, Litvi, Austriji, institucijama Europske unije.

Završni okrugli stol imao je svrhu dati prijedloge kako provesti projekt izrade, usvajanja i primjene EPSAS-a u svim zemljama članicama EU u budućim razdobljima. Predlaže se formiranje komiteta tj. od-bora EPSAS-e koji bi činili predstavnici svih zemalja članica, a koji bi imali mandat odlučiti o prijedlogu sadržaja standarda i prihvaćanju njihove primjene od strane zemlje članice. Predlaže se tijelo/radna grupa koja bi izradila tekst EPSAS-a, te u perspek-tivi radna grupa koja bi tumačila EPSAS-e i davala uputu za njihovu primjenu.

Konferencija je završila stavom da su promijene po-trebne, da je postignuto visoko suglasje oko smjera promjena, te da će se u vrlo skoroj budućnosti intenzi-virati procesi uvođenja usuglašene obračunske osno-ve u sustave računovodstva, planiranja i izvještava-nja o proračunu te povezivanje istih sa obračunskom osnovom prisutnom u sustavu državne statistike.

www.spi.hr

UPRAVLJANJE IMOVINOM U JLS za sveobuhvatnu evidenciju imovine!

SPI/Registar nekretnina predstavlja jedinstv-

enu i sveobuhvatnu evidenciju svih pojavnih ob-

lika imovine u vlasništvu ili na upravljanju kako

jedinica lokalne samouprave tako i svih drugih

segmenata iz javnog sektora, a primjenljiv je i u

privatnom sektoru.

SPI/Registar nekretnina temelji se na poseb-

noj PRLS metodologiji koju je za potrebe USAID u

RH razvio The Urban Institute. Dosljedna primjena

PRLS metodologije i SPI REGISTRA NEKRETNINA u

praksi osigurava značajno povećanje proračunskih

prihoda od imovine, a time i znatno povećanje pri-

hoda proračuna.

Uvođenjem SPI REGISTAR NEKRETNINA osi-

gurava se bolja potpora razvoju lokalnog gosp-

odarstva i pribavljanje upravnih prihoda iz alter-

nativnih izvora. Posebno važna komponenta za

što kvalitetnije upravljanje imovinom i prostorom

je povezanost SPI REGISTRA NEKRETNINA sa Geo-

grafskim Informacijskim Sustavom (SPI/GIS).

SPI/Registar nekretnina


RAČUNOVODSTVO

TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE


EKONOMIKA

Industrijska i inovacijska politika u nadležnosti su zemalja članica, koje svoje programe i mjere u tim područjima oblikuju sukladno zajedničkim načel-ima i preporukama EU-a. Te politike uključuju mjere jačanja poduzetništva i inovativnosti, poboljšanja poslovnog okruženja, poticanja investicija i raz-vitka industrijske proizvodnje. Njihov je glavni cilj poticanje konkurentnosti gospodarstva i jačanje inovativnog potencijala i tehnološkog razvitka po-slovnog sektora putem povezivanja sa sveučilištima i istraživačkim centrima radi komercijalizacije znan stvenih dostignuća. Takvo povezivanje znano-sti i gospodarstva temelj je postizanja inovativne Unije, u kojoj inovativne ideje treba transferirati u proizvode i usluge, generirajući ekonomski rast i zapošljavanje. U broju 3. našeg časopisa autorica je pisala o specijalizaciji regija, a u tekstu u nastavku ukazuje na važnost povezivanja klasterima.

1. UvodKad se govori o politici razvoja klastera mora se kre-nuti od pitanja novih izazova u svjetskoj ekonomiji kao što su formiranje jedinstvenog svjetskog trži-šta, kao odgovor na proces globalizacije, naglasak na istraživačko-razvojnim aktivnostima i komerci-jalizaciji inovacija, transformacije u svim segmenti-ma poslovanja.

* Mr.sc. Marija Rajaković, načelnica u Ministarstvu gospodarstva.

Svjetsko je gospodarstvo postalo, pod utjecajem glo-balizacijskih procesa, leksibilno, otvoreno i integri-rano. Tehnolološki napredak, znanje, obrazovanje, stručno osposobljavanje, slobodno kretanje rada i kapitala i drugi čimbenici kvalitete postali su gene-ratori rasta koji uzrokuju stalne promjene na putu razvoja i podizanja nacionalne konkurentnosti.

2. Razvoj klasteraSvijet danas postaje sve više zasnovan na specijali-zaciji. Kreira se jedno globalno tržište. Baziranje na razvoju i različitosti regija postaje nova vrsta konku-rentnosti globalne ekonomije. Regije postaju glavni čimbenici konkurentnosti u globalnoj ekonomiji.

Determinante konkurentnosti regije su: kvaliteta i mobilnost radne snage, osnovna, poslovna i znan-stveno-istraživačka infrastruktura, poduzetnička klima, inovacijski sustav, pozitivno i poticajno okru-ženje za investicije i e ikasna javna uprava.

Izgradnja regija baziranih na znanju i na jakom par-tnerstvu između javnog i privatnog sektora zahtijeva integriranu inovacijsku platformu, koja se temelji na umrežavanju javnog, privatnog i poslovnog sektora, i u tom cilju treba graditi konkurentnost hrvatskih regija.

Suvremeni globalizacijski procesi, sektorska spe-cijalizacija i međunarodna konkurentnost lokalnih

UDK 354.2Marija Rajaković *

Važnost razvoja klastera za postizanje gospodarskog rasta

Nekad Danas


EKONOMIKA

poduzeća bitno utječu na stvaranje novih pravila poslovanja, ali i novih organizacijskih oblika. Pre-ma Horvatu i Kovačeviću (2004:15), tim izazovima najbolje odgovaraju klasteri kao skup ekonomskih aktivnosti, gospodarskih subjekata, institucija, ze-mljopisno koncentriranih (lokalno ili regionalno), koji su uspostavili formalne ili neformalne odnose između sebe, horizontalne i vertikalne, i naklonost industrijskog sektora preko kojeg razmjenjuju infor-macije, znanje i robu radi izrade zajedničkog proi-zvoda.

Ključne društvene preduvjete potrebne za nastanak i realizaciju klastera predstavljaju društveni kapi-tal, suradnja i sinergija. Posljednjih nekoliko godina politika razvoja klastera postala je važan sastavni dio gospodarske politike Europske unije. Republika Hrvatska je u velikoj mjeri usklađena s drugim eu-ropskim zemljama – svojom politikom razvoja kla-stera Hrvatska želi iskoristiti teritorijalni kapital i ojačati postojeće regionalne prednosti.

3. Važnost klastera u gospodarskom razvoju

Europska unija posebno naglašava jasne stavove o važnosti klastera u gospodarskom razvitku. Zahva-ljujući razvoju klastera mnoge su europske regije ra-zvile svoje komparativne prednosti u specijalizira-nim proizvodima i uslugama kao što su inancijske usluge Londona, petrokemijski proizvodi u Antwer-penu, proizvodnja tekstila i prehrambeno-prerađi-vačkih proizvoda u Emilia-Romagni.

Zemlje članice Europske unije i njihove regije razvi-le su velik broj inicijativa za razvoj klastera1. Te su inicijative započele krajem dvadesetog stoljeća na području Italije (regije Veneto, Lombardia, Piemon-te, Emilia-Romagna) Španjolske (regije Baskija i Ka-talonija) i Francuske (Sophia Antipolis), dok su se na području ostalih država članica većinom razvile po-sljednjih nekoliko godina (Austrija, Češka, Danska, Irska, Finska, Švedska).

Pokrajina Baskija jedan je od najboljih primje-ra uspješne i brze transformacije gospodarstva i otvaranja novih radnih mjesta kroz razvoj klastera, što daje dobar primjer zemljama koje teže promjenama, kao što je Hrvatska. Pokraji-na Baskija je 1990-ih godina bila regija koja se borila s visokom nezaposlenošću i uglavnom se oslanjala na tešku industriju, koja nije bila kon-kurentna. Prosječan BDP po stanovniku iznosio je samo 90% europskog prosjeka.

Početkom 1990-ih vlada pokrajina Baskije donijela je odluku o poboljšanju konkurentske pozicije u od-nosu na druge regije Europske unije. Godine 1991. izradili su studijsku analizu konkurentnosti u kojoj su identi icirani potencijalni klasteri konkurentno-

1 Inicijative za razvoj klastera de iniraju se kao organizirana nastojanja povećanja rasta i konkurentnosti klastera unutar regije koja uključuje poduzeća, vladu i/ili istraživačke institucije (Sölvell, Lindqvist i Ketels, 2003.).

Politika razvoja klastera u Republici Hrvatskoj mora se razmatrati u kontekstu položaja Hrvatske kao malog tranzicijskog gospodarstva. Prednosti kla-sterizacije stoga su posebice jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, jačanje atraktivnosti hr-vatskih regija za privlačenje investicija, poboljšanje strukture gospodarskih aktivnosti i ostvarivanje više dodane vrijednosti, povećanje izvoza i interna-cionalizacija poslovanja, primjena inovacija i novih tehnologije i multi-sektorsko umrežavanje.

Važno je naglasiti kako politika formiranja klaste-ra nije samostalna politika već se odnosi na skup politika (industrijska politika, inovacijska politika i regionalna razvojna politika), koje utječu na ra-zvoj klastera. Neke od zemalja članica EU nemaju strukturirane politike formiranja klastera, ali imaju razvijene politike koje potiču formiranje klastera. Politike poticanja formiranja klastera potrebno je razvijati posebno u zemljama u tranziciji, koje svoje mjesto traže na međunarodnom tržištu.


EKONOMIKA

sti te je vlada Baskije obvezala državne dužnosni-ke da usko surađuju sa svim inicijativama klastera konkurentnosti tijekom njihova razvoja.

Od samog početka, inicijative klastera konkuren-tnosti bile su usmjerene na jačanje suradnje između velikih tvrtki i malih i srednjih poduzeća te potica-nje i inovacije. Koristeći rezultate studije konkuren-tnosti, vlada Baskije pokrenula je program podrške, kako bi podržala razvoj klastera konkurentnosti, uključujući: benchmarking konkurentnosti; razvoj tehnologije uz podršku tehnološke mreže Baskije; razvoj kvali iciranih ljudskih resursa; izgradnju Tri-ple Helix-a uz suradnju sa sveučilištima te javnim i privatnim partnerima; inancijsku podrška projek-tima klastera dala je lokalna vlada i strukturni fon-dovi EU.

Fokusiranje na razvoj klastera konkurentnosti u Baskiji su ostvareni izvrsni rezultati u kratkom vremenskom periodu: postignut je veliki napredak, te se BDP po stanovniku povećao s 90% u 1990. na oko 130% od današnjeg prosjeka Europske unije; postignut je veliki napredak u istraživanju i razvo-ju (R&D) u privatnom i javnom sektoru te se s 0,5% BDP-a u 1986. godini (kada je Španjolska postala članicom EU) danas povećao na gotovo 2%; podu-zeća unutar klastera konkurentnosti čine oko 35% BDP-a u regiji; postignut je značajan napredak u izvozu – oko 75% proizvodnje sada se izvozi.

4. Poticanje klastera kroz Kohezijsku politiku

Poticanje formiranja i razvoj klastera u Europi pro-vodi se i putem strukturnih instrumenata Kohe-zijske politike EU, poslije Ruralne politike druge inancijski najznačajnije zajedničke politike Europ-

ske unije. Europska komisija prihvatila je koncept klastera kao važan pokretač konkurentnosti i inovacija iz razloga što je pomoću njih lakše postići interakciju iz-među povezanih poduzeća, obrazovnih institucija, istra-živačkog i razvojnog sektora, javnog sektora itd.

U cilju ostvarenja strategi-je Europe 2020, kao glavnog strateškog dokumenta EU, posebno se ističe zadatak promoviranja i podrške ra-zvoju klastera i klaster inici-jativa vezanih uz realizaciju inovacijskih projekata i iz-

gradnju centara kompentecije za jačanje konkuren-tnosti industrije. Upravo zato što klasteri omoguća-vaju stvaranje sinergijskog učinka između velikog broja partnerskih poduzeća i pratećih institucija oni su glavni korisnici Programa Europske unije (kao što su Sedmi okvirni program za istraživanje i razvoj (FP7) i Program za konkurentnost i inovacije (CIP)).

5. Strategija razvoja klastera u Republici Hrvatskoj

Dosadašnji razvoj klasterskog sustava u Republici Hrvatskoj bilo je skup različitih politika i dva pri-stupa, odozdo prema gore (bottom-up) i odozgo pre-ma dolje (top-down). Zajedničko je za oba pristupa da podupiru suradnju između tvrtki kao preduvjet za jačanje konkurentnosti i inovacija. U Hrvatskoj je do sada osigurana potpora raznim poslovnim kla-sterima i klasterskim organizacijama, u rasponu od suradnje i umreženih projekata između poduzeća, do trajno osnovanih klasterskih organizacija s vla-stitim menadžerom klastera.

Financiranje i potporu pružala su razna tijela, pose-bice ministarstvo nadležno za razvoj malog i sred-njeg poduzetništva, HUP i HGK, u rastućoj mjeri uz potporu europskih programa, stručnog znanja i i-nancijskih sredstava. U nastojanju da što više ojača konkurentnost hrvatskog gospodarstva i potakne razvoj malog i srednjeg poduzetništva Vlada Repu-blike Hrvatske donijela je 28. travnja 2011. godine Strategiju razvoja klastera u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2011.-2020.

Strategija razvoja klastera u Republici Hrvatskoj prepoznaje klastere i klasterske organizacije kao alat za jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodar-stva. Opći ciljevi strategije za razvoj klastera struk-turirani su na sljedeći način:


EKONOMIKA

Provedbom Strategije ojačat će se učinkovitost i održivost koordinacije i suradnje svih institucija relevantnih za klastere, stvoriti podloga za sektor-sku specijalizaciju Republike Hrvatske, mapiranje klastera i klaster inicijativa i omogućiti praćenje i vrednovanje politike razvoja klastera u Republici Hrvatskoj.

Nastavljajući se na Strategiju razvoja klastera i isku-stvo Europske unije, koje pokazuje kako je najbolji instrument za jačanje regionalne konkurentnosti pametna specijalizacija i uspostava tzv. klastera konkurentnosti za sektore, koji imaju potencijal biti konkurentni na globalnom tržištu, Ministarstvo gospodarstva je osnovalo međuresornu Radnu sku-pinu za razvoj klastera konkurentnosti, koja je za cilj imala izraditi analitičku podlogu za sektorsku specijalizaciju RH i omogućiti razvoj klastera kon-kurentnosti. Rad radne skupine imao je podršku tehničke pomoći u okviru Projekta za razvoj klaste-ra, koji se inancirao iz IPA Operativnog programa Regionalna konkurentnost u iznosu od 2,4 milijuna eura.

Na osnovi prikupljenih podataka i kao rezultat de-taljnog mapiranja postojećih klastera u Republici Hrvatskoj, identi icirani su ključni sektori unutar kojih će se formirati klasteri konkurentnosti: pre-hrambeno-prerađivački sektor, drvno-prerađivački sektor, automobilski sektor, pomorski sektor (bro-dogradnja i mala brodogradnja), obrambeni sektor, kreativni sektor, ICT sektor, tekstilni sektor i proi-zvodnja kože i obuće, graditeljstvo i građevinski sek-tor, zdravstveni sektor (farmaceutika i proizvodnja medicinske opreme), kemijski sektor i sektor proi-zvodnje električnih i mehaničkih strojeva i opreme.

Kako bi se povećala konkurentnost utvrđenih prio-ritetnih sektora u Republici Hrvatskoj prepoznat je značaj horizontalnih sektora (tzv. KET tehnologija) kao što su bio-tehnologija, nano-tehnologija, mikro i nano-elektronika i fotonika, napredni materijali i tehnologije. Oni bi u budućnosti kroz razvoj KET tehnoloških platformi trebali jačati konkurentnost tradicionalne industrije putem primjene inovacija i nove tehnologije.

Temeljni razlog zbog čega se krenulo u pravcu sek-torske specijalizacije Republike Hrvatske i njenih regija i razvoja klastera konkurentnosti proizašao je iz činjenice niske konkurentnosti hrvatske ekono-mije te visokih regionalnih dispariteta unutar Re-publike Hrvatske. S obzirom na nastojanje da svoje gospodarstvo i tržište integrira u globalni kontekst, Republika Hrvatska mora osigurati uvjete da se svi dijelovi zemlje mogu natjecati u tom okružju. Nada-

lje, unatoč široko prihvaćenom mišljenju, da je razli-čitost hrvatskih regija s prirodnoga, geografskog, društvenog, gospodarskog i političkog aspekta veli-ko bogatstvo za državu, te prednosti još uvijek nisu uspješno iskorištene niti se njima upravlja na odgo-varajući način.

Republika Hrvatska ima speci ični teritorijalni kapi-tal2, kojim se razlikuje od drugih zemalja Europske unije i koji je osnova za njezin razvoj i privlačenje in-vesticija. Teritorijalna različitost osnovni je razvojni potencijal Republike Hrvatske te je stoga potrebno povećati koordinaciju nacionalnih sektorskih politi-ka i politike teritorijalne kohezije s ciljem postiza-nja sinergije različitih programa. To će se ostvariti sustavnim i koordiniranim pristupom politici ra-zvoja klastera konkurentnosti koji će kombinirati pristup razvoju odozdo i odozgo (engl. bottom-up / top-down) i kojim će se postići ravnoteža između konvergencije i jačanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva te dovesti do ubrzanja stope gospo-darskog rasta, povećanja atraktivnosti naših regija i sposobnosti naših poduzeća da se natječu na europ-skom i globalnom tržištu.

Klasteri konkurentnosti nalaze se na geografskom području koje obuhvaća ekonomski logičnu prostor-nu cjeline i time naglašava cjelokupnost komparativ-ne prednosti koju klaster mora eksploatirati. Razvoj klastera konkurentnosti omogućuje umrežavanje javnog, privatnog i znanstveno-istraživačkog sekto-ra (Triple Helix), te na taj način dovodi do povećanja konkurentnosti gospodarstva.

Osnovni ciljevi formiranja klastera konkurentnosti su:

• umrežavanje javnog, privatnog i znanstveno-i-straživačkog sektora,

• jačanje konkurentnosti i stvaranje nove dodane vrijednosti na razini sektora,

• učinkovito korištenje dostupnih izvora inanci-ranja i dobivanje bespovratnih sredstava iz pro-računskih i EU sredstava,

• ciljano privlačenje domaćih i stranih investicija, • lobiranje na regionalnoj, nacionalnoj i EU razini,• stvaranje kritične mase neophodnih resursa i

razvoj ljudskih potencijala,• uspostava zajedničke strategije razvoja i posti-

zanje zajedničkog vodstva,• razvoj i stavljanje u funkciju osnovne, poslovne i

znanstveno-istraživačke infrastrukture,• među-sektorsko umrežavanje i internacionaliza-

cija sektora,

2 Prema „Green Paper on Territorial Cohesion, Commission of the European Communities, 2008“


EKONOMIKA

• brendiranje i promocija sektora,• jačanje atraktivnosti hrvatskih regija i uravno-

teženi regionalni razvoj.

Ciljevi će se postići pomoću poticanja komunikacije i izgradnje povjerenja između Triple Helix partnera, identi ikacije i provedbe zajedničkih projekata i us-postave strateških saveza u okviru klastera; izrade strateških smjernica za razvoj sektora i utvrđivanja sektorskih prioriteta i mjera.

6. ZaključakRazvojem klastera konkurentnosti omogućit će se sustavni pristup unapređenju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, koji može pomoći hrvat-skom gospodarstvu da iskoristi svoj teritorijalni kapital i na taj način promovira konkurentnu eko-nomiju, koja se temelji na učinkovitoj upotrebi re-

sursa te uspješno integrira hrvatsko gospodarstvo u Europsku Uniju. Udruživanje u klastere konku-rentnosti bit će jedan je od osnovnih pokretača gospodarskog razvoja na lokalnoj, regionalnoj i na-cionalnoj razini.

Identi ikacija i izrada projekata od nacionalnog in-teresa u okviru klastera konkurentnosti kojima će cilj biti jačanje konkurentnosti sektora omogućit će učinkovito i obuhvatnije korištenje fondova EU i Programa EU namijenjenih koheziji i jačanju konku-rentnosti. Pri tome je od velikog značaja sektorske prioritete de inirane u okviru strateških dokume-nata klastera konkurentnosti integrirati u program-ske dokumente, koji su osnova za korištenje EU fon-dova i Strategiju pametne specijalizacije Republike Hrvatske koja treba biti izrađena nakon ulaska Re-publike Hrvatske u Europsku uniju.

Na temelju uspostavljene poslovne suradnje nakladnika nudimo vam zajedničku pretplatu na dva stručna specijalizirana časopisa:

Radno PRAVO i TIM4PIN MAGAZIN

Pojedinačna cijena svakog časopisa iznosi:

Radno PRAVO - 984,50 kuna godišnje (12 brojeva), TIM4PIN MAGAZIN – 1.100 kuna godišnje (12 brojeva),a sada ih zajedno možete dobiti za samo 1.500 kuna godišnje (za 12 mjeseci, počevši od mjeseca pretplate)

PRETPLATA UKLJUČUJE:

- besplatne savjete putem telefona ili e-mail adrese - jedan besplatan seminar iz radnih odnosa

Više saznajte putem internetskih stranica www.tim4pin.hr i www.radno-pravo.hr

[email protected] upite šaljite na:


JAVNA NABAVA

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 2. svibnja 2013. godine donijela Strategiju razvoja elektroničke javne nabave u Republici Hrvatskoj 2013. – 2016. godine (dalje u tekstu: Strategija e-ja-vne nabave; Strategija), koja je objavljena u Narod-nim novinama broj 54/2013.

Strategija e-javne nabave predstavlja temelj za provedbu plana iskorištavanja potencijala infor-macijsko-komunikacijske tehnologije za bolju jav-nu nabavu u Republici Hrvatskoj. Strategija potiče i određuje postupno uvođenje e-javne nabave za naručitelje od 2013. do konačnog uvođenja 2016. godine. Strategijom je određeno da bi elektronička sredstva trebala postati standardna sredstva ko-munikacije i razmjene informacija u postupcima javne nabave u Republici Hrvatskoj, a što će se osi-gurati kroz specijaliziranu jedinstvenu (centralizi-ranu) platformu koja će naručiteljima biti na raspo-laganju prilikom provedbe postupaka javne nabave elektroničkim putem. Autorica u ovom tekstu piše o novostima koje strategija donosi.

1. UvodCilj Strategije e-javne nabave je uvođenje obveznog elementa elektroničke javne nabave, e-dostave, kao dopune obveznim elementima koji su već u primje-ni u Republici Hrvatskoj, e-objavi i e-dokumentaci-ji, te određivanje dinamike postupnog uvođenja za različite razine obveznika primjene Zakona o javnoj nabavi. Dodatno, Strategija de inira elemente e-jav-ne nabave koje će naručitelji moći primjenjivati kao dodatne i neobvezne module prilikom provođenja postupaka javne nabave. Cilj se temelji na procesu uvođenja obveze elektroničke dostave ponuda po uzoru na proces razvoja elektroničke javne nabave koji je u tijeku u Europskoj uniji kroz postupak no-vih direktiva u području javne nabave.

Strategija sadržava i pregled pripremnih aktivnosti potrebnih za uvođenje elektroničke dostave ponu-da, zakonodavnim i provedbenim mjerama, de inira nositelje mjera i postavlja rokove za implementaciju.

* Glorija Raguž, mag. oec., savjetnica u TIM4PIN.

2. Što je elektronička javna nabava?Elektronička javna nabava (e-javna nabava) sveobu-hvatni je naziv za sustav javne nabave koji se temelji na primjeni elektroničkih sredstava komunikacije u postupcima javne nabave i uključuje uvođenje elek-troničkih alata kao potpore različitim fazama pro-cesa javne nabave.

E-javna nabava ukupni je proces javne nabave koji se temelji na primjeni elektroničkih sredstava ko-munikacije u postupcima javne nabave. Sukladno Strategiji e-javne nabave, komplementarno s pro-cesima klasične javne nabave u papirnatom obliku, de inirani su moduli e-javne nabave:

1. E-objava – sastavljanje, slanje i objavljivanje objava javne nabave na standardnim obrascima u elektroničkom obliku.

2. E-dokumentacija – elektronički pristup doku-mentaciji za nadmetanje.

3. E-dostava – elektronička dostava ponuda, zahtje-va za sudjelovanje, zahtjeva za kvali ikaciju te planova i projekata.

4. E-dražba – proces koji se ponavlja i koji uključuje elektronički sustav za predstavljanje novih cijena, izmijenjenih naniže, i/ili novih vrijednosti koje se odnose na određene elemente ponuda, a odvija se nakon početne potpune procjene ponuda i omo-gućava njihovo rangiranje pomoću automatskih metoda procjene.

5. E-katalog – elektronički dokument kojeg gospo-darski subjekti sastavljaju sukladno smjernicama ili rasporedu koje propisuje naručitelj u određen-om postupku u kojem se na strukturirani način opisuju proizvodi i navode cijene.

6. E-ocjena – pregled i ocjena ponuda, zahtjeva za sudjelovanje, zahtjeva za kvali ikaciju te planova i projekata.

7. E-narudžba – elektronički sustav naručivanja/dostave temeljem sklopljenih ugovora o javnoj nabavi ili okvirnih sporazuma.

8. E-račun i e-plaćanje – izdavanje elektroničkih računa i elektroničko plaćanje za ugovore o javnoj nabavi ili okvirne sporazume.

UDK 347.7Glorija Raguž *

Strategija razvoja elektroničke javne nabave u Republici Hrvatskoj 2013. – 2016. godine


JAVNA NABAVA

3. Stanje i razvoj e-javne nabave u Europskoj uniji

E-javna nabava postaje sve prisutnija u Europskoj uniji, te su mnoge države članice odavno usvojile nacionalne akcijske planove za uvođenje i primjenu e-javne nabave. Način uvođenja, obveza uvođenja faza i elemenata elektroničke javne nabave različiti su u državama članicama EU. Neke države članice dozvoljavaju slobodu izbora naručiteljima hoće li koristiti elektronička sredstva u postupcima javne nabave, dok su druge države uvele ili planiraju uve-sti obveznu uporabu elektroničnih sredstava. Neke države propisale su obveznu uporabu e-javne naba-ve za sve faze postupka prije sklapanja ugovora dok su druge uvele obveznu e-objavu ili obvezno izda-vanje e-računa. U nekim državama uporaba e-javne nabave obvezna je za naručitelje određene razine, a druge uvode centralizaciju nabave i koriste tijela za središnju javnu nabavu. Dio država članica uveo je sustave e-javne nabave za provedbu postupaka za nabavu samo određenih standardnih roba i usluga. Međutim, u većini država članica moguće je objaviti postupak javne nabave i osigurati pristup dokumen-taciji za nadmetanje elektroničkim putem.

Za primjenu e-javne nabave u EU u uporabi su teh-nička rješenja različite razine složenosti, koja se mogu svesti na dva opća oblika:

1. Pojedinačna platforma: Rješenje zamišljeno izri čito za pojedinačnu organizaciju kao podrška njezinim nabavnim procesima. Zbog visokih troškova razvoja, takve sustave obično koriste veliki naručitelji s velikim brojem postupaka jav-ne nabave.

2. Multi-organizacijska platforma: Rješenje koje razvija i održava pružatelj usluge za naručitelje koji za navedeno plaćaju naknadu. Nekim platformama upravljaju javna tijela, a drugima privatni subjekti, te im naručitelji ili ponuditelji plaćaju paušalni iz-nos ili iznos prema korištenju platforme.

Stvarna je uporaba e-javne nabave na razini EU-a ipak na niskoj razini i iznosi od 5-10% ukupne vrijednosti javne nabave1. Izazov koji stoji pred jedinstvenim tr-žištem EU je kako osigurati da gospodarski subjekti iz država članica ne budu spriječeni u natjecanju, te da raspolažu alatima za sudjelovanje u postupcima koji su organizirani na različitim sustavima.

Europska komisija predstavila je prijedloge direkti-va2 za modernizaciju pravnog okvira javne nabave

1 Strategija za e-nabavu (Strategy for e-procurement), COM (2012) 179 inal.2 Prijedlozi Direktiva od 20. prosinca 2011: Prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o javnoj nabavi; Prijedlog Direk-

EU-a kako je predviđeno Aktom o jedinstvenom trži-štu iz 2011. godine. Jedan od ciljeva ovih prijedloga, koji trebaju zamijeniti važeći pravni okvir, je potpu-ni prijelaz na e-javnu nabavu najkasnije 30 mjeseci nakon roka za prenošenje direktiva, što prema važe-ćem rasporedu donošenja znači 2016. godine.

Europska komisija u travnju 2012. godine donijela je i Strategiju za e-nabavu3. Strategija se temelji na odredbama o e-javnoj nabavi sadržanima u prijedlo-zima direktiva i pretpostavlja da će ti prijedlozi biti usvojeni bez bitnih izmjena.

Prijedlog direktive o javnoj nabavi predviđa postu-pni prijelaz na potpunu e-javnu nabavu. Elektronič-ka sredstva trebala bi postati standardna sredstva komunikacije i razmjene informacija u postupcima javne nabave kroz postupno uvođenje obveze njihove primjene. U tu svrhu, e-objava i e-dokumentacija po-staju obvezne odmah, odnosno od datuma predviđe-nog za prenošenje Direktive. Potpuna komunikacija elektroničkim sredstvima u svim fazama postupka javne nabave, koja uključuje dostavu zahtjeva za su-djelovanje i ponuda (e-dostava) postaje obvezna za sve naručitelje nakon roka od 30 mjeseci za preno-šenje Direktive, osim u iznimnim slučajevima kada uporaba elektroničkih sredstava iz tehničkih razloga nije prikladna. Tijela za središnju javnu nabavu pre-laze na elektronička sredstva komunikacije odmah, odnosno od datuma predviđenog za prenošenje Di-rektive. Državama članicama ostavljena je sloboda određivanja dodatnih zahtjeva. U smislu prijedloga Direktive potpuna e-javna nabava ne pretpostavlja obvezu naručitelja da provode e-pregled i e-ocjenu ponuda. Nadalje, nijedan element procesa javne na-bave nakon sklapanja ugovora (narudžba, izdavanje računa i plaćanje) nije obuhvaćen obveznom upora-bom elektroničkih sredstava komunikacije.

Prijedlog direktive, također, uključuje strukturira-ne odredbe o određenim elektroničkim postupcima i metodama, kao što su dinamički sustav nabave, e-dražba i e-katalozi. Dodatno, sustav e-CERTIS-a postaje obvezan dvije godine nakon datuma predvi-đenog za prenošenje Direktive. E-CERTIS će sadrža-vati popis dokaza koji se zahtijevaju za sposobnost ponuditelja u svim državama članicama i odrediti kriterije jednakovrijednosti diljem država članica EU-a što će doprinijeti većoj jasnoći i pravnoj si-

tive Europskog parlamenta i Vijeća o nabavi o nabavi subjekata koji djeluju u sektorima vode, energije, prijevoza i poštanskih usluga; Prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o sk-lapanju ugovora o kocesijama.3 Strategija za e-nabavu (Strategy for e-procurement), COM (2012) 179 inal.


JAVNA NABAVA

gurnosti javne nabave, posebice u smislu prekogra-nične javne nabave. Prijedlog direktive podržava i razmjenu podataka i dobre prakse kroz korištenje Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta (IMI), si-gurne on-line aplikacije koja omogućava nadležnim tijelima brzu i jednostavnu komunikaciju s nadlež-nim tijelima u inozemstvu.

Europska komisija potiče države članice da poduzmu potrebne pripremne radnje što je prije moguće kako bi osigurale poštovanje svih navedenih zahtjeva. Pri tome će Europska komisija nadzirati i javno objavlji-vati izvještaje o napretku u državama članicama.

4. Strategija e-javne nabave u Republici Hrvatskoj - ciljevi i način ostvarenja

Strategijom e-javne nabave je određeno da bi elek-tronička sredstva trebala postati standardna sred-stva komunikacije i razmjene informacija u postup-cima javne nabave u Republici Hrvatskoj, a što će se osigurati kroz specijaliziranu jedinstvenu (cen-traliziranu) platformu koja će naručiteljima biti na raspolaganju prilikom provedbe postupaka javne nabave elektroničkim putem.

Cilj strategije e-javne nabave: je određivanje i uvođenje dodatnog obveznog elementa elektroničke javne nabave, odnosno e-dostave, kao dopune obve-znim elementima koji su već u primjeni u Republici Hrvatskoj, e-objavi i e-dokumentaciji, te dinamike njihova postupnog uvođenja za različite razine ob-veznika primjene Zakona o javnoj nabavi.

Strategija e-javne nabave de inira elemente e-javne nabave koji će se primjenjivati kao obvezni te elemen-te koje će naručitelji moći primjenjivati kao dodatne i neobvezne. Navedeno je prikazano na slici 1 Shematski prikaz obveznih i dodatnih elemenata e-javne nabave.

Način ostvarenja Strategije e-javne nabave: Cen-tralizirana primjena jedinstvene multi-organizacij-ske platforme na nacionalnoj razini, kroz Elektro-nički oglasnik javne nabave Republike Hrvatske.

Analizom cjelokupnog sustava javne nabave zako-nodavac je ocijenio da će e-javna nabava u Republici Hrvatskoj pokazati najbolje učinke centraliziranom primjenom jedinstvene multi-organizacijske plat-forme na nacionalnoj razini, kroz Elektronički ogla-snik javne nabave Republike Hrvatske. Ovakvim modelom postavit će se i ostvarit zajedničke refe-rentne točke i standardi koji će omogućiti usposta-vu pouzdanog sustava te tako izbjeći probleme ne-usklađenog i decentraliziranog prelaska na e-javnu nabavu.

Sukladno Strategiji centralizirana platforma bi tre-bala jamčiti transparentnost, objektivnost, odgovor-nost za ispunjenje zahtjeva zakonodavnog okvira, te osigurati u određenoj mjeri prijenos odgovornosti s naručitelja na sustav e-javne nabave koji upravlja di-jelom postupka javne nabave. Takav pristup pružit će naručiteljima koji koriste sustav e-javne nabave sigurnost pri provedbi postupaka javne nabave, te lakše prihvaćanje i uporabu.

Uz unapređenje platforme Elektroničkog oglasnika javne nabave koje će omogućiti primjenu obveznog elementa e-dostave, razvit će se i dodatni neobave-zni moduli koji će biti na raspolaganju korisnicima sukladno njihovim individualnim potrebama. Neki od tih dodatnih modula Elektroničkog oglasnika javne nabave bit će eKatalog, eNarudžba i eRačun. Potrebno je naglasiti da će njihova primjena naruči-teljima biti moguća i uporabom drugih tehnoloških rješenja.

Financijski aspekti uvođenja sustava - Troškovi za naručitelje i gospodarske subjekte?

Strategijom e-javne nabave određen je model na-plate naknade za uporabu e-dostave od naručitelja, čime će se gospodarskim subjektima omogućiti su-djelovanje u postupcima bez dodatne naplate na-knada. Pri tome će se naknada za uporabu e-dostave naručiteljima naplaćivati po pojedinačnom postup-ku javne nabave u minimalnom iznosu koji će omo-gućiti pokrivanje troškova upravljanja sustavom (održavanje, potrebne nadogradnje i sl.). Time se neizravno ukupni trošak uvođenja i primjene e-do-stave na razini sustava javne nabave predviđa raz-dijeliti između javnog sektora (plaćanje naknade) i gospodarskih subjekata (troškovi uvođenja i upora-be naprednoga elektroničkog potpisa). Istovremeno

Slika 1. Shematski prikaz obveznih i dodatnih/neobveznih elemenata e-javne nabave


JAVNA NABAVA

se očekuje smanjenje troškova za gospodarske su-bjekte u odnosu na dostavu ponuda u papirnatom obliku (npr. poštanski troškovi).

Predviđa se i smanjenje određenih troškova na ra-zini naručitelja (npr. mogućnost elektroničke distri-bucije elektronički zaprimljenih ponuda ovlaštenim predstavnicima koji će provoditi ocjenu i pregled ponuda). Međutim, da bi se ostvarili navedeni pozi-tivni učinci e-javne nabave na smanjenje troškova, na razini naručitelja potrebno je njene prednosti koristiti u punom opsegu te po potrebi unaprijediti razinu cjelokupnog elektroničkog poslovanja na ra-zini naručitelja.

Analiza sustava - SWOT analiza

SWOT analiza (snage, slabosti, prilike i prijetnje) predviđenog sustava temeljene su na iskustvima te analizi postojećeg sustava u Republici Hrvatskoj (slika 2. SWOT analiza sustava).

5. Strategija e-javne nabave u Republici Hrvatskoj - koji su sljedeći koraci?

Pripremne aktivnosti – preduvjet uvođenja sustava

Kao preduvjete za ostvarivanje ciljeva postavljenih u Strategiji e-javne nabave zakonodavac je predvi-dio određeni broj pripremnih aktivnosti koje obu-hvaćaju zakonodavne i provedbene mjere. Planirane mjere, nositelji i rokovi izvršenja pripremnih aktiv-nosti za primjenu e-dostave prikazani su u tablici 1.

Tablica 1: Pregled pripremnih aktivnosti za primjenu e-dostave4567

R.b. Naziv mjere Nositelj Rok

1.Donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi

MINGO/USJN4 – izrada

i upućivanje VRH HS – donošenje

2. kvartal 2013.

2.

Donošenje Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o dokumentaciji za nadmetanje i ponudama

MINGO/USJN – izradaVRH5 –

donošenje

3. kvartal 2013.

3.Donošenje odluke o visini naknada za uporabu e-dostave

MINGO/USJN, NN6 – izrada

VRH – donošenje

3. kvartal 2013.

4.Tehničko unaprjeđenje i testiranje rada platforme EOJN-a

NNMINGO/USJN

2. – 4. kvartala

2013.

5.Provedba pilot-postupaka javne nabave s omogućenom e-dostavom

DUSJN7, drugi veći naručitelji

NN

3. i 4. kvartal 2013.

6.

Analiza potrebe za dodatnim tehničkim prilagodbama platforme EOJN-a i provedba prilagodbi

NNMINGO/USJN

DUSJN

4. kvartal 2013.

4 Ministarstvo gospodarstva, Uprava za sustav javne nabave.5 Vlada Republike Hrvatske.6 Narodne novine.7 Državni ured za središnju javnu nabavu.

Slika 2. SWOT analiza sustava


JAVNA NABAVA

R.b. Naziv mjere Nositelj Rok

7.

Izrada korisničkog priručnika i elektroničkog edukativnog modula za primjenu e-dostave na EOJN

NN4.

kvartal 2013.

8.Izobrazba naručitelja i gospodarskih subjekata o primjeni e-dostave

NNMINGO/USJN

kontinu-irano

Dinamika uvođenja e-dostave

Uzimajući u obzir potrebno vrijeme prilagodbe za primjenu e-dostave kako za naručitelje, tako i za gospodarske subjekte, uvođenje e-dostave predvi-đa se u nekoliko faza kroz razdoblje 2014. – 2016. godina, i to temeljeno na dva glavna kriterija:

1. obveznost ili dopuštenost e-dostave;2. kategorija naručitelja.

Prvi kriterij: Obveznost ili dopuštenost e-dosta-ve - Dinamika uvođenja e-dostave obzirom na krite-rij obveznost ili dopuštenost e-dostave predviđena je dvjema fazama:

Prva faza (dopuštenost e-dostave) – za sve na-ručitelje u prvoj fazi će biti propisana dopuštenost e-dostave. Odnosno, u ovoj fazi bit će omogućen paralelizam klasičnih (u papirnatom obliku) i elek-troničkih ponuda ili zahtjeva za sudjelovanje te će gospodarski subjekti moći izabrati način njihove dostave.

Druga faza (obveznost e-dostave) – za sve naruči-telje u drugoj fazi propisuje se određivanje e-dosta-ve kao obveze. U ovoj fazi u potpunosti se prelazi na e-dostavu, odnosno gospodarski subjekti će ponude i zahtjeve za sudjelovanje moći dostaviti isključivo u elektroničkoj formi.

Drugi kriterij: Kategorija naručitelja - Vezano uz dinamiku uvođenja e-dostave utvrđene su dvije ka-tegorije naručitelja:

Prva kategorija naručitelja odnosi se na Državni ured za središnju javnu nabavu koji obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na središnju javnu nabavu za središnja tijela državne uprave. Strategi-jom je određeno da će se u Državnom uredu za sre-dišnju javnu nabavu provesti pilot projekt vezan uz e-dostavu i primjenu naprednih elemenata e-javne nabave, obzirom da su nadležnosti i aktivnosti ovog ureda u potpunosti vezane uz provedbu postupaka javne nabave za državu.

Druga kategorija obuhvaća ostale naručitelje ko-jima se ostavlja duži rok pripreme za prelazak na e-dostavu. Za ovu kategoriju naručitelja određeni su

i različiti rokovi u odnosu na procijenjenu vrijednost nabave (nabava velike i male vrijednosti), čime se neizravno omogućava duži rok prilagodbe manjim gospodarskim subjektima koji češće sudjeluju u po-stupcima male vrijednosti.

S obzirom na speci ičnosti pojedinačnih postupaka javne nabave, navedene obveze naručitelja odnose se na otvoreni postupak javne nabave (više od 80% ukupnog broja postupaka), ograničeni postupak javne nabave, pregovarački postupak javne nabave s prethodnom objavom i natjecateljski dijalog.

Dinamika obveze uvođenja e-dostave kod naručite-lja prikazana je u tablici 2.

Tablica 2. Dinamika obveze uvođenja e-dostave

Obvezna dopuštenost e-dostave

Obvezna isključivo e-dostava

Kategorija naručitelja

Velika vrijednost

Mala vrijednost

Velika vrijednost

Mala vrijednost

1. Državni ured za središnju javnu nabavu

1. siječnja 2014.

1. siječnja 2014.

1. siječnja 2015.

1. siječnja 2015.

2. Ostali naručitelji

1. siječnja 2015.

1. srpnja 2015.

1. siječnja 2016.

1. srpnja 2016.

Tehničke karakteristike procesa e-dostave

Modul e-dostave razvija se u Narodnim novinama u suradnji s Ministarstvom gospodarstva tako da ispunjava sve odredbe zakonodavnog okvira javne nabave, uključujući zahtjeve vezane za uređaje za elektroničko zaprimanje ponuda, zahtjeva za sudje-lovanje i drugih dokumenata, koji se odnose na na-predni elektronički potpis, vremenski žig, validaciju cjelovitosti ponuda, ograničenje pristupa ponudama i njihovu zaštitu.

Tehnički preduvjeti za korištenje e-dostave na strani naručitelja bit će: pristup internetu, regi-stracija organizacije u Elektroničkom oglasniku jav-ne nabave Republike Hrvatske te registracija najma-nje dva korisnika unutar organizacije (predstavnici naručitelja).

Tehnički preduvjeti za korištenje e-dostave za ponuditelje bit će: pristup internetu, registracija u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske, posjedovanje naprednoga elektroničkog potpisa te programskih rješenja koja je potrebno in-stalirati za njegovo korištenje.


JAVNA NABAVA

6. ZaključakProces javne nabave, u širem smislu, sastoji se od faze planiranja, objave poziva na nadmetanje, pri-stupa dokumentaciji za nadmetanje, dostave po-nuda/zahtjeva za sudjelovanje, pregleda i ocjene ponuda/zahtjeva za sudjelovanje, odabira ponude, narudžbe, izdavanja računa i plaćanja.

U klasičnom sustavu upravljanje poslovnim pro-cesom javne nabave je aktivnost najčešće praćena mnoštvom papirologije, ponekad nejasne i suvišne komunikacije među sudionicima procesa, a sve uz pozamašan utrošak vremena.

Sukladno Strategiji e-javne nabave kao i kod klasič-ne nabave u papirnatom obliku, tehnički, pravni i

administrativni uvjeti za sudjelovanje u postupcima elektroničke javne nabave ne smiju biti diskrimini-rajući, nerazmjerni i stvarati gospodarskim subjek-tima neopravdane prepreke natjecanju bez obzira na to gdje im je sjedište. Strategija e-javne nabave istovremeno bi trebala osigurati da njena primjena ne dovede do nastanka novih prepreka sudjelovanju u postupcima javne nabave zainteresiranim gospo-darskim subjektima.

U pitanju je mnogo više od običnog prijelaza sa su-stava javne nabave temeljenog na papirnatim do-kumentima na sustav koji primjenjuje elektroničke komunikacije, a sve po uzoru na iskustva i praksu zemalja članica Europske unije.





Cilj programa: Stjecanje znanja, vještina i sposobnosti sudionika uključenih u sustav javne nabave, radi učinkovite provedbe postupaka javne nabave na svim razinama. Redovito usavršavanje kroz jednodnevne (8 sati) i dvodnevne (16 sati) programe. Pohađanjem Programa usavršavanja stječu se uvjeti za obnavljanje certi ikata u području javne nabave. Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrde o pohađanju Programa usavršavanja.



PROGRAM


JAVNA NABAVA

U sustavu javne nabave Republike Hrvatske u po-sljednjih nekoliko godina uočena je nepravilna primjena Zakona o javnoj nabavi pri nabavi raznih računalnih aplikacija (programa), odnosno soft-vera. S ciljem prevencije nepravilnosti u provedbi postupaka javne nabave, te adekvatnog i pravovre-menog razrješavanja mogućih štetnih ugovornih odnosa, naručitelji trebaju posebnu pažnju posvetiti određivanju predmeta nabave koji će kasnije rezul-tirati zakonitom odabiru odgovarajućeg postupka javne nabave, izradi dokumentacije za nadmetanje i sklapanju valjanog ugovora o javnoj nabavi. Na-dalje, naručitelji u provedbi postupaka javne naba-ve za računalne aplikacije trebaju pravovremeno, prije pokretanja postupka javne nabave, proučiti pitanje autorskih prava i posjedovanja izvornog koda aplikacija koje nabavljaju. Za ovu problema-tiku u praksi Ministarstvo gospodarstva, Uprava za sustav javne nabave je svojevremeno dalo upute za sprječavanje i razrješavanje mogućih štetnih ugo-vornih odnosa.

1. Određivanje predmeta nabavePrilikom nabave računalnih aplikacija naručitelji tre-baju posebnu pažnju posvetiti određivanju predmeta nabave koji će kasnije rezultirati zakonitom odabiru odgovarajućeg postupka javne nabave, izradi doku-mentacije za nadmetanje i sklapanju ugovora.

Prilikom određivanja predmeta nabave vezano uz računalne aplikacije potrebno je razlikovati:

1. nabavu usluge korištenja licence za određeni računalni program, te

2. nabavu računalne aplikacije koja se izrađuje po mjeri i za potrebe određenog naručitelja da bi za-dovoljila njegove posebne zahtjeve (individualni softver).

1.1. Nabava usluge korištenja licence

Za nabavu usluge korištenja licence za određeni ra-čunalni program naručitelj provodi postupak javne nabave za sklapanje ugovora o javnim uslugama, pri čemu propisuje i trajanje usluge korištenja te licence

* Glorija Raguž, mag. oec., savjetnica u TIM4PIN.

(primjer – korištenje licence za razdoblje od 1 godi-ne). Kod računalne licence radi se o ugovoru o javnim uslugama za korištenje pojedine licence u određenom razdoblju te pri tome gospodarski subjekt naruči-telju ne isporučuje računalnu aplikaciju, već is-ključivo daje pravo njena korištenja. Pri tome ra-čunalna aplikacija nije vlasništvo naručitelja, te nakon isteka ugovora o javnim uslugama naruči-telj gubi pravo korištenja te računalne aplikacije s obzirom da je temeljem ugovora gospodarskom subjektu platio uslugu ograničena trajanja.

1.2. Nabava računalne aplikacije

Za razliku od nabave usluga korištenja licence, na-ručitelji vrlo često nabavljaju i prilagođene računal-ne aplikacije (individualne softvere) za svoje vlasti-te potrebe, a za koje u dokumentaciji za nadmetanje kroz tehničke speci ikacije u postupku javne nabave utvrđuju speci ične tehničke i/ili funkcionalne za-htjeve. Takve prilagođene računalne aplikacije često se nabavljaju s ciljem uspostave i vođenja raznih re-gistara, baza podataka ili baza za izradu statističkih izvješća vezano za poslovanje naručitelja. Za nabavu takvih računalnih aplikacija naručitelj provodi po-stupak javne nabave za sklapanje ugovora o javnoj nabavi robe, jer je konačni rezultat roba (softver, program) koju će mu biti isporučen temeljem sklo-pljenog ugovora o javnoj nabavi.

Stoga naručitelj u dokumentaciji za nadmetanje, a kasnije i u ugovoru o javnoj nabavi za nabavu takvih prilagođenih računalnih aplikacija mora odrediti obvezu ustupanja naručitelju prava iskorištavanja autorskih prava, a što uključuje i izvorni kod (tzv. sorce kod), jer isključivo tako naručitelj može osigurati nesmetano korištenje nabavljene robe za svoje potrebe, a koje je kod računalnih aplikacija posebice ključno u kontek-stu njihova kasnijeg održavanja i nadogradnje.

S obzirom na to da i kod javne nabave druge vrste robe (primjerice, računalna oprema, uredski mate-rijal, namještaj) naručitelji osiguravaju svoje puno vlasništvo nad robom koja im je isporučena teme-ljem sklopljenog ugovora, isti princip moraju primi-jeniti i kod nabave robe koja obuhvaća računalne aplikacije.

UDK 657.2Glorija Raguž *

Primjena Zakon o javnoj nabavi za nabavu računalnih aplikacija (programa, softvera)


JAVNA NABAVA

2. Štetne odredbe vezane uz nabavu računalnih aplikacija

Potrebno je istaknuti da su naručitelji obvezni, prili-kom provođenja postupaka javne nabave, u odnosu na sve gospodarske subjekte poštovati načelo slobo-de kretanja robe, načelo slobode poslovnog nastana i načelo slobode pružanja usluga te načela koja iz toga proizlaze, kao što su načelo tržišnog natjeca-nja, načelo jednakog tretmana, načelo zabrane dis-kriminacije, načelo uzajamnog priznavanja, načelo razmjernosti i načelo transparentnosti. Naručitelji moraju primjenjivati odredbe Zakona o javnoj na-bavi tako da omogućava učinkovitu javnu nabavu te ekonomično trošenje sredstava za javnu nabavu.

Sklapanje ugovora na neodređeno vrijeme – Praksa ukazuje da su pojedini naručitelji dugi niz godina nabavljali računalne aplikacije (individualni softveri) te sklapali ugovore na neodređeno vrijeme. Potrebno je još jednom istaknuti da je nabava raču-nalnih aplikacija (individualni softver) ugovor o jav-noj nabavi robe jer je konačni rezultat roba (softver, program) koju će mu biti isporučen temeljem sklo-pljenog ugovora o javnoj nabavi. Stoga naručitelj u dokumentaciji za nadmetanje, a kasnije i u ugovoru o javnoj nabavi za nabavu takvih prilagođenih ra-čunalnih aplikacija mora odrediti obvezu ustupanja naručitelju prava iskorištavanja autorskih prava, a što uključuje i izvorni kod (tzv. sorce kod).

Nadalje, napominjemo da sukladno prethodnom Zakonu o javnoj nabavi (NN, br. 110/07 i 125/08) odredbama članka 175. stavak 2. postupak javne nabave za robe, radove i usluge za koje su sklopljeni ugovori na neodređeno vrijeme, naručitelji bili ob-vezni provesti novi postupak javne nabave u roku 12 mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o jav-noj nabavi.

Zakon o javnoj nabavi (NN, br. 110/07) stupio je na snagu 1. siječnja 2008. godine, odnosno njegove izmjene i dopune (NN, br. 125/08) dana 1. siječnja 2009. godine.

Dodatno je potrebno napomenuti da su takve odred-be protivne i obvezama proračunskih korisnika su-kladno Zakonu o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12) vezano uz svrhovitost, učinkovitost i ekono-mično raspolaganje proračunskim sredstvima, jer se radi o trošenju proračunskih sredstava za prila-gođeni računalni program, a bez osiguranja naručitelju nesmeta-nog korištenja istog. S obzirom na to da i kod javne nabave druge vr-

ste robe (primjerice: računalna oprema, uredski ma-terijal, namještaj) naručitelji osiguravaju svoje puno vlasništvo nad robom koja im je isporučena temeljem sklopljenog ugovora, isti princip moraju primijeniti i kod nabave robe koja obuhvaća računalne aplikacije.

Primjena pregovaračkog postupka bez prethod-ne objave - Praksa ukazuje da naručitelji usluge odr-žavanja i nadogradnje određenih računalnih aplika-cija (individualnih softvera) nabavljaju, dugi niz go-dina, primjenom pregovaračkog postupka a bez pret-hodne objave, izravnom pogodbom s gospodarskim subjektom koji je isporučio aplikaciju, i to temeljem odredbi vezanih za posjedovanje izvornog koda. Ta-kva praksa najčešće se neosnovano obrazlaže tehnič-kim aspektima, tako da nadogradnju i/ili održavanje može izvršiti samo taj određeni gospodarski subjekt, iako se kod najvećeg broja računalnih aplikacija radi o sustavima koji se baziraju na opće raširenim pro-gramskim razvojnim alatima koje u svom radu te pri izradi raznih računalnih aplikacija koristi iznimno veliki broj gospodarskih subjekata (npr. Java, SQL, Oracle), čime dolazi do značajnog narušavanja tržiš-nog natjecanja u toj gospodarskoj grani.

3. ZaključakStoga ukazujemo na potrebu adekvatnog i pravo-vremenog razrješavanja mogućih štetnih ugovornih odnosa vezanih uz posjedovanje izvornog koda za postojeće prilagođene računalne aplikacije, a što će naručiteljima omogućiti da za nabavu njihova odr-žavanja ili nadogradnje primjene postupke javne na-bave koji osiguravaju punu primjenu načela tržišnog natjecanja.

U protivnom, potrebno je ukazati na prekršajne odredbe koje su propisane člankom 182. Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11). U slučaju prekršaja odredbi Zakona o javnoj nabavi novčanom kaznom:

1. od 50.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba ili jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave, te

2. od 10.000,00 do 100.000,00 kaznit će se odgovor-na osoba u pravnoj osobi ili u jedinici lokalne i po-

dručne (regionalne) samouprave.

(Primjerice – ako naručitelj primi-jeni pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave pro-tivno odredbama članaka 26., 27., 28. ili 117. Zakona o javnoj nabavi).

Izvor: Ministarstvo gospodarstva, Uprava za sustav javne nabave: www.javnanaba-va.hr


POREZI I DOPRINOSI

Novi Zakon o naplati poreznog duga izičkih osoba, stupio je na snagu 9. svibnja 2013., a isti se odnosi isključivo na naplatu poreznog duga izičkih osoba i to obrtnika koji su prestali sa poduzetničkim akti-vnostima do dana stupanja na snagu Zakona, pri čemu su im ostale nepodmirene porezne obveze, te poreznih obveznika građana koji ne sudjeluju u pro-metu roba i usluga na tržištu, ali imaju iskazan dug po osnovi poreza na promet nekretnina, kuća za odmor, doprinosa, novčanih kazni ili nekih drugih javnih davanja o kojima analitičku evidenciju vodi Porezna uprava.

Novim Zakonom izičkim osobama se omogućuje otpis poreznog duga s osnove kamata uz istodob-no reprogramiranje glavnice duga, čiji broj obroka ovisi o visini poreznog duga na dan podnošenja zahtjeva ili otpis duga s osnove kamata uz plaćanje glavnice duga jednokratnom uplatom.

Pisani i obrazloženi zahtjev za otpis duga s osno-ve kamata, izičke osobe mogu podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave do 6. kolovoza 2013., a više o navedenom, pročitajte u nastavku članka.

1. UvodU zadnje tri godine, a u cilju rasterećenja poreznih obveza pravnih i izičkih osoba, porezni dug se mo-gao uplatiti jednokratno ili reprogramirati plaća-njem na rate prema više zakonskih propisa i uz ra-zličitu kamatnu stopu, i to:

• Zakonom o posebnoj mjeri naplate poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom (NN, br. 45/11) od najmanje 2 a najviše 30 rata i kamatnu stopu od 8,3%,

• Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o mje-rama naplate poreznog duga uzrokovanog go-spodarskom krizom (NN, br. 25/12 u 78/12) od najmanje 2 a najviše 36 rata i kamatnu stopu od 10,24%, te

• Zakonom o inancijskom poslovanju i predstečajn-oj nagodbi (NN, br. 108/12 i 144/12) za skraćeni

* Mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović, Porezna uprava Samo-bor.

postupak od najmanje 2 do najviše 60 rata te za redovni postupak od najmanje 2 do najviše 96 rata uz kamatnu stopu od 4,5%.

Navedenim zakonskim propisima nastojao se sma-njiti dug poduzetnika – pravnih i izičkih osoba koje obavljaju gospodarsku djelatnost, po osnovi javnih davanja čije je utvrđivanje, naplata i nadzor u nad-ležnosti Porezne uprave, ali ne i izičkih osoba – gra-đana koji se nisu smatrali subjektima primjene ni prema Zakonu o mjerama naplate poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom, ni prema Za-konu o inancijskom poslovanju i predstečajnoj na-godbi.

Stoga je i donesen novi Zakon o naplati poreznog duga izičkih osoba (NN, br. 55/13, dalje: Zakon o naplati poreznog duga), koji se primjenjuje samo na naplatu poreznog duga izičkih osoba, prema kojim se zakonskim odredbama nastoji omogućiti izičkim osobama – obrtnicima prestalim s radom te građa-nima, a temeljem podnesenog zahtjeva u propisa-nom roku:

a) otpis poreznog duga s osnove kamata uz istodobno reprogramiranje glavnice duga plaćanjem u mjesečnim obrocima koji ovisno od visine poreznog duga mogu iznositi najmanje do 36 mjeseci i najviše do 60 mjeseci uz kamatnu stopu od 4,5%,

b) otpis poreznog duga s osnove kamata uz jed-nokratnu uplatu glavnice duga, ako to izičkim osobama više odgovara, budući su u tom slučaju u potpunosti oslobođeni plaćanja svih kamata, te

c) bez ukidanja postojećeg rješenja kojim je izičkoj osobi već ranije odobren reprogram poreznog duga, omogućiti podnošenje zahtjeva za odo-bravanje naplate poreznog duga uz povoljniju kamatu.

Naime, prema ranije donesenim Zakonima o mje-rama naplate poreznog duga uzrokovanog gospo-darskom krizom, zakonska kamatna stopa koje se primjenjivala na glavnicu poreznog duga pravnih i izičkih osoba sa stanjem na dan 31.12.2010. i 31.

siječnja 2012. iznosila je 8,3% odnosno 10,24%. Međutim, prema novom Zakonu o naplati poreznog duga, na reprogramiranu glavnicu duga primjenji-vati će se povoljnija kamatna stopa od 4,5%.

UDK 336.2Mirjana Mahović Komljenović *

Novi Zakon o naplati poreznog duga izičkih osoba


POREZI I DOPRINOSI

2. Na koje se subjekte odnosi primjena Zakona o naplati poreznog duga?

Zakon o naplati poreznog duga primjenjuje se isklju-čivo na naplatu poreznog duga izičkih osoba, a pre-ma odredbi članka 3. navedenog Zakona, izičkim osobama se smatraju:

• izičke osobe – obrtnici koji su registriranu sa-mostalnu djelatnost obrta i slobodnih zanimanja, prestali obavljati do dana stupanja na snagu na-vedenog Zakona odnosno do 8.5.2013., a prema pravomoćnom rješenju nadležnog županijskog ureda odnosno ureda Grada Zagreba o prestanku obrta sukladno Zakonu o obrtu (NN, br 49/03 do 79/07), ili prema rješenju nadležnog Ministarstva o prestanku obavljanja slobodnog zanimanja za druge djelatnosti (npr. djelatnost liječnika, arhi-tekata, odvjetnika);

• izičke osobe – građani koji ne sudjeluju u pro-metu roba i usluga na tržištu, ali se u Poreznoj upravi u registru poreznih obveznika vode kao porezni dužnici s nepodmirenim obvezama.

Iznimno, Zakon o naplati poreznog duga primjenjuje se i na:

• naplatu poreznog duga izičkih osoba u djelatno-sti poljoprivrede i ribarstva koje obavljaju re-gistriranu djelatnost ili su obvezno osigurane osobe koje obavljaju poljoprivredu djelatnost kao jedino i glavno zanimanje a upisane su u upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u svoj-stvu nositelja ili člana obiteljskog gospodarstva, te

• izičku osobu kao nasljednika iza umrle osobe, koja je naslijedila porezni dug, ali joj položaj pra-vnog slijednika još nije utvrđen. Fizička osoba kao nasljednik ima svojstvo stranke i pravni interes da podmiri naslijeđeno dugovanje, tako da će Porez-na uprava po takvom zahtjevu postupati neovisno od toga što porezni dug još nije odgovarajućim rješenjem prenesen na pravnog slijednika.

Zbog jedinstvenog postupanja u primjeni Zakona o naplati poreznog duga izičkih osoba, Ministarstvo inancija je izdalo je i posebnu Uputu Kl:410-01/13-

01/1754; Ur.br: 513-07-21-06/13-1 od 8. svibnja 2013. o načinu obrade zahtjeva te provođenju po-stupka za odobravanje i provedbu naplate poreznog duga izičkih osoba, te dopunu navedene upute od 14. svibnja 2013.

3. Što se smatra poreznim dugom? Prema članku 2. Zakona o naplati poreznog duga, poreznim dugom koji se naplaćuje smatra se dospje-li i nenaplaćeni porezni dug izičkih osoba nastao do dana podnošenja zahtjeva, a koji se sastoji se od glavnice i kamata, nastalih po osnovi poreza koji su vlastiti prihod državnog proračuna te županjskih i gradskih odnosno općinskih proračuna.

Prema tome, sve izičke osobe koje se u Poreznoj up-ravi u RPO registru vode kao građani s iskazanim dugom te izičke osobe sa prestankom aktivnosti i nepodmirenim obvezama, mogu podnijeti pisani zahtjev za otpis poreznog duga s osnova kamata uz istovremeno reprogramiranje glavnice duga odno-sno otpis duga s osnove kamata uz plaćanje glavnice duga jednokratno, za porezni dug nastao do dana podnošenja zahtjeva po osnovi poreza koji su prihod državnog, županijskog ili gradskog/općinskog pro-računa čiju analitičku evidenciju vodi Porezna upra-va, druga javna davanja s osnove spomeničke rente, doprinosa Hrvatskoj obrtničkoj komori, članarina turističkim zajednicama, novčanih kazni i pristojbi, te svih doprinosa za MO i ZO, osim doprinosa za mirovinsko osiguranje za starost na temelju in-dividualne kapitalizirane štednje a koji se uplaću-je u korist posebnog računa REGOS-a na broj računa po IBAN konstrukciji: HR7610010051700036001.

Posebno se napominje da se prema članku 2. stavak 4. Zakona o naplati poreznog duga, dospjelim dugom za plaćanje do dana podnošenja zahtjeva, smatra i porezni dug za koji je već prema ranijim zakonskim odredbama odobrena odgoda ovrhe, odgoda plaćanja duga u obrocima ili jednokratno, odnosno do okonča-nja upravnog spora a po rješenjima koja su još uvijek na snazi, što znači da i takve izičke osobe, ako im je to u interesu mogu podnijeti zahtjev za otpis duga s osnove kamata te jednokratnu uplatu glavnice ili re-programiranje glavnice duga na određeni rok.

4. Propisani rok za podnošenje zahtjeva Prema članku 9. Zakona o naplati poreznog duga, izič-ke osobe mogu podnijeti zahtjev za naplatu poreznog duga otpisom duga s osnove kamata uz istodobno re-programiranje glavnice duga ili uz plaćanje glavnice


POREZI I DOPRINOSI

duga jednokratnom uplatom, u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu navedenog Zakona, što zna-či do 06.8.2013. godine. Pisani i obrazloženi zahtjev, podnosi se ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu izičke osobe.

Međutim, iznimno ako se iskazani dugovi građa-na odnose na neplaćeni dug po osnovi poreza na promet nekretnina ili lokalnih poreza (kuća za odmor, porez na cestovno motorno vozilo), a dru-gih poreznih zaduženja građanin nema, nadlež-nost ispostave za zaprimanje zahtjeva određuje se prema mjestu gdje se nekretnina nalazi odno-sno gdje je i evidentiran dug u analitičkim knjigo-vodstvenim evidencijama Porezne uprave.

Radi veće učinkovitosti, Obrasci zahtjeva su kreira-ni u skladu sa Zakonskim odredbama, a isti se mogu preuzeti s internetske stranice: www.porezna-upra-va.hr ili dobiti besplatno u nadležnoj ispostavi Pore-zne uprave. Na obrasce zahtjeva ne naplaćuje se uprav-na pristojba. Po svim zahtjevima izičkih osoba koji će biti zaprimljeni nakon proteka roka od 90 dana, neće se postupati, pri čemu će voditelj nadležne ispostave Porezne uprave izdati rješenje o odbacivanju zahtjeva.

5. Otpis poreznog duga s osnove kamata uz istovremeno reprogramiranje glavnice duga

Prema zahtjevu izičkih osoba, koji mora biti pod-nesen najkasnije do 06.8.2013., provodi se naplata poreznog duga - otpisom duga s osnove kamata uz istovremeno reprogramiranje i plaćanje glavnice duga u mjesečnim obrocima, a koji mogu biti najma-nje do 36 mjeseci i najviše do 60 mjeseci.

Na reprogramiranu glavnicu poreznog duga primje-njuje se kamata u visini od 4.5%, pri čemu trajanje reprogramirane naplate i broj obroka ovisi o visini poreznog duga, i to:

VISINA POREZNOG DUGA U KN ROK OTPLATE

0,01 -50.000,00 do 36 mjeseci uz otpis kamata50.000,01-100.000,00 do 42 mjeseca uz otpis kamata100.000,01-200.000,00 do 48 mjeseca uz otpis kamata200.000,01 -500.000,00 do 54 mjeseca uz otpis kamataviše od 500.000,00 do 60 mjeseci uz otpis kamata

Temeljem izdanog rješenja kojim se odobrava otpis duga s osnove kamata uz istovremeno reprogrami-ranje glavnice duga, nadležna ispostava Porezne uprave će provest odgovarajuća knjiženja u pore-znom knjigovodstvu najkasnije po isteku pet dana od kada je rješenje uručeno izičkoj osobi kao pod-nositelju zahtjeva.

Fizička osoba je dužna plaćati mjesečne rate s osno-ve reprogramirane glavnice, čiju će naplatu pratiti nadležna ispostava Porezne uprave. U slučaju da se izička osoba po dobivenom rješenju o reprogramu

ne pridržava utvrđenih rokova i načina plaćanja, Mi-nistarstvo inancija će temeljem članka 12. stavak 1. i 2. Zakona o naplati poreznog duga izičkih oso-ba, ukinuti izdano rješenje, utvrditi stanje poreznog duga na dan donošenja toga rješenja i obvezati izič-ku osobu na plaćanje utvrđenog duga provođenjem ovršnog postupka propisanog odredbama OPZ-a.

6. Otpis duga s osnove kamata uz plaćanje glavnice duga jednokratnom uplatom

Ako izička osoba ocijeni da je za nju povoljnije, može nenaplaćeni porezni dug nastao s osnove poreza, do-prinosa i drugih javnih davanja (osim doprinosa za MO za starost na temelju individualne kapitalizira-ne štednje), uz otpis duga s osnove kamata, uplatiti glavnicu duga jednokratnom uplatom.

O otpisu duga s osnove kamata uz plaćanje glavnice duga jednokratnom uplatom, odlučuje se rješenjem u kojem je određen i rok za jednokratnu uplatu glav-nice i to 30 dana od dana primitka rješenja. Među-tim, ako je izička osoba već kod podnošenja zahtje-va navela određeni razlog zbog kojeg nije u moguć-nosti izvršiti jednokratnu uplatu u roku od 30 dana od dana primitka rješenja, tada se rok za uplatu glavnice može iznimno i produžiti, ali ne duže od 60 dana od dana primitka rješenja.

Neplaćanjem glavnice duga u roku od 30 a naj-duže 60 dana od dana primitka rješenja, gubi se pravo na otpis duga s osnove kamata, budući da se otpis kamata provodi po rješenju koje se ne može izvršiti ako glavnica nije uplaćena u za-danom roku. Radi navedenog, rješenje o otpisu duga s osnove kamata uz jednokratno plaćanje glavnice duga, postaje izvršno tek po uplati glav-nice duga u zadanom roku.

Nadalje, prikazujemo primjer popunjenog zahtjeva, za izičku osobu - građanina Ivana Car s prebivali-štem u Samoboru, koji u analitičkim knjigovodstve-nim evidencijama Porezne uprave ima iskazan dug na porezu na promet nekretnina (šifra konta 2848) u iznosu od 30.000,00 kn, od čega glavnica iznosi 25.000,00 kn a kamate 5.000,00 kn. Za navedeni dug, ispostava Porezne uprave je pokrenula postu-pak ovrhe zabilježbom založnog prava na nekretni-ni. Podnesenim zahtjevom izička osoba traži otpis kamata uz istovremenu jednokratnu uplata glavni-ce, ali u produženom roku do 60 dana od dana zapri-


POREZI I DOPRINOSI

manja rješenja, kojim se odlučuje o zahtjevu, budući da prema priloženom pismu namjere Samoborske banke, izička osoba može očekivati realizaciju kre-dita do kraja lipnja 2013.

Da bi rješenja o otpisu duga s osnove kamata uz pla-ćanje glavnice duga jednokratnom uplatom posta-lo izvršno, potrebno je da uplata glavnice u iznosu od 25.000,00 kn utvrđena rješenjem, bude vidljiva u knjigovodstvenim evidencijama Porezne uprave. Osim iznosa, u poreznom knjigovodstvu mora biti vidljiv i dan kada je uplate izvršena te broj izvoda koji se odnosi na uplatu glavnice.

Po isteku pet dana od dana kada je uplata glavnice u iznosu utvrđenom rješenjem evidentirana u pore-znom knjigovodstvu, provest će se i odgovarajuća knjiženja za otpis kamata, a nakon toga se temeljem posebnog zahtjeva izičke osobe može i provesti po-stupak brisanja upisanog založnog prava na nekret-nini na koju glasi taj dug.

7. Zahtjev za odgodu ovrhe i usporedna primjena drugih zakonskih propisa

Na naplatu poreznog duga o kojem analitičku knji-govodstvenu evidenciju vodi Porezna uprava, osim odredbi Općeg poreznog zakona primjenjuju se i drugi porezni propisi, kao npr. odredbe Ovršnog za-kona (NN, br. 112/12).

Prema Uputi o načinu obrade zahtjeva i provođenju postupka za naplatu poreznog duga od 8. svibnja 2013., te sukladno članku 11. stavak 2. Zakona o na-plati poreznog duga, (kojim je propisano da se izni-mno od odredbi Ovršnog zakona), izičkim osobama kojima je izdano rješenje o ovrsi pljenidbom i prije-nosom novčanih sredstava ovršenika koje ima na računu kod banke ili pljenidbom novčanih sredstava (plaće) ovršenika koju ima kod poslodavatelja, i koje su podnijele zahtjev za plaćanje poreznog duga pre-ma Zakonu o naplati poreznog duga, a ispostavi Pore-zne uprave podnesu još i posebni zahtjev za odgodu ovrhe, u kojem će razloge za odgodu učiniti oprav-danim (npr. plasman kreditnih sredstava nakon pod-nošenja zahtjeva a prije izvršnosti rješenja kojim je odlučeno o zahtjevu odnosno prije obustave ovrhe ili šteta koju može pretrpjeti izička osoba kojoj se plije-ni plaća ili mirovina) ispostava Porezne uprave može zahtjev odobriti i rješenjem odgoditi ovrhu.

Međutim, odgoda ovrha može trajati do izvršnosti rješenja kojim je odlučeno o zahtjevu za otpis duga s osnove kamata uz istovremeno reprogramiranje glav-nice duga ili do izvršnosti rješenja kojim je odlučeno o zahtjevu za otpis duga s osnove kamata uz plaćanje glavnice duga jednokratnom uplatom, odnosno do obavijesti ispostave Financijskoj agenciji ili drugom nadležnom tijelu da se ovrha nastavi. Po izvršnosti rješenja kojim je odlučeno o zahtjevu obustavit će se i ovrha koja se provodi pljenidbom novčanih sredstava (plaće) ovršenika koju isti ima kod poslodavatelja.

Prema članku 11. stavak 1. Zakona o naplati poreznog duga, ako izička osoba ne podnese poseban zahtjev za odgodu ovrhe, postupci ovrhe pljenidbom i pri-jenosom novčanih sredstava koje ovršenik ima kod banke, obustavit će se po službenoj dužnosti, ali tek po izvršnosti rješenja kojim je odlučeno o zahtjevu.

Prema tome, izičkim se osobama – obrtnicima koji su prestali s radom, kao i građanima, može na njihov poseban zahtjev za odgodu ovrhe - ovr-ha pljenidbom plaće ili žiro računa, obustaviti sve do izvršnosti rješenja kojim se odlučuje o zahtjevu za otpis kamata uz jednokratnu uplatu glavnice ili njeno plaćanje na rate, pri čemu se za vrijeme odgode ovrhe novčana sredstva više neće prisilno izdvajati.

U slučaju provođenja postupka ovrhe pljenidbom po-kretnina, pokretna imovina će se popisati te procije-niti njena vrijednost radi stjecanja založnog prava na zaplijenjenoj imovini, no nakon zaprimanja zahtjeva za otpis duga s osnove kamata uz istovremeno re-programiranje glavnice duga ili njenu jednokratnu uplatu, postupak javne prodaje radi naplate duga za koji je podnesen zahtjev, neće se provoditi.


POREZI I DOPRINOSI

U ovom članku pokušat će se prikazati, metodom komparacije, oporezivanje proračunskih korisnika u zemljama Europske unije. Proračunski korisnici obveznici su plaćanja poreza na dohodak, ali u ovom radu fokus je stavljen na porez na dobit i porez na dodanu vrijednost. Prije svega, važno je naglasiti kako se porez na dodanu vrijednost kao i svi drugi oblici indirektnih poreza reguliraju Direktivama koje je donijelo Vijeće Europske unije, dok se područje di-rektnih poreza (kao što je porez na dobit) još uvijek ostavlja na volju članicama Europske unije.

Kod oporezivanja proračunskih korisnika u RH od 1. siječnja 2010., najvažniji je porez na dodanu vrijed-nost. Najznačajnija je promjena kod poreza na doda-nu vrijednost napuštanje institucionalnog poreznog oslobođenja od plaćanja, ali je uvedeno funkcionalno načelo oslobođenja od plaćanja u potpunosti. Naime, prema izmijenjenom Zakonu, porezna su oslobođe-nja propisana ovisno o vrsti isporuke, a ne o institu-ciji koja tu isporuku obavlja.

Stoga su ustanove koje obavljaju djelatnost od jav-nog interesa od 1. siječnja 2010. porezni obveznici za dio isporuka koje ne spadaju u isporuke od jav-nog interesa. Temeljem ovih izmjena, zdravstve-ne i obrazovne ustanove, ustanove socijalne skrbi, ustanove u kulturi i drugi bit će za dio gospodarske djelatnosti obveznici poreza na dodanu vrijednost. Ista situacija je i u svim zemljama Europske unije. U svim zemljama postoji funkcionalno načelo za oslo-bođenja, što znači da su isporuke od javnog interesa, zdravstvenih i obrazovnih ustanova, ustanova soci-jalne skrbi, ustanova u kulturi i drugi navedene kao izuzeća u propisima o PDV-u.

Što se tiče statusa proračunskih korisnika u zemlja-ma EU, najčešća je situacija slična našoj gdje nisu po-rezni obveznici ako ne obavljaju djelatnost s kojom narušavaju tržišnu utakmicu. Jedino je Bugarska

* Doc. dr. sc. Ivana Dražić Lutilsky, Ekonomski fakultet Sveuči-lišta u Zagrebu, [email protected].** Martina Dragija, univ. spec. oec., Ekonomski fakultet Sveuči-lišta u Zagrebu, [email protected].

izuzetak, jer sve pravne osobe koje se inanciraju iz proračuna oporezuju se stopom poreza na dobit od 3% a lokalne jedinice stopom od 2%.

U sljedećoj tablici dan je status proračunskih orga-nizacija u poreznom sustavu svake zemlje članice Europske unije.

Tablica 1. Porezni sustav zemalja članica Europ-ske unije

ZEMLJA Porez na dobit Porez na dodanu vrijednost

Austrija Nisu navedeni kao obveznici poreza na dobit.

Nisu navedeni kao obve-znici poreza na dodanu vrijednost.

Belgija Navedeni su kao obveznici poreza na dobit, ako obav-ljaju gospodarsku aktivnost. Ako takvu aktivnost ne obavljaju onda su obveznici poreza na pravne osobe umje-sto poreza na dobit.

Navedeni su kao obveznici poreza na dodanu vrijed-nost, ako obavljaju gospo-darsku aktivnost.

Bugarska Obveznici su za iznajmljivanje po-kretne i nepokret-ne imovine, ali i za određene pro itne aktivnosti.


Cipar Nisu navedeni kao obveznici poreza na dobit.


Češka Navedeni su kao obveznici pore-za na dobit, ako obavljaju gospo-darsku aktivnost. Posebno oglaša-vanje, članarine i leasing.


Danska Navedeni su kao obveznici poreza na dobit ako obav-ljaju gospodarsku aktivnost.


UDK 336.2Ivana Dražić Lutilsky *

Martina Dragija **

Komparacija oporezivanja proračunskih korisnika u zemljama Europske unije


POREZI I DOPRINOSI


Estonija Obveznici su pore-za na dobit ako se dobit raspodjeljuje.


Finska Nisu navedeni kao obveznici poreza na dobit.


Francuska Nisu navedeni kao obveznici poreza na dobit.


Grčka Navedeni su kao obveznici poreza na dobit, ako obav-ljaju gospodarsku aktivnost.


Irska Nisu navedeni kao obveznici poreza na dobit.


Italija Navedeni su kao obveznici poreza na dobit, ako obav-ljaju gospodarsku aktivnost.


Latvija Navedeni su kao obveznici poreza na dobit, ako obav-ljaju gospodarsku aktivnost.


Litva Nisu navedeni kao obveznici poreza na dobit.


Luksemburg Nisu navedeni kao obveznici poreza na dobit.


Mađarska Nisu navedeni kao obveznici poreza na dobit.


Malta Nisu navedeni kao obveznici poreza na dobit.


Nizozemska Nisu navedeni kao obveznici poreza na dobit.


Njemačka Navedeni su kao obveznici poreza na dobit, ako obav-ljaju gospodarsku aktivnost.


Poljska Nisu navedeni kao obveznici poreza na dobit.



Portugal Nisu navedeni kao obveznici poreza na dobit.

Navedeni su kao obveznici poreza na dodanu vrijed-nost, ako uvoze dobra.

Rumunjska Nisu navedeni kao obveznici poreza na dobit.


Slovačka Nisu navedeni kao obveznici poreza na dobit.


Slovenija Navedeni su kao obveznici poreza na dobit.


Španjolska Nisu navedeni kao obveznici poreza na dobit.


Švedska Nisu navedeni kao obveznici poreza na dobit.


Velika Britanija

Nisu navedeni kao obveznici poreza na dobit.


Izvor: Obrada autora prema Country Surveys from Internatio-nal Bureau of Fiscal Documentation; web stranice Ministar-stva Financija članica EU, online www.ibfd.org, pristupljeno 06.09.2012.

Iz tablice je vidljivo kako u 17 zemalja Europske uni-je proračunski korisnici nisu navedeni kao obvezni-ci poreza na dobit u Zakonu poreza na dobit, što bi zapravo značilo kako su proračunski korisnici izu-zeti iz oporezivanja.

Međutim, u 10 zemalja su navedeni kao obveznici poreza na dobit, ako obavljaju gospodarsku aktiv-nost. Izuzetak su Belgija, Bugarska, Estonija i Slove-nija. U Belgiji se oporezuju porezom na pravne oso-be, ako ostvare određenu gospodarsku aktivnost. U Bugarskoj se proračunski korisnici svakako opore-zuju porezom na dobit, u Estoniji, ako ostvare dobit i zatim tu dobit raspodijele. U Sloveniji su navedeni kao porezni obveznici bez obzira kakvu aktivnost ostvaruju.

Što se tiče poreza na dodanu vrijednost, proračun-ski korisnici se ne navode kao obveznici poreza na dodanu vrijednost u Austriji, Finskoj i Velikoj Bri-taniji. U svim ostalim zemljama su navedeni kao porezni obveznici, ako obavljaju gospodarsku ak-tivnost ili razmjenjuju dobra i usluge kojima ostva-ruju dobit.


PLAĆE I NAKNADE

Prema odredbama Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 177/04 do 144/12) i Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05 do 61/12) vrši se oporezi-vanje dohotka, koji ostvaruju izičke osobe, bilo po osnovi nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja ili drugih primitaka (drugi dohodak). U odnosu na pravnu osobu - tuzemnog naručitelja koja ih an-gažira za obavljanje određenog posla, izičke osobe se ovisno o svojem prebivalištu mogu naći, u ulozi rezidenta ili nerezidenta. Nerezident je izička oso-ba koja u Republici Hrvatskoj nema prebivalište niti prijavljeno boravište, a u Republici Hrvatskoj ostva-ruje dohodak. Postupak obračuna i isplate drugog dohotka nerezidentima prilično je složen, a prije same isplate potrebno je učiniti određene predra-dnje o čemu autorica piše u ovom tekstu.

1. Ugovaranje poslova s nerezidentimaU trenutku angažiranja izičke osobe nereziden-ta, pravna osoba - tuzemni naručitelj obvezan je s izičkom osobom sklopiti ugovor o djelu ili ugovor

o autorskom djelu. Preporuka je da oba spomenuta ugovora budu sklopljena u pisanom obliku. Ugovor treba sadržavati naziv djela na koje se odnosi, po-datke o naručitelju, podatke o izvršitelju/autoru, način korištenja određenog djela, rokove za izvrša-vanje djela te iznos naknade/honorara. Naknada ili honorar mogu biti određeni u bruto ili u neto svo-ti, no savjet je ugovaranje u bruto iznosu. Jedan od osnovnih uvjeta valjanosti ugovora je da obje ugo-vorne strane vlastoručno potpišu ugovor.

Da bi se neko djelo de iniralo kao autorsko mora biti zadovoljen kriterij originalnosti intelektual-nog (kreativnog) ostvarenja. Za autorske honorare priznaju se izdaci u paušalnom iznosu od 30% koji umanjuju poreznu osnovicu. Porez na dohodak obra-čunava se po stopi od 25%. Na dobiveni iznos poreza obračunava se prirez, ovisno o mjestu prebivališta autora. Obveznici plaćanja prireza su samo osobe s prebivalištem na području općina ili gradova Repu-blike Hrvatske, koji su uveli obvezu plaćanja prireza. U slučaju nerezidenata, prirez se ne obračunava niti

* Barbara Tenčić, dipl. oec., Zaklada za znanost.

isplaćuje budući da nerezidenti nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj. Kada se radi o autorskom dje-lu, ne postoji obveza obračuna mirovinskog i zdrav-stvenog osiguranja. Isplatu neto primitka isplatitelj je obvezan uplatiti autoru nerezidentu isključivo na račun koji je otvoren u inozemstvu ili na žiro-račun koji je otvoren u Republici Hrvatskoj.

Ako određeni povremeni posao potreban naručitelju, nije moguće de inirati kao autorsko djelo, potpisuje se ugovor o djelu. Naručitelj je obvezan obračunati doprinose za mirovinsko (20%) i zdravstveno (13%) osiguranje. Porez na dohodak također se obračuna-va po stopi od 25%. U slučaju nerezidenata, prirez se ne obračunava niti isplaćuje. Isplatu neto primitka isplatitelj je obvezan uplatiti izvršitelju nerezidentu isključivo na račun koji je otvoren u inozemstvu ili na žiro-račun koji je otvoren u Republici Hrvatskoj.

2. Isplate naknade ili honorara nerezidentima

U svrhu zaključivanja ugovora s nerezidentom po-trebno je za nerezidenta ishoditi OIB (osobni identi i-kacijski broj) u Poreznoj upravi Republike Hrvatske. Pretpostavka je da će naknada ili honorar biti ispla-ćeni po izvršenju ugovorenog djela. U slučaju isplate naknade ili honorara prije izvršenja određenog djela, postupak je isti. Primici po osnovi drugog dohotka koji se isplaćuju nerezidentima podliježu plaćanju po-reza na dohodak te doprinosa za obvezna osiguranja (mirovinsko i zdravstveno osiguranje).

U slučaju da Republika Hrvatska ima sklopljen Ugo-vor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s dr-žavom u kojoj je prebivalište nerezidenta, odredbe takvog ugovora imaju prednost u primjeni u odno-su na porezno zakonodavstvo Republike Hrvatske. Identično načelo primjenjuje se ako Republika Hr-vatska ima sklopljen Ugovor o socijalnom osigura-nju s državom čiji je rezident ugovorno vezan s tu-zemnim naručiteljem. Iz svega navedenog slijedi da je prije isplate naknade ili honorara nerezidentu, potrebno utvrditi primjenjuje li Republika Hrvatska s državom nerezidenta Ugovor o izbjegavanju dvo-strukog oporezivanja i/ili Ugovor o socijalnom osi-guranju. Ako navedeni ugovori postoje, te kako bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje i plaćanje doprino-

UDK 336.2Barbara Tenčić *

Primici nerezidenata po osnovi drugog dohotka


PLAĆE I NAKNADE

sa obveznih osiguranja, potrebno je Poreznoj upravi Republike Hrvatske dostaviti potvrđeni Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od poreza ili povrat više plaćenog poreza, te važeću potvrdu o socijalnom osiguranju. U slučaju nepostojanja pri-je spomenutih ugovora ili u nedostatku potvrđenog zahtjeva i važećih potvrda, pravna osoba - tuzemni naručitelj je u obavezi obračunati i isplatiti porez na dohodak i doprinose za obvezna osiguranja prema važećim propisima Republike Hrvatske.

2.1. Upute za pripremu podataka i dokumenata potrebnih za ishođenje OIB-a

Nerezident ili punomoćnik (pravna osoba - tuzemni naručitelj) podnosi nadležnoj Poreznoj upravi Re-publike Hrvatske dokumente potrebne za ishođenje OIB-a nerezidenta. Potrebni su sljedeći dokumenti:

• Original Zahtjeva za određivanjem i dodjelji-vanjem OIB-a.

• Kopija važeće putovnice nerezidenta (ili kopija osobne iskaznice - samo ako je osoba rezident države članice Europske unije i ako je na osobnoj iskaznici navedeno državljanstvo).

• Original punomoći (na hrvatskom jeziku).• Kopija osobne iskaznice punomoćnika.

Službeno ime i prezime osobe sastoji se od svih ime-na i prezimena koja su zapisana u službenim doku-mentima (u ovom slučaju putovnici) te je potrebno u Zahtjev za određivanjem i dodjeljivanjem OIB-a unijeti puno ime i prezime nerezidenta.

Zahtjev za određivanjem i dodjeljivanjem OIB-a mora-ju potpisati nerezident i punomoćnik, ako je određen. Čest je slučaj da nerezident umjesto kopije putovnice priloži kopiju osobne iskaznice. Porezna uprava ta-kav dokument priznaje isključivo u slučaju kada je na dokumentu navedeno državljanstvo, a osoba je rezi-dent države članice Europske unije. U većini slučajeva na osobnoj iskaznici državljanstvo nije navedeno te je stoga bolja opcija da nerezident dostavi kopiju važeće putovnice. Porezna uprava prihvaća samo originalne dokumente. Iznimka je kopija putovnice. Ako nerezi-dentu nije moguće provesti osobnu predaju Zahtjeva za određivanjem i dodjeljivanjem OIB-a, što je najče-šći slučaj, potrebno je izraditi punomoć kojom nere-zident ovlašćuje punomoćnika za postupak ishođenja OIB-a u njegovo ime. Punomoć mora biti napisana na hrvatskom jeziku, no može biti i dvojezična. Načelno, punomoć ne treba biti ovjerena kod javnog bilježni-ka, no bilo je slučajeva gdje su određene ispostave Po-rezne uprave zahtijevale da punomoć bude ovjerena na navedeni način. Uz punomoć je potrebno dosta-viti kopiju osobne iskaznice punomoćnika. Porezna

uprava temeljem dostavljenih podatka i dokumenata određuje i dodjeljuje nerezidentu osobni identi ika-cijski broj radi uplate poreza za odrađeni honorarni posao. Ugovor o djelu ili ugovor o autorskom djelu, koji se potpisuje bi trebao sadržavati OIB nereziden-ta. Potvrdu o dodijeljenom OIB-u je potrebno predati nerezidentu.

Primjer punomoći:

Name, Surname [ime, prezime]:

Address of residence [adresa prebivališta]:

City, State [mjesto, država]:

I undersigned hereby con irm that XXX, may in my name open a Personal Identi ication Number (OIB). Certi icate with the Personal Identi ication Number will be delivered to XXX.

[Ja dolje potpisani / potpisana ovime potvrđujem da XXX u moje ime smije tražiti određivanje i dodjelu osobnog identi-ikacijskog broja (OIB-a). Potvrdu o OIB-u će preuzeti XXX.]

Date [datum]:

Signature [potpis]:

Zahtjev za određivanjem i dodjeljivanjem osob-noga identi ikacijskoga broja:

1. Fizička osobaMBG*1.1. Osnovni podaciIme Prezime

Spol Rođ. prezime

Datum rođenja Mjesto rođenja

Država rođenja Državljanstvo

Adresa prebivališta1.2. Podaci o identi ikacijskom dokumentuBroj osobne iskaznice

Datum važenja

Broj putovnice Datum važenja

Zemlja izdavanja

1.3. Podaci o roditeljimaOtac Majka

OIB*MBG*

Ime

Prezime

Rođ. prezime

2. Pravna osobaMB/OIB


PLAĆE I NAKNADE

Vrsta pravne osobePravni oblikNazivSkraćeni nazivPrijevodAdresa sjedištaMjesto i država osnivanja3. Popis priloženih isprava

Potpis podnositelja zahtjeva

Datum uručivanja potvrde

Potpis službene osobe

Obrazac Zahtjeva za određivanjem i dodjeljivanjem osobnoga identi ikacijskog broja, kao i upute za nje-govo popunjavanje moguće je pronaći na internet-skim stranicama: www.oib.hr.

2.2. Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

Prije obračuna i isplate naknade ili honorara nerezi-dentu, potrebno je utvrditi primjenjuje li Republika Hrvatska Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezi-vanja s državom nerezidenta. Ako takav ugovor po-stoji potrebno ga je detaljno proučiti. Svaki Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sadrži određe-ne speci ičnosti kao što se i odredbe ugovora razlikuju ovisno o državama ugovornicama. Kad je u primjeni Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja izme-đu Republike Hrvatske i države, čiji je rezident izička osoba primatelj naknade ili honorara, primjenjuju se porezne stope iz Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Popis svih Ugovora o izbjegavanju dvo-strukog oporezivanja koje je sklopila i preuzela Repu-blika Hrvatska moguće je provjeriti na internetskim stranicama Porezne uprave Ministarstva inancija Re-publike Hrvatske: www.porezna-uprava.hr.

Porez na dohodak se obračunava prema odredbama Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, koji je Republika Hrvatska potpisala s određenom državom, u slučaju:

• ako je nerezident dostavio tuzemnoj pravnoj osobi ovjereni Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzi-manje od poreza ili povrat više plaćenog poreza te je tuzemna pravna osoba primjerak ovjerenog zahtjeva dostavila Poreznoj upravi Republike Hrvatske;

• ako je nerezident dostavio tuzemnoj pravnoj oso-bi ovjerenu Potvrdu o rezidentnosti (u državi svog prebivališta).

U slučaju kada Republika Hrvatska, prema određe-nom Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporeziva-nja, nema pravo oporezivati drugi dohodak koji ispla-

ćuje nerezidentu, isplatitelj tuzemna pravna osoba ne obustavlja porez na dohodak po odbitku, ali uz uvjet da u trenutku isplate raspolaže ovjerenim Zahtjevom za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od poreza ili povrat više plaćenog poreza na naknade za djelat-nost obavljenu u Republici Hrvatskoj.

Obrazac Zahtjeva za umanjenje porezne obveze, izu-zimanje od poreza ili povrat više plaćenog poreza ovisi o vrsti dohotka koji se isplaćuje (dividende, ka-mate, licence ili naknade za djelatnost obavljenu u Republici Hrvatskoj). Za isplate naknada temeljem ugovora o djelu ili honorara temeljem ugovora o au-torskom djelu, primjenjuje se obrazac UT-I-654 Za-htjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od poreza ili povrat više plaćenog poreza na naknade za djelatnost obavljenu u Republici Hrvatskoj.

Obrazac se sastoji od 4 primjerka od kojih je prvi primjerak za podnositelja zahtjeva (nerezidenta), drugi primjerak za isplatitelja (tuzemnu pravnu osobu), treći primjerak za Poreznu upravu Ministar-stva inancija Republike Hrvatske, dok je četvrti pri-mjerak za inozemno porezno tijelo. Tuzemna prav-na osoba popunjava točke zahtjeva, koje se odnose na isplatitelja te šalje nerezidentu sva 4 primjerka istog obrasca kako bi ga nerezident dopunio svojim podatcima kao podnositelj zahtjeva te predao po-reznom tijelu u svojoj državi. Nakon što inozemno porezno tijelo ovjeri sva 4 primjerka zahtjeva i zadr-ži svoj primjerak, podnositelj zahtjeva (nerezident) vraća 2 primjerka isplatitelju (tuzemnoj pravnoj osobi) koji ima obvezu predaje jednog primjerka Po-reznoj upravi Republike Hrvatske. Za svaku isplatu se podnosi poseban zahtjev koji je važeći 6 mjeseci od trenutka ovjere inozemnog poreznog tijela.

Potvrdu o rezidentnosti (u državi svog prebivališta) nerezident dostavlja tuzemnoj pravnoj osobi na-kon što je ovjeri inozemno porezno tijelo. Tuzemnoj pravnoj osobi Potvrda o rezidentnosti je potrebna kako bi se mogle primjenjivati odredbe Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

Ako se temeljem Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u Republici Hrvatskoj ne plaća porez na dohodak po odbitku, nerezident bi trebao dosta-viti samo Potvrdu o rezidentnosti, koju je ovjerilo inozemno porezno tijelo.

Porez na dohodak se obračunava prema propisima Republike Hrvatske u sljedećim slučajevima:

• ako Republika Hrvatska nema potpisan Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s držav-om u kojoj je prebivalište osobe kojoj se isplaćuje nak nada ili honorar;

• ako u trenutku obračuna i isplate naknade ili hono-rara, nerezident ne dostavi tuzemnoj pravnoj oso-


PLAĆE I NAKNADE

bi ovjereni Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od poreza ili povrat više plaćenog po-reza odnosno Potvrdu o rezidentnosti, a u primjeni je Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja;

• ako se nerezident pismeno izjasni da, u svom slučaju, ne želi primjenu postojećeg Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

Ako isplatitelj dohotka (tuzemna pravna osoba) u trenutku obračuna i isplate nema na raspolaganju ovjereni Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzi-manje od poreza ili povrat više plaćenog poreza, u Re-publici Hrvatskoj se obračunava i isplaćuje porez na dohodak po odbitku. Primatelj dohotka (nerezident) ima pravo temeljem ovjerenog Zahtjeva za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od poreza ili povrat više plaćenog poreza, naknadno ostvariti povrat poreza na dohodak plaćenog u Republici Hrvatskoj. Rok u kojem nerezident može iskoristiti navedeno pravo su 3 godine, od isteka godine u kojoj je izvršena isplata.

Također, u slučajevima kada Republika Hrvatska s državom u kojoj je prebivalište nerezidenta, nema potpisan Ugovor o izbjegavanju dvostrukog opore-zivanja te kada Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja postoji, a prema njegovim odredbama pravo oporezivanja ima država u kojoj je dohodak ostvaren, porez na dohodak po odbitku obračunava se prema propisima Republike Hrvatske.

2.1. Ugovori o socijalnom osiguranju

S obzirom na činjenicu da je Republika Hrvatska potpisala Ugovore o socijalnom osiguranju s većim brojem država, prilikom obračuna i isplate naknade ili honorara nerezidentu, korisno je provjeriti posto-ji li ugovor s državom u kojoj je prebivalište osobe kojoj se isplaćuje naknada ili honorar. Popis svih Ugovora o socijalnom osiguranju koji su na snazi i primjenjuju se u Republici Hrvatskoj moguće je pro-vjeriti na internetskim stranicama Hrvatskog za-voda za mirovinsko osiguranje: www.mirovinsko.hr te na stranicama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje www.hzzo-net.hr .

Ako se naknada ili honorar obračunava i isplaćuje osobi, koja ima prebivalište u državi s kojom Republi-ka Hrvatska ima sklopljen Ugovor o socijalnom osi-guranju, tuzemna pravna osoba je obvezna od te oso-be zatražiti potvrdu o socijalnom osiguranju. Takva potvrda dokazuje da nerezident ima uređen status u obveznom osiguranju (mirovinskom i zdravstvenom) u državi u kojoj ima prijavljeno prebivalište. Potvrdu izdaje i ovjerava nadležno inozemno tijelo, a potvr-da ne bi smjela biti starija od 6 mjeseci i trebala bi biti važeća u trenutku obračuna i isplate naknade ili

honorara. Poželjno je izdavanje dvojezične potvrde i svakako bi jedan od jezika trebao biti engleski jezik.

Drugim riječima, ako je primatelj naknade ili hono-rara rezident države s kojom Republika Hrvatska ima potpisan Ugovor o socijalnom osiguranju i ako taj primatelj dostavi tuzemnoj pravnoj osobi ovje-renu potvrdu o socijalnom osiguranju u zemlji svog prebivališta, tuzemna pravna osoba nema obvezu obračunati niti uplatiti doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

No ako navedeni primatelj ne dostavi važeću potvr-du o socijalnom osiguranju, tuzemna pravna osoba je obveznik obračuna i uplate obveznih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje prema propisi-ma Republike Hrvatske.

U slučaju da je primatelj naknade ili honorara re-zident države s kojom Republika Hrvatska nema potpisan Ugovor o socijalnom osiguranju, tuzemna pravna osoba također je obveznik obračuna i upla-te obveznih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje prema propisima Republike Hrvatske.

2.2. Isplate naknade ili honorara, poreza i doprinosa

Neto iznosi naknade ili honorara uplaćuju se na ra-čun nerezidenta koji je otvoren u inozemstvu ili na žiro-račun nerezidenta otvorenog u Republici Hrvat-skoj. Za sve isplate na račune u inozemnim bankama potrebno je ispuniti Nalog za plaćanje u inozemstvo (Nalog za međunarodno plaćanje). Isplate u inoze-mnoj valuti preračunavaju se prema srednjem teča-ju Hrvatske narodne banke na dan plaćanja. Kako bi se plaćanje moglo izvršiti, nerezident je obvezan dostaviti tuzemnoj pravnoj osobi sljedeće podatke:

• IBAN konstrukciju računa (međunarodni broj bankovnog računa) ili broj žiro-računa,

• SWIFT adresu banke,• naziv banke u kojoj je otvoren račun,• adresu, mjesto i državu banke u kojoj je otvoren

račun.

Pri plaćanju poreza na dohodak po odbitku, na nalozi-ma za plaćanje potrebno je navesti osobni identi ika-cijski broj poreznog obveznika (11 znamenaka) nere-zidenta koji je dodijelila Porezna uprava Republike Hr-vatske. Za izičku osobu nerezidenta u nalog se upisuje naziv i broj uplatnog računa poreza na dohodak prema sjedištu isplatitelja uz brojčanu oznaku vrste poreza.

Pri plaćanju obveznih doprinosa, na nalozima za pla-ćanje također je potrebno navesti osobni identi ika-cijski broj poreznog obveznika, te brojčanu oznaku vrste doprinosa, a uplata se vrši na određeni račun Državnog proračuna Republike Hrvatske.


PLAĆE I NAKNADE

Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namješ-tenike u javnim službama (NN, br. 141/12; u dalj-njem tekstu: TKU), donesen 12. prosinca 2012. go-dine, na temelju odluke Vlade Republike Hrvatske i 6 od ukupno 11 sindikata, temeljem Zakona o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje (NN, br. 82/12), primjenjuje se na sve javne službe na koje se primjenjuje Zakon o plaćama u javnim službama. Unatoč činjenici da je TKU na snazi polo-vicu godine, u praksi se još uvijek javljaju brojne ne-doumice i nejasnoće oko primjene njegovih pravnih pravila. Sukladno navedenom problemu kojim se su-sreću zaposlenici u javnim službama, u ovom broju objavljujemo odgovore na najčešća pitanja naših pretplatnika vezana uz tumačenje odredbi TKU-a.

Općina ima zaposlene djelatnike, koji po kolekti-vnom ugovoru imaju pravo na naknadu troškova mjesečne karte za prijevoz na posao i s posla. Naš djelatnik je radio 15 dana u mjesecu, a ostale je dane proveo na bolovanju, stoga nas zanima ost-varuje li pravo na cjelokupnu mjesečnu kartu ili ostvaruje pravo na naknadu razmjerno danima koje je zaista radio?

Ako je djelatnik kupio mjesečnu kartu za prijevoz na posao i s posla na početku mjeseca za taj mjesec, onda ostvaruje pravo na cjelokupan iznos vrijedno-sti karte, bez obzira što nije išao na posao poslje-dnjih dana u mjesecu. Ako se djelatniku isplaćuje naknada u visini stvarne cijene dnevne prijevozne karte, tada se obračunava prema broju dana koliko je zaista radio.

U skladu sa zakonskim izmjenama o smanjenju koe icijenta za isplatu plaća državnim i javnim službenicima od 3%, zanima nas postoje li iznimke za službenike pred mirovinom? Odnosno, postoji li u TKU odredba, kojom se od navedenog zakonskog smanjenja izuzimaju radnici koji su blizu odlasku u mirovinu?

* Maja Petričko, mag. oec., savjetnica u TIM4PIN.

Nema odredbe koja štiti zaposlenike s većim go-dinama radnog staža po pitanju ne smanjivanja koe icijenata. U članku 51. TKU-a, navodi se da osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koe ici-jenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Pri takvom izračunu, za sve zaposlenike ste morali pri-mijeniti koe icijente iz Uredbe o nazivima radnih mjesta i koe icijentima složenosti poslova u javnim službama (NN, br. 25/13.). Ova Uredba stupila je na snagu 1. ožujka 2013. godine. To znači da je zapo-slenicima trebalo izdati novo rješenje s umanjenim koe icijentom, koji se primjenjuje od 1. ožujka (za isplate plaće u travnju.)

U našoj ustanovi radi bračni par koji je upravo do-bio dijete. Pitanje je, možemo li im oboma isplatiti potporu za novorođeno dijete i u kojem iznosu?

Za svako novorođeno dijete zaposlenik ostvaruje potporu u visini od 50% proračunske osnovice (TKU, čl. 63.). Kako se ova potpora isplaćuje sva-kom zaposlenom djelatniku koji je ostvario uvjete iz članka 63., majki ili ocu, u vašem slučaju oba rodi-telja ostvaruju pravo na isplatu po 50% proračuns-ke osnovice. Proračunska osnovica ostala je nepro-mijenjena, dakle iznosi 3.326,00 kn, odnosno pola proračunske osnovice iznosi 1.663,00 kn, te vašim zaposlenicima isplaćujete svakom po 1.663,00 kn. Navedena se odredba primjenjuje za svu djecu rođenu od 12. prosinca 2012. (uključujući i 12. pro-sinca).

Zaposlenik naše srednje škole vrlo učestalo koristi bolovanje (na teret poslodavca), a istodobno mu se isplaćuje i ukupni prijevoz (prema granskom KU). Budući da zaposlenik ima prebivalište u drugoj županiji i troškovi prijevoza su iznimno visoki, pi-tanje je: postoji li mogućnost smanjenog isplaćiv-anja prijevoza našem zaposleniku, razmjerno re-aliziranim radnim danima? Naime, to nam stvara problem prijevremene potrošnje sredstva pla-niranih od Županije za prijevoz zaposlenika, jer istodobno isplaćujemo prijevoz i zaposleniku na bolovanju, i njegovoj zamjeni.

UDK 336.2Maja Petričko *

Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama – primjeri iz prakse


PLAĆE I NAKNADE

Naknada za prijevoz zaposlenika je u srednjim škol-ama regulirana Kolektivnim ugovorom za zaposle-nike u srednjoškolskim ustanovama (NN, br. 07/11), koji je stupio na snagu 21. prosinca 2010. godine. Prema tumačenju Sindikata, koje je potvrdilo i Mini-starstvo obrazovanja, znanosti i sporta, taj Ugovor se primjenjuje bez obzira što je u prosincu 2012. go-dine donesen TKU.

Članak 29., stavak 15. Kolektivnog ugovora za zapo-slenike u srednjoškolskim školama Hrvatske glasi: iznimno od 1. do 14. stavka ovoga članka, naknada troškova mjesnog i međumjesnog prijevoza na posao i s posla ne isplaćuje se u slučaju godišnjeg odmora, porodnog dopusta i bolovanja dužeg od 42 dana.

U članku 67., stavku 14. TKU-a propisano je sljedeće: iznimno od stavaka 1. do 13. ovoga članka, naknada troškova mjesnog i međumjesnog prijevoza neće se isplatiti za dane godišnjeg odmora, rodiljnog dopusta, privremene spriječenosti za rad i za druge dane kada zaposlenik više od dva dana uzastopce nije u obvezi dolaska na posao.

Prema tome, dok je god na snazi granski kolektivni ugovor, djelatniku koji je zbog bolovanja često od-sutan s posla morate isplatiti naknadu za prijevoz. Kada se u granske kolektivne ugovore implementi-raju odredbe TKU-a, tada ćete moći postupati dru-gačije.

Kako odrediti naknadu troškova prijevoza na po-sao i s posla zaposleniku, ako mu je utvrđena dje-lomična motorna uzetost jedne ruke? I kako po-stupati u njegovom slučaju?

Vašem zaposleniku se, kao i drugim zaposlenicima, troškovi prijevoza za dolazak na posao i povratak s posla, nadoknađuju u visini najpovoljnijeg troška za poslodavaca, a koji zaposleniku omogućuje redovi-ti dolazak na posao i povratak s posla. Drugim ri-ječima, osoba kojoj je utvrđena djelomična motorna uzetost jedne ruke ne ostvaruje pravo povoljnosti (čl. 67., st. 17.), koje se odnose isključivo na osobe s tjelesnim oštećenjima donjih ekstremiteta, te na sli-jepe osobe.

Prema TKU, ima li zaposlenik, koji odlazi u mirovi-nu pravo na otpremninu, te u kojem iznosu ostva-ruje navedeno pravo?

Člankom 61., TKU propisuje pravo na isplatu otprem-nine zaposleniku koji odlazi u mirovinu. Zaposlenik ostvaruje pravo isplate otpremnine u visini tri pro-računske osnovice (proračunska osnovica i dalje je ostala neizmijenjena i ona iznosi 3.326,00 kn).

Zaposlenik se odlučio koristiti osobni automo-bil za dolazak na posao i odlazak s posla, unatoč

tome što ima organiziran javni međumjesni pri-jevoz koji mu omogućuju redoviti dolazak na po-sao i odlazak s posla. Poslodavcu je zaposlenikova odluka korištenja osobnog automobila nepovolj-nija u usporedbi s organiziranim javnim međum-jesnim prijevozom, pa nas zanima kako postupiti u ovom slučaju?

Ukoliko se zaposlenik izjasnio da odbija koristiti organizirani javni međumjesni prijevoz, te koristi-ti osobni automobil, a to je nepovoljnije za posloda-vca, u tom slučaju zaposleniku se isplaćuje naknada troškova prijevoza na posao i s posla u visini cijene karte za poslodavca najpovoljnijeg troška javnog prijevoza. U navedenom slučaju nije potrebno pre-dočenje računa ili kupljene karte zaposlenika.

Zaposlenik živi i radi u Splitu, no organizirani mjesni javni prijevoz ne omogućuje mu redoviti dolazak na posao i odlazak s posla. Kako ćemo u ovom slučaju našem zaposleniku isplatiti trošak prijevoza na posao i s posla?

Ako je mjesni javni prijevoz organiziran, no isti ne omogućuje zaposleniku redovit dolazak na posao i odlazak s posla, isti se ne smatra organiziranim pri-jevozom, prema članku 67., stavku 18., te je potreb-no troškove prijevoza zaposleniku nadoknaditi u vi-sini cijene mjesečne karte grada u kojem živi i radi, u ovom slučaju grada Splita, i to u punom iznosu, bez umanjivanja.

Zaposlenik je pri izračunu udaljenosti između adrese stanovanja i adrese rada interaktivnom kartom HAK-a ustanovio različitu udaljenost u jednom smjeru (dolazak na posao) i u drugom smjeru (odlazak s posla), s tim da mu udaljenost u jednom smjeru iznosi manje od 2 km, a udaljenost u drugom smjeru iznosi više od 2 km. Ostvaruje li zaposlenik pravo na naknadu troškova prijevoza za dolazak na posao i odlazak s posla?

Zaposlenik u navedenom slučaju ne ostvaruje nak-nadu troškova prijevoza za dolazak na posao i odla-zak s posla, prema najnovijem Mišljenju komisije objavljenom 23. svibnja 2013.

Naš zaposlenik živi od posla na udaljenosti većoj od 100 km, stoga od nadležnog ministra očekujemo dopuštenje ili odbijanje isplate naknade troškova prijevoza za dolazak na posao i odlazak s posla – je li moguće da ministar odbije naš zahtjev za isplatu naknade našem zaposleniku?

U slučaju udaljenosti od adrese stanovanja do adre-se rada veće od 100 km, naknada troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim i međumjesnim javnim prijevozom, utvrđuje se u visini od 0,65 kn po pri-


PLAĆE I NAKNADE

jeđenom kilometru, i to posebnom odlukom nad-ležnog ministra. Nije za očekivati, ali moguće je da vaš zahtjev bude odbijen od nadležnog ministra. Odluka nadležnog ministra traži se kako bi infor-macija došla do čelnika, koji može odlučiti pronaći i neko drugo rješenje za tog radnika (npr. premještaj na drugo adekvatno radno mjesto, u mjestu stano-vanja).

Zaposlenik živi na udaljenosti većoj od 100 km od mjesta rada. Trebamo li utvrditi koji trošak je s aspekta poslodavca povoljniji – cijena karte najpovoljnijeg javnog prijevoza ili su to kilometri koji dijele mjesto rada i mjesto stanovanja pom-noženi s 0,65 kn, te sukladno tome isplatiti nak-nadu?

Bez obzira na to koje prijevozno sredstvo koristi zaposlenik, zaposlenik koji od mjesta stanovanja do mjesta rada ima više od 100 km, naknada troškova prijevoza na posao i s posla utvrđuje se u visini 0,65 kn po prijeđenom kilometru, sukladno članku 67., stavku 8.

Ako se zaposleniku isplaćuje naknada za trošak prijevoza na posao i s posla tako da se cijena kar-te javnog prijevoza umanjuje za 25%, jer je zapo-slenik odbio koristiti organizirani mjesni javni prijevoz; obračunava li se to umanjenje od cijene godišnje karte, koja je za poslodavaca povoljnija ili se obračunava od cijene mjesečne karte?

Utvrđuje se prema cijeni mjesečne karte, sukladno članku 67., stavku 2. koji propisuje da se zaposle-niku, koji za dolazak na posao i povratak s posla ne koristi organizirani mjesni javni prijevoz, naknada troškova prijevoza isplaćuje tako da se mjesečna na-knada umanjuje za 25%.

Ostvaruje li pravo na naknadu troškova za dola-zak na posao i odlazak s posla zaposlenica koja radi dvokratno, unatoč tome što ima manje od 2 km od adrese stanovanja do adrese rada?

Zaposlenica koja ima manje od 2 km od adrese sta-novanja do adrese rada ne ostvaruje pravo na nak-nadu troškova mjesnog prijevoza, bez obzira na broj dnevnih dolazaka na posao.




Više o polugodišnjoj pretplati pogledajte na internetskoj stranici

www.tim4pin.hr



Europe 2020 nova je strategija Europske unije, koja nasljeđuje Lisabonsku strategiju, a ukazuje na po-trebu pametnog, održivog i uključivog rasta, te vodi prema visokim razinama zaposlenosti, produkti-vnosti i socijalne kohezije. Europsko vijeće strate-giju Europe 2020 usvojilo je 17. lipnja 2010. Jedan od 3 prioriteta Strategije Europe 2020 je održivi rast, koji je temelj zaštite okoliša1. Autorica u ovom tekstu piše detaljnije o politici zaštite okoliša na razini EU te mogućnostima inanciranja različitih projekata iz EU fondova.

1. UvodProvedba europske politike zaštite okoliša temelji se na načelu prevencije i opreza, odnosno na nače-lima da se svaka šteta nanesena okolišu popravlja prvenstveno na samom izvoru i da je plaća zagađi-vač. Jedna od glavnih prijetnji okolišu su svakako klimatske promjene, te je borba protiv klimatskih promjena glavni izazov u području zaštite okoliša. Područje zaštite okoliša unutar Europske unije re-gulirano je Akcijskim programom za Okoliš još od 1970 godine. Šesti Akcijski program za okoliš do-nesen je 2002., a istekao je u srpnju 2012. Trenutno je Europska komisija u procesu donošenja Sedmog akcijskog programa za okoliš, pod nazivom: Živjeti dobro, u okviru mogućnosti našeg planeta, koji bi pružio okvir politike zaštite okoliša do 2020., za Europske uniju i njene članice, a trebao bi stupiti na snagu tijekom 2013. godine2.

Sedmi akcijski plan za okoliš bi trebao biti usmjeren na devet ciljeva i prioriteta:

• zaštita prirode i jačanje otpornosti prirode,• potaknuti održivi razvoj zasnovan na učinkovit-

om korištenju resursa,• učinkovito rješavati prijetnje zdravlju koje su po-

vezane s okolišem,• promicati bolju provedbu europskih zakona pove-

zanih sa zaštitom okoliša,

* Kristina Kosor, mag. ing. oecoing, savjetnica u TIM4PIN.1 EUROPE 2020 : A strategy for smart, sustainable and inclusive growth, COM(2010) 2020 inal.2 7th action plan for environment: Liwing well, within the limits of our planet.

• osigurati da znanost i tehnologija prate relevant-ne politike,

• osigurati potrebna ulaganja,• poboljšati način na koji se zaštita okoliša odražava

u drugim europskim politikama,• poboljšati održivost europskih gradova,• poboljšati učinkovitost EU u rješavanju regional-

nihi globalnih izazova povezanih sa zaštitom oko-liša iklimatskim promjenama.

Ovaj program, vođen dugoročnom vizijom do 2050, određuje prioritetne ciljeve, koje Europska unija želi postići do 2020. A nadovezuje se na Strategiju Euro-pe 2020, EU akcijski paket o zaštiti klime i energiji, Plan o niskougljičnoj ekonomiji do 2050., EU strate-giju o biološkoj raznolikosti, te na Plan razvoja re-sursno učinkovite Europe.

Energetika

U sektoru energetike, glavni ciljevi su energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije:

1. smanjiti neposrednu potrošnju energije za 20% do 2020. godine, u odnosu na prognozu potrošnje energije za 2020.,

2. povećati udio obnovljivih izvora energije za 20%, s posebnim ciljevima o biogorivima i električnoj energiji, te

3. smanjiti emisije stakleničkih plinova za 20% do 2020. u usporedbi sa 1990.

Zahtjevniji ciljevi smanjenja su postavljeni u stra-teškim dokumentima za 2030. i 2050., i to za 40% i 80%. U tom pogledu, sektor transporta podliježe tom proširenom skupu ciljeva u svrhu smanjenja emisije stakleničkih plinova iz automobila i lakih gospodarskih vozila, ali također iz plovidbenog i zračnog transporta. Naglasak se stavlja na aviokom-panije od kojih se traži da povećaju korištenje odr-živih niskougljičnih goriva za 40%, te na brodsku plovidbu da smanje emisiju ugljičnog dioksida za 40% do 2050., u odnosu na 2005. Ovi ciljevi dovode i do poboljšanja kvalitete zraka, s daljnjim strateškim ciljevima za smanjenje emisija u razdoblju od 2012. do 2020. Zakonske mjere određuju nacionalne gra-nične vrijednosti emisija za 4 relevantna polutanta (sumporni dioksid, dušikov oksid, hlapivi organski spojevi i amonijak) odgovorna za zakiseljavanje tla, eutro ikaciju i stvaranje prizemnog sloja ozona koji prijeti zdravlju čovjeka.

UDK 658.6Kristina Kosor *

Europska politika zaštite okoliša



Gospodarenje otpadom

Na području gospodarenja otpadom, Europska uni-ja ima cilj do 2020. povećati korištenje otpada kao sirovine, smanjiti količinu proizvedenog otpada po stanovniku, te učiniti novu upotrebu i recikliranje otpada ekonomski privlačnom javnom i privatnom sektoru, te u potpunosti eliminirati odlaganje otpa-da. Ovi, a i drugi strateški ciljevi nalaze se unutar Plana za resursno učinkovitu Europu.

Gospodarenje vodama

Na području upravljanja vodama, važniji ciljevi Eu-ropske unije su: održati ekstrakciju vode ispod 20% od ukupnih raspoloživih obnovljivih izvora vode, utjecaje suša i poplava svesti na minimum, te poveća-ti zadržavanje vode u tlu i učinkovito navodnjavanje. Preporuka je da se na alternativne izvore vode treba oslanjati samo kada su sve ostale povoljnije moguć-nosti iscrpljene. U srednjoročnom razdoblju, tri važna cilja prevladavaju u sektoru voda: dobar ekološki i ke-mijski status površinskih i podzemnih voda do 2015., usklađenost kakvoće vode za kupanje do 2015., te do-bar ekološki status morskog okoliša do 2020.

2. Zaštita okoliša u RHU Republici Hrvatskoj 2007. godine otvoren je pret-pristupni program IPA (engl. Instrument for PreAc-cession Assistance), u okviru kojeg je komponenta IIIB namijenjena potpori infrastrukturnih proje-kata u području zaštite okoliša3.

IPA komponenta IIIB: Operativni program: Zaštita okoliša usmjeren je na 3 prioriteta4:

3 Treća komponenta IPA sastavljena je od triju operativnih programa (OP): OP za promet, OP za zaštitu okoliša i OP za regionalnu konkurentnost.4 Operativni program Zaštita okoliša 2007.-2013. : INSTRU-MENT PRETPRISTUPNE POMOĆI (http://www.mrrfeu.hr/user-DocsImages/Publikacije/Ususret_EU_fondovima_web.pdf).

• Prioritet 1: uspostava integriranog sustava go-spodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj kroz izgradnju novih centara za gospodarenje otpa-dom na županijskoj i regionalnoj razini te pripre-ma projekata u sektoru gospodarenja otpadom, koji će se inancirati sredstvima Europske Unije;

• Prioritet 2: zaštita vodnih resursa Republike Hrvatske kroz uspostavu modernog sustava vo-doopskrbe, što obuhvaća izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i modernizaciju kanalizacijskog sustava, te priprema projekata u sektoru voda koji će se inancirati sredstvima Eu-ropske Unije;

• Prioritet 3: provedba Operativnog programa kroz tehničku pomoć

Tablica 1: Okolišni ciljevi i prioriteti operativ-nog programa Zaštite okoliša

Okolišni cilj iz

(OUS)Cilj OPZO-a Prioritetna os Mjere

Zaštititi i unaprijediti prirodni i životni okoliš te okolišni potencijal kao ključni element za budući razvoj

Unaprijediti pristup i učinkovito pružanje okolišnih usluga i objekata u podsektorima otpada i voda

1. Razvoj infrastrukture za gospodarenje otpadom radi uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom uHrvatskoj

Uspostava novih centara za gospodarenje otpadom na županijskoj/regionalnoj razini

Sanacija lokacija visoko onečišćenih otpadom (crne točke)

2. Zaštita vodnih resurse Hrvatske kroz poboljšanje sustava vodoopskrbe te integriranog sustava upravljanja otpadnim vodama

Uspostava modernih vodoopskrbnih sustava i mrežaIzgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda za otpadne vode iz domaćinstava i industrije i poboljšanje kanalizacijske mreže

Projekti inancirani unutar prve prioritetne osi su: županijski centri za gospodarenje otpadom (ŽCGO) Marišćina i Kaštijun, priprema projektne dokumen-tacije za sanaciju crne točke Sovjak, te priprema projektne dokumentacije za uspostavu centara za gospodarenje otpadom. Projekti unutar druge pri-oritetne osi su: sustav vodoopskrbe i odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda gradova Slavonskog Broda, Drniša i Knina, koji će se završiti



2014. godine, program otpadnih voda grada Siska, razvoj zalihe projekata za EU strukturne fondove za zaštitu vodnih resursa Hrvatske poboljšanjem vo-doopskrbe i cjelovitog sustava gospodarenja voda-ma, te izgradnja sustava odvodnje i uređaja za pro-čišćavanje otpadnih voda u Poreču. Pod prioritetom 3 inancira se projekt razvoj institucionalne sposob-nosti za upravljanje i apsorpciju programa IPA.

Politika zaštite okoliša smatra se jednom od najza-htjevnijih, i to upravo zbog složenosti propisa kao i velikih izazova u njihovoj provedbi, kako za članice Europske unije, tako i za kandidatkinje. Posebno su zahtjevni oni europski propisi za čiju su provedbu potrebna veća inancijska ulaganja, poput direktiva koje se odnose na upravljanje i zaštitu voda ili gos-podarenje otpadom.

Hrvatska je stoga tijekom pregovora o pristupanju zatražila prijelazna razdoblja za primjenu pojedinih europskih propisa, i to za:

• gradnju centara za gospodarenje otpadom do kraja 2018., uz smanjivanje udjela biorazgradivog komunalnog otpada na 35% ukupne količine do kraja 2020.,

• sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda do kraja 2023.,

• poboljšanje kvalitete vode za piće prema mikro-biološkim parametrima do kraja 2018., uz dodat-ne tri godine nakon stupanja u članstvo za kemi-jske parametre,

• prilagodbu industrijskih postrojenja za sprječav-anje i nadzor onečišćenja do kraja 2017.,

• prilagodbu postojećih energana na smanjenje emisija onečišćujućih tvari u zrak do kraja 2017. godine,

• ograničavanje emisija hlapivih organskih spojeva do kraja 2015. godine,

• registraciju opasnih kemikalija radi sigurnog go-spodarenja 18 mjeseci od dana pristupanja i

• sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova.

Republika Hrvatska treba u sljedećih nekoliko mje-seci de inirati strateške dokumente za razdoblje 2014.-2020. u kojima će utvrditi prioritete, između ostalog i za područje zaštite okoliša, za inanciranje iz europskih fondova u tom razdoblju.

Europska komisija je 6. listopada 2011. godine pred-stavila paket zakonodavnih prijedloga za kohezijsku politiku za razdoblje nakon 2014., u kojima predlaže usmjeravanje inanciranja usklađenih sa strategi-jom Europe 2020. S ciljem bolje koordinacije između različitih fondova EK predlaže uspostavu zajednič-kog strateškog okvira, pod nazivom Partnerski spo-razum, za sve fondove (Europski fond za regionalni

razvoj, Europski socijalni fond, Kohezijski fond, Eu-ropski poljoprivredni fond za regionalni razvoj, Eu-ropski fond za ribarstvo).

Od Republike Hrvatske se očekuje da glavne cilje-ve Europske strategije 2020 prilagodi svom naci-onalnom kontekstu. U zajedničkoj regulativi koja određuje korištenje EU fondova, Europska komisija identi icirala je 11 tematskih ciljeva u okviru kojih svaka država članica treba identi icirati vlastita prioritetna područja za investicije i usmjeravanje sredstava iz EU fondova, i to tako da kvalitetno pri-premiti strateške dokumente, projekte, te uspostavi institucionalnu strukturu i izgradi administrativne kapacitete za provedbu. S obzirom da će Operativ-ni programi u okviru programa IPA postati Opera-tivni programi strukturnih fondova po pristupa-nju, glavni prioriteti u području okoliša, u okviru strukturnih fondova, kako je navedeno u Okviru za usklađenost strategija 2007. – 2013. i Operativnom programu u okviru programa IPA: Zaštita okoliša, će i dalje ostati, za gospodarenje otpadom i vodama.

Da bi se što bolje pripremili za korištenje europskih fondova potrebno je redovito pripremati projekte, izrađivati svu potrebnu projektnu i natječajnu do-kumentaciju, na vrijeme pripremiti relevantne ra-zvojne strategije i razmišljati o specijalizaciji regija, raditi na novim tehnologijama, pripremati i podupi-rati partnerstva s civilnim društvom, istraživačkim centrima i slično, trajno jačati vlastite kapacitete i administrativne sposobnosti za korištenje fondova EU.

Uz de iniranje strateškog okvira, Republika Hrvat-ska mora odrediti razvojne prioritete (broj i struk-turu operativnih programa) i rasporediti inancij-ske alokacije, de inirati upravljačku strukturu, te pripremiti sve potrebne procedure za korištenje EU fondova. Sve su to preduvjeti za pripremu i pro-vedbu projekata, koji doista doprinose ispunjavanju strateških razvojnih ciljeva.

Jedan od glavnih strateških ciljeva RH je održivi ra-zvoj, kao temelj zaštite okoliša, koji doprinosi gos-podarskom rastu, konkurentnosti i zapošljavanju. Prirodni okoliš ključno je dobro u gospodarskom i društvenom kapitalu Republike Hrvatske, te je je-dan od glavnih pokretača gospodarskog razvoja, uglavnom zahvaljujući turizmu. Općenito se može reći da je okoliš dobro očuvan, ali razinu zaštite okoliša treba povećati kako bi dostigla razinu EU-a. Odgovarajuća okolišna infrastruktura i opskrba, odnosno potrošnja energije preduvjet su za daljnji socijalni i gospodarski razvoj zemlje, ali predstav-ljaju i pokazatelje životnog standarda stanovništva.



Gospodarenje otpadom

Što se tiče sektora gospodarenja otpadom, infrastruk-tura koja je trenutačno dostupna za gospodarenje otpadom je nedovoljna i neodgovarajućeg standar-da. Nedostatak pogona za obradu otpada predstav-lja prepreku za uspostavljanje integriranog sustava gospodarenja. Sustav gospodarenja otpadom nije u potpunosti u funkciji, premda postoje poboljšanja koja su uvedena u protekle dvije godine, uključujući početak uspostave centara za gospodarenje otpadom koji stvaraju uvjete za e ikasno funkcioniranje inte-griranog sustava gospodarenja otpadom.

Odlaganje i dalje ostaje glavna mogućnost zbrinjava-nja komunalnog otpada s tim da oko 72% stanovnika gravitira prema 60 velikih odlagališta koja primaju 85% ukupnog otpada. Otpad se uglavnom odlaže u najbliže odlagalište i u županiji iz koje potječe. Bitno je naglasiti da je politika Europske unije, kad su u pita-nju odlagališta, da se u potpunosti eliminira odlaganja otpada do 2020. Za razliku od trendova u Hrvatskoj, količina otpada zbrinutih na odlagalištima u EU ima stalan trend opadanja. Politika EU po pitanju zbrinja-vanja otpada naglasak stavlja na ponovnu upotrebu otpada, tj. da otpad postane sekundarna sirovina.

Gospodarenje vodama

Hrvatska pripada skupini zemalja koje su bogate vodom, te njeni vodni resursi još nisu postali ogra-ničavajući čimbenik razvoja5. Površinske i podzemne vode najvažniji su izvori vode u javnoj vodoopskrbi. No prema količini, postoji velika prostorna i sezon-ska razlika između površinskih i podzemnih voda. Posljedica povećane eksploatacije zemljišta je potre-ba za e ikasnom zaštitom od poplava i erozije, melio-racijskom odvodnjom kao i osiguranje navodnjavanja poljoprivrednih područja s obzirom da ta područja imaju značajan gospodarski i socijalni utjecaj. Posto-jeća razina djelotvornosti sustava zaštite od poplava je oko 75%. Ta se razina može procijeniti nezadovo-ljavajućom, jer i dalje postoji velik broj nedovršenih i nedovoljno održavanih sustava zaštite i melioracije. Samo 9.264 ha, što predstavlja 0,86% poljoprivred-nog zemljišta navodnjavano je 2004. godine, što je na-nijelo golemu štetu poljoprivredi u sušnim godinama.

3. Mogućnosti inanciranja iz EU proračuna

Zaštita okoliša je jedan od važnih prioriteta unu-tar instrumenata kohezijske politike. Kohezijski fond inancira velike infrastrukturne projekte od

5 Prema UNESCO-u (2003.) Hrvatska je na 5. mjestu u Europi i na 42. mjestu u svijetu po bogatstvu vodnih resursa.

nacionalnog i regionalnog značaja, a Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) manje, one od lokalnog značaja. Najvažnija područja koja se inanciraju su gospodarenje komunalnim otpadom, vodoopskrba i odvodnja (uključujući pročišćivače otpadnih voda), zaštita zraka i zaštita prirode kroz mrežu Natura 2000. Okvirno više od 1/3 iznosa strukturnih fondo-va odlazi na infrastrukturne projekte zaštite okoliša, što u razdoblju 2014.-2020. iznosi preko 100 milijardi eura. Dodatno u natječajima namijenjenim poduzet-nicima ili za prekograničnu suradnju česti prioritet su ulaganja usmjerena na zaštitu okoliša. Jedan od važnih alata za provedbu politike zaštite okoliša u EU je program LIFE, koji će postati dostupan Hrvatskoj nakon pristupanja, i za koji je u inancijskoj perspek-tivi 2014.-2020. EU odvojila 3,62 milijarde €.

LIFE program će imati dva potprograma – jedan za okoliš te jedan za klimu, a svrha programa je ubrzati provedbu zajedničke europske politike zaštite okoliša.

Europski proračun za razdoblje 2014.-2020. značajno pridonosi ostvarenju ekoloških ciljeva što posebnim programima osmišljenim za ovo područje; a što tako, da ekološki ciljevi budu čvrsto ugrađeni u sve politike i aktivnosti inancirane od strane EU proračuna.

Primjeri projekata drugih zemalja članica u području zaštite okoliša6

Malta – Obnavljanje zatvorenih odlagališta

Europska unija je su inancirala obnavljanje 3 zatvo-rena odlagališta na Malti, kako bi se u budućnosti ko-ristila kao javne površine, te u svrhu rekreacije. Mal-ta je predložila ovaj projekt obnavljanja 3 zatvorena odlagališta 2010. Odlagalište Magħtab je bilo aktivno od 1978.-2004, Qortin od 1968. -2004. i Marsascala od 1970.-1979. Na odlagalištima Magħtab i Qortin, radovi su uključivali i potencijalne učinke na ljudsko zdravlja i okoliš, zbog izgaranja otpada i proizvodnje odlagališnog plina te procjednih voda odlagališta. Nijedno odlagalište nije bilo usklađeno niti je moglo biti usklađeno s inženjerskim zahtjevima europske Direktive o odlaganju iz 1999. Njihova konačna sa-nacija i obnova se dogodila u skladu sa Strategijom gospodarenja čvrstoga otpada Malte, i učinila ih je prikladnima za krajnju upotrebu. Prema projektu, ova dva odlagalište ograničavaju se kombinacijom nekoliko različitih tehnika, što smanjuje proizvodnju procjednih voda i emisiju plinova. Ostali radovi na stanicama uključuju instalaciju sustava odvodnje i uređenje okoliša, kao što je sadnja stabala.

Marsascala odlagalište zatvoreno je 1979. te se, zbog starosti otpada, nije smatralo potencijalno štetnim

6 Investing in our regions: 150 examples of projects co-funded by european regional policy.



za zdravlje i okoliš. Potrebno je bilo samo prekrivanje pokrovnog sloja inertnim materijalom, te sadnja razli-čitih mediteranskih biljaka, a daljnja obnova je uključi-vala i uslugu parkinga, te stabilizaciju stijena u svrhu razvijanja penjališta. Dakle, radovi na ovom odlagali-štu usredotočeni su na pretvaranje područja privlač-nim za korištenje zajednici. Od ovog projekta imaju ko-risti i turisti, jer se smanjio negativan vizualni utjecaj, te se također poboljšala kvaliteta zraka i podzemnih voda oko mjesta i osigurala platforma za budući razvoj područja za odmor i rekreaciju, kao što su parkovi.

Projekt je izravno stvario oko 80 radnih mjesta tije-kom faze implementacije i 24 radna mjesta tijekom operativne faze. Nakon njegovog završetka, područ-jem će upravljati i održavati tvrtka, koja se bavi gospodarenjem otpadom WasteServ Malta Ltd. Ovaj projekt je su inancirala Europska unija kohezijskim fondom za razdoblje 2007.-2013., i to u iznosu od 22,3 milijuna eura, dok ukupna investicija iznosi 26,2 milijuna eura.

Austrija - Nova formula za obnovljive izvore energije

U gradu Güssingu u Austriji razvijeno je novo postro-jenje koje prerađuje drvo za proizvodnju, ne samo grijanja za cijeli okrug, nego i električne energije i sintetičkih dizel goriva. Naglasak je na tome da ovo postrojenje proizvodi iznimno nisku razinu katrana. Istraživanja na Tehničkom sveučilištu u Beču pokaza-la su da je moguće biomasu pretvoriti u plin i to s vrlo malo katrana, ako se u plinsku komoru umjesto zra-ka injektira para. Uređaj proizvodi 14000 mWh stru-je godišnje, 25% energije drveta odlazi u energetsku mrežu, a 55% u grijanje što daje uređaju 80% e ika-snosti rada. Domaći potrošači su inače plaćali 25 centi po kWh, a navedeno postrojenje proizvodi struju za 15 centi po kWh, iz čega proizlazi da zbog rada postro-jenja godišnje ostaje u okrugu 18 milijuna eura, te da je grijanje 30% jeftinije. Nova tehnologija je dovela i do stvaranja oko 1000 radnih mjesta u i oko grada. Ovaj projekt je inanciran Europskim fondom za regionalni razvoja, a investicija iznosi 1,3 milijuna eura.

Grčka – Postrojenje za ekološko odsoljavanje

U južnoj regiji Aegeanu Grčkoj izgrađeno je plutajuće neovisno postrojenje za pretvaranje morske vode u pitku vodu, koje radi na obnovljive izvore energije. Su-stav desalinizacije, razvijeno na Sveučilištu u Egejeu, je ekonomičan i ekološki prihvatljiv, te potpuno neo-visan, jer djeluje pomoću energije iz vjetrogeneratora i fotonaponskih sustava. Postrojenje za ekološko od-soljavanje pokriva sezonske potrebe pitkom vodom otoka Notio Aigaio, te značajno doprinosi poljoprivre-di i drugim djelatnostima izvan naseljenih područja.

Glavna prednost sustava je u tome što za razliku od velike većine postojećih sustava ne koristi nikakve kemikalije predobrade morske vode. Sustav je opre-mljen s nekoliko senzora, te je u mogućnosti prikupiti podatke o vjetru, vodi i parametrima vezanim uz rad, što ga čini plutajućim istraživačkim laboratorijem. Postrojenje proizvodi 70 m³ vode za piće dnevno, te na taj način zadovoljava potrebe za 300 ljudi. Raz-doblje isplativosti je 3 godine, nakon čega će sustav raditi još besplatno narednih 20 godina, koliki mu je i radni vijek. Bitno je naglasiti da uzrokuje minimalne poremećaje u životnom ciklusu otočana i da ima nultu stopu emisije stakleničkih plinova. Ukupna investici-ja projekta je 2,9 milijuna eura, od čega je 1,3 milijuna eura inancirao Europski fond za regionalni razvoj.

Španjolska – Ekopark La Rioja

Sjeverna Španjolska poduzela je velike korake pre-ma zelenoj ekonomiji kroz projekt eko parka La Rio-ja. Unutar ovog područja reciklira se velika količina otpada, te vraća u ponovno upotrebu, pri čemu se stvaraju proizvodi poput bioplina i komposta, čime se znatno smanjuje štetan utjecaj na okoliš. Vrata ovog ekoparka su otvorena posjetiteljima, kao po-kušaj podizanja svijesti o otpadu i važnim ekološ-kim pitanjima. Financijskom potporom EU fondova, lokalne vlasti su poduzele konkretne mjere gospo-darenjem otpadom. Ekopark je otvoren 2003., te je svijetli primjer uspješnog djelovanja, u kojem se cca 148.000 tona otpada godišnje obradi, od čega je ve-ćina gradski čvrsti otpad. Bilo koja organska tvar se odvaja od reciklažnih tvari kao što su plastika, papir, karton, staklo i metal. Organska tvar prolazi kroz dva procesa. U procesu biometanizacije, organ-ski dio je degradiran na dva produkta: toplinsku i električnu energiju, od čega 25% električne energi-je koristi sam Ekopark. Razgrađena organska tvar se stabilizira procesom kompostiranja, nakon čega nastaje zreli kompost koji pronalazi upotrebu u po-ljoprivredi. Proizvede se 17.000 MWh električne energije godišnje, što je dovoljno za opskrbu 20.000 kućanstava. Osim što koristi vlastitu struju, postro-jenje je također izgrađeno, uzimajući u obzir okoliš-na, logistička i sociološka razmatranja, uključujući i optimizirano upravljanje transportom otpada. Korištene su niskoetažne građevine, zatvorena su područja obrade kako bi se izbjegli neugodni miri-si i ostaci nošeni vjetrom, koristi se postrojenje za obradu otpadnih voda za viškove vode, a bio ilteri se postavljaju kako bi se uklonili neugodni mirisi. Utje-lovljenjem koncepta održivog okoliša Ekopark La Rioja pokazuje mještanima da ovaj pristup kvalitet-no može funkcionirati. Projekt je inanciran Kohe-zijskim fondom i to u iznosu od 12,5 milijuna eura.

O KNJIZI EU POLITIKE I FONDOVI 2014-2020

U koje će sektore EU najviše ulagati? Koji su najvažniji fondovi i što inanciraju? Kakvi će se projekti inancirati?

Upravo izlazi iz tiska jedinstvena publikacija koja daje odgovore na ova i mnoga druga pitanja. Knjiga ‘EU politike i fondovi 2014-2020’ na jednom mjestu, na hrvatskom jeziku, objedinjuje i sažima sve najvažnije EU strategije i politike za iduće programsko razdoblje. Također, daje pregled novih propisa EU fondova te pregled EU inan-cijskih instrumenata pripremljenih za novo programsko razdoblje.

Na razini potrebnoj za upravljačku razinu i čelnike tijela, daje se pregled osnova pripreme projekata, te odgovori na pitanja što je EU projekt, što mora sadržavati, kako treba biti osmišljen, što se najviše vrednuje prilikom ocjenjivanja projektnih prijedloga te koji i kakvi su projekti najpoželjniji.

U Hrvatskoj nikada nije bilo i neće biti potrebnije proniknuti i razu-mjeti sustave inanciranja kroz EU fondove kako bi se mogle iskori-

stiti mogućnosti koje će se otvoriti članstvom u EU. To što će sredstva postati dostupna gotovo svim hr-vatskim subjektima ne znači da će ona automatski biti i iskorištena. Zbog toga je ova knjiga namijenjena svima koji upravljaju i sudjeluju u upravljanju razvojem (nacionalnim, regionalnim, lokalnim i vlastitim), svima koji planiraju svoje projekte pripremiti za inanciranje iz EU projekata bili oni iz privatnog, javnog civilnog društva i svima koji žele znati više.

Datum:

Red. br.

Opis Cijena/kom KomadaUkupna cijena

1. EU politike i fondovi 2014-2020350,00 kuna

(uključen PDV)

NAPOMENA: Za naručenih 5 i više komada knjige ostvaruje se popust od 20%. PDV je uključen u cijenu.


Model:


00

Žiro račun: 2340009-1110546815IBAN: HR33 2340 0091 1105 4681 5

Svrha uplate: EU politike i fondovi 2014-2020

kontakt broj:

tel:



POLITIKE

2014 - 2020

FONDOVI

ZAGREB 2013

U koje sektoreće EU najviše ulagati?Koji su najvažniji fondovi i što financiraju?Kakvi će se projekti financirati?

MARIJA TUFEKČIĆ & ŽELJKO TUFEKČIĆ

SAŽETO | RAZUMLJIVO | SVEOBUHVATNO

ENERGETIKA

TURIZAM

RURALNI RAZVOJ

POLJOPRIVREDADRUŠTVENE DJELATNOSTI

GOSPODARSTVO

ZAŠTITA OKOLIŠA

RIBARSTVO

Naziv: ________________________________________

________________________________________


Adresa: _______________________________________

OIB: __________________________________________

Žiro-račun: ___________________________________

E-mail: _______________________________________


tel: 01/553 1755, fax: 01/553 1335 mob: 099/303 7677, 099/303 7678

[email protected]


SOCIJALNA SKRB

U ovim svima zahtjevnim vremenima, vrlo se često postavlja pitanje kada se postojeća potraživanja mogu otpisati, osobito kad je riječ o potraživanjima prema korisnicima za koje je izvjesno da se od njih neće moći naplatiti dug, niti u postupku prisilne naplate. Pogotovo je ovo pitanje bitno kada je riječ o sustavu socijalne skrbi, čiji su korisnici ujedno i među najugroženijima u društvu općenito, i kada nije u pitanju gospodarska kriza. U tekstu autorica daje pregled: potraživanja koja centri za socijalnu skrb imaju, bilo prema korisnicima bilo prema do-bavljačima po kojoj god osnovi, a koja se zbog raz-nih razloga ne mogu naplatiti; te načina kako takva nenaplativa potraživanja u navedenim slučajevima otpisati.

1. Potraživanja prema korisnicima u sustavu socijalne skrbi

U prvu skupinu svrstavamo potraživanja prema korisnicima u sustavu socijalne skrbi. Korisnici u sustavu skrbi jesu samci ili obitelji koji u sustavu socijalne skrbi ostvaruju prava na novčane nakna-de, potpore i druge oblike pomoći, te pravo na soci-jalne usluge sukladno propisima o socijalnoj skrbi. Prema Zakonu o socijalnoj skrbi (NN, br. 33/12), ako korisnik temeljem rješenja centra za socijalnu skrb ostvari pravo na novčanu naknadu, potporu ili soci-jalnu uslugu dužan je centru za socijalnu skrb nado-knaditi štetu, ako je:

• temeljem neistinitih ili netočnih podataka, koje je znao ili morao znati da su neistiniti, odnosno netočni, ili je na drugi protupravan način ostva-rio pravo na novčanu naknadu ili uslugu socijal-ne skrbi na koje nije imao pravo, ili je ostvario u većem opsegu nego što mu pripada;

• ostvario novčanu naknadu ili socijalnu uslugu zbog toga što nije prijavio promjenu koja utječe na gubitak ili opseg prava, a znao je ili je morao znati za tu promjenu.

Navedenim se odredbama propisuje kada se smatra da dodijeljena sredstva nisu utrošena zakonito, na-mjenski i svrhovito, i kada je ista potrebno vratiti. U

* Ana Zorić, mag. iur., Ministarstvo inancija.

slučajevima u kojima centar za socijalnu skrb utvrdi da postoje unaprijed navedene okolnosti, pozvat će pisanom obavijesti korisnika, da iznos novčane na-knade koje je neosnovano ostvario vrati. Na isti će način pozvati korisnika i da vrati trošak socijalne usluge. Korisniku će se u takvim slučajevima dati rok od osam (8) dana od dana zaprimljene obavije-sti o utvrđenim okolnostima da vrati takve neosno-vano stečene iznose. Ukoliko korisnik u ostavljenom roku ne vrati neosnovano stečene iznose, čelnik mora poduzeti sve potrebne radnje, kako bi se takvi iznosi vratili u državni proračun.

Ako je centru za socijalnu skrb, zbog postupanja ko-risnika, nanesena šteta u iznosu većem od iznosa novčane naknade, potpore ili vrijednosti socijalne usluge, koju je centar isplatio korisniku, centar za socijalnu skrb bi trebao potraživati razliku do pot-pune naknade štete obzirom da će se u ovom slučaju po pitanju naknade štete primjenjivati propisi koji-ma se uređuju obvezni odnosi.

Ipak, Zakonom o socijalnoj skrbi propisana je mo-gućnost da se, uzimajući u obzir visinu vlastitog dohotka korisnika i njegov socijalni položaj, s kori-

UDK 336.2Ana Zorić *

Odgoda plaćanja duga i otpisi potraživanja centara za socijalnu skrb


SOCIJALNA SKRB

snikom sklopi nagodbu o načinu i vremenu povrata neosnovano ostvarenog iznosa novčane naknade ili troška usluge. U takvim se slučajevima mora imati na umu da se odgoda plaćanja može dogovoriti naj-duže za razdoblje od tri godine. Pri sklapanju nagod-be trebalo bi biti navedeno kako se nagodba sklapa u skladu sa člankom 241. stavkom 1. Zakona o soci-jalnoj skrbi. Isto tako u samoj nagodbi je potrebno navesti kako je korisnik dužan centru za socijalnu skrb redovito ostavljati dokaze o izvršenim uplata-ma u skladu s nagodbom. Osim nagodbe na prijedlog korisnika, centar za socijalnu skrb može odlučiti i da se dug korisnika djelomično ili u cijelosti otpiše, uzimajući u obzir vrijednost imovine, prihode kori-snika i članova njegove obitelji.

Zakon o socijalnoj skrbi propisuje mogućnost otpisa duga korisnika koji je nastao, jer je korisnik na pro-tupravan način ostvario pravo na novčanu naknadu ili uslugu socijalne skrbi na koje nije imao pravo, ili je ostvario u većem opsegu nego što mu pripada. Dug se može otpisati u cijelosti ako korisnik nema priho-da ni imovine, i ako bi naplata duga ugrozila osnovne životne potrebe korisnika i članova njegove obitelji. Postojanje ovih okolnosti je potrebno nedvojbeno utvrditi, nakon čega centar za socijalnu skrb može takva potraživanja otpisati temeljem akta centra, a pozivajući se na Zakon o socijalnoj skrbi.

2. Ostala potraživanja centara za socijalnu skrb

Drugu skupinu potraživanja čine potraživanja, koja centar za socijalnu skrb ima, bilo prema dobavljači-ma bilo prema zaposlenicima ili prema drugim izič-kim i pravnim osobama po različitim osnovama, a temeljem svog poslovanja. Važno je da se navedena potraživanja ne odnose na ostvarivanja prava iz su-stava socijalne skrbi.

Odgovornost za naplatu takvih potraživanja je su-kladno odredbama Zakona o proračunu (NN, 87/08 i 136/12) u nadležnosti čelnika. Člankom 47. Zako-na o proračunu de inirano je, da je odgovornost za prihode odnosno naplatu potraživanja i namjensko trošenje sredstava na razini proračunskih korisni-ka, odnosno onog tko je zadužen za naplatu prihoda i tko daje nalog za plaćanje rashoda. Proračunski ko-risnici odgovorni su za potpunu i pravodobnu napla-tu prihoda i primitaka iz svoje nadležnosti, za njiho-vu uplatu u proračun i za izvršavanje svih rashoda i izdataka u skladu s namjenama. Koliki je značaj na-vedene odredbe vidljivo je kada se razmotre prekr-šajne odredbe Zakona o proračunu u kojima je pro-pisano, da će se za postupanje suprotno navedenoj odredbi novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00

do 100.000,00 kuna kazniti za prekršaj odgovorna osoba proračunskog korisnika. Općenito uvijek je čelnik taj koji je odgovoran za preuzimanje obveza i za naplatu u korist proračunskih sredstava, ali i za zakonitost, svrhovitost, učinkovitost te ekonomično raspolaganje proračunskim sredstvima.

Sukladno tome, čelnik će uvijek morati poduzeti sve potrebne radnje kako bi pokušao naplatiti potraži-vanja, koja centar za socijalnu skrb ima. Najčešće su takve radnje slanje opomena, požurnica i na kraju pokretanje postupaka prisilne naplate. Jedna od ta-kvih radnji može biti i sklapanje nagodbe o obročnoj otplati ili odgodi plaćanja, a sve s ciljem da potraži-vanje u konačnici bude naplaćeno.

a) Zastara

• Pojam i rokovi zastare

Time što se pravodobno poduzimaju propisane mje-re za naplatu prihoda, vodeći računa o dospjelosti potraživanja, izbjegava se njihova zastara. Zastara je gubitak zahtjeva zbog nevršenja sadržaja subjek-tivnog prava, u po zakonu predviđenom vremenu. Primjena ovoga instituta zorno pokazuje kako vri-jeme utječe na ostvarivanje prava. Zastara nastupa kad protekne zakonom određeno vrijeme u kome je vjerovnik mogao zahtijevati ispunjenje obveze. Propisima kojima su uređeni obvezni odnosi - Zako-nom o obveznim odnosima (NN, br. 35/05, 41/08 i 125/11) - utvrđeni su rokovi zastare. Rokovi zastare su zakonom određena vremena nakon proteka ko-jih se pravo više ne može ostvariti prisilnim putem. Opći zastarni rok prema Zakonu o obveznim odno-sima iznosi pet godina i primjenjuje se samo u onim slučajevima kad nije propisan posebni zastarni rok. Trogodišnji zastarni rok je propisan za primjerice međusobne tražbine nastale iz trgovačkih ugovora o prometu robe i usluga, odnosno ugovora koje sklo-pe trgovac i osoba javnog prava o prometu robe i usluga, za tražbine zakupnine, najamnine itd. Jedno-godišnji zastarni rok predviđen je za tražbine koje se odnose na isporučenu električnu energiju doma-ćinstvima kao i za toplinsku energiju, plin, vodu, održavanje čistoće i dimnjačarske usluge. Tražbine za različite pretplate zastaruju također za godinu dana. Tražbina utvrđena pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom nadležnog tijela (kao što je i centar za socijalnu skrb) kao i sudskom nagodbom, odnosno nagodbom pred nadležnim državnim tije-lom te javnobilježničkim aktom, zastaruje za deset godina.

• Učinak zastare

Što se tiče učinka zastare važno je naglasiti da se nastupom zastare u pravilu ne gasi samo subjek-


SOCIJALNA SKRB

tivno pravo, jer zastarom prestaje pravo zahtijevati ispunjenje obveze i to znači da se zastarjelo pravo ne može prisilno putem suda ostvariti. Prema tome, dužnik čiji je dug zastario nije zbog zastare prestao biti dužnikom, jer nije zastarom prestao njegov dug, nego samo odgovornost za dug. Zato, ako dužnik na-kon proteka zastarnog roka ipak plati, ne može plaće-no više tražiti natrag. On nije platio nedug nego svoj dug. Posljedica je zastare samo ta, da se njegova ob-veza od utužive pretvorila u neutuživu ili naturalnu obvezu. Dug postoji, ali više nema odgovornosti duž-nika tj. riječ je o naturalnoj ili prirodnoj obvezi, koja se unatoč nastupu zastare može valjano ispuniti.

Ova je činjenica vrlo važna zbog toga što se po-traživanje ne može otpisivati samo zbog toga što je u međuvremenu nastupila zastara, jer centar za socijalnu skrb mora pokušati naplatiti svoje potraživanje iako je svjestan da je zastara na-stupila.

Tek nakon što se, primjerice po slanju opomene, dužnik pozove na zastaru, potraživanje se može ot-pisati. Ako dužnik ne izjavi prigovor zastare, važno je znati da centar za socijalnu skrb ne mora upozo-riti dužnika da je nastupila zastara, a niti u postup-ku sud pazi na zastaru po službenoj dužnosti, nego isključivo na prigovor tuženika. Stoga, ako prigovor zastare ne bi bio istaknut ili ne bi bio istaknut pra-vodobno, centar za socijalnu skrb bi mogao uspjeti naplatiti svoje potraživanje ili bi mogao uspjeti sa svojim tužbenim zahtjevom. Međutim, u najvećem broju slučajeva stranka će istaknuti prigovor zasta-re, što će za posljedicu imati, da potraživanje centar za socijalnu skrb neće moći naplatiti i u tom slučaju će se takva potraživanja otpisati kao nenaplativa.

b) Brisanje iz sudskog registra

Kao nenaplativa potraživanja otpisat će se i potraži-vanja prema pravnim osobama i trgovcima pojedin-cima, koji su nakon stečajnog postupka i likvidacije temeljem pravomoćnog rješenja nadležnog trgovač-kog suda brisani iz sudskog registra. A nakon što budu brisana iz sudskog registra trgovačka društva i druge osobe, za koje je upis u taj registar propisan zakonom, prestaju postojati.

c) Ostali slučajevi

Moguće je da se uvidom u dokumentaciju utvrdi da potraživanje nema valjani pravni temelj, primjerice naknadno je u sudskom postupku utvrđeno, da je ugovor temeljem kojega je potraživanje nastalo ni-štetan. Potraživanje će se i u tom slučaju otpisati.

3. PostupakU svim navedenim slučajevima odlučivanje o po-traživanjima prema korisnicima iz sustava socijal-ne skrbi, ali i o ostalim potraživanjima može biti u nadležnosti čelnika, ali i u nadležnosti upravnog vijeća, ako je tako utvrđeno u statutu centra za so-cijalnu skrb. Statut je akt kojim se pobliže uređuje ustroj centara za socijalnu skrb, tijela, njihova nad-ležnost i način odlučivanja te druga pitanja važna za obavljanje djelatnosti. Statut centra za socijalnu skrb donosi upravno vijeće uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi. Slijedom toga, statutom bi moglo biti utvrđeno da o raspolaganju imovinom centra, pod čim bi se po-drazumijevalo i otpisivanje odlučuje do određenog iznosa čelnik tj. ravnatelj, a iznad toga iznosa ovlast može biti dana upravnom vijeću, koje uobičajeno daje osnivaču i ravnatelju prijedloge i mišljenja o pi-tanjima važnim za rad centra za socijalnu skrb.

Još jedna od situacija, na koju se može naići u poslo-vanju je, da primjerice ravnatelj utvrdi da su iznosi potraživanja preniski za pokretanje postupka ovrhe i pokriće sudskih troškova, odnosno kako bi troško-vi naplate potraživanja bili u nerazmjeru s visinom potraživanja. Ako se donese takav zaključak, a ima-jući na umu načelo dobrog inancijskog upravljanja i načelo u skladu s kojima se moraju trošiti proračun-ska sredstva, ali i u skladu s kojima se mora postu-pati u okviru svakodnevnog poslovanja, trebala bi postojati pisana procedura u kojoj bi bili de inirani kriteriji prema kojima bi se odlučivalo kada nije op-ravdano pokretati postupak prisilne naplate.

U istoj bi pisanoj proceduri trebalo biti i de inirano do kojega iznosa potraživanja bi u takvim slučaje-vima odluku o otpisu potraživanja mogao donijeti ravnatelj, a u kojima upravno vijeće na prijedlog rav-natelja. U svakom slučaju, potrebno je u pojedinom slučaju obrazložiti zašto se takva odluka donosi, odnosno koliki bi bili troškovi prisilne naplate zbog kojih ne bi bilo inancijski isplativo voditi postupak (npr. trošak pokretanja postupka višestruko veći od samog potraživanja).

Čelnik tj. ravnatelj ili upravno vijeće donosi odluke o otpisu. Izuzev odluke o otpisu, potraživanja prema korisnicima iz sustava socijalne skrbi u većini sluča-jeva će biti riječ o odlukama deklaratorne naravi tj. o odlukama kojima se potvrđuje ono što je već ranije utvrđeno odlukom nadležnog tijela (npr. suda). Na-kon što se za navedena potraživanja donesu odluke o otpisu, potraživanja se isknjižavaju.


ZDRAVSTVO

Ugovaranje zdravstvene zaštite je instrument kojim Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje upravlja sredstvima namijenjenim za zdravstvenu zaštitu osiguranih osoba, i to načinima plaćanja i de ini-ranjem vrste, opsega i kvalitete zdravstvenih uslu-ga, koje ugovorne zdravstvene ustanove/zdravst-veni radnici privatne prakse za ta sredstva trebaju pružiti. Kako bi se postigla maksimalna učinkovitost i podigla kvaliteta pružene zdravstvene zaštite, od 2013. godine Hrvatski zavod za zdravstveno osigu-ranje uveo je nove modele ugovaranja zdravstvene zaštite, kod kojih prihodi ustanove ovise o pokaza-teljima učinkovitosti i kvaliteti zdravstvene zaštite.

1. UvodZdravstvena se zaštita u okviru sustava javnog zdravstva, odnosno obveznog zdravstvenog osi-guranja u Republici Hrvatskoj, provodi u ugovor-nim ustanovama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod). Ugovaranje zdravstvene zaštite de inirano je Zakonom o obve-znom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 150/2008, 94/2009, 153/2009, 71/2010, 139/2010, 49/2011, 22/2012, 57/2012, 90/2012 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/2012 i 144/2012.), dok se same osnove ugovaranja i način provođenja zdravstvene zaštite uređuju općim aktima Zavoda, od kojih je najvažnija Odluka o osnovama za skla-panje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja (NN, br. 23/13., 38/13., 50/13. i 51/13.), (u daljnjem tekstu: Odluka o ugovaranju).

Osnovu za ugovaranje zdravstvene zaštite čine Mreža javne zdravstvene službe (NN, br. 101/2012. i 31/2013.), Mreža ugovornih subjekata medicine rada (NN, broj 55/2011.) i Mreža hitne medicine

* Mr. Dubravka Pezelj Duliba, dr. med., HZZO, pomoćnica ravnate-lja za zdravstvenu zaštitu.** Prim. Siniša Varga, dr. med. dent., HZZO, ravnatelj.*** Tatjana Prenđa Trupec, mag. ing. el., HZZO, zamjenica ravnate-lja.**** Dijana Cimera, dr. med. spec. HZZO, rukovoditeljica Službe za ugovaranje zdravstvene zaštite.

(NN, br. 71/2012.). Za razliku od Mreže javne zdrav-stvene službe i Mreže ugovornih subjekata medici-ne rada, koje donosi ministar zdravlja uz prethodno pribavljeno mišljenje, među ostalim i Hrvatskog za-voda za zdravstveno osiguranje, Mreža hitne medi-cine donosi se samo uz mišljenje Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, a provođenje zdravstvene zaštite odnosi se na stanovnike, odnosno sve osobe koje se zateknu na području Republike Hrvatske, a ne samo na osigurane osobe Zavoda.

Ujedno, u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zašti-ti (NN, br. 150/2008, 71/2010, 139/2010, 22/2011, 84/2011, 12/2012, 35/2012, 70/2012. i 144/2012.) sredstva za hitnu medicinu, na svojem području, tre-bala bi osigurati jedinica područne (regionalne) sa-mouprave; međutim, osigurava ih Zavod. Odlukom o ugovaranju, osim načina provođenja zdravstve-ne zaštite, utvrđuju se cijene zdravstvene zaštite u ukupnom iznosu za punu vrijednost na zdravstvenu zaštitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, kao i uvjeti i način pod kojima Hrvatski zavod za zdrav-stveno osiguranje sklapa ugovore za provođenje zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osi-guranja sa zdravstvenim ustanovama i privatnim zdravstvenim radnicima.

S obzirom na rečeno, ugovaranje zdravstvene za-štite ključni je posao Zavoda, jer izravno povezuje sredstva obveznog zdravstvenog osiguranja priku-pljena od obveznika uplate doprinosa za zdravstve-no osiguranje, pružatelje zdravstvene zaštite – ugo-vorne zdravstvene ustanove i privatne zdravstvene radnike te, konačno osigurane osobe Zavoda, koje svoje pravo na zdravstvenu zaštitu ostvaruju u tim ugovornim ustanovama.

Stoga je u interesu Zavoda, da zdravstvene usluge koje kupuje za svoje osigurane osobe budu što kva-litetnije, te da osigurane osobe dobiju upravo onu zdravstvenu uslugu, koja im je u datom trenutku po-trebna. Jedini instrument kojim se to može postići je ugovaranje zdravstvene zaštite, s takvim mode-lima plaćanja zdravstvenih usluga, koje će poticati na pružanje učinkovite i kvalitetne zdravstvene za-štite.

UDK 336.2-371.4Dubravka Pezelj Duliba *

Siniša Varga **

Tatjana Prenđa Trupec ***

Dijana Cimera ****

Novi modeli ugovaranja zdravstvene zaštite


ZDRAVSTVO

2. Ugovaranje zdravstvene zaštiteSredstva za ugovorenu zdravstvenu zaštitu (javna zdravstvena potrošnja), koja se planiraju u Držav-nom proračunu, čine oko 15% Državnog proračuna te oko 5,5% BDP-a Hrvatske. S obzirom na to da se radi o tako značajnim sredstvima (18.131.206.658 HRK – 18,1 milijardi kuna u 2012. godini ) i uprav-ljanje njima je vrlo složeno.

U apsolutnom broju, većinu ugovornih subjekata u Republici Hrvatskoj je privatna (od oko 4.000 ugo-vornih subjekata primarne zdravstvene zaštite (ne računajući ljekarne), 97% njih je u privatnom vla-sništvu, bilo da se radi o privatnim praksama, bilo u ustanovama za zdravstvenu skrb ili zdravstvenu njegu i rehabilitaciju, a samo 3% ugovornih subje-kata primarne zdravstvene zaštite su javne zdrav-stvene ustanove (domovi zdravlja, zavodi za javno zdravstvo, zavodi za hitnu medicinu). Isto tako i veći dio ugovornih subjekata sekundarne razine (polikli-nike, specijalističke privatne prakse), i to oko 85% (od oko 500 ugovornih subjekata) su u privatnom vlasništvu, a samo oko 15% u županijskom (domovi zdravlja, županijski zavodi) ili u državnom (držav-ni zavodi). Od 65 ugovornih bolničkih zdravstvenih ustanova, šezdeset i jednoj (61) je osnivač država ili županija, 1 ima privatne osnivače, 2 su osniva-či crkveni redovi, a jednom bolničkom ustanovom upravlja AUDIO (Agencija za upravljanje državnom imovinom).

Gledajući sve ugovorne subjekte zajedno, na svim razinama, ukupan udio privatnih pružatelja zdrav-stvenih usluga u Republici Hrvatskoj je preko 86%; međutim, kako je udio sredstava koje prihoduju jav-ne zdravstvene ustanove (samo bolnice troše pre-ko 50% budžeta za zdravstvenu zaštitu), čemu se pribrajaju sredstva za državne i županijske zavode, domove zdravlja i javne poliklinike, percipira se da je veći udio javnih nego privatnih ustanova, što je kriva percepcija.

Omjer privatnih i javnih ustanova je važan radi razumijevanja same biti ugovaranja i inanciranja (plaćanja) zdravstvene zaštite. Naime, u sustavu zdravstvenog osiguranja, gdje postoji samo jedan osiguravatelj, pri čemu su i sredstva za zdravstveno osiguranje sastavni dio državnog proračuna, može se postaviti pitanje zašto se zdravstveni sustav ne pretvori u pravi nacionalni zdravstveni sustav, te se sredstva za zdravstvenu zaštitu isplaćuju prema stavkama – rashodi za zaposlene, lijekovi i medicin-ski proizvodi, ostali rashodi.

Međutim, budući da je u tom istom sustavu 86% pružatelja zdravstvenih usluga privatno, Hrvatski

zavod za zdravstveno osiguranje ne može biti poslo-davac, iako ga se često tako (pogrešno) doživljava, već Zavod može biti jedino posrednik između osigu-rane osobe i pružatelja zdravstvene zaštite, od kojih u ime i za račun osigurane osobe kupuje zdravstve-nu uslugu.

Čak i u sustavima gdje je prisutan nacionalni zdrav-stveni sustav, tzv. Beveridgev sustav, kao što je pri-mjerice Velika Britanija, postoje ugovorni odnosi, odnosno razdvajaju se uloge kupca i prodavatelja zdravstvenih usluga (engl. Purchaser-provider split), kako bi se utjecalo na veću odgovornost pružatelja i učinkovitost zdravstvene zaštite. Naime, ugovara-nje zdravstvene zaštite je proces u kojem se izravno mogu povezati uložena sredstva u pružanje zdrav-stvene zaštite s očekivanim rezultatom, odnosno možemo jasno povezati uloženo i dobiveno.

Ugovaranje utvrđuje što očekujemo da ćemo dobiti za uloženi novac, omogućava praćenje izvršenja, a time i unapređenje učinkovitosti, jednakosti i kva-litete pružene zdravstvene zaštite, te razjašnjava uloge i zaduženja ugovornih strana, čime dovodi do njihove veće odgovornosti.

3. Plaćanje zdravstvene zaštiteOsnovni instrument kojim se putem ugovaranja po-stižu željeni učinci su načini inanciranja (plaćanja) zdravstvenih usluga i mehanizmi kontrole pružanja zdravstvenih usluga. Načinom plaćanja zdravstvene zaštite utječemo na motivaciju pružatelja zdravstve-ne zaštite i obrasce njihova ponašanja, jer kod svih načina plaćanja postoji tendencija povećanju jedini-ca plaćanja, a smanjenju troška po jedinici plaćanja. Dakle, načinom plaćanja možemo utjecati i na cilje-ve zdravstvene politike, usmjeravanjem namjenskih sredstava u postupke i programe za koje želimo da se više provode.

U Republici Hrvatskoj postoji više načina inancira-nja (plaćanja) zdravstvene zaštite, ovisno o razini zdravstvene zaštite i djelatnosti. U tablicama koje slijede, prikazan je način plaćanja primarne, specija-lističko-konzilijarne i bolničke zdravstvene zaštite, do uvođenja novih modela ugovaranja zdravstvene zaštite.

[email protected]@tim4pin.hr


ZDRAVSTVO

Tablica 1. Način plaćanja primarne zdravstvene zaštite

Način plaćanja Djelatnosti1. Vrijednost

standardnog tima

Hitna medicina, timovi domova zdravlja, timovi sanitetskog prijevoza, javno zdravstvo, zdrav-stvena zaštita mentalnog zdravlja, prevencija, izvanbolničko liječenje i prevencija ovisnosti

2. Vrijednost po osiguranoj osobi/stanovniku (glavarina)

Opća/obiteljska medicina, zdravstvena zaštita predškolske djece, zdravstvena zaštita žena, dentalna zdravstvena zaštita (polivalentna), higijensko epidemiološka zdravstvena zašti-ta, preventivno odgojne mjere za zdravstvenu zaštitu školske djece i studenata, patronažna zdravstvena zaštita, laboratorijska dijagnostika

3. Cijena x usluga (fee-for-service)

Ljekarnička usluga

4. Dijagnostičko-terapijski postupci (DTP)

Zdravstvena njega u kući i medicina radaKao mogućnost dodatnog prihoda iznad glava-rine u djelatnostima Opća/obiteljska medicina, zdravstvena zaštita predškolske djece, zdrav-stvena zaštita žena, dentalna zdravstvena za-štita (polivalentna)

Tablica 2. Način plaćanja specijalističko-konzili-jarne zdravstvene zaštite

Način plaćanja Opis1. Cijena x usluga

(fee-for-service) Popis dijagnostičkih i terapijskih postupaka u zdravstvenim djelatnostima – vremenski i ka-drovski normativi (u primjeni od 1992. godine, sa zanavljanjem) – postupak s vrijednosti iska-zanom u bodovima, x (puta) vrijednost boda u kunama, uz dodatno zaračunati lijek i medicin-ski materijal

2. Dijagnos-tičko-terapijski postupci (DTP)

Utvrđeni Odlukom o ugovaranju – materijalni troškovi i lijekovi uključeni u cijenu postupka

Tablica 3. Način plaćanja bolničke (stacionarne) zdravstvene zaštite

Način plaćanja Opis/Vrsta liječenja1. Dijagnos-

tičko-terapijske skupine (DTS, DRG)

Plaćanje po epizodi liječenja - akutno bolničko liječenje

2. Dan bolničkog liječenja (DBL)

Dugotrajno liječenje, kronične bolesti, izikalna medicina i rehabilitacija u specijalnim bolnica-ma i lječilištima, palijativna skrb

4. Nedostaci starih modela plaćanja zdravstvene zaštite

Opća obiteljska medicina, zdravstvena zaštita pred-školske djece, zdravstvena zaštita žena i dentalna zdrav-stvena zaštita (polivalentna), u kojima se ugova raju

izabrani doktori, bili su plaćeni kombinacijom iznosa po osiguranoj osobi (glavarina), koja je činila 80% mo-gućih prihoda, te putem dijagnostičko-terapij skih po-stupaka (do 10% vrijednosti tima) i sudjelo vanje u cen-tru opće/dentalne medicine (do 10% vri jed nosti tima). Uz to prihodovali su i sredstva za admi nistrativne troš-kove i priključenje na Centralni in formacijski sustav zdravstva Republike Hrvatske (CEZIH).

Iznos koji je ostvarivao tim opće/obiteljske medi-cine, temeljem iznosa po osiguranoj osobi (glava-rina) za prosječan (standardni) tim ili veći (1.700 osiguranih osoba i više), već sam po svojoj vrijed-nosti nije dovoljno stimulirao liječnike na dodatno provođenje dijagnostičko-terapijskih postupaka u svrhu povećanja prihoda. S druge strane, popis dija-gnostičko-terapijskih postupaka temeljem kojih su se mogla ostvariti dodatna sredstva bio je relativno mali (47), pri čemu se svi nisu niti mogli provoditi, budući da doktori nemaju osigurana sredstva za rad (EKG uređaj, UZV uređaj), a decentralizirana sred-stva i novac prikupljen od koncesijske naknade, ne koriste se za opremanje ordinacija. Nadalje, preven-tivni programi koje su trebale osmisliti županije su izostali, te su preventivni postupci ostavljeni za pro-vođenje pojedincima, ovisno o njihovom vremenu i a initetima, bez posebnog vrednovanja.

Kontrola rada timova opće/obiteljske medicine sve-la se na kontrolu bolovanja i propisivanja lijekova na recept u skladu sa smjernicama, te naplaćivanje postupaka koji nisu trebali biti naplaćeni, bez prave kontrole učinka i kontrole kvalitete pružene zdrav-stvene zaštite. Ipak, i uz takav sustav, ugovorni dok-tori primarne zdravstvene zaštite bili su nezado-voljni. Dakle, imali smo sustav u kojem niti pružatelj zdravstvene zaštite, niti platitelj, a u konačnici niti osigurana osoba nisu bili zadovoljni.

Primarna zdravstvena zaštita treba biti temelj zdravstvene zaštite, te je bilo potrebno osmisliti novi model plaćanja zdravstvenih usluga, koji će ne samo osigurati učinkovitost i kvalitetu zdravstve-nih usluga, već i koji će dovesti do zadovoljnih dioni-ka zdravstvenog sustava.

5. Osnovni koncept novog modela ugovaranja zdravstvene zaštite

Cilj novog modela ugovaranja zdravstvene zaštite je povećanje učinkovitosti, podizanje kvalitete zdrav-stvene zaštite, individualizirani pristup, inanci-ranje zdravstvene zaštite temeljeno na mjerljivim pokazateljima uspješnosti rada, učinkovitosti i kva-litete, smanjenje nepotrebnih troškova te zadovolj-stvo pružatelja i korisnika zdravstvene zaštite.


ZDRAVSTVO

Ovaj cilj se želi dostići tako da se samo plaćanje te-melji na više izvora:

1. Fiksni (nepromjenjivi) dio prihoda – dio je prihoda koji je zajamčen. Svrha mu je osiguranje opstojnosti tima u Mreži javne zdravstvene službe, odnosno i-nancijsku održivost tima (ugovornog subjekta).

2. Varijabilni (promjenjivi) dio prihoda – dio je prihoda koji izravno ovisi o izvršenju pojedinih, točno utvrđenih zdravstvenih postupaka; jasno povezuje rad i sredstva; inancijsko ostvarenje ovisi isključivo o broju provedenih postupaka. Ovaj dio prihoda je ograničen (limitiran).

3. Korektivni faktor (korekcija prihoda) – dio je prihoda koji se temelji na pokazateljima rada i to na ključnim pokazateljima uspješnosti (KPI, engl. Key performance indicators) i pokazateljima kvalitete (QI, engl. Quality indicators). Varijabilni dio prihoda govori što netko radi, a korektivni – kako to radi.

4. Bonus (nagrada) – dio je prihoda koji se ostvaruje ukoliko se pruže neke dodatne usluge (uloži doda-tni napor); ne toliko u kvalitetu samih zdravstve-nih usluga, već koliko u neke postupke, koji čine dodatan komfor za osigurane osobe.

6. Novi model prihodovanja u 4 osnovne djelatnosti primarne zdravstvene zaštite

Novi model prihodovanja (ugovaranja) opće/obiteljske medicine (i ostalih tzv. osnovnih djelatnosti primarne zdravstvene zaštite (zdravstvena zaštita predškolske djece, zdravstvena zaštita žena, dentalna zdravstvena zaštita) u primjeni je od 1. travnja 2013. godine.

Primjena osnovnog koncepta novog modela ugovaranja na djelatnost opće/obiteljske medicine, čini sljedeće:

1. Temeljni dio prihoda:a. Hladni pogon,b. Glavarina,c. Dijagnostičko-terapijski postupci.

2. Stimulativni dio prihoda:a. KPI, QI,b. Dodatne mogućnosti (preventiva), skupna

prak sa i sustav 5 zvjezdica.

Hladni pogon sadrži prosječne režijske troškove or-dinacije, troškove za bruto plaću medicinske sestre u skladu s Uredbom o nazivima radnih mjesta i ko-e icijentima složenosti poslova u javnim službama i minimalnu bruto plaću u skladu s Uredbom Vlade Republike Hrvatske o visini minimalne plaće (NN, br. 51/2013.), koja za 2013. godinu iznosi 2.984,78 kuna. Glavarina (iznos po osiguranoj osobi) sadrži troškove za rad doktora i materijalne troškove lijekova i medi-cinskih proizvoda koji se primjenjuju u ordinaciji, a razrađena je po dobnim skupinama.

Dijagnostičko-terapijski postupci podijeljeni su u 4 razine (ili 3 ovisno o djelatnosti), s tim da je nulta razina uključena u hladni pogon i glavarinu, dakle to su postupci koji se bilježe i osnova su za isplatu prihoda, ali se dodatno ne plaćaju. Dijagnostičko-te-rapijski postupci 1. razine ne zahtijevaju dodatno ulaganje u edukaciju i opremu, dok postupci 3. i 4. razine zahtijevaju dodatno, pa i značajno ulaga-nje u edukaciju i opremu. Dijagnostičko-terapijski (DT) postupci dijele se na preventivne i kurativne, pri čemu se preventivni više vrednuju od kurativ-nih. DT postupci čine osnovu za ostale prihode (te-meljene na pokazateljima učinkovitosti i kvalitete), a mogu se ovisno o veličini tima (do standardnog tima i preko standardnog tima) izvršiti do visine 160% glavarine (mali tim) ili 140% glavarine (veliki tim). Pretpostavka je da veliki timovi, zbog velikog opterećenja svakodnevnim redovnim radom zbog velikog broja posjeta, ne mogu ostvariti više DT po-stupaka.

Pokazatelji učinkovitosti proizlaze iz rada dok-tora i podaci se dobivaju analizom izlaznih po-dataka iz informatičkog sustava, kao i analizom podataka dobivenih iz ljekarni. Pokazatelji učin-kovitosti su indeks propisivanja lijekova na re-cept, stopa bolovanja, stopa upućivanja na speci-jalističku zdravstvenu zaštitu, indeks upućivanja u primarni laboratorij, a u dentalnoj zdravstvenoj zaštiti i udio preventivnih postupaka. Pokazatelji kvalitete utvrđuju se za svaku djelatnost posebno. U djelatnosti opće obiteljske medicine vrednuje se vođenje panela kroničnog bolesnika, te postoja-nje knjige utisaka, u skladu s odredbama Zakona i kvaliteti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (NN, br. 124/2011.), odnosno u skladu s Pravilnikom o standardima kvalitete zdravstvene zaštite i načinu njihove primjene (NN, br. 79/2011.).

Panel kroničnog bolesnika čine strukturirani jedno-obrazni podaci ranog otkrivanja rizičnih ponašanja i situacija uz praćenje nastalih komplikacija u kronič-nih bolesnika. Razlikujemo preventivne panele i pa-nele za trajno praćenje kroničnih bolesnika (poviše-ni krvni tlak, šećerna bolest, kronične opstruktivne bolesti pluća). Dodatne mogućnosti čine preventiv-ni postupci, koje doktor sam de inira, udruživanje u skupnu praksu, te program 5 zvjezdica. Program 5 zvjezdica u općoj obiteljskoj medicini čini ponuda dodatnih usluga, i to: 1. Organiziranje savjetovali-šta, 2. Sudjelovanje u eZdravstvu, 3. Naručivanje u zadani termin, 4. Uzimanje uzoraka za laboratorij-sku dijagnostiku (vađenje krvi u ordinaciji), te 5. Te-lefonsko savjetovanje u određeno vrijeme.

Udruživanje u skupnu praksu kvalitativni je iskorak u pružanju zdravstvene zaštite, jer se osiguranim


ZDRAVSTVO

osobama pruža mogućnost korištenja zdravstvenih usluga tijekom cijelog radnog dana, te tzv. horizon-talno upućivanje među članovima skupne prakse, onom doktoru koji ima više a initeta za određenu vrstu zdravstvene zašite (npr. savjetovanje), ili je opremljen određenom vrstom opreme (npr. ultra-zvučnim uređajem). Struktura prihoda prema sta-rom i novom modelu ugovaranja prikazana je u ta-blicama 4. i 5., te gra ikonima 1. i 2.

Tablica 4. Iznosi i struktura prihoda standar-dnog tima opće/obiteljske medicine prema starom modelu ugovaranja

Izvor prihoda Iznos UdioGlavarina 376.139,21 86%DTP 37.613,92 9%Administracija 18.000,00 4%Naknada za CEZIH 5.112,00 1%UKUPNO 436.865,13 100%

Tablica 5. Iznosi i struktura prihoda standard-nog tima opće/obiteljske medicine pre ma novom modelu ugovaranja

Izvor prihoda Iznos UdioGlavarina 99.224,90 19,9%Hladni pogon 209.315,34 42,0%DTP 138.914,86 27,9%KPI 17.860,48 3,6%QI 17.860,48 3,6%Preventiva 4.961,25 1,0%Skupna praksa 4.961,25 1,0%Dodatne mogućnosti 4.961,25 1,0%UKUPNO 498.059,81 100,0%

Gra ikon 1. Struktura prihoda standardnog ti-ma opće/obiteljske medicine prema starom modelu ugovaranja

Gra ikon 2. Struktura prihoda standardnog ti-ma opće/obiteljske medicine prema novom modelu ugovaranja

7. Primjena novog modela ugovaranjaNovo ugovorno razdoblje, s kojim je u primjenu stav-ljen novi model prihodovanja, započelo je 1. travnja 2013. godine. Ugovorni doktori mogli su izabrati hoće li potpisati nove ugovore, ili će zadržati dosa-dašnji način prihodovanja. Novi način prihodovanja izabralo je više od 85% ugovornih doktora primar-ne zdravstvene zaštite (koncesionara), koji od novog modela očekuju pravedniju raspodjelu sredstava i individualno vrednovanje rada.

8. ZaključakUgovaranje zdravstvene zaštite složen je proces, čiji je osnovni dio plaćanje zdravstvenih usluga pružate-ljima zdravstvene zaštite. Sredstva za zdravstvenu zaštitu su oskudna, a želje i zahtjevi osiguranih oso-ba, ali i pružatelja zdravstvene zaštite za upotrebom najnovije i najbolje tehnologije su neograničeni. Sto-ga je na osiguravatelju da racionalno koristi ta sred-stva i usmjerava ih u one postupke i programe, koji će u danim okolnostima najviše pridonijeti zdravlju i kvaliteti života populacije. Novim modelima ugo-varanja Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, plaćanjem i vrednovanjem pokazatelja uspješnosti utječe na promjenu ponašanja pružatelja zdravstve-nih usluga, usmjeravajući ih na pružanje učinkovite i i kvalitetne zdravstvene zaštite.

NE PROPUSTITE!

SPECIJALIZIRANU RADIONICU ZA USTANOVE U ZDRAVSTVU

U Zagrebu, 17. lipnja, hotel Palace, od 10h do 15.30h

Detaljan program radionica objavljen je na internetskoj stranici www.tim4pin.hr



1. UvodUčinkovitost javnog sektora je izuzetno važna, a osobito sada kada se Republika Hrvatska nala-zi pred ulaskom u Europsku uniju. Od Hrvatske se očekuje kompetentnost, odgovornost i motiviranost javne uprave i javnih službi, te se stoga pred javni menadžment neprestano postavljaju zahtjevi za što kvalitetnijim upravljanjem, te racionalnijim i e ika-snijim trošenjem javnih resursa.

Na razini Europske unije postojanje sustava internih inancijskih kontrola smatra se jednim od važnijih

pitanja u izgradnji povjerenja u institucije i zajed-ništvo Europske unije, stoga se prilagodba sustava internih inancijskih kontrola u Republici Hrvatskoj europskim standardima radi reforme javne uprave i javnih službi i osposobljavanja njenih administra-tivnih kapaciteta smatra jednim od prioritetnih po-dručja.

Za razvoj sustava unutarnjih kontrola u javnom sektoru važno je šire kontrolno okruženje, koje mora poticati, a ne ograničavati razvoj unutarnjih kontrola. Važno je jačati inancijsko upravljanje i kontrole u procesima koji su ključni za kvalitetno upravljanje proračunskim sredstvima. Proračunske reforme idu u smjeru strateškog planiranja i razvoja planske i programske faze u proračunskom ciklusu, te stavljanja većeg naglaska na realizaciju ciljeva i postignute rezultate za uložena proračunska sred-stva. Naglasci u potrošnji proračunskih sredstava korištenjem programskog planiranja su na de ini-ranju ciljeva programa i pokazatelja uspješnosti, što zahtijeva razvoj računovodstvenog okvira u dijelu računovodstva troškova i upravljačkog raču-novodstva. Jačanje sustava unutarnjih kontrola u procesima planiranja i programiranja, izvršavanja, računovodstva i izvještavanja predstavlja okosnicu razvoja i jamstvo uspješne implementacije sustava unutarnjih inancijskih kontrola. Postizanje mjerlji-vih pokazatelja poboljšanja u upravljanja proračun-skim sredstvima stvarna su mjera uspjeha i koristi

* Prof. dr. sc. Vesna Vašiček, Sveučilište u Zagrebu, prorektorica za poslovanje.

od rezultata uvođenja sustava unutarnjih inancij-skih kontrola.

2. Osvrt na uspostavu unutarnjih inancijskih kontrola na Sveučilištu u

ZagrebuU postupku provedbe revizije za 2009. godinu dr-žavni revizori su u svom Izvješću o obavljenoj inan-cijskoj reviziji visokih učilišta u Republici Hrvatskoj1 utvrdili, da visoka učilišta nisu sukladno Zakonu o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru (NN, br. 141/06) i Pravilniku o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna (NN, br. 35/08) u pot-punosti uspostavila, provodila i razvijala inancij-sku kontrolu i unutarnju reviziju. Utvrđeno je da nisu imenovani Voditelji za inancijsko upravljanje i kontrole te osobe zadužene za nepravilnosti i prije-vare, te da nisu doneseni planovi uspostave inan-cijskog upravljanja i kontrola, koji su trebali biti do-neseni u skladu s navedenim Zakonom i Strategijom razvoja sustava unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru Republike Hrvatske za razdoblje 2009. - 2011. Pojedina visoka učilišta koja su donije-la Plan uspostave i razvoja inancijskog upravljanja i kontrole s prikazom aktivnosti koje će poduzimati i s naznakom odgovornih osoba i rokova u kojima će te aktivnosti provoditi, nisu provodila utvrđene aktivnosti, jer zaposlenici visokih učilišta nisu bili uključeni u stručnu izobrazbu koju organizira Mini-starstvo inancija. Većina visokih učilišta nije ustro-jila unutarnju reviziju2.

Opravdanje za činjenično stanje koje je izneseno u očitovanju na nalaz Državne revizije nalazi se u tome, da u trenutku stupanja na snagu Zakona o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru za osobe unutarnje revizore i njihovo za-pošljavanje nisu bila osigurana sredstva za plaće i

1 Državni ured za reviziju (2011) Izvješće o obavljenoj i-nancijskoj reviziji visokih učilišta za 2009. g. http://www.re-vizija.hr/izvjesca/2011-vu-za-2009/izvjesce_o_obavljenoj_ i-nancijskoj_reviziji_visokih_ucilista_za_2009.pdf2 Ibid str. 11.

UDK 657.21Vesna Vašiček *

Uspostava sustava inancijskog upravljanja i kontrola na ustanovama visokog obrazovanja - osvrt na Sveučilište u Zagrebu



druge troškove, te da nije bilo unutar zaposlenika osoba s odgovarajućim certi ikatom i znanjima za obavljanje poslova unutarnje revizije. Također nije bilo dovoljno konkretnih znanja niti uputa u svezi provedbe sustava unutarnjih inancijskih kontrola.

Načelna primjedba, a koja potvrđuje prethodno izneseno tiče se prihvaćanja promjena zakona i mo-gućnosti njihove primjene u praksi. Jedan od pro-blema je to što se u trenutku donošenja zakona ne osiguravaju ključne pretpostavke njihovog oživo-tvorenja u praksi, od čega ističemo nepostojanje ili kasno donošenje provedbenih propisa (pravilnika) i nemogućnost obrazovanja postojećih kadrova ili zapošljavanja novih stručnjaka. Administrativni se kapaciteti ne razvijaju sukladno zahtjevima koji se pred njih postavljaju vezano na stalne promjene za-konskih akata, pojavljivanje novih poslova i promje-na nadležnosti, te su česte nenamjerne pogreške i nepravilnosti koje proizlaze iz nedovoljne upućeno-sti zaposlenih u problematiku iz njihove nadležnosti. Sve navedeno upućuje na zaključak da je potrebno sustavno raditi na jačanju kapaciteta plansko-pro-računskih i računovodstveno- inancijskih, pravnih i ostalih potpornih službi.

Uprave fakulteta i sveučilišta su reizborne i tradici-onalno su bile fokusirane na akademska i razvojna pitanja, a ne na inancijsko operativna, što je done-davno bila uloga resornog ministarstva. Promjene u ovlastima i odgovornostima nisu primjereno uskla-đene, prisutna je nedorečenost propisa, promjene nisu jednako praćene od svih sudionika u procesu (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, sve-učilište, fakulteti), a što ima za posljedicu nedora-đenost procedura te u konačnici stvara određenu konfuziju.

Proces jačanja inancijskog upravljanja i kontrola dodatno je osnažen donošenjem Zakona o iskalnoj odgovornosti (NN, br. 139/10) te Uredbe o sastav-ljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti (NN, br. 78/11 i 102/12). Fakulteti i sveučilišta obvezna su sastavljati Izjavu o iskalnoj odgovornosti, te istu dostaviti nadležnom ministarstvu (MZOS-u).

Navedeni zakonski okvir i razni poticaji uređivanja sustava unutarnjih inancijskih kontrola i sustava iskalne odgovornosti imaju za rezultat niz aktivno-

sti, koje se događaju kod svih proračunskih korisni-ka te su vidljivi prvi rezultati poduzetih aktivnosti.

Na Sveučilištu u Zagrebu prihvaćen je navedeni na-laz Državne revizije u ocjeni stupnja razvoja sustava unutarnjih kontrola te se Sveučilište obvezalo na po-duzimanje svih aktivnosti imenovanja odgovornih osoba i postizanja uvjeta za usvajanje plana uspo-

stave inancijskog upravljanja i kontrole, ali i njego-vu provedbu. Također, Sveučilište je prihvatilo na-log Državne revizije, koji nalaže osnivanje jedinice za unutarnju reviziju. Odlukom Senata Sveučilišta 2011. g. sukladno preporuci Državne revizije, Sveu-čilište je ustrojilo Zajednički ured za unutarnju revi-ziju za potrebe svih svojih sastavnica. Rad Zajednič-kog ureda za reviziju temelji se na primjeni članka 17. točka b. Zakona o sustavu unutarnjih inancij-skih kontrola u javnom sektoru (NN, br. 141/06), a provodi se osnivanjem zajedničke jedinice za unu-tarnju reviziju na prijedlog više korisnika proraču-na (fakulteta i akademija – sastavnica Sveučilišta), uz prethodnu suglasnost ministra inancija. Ured je započeo s djelovanjem krajem 2012. godine zapo-šljavanjem dva interna revizora. Strateški plan Za-jedničkog ureda za reviziju usvojen je za razdoblje 2013. - 2015. Zajednički ured ustrojen radi poboljša-nja djelotvornosti i učinkovitosti rada te stvaranja dodane vrijednosti Sveučilištu, i svim sastavnicama svoje djelovanje usmjerava na nadzor sustava unu-tarnjih inancijskih kontrola, kao i na unapređenje funkcije unutarnje revizije na svim sastavnicama Sveučilišta.

Sveučilište u Zagrebu je početkom 2011. godine pristupilo uređenju sustava unutarnjih inancij-skih kontrola i inancijskog upravljanja. Osnovana je Radna skupina za uspostavu unutarnje inancij-ske kontrole na Sveučilištu u Zagrebu, koja se bavi-la aktivnostima uspostave inancijskog upravljanja i kontrola za sve sastavnice Sveučilišta u Zagrebu. Sastavnice su u prvoj fazi popunjavale Upitnik za samoprocjenu sustava unutarnjih kontrola za viso-koškolske ustanove, koji je pripremljen na Sveučili-štu uz suradnju s Ministarstvom inancija, a koji su bili temelj za ocjenu postojećeg stanja i za daljnje aktivnosti. Sveučilište je kroz radionice na kojima su doprinos dali čelnici i zaposlenici iz Ministarstva inancija – Harmonizacijske jedinice upoznalo sve

sastavnice s potrebnim aktivnostima i zakonskim odredbama uspostave unutarnje kontrole.

Rad Radne skupine i održanih radionica krajem 2011. i početkom 2012. godine bio je usmjeren na pripremu i pomoć oko ispunjavanja Izjave o iskal-noj odgovornosti i Plana otklanjanja slabosti i ne-pravilnosti za 2011. godinu. Navedeno je rezultiralo pravovaljanom predajom Izjava o iskalnoj odgovor-nost i Plana otklanjanja slabosti i nepravilnosti svih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu za 2011. godinu, te Izjavom o iskalnoj odgovornosti, Planom otklanja-nja slabosti i nepravilnosti te Izvješćem o otklonje-nim slabostima i nepravilnostima prethodne godine za 2012. godinu.



3. Zaključak Možemo zaključiti da je uspostavljen nacionalni nor-mativni okvir i stvoreni početni kapaciteti sustava unutarnjih inancijskih kontrola u Republici Hrvat-skoj. Sveučiliše u Zagrebu je intenziviralo aktivnosti uspostave u razdoblju 2011. - 2013. Na Sveučilištu u Zagrebu uspostavljen je zajednički okvir te meto-dologija sustava unutarnjih inancijskih kontrola i Zajednički ured za unutarnju reviziju, koji sukladno potpisanom sporazumu obavlja reviziju za sve sa-stavnice Sveučilišta u Zagrebu. Konkretne aktivnosti koje su provedene na svim sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu pridonijele su jačanju svijesti čelnika i za-poslenika o odgovornosti za namjensko, učinkovito i ekonomično upravljanje javnim sredstvima.

Budući razvoj treba fokusirati na jačanje uloge unu-tarnjih kontrola u upravljačkim procesima. Susta-vi unutarnjih kontrola trebaju postati sastavni dio upravljačkog procesa, da bi se izbjegla opasnost od birokratizacije sustava unutarnjih kontrola, a bez stvarnog učinka na procese i upravljanje.

www.tim4pin.hr

e-mail:

[email protected]; [email protected]

telefoni:

01/5531-755; 01/5531-335; 099/3037-677; 099/3037-678

NE PROPUSTITE!

SPECIJALIZIRANU RADIONICU

ZA FAKULTETE I INSTITUTE

na temu

Speci ične evidencije poslovnih događaja i transakcija uoči sastavljanja polugodišnjih inancijskih izvještaja i pripreme inancijskih

planova, najčešće nepravilnosti u radu, kolektivni ugovori i ostale aktualnosti

U Zagrebu, 20. lipnja, hotel Panorama, od 10h do 15.30h

Detaljan program radionica objavljen je na internetskoj stranici www.tim4pin.hr.


ŠKOLSTVO

1. Evidentiranje ustupljenog potraživanja ugovorom (cesija)

Ustupanje ugovorom (cesija) uređeno je člancima 80. do 89. Zakona o obveznim odnosima (dalje u tek-stu ZOO). Cesija je ugovor kojim vjerovnik (cedent) prenosi svoje tražbine od dužnika (cesusa) na novog vjerovnika (cesionara). U skladu s člankom 80. vje-rovnik može ugovo rom sklopljenim s trećim preni-jeti na novoga svoje potraživanje, osim ako je prije-nos zabranjen zakonom ili se potraživanje po svojoj prirodi protivi prenošenju na drugog. Dužnik može umjesto ispunjenja svoje obveze ustupiti vjerovniku svoje potraživanje ili jedan njegov dio. Sklapanjem ugovora o ustupanju, dužnikova obveza se gasi do iznosa ustupljenog potraživanja. Kada dužnik svo-je potraživanje ustupi vjerovniku samo radi napla-ćivanja, njegova obveza se gasi odnosno smanjuje tek kad vjerovnik naplati ustupljeno potraživanje (čl. 88. ZOO-a). Ovaj dio odredbi ZOO-a ujedno jasno ukazuje i na trenutak u kojem se dužnikova obveza nakon izvršenog dijela ili čitavog prijenosa vlastitog potraživanja na svog vjerovnika zatvara u računo-vodstvenom smislu:

• u slučaju ustupanja umjesto plaćanja, obveza se zatvara temeljem sklopljenog ugovora, s tim da je tada potrebno zatvoriti i ustupljeno potraživanje,

• u slučaju ustupanja radi naplaćivanja obveza se zatvara kada vjerovnik kojem je ustupljeno po-traživanje isto naplati, a tada zatvara i ustupljeno potraživanje.

Primjer 1.:

Škola ABC potražuje od privatne škole 10.000 kn na ime neplaćenih obveza za korištenje iznajmljenog prostora. Škola ABC istovremeno duguje trgovačkom društvu PC Projekt 12.000 kn za nabavljeno računalo. Škola ABC je sa svojim vjerovnikom (trgovačkim druš-tvom PC Projekt) sklopila ugovor kojim umjesto ispu-njenja svoje obveze ustupa vjerovniku potraživanje, koje ima prema privatnoj školi, a ostatak duga će mu platiti odmah.

* Vesna Orlandini, mag. oec., pomoćnica ministra, Ministarstvo obrane RH** Sabina Rebrović, mag. oec., savjetnica u Centru za razvoj javnog i nepro itnog sektora.

Knjiženje:

R. br. Opis Iznos

Račun

Duguje Potražuje1 2 3 4 5

1.Zatvaranje obveza i potraživanja temeljem ugovora o cesiji

10.000 24221 16615

2. Evidentiranje prihoda 10.000 96615 661513. Plaćanje ostatka obveze 2.000 24221 11121

2. Plaćanje predujmomPlaćanje predujmom za proračune i proračunske korisnike prema članku 53. Zakona o proračunu (NN, br. 87/08. i 136/12.) moguće je samo iznimno, temeljem prethodne suglasnosti ministra inanci-ja, odnosno načelnika, gradonačelnika ili župana. Proračunski korisnici mogu plaćati predujmom bez navedene suglasnosti, ali samo do iznosa utvrđe-nog Zakonom o izvršavanju državnog proračuna, odnosno u Odluci o izvršavanju proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Bez suglasnosti može se plaćati predujmom i za obveze preuzete po ugovorima za projekte, koji se su inan-ciraju iz sredstava Europske unije.

U članku 9. Zakona o izvršavanju Državnog pro-računa Republike Hrvatske za 2013. godinu (NN, br. 139/12.), određeno je da proračunski kori-snici mogu plaćati predujmom bez suglasnosti ministra inancija do pojedinačnog iznosa od 50.000,00 kuna. Također, i jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu JLP(R)S) u odluci o izvršavanju proračuna JLP(R)S za određenu godinu mogu utvrditi iznos do kojeg njihovi korisnici (tako i škole i dječji vrtići) mogu plaćati predujmom bez suglasnosti načelnika, gra-donačelnika ili župana. Utvrđeni iznos plaćanja pre-dujmom za proračunske korisnike JLP(R)S ne bi tre-bao prelaziti iznos utvrđen Odlukom o izvršavanju državnog proračuna.

Člankom 124. Zakona o proračunu propisane su i ka-zne, za pravnu osobu od 500.000,00 do 2.000.000,00 kuna, a za odgovornu osobu proračuna i proračun-skog korisnika od 50.000,00 do 100.000,00 kuna, ako se pri plaćanju predujma postupi suprotno odredbama članka 53. Zakona o proračunu.

UDK 657.2Vesna Orlandini *

Sabina Rebrović **

Evidentiranje cesija i predujmova


ŠKOLSTVO

3. Evidentiranje danih predujmova u školama

Kada proračunski korisnik koji nije u sustavu PDV-a plati predujam, bilo za nabavu dugotrajne ne inan-cijske imovine ili kratkotrajne imovine, od dobavlja-ča koji je obveznik PDV-a prima račun za primljeni predujam. Ovakav račun nije potrebno provoditi u knjigovodstvu proračunskog korisnika, jer pretpo-rez dobiven preračunatom stopom iz danog preduj-ma proračunski korisnici koji nisu u sustavu PDV-a ne mogu odbiti kao pretporez, nego je sastavni dio predujma kojeg različito evidentiramo, ovisno o vrsti nabavljene robe, radova ili usluga. Kod danih predujmova za nabavu roba, radova i usluga dani predujam se evidentira na osnovnom računu 12912 - Potraživanja za predujmove.

Primjer 1.: Predujam za nabavu kratkotrajne imovine

Dječji vrtić je pribavio potrebnu suglasnost za plaća-nje predujma za nabavu kratkotrajne imovine - ma-zuta za centralno grijanje, u iznosu 54.600,00 kuna (s uključenim PDV-om u iznosu od 10.209,76 kuna).

Knjiženje:

R.br. Opis Iznos


1 2 3 4 5

1.Plaćanje predujma za nabavu kratkotrajne imovine - mazuta

54.600 12912 11121

2.Evidentiranje ulaznog računa za primljeni mazut

54.600 32239 23223

3.Zatvaranje potraživanja za dani predujam s obvezom za mazut

54.600 23223 12911

Kao značajna speci ičnost modi iciranog načela na-stanka događaja proračunskog računovodstva je iskazivanje rashoda za nabavu dugotrajne ne inan-cijske imovine u izvještajnom razdoblju u kojem je stjecanje ili nabava izvršeno. Članak 21. Pravilnika o proračunskom računovodstvu de inira da se ras-hodi priznaju temeljem nastanka poslovnog doga-đaja (obveza) i u izvještajnom razdoblju, na koje se odnose neovisno o plaćanju. Međutim, ako se pri-likom nabave dugotrajna ne inancijska imovina plati predujmom, rashod ne nastaje u trenutku nabave dugotrajne ne inancijske imovine, nego u trenutku plaćanja predujma.

Kod danih predujmova za nabavu dugotrajne ne i-nancijske imovine, dani predujam predstavlja ras-

hod za dane predujmove za nabavu određene vrste imovine.

Za evidentiranje plaćenih predujmova za nabavu dugotrajne ne inancijske imovine u Pravilniku o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (NN, br. 114/10.) propisani su sljedeći osnovni ra-čuni: 41811 - Predujmovi za nabavu neproizvedene imovine, 42811 - Predujmovi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine, 43811 - Predujmovi za nabavu plemenitih metala, umjetničkih i znanstvenih djela i ostalih vrijednosti, 45811 - Predujmovi za dodatna ulaganja na ne inancijskoj imovini.

Primjer 2.: Predujam za nabavu dugotrajne ne i-nancijske imovine

Škola nabavlja prijenosna računala za proračunsku godinu ukupne vrijednosti 42.000,00 kuna, a dobav-ljač uvjetuje plaćanje predujma u iznosu od 15.000,00 kuna. Proračunski korisnik plaća predujam za nabavu dugotrajne imovine, a dobavljač nakon 45 dana ispo-ručuje računala.

Knjiženje:

R.br. Opis Iznos

Račun


1.

Plaćanje predujma za nabavu dugotrajne ne inancijske imovine - prijenosnih računala

15.000 12912 11121

1a.Priznavanje rashoda za dane predujmove za dugotrajnu imovinu

15.000 42811 91111

2.

Evidentiranje ulaznog računa za primljenu dugotrajnu ne inancijsku imovinu - računala

42.000 42211 24221

2a.Evidentiranje nabave dugotrajne ne inancijske imovine

42.000 02211 91111

3.Zatvaranje potraživanja za predujmove s obvezom za računala

15.000 24221 12912

3a. Storniranje rashoda za plaćeni predujam 15.000 42811 91111

4. Uplata razlike dobavljaču za isporučena računala 27.000 24221 11121

Ako je škola predujam za računala uplatila u 2012. godini, a isporuka računala je uslijedila u 2013. go-dini, knjiženje je slijedeće:


ŠKOLSTVO

R.br. Opis Iznos


1 2 3 4 5Knjiženja u 2010. godini

1. Plaćanje predujma za nabavu dugotrajne ne inancijske imovine – prijenosnih računa

15.000,00 12912 11121

1.a. Priznavanje rashoda za dane predujmove za dugotrajnu imovinu

15.000,00 42811 91111

Knjiženja u 2011. godini1. Evidentiranje

ulaznog računa za primljenu dugotrajnu ne inancijsku imovinu - računala

42.000,00 42211 24221

1.a. Evidentiranje nabave dugotrajne ne inancijske imovine

42.000,00 02211 91111

2. Zatvaranje potraživanja za predujmove s obvezom za računala

15.000,00 24221 12912

2.a. Ispravak rezultata zbog plaćenog predujma prethodne godine

15.000,00 9111192222

3. Uplata razlike dobavljaču za isporučena računala

27.000,00 24221 11121

www.tim4pin.hr

e-mail:

[email protected]; [email protected]

telefoni:

01/5531-755; 01/5531-335; 099/3037-677; 099/3037-678

NOVO U SRPNJU!


Upravljanje nabavom do 70.000 kuna – 5.7.

Javna nabava za revizore – 8. i 9. 7.

Postupak nabave građevinskih radova (jamstva, izvršenje ugovora, nabava dodatnih radova) – 10.7.

Nabava prehrambenih proizvoda – 11.7.

Pozivamo zainteresirane osobe da sudjeluju u Programu usavršavanja koje je odobrilo Ministarstvo gos-podarstva, Uprava za sustav javne nabave. Program usavršavanja provode treneri javne nabave.

Cilj programa: Stjecanje znanja, vještina i sposobnosti sudionika uključenih u sustav javne nabave, radi učinkovite provedbe postupaka javne nabave na svim razinama. Redovito usavršavanje kroz jednod-nevne (8 sati) i dvodnevne (16 sati) programe. Pohađanjem Programa usavršavanja stječu se uvjeti za obnavljanje certi ikata u području javne nabave. Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrde o pohađanju Programa usavršavanja.



PRAVOSUĐE

Autorica u tekstu ukazuje na obvezu i probleme kod praćenja naplate sudskih pristojbi kod sudova, ali daje i rješenja naglašavajući kako odgovore tre-ba tražiti u organizaciji rada suda, što potvrđuje primjerima dobre prakse pojedinih sudova.

1. UvodUvođenjem Izjave o iskalnoj odgovornosti u su-stav inancijskog upravljanja i kontrola pojačala se odgovornost svakog proračunskog korisnika za praćenjem naplate prihoda i primitaka iz svoje nad-ležnosti i njihovom uplatom u državni proračun. Ta obveza nije novost, budući da je propisana i člankom 47. Zakona o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12): proračunski korisnici odgovorni su za potpunu i pravodobnu naplatu prihoda i primitaka iz svo-je nadležnosti, za njihovu uplatu u državni pro-račun i za izvršavanje svih rashoda i izdataka u skladu s namjenama. Istodobno, u inancijskim izvještajima sudova, uočeno je da sudovi ne prate na odgovarajući način ili uopće ne prate prihode iz svo-je nadležnosti, posebice sudske pristojbe, na što ih obvezuje gore navedeni članak, kao i članak 40. Za-kona o sudskim pristojbama (NN, br. 74/95, 57/96, 137/02, 26/03, 125/11, 112/12).

Odgovornost za ovakvo stanje ne treba tražiti u or-ganizaciji računovodstva, već drugih organizacij-skih jedinica suda koje su obvezne računovodstvu osigurati potrebne podatke za knjigovodstvene evidencije, kako obračunatih, tako i ne(na)plaćenih sudskih pristojbi.

2. Načini organizacije praćenja naplate sudskih pristojbi

Svaki je sudac dužan upozoriti stranku o obvezi pla-ćanja sudske pristojbe za pojedinu sudsku radnju, kao i o posljedicama njena neplaćanja u zakonski određenom roku. Evidenciju neplaćenih sudskih pristojbi nužno je ustrojiti pojedinačno za svaku vrstu sudskih predmeta. O načinu praćenja ne-plaćenih sudskih pristojbi odlučit će predsjednik

* Anita Dragovan, dipl. oec.

suda sukladno Pravilniku o unutarnjem redu suda, Sudskom poslovniku i Zakonu o sudovima (NN, br. 28/13). Ono što smatramo nužnim je da svaki kan-cel, odnosno odjel suda pojedinačno vodi evidenciju svih rješenja o pristojbi (obračunatih sudskih pri-stojbi) i neplaćenih sudskih pristojbi, te ih dostav-lja računovodstvu suda. Praksa je i da se ustrojava posebno radno mjesto referenta za sudske pristojbe koji aplikacijom e-spisa (ICMS), vodi evidenciju svih rješenja o pristojbi (obračunatih sudskih pristojbi) i neplaćenih sudskih pristojbi te ih dostavlja raču-novodstvu suda. Kako je sudac obvezan svaku vrstu sudske radnje provesti u sustavu e-spisa, tako je obvezan i u e-spisu na kartici troškova evidentira-ti naplaćenu sudsku pristojbu. S druge strane, ako je stranka propustila uplatiti pristojbu u zakonski određenom roku, obvezan je pokrenuti pravne rad-nje radi njene pravodobne naplate u državni prora-čun. Budući da e-spis omogućava pregled podataka o naplaćenim i neplaćenim sudskim pristojbama, potrebno je osigurati uredno ispunjavanje kartice troškova.

Temeljem dostavljenih evidencija sudskih pristojbi računovodstvo suda ne iskazuje prihod od sudskih pristojbi, budući da one nisu prihod suda, nego dr-žavnog proračuna. To znači da će sud, izdanim sud-skim rješenjem za naplatu sudskih pristojbi iskazati potraživanje za sudske pristojbe, a naplatom sud-skih pristojbi zadužit će račun obračunatih prihoda (ili obvezu uplate u državni proračun), te odobriti račun potraživanja. Sud, dakle, ne evidentira pri-hod, budući da njega iskazuje državni proračun.

3. Više ili pogrešno uplaćena sredstva sudskih pristojbi

Svakom proračunskom korisniku, prema njegovu RKP-u, FINA dostavlja na tjednoj bazi podatke o uplaćenim prihodima u državni proračun iz njegove nadležnosti, pa tako i o sudskim pristojbama. Taj po-datak bi trebao dati stanje naplaćenih sudskih pri-stojbi i u e-spisu, ako se aplikacija uredno ispunjava, a potreban je i sucu, ako stranka po uplati sudske pristojbe ne donese dokaz o uplati (kopiju virmana), koji se inače uvezuje u sudski spis i osnova je sucu za daljnje postupanje u sudskom predmetu.

UDK 657.2Anita Dragovan *

Problem praćenja naplate sudskih pristojbi kod sudova


PRAVOSUĐE

Rješenje o pristojbi sadrži nalog stranci da utvrđeni iznos pristojbe u propisanom roku uplati na račun prihoda državnog proračuna, kao i nalog FINA-i za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima stranke sa svih njezinih računa i oročenih novčanih sredstava.

Čest primjer iz prakse je da istodobno stranka uplati pristojbu sukladno rješenju o pristojbi, a FINA pro-vede ovrhu na novčanim sredstvima stranke. To se događa jer je primjerice stranka uplatila pristojbu pod pogrešnom oznakom vrste prihoda, pogrešnom oznakom RKP-a proračunskog korisnika ili je pak u rješenju o pristojbi sudac naložio stranci uplatu pristojbe na račun suda, a ne u državni proračun. U takvim slučajevima, Ministarstvo inancija je sudo-vima dalo uputu o načinu povrata sredstava iz dr-žavnog proračuna. Temeljem članka 14. Zakona o iz-vršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu (NN, br. 139/12 i 53/13) propisano je da se pogrešno ili više uplaćeni prihodi u državni proračun vraćaju uplatiteljima na teret tih prihoda, a rješenje o povratu donosi Ministarstvo inancija. Iz navedenog proizlazi da Ministarstvo inancija ne odlučuje o osnovanosti zahtjeva za povrat pogrešno ili više uplaćenih sredstava u državni proračun, te da se o pravu na povrat sredstava mora očitovati tijelo koje je naložilo navedenu uplatu, dakle u našem slu-čaju – sud. U svim predmetima očitovanja sudova o

osnovanosti zahtjeva za povrat, a prema uplaćenim prihodima u državni proračun iz njihove nadležnosti, potrebno je priložiti sljedeću dokumentaciju:

• dokaz o uplati sredstava u državni proračun s vidljivim modelom i pozivom na broj uplate iz kojeg se može prepoznati vrsta uplaćenog prihoda i kome je taj prihod uplaćen, kako bi se isti mogao i teretiti za povrat,

• zahtjev za povrat sredstava od izičke osobe s osnovnim podacima (ime i prezime, adresa, kontakt broj telefona, OlB) ili pravne osobe s osnovnim podacima (naziv tvrtke, ime vla-snika ili direktora tvrtke, adresa, kontakt broj telefona, OlB),

• podaci o računu za izičke osobe i žiro-računu (IBAN-u) za pravne osobe, na koji bi se izvršio po-vrat.

Da bi se izbjegli ovakvi problemi, predlaže se svim sudovima da na svojim internetskim stranicama objave naputak o načinu uplate sudskih pristojbi u državni proračun sukladno Naredbi o načinu upla-ćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za inanciranje drugih javnih potreba u 2013. godini (NN, br. 2/13). Primjer dobre prak-se je internetska stranica Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, koji je za svaku vrstu sudskog predmeta speci icirao pozive na broj uplate.

NE PROPUSTITE!

SPECIJALIZIRANU RADIONICU

ZA SUDOVE I ODVJETNIŠTVA

na temu






VATROGASTVO

Autor u tekstu obrađuje jedan od čestih upita jav-nih vatrogasnih postrojbi, dobrovoljnih vatroga-snih društava i vatrogasnih zajednica vezanih uz evidenciju zaštitne odjeće i obuće, koja zbog svojih speci ičnih svojstava često ima značajnu nabavnu vrijednost.

Prema odredbama Zakona o vatrogastvu (NN, br. 106/99, 117/01, 36/02, 96/03, 174/04, 38/09 i 80/10) još uvijek je na snazi Pravilnik o zaštitnoj i drugoj osobnoj opremi pripadnika vatrogasnih po-strojbi (NN, br. 61/94) kojim se određuje zaštitna i druga osobna oprema vatrogasaca. Osobna zaštit-na oprema je oprema koju zadužuje svaki va-trogasac, a nju čini: bluza za zaštitu od toplinskog isijavanja, hlače za zaštitu od toplinskog isijavanja, kožne zaštitne čizme s ojačanom potplatom, rukavi-ce za zaštitu od toplinskog isijavanja, zaštitna vatro-gasna kaciga, zaštitna maska, zaštitni opasač tip A, pribor za zaštitni opasač.

Druga osobna oprema je oprema kojom se zadu-žuje vatrogasna postrojba, a po potrebi koriste je pojedini pripadnici vatrogasne postrojbe u tijeku intervencija, a čini je: odijelo za zaštitu od visoke temperature, odijelo za zaštitu od čvrstih, tekućih i plinovitih kemikalija, odijelo za zaštitu od kontami-nacije, visoke gumene čizme s ojačanom potplatom, penjačko i radno uže, aparati za zaštitu dišnih orga-na (izolacijski, iltarski, cijevni), prijenosni eksplozi-metar, osobni dozimetar, dozimetar za neposredno očitavanje, radiološki detektor, kemijski detektor, plinodetektor, pH metar, pribor za dekontaminaciju, akumulatorska svjetiljka u sigurnosnoj izvedbi, rad-ni kombinezon, kuta, zaštitne kožne rukavice, za-štitne gumene rukavice i druga speci ična oprema.

Osobnu radnu i zaštitnu odjeću i obuću javne va-trogasne postrojbe evidentiraju na osnovnom računu 3227 Službena, radna i zaštitna odjeća i obuća, što je sukladno odredbama Pravilnika o pro-računskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 114/10), jer je riječ o odjeći i obući koju zaposleni nose isključivo ili uglavnom na poslu.

* Prof. dr. sc. Davor Vašiček, Ekonomski fakultet u Rijeci.

Ako se zaposlenima kupuje odjeća i obuća ili daje no-vac za kupnju odjeće i obuće koju mogu univerzalno koristiti i privatno, npr. odijela i obuća, što nije uo-bičajeno u javnim vatrogasnim postrojbama, takvi rashodi smatraju se plaćom u naravi i evidentiraju se na odjeljku 3112 Plaće u naravi (osnovni račun 31129 Ostale plaće u naravi). Tu ne bismo mogli svr-stati svečana i druga posebno označena ili krojena odijela ili odijevne predmete na kojima je vidljivo obilježje pripadnosti vatrogastvu, jer su i razne pro-tokolarne i svečane prigode sastavni dio obavljanja i popularizacije vatrogasne djelatnosti.

Isto tako, dobrovoljna vatrogasna društva i va-trogasne zajednice, vode računovodstvo sukladno Uredbi o računovodstvu nepro itnih organizacija (NN, br. 10/08 i 7/09) zaštitnu odjeća i obuća, koju nose vatrogasci, i evidentiraju na odjeljku 4241 Uredski materijal i ostali materijalni rashodi.

S obzirom na to da je oprema i zaštitna odjeća koju zadužuju postrojbe speci ična, zbog otpornosti na visoke temperature i kemijske utjecaje, i nabavna cijena joj je nerijetko visoka. Tako primjerice cije-na kombinezona za požare na otvorenom prostoru iznosi od 1.400,00 – 3.000,00 kuna (bez PDV-a), a cijena zaštitne vatrogasne jakne cca 3.500,00 kuna (bez PDV-a).

S obzirom na relativno visoku nabavnu vrijednost i vijek upotrebe duži od godinu dana, javne vatro-gasne postrojbe, dobrovoljna vatrogasna društva i vatrogasne zajednice često se pitaju je li potrebno navedenu opremu evidentirati na bilančnim raču-nima imovine, odnosno unutar rashoda za nabavu ne inancijske imovine. Smatramo da ključni kri-terij klasi iciranja ove speci ične imovine treba biti njena trajnost, odnosno rok upotrebe. Ako je korisni vijek upotrebe duži od godine dana, ova oprema nedvojbeno spada u dugotrajnu materi-jalnu imovinu.

Kako se računovodstvenim propisima omogućava klasi iciranje dugotrajne imovine čija nabavna vri-jednost ne premašuje 3.500,00kn (kod proračunskih subjekata), odnosno 2,000,00 kn (kod nepro itnih subjekata) u tzv. sitni inventar koji se otpisuje jed-nokratno stavljanjem u upotrebu, tako je i postupa-

UDK 657.2Davor Vašiček *

Evidentiranje zaštitne odjeće i obuće u vatrogastvu


VATROGASTVO

nje u praksi različito. Postupci su nerijetko uvjetova-ni s pozicijama inancijskog plana (namjenom izvora sredstava). Tako subjekti koji su planirali rashode za ovu namjenu u okviru kapitalnih rashoda, suklad-no tome i knjiženje provode na računima dugotrajne imovine, dok drugi koji na pozicijama kapitalnih ras-hoda nemaju potrebna sredstva, nabavu i evidenciju klasi iciraju u okviru tekućih rashoda poslovanja.

Smatramo dakle, praktičnim i formalno ispravnim, sve materijalne predmete, čiji korisni vijek upotrebe premašuje godinu dana (npr. vatrogasac ili postroj-ba se zadužuje za opremu na rok od dvije, tri ili više godina) i neovisno o njihovoj pojedinačnoj nabavnoj vrijednosti, klasi icirati kao dugotrajnu materijalnu imovinu. Pritom je predmete čija nabavna vrijed-

nost ne premašuje propisane iznose od 3.500,00, (odnosno 2.000,00 kn u nepro itnim organizacija-ma) moguće otpisati jednokratno sukladno raču-novodstvenim propisima. Mogućnost jednokratnog otpisa predmeta manje nabavne vrijednosti upravo je i uvedena Pravilnikom samo iz praktičnih razlo-ga pojednostavljenja postupaka obračuna ispravaka vrijednosti (amortizacije), a ne kao ključni kriterij klasi ikacije imovine na kratkotrajnu i dugotrajnu.

Važno je spomenuti da je, bez obzira na način evi-dentiranja i stupanj otpisanosti (sitan inventar ili dugotrajna imovina), ovu imovinu potrebno zadrža-ti u bilančnoj i pomoćnim evidencijama (zaduženja po osobama, postrojbama) sve dok ona ima svoju upotrebnu (unkcionalnu) vrijednost.

NE PROPUSTITE!

SPECIJALIZIRANU RADIONICU ZA JAVNE VATROGASNE POSTROJBE

na temu







Nepro itne organizacije mogu organizirati semi-nare i radionice, sa svrhom ostvarivanja cilja na-vedenog u statutu organizacije. Za organiziranje seminara i radionica ponekad je potrebno unajmiti adekvatan prostor, a ako je riječ o cjelodnevnom seminaru, poželjno je osigurati napitke (kavu, sokove, vodu) ili ovisno o inancijskim mogućn-ostima i ručak - catering. I naravno, organizirati predavače, bilo zaposlene u organizaciji bilo kao vanjske suradnike, te im podmiriti troškove. U ovom tekstu autorica daje osvrt na evidentiranje i porezni tretman troškova organiziranja seminara i radionica.

1. Najam prostora i organiziranje cateringa

Nepro itna organizacija može zakupiti prostor, dvo-ranu, u kojima će se seminari održavati, osigurati catering za osobe koje će prisustvovati seminaru ili sami kupiti sok, vodu, kavu i sl. Trošak zakupnine prostora u kojem će se seminar održati evidenti-ra se, prema računskom planu, koji je sastavni dio Uredbe o računovodstvu nepro itnih organizacija (NN br. 10/08 i 7/09), na računu odjeljka 4255 – Za-kupnine i najamnine. Trošak cateringa, posluživa-nja hrane i pića, odvojeno se evidentira na računu odjeljka 4259 – Ostale usluge, pri čemu se ostavlja mogućnost analitike na razini osnovnog računa. Ako nepro itna organizacija sama kupuje vodu, sokove i slično, troškovi se iskazuju unutar računa odjeljka 4262 – Materijal i sirovine. U slučaju kada nepro it-na organizacija nije u sustavu PDV-a trošak najma, kupljenih napitaka kao i cateringa čini zaračunati iznos uvećan za PDV. Ako je nepro itna organizacija u sustavu PDV-a, iznos PDV-a iskazat će se na raču-nu odjeljka 1242 – Potraživanja za porez na dodanu vrijednost kod obveznika.

* Ana Božić, dipl. oec., Ministarstvo inancija.

Slika 1: Knjiženje najma dvorane i posluživanja pića (cateringa)

2425 – Obveze prema dobavljačima 4255 – Zakupnine i najamnine

(3) 1.750,00 1.250,00 (1) (1) 1.250,00 500,00 (2)

42591 – Ostale usluge (catering) 1111 – Novac na računu kod tuzemnih poslovnih banaka

(2) 500,00 1.750,00 (3)

2. Naknada troškova predavačima Predavači na seminarima mogu biti zaposlenici nepro itne organizacije, koja je organizator, kao i vanjski suradnici. U slučaju da se seminari organi-ziraju izvan mjesta rada ili u slučaju kada vanjski suradnici radi dolaska na seminar imaju dodatne troškove zbog putovanja do mjesta održavanja se-minara uobičajeno je nastale troškove nadoknaditi. Zakonodavac je Zakonom o porezu na dohodak (NN, br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12 i 144/12) i Pravilnikom o porezu na dohodak (NN, br. 96/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09, 146/09, 123/10, 137/11 i 61/12) de inirao koji izdaci se mogu sma-trati porezno priznatim izdacima ovisno o vrsta-ma primitaka, od nesamostalnog rada ili od drugog dohotka, koje nepro itna organizacija isplaćuje tim osobama.

2.1. Naknada troškova zaposlenima

Nepro itna organizacija svojim zaposlenicima, su-kladno Pravilniku o porezu na dohodak, u slučaju kada se seminar ne održava u njezinim prostorija-ma, može na ime naknade troškova na službenom putovanju neoporezivo isplatiti troškove dnevnica te troškove prijevoza i noćenja na službenom puto-vanju. Troškovi dnevnice u zemlji za službeno pu-tovanje mogu se isplatiti samo kada je putovanje u mjesto koje je udaljeno najmanje 30 km i to za služ-beno putovanje koje traje više od 12 sati cijela dnev-nica, a ako traje od 8 do 12 sati pola dnevnice. Pra-vilnikom o porezu na dohodak propisani su porezno priznati izdaci zaposlenima kao i uvjeti koji moraju biti ispunjeni kako bi se isti mogli smatrati neopore-

UDK 657.2Ana Božić *

Evidentiranje organiziranja seminara nepro itnih organizacija



zivim. Navedeni porezno priznati izdaci obračuna-vaju se temeljem urednog i vjerodostojnog putnog naloga i priloženih isprava kojima se dokazuju izda-ci i drugi podaci navedeni na putnom nalogu. Kako se na te novčane isplate ne plaća porez na dohodak, ne plaćaju se ni doprinosi iz i na plaću. Neoporezive dnevnice za službeni put, kao i neoporezivi prijevoz na službenom putu, dio su materijalnih rashoda, a ne rashoda za zaposlene, te se iskazuju na računu skupina 421 – Naknade troškova zaposlenima, odje-ljak 4211 – Službena putovanja. U slučaju isplate na-knada koje prelaze neoporezive iznose, razlika se smatra primitkom od nesamostalnog rada – plaćom te je potrebno na tu razliku obračunati porez na do-hodak i doprinose na i iz plaće.

2.2. Naknada troškova vanjskim suradnicima

Za predavanje na seminaru nepro itna organizacija može angažirati vanjskog suradnika. Pravilnikom o porezu na dohodak pojedini troškovi nastali na službenom putu neoporezivo se mogu isplatiti oso-bama koje nisu zaposlene u nepro itnoj organizaciji te koje od nepro itne organizacije ne ostvaruje ni-kakve naknade od kojih se utvrđuje drugi dohodak prema Zakonu o porezu na dohodak.

Troškovi koji se mogu isplatiti su:

• troškovi prijevoza na službenom putovanju (u vi-sini stvarnih izdataka),

• troškovi noćenja na službenom putovanju (u visi-ni stvarnih izdataka),

• troškovi korištenja privatnog automobila u služb-ene svrhe do 2,00 kn po svakom prijeđenom kilo-metru te

• dnevnice u zemlji i inozemstvu.

U slučaju da vanjski suradnik ne ostvaruje primitak po osnovi nesamostalnog rada, ali ostvaruje primi-tak od drugog dohotka neoporezivo se mogu ispla-ćivati samo:

• troškovi prijevoza na službenom putovanju (u vi-sini stvarnih izdataka) te

• troškovi noćenja na službenom putovanju (u visi-ni stvarnih izdataka),

ali pod uvjetom da računi glase na nepro itnu orga-nizaciju.

Dnevnice i troškovi korištenja privatnog automobila u službene svrhe ne mogu se u ovom slučaju neopo-rezivo isplaćivati, već se ti izdaci oporezuju prema pravilima propisanima za plaćanje doprinosa i po-reza na drugi dohodak (Zakon o porezu na dohodak, Pravilnik o porezu na dohodak te Zakon o doprino-

sima za obvezna osiguranja (NN, br. 147/02, 175/03 i 177/04)). Prilikom obračuna oporezivih troškova potrebno ih je preračunati u bruto iznos.

Primjer:

S izičkom osobom iz Zaprešića nepro itna organi-zacija sklopila je ugovor o djelu za predavanje na se-minaru u Splitu. Ugovoren je neto iznos od 2.000,00 kuna te obzirom da osoba ide privatnim autom po-krivaju se i troškovi korištenja privatnog automobila.

Obzirom da je ugovorena neto svota potrebno je istu preračunati u bruto:

Stopa prireza Grada Zaprešića je 12% te koe icijent iznosi 1,73611.

Bruto iznos drugog dohotka iznosi: 2.000,00 x 1,73611= 3.742,22 kn. Prijeđena kilometraža u oba smjera iznosi 800 km te bruto iznos troškova kori-štenja službenog automobila iznosi: 800 km x 2,00 kn/km x 1,73611 = 2.777,77 kn.

R.br. Opis

Iznos drugog

dohotka

Trošak korištenja privatnog

automobila

Ukupno

1. Ukupni bruto primitak 3.472,22 2.777,77 6.249,99

2.

Doprinosi za mirovinsko osiguranje (5%+15%)

694,44 555,55 1.249.99

3. Dohodak (1.-2.) 2.777,78 2.222,22 5.000,00

4.Osnovica za obračun poreza

2.777,78 2.222,22 5.000,00

5. Porez na dohodak 25% 694,45 555,55 1.250,00

6. Prirez 12% 83,33 66,67 150,00

7. Ukupno porez i prirez 777,78 622,22 1.400,00

8. Neto iznos 2.000,00 1.600,00 3.600,00

9.Doprinosi za zdravstveno 13%

451,39 361,11 812,50

10.

Ukupni trošak nepro itne organizacije (1.+9.)

3.923,61 3.138,88 7.062,49



Slika 2: Knjiženje primitaka po ugovoru o djelu

4257 – Intelektualne i osobne 242411 – Obveze prema usluge primatelju (neto)

(1) 7.062,49 (2) 3.600,00 3.600,00 (1)

242412 – Obveze za porez i prirez 242413 - Obveze za doprinose za mirovinsko osiguranje

(2) 1.400,00 1.400,00 (1) (2) 1.249,99 1.249,99 (1)

242414 – Obveze za doprinos za 1111 – Novac na računu kod zdravstveno osiguranje tuzemnih banaka

(2) 812,50 812,50 (1) 7.062,49 (2)

U slučaju isplate neoporezivih izdataka, primjerice naknade troškova noćenja na službenom putu koji se evidentiraju po stvarnim troškovima, navedene izdatke potrebno je evidentirati na računima odjelj-ka 4257 – Intelektualne i osobne usluge i unutar odjeljka 2424 – Obveze prema dobavljačima u ze-mlji. Preporučuje se, zbog bolje kontrole, analitičko praćenje. Kao što je na slici 2. prikazana analitička raščlamba obveza nastalih u svezi isplate ugovora o djelu, tako se i u slučaju nadoknađivanja troško-va noćenja službenog puta može na 5. ili višoj razini evidentirati 425721 – Podmirivanje troškova noće-nja na službenom putu vanjskom suradniku.

NOVO U SRPNJU!


Upravljanje nabavom do 70.000 kuna – 5.7.

Javna nabava za revizore – 8. i 9. 7.

Postupak nabave građevinskih radova (jamstva, izvršenje ugovora, nabava dodatnih radova) – 10.7.

Nabava prehrambenih proizvoda – 11.7.

Pozivamo zainteresirane osobe da sudjeluju u Programu usavršavanja koje je odobrilo Ministarstvo gos-podarstva, Uprava za sustav javne nabave. Program usavršavanja provode treneri javne nabave.

Cilj programa: Stjecanje znanja, vještina i sposobnosti sudionika uključenih u sustav javne nabave, radi učinkovite provedbe postupaka javne nabave na svim razinama. Redovito usavršavanje kroz jednod-nevne (8 sati) i dvodnevne (16 sati) programe. Pohađanjem Programa usavršavanja stječu se uvjeti za obnavljanje certi ikata u području javne nabave. Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrde o pohađanju Programa usavršavanja.




1. Prihodi od članarina i članskih doprinosa

Članarine i članski doprinosi uobičajeni su prihodi za nepro itne organizacije, koje se institucionalno uspostavljaju uglavnom kao udruženja pravnih i/ili izičkih osoba, čiji članovi najčešće mjesečno upla-

ćuju članarine/članske doprinose te time podupiru rad organizacije. Iako su donacije ključne za inan-ciranje rada nepro itnih organizacija i članarine i članski doprinosi su izuzetno važan izvor inancira-nja.

Članarine se priznaju u izvještajnom razdoblju na koje se odnose pod uvjetom da su raspoložive (na-plaćene) najkasnije do trenutka predočavanja inancijskih izvještaja za isto razdoblje.

Primjer:

1. Udruga ima 100 članova, koji mjesečno uplaćuju 50 kn članarine.

2. Član udruge platio je u siječnju 2013. godine go-dišnju članarinu u iznosu od 600 kn.

Knjiženje:

R.br.

Opis IznosRačun


1. Potraživanja za čla-narine za siječanj 5.000 16211 32111

2. Uplaćena godišnja čla-narina 50 16211

550 32111600 11111

Napomena: U navedenom primjeru kada član pla-ti u siječnju članarinu za čitavu godinu odmah se mogu priznati prihodi, jer se odnose na izvještajno razdoblje kojem pripadaju - 2013. godinu i naplaćeni su. Kada bi član platio dvogodišnju članarinu una-

* Mr. sc. Ivana Maletić, predsjednica Centra za razvoj javnog i ne-pro itnog sektora.** Sabina Rebrović, mag. oec., savjetnica u Centru za razvoj javnog i nepro itnog sektora.

prijed, tada bi iznos koji se odnosi na sljedeću go-dinu trebalo evidentirati na pasivnim vremenskim razgraničenjima (29211 - Unaprijed plaćeni prihodi) te u sljedećoj godini priznati u prihode.

I u primjeru uplate godišnje članarine u siječnju, ako Udruga radi mjesečne obračune i izvješća o poslo-vanju, iznos od 550 kn koji pripada narednim mje-secima trebao bi se evidentirati na računu 29211 te zatvarati svaki mjesec priznavanjem prihoda od članarine u visini od 50 kuna.

2. Prihodi po posebnim propisimaSkupina računa 33 - Prihodi po posebnim propisima obuhvaća prihode po posebnim propisima iz prora-čuna i iz ostalih izvora.

Prihodi po posebnim propisima iz proračuna jesu prihodi koje nepro itne organizacije ostvaruju u skladu sa zakonima i drugim propisima iz držav-nog proračuna i proračuna jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave.

Prihodi po posebnim propisima iz ostalih izvora jesu prihodi koje nepro itne organizacije ostvaruju u skladu sa zakonima i drugim propisima od prav-nih i/ili izičkih osoba.

Primjer prihoda po posebnim propisima iz proraču-na jesu prihodi koje dobrovoljna vatrogasna društva i vatrogasne zajednice ostvaruju iz proračuna opći-na, gradova i županija, kako je propisano Zakonom o vatrogastvu. Člankom 43., stavcima 2. i 3. Zakona o vatrogastvu (NN, br. 38/2009) određeno je da se:

• sredstva za inanciranje redovne djelatnosti do-brovoljnih vatrogasnih društava te vatrogasnih zajednica osiguravaju u proračunu općine, grada i Grada Zagreba, čije područje pokrivaju;

• sredstva za inanciranje djelatnosti vatrogasnih zajednica županija i Grada Zagreba osiguravaju se u proračunima županija, odnosno Grada Zagreba.

Nadalje, člankom 45. utvrđena su mjerila inancira-nja odnosno koliko sredstava, ovisno o veličini pro-računa, općina, grad i županija godišnje izdvajaju.

Vatrogasne zajednice ostvaruju i prihode po poseb-nim propisima iz drugih izvora. Primjer su sredstva

UDK 657.2Ivana Maletić *

Sabina Rebrović **

Prihodi nepro itnih organizacija: članarine i prihodi po posebnim propisima



koja društva za osiguranje izdvajaju prema odred-bama Zakona o vatrogastvu vatrogasnim zajednica-ma: prema članku 46. Zakona o vatrogastvu druš-tva za osiguranje izdvajaju sredstva u visini 5% od premije osiguranja od požara, koja se uplaćuju u iznosu od 30% na račun Hrvatske vatrogasne zajed-nice, u visini od 30% na račun vatrogasnih zajedni-ca županija i Vatrogasne zajednice Grada Zagreba na području kojih se nalazi osigurana imovina te 40% na račun vatrogasne zajednice jedinice lokalne sa-mouprave, odnosno područne vatrogasne zajednice na području na kojem se nalazi osigurana imovina.

Sljedeći primjer prihoda po posebnim propisima iz proračuna jesu sredstva koja se u skladu s član-kom 13. Zakona o Hrvatskom Crvenom križu (NN, br. 92/2001) osiguravaju u državnom proračunu za izvršavanje poslova koje Hrvatski Crveni križ obav-lja na temelju javne ovlasti. Zakonom su de inirani i prihodi iz drugih izvora, koji se u računovodstvu nepro itnih organizacija klasi iciraju kao prihodi po posebnim propisima iz drugih izvora, kao npr.:

• iz obveznog osiguranja vozila godišnje se izdvaja 1% sredstava u korist Hrvatskog Crvenog križa za unaprjeđenje djelatnosti pružanja prve pomoći radi smanjenja prometnih nesreća;

• iz uplaćenih boravišnih pristojbi izdvaja se 1% sredstava za službu spašavanja života na vodi i ekološku zaštitu priobalja.

Hrvatski autoklub, npr. u skladu sa Zakonom o Hr-vatskom autoklubu (NN, br. 12/94) izdaje među-narodne vozačke dozvole, dozvole za upravljanje tuđim motornim vozilom u inozemstvu, prodaje novčane bonove za korištenje auto-cesta itd. Poseb-nim propisom propisuje se visina i način stjecanja sredstava potrebnih za obavljanje javnih ovlasti.

Navedena sredstva Hrvatski autoklub evidentirat će na prihodima po posebnim propisima, a ovisno o izvoru razlikovat će se prihodi po posebnim propisi-ma iz proračuna i oni iz ostalih izvora.

Sredstva koja udruge dobiju iz državnog pro-računa ili bilo kojeg drugog izvora temeljem prijavljenih i odabranih projekata ne klasi ici-raju se kao prihodi po posebnim propisima, već donacije.

Osnovna razlika između prihoda po posebnim pro-pisima i donacija jest sigurnost u njihovom ostvari-vanju. Prihodi po posebnim propisima utvrđeni su zakonom i drugim propisima, za njih trebaju biti utvrđena jasna mjerila i način ostvarivanja čime postaju predvidljiv i siguran izvor. Donacije nisu obvezne uplate za koje se može sigurno predvidjeti kolike će biti tijekom godine i što se sve može dobiti.

Primjer:

Društvo za osiguranje izdvojilo je 10.000 kn što je 5% ukupno naplaćenih premija osiguranja od požara te je 30% uplatilo na račun Hrvatske vatrogasne zajednice, 30% na račun Vatrogasne zajednice Splitsko-dalma-tinske županije i 40% na račun Vatrogasne zajednice Grada Splita.

Knjiženje na razini svake od vatrogasnih zajed-nica je isto:

R. br. Opis Iznos


1 2 3 4 5

1.Uplata postotka premije osiguranja od požara

3.333 11111 33121

[email protected]



LOKALNA SAMOUPRAVA

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o lokal-noj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, koji je objavljen u Narodnim novinama, broj 144. od 21. prosinca 2012. godine, a stupio je na snagu 29. pro-sinca 2012. godine, izmijenjene su u dijelu ili dodane nove odredbe, koje se odnose na postupak nadzora zakonitosti rada predstavničkog tijela, nadzora za-konitosti općih akata, razdvajanja nadzora zako-nitosti statuta od drugih općih akata te uvođenja nadzora nad pojedinačnim neupravnim aktima. Ujedno su odredbe Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, koje se odnose na nad-zor usklađene sa Zakonom o općem upravnom po-stupku (NN, br. 47/09) i Zakonom o upravnim spo-rovima NN, br. 20/10). U članku autorica detaljnije prezentira navedene novine.

1. UvodZakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) sa-moupravi (NN, br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13 – pročišćeni tekst, dalje u tekstu: ZOLAPS) uređen je sustav lo-kalne i područne (regionalne) samouprave u Repu-blici Hrvatskoj. Nadzor i zaštita lokalne i područne (regionalne) samouprave u dosad važećem Zakonu nije propisivao nadzor zakonitosti rada predstav-ničkog tijela, te je izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi pro-pisano da nadzor zakonitosti rada predstavničkog tijela obavlja središnje tijelo državne uprave nadlež-no za sustav lokalne i područne (regionalne) samo-uprave (koje je nadzor obavljalo i do sada), a koje će, u slučaju kada utvrdi nepravilnosti u radu donijeti odluku kojom će sjednicu predstavničkog tijela ili njezin dio proglasiti nezakonitim, a akte donesene na sjednici proglasiti ništavim.

Potreba reguliranja navedenog pitanja proizašla je iz prakse unatoč činjenice da se nadzor rada pred-stavničkog tijela obavljao i do sada. Također, do sada važeći ZOLAPS nije propisivao nadzor zakoni-tosti nad pojedinačnim neupravnim aktima, koje u

* Željka Tropina-Godec, dipl. iur, Središnji državni ured za upravu.

samoupravnom djelokrugu donose predstavnička i izvršna tijela. Budući da ti akti nisu bili podložni nadzoru zakonitosti, izmjenama i dopunama Zako-na propisan je nadzor zakonitosti pojedinačnih ne-upravnih akata predstavničkog i izvršnog tijela od strane nadležnih središnjih tijela državne uprave u okvirima njihovog zakonom propisanog djelokruga.

Isto tako, izmjenama i dopunama ZOLAPS-a nasto-jali su se riješiti određeni problemi uočeni u funk-cioniranju lokalne i područne (regionalne) samou-prave nakon posljednjih redovnih lokalnih izbora održanih u svibnju 2009. godine, posebno u funk-cioniranju između predstavničkog i izvršnog tijela, te je uveden novi institut istovremenog raspuštanja predstavničkog tijela i razrješenja općinskog načel-nika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika, a razlozi za raspuštanje predstavničkog tijela kao krajnja sankcija u postupku nadzora su u dijelu izmijenjeni i dorađeni.

2. Nadzor nad zakonitošću rada predstavničkog tijela

Temeljem članka 78. ZOLAPS-a, država radi zaštite ustavnosti i zakonitosti, kao i zaštite prava građana, obavlja uz nadzor nad zakonitošću akata i nadzor zakonitosti rada predstavničkih tijela jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave. Posljed-njim izmjenama i dopunama Zakona iz 2012. godine, dodan je novi članak 78.a kojim je propisano da nad-zor zakonitosti rada predstavničkog tijela obavlja središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, koje će, kada utvrdi nepravilnosti u radu predstavničkog tijela, donijeti odluku, kojom će sjednicu predstavničkog tijela ili njezin dio proglasiti nezakonitom, a akte do-nesene na sjednici proglasiti ništavim.

Protiv navedene odluke središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regional-nu) samoupravu nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim su-dom Republike Hrvatske. Navedenom je odredbom po prvi puta normiran nadzor zakonitosti rada pred-stavničkog tijela od strane središnjeg tijela državne uprave, nadležnog za lokalnu i područnu (regional-nu) samoupravu, a koje je taj nadzor obavljalo i do

UDK 354.2Željka Tropina-Godec *

Nadzor rada i akata predstavničkih tijela JLP(R)S


LOKALNA SAMOUPRAVA

sada. Međutim, radi potreba nastalih u praksi, kao i radi nedostatne regulative ukazalo se neophodnim detaljnije propisati postupanje u postupku nadzora rada, naročito vezano uz slučajeve nepropisnog sa-zivanja sjednica predstavničkog tijela, nepropisnog sastava vijećnika na sjednicama, nedostatka kvoru-ma, nepropisnog prekida sjednice, održavanja na-stavka sjednice i drugo.

Dosadašnje odredbe ZOLAPS-a razrađivale su nad-zor nad zakonitošću općih akata predstavničkih tijela, dok nadzor nad zakonitošću rada nije bio de-taljnije uređen, te se upućivalo na zakon kojim je uređen sustav državne uprave. Međutim, odredbe o nadzoru nad zakonitošću rada iz Zakona o susta-vu državne uprave, u određenim slučajevima bile su teško primjenjive na lokalnoj razini, jer u dovoljnoj mjeri nisu poštivale samostalnost JLP(R)S, te su se prvenstveno odnosile na nadzor tijela JLP(R)S u pre-nesenim im poslovima državne uprave.

U obavljanju nadzora tijela državne uprave, nadzor vrše nad radom tijela JLP(R)S, ne samo u prenese-nim (delegiranim) poslovima državne uprave, već i u samoupravnim (izvornim) poslovima, budući da jedinice moraju raditi u okviru pravnog sustava dr-žave. Međutim, veće ovlasti tijela državne uprave su kod obavljanja nadzora nad delegiranim poslovima1.

Nadzor nad zakonitošću rada predstavničkih tijela JLP(R)S obavlja središnje tijelo državne uprave, nad-ležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupra-vu. Pri tome se nadzire samo zakonitost, odnosno legalnost rada, a ne nadzire se svrsishodnost.

Pri nadzoru rada predstavničkih tijela, središnje tijelo državne uprave, za utvrđivanje relevantnih činjenica koristi se svom dostupnom dokumentaci-jom, te zapisnicima sa sjednica predstavničkih tijela jedinica. Bitne činjenice koje se obično utvrđuju su postojanje kvoruma na sjednicama, donošenje odlu-ka potrebnom većinom glasova, stavljanje mandata u mirovanje, zamjenjivanje članova predstavničkih tijela, aktiviranje mandata, poštivanje propisane procedure u donošenju odluka i rada na sjednicama predstavničkih tijela u skladu s općim aktima je-

1 Člankom 83. stavkom 1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da nadležno ministarstvo u obavljanju poslova državne uprave koji su prenijeti na tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave može općinskom načelniku, gradonačelniku i županu davati naredbe. Stavkom 2. istog članka utvrđeno je da Vlada Republike Hrvatske može tijelima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave oduzeti ovlast za obavljanje prenijetih poslova državne uprave ako općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne postupaju po naredbama iz stavka 1. članka 83.

dinica; dakle, proceduralna pitanja, obzirom da do sankcija često dolazi zbog procesnih nedostataka.

U postupku nadzora središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samo-upravu, nakon utvrđenih činjenica daje odgovore, mišljenja i tumačenja. Tumačenjima i mišljenjima pruža se stručna i druga pomoć, odnosno suradnja jedinicama radi unapređenja njihovog rada. Tako-đer, zbog određenih težih povreda središnje tije-lo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu samoupravu može čitavu sjednicu predstavničkog tijela ili njezin dio (pojedine radnje na njima - po-jedine točke dnevnog reda) proglasiti nezakonitim, te donijete akte proglasiti ništavim. Središnje tijelo državne uprave može sjednicu proglasiti nezakoni-tom u postupku nadzora rada tijela jedinica lokal-ne i područne (regionalne) samouprave, sukladno zakonskoj odredbi, tj. sukladno novom članku 78.a Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samou-pravi, zbog određenih nepravilnosti u radu sjednice, glasovanju, nedostatku kvoruma, donošenju odluka u postupku suprotnom zakonu i općim aktima jedi-nice i dr.

Osim toga, krajnja sankcija nakon provedenog nad-zora nad zakonitošću rada, ukoliko se utvrdi da je ispunjen koji od razloga navedenih u članku 84. ZOLAPS-a, može biti raspuštanje predstavničkog tijela. Na prijedlog središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samo-upravu, a nakon provedenog nadzora, Vlada Repu-blike Hrvatske iz razloga propisanih zakonom, ras-pustiti će predstavničko tijelo jedinice.

Sukladno pravu na zaštitu, protiv odluke središ-njeg tijela državne uprave nadležnu za lokalnu i po-dručnu (regionalnu) samoupravu, kojim se sjednica predstavničkog tijela ili njezin dio proglašavaju ne-zakonitim, a akti doneseni na sjednici proglašavaju ništavim; i sukladno zakonskoj odredbi nije dopu-štena žalba, ali je predviđena sudska zaštita tj. može se pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske. Jednako tako i u slučaju raspuštanja predstavničkog tijela postoji sudska za-štita, kada predsjednik raspuštenog predstavničkog tijela može podnijeti tužbu Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske (u roku od 8 dana), protiv rješe-nja Vlade Republike Hrvatske o raspuštanju.

3. Zapisnik o tijeku događaja na sjednici predstavničkog tijela jedinice

Za radnje i događaje na sjednicama predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samo-uprave, bitno je da budu evidentirane, te se stoga


LOKALNA SAMOUPRAVA

o tijeku događaja na sjednici predstavničkog tijela sastavlja zapisnik. Ističe se važnost zapisnika kao sredstava evidencije tijeka događaja zbog situacija, koje mogu nastupiti nakon sjednice, npr. u postupku nadzora, postojanju nesuglasica, neslaganja, opreč-nih stavova i sl.

Zapisnik bi trebao sadržavati cijeli tijek događaja na sjednici predstavničkog tijela, kao i druge relevan-tne činjenice: mjesto, dan, vrijeme održavanja sjed-nice, kao i oznaku rednog broja sjednice, poimence navedene prisutne i odsutne članove predstavnič-kog tijela, utvrđivanje kvoruma, ostale prisutne, te zapisničara. Također, bi trebalo navesti sve promje-ne u broju prisutnih i odsutnih vijećnika, ako se one dogode u tijeku sjednice. U zapisniku bi trebao biti naveden aktualni sat, rasprava i prihvaćanje odno-sno veri iciranje zapisnika s prethodne sjednice, dnevni red, izjave osoba, prijedlozi, sve odluke (koje čine sastavni dio zapisnika i prilažu se zapisniku).

Osim toga, bitan dio zapisnika je točan i jezgro-vit tijek događaja na sjednici predstavničkog tijela po točkama dnevnog reda, s glasovanjem te rezul-tatima glasovanja (točan broj glasova za, protiv i suzdržanih). Na samom kraju zapisnika trebao bi biti datum, potpis zapisničara i predsjednika pred-stavničkog tijela, te pečat tj. ovjera zapisnika. Način vođenja zapisnika može biti uređen poslovnikom. Zapisnik mora biti uredno vođen, te se u njemu ne smije ništa mijenjati ili dodavati, osim kod veri ika-cije zapisnika u pravilu na prvoj narednoj sjednici predstavničkog tijela. Naime, zapisnik je uz ostalu dokumentaciju svojevrstan dokaz u postupku nad-zora rada predstavničkog tijela jedinice, na temelju njega vrši se rekonstrukcija događaja, utvrđuje kvo-rum, donošenje odluka potrebnim brojem glasova, utvrđuju nepravilnosti.

Stoga, budući da se zapisnik koristi za utvrđivanje relevantnih činjenica u postupku nadzora, bitno je da je potpisan. U praksi se često javlja problem ve-zan uz potpisivanje zapisnika nakon održanja sjed-nice, te se u postupku nadzora središnjem tijelu državne uprave nadležnom za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu često dostavljaju nepot-pisani zapisnici, temeljem kojih se ne mogu donijeti relevantne odluke, uz obrazloženje da još nisu veri-icirani, jer nije održana naredna sjednica predstav-

ničkog tijela. Naime, zapisnik se po okončanju sjed-nice predstavničkog tijela potpisuje zapisničar, koji je zapisnik vodio i predsjednik predstavničkog tijela (što ne znači da se on prije veri ikacije na sljedećoj sjednici ne može mijenjati), već je to potvrda da su se događaji na sjednici odvijali kako je zabilježeno u zapisniku.

Navedeni zapisnik dostavlja se članovima predstav-ničkog tijela s pozivom i materijalima za slijedeću sjednicu, kako bi svi članovi predstavničkog tijela imali uvid u isti. Na početku sljedeće sjednice pred-stavničkog tijela trebalo bi se raspravljati o zapisni-ku s prethodne sjednice, unijeti ispravke i dodatke ukoliko ih ima, utvrditi konačan tekst zapisnika, te bi nakon toga predstavničko tijelo trebalo veri ici-rati zapisnik. Nakon veri ikacije konačan tekst zapi-snika se potpisuje i ovjerava pečatom JLP(R)S nakon čega više ne bi bile moguće promjene u samom zapi-sniku.

U svezi navedenog ističe se da Zakon o lokalnoj i po-dručnoj (regionalnoj) samoupravi ne sadrži odred-be, koje bi predstavljale zapreku da se o zapisniku sa sjednice raspravi te se isti usvoji ne na neposredno narednoj, već na kojoj od sljedećih sjednica pred-stavničkog tijela ukoliko za to postoji opravdani razlog (primjerice razlozi tehničke naravi, kratak razmak između sjednica i sl.). O navedenim pitanji-ma odlučuje samo predstavničko tijelo propisanom većinom glasova svojih članova.

Navedene radnje vezane uz veri ikaciju zapisnika s prethodne sjednice bile bi evidentirane u zapisniku s naredne sjednice, na kojoj se vrši veri ikacija, sto-ga ta dva zapisnika predstavljaju svojevrsnu cjelinu. U postupku nadzora za utvrđivanje relevantnih či-njenica bitan je cijeli zapisnik sa sjednice ili sjednica predstavničkog tijela na kojima su se dogodile odre-đene sporne radnje, koje su predmet nadzora, radi utvrđivanja svih činjenica, te zapisnik s prve nared-ne sjednice predstavničkog tijela.


LOKALNA SAMOUPRAVA

4. Raspuštanje predstavničkog tijela JLP(R)S

Raspuštanje predstavničkog tijela krajnja je poslje-dica, odnosno najteža sankcija za kršenje Zakona, u slučaju nezakonitog rada i donošenja nezakonitih akata predstavničkih tijela JLP(R)S. U tom slučaju Vlada može raspustiti predstavničko tijelo, ime-novati povjerenika i u roku 90 dana raspisati nove izbore. Predstavničko tijelo raspušta se rješenjem, koje donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokal-nu i područnu (regionalnu) samoupravu, a članovi-ma predstavničkog tijela mandat prestaje njegovim raspuštanjem. Razlozi za raspuštanje predstavnič-kog tijela taksativno su navedeni u članku 84. ZO-LAPS-a i obligatorne su prirode. Predstavničko tije-lo raspušta se iz slijedećih razloga:

• ako predstavničko tijelo donese odluku ili drugi akt kojim ugrožava suverenitet i teritorijalnu cje-lovitost Republike Hrvatske,

• ako predstavničko tijelo novoustrojene jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samou-prave ne donese statut u roku od 60 dana od dana konstituiranja,

• ako predstavničko tijelo učestalo donosi opće akte suprotne Ustavu, zakonu ili drugom propisu ili zbog učestalih, težih povreda zakona i drugih propisa,

• ako predstavničko tijelo iz bilo kojih razloga traj-no ostane bez broja članova potrebnog za rad i do-nošenje odluka,

• ako predstavničko tijelo ne može donositi odluke iz svog djelokruga dulje od 3 mjeseca,

• ako predstavničko tijelo ne raspiše referendum iz članka 24. stavka 5. i članka 40.b Zakona o lokal-noj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Naime, članak 24. stavak 5. Zakona, odnosi se na lokalni referendum, čije raspisivanje je predložilo 20% od ukupnog broja birača u jedinici, a u članku 40.b radi se o raspisivanju referenduma za opoziv općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno žu-pana i njihovog zamjenika koji je izabran zajedno s njim na prijedlog 20% ukupnog broja birača u jedi-nici lokalne, odnosno područne (regionalne) samo-uprave.

Slijedom navedenog, razlozi za raspuštanje pred-stavničkog tijela rede inirani su, te su brisani razlo-zi za raspuštanje, koji su se odnosili na donošenje proračuna i prostornog plana jedinice. Osim toga, utvrđen je novi razlog za raspuštanje predstavnič-kog tijela, te se predstavničko tijelo raspušta, ako ne raspiše referendum na prijedlog 20% od ukupnog

broja birača u jedinici, s obzirom da se zakonom pro-pisuje obligatornost raspisivanja referenduma u slu-čaju kada to predloži 20% birača, pod uvjetom da je prijedlog ispravan, odnosno podnesen od potrebnog broja birača i da je referendumsko pitanje sukladno zakonu.

5. Nedonošenje proračuna - razlog istovremenog raspuštanja predstavničkog tijela i razrješenja izvršnog tijela

Uz institut raspuštanja predstavničkog tijela, koji je bio uređen i dosad važećim Zakonom, izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regional-noj) samoupravi, uveden je institut istovremenog raspuštanja predstavničkog tijela i razrješenja op-ćinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika, koji predstavlja novinu u za-konodavstvu, kojim se uređuje sustav lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave. Slijedom navede-nog instituta istovremenog raspuštanja predstav-ničkog i razrješenja izvršnog tijela rede inirani su razlozi za raspuštanje samog predstavničkog tijela, tako da nedonošenje proračuna, odnosno odluke o privremenom inanciranju postaje razlog za isto-vremeno raspuštanje i razrješenje.

Uvođenjem ovog instituta doprinosi se usuglašava-nju političke volje dvaju tijela u najvažnijim pitanji-ma od interesa za jedinicu lokalne i područne (regio-nalne) samouprave, te postiže jačanje odgovornosti obaju tijela jedinice. Dodanim novim člankom 85.a propisano je da će se na prijedlog središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Vlada Republike Hrvatske istodobno raspustiti predstavničko tijelo i razrije-šiti općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika, koji je izabran zajed-no s njima, ako u zakonom određenom roku ne bude donesen proračun, odnosno odluka o privremenom inanciranju, te će imenovati povjerenika Vlade Re-

publike Hrvatske za obavljanje poslova iz nadležno-sti predstavničkog i izvršnog tijela i raspisati prije-vremene izbore sukladno posebnom zakonu.

Međuovisnost predstavničkog i izvršnog tijela pro-izlazi iz njihove osnovne uloge u jedinici. Naime, izvršno tijelo priprema prijedloge općih akata, koje donosi predstavničko tijelo, te izvršno tijelo izvrša-va ili osigurava izvršavanje tih općih akata. Slijedom toga, u situaciji kada je onemogućena suradnja pred-stavničkog i izvršnog tijela, istovremenim odlaskom s dužnosti obaju tijela (u slučaju nedonošenja prora-čuna ili odluke o privremenom inanciranju) inten-


LOKALNA SAMOUPRAVA

cija je bila postići jačanje odgovornosti obaju tijela za svoje postupanje u obavljanju poslova iz samou-pravnog djelokruga jedinice. Dosadašnjom regula-cijom po kojoj je nedonošenje proračuna, odnosno odluke o privremenom inanciranju predstavljalo razlog za raspuštanje predstavničkog tijela, pred-stavničko tijelo moglo je biti dovedeno u situaciju raspuštanja slijedom poslova propisanih za izvršno tijelo, koje priprema prijedloge općih akata pa tako i proračuna, te je izvršno tijelo svojim postupanjem moglo direktno ili indirektno utjecati na raspušta-nje predstavničkog tijela, slijedom čega navedena situacija nije bila adekvatno riješena.

6. Nadzor općih akata predstavničkih tijela JLP(R)S

Predstavnička tijela općina i gradova u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga donose propi-se. U hijerarhiji pravnih propisa ti se propisi sma-traju podzakonskim propisima, koje Ustav u članku 125. alineje 2. poznaje pod nazivom drugi propis. Ne-ovisno o tome radi li se o propisima donesenim u sa-moupravnom djelokrugu ili prenesenom djelokru-gu, ti propisi podliježu zahtjevima vladavine prava: ustavnosti i zakonitosti.

Znači, predstavničko tijelo općine, grada i županije u svom samoupravnom djelokrugu donosi odluke i druge opće akte, u skladu sa svojim statutom. Re-guliranje društvenih odnosa općim aktima, odnosi se na neodređeni broj slučajeva, jer se njime na ge-neralan način, unaprijed uređuju određeni društve-ni odnosi u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Najvažniji, temeljni opći akt koji donosi općina, grad i županija je statut. Statutom se podrobnije uređuju sva najvažnija pitanja iz samoupravnog djelokruga općine, grada, odnosno županije: njena obilježja, priznanja, ustrojstvo, ovlasti i način rada tijela, na-čin obavljanja poslova, oblici konzultiranja građana, provođenje referenduma iz djelokruga, mjesna sa-mouprava, ustrojstvo i rad javnih službi, oblici su-radnje jedinica, kao i druga pitanja od važnosti za ostvarenje prava i obveza jedinica. Statut općine, grada i županije, te drugi opći akti predstavničkog tijela jedinice moraju biti u skladu s Ustavom i za-konom, što proizlazi iz odredbe članka 5. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske.

Drugi opći akti koje donose jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave su npr.: proračun, godišnji obračun proračuna, prostorni plan i druge odluke, odnosno opći akti iz različitih upravnih pod-ručja. Ti se akti donose prema uobičajenoj procedu-

ri i moraju biti u skladu sa statutom. Statut JLP(R)S, proračun i godišnji obračun donose se većinom gla-sova svih članova predstavničkog tijela. Međutim, poslovnikom predstavničkog tijela mogu se odrediti druga pitanja, odnosno opći akti o kojima se odlu-čuje većinom glasova svih članova predstavničkog tijela.

U zakonima koji uređuju poslove u pojedinim po-dručjima samoupravnog djelokruga JLP(R)S u pra-vilu je propisan naziv akta, koji donosi predstavnič-ko tijelo. Tako predstavničko tijelo općine i grada u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga donosi akte, koje zakonodavac označava nazivom, primjerice: odluka, plan prostornog uređenja i drugi planovi (dokumenti prostornog uređenja), program (zaštite i poboljšanja kakvoće zraka, zaštite okoli-ša), pravilnik, mjerila, zaključak, naputak i dr.2.

Prije stupanja na snagu opći akt objavljuje se u služ-benom glasilu jedinice, kako bi se svi na koje se od-nosi mogli upoznati s njegovim sadržajem, odnosno odredbama. Osim toga, bez objave (publikacije) opći akt ne može stupiti na snagu, odnosno proizvoditi pravne učinke. Opći akt stupa na snagu najranije osmi dan od dana objave, osim ako iznimno općim aktom, iz opravdanih razloga nije određeno da stu-pa na snagu danom objave. Ističemo da opći akt ne može stupiti na snagu danom donošenja. Isto tako opći akt ne može imati povratno djelovanje.

Međutim, nije propisan način kontrole jesu li do-stavljeni (a isto tako i objavljeni) svi opći akti, koje su donijela predstavnička tijela. Odnosno nije pro-pisana mogućnost da predstojnik ili središnja tije-la državne uprave imaju uvid jesu li dostavljeni svi opći akti, koje su donijela predstavnička tijela jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave na području svake županije. Kao što je već navedeno, novelom ZOLAPS-a (iz 2005. godine), utvrđeno da nadzor zakonitosti općih akata, koje u samouprav-nom djelokrugu donose predstavnička tijela jedini-ca obavljaju uredi državne uprave i nadležna središ-nja tijela državne uprave, svako u svom djelokrugu.

U hrvatskom pravnom sustavu dana je mogućnost državnim tijelima da kontroliraju ustavnost i za-konitost općih akata predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne samouprave, te je nadzor nad općim aktima sa stajališta njihove zakonitosti dodi-jeljen: uredima državne uprave, nadležnim središ-njim tijelima državne uprave ovisno o upravnom po-

2 Bienenfeld, J., Gagro, B., Kasabašić, Š., Mihelčić, G., Mrduljaš, D., Račan, A., Sarvan, D.: Komunalna naknada, komunalni doprinos i gradnja, Novi informator, 2006., str. 141.


LOKALNA SAMOUPRAVA

dručju o kojem se radi, te Vladi Republike Hrvatske, ako se radi o statutima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Osim toga, općinski načel-nik, gradonačelnik, odnosno župan ima mogućnost obustaviti od primjene opći akt predstavničkog ti-jela, ako ocijeni da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis.

Ukoliko je opći akt obustavljen od primjene, jer je u suprotnosti s zakonom. Odnosno, ako je središ-nje tijelo državne uprave obustavilo akt ili ocijenilo obustavu općeg akta osnovanom, dužno je podnijeti Visokom upravno sudu Republike Hrvatske zahtjev za ocjenu zakonitosti općeg akta (novina temeljem novele ZOLAPS-a iz 2012. godine radi usklađenja s Zakonom o upravnim sporovima). Međutim, ukoliko se radi o nadzoru statuta jedinice, koji predstavlja izuzetak u odnosu na ostale opće akte, postupak ostaje isti kao i do sada, odnosno ukoliko je opći akt obustavljen od primjene, jer je u suprotnosti s zako-nom; odnosno, ako je središnje tijelo državne upra-ve obustavilo akt ili ocijenilo obustavu općeg akta osnovanom, predložit će bez odgode Vladi Republi-ke Hrvatske pokretanje postupka za ocjenu sugla-snosti statuta s Ustavom i zakonom pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske. Stoga, konačnu odluku donosi sud - Visoki upravni sud ili Ustavni sud.

Opći akti (propisi) tijela JLS ulaze u objektivni prav-ni poredak i podliježu vladavini prava – ustavnosti i zakonitosti, kao temeljnim načelima u oblikovanju pravnog poretka i realizaciji Ustava.

6.1. Opći akti koji imaju obilježja propisa

Problem u praksi predstavlja razgraničenje opće-normativnog akta (propisa) od drugog općeg akta – pojedinačnog i internog općenormativnog akta, koje je donijelo predstavničko tijelo jedinice lokal-ne samouprave. Temeljno mjerilo za razgraničenje općenormativnog akta (propisa) od internog općeg akta i pojedinačnog akta je odgovor na pitanje ima li opći akt obilježja propisa u materijalnom smislu (ap-straktna i generalna pravila)3. Propis je samo onaj opći akt, koji ima eksterni općenormativni i pravno obvezujući karakter, a primjenjuje se u objektivno određenoj situaciji.

Da bi neki opći akt bio propis u materijalnom smi-slu potrebno je da ispunjava slijedeće uvjete: 1. akt mora donijeti nadležno tijelo državne ili javne vla-sti; 2. na temelju tog akta – kojim se na apstraktan način uređuju prava i obveze trećih osoba, tj. propi-suju pretpostavke za uređenje njihovih prava i obve-

3 Citat prema ibid 2: str. 142.

za, donose se pojedinačni akti kojim se rješava o kon-kretnim pravima i obvezama konkretnih subjekata; 3. uvažavajući pravila o prostornom djelovanju pro-pisa, opći akt mora vrijediti generalno za sve subjek-te, koji će doći u situaciju da se akt na njih primjenjuje, i to u pravilu na cjelokupnom području na kojem se prostire nadležnost tijela koje je akt donijelo.

Bitno pitanje ustavnopravnog poretka je koji se opći akti predstavničkih tijela mogu smatrati drugim propisom u smislu članka 125. stavak 2. Ustava, i mogu biti predmetom apstraktne kontrole ustav-nosti i zakonitosti. Naime, Ustavni sud ovlašten je ukinuti ili poništiti drugi propis ako utvrdi da je neustavan ili nezakonit (temeljem Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske). Razlike iz-među propisa i internog općenormativnog akta po-nekad su nejasne ili prikrivene. Nejasnoći pridonosi i zakonodavac normativnim rješenjima, koja nisu dosljedna. Zakonodavac nije propisao de iniciju od-luke, kao mjerilo za razgraničenje od drugog općeg akta, koja je ujedno i najčešći akt koji donosi pred-stavničko tijelo općine ili grada. ZOLAPS ne poznaje pojam propis, već se u tekstu zakona, koristi pojam odluka i drugi opći akti, koje donose predstavnič-ka tijela općina i gradova4.

Opći akti koji nemaju svojstvo propisa su slijedeći: interni opći akti, koji su apstraktni, ali im nedostaje djelovanje erga omnes; opći akti za pojedinačni slu-čaj, koji se ne mogu svesti na zajednički nazivnik, jer su međusobno vrlo različiti, a u tu skupinu spadaju opći akti koji nemaju kvalitetu apstraktnog pravi-la, opći akti koji su individualni (pojedinačni) i opći akti koji se tiču i konkretnog subjekta i odnose se na konkretan slučaj5.

4 Citat prema ibid 2: str. 144.5 Opći akti jedinica lokalne samouprave za koje je Ustavni sud utvrdio da nisu propisi: odluka o prodaji građevinskih parcela na području grada, program raspolaganja poljoprivrednim


LOKALNA SAMOUPRAVA

6.2. Novine u postupku nadzora općih akata

Posljednjom izmjenom ZOLAPS-a, krajem prošle go-dine, izvršeno je i niz izmjena u postupku provedbe nadzora nad zakonitosti općih akata, koje donose predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave. Kao prvo, odredbe koje se odnose na nadzor zakonitosti općih akata usklađe-ne su s važećim Zakonom o upravnim sporovima, a u svezi sa Rješenjem Ustavnog suda Republike Hr-vatske broj: U-II-5157/2005 i dr. od 05. ožujka 2012. godine (NN, br. 41/12), kojim je Ustavni sud ustupio na rješavanje nadležnom Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske neriješene predmete na Ustav-nom sudu, u kojima se osporava zakonitost općih akata iz članka 3. stavka 2. u vezi s člankom 12. stav-kom 3. točkom 2. Zakona o upravnim sporovima.

U Rješenju Ustavnog suda Republike Hrvatske nave-deno je da do stupanja na snagu Zakona o upravnim sporovima (NN, br. 20/2010) 01. siječnja 2012. godi-ne, u Republici Hrvatskoj nije postojalo sudsko tijelo nadležno za kontrolu zakonitosti općih akata tijela JLP(R)S, zbog čega je Ustavni sud Republike Hrvat-ske u svojoj praksi opće akte javnopravnih tijela podvodio pod određenje drugog propisa u smislu članka 125. alineje 2. Ustava Republike Hrvatske. Stupanjem na snagu Zakona o upravnim sporovi-ma 01. siječnja 2012. godine, ocjena zakonitosti op-ćih akata JLP(R) u nadležnosti je Visokog upravnog suda Republike Hrvatske.

Slijedom toga, u slučaju obustave od primjene općeg akta, odnosno potvrde obustave predstojnika ure-da državne uprave od strane nadležnog središnjeg tijela državne uprave, u skladu s odredbom članka 83. Zakona o upravnim sporovima i prethodno na-vedenim Rješenjem Ustavnog suda Republike Hr-vatske, nadležno središnje tijelo državne uprave podnosi Visokom upravnom sudu Republike Hrvat-ske zahtjev za ocjenu zakonitosti općeg akta. Stoga je ovom novelom Zakona, nadležnost za donošenje krajnje odluke u postupku ocjene zakonitosti općeg akta dana u nadležnost Visokog upravnog suda (izu-zetak su statuti jedinica, koji i dalje spadaju u nad-ležnost Ustavnog suda).

zemljištem u vlasništvu RH, zajedničke mjere programa mjera za naplatu potraživanja grada, zaključak o potvrđivanju cjenika usluga sakupljanja i odvoza komunalnog otpada za područje grada, zaključak o davanju prethodne suglasnosti na nove cijene komunalne usluge održavanja čistoće, zaključak o određivanju upravitelja svih zgrada na području grada, zaključak o davanju prethodne suglasnosti na uvođenje tarife komunalne usluge pročišćavanja otpadnih voda grada. Prijedlozi za ocjenu njihove ustavnosti i zakonitosti odbačeni su rješenjem Ustavnog suda RH.

Vezano uz spomenuto usklađivanje s odredbama Za-kona o upravnim sporovima i Rješenjem Ustavnog suda Republike Hrvatske, postupak nadzora statu-ta odvojen je od nadzora ostalih općih akata. Ocje-na zakonitosti općih akata u nadležnosti je Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, te se propisuje da nadležno središnje tijelo državne uprave, kada neposredno obustavi od primjene opći akt, odnosno kada odluku predstojnika o obustavi, odnosno po-tvrdi obustave od primjene općeg akta ocijeni osno-vanom, podnese Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske zahtjev za ocjenu zakonitosti općeg akta.

Istovremeno, kada se radi o nadzoru zakonitosti statuta jedinice, na postupak nadzora upućuje se na primjenu odredbi o nadzoru općih akata, a kada središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu neposredno obustavi od primjene statut jedinice, odnosno kada odluku predstojnika o obustavi, odnosno potvrdi obustave od primjene statuta ocijeni osnovanom, predložit će bez odgode Vladi Republike Hrvatske pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti statuta jedinice s Ustavom i zakonom pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske.

Nadalje, novelom Zakona postupak ocjene općih akata detaljnije je uređen, naročito u dijelu postupa-nja predstojnika ureda državne uprave za kojeg se propisuje da predstavničkom tijelu, kada ocijeni da je opći akt u suprotnosti s Ustavom i zakonom ili da su u postupku donošenja počinjene nepravilnosti, bez odgode dostavi uputa za otklanjanje nedostata-ka, a ako predstavničko tijelo ne postupi po uputi, predstojnik donosi odluku o obustavi od primjene. Novinu u odnosu na dosadašnju regulaciju pred-stavlja upravo davanje upute za otklanjanje nepra-vilnosti u općem aktu, kako bi predstavničko tijelo ispravilo isti, i time izbjeglo obustavu koja uvijek na određeni način znači blokadu u radu jer onemogu-ćava primjenu općeg akta, a time može dovesti i do štetnih posljedica za građane navedene jedinice.

Također, glede ovlasti općinskog načelnika, grado-načelnika, odnosno župana, da obustavi od primje-ne opći akt predstavničkog tijela propisuje se rok u kojem općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan može obustaviti opći akt, a koji do sada nije bio propisan. Rok za obustavu općeg akta od stra-ne izvršnog tijela je osam dana, od dana donošenja općeg akta. Isto tako, propisano je da predstojnik ocjenjujući odluku općinskog načelnika, gradona-čelnika, odnosno župana o obustavi osnovanom, do-nosi odluku o potvrdi odluke općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana o obustavi općeg akta od primjene, a ako ne donese odluku o potvrdi


LOKALNA SAMOUPRAVA

odluke općinskog načelnika, gradonačelnika, odno-sno župana, obustava od primjene općeg akta pre-staje, što također predstavlja novinu koja nije bila sadržana u dosadašnjim odredbama Zakona.

Novinu predstavlja i promjena u obvezi za dostavu statuta i drugih općih akta, koje donosi predstav-ničko tijelo jedinice na nadzor predstojniku ureda državne uprave u županiji. Do sada je za dostavu bio nadležan općinski načelnik, gradonačelnik, odno-sno župan, a sada je to predsjednik predstavničkog tijela. Ovakvo uređenje uslijedilo je kao posljedica učestalog nedostavljanja akata na nadzor od strane izvršnog tijela, iz različitih razloga, a prvenstveno zbog nedostavljanja donesenih akata općinskom načelniku, gradonačelniku i županu od strane pred-sjednika predstavničkog tijela, čime su oni zapravo bili onemogućeni poštovati propisanu obvezu. Osim toga, logičnije je da akte na nadzor dostavlja pred-sjednik tijela, koje je te iste akte i donijelo. Predsjed-nik predstavničkog tijela dužan je također, akte bez odgode dostaviti i općinskom načelniku, gradona-čelniku, odnosno županu, kako bi isti mogli izvrši-ti svoje ovlaštenje i mogućnost za obustavu općeg akta ukoliko smatraju da nisu u skladu sa zakonom.

6.3. Obustava od primjene općeg akta predstavničkog tijela jedinice

U pravnom poretku Republike Hrvatske poseban je položaj (temelji se na Ustavu) propisa, koje donose tijela JLP(R)S (samoupravni djelokrug), određenih Ustavnom. Propisi tijela lokalne samouprave, koji se donose na temelju ustavnog jamstva prava građana na lokalnu samoupravu, ne smiju biti u suprotnosti s zakonom.

Kod obustave od primjene općeg akta radi se o pri-vremenom prestanku mogućnosti primjene općeg akta, do koje dolazi zbog toga što je ovlašteni nosi-lac kontrole akta (izvršno tijelo, predstojnik ureda državne uprave u županiji, središnje tijelo državne uprave), iskoristio pravo da ga obustavi od primje-ne zbog sumnje u njegovu ispravnost tj. ustavnost i zakonitost. U obrazloženju obustave od primjene po-trebno je navesti obustavlja li se cijeli akt, pojedini njegov dio ili norma, te pritom utvrditi u čemu se sa-stoji neustavnost, odnosno nezakonitost. Nakon toga, u slučaju obustave, konačnu odluku u hrvatskom pravnom sustavu donosi Visoki upravni sud Republi-ke Hrvatske, ili na prijedlog Vlade Republike Hrvat-ske, Ustavni sud Republike Hrvatske (za statute).

S obzirom da sukladno članku 79. Zakona, nadzor zakonitosti općih akata predstavničkih tijela opći-na, gradova i županija obavljaju uredi državne upra-

ve u županijama i nadležna središnja tijela državne uprave u svom djelokrugu, predsjednik predstav-ničkog tijela dužan je dostaviti statut, poslovnik, proračun ili drugi opći akt predstojniku ureda dr-žavne uprave u županiji, zajedno s dijelom zapisnika koji se odnosi na postupak donošenja općeg akta, u roku od 15 dana od dana donošenja općeg akta.

Kad predstojnik izvrši nadzor nad zakonitošću op-ćeg akta, te kad ocijeni da je opći akt u suprotnosti s Ustavom i zakonom ili, ako su u postupku donošenja općeg akta počinjene nepravilnosti, predstojnik bez odgode treba dati uputu predstavničkom tijelu, da u roku od 15 dana od primitka upute otkloni uočene nedostatke. Ukoliko predstavničko tijelo ne postu-pi po uputi predstojnika, i ne otkloni nedostatke u propisanom roku, predstojnik donosi odluku o obu-stavi od primjene općeg akta, koja mora biti obra-zložena i koju je predstojnik dužan donijeti u roku od 15 dana, od isteka roka za ispravak nedostataka u općem aktu (članak 80. Zakona).

Ovakvim propisivanjem daje se mogućnost otkla-njanja nedostataka u općem aktu, prije nego akt bude obustavljen od primjene. U obavljanju postup-ka nadzora zakonitosti predstojnik će dati uputu za otklanjanje nedostataka te, ako predstavničko tije-lo postupi po uputi, akt će biti valjan i neće doći do njegove obustave. Središnje tijelo državne uprave u okviru svog djelokruga utvrđenog posebnim zako-nom ima pravo i dužnost opći akt predstavničkog tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regional-ne) samouprave i neposredno obustaviti od primje-ne, ako ocijeni da je takav akt u suprotnosti s Usta-vom ili zakonom (članak 80.b Zakona).

Također, nadležno središnje tijelo državne uprave kada zaprimi odluku predstojnika, kojom se obu-stavlja od primjene opći akt, odnosno odluku pred-stojnika o potvrdi odluke općinskog načelnika, gra-donačelnika, odnosno župana o obustavi općeg akta ocijenit će osnovanost navedene odluke u roku od 15 dana od dana njezina prijama. Središnje tijelo državne uprave može odluku o obustavi, odnosno odluku predstojnika o potvrdi odluke izvršnog tije-la o obustavi općeg akta ocijeniti neosnovanom, te ukoliko je ocijeni neosnovanom, ukinut će odluku predstojnika (članak 81. Zakona). Ukidanjem pre-staje pravna mogućnost primjene odluke ubuduće.

Međutim, ukoliko središnje tijelo državne uprave samo obustavi od primjene opći akt, odnosno ako odluku predstojnika ureda državne uprave u župa-niji ocijeni osnovanom, u takvom slučaju ima duž-nost, bez odgode, podnijeti Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske zahtjev za ocjenu zakonitosti


LOKALNA SAMOUPRAVA

spornog tj. obustavljenog općeg akta (članak 82. Za-kona). Slijedom iznesenog, u postupku nadzora nad zakonitošću općeg akta jedinice, postoji svojevrsna hijerarhija tijela, koja sudjeluju u postupku nadzo-ra i na određeni način se vrši kontrola obustave od primjene. U postupku nadzora općeg akta i obustavi sudjeluju općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan, predstojnik ureda državne uprave u županiji, središnja tijela državne uprave prema djelokrugu, i Visoki upravni sud Republike Hrvatske, te u slučaju statuta Vlada Republike Hrvatske i Ustavni sud Re-publike Hrvatske.

U takvom slučaju konačnu odluku o obustavi od pri-mjene donosi, u pravilu, neko drugo tijelo, odnosno sud, a ne ono koje je donijelo odluku o obustavi od primjene. Odluka o obustavi od primjene, odnosno odluka kojom se odluka o obustavi ocjenjuje osnova-nom, kao i prijedlog za ocjenu ustavnosti i zakonito-sti općeg akta dostavljaju se predsjedniku predstav-ničkog tijela jedinice lokalne, odnosno područne sa-mouprave, općinskom načelniku, gradonačelniku ili županu, te predstojniku, središnjem tijelu državne uprave u čijem je djelokrugu obustavljeni opći akt i središnjem tijelu državne uprave nadležnom za po-slove lokalne i područne (regionalne) samouprave, ukoliko ta tijela nisu neposredno postupala.

6.4. Obustava od primjene općeg akta od strane izvršnog tijela

Obustaviti od primjene opći akt predstavničkog ti-jela jedinice može i općinski načelnik, gradonačel-nik, odnosno župan. Odredbom članka 42. stavak 4. ZOLAPS-a, propisano je da općinski načelnik, gra-donačelnik, odnosno župan, u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga općine, grada, odnosno županije ima pravo obustaviti od primjene opći akt predstavničkog tijela, ako ocijeni da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis, a odluku o obu-stavi općeg akta može donijeti u roku od 8 dana od dana donošenja općeg akta. Budući da dosadašnjim odredbama Zakona nije bio propisan rok za obusta-vu od strane izvršnog tijela, u praksi je dolazilo do propusta te su bile moguće zloporabe ovlasti, pa je dolazilo do obustava općih akata i s odmakom od jedne do dvije godine od njihovog donošenja.

Nadalje, općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ima pravo zatražiti od predstavničkog tijela da u roku od 8 dana od donošenja odluke o obusta-vi otkloni uočene nedostatke u općem aktu. Ukoliko predstavničko tijelo ne postupi po uputi načelnika, gradonačelnika ili župana, odnosno ne otkloni uo-čene nedostatke, općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan dužan je bez odgode o tome obavije-

stiti predstojnika ureda državne uprave u županiji i dostaviti mu odluku o obustavi općeg akta.

Novinu u Zakonskoj regulaciji predstavlja obveza predstojnika ureda državne uprave, da u roku od 8 dana od zaprimanja odluke o obustavi od primjene općeg akta, koju je donio općinski načelnik, grado-načelnika, odnosno župan, ocijeni osnovanost pred-metne odluke.

Ukoliko predstojnik postupajući po odluci općin-skog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana o obustavi od primjene općeg akta, odluku o obusta-vi općeg akta ocijeni osnovanom, donosi odluku o potvrdi odluke o obustavi općeg akta od primjene. Međutim, ako predstojnik postupajući po navedenoj odluci o obustavi od primjene općeg akta ne potvrdi odluku općinskog načelnika, gradonačelnika, odno-sno župana u roku od 8 dana, obustava od primjene općeg akta prestaje (članak 80.a Zakona).

Kod obustave od primjene općeg akta radi se o pri-vremenom prestanku mogućnosti primjene općeg akta, do koje dolazi zbog toga što je ovlašteni nosi-telj kontrole akta (općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan, predstojnik ureda državne uprave u županiji, središnje tijelo državne uprave), iskori-stio pravo da ga obustavi od primjene, zbog sumnje u njegovu ispravnost tj. zakonitost.

Budući da je i u drugim situacijama utvrđenim za-konom obustava od primjene općeg akta privre-mena: do ukidanja odluke predstojnika o obustavi koju može ukinuti središnje tijelo državne uprave, ako ocijeni da je ista neosnovana; do isteka roka od 30 dana od dana primitka prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti statuta pred Ustavnim sudom, ako se u tom roku ne pokre-ne navedeni postupak; do okončanja postupka pred sudom, ako je isti pokrenut; nije bilo osnovana niti je bilo u duhu zakona, da jedino obustava općeg akta od strane općinskog načelnika, gradonačelnika od-nosno župana kao nositelja izvršne ovlasti nema privremeni karakter, a što je bio slučaj do sada zbog nedostatke zakonske regulacije.

6.5. Prijedlog za ocjenu zakonitosti općeg akta

Ako središnje tijelo državne uprave neposredno obustavi od primjene opći akt; odnosno, ako odlu-ku predstojnika o obustavi, odnosno potvrdi odlu-ke općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana o obustavi od primjene općeg akta, ocijeni osnova-nom, podnijet će Visokom upravnom sudu Re-publike Hrvatske zahtjev za ocjenu zakonitosti općeg akta (članak 82. Zakona).


LOKALNA SAMOUPRAVA

Slijedom iznijetoga, Visoki upravni sud vrši krajnju kontrolu obustave od primjene, odnosno ocjenjuje zakonitost općeg akta, a tu se radi o meritornoj kon-troli zakonitosti, jer u odnosima između tijela upra-ve i sudova u hrvatskom pravnom sustavu vrijedi načelo međusobne odvojenosti i nezavisnosti.

Stoga, konačnu odluku donosi Visoki upravni sud, koji odlučuje da li je do obustave od primjene treba-lo doći ili ne, što ima za posljedicu, ili konačnu nemo-gućnost primjene općeg akta, ili se eliminira odluka kojom je došlo do obustave od primjene općeg akta.

6.6. Nadzor statuta jedinice

Vezano uz spomenuto usklađivanje s odredbama Za-kona o upravnim sporovima i Rješenjem Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-II-5157/2005 i dr. od 05. ožujka 2012. godine (NN, br. 41/12), postu-pak nadzora statuta odvojen je od nadzora ostalih općih akata.

Naime, temeljem Rješenja Ustavnog suda iznimka od pravila da se drugim propisima u smislu članka 125. alineje 2. Ustava Republike Hrvatske ne sma-traju eksterni i interni opći akti, koje donose tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve jesu statuti jedinica lokalne i područne (regional-ne) samouprave. Zbog njihove važnosti za ostvare-nje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava građana na lokalnu i područnu (regionalnu) samou-pravu (članak 4. stavak 1. i glava VI. Ustava Republi-ke Hrvatske), kontrola zakonitosti statuta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mora biti izuzeta iz nadležnosti Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, u smislu članka 3. stavka 2. Za-kona o upravnim sporovima, i neposredno provede-na u okviru kontrole ustavnosti i zakonitosti iz član-ka 125. alineje 2. Ustava Republike Hrvatske.

Slijedom navedenog, kada se radi o nadzoru zakoni-tosti statuta jedinice, na postupak nadzora propisa-

no je analogno primijeniti odredbe o nadzoru općih akata u dijelu, koji se odnosi na postupak obustave i nadzora od strane izvršnog tijela, predstojnika ure-da državne uprave i središnjeg tijela državne upra-ve. Međutim, kada središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samou-pravu neposredno obustavi od primjene statut jedi-nice, odnosno kada odluku predstojnika o obustavi, odnosno potvrdi obustave od primjene statuta oci-jeni osnovanom, predložit će bez odgode Vladi Re-publike Hrvatske da pokrene postupak za ocje-nu suglasnosti statuta jedinice s Ustavom i zako-nom pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske (članak 82.a). Također, ističe se, da je propisano da postupak nadzora zakonitosti statuta obavlja sre-dišnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.

Nadalje, Vlada Republike Hrvatske pokreće postu-pak za ocjenu suglasnosti statuta s Ustavom i za-konom pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga za pokretanje postupka, a ukoliko Vlada Republike Hr-vatske ne pokrene postupak za ocjenu suglasnosti statuta s Ustavom i zakonom pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana, od dana pri-mitka prijedloga za pokretanje postupka, tada obu-stava od primjene općeg akta prestaje važiti, te opći akt nastavlja proizvoditi pravne učinke, jer je rok od 30 dana prekluzivan u pogledu obustave od primje-ne općeg akta.

Vlada Republike Hrvatske može pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti općeg akta pred Ustavnim sudom na temelju članka 35. Ustavnog za-kona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Zahtjev, odnosno prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavnom i suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom mora sadržavati ozna-ku odredbi, čija se ustavnost odnosno zakonitost os-porava, oznaku odredbi Ustava ili zakona za koje se u zahtjevu tvrdi da su povrijeđene, razloge zbog ko-jih se tvrdi da osporeni propis nije suglasan s Usta-vom, odnosno zakonom, te potpis i pečat podnosi-telja zahtjeva. U zahtjevu, odnosno prijedlogu mogu se navesti i druge činjenice od značenja za ocjenu stvari, kao i mišljenje o tome treba li osporeni propis ukinuti ili poništiti, te se mora priložiti osporavani akt. Ustavni sud će započeti postupak najkasnije u roku od godine dana od podnošenja prijedloga (čla-nak 39. i 40. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Re-publike Hrvatske).

Slijedom iznesenog, Ustavni sud vrši krajnju kontro-lu obustave od primjene, odnosno ocjenjuje ustav-nost i zakonitost statuta jedinice, a tu se radi o me-


LOKALNA SAMOUPRAVA

ritornoj kontroli ustavnosti, odnosno zakonitosti. Funkcija Ustavnog suda je zaštita pravnog poretka tj. načela ustavnosti i zakonitosti.

7. Pojedinačni aktiKao što je već navedeno, sukladno članku 79. sta-vak 1. ZOLAPS-a, uredi državne prave u županijama i nadležna središnja tijela državne uprave u svom djelokrugu obavljaju nadzor nad zakonitošću općih akata predstavničkih tijela JLS i JLP(R) u njihovom samoupravnom djelokrugu. U pogledu pojedinačnih akata, koje donose upravna tijela JLP(R)S, situacija je drugačija te njihovu zakonitost ne nadziru nave-dena tijela državne uprave.

Naime, upravna tijela JLP(R)S, odnosno općina, gra-dova i županija u izvršavanju općih akata koje do-nosi predstavničko tijelo, donose pojedinačne akte kojima se rješava o pravima, obvezama i pravnim interesima izičkih i pravnih osoba (upravne stva-ri). Pojedinačne akte u izvršavanju općih akata predstavničkih tijela, iznimno, mogu donositi i pr-vostupanjska tijela državne uprave, kad je to odre-đeno zakonom, te pravne osobe kojima su odlukom predstavničkog tijela, u skladu sa zakonom, povjere-ne javne ovlasti.

Sukladno članku 76. stavak 3. ZOLAPS-a, protiv po-jedinačnih akata kojima se rješava o pravima, obve-zama i pravnim interesima izičkih i pravnih osoba, koje donose općinska i gradska upravna tijela, može se izjaviti žalba nadležnom upravnom tijelu župani-je, a protiv pojedinačnih akata koja u prvom stup-nju donose upravna tijela županije i velikih gradova, može se izjaviti žalba nadležnom ministarstvu, nad-ležnom u pojedinom upravnom području o kojem se u pojedinačnom aktu radi, ako posebnim zakonom nije drukčije propisano.

Na donošenje pojedinačnih akata primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku. Na pojedinačne akte primjenjuju se i odredbe Zakona o upravnim sporovima, te se u skladu s odredbama navedenog Zakona protiv pojedinačnih akata može pokrenuti upravni spor.

Nadalje, protiv pojedinačnih akata predstavničkog tijela i općinskog načelnika, gradonačelnika, odno-sno župana kojima se rješava o pravima, obvezama i pravnim interesnima izičkih i pravnih osoba, ako posebnim zakonom nije drugačije propisano, ne može se izjaviti žalba, već se može pokrenuti uprav-ni spor.

Zakonom o izmjenama i dopunama ZOLAPS-a iz članka 77.a dodan je novi članak 77.b, kojim se pro-

pisuje postupak nadzora zakonitosti pojedinačnih neupravnih akata, koje u samoupravnom djelokru-gu donose predstavnička i izvršna tijela općina, gra-dova i županija. Nadzor zakonitosti ove vrste akata do sada nije bio propisan, što se u praksi pokazalo manjkavim, budući da nije postojao propisani način mogućnosti i načina kontrole predmetnih akata.

Stoga je propisano da nadzor zakonitosti pojedinač-nih neupravnih akata, koje u samoupravnom djelo-krugu donose predstavnička i izvršna tijela općina, gradova i županija obavljaju nadležna središnja tije-la državne uprave, svako u svojem djelokrugu, su-kladno posebnom zakonu.

Također, propisano je da će u provedbi nadzora nad-ležno tijelo oglasiti pojedinačni neupravni akt ništa-vim u slučaju, ako je akt donijelo neovlašteno tijelo, ako je u postupku donošenja akta povrijeđen zakon, statut ili drugi opći akt jedinice, ako se akt odnosi na pitanje koje nije u djelokrugu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te, ako je nepra-vilno primijenjen zakon ili drugi propis, odnosno opći akt. U navedenim slučajevima ovlašteno tijelo može donijeti rješenje u roku od godine dana od do-nošenja pojedinačnog akta, a protiv rješenja kojim se pojedinačni neupravni akt proglašava ništavim nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.

8. Umjesto zaključkaTemeljem Ustava Republike Hrvatske, u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga, tijela JLP(R)S samo-stalna su, i podliježu samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovlaštenih državnih tijela. Tijela JLP(R)S donose opće akte u samoupravnom djelokrugu, koji čine golemi dio pravnog poretka Republike Hr-vatske i proizvode neposredni, ali i posredni pravni učinak na prava i obveze izičkih i pravnih osoba.

Zaštita temeljnog načela vladavine prava utvrđenog odredbom članka 5. Ustava, da je svatko dužan dr-žati se Ustava i zakona, i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske, propisana je i ZOLAPS-om (čla-nak 18.): općine, gradovi i županije samostalni su u odlučivanju u poslovima iz svoga samoupravnog djelokruga u skladu s Ustavom i zakonom. Načelo zakonitosti djeluje u dva smjera: egzistencijskom – akt ne može biti donesen bez prethodne ovlasti (nadležnosti), i sadržajnom – akt smije imati samo onaj sadržaj koji mu dopušta zakon.

Temeljem ZOLAPS-a, nadzor zakonitosti općih akata, koje u samoupravnom djelokrugu donose predstav-nička tijela, obavljaju uredi državne uprave u župa-nijama (u prvom stupnju) i nadležna središnja tijela


LOKALNA SAMOUPRAVA

državne uprave u sklopu svoga djelokruga, sukladno posebnom zakonu (u drugom stupnju). Međutim, ta tijela nemaju kasatorno pravo, odnosno pravo ukida-nja ili poništenja nezakonitog općeg akta, već su ga nadležna samo obustaviti od primjene.

ZOLAPS je razradio nadzor nad zakonitošću općih akata koje donose predstavnička tijela JLP(R)S, koje odredbe su izmjenama i dopunama s kraja 2012. godine dorađene, dok nadzor nad zakonitošću rada nije do sada bio detaljno uređen, te se do sada upu-ćivalo na zakon kojim je bio uređen sustav državne uprave. Međutim, odredbe o nadzoru nad zakoni-tošću rada iz Zakona o sustavu državne uprave, u određenim slučajevima bile su teško primjenjive na lokalnoj razini, jer nisu u dovoljnoj mjeri poštivale samostalnost JLP(R)S, te su se prvenstveno odnosile na nadzor tijela jedinica u prenesenim im poslovima državne uprave. Slijedom navedenog, i potreba pro-izašlih iz prakse posljednjom novelom ZOLAPS-a, uređen je i dio državnog nadzora, koji se odnosi na nadzor zakonitosti rada predstavničkog tijela.

Također, u pogledu nadzora nad zakonitosti rada, u slučaju, kada se radi o nadzoru poslova iz samo-upravnog djelokruga jedinica (poslovi lokalne na-

ravi), državna tijela nad jedinicama provode samo nadzor zakonitosti, dok u slučaju nadzora nad pre-nesenim poslovima nadzor može biti širi, te obu-hvaćati i kontrolu ekonomičnosti, svrsishodnosti i djelotvornosti. Stoga je vidljivo da su JLP(R)S u obavljanju poslova iz svog samoupravnog djelokru-ga samostalne, i podliježu samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti rada i općih akata.

Završno, ističe se da se Zakonom o izmjenama i do-punama ZOLAPS-a iz 2012. godine, nastojalo riješiti sva pitanja koja su se u praksi pokazala kao aktual-na i nedorečena. Na taj način izvršeno je usklađiva-nje sa Zakonom o općem upravnom postupku i Za-konom o upravnim sporovima, izvršeno je detaljnije reguliranje pojedinih odredbi važećeg Zakona, koje su bile manjkave i nedorečene, uređeno je pitanje nadzora nad radom predstavničkih tijela, jačanje nadzora nad radom i općim aktima predstavnič-kog tijela, te je uveden nadzor nad pojedinačnim neupravnim aktima, koji do sada nije bio propisan. Navedenim izmjenama nastojalo se riješiti sve pro-bleme nastale u praksi i doprinijeti poboljšanju u radu, funkcioniranju i odgovornosti tijela JLP(R)S, a prvenstveno radi ostvarivanja interesa građana.

NE PROPUSTITE!

SPECIJALIZIRANU RADIONICU ZA OPĆINE, GRADOVE I ŽUPANIJE

na temu






LOKALNA SAMOUPRAVA

Zakon o zaštiti životinja (NN br. 135/06 i 37/13) de lege lata određuje značajne obveze JLS i JPRS u zaštiti životinja. Kako se radi o poslovima za koje građani i brojne udruge građana sve više iskazuju značajni interes, u ovom članku ukazujemo na za-konske obveze jedinica lokalne samouprave glede skrbi o napuštenim i izgubljenim životinjama, ali i obveze vlasnika i posjednika tih životinja, kao i zna-čajnu ulogu udruga građana u osiguravanju huma-nijeg postupanja u ovom djelokrugu.

1. UvodPrvim zakonom kojim je u zakonodavstvu Republi-ke Hrvatske propisana skrb o dobrobiti i zaštiti ži-votinja donesen je 1999. godine (Zakon o dobrobiti životinja – NN, br. 19/99 - stupio na snagu 4. ožujka 1999. godine). Tim je zakonom bila propisana obve-za jedinicama lokalne samouprave (u daljnjem tek-stu: JLS) i jedinicama područne (regionalne) samo-uprave (u daljnjem tekstu: JPRS) i bila je određena obveza vođenja brige o zbrinjavanju napuštenih ži-votinja, te poticanja osnivanja skloništa za životinje i higijenskih servisa (čl. 42. Zakona).

Aktualni Zakon o zaštiti životinja (NN, br. 135/06 i 37/13) de lege lata određuje značajne obveze JLS i JPRS u zaštiti životinja. Kako se radi o poslovima za koje građani i brojne udruge građana sve više iska-zuju značajan interes, u ovom članku ukazujemo na zakonske obveze jedinica lokalne samouprave glede skrbi o napuštenim i izgubljenim životinjama; ali i obveze vlasnika i posjednika tih životinja, kao i zna-čajnu ulogu udruga građana u osiguravanju huma-nijeg postupanja u ovom djelokrugu1.

Poduzimanjem mjera radi skrbi napuštenih i izgublje-nih životinja JLS posredno utječu i na javno zdravlje građana, jer se tim mjerama sprječava širenje zaraznih bolesti. Provedba odgovarajućih mjera u ovom djelo-krugu zahtijeva planiranje i osiguravanje određenih novčanih sredstava u proračunu JLS, odnosno JPRS

* Desanka Sarvan, mag. iur., Županija Istarska, Pula1 Poduzimanjem mjera radi skrbi o napuštenim i izgubljenim životinjama JLS posredno utječu na javno zdravlje građana jer se tim mjerama sprječava širenje zaraznih bolesti.

radi zbrinjavanja napuštenih i izgubljenih životinja; ali i radi poduzimanja mjera edukacije građana, te steri-lizacije životinja, radi sprječavanja neželjenih legla i time smanjenja broja napuštenih životinja.

2. Deklaracija o pravima životinjaUniverzalnu deklaraciju o pravima životinja (15. listopad 1978. godine u Parizu, dopunjena je 1990 godine u Ženevi), je donijela Međunarodna udruga za prava životinja pod pokroviteljstvom UNESCO-a, sadrži popis prirodnih prava koja pripadaju živo-tinjama, a koja odgovaraju i općepriznatim temelj-nim pravima čovjeka2. Prema toj Deklaraciji, pravna osobnost životinje i njena prava moraju biti priznati zakonom. Ta prava daju životinjama svojstvo ogra-ničenog ili pasivnog moralnog i pravnog subjektivi-teta, što znači da su ljudi zastupnici interesa životi-nja (slično temeljnim ljudskim pravima).

Deklaracija podrazumijeva:

• da svaka životinja ima svoja prava,• da je nepriznavanje i nepoštovanje ovih prava, čo-

vjeka dovelo i još dovodi, u situaciju da čini krimi-nalne radnje protiv prirode i životinja,

• da je čovjek istrebljivao životinje, a mnogim vr-stama još prijeti istrebljenje,

• da je poštovanje životinja kao vrste, uvjet čovjeka da poštuje ljudsku vrstu,

• da se već od rane dobi provodi edukacija djece: tako da se životinje promatra, shvaća, poštuje i voli.

Deklaracija proglašava:

1. Sve životinje rođenjem postaju ravnopravne i stječu jednaka prava.

2. Svaka životinja ima pravo na poštovanje. Čo-vjek u odnosu prema životinjskoj vrsti ne može uze-ti pravo da uništava životinje ili da ih iskorištava, ne poštujući ovo pravo. Svaka životinja ima pravo na razumjevanje, skrb i zaštitu od strane čovjeka.

3. Ni jedna životinja ne smije biti podvrgnuta maltretiranju i zlostavljanjima.

2 F. Novalić „Rasipanje budućnosti – kritika mita napretka i cinizma rasipanja“ „Alineja“; Zagreb, 2003. godine.

UDK 347.7Desanka Sarvan *

Djelokrug JLP/R/S prema Zakonu o zaštiti životinja


LOKALNA SAMOUPRAVA

4. Životinja koja pripada grupi divljači ima pravo na slobodan život u svom zemaljskom, zračnom ili vodenom prirodnom okruženju, kao i pravo na reprodukciju. Svako narušavanje slobode, pa čak i u edukativne svrhe, suprotno je ovom pravu.

5. Svaka životinja koja uobičajeno živi u ambi-jentu s ljudima ima pravo živjeti i razvijati se prema ritmu i u uvjetima života i slobode, koji su normalni za njenu vrstu. Svaka promjena ovog ritma i ovih uvjeta učinjena od strane čovjeka u ko-mercijalne svrhe suprotna je ovom pravu.

6. Svaka životinja koju je čovjek izabrao za svog pratitelja, ima pravo na dugovječnost koja se inače podrazumijeva za njezinu vrstu. Napuštanje živo-tinje je čin zlostavljanja i ponižavanja.

7. Svaka radna životinja ima pravo na razumne okvire trajanja i intenziteta rada, na primjerenu prehranu i odmor.

8. Eksperimentiranja na životinjama, koja uklju-čuju tjelesnu ili psihičku patnju nisu u skladu s pravima životinja, bilo da je riječ o medicin-skom, znanstvenom, komercijalnom ili bilo ko-jem drugom obliku eksperimentiranja. Moraju se upotrebljavati i razvijati zamjenske tehnike.

9. U slučaju da se životinja uzgaja za prehranu, mora biti hranjena transportirano, i ubijena tako da ne trpi nelagodu ili bol.

10. Ni jedna životinja ne smije biti korištena za za-bavu čovjeka. Predstave s životinjama i predstave gdje se one koriste su čin nepoštovanja životinja.

11. Svaki čin ubojstva životinja, bez prijeke po-trebe smatra se biocidom, odnosno aktom protiv života.

12. Svaki čin kojim se ubija veliki broj divljači je genocid, odnosno akt protiv vrste. Zagađivanje i uništavanje prirodnog okoliša vodi genocidu.

13. Mrtva životinja mora biti tretirana s pošto-vanjem. Scene nasilja u kojima su životinje žrtve trebaju biti zabranjene za prikazivanje u kinima i na televiziji, osim u slučaju kad se prikazuju kao čin nepoštovanja životinja.

14. Udruge za zaštitu životinja moraju imati svo-je predstavnike u tijelima vlasti. Prava životi nja moraju se braniti zakonom, kao i prava ljudi.

3. Zaštita životinja u zemljama EUEuropska unija provodi politiku zaštite životinja di-rektivama o zaštiti pojedinih grupa životinja i nači-nu postupanja s njima, ovim dokmentima:

• Direktive Vijeća 83/129/EEZ od 28. ožujka 1983., o uvozu koža mladunaca određenih vrsta tuljana i proizvoda od njih u države članice (SL L 91, 9. 4. 1983.),

• Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3254/91 od 4. studeno-ga 1991., o zabrani uporabe stupica na području Zajednice i zabrani uvođenja na područje Zajed-nice: krzna i proizvoda dobivenih od određenih divljih životinjskih vrsta, koje potječu iz zema-lja gdje ih love stupicama ili metodama zamki koje ne odgovaraju međunarodnim humanim standardima hvatanja stupicom (SL L 308, 9. 11. 1991.),

• Uredbe Vijeća (EZ) br. 1255/97 od 25. lipnja 1997. o kriterijima Zajednice za odmorišta za životinje i izmjeni plana puta iz Dodatka Direktive 91/628/EEC (SL L 174, 2. 7. 1997.),

• Direktive Vijeća 98/58/EZ od 20. srpnja 1998., o zaštiti životinja koje se uzgajaju u svrhu proizvod-nje (SL L 221, 8. 8. 1998.),

• Direktive Vijeća 1999/22 od 29. ožujka 1999., o držanju divljih životinja u zoološkim vrtovima (SL L 94, 9. 4. 1999.),

• Direktive Vijeća 1999/74/EZ od 17. srpnja 1999., kojom se određuju minimalni standardi za zaštitu kokoši nesilica (SL L 203, 3. 8. 1999.),

• Direktive Komisije 2002/4/EZ od 30. siječnja 2002., o registraciji gospodarstava koje drže kokoši nesilice obuhvaćenih Direktivom Vijeća 1999/74/EZ (SL L 30, 31. 1. 2002.),

• Uredbe Vijeća (EZ) br. 1/2005 od 22. prosinca 2004., o zaštiti životinja tijekom prijevoza i s pri-jevozom povezanih postupaka, kojom se mijenjaju Direktive 64/432/EEZ i 93/119/EZ i Uredba (EZ) br. 1255/97 (SL L 3, 5. 1. 2005.),

• Direktive Vijeća 2007/43/EZ od 28. lipnja 2007., o određivanju minimalnih pravila za zaštitu pilića koji se uzgajaju za proizvodnju mesa (SL L 182, 12. 7. 2007.),

• Uredbe (EZ) br. 1523/2007 Europskog parlamen-ta i Vijeća od 11. prosinca 2007., kojom se zabra-njuje stavljanje na tržište, uvoz u Europsku zajed-nicu ili izvoz iz Europske zajednice krzna mačaka i pasa, i proizvoda koji sadrže takvo krzno (SL L 343, 27. 12. 2007.),

• Direktive Vijeća 2008/119/EZ od 18. prosinca 2008., o minimalnim uvjetima za zaštitu teladi (SL L 10, 15. 1. 2009.),

• Direktive Vijeća 2008/120/EZ od 18. prosinca 2008., o minimalnim uvjetima za zaštitu svinja (SL L 47, 18. 2. 2009.),

• Uredbe (EZ) br. 1007/2009 Europskog parlamen-ta i Vijeća od 16. rujna 2009., o trgovini proizvodi-ma od tuljana (SL L 286, 31. 10. 2009.),


LOKALNA SAMOUPRAVA

• Uredbe Vijeća (EZ) br. 1099/2009 od 24. rujna 2009., o zaštiti životinja u vrijeme usmrćivanja (SL L 303, 18. 11. 2009.),

• Direktive 2010/63/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2010., o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe (SL L 276, 20. 10. 2010.) i

• Uredbe Komisije (EU) br. 737/2010 od 10. ko-lovoza 2010., o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe (EZ) br. 1007/2009 Europsko-ga parlamenta i Vijeća o trgovini proizvodima od tuljana (SL L 216, 17. 8. 2010.).

3.1. Nacionalno zakonodavstvo država EU o zaštiti životinja

Države EU uređuju nacionalnim zakonodavstvom zaštitu životinja, sukladno navedenim direktivama. Švicarska je prva zemlja koja je uvrstila interese životinja u svoj Ustav (1992.): u članku 20a Ustava, koji obvezuje državu da poštuje i štiti dostojanstvo ljudi dodane su riječi: i životinja. Isto je 2002. godine učinila i Njemačka.

Postupanje s životinjama u Republici Italiji propi-sano je Okvirnim zakonom o kućnim ljubimcima i sprječavanju napuštanja životinja u Republici Italiji, br. 281, od 14. kolovoza 1991. godine (Legge quadro in materia di animali di affezione e prevenzione del randagismo 14. agosto 1991. n. 281 ). Prema tom Za-konu država promiče i štiti skrb o kućnim ljubimci-ma (animali di affezione), osuđuje okrutnosti prema njima kao i njihovo zlostavljanje i napuštanje, u cilju ostvarenja suživota između ljudi i životinja, i skrbi o javnom zdravlju i okolišu.

3.2. Postupanje sa psima i drugim kućnim ljubimcima u Republici Italiji

Kontrola populacije pasa i mačaka ograničava-njem njihovog razmnožavanja u Republici Italiji provodi se, sukladno znanstvenim dostignućima, u veterinarskim službama i lokalnih zdravstvenih jedinica. Vlasnici i posjednici pasa i mačaka mogu se u tom cilju, na vlastiti trošak obratiti ovlašte-nim veterinarskim ambulantama kinoloških dru-štava, udruga za zaštitu životinja ili privatnim am-bulantama.

Općine su dužne osiguravati skloništa za pse (canili comunali), poštujući uvjete propisane regionalnim zakonima, za čiju organizaciju i upravljanje općine dobivaju sredstva od regija. Regije, zajedno s udru-gama građana za zaštitu životinja, koje djeluju na području regije, donose Program prevencije pojave životinja-lutalica, kojim se predviđa:

a) pružanje inicijativa i informacija i u školskom kru-gu, kako bi se postigao ispravan odnos poštovanja prema životu životinje, i obrana njenog habitata,

b) tečajevi za službenike regija, općina i lokalnih zdravstvenih službi za potrebe provedbe toga zako-na, kao i za dobrovoljne čuvare, ljubitelje životinja koji surađuju s lokalnim zdravstvenim službama i s općinama,

c) svaki prijavljeni slučaj gubitaka stoke od strane vlasnika zbog šteta nanesenih od strane divljih ili napuštenih pasa mora biti sa sigurnošću potvrđen od strane veterinarske službe.

Za provedbu zakona osnovan je poseban novčani fond na razini države. O napuštenim ili izgubljenim životinjama, skrbe općinske službe. Psi smješteni u utočištima za pse, mogu biti eutanazirani samo ako su teško bolesni, neizlječivi ili su očito opasni. Za-branjeno je zlostavljati mačke koje žive na slobodi. Nadležne službe ovlaštene su mačku uhvatiti, steri-lizirati i vratiti u njenu grupu, a eutanazirati samo ako su mačke teško i neizlječivo bolesne. Udruge građana za zaštitu životinja mogu uz suglasnost nadležnih službi, skrbiti o kolonijama mačaka, koje žive na slobodi, osiguravajući im životne uvjete i zdravlje3.

3 Poznat je slučaj gradske uprave Grada Rima koja je (kao turističku atrakciju), posebno zaštitila koloniju mačaka koje žive na rimskim spomenicima, a koja navodno potječe još iz doba Rimske Republike.


LOKALNA SAMOUPRAVA

Zakon predviđa novčane kazne za:

• napuštanje psa, mačke ili bilo koje druge životinje koju vlasnik uzgaja u vlastitoj nastambi,

• vlasnika psa koji svog psa ne upiše u upisnik,• vlasnika psa koji je svog psa upisao u upisnik, ali

onemogućava njegovo označavanje,• trgovinu psima ili mačkama za potrebe eksperi-

menata protivno važećim zakonima4.

Kazneni zakon Republike Italije dopunjen je 20. lip-nja 2004. godine odredbama o zabrani zlostavljanja životinja, te zabrani njihove uporabe u zabranjenim borbama i neodobrenim natjecanjima (Codice Civile, Disposizioni concernenti il divieto di maltrattamento degli animali, nonche′ di impiego degli stessi in com-battimenti clandestini o competizioni non autorizzate - 20. luglio 2004. n. 189.). Propisana su kaznena djela protiv osjećaja prema životinjama (delitti contro il sentimento per gli animali):

• Kazneno djelo usmrćivanja životinje: tko okrut no ili bespotrebno prouzroči smrt životinje kazniti će se kaznom zatvora u trajanju od 3 do 18 mjeseci,

• Kazneno djelo zlostavljanje životinje: tko okrutno ili nepotrebno prouzroči ozljedu životi-nji ili je podvrgava okrutnostima ili ponašanju, teškoćama ili nepodnošljivom radu prema etio-loškim osobinama životinje, kazniti će se kaznom zatvora u trajanju od 3 mjeseca do 1 godine, ili novčanom kaznom u visini od 3.000 do 15.000 EUR. Istom će se kaznom kazniti onog tko životi-nje drogira ili im daje zabranjene tvari ili ih pod-vrgava postupanju, koje može ugroziti zdravlje životinja.

Kazna će se udvostručiti ako uslijed navedenih po-stupanja nastupi smrt životinje.

• Kazneno djelo izvođenja zabranjenih pred-stava i priredbi s životinjama: tko organizira ili promiče zabave ili priredbe, koje sadržavaju okrut-nosti i nanose bol životinji, kazniti će se kaznom zatvora u trajanju od 4 mjeseci do 2 godine, i nov-čanom kaznom od 3.000 do 15.000 EUR. Kazna će se povećati za trećinu, ako se navedeno čini u svezi sa zabranjenim klađenjem ili radi zarade za sebe ili druge, ili ako time bude prouzročena smrt životinje.

• Kazneno djelo izvođenja zabranjenih borbi i neodobrenih natjecanja životinja: tko promiče, organizira ili vodi borbe ili neodobrena natjecanja

4 Posebnim zakonom u Republici Italiji regulirani su izuzetni slučajevi dozvoljenih eksperimenata na životinjama, no zbog ograničenosti prostora ne obrađujemo je detaljnije u ovom članku.

životinja, koje mogu ugroziti njihov tjelesni integri-tet, kazniti će se kaznom zatvora od 1 godine do 3 godina i novčanom kaznom od 50.000 do 160.000 EUR. Kazna će se povećati od trećine do polovine zapriječenog iznosa: a) ako su navedene radnje po-činjene sudjelovanjem malodobnika ili naoružanih osoba, b) ako se navedene radnje promiču upora-bom video-snimki ili materijala bilo koje vrste koji sadrži scene ili slike borbi ili natjecanja, te c) ako op-tuženik snima ili registrira na bilo koji način borbe ili natjecanja. Tko osim navedenog, uzgaja ili dresira životinje bilo osobno ili s trećim osobama, radi ko-rištenja životinja u navedenim borbama, kazniti će se kaznom zatvora od 3 mjeseca do 2 godine i nov-čanom kaznom od 5.000 do 30.000 EUR. Istom će kaznom biti kažnjeni vlasnici ili posjednici životinja, koje učestvuju u navedenim borbama ili natjecanji-ma, pod uvjetom da su s time bili upoznati. Tko osim navedenog, organizira i prihvaća klađenje za nave-dene borbe i natjecanja, pa i u slučajevima da nije prisutan na mjestu borbi ili natjecanja, kazniti će se kaznom zatvora od 3 mjeseci do 2 godine i novča-nom kaznom od 5.000 do 30.000 EUR.

• Kazneno djelo uporabe kože i krzna u komer-cijalne svrhe: Zabranjena je uporaba pasa (canis familiaris) i mačaka ( felis catus) za proizvodnju ili izradu krzna, bundi, odjeće ili kožne galanterije od kože, koja potječe od tih životinja, te stavljanja u promet ili uvoz takvih proizvoda na području Republike Italije. Povreda navedene odredbe kažnjava se kaznom zatvora od 3 do 1. godine, te novčanom kazna u rasponu od 5.000 do 100.000 EUR, te obuhvaća i oduzimanje i uništenje robe.

Životinje koje su predmet kaznenog djela i budu oduzete, povjeravaju se udrugama ili osobama koje to zatraže odlukom ministra zdravstva u suglasno-sti s ministrom unutarnjih poslova.

4. Pravno uređenje zaštite životinja u Republici Hrvatskoj

U Republici Hrvatskoj zakoni kojima je propisana pravila postupanja prema životinja radi njihove za-štite jesu:

• Zakon o zaštiti životinja (NN, br. 135/06 i 37/13), kojim je usklađeno postupanje u zaštiti životinja s direktivama EU (supra),

• Zakon o veterinarstvu (NN, br. 47/07 i Uredba 55/08) i Pravilnik o označavanju pasa (NN, br. 72/10), te Pravilnik o opasnim psima (NN, br. 117/08),

• Kazneni zakon (NN, br. 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03,190/03 i 105/04).


LOKALNA SAMOUPRAVA

Zakon o obveznim odnosima (NN, br. 35/05, 41 /08 i 125/11) određuje utvrđivanje odgovornosti za na-knadu štete počinjene s životinjama i na životinja-ma. Posebna zaštita određenih kategorija životinja - primjerice divljači propisana je Zakonom o lovstvu (NN, br. 140/05 i 75/09), te zaštićenih vrsta propi-sana je Zakonom o zaštiti prirode (NN, br. 70/05, 138/08 i 57/11)5, te brojnim međunarodnim kon-vencijama, koje je prihvatila Republika Hrvatska.

4.1. Zaštita životinja

Zakon o zaštiti životinja (NN, br. 135/06, 37/13 – u daljnjem tekstu: ZZZ) uređuje odgovornost, obveze i dužnosti izičkih i pravnih osoba radi zaštite živo-tinja, što uključuje zaštitu njihovog života, zdravlja i dobrobiti; način postupanja s životinjama; uvjeti koji su potrebni za zaštitu životinja pri držanju, uzgoju, prijevozu, obavljanju pokusa, klanju i usmrćivanju životinja, držanju životinja u zoološkim vrtovima, u cirkusima, na predstavama i natjecanjima životinja, prilikom prodaje kućnih ljubimaca te postupanje s napuštenim i izgubljenim životinjama.

Zabranjeno je životinje ubijati, nanositi im bol, pat-nju i ozljede te ih namjerno izlagati strahu, navede-no je protivno odredbama ZZZ, i zabranjeno je:

1. uzgajati životinje tako da trpe bol, patnju i strah te ih namjerno ozljeđivati, protivno pravilima stru-ke odnosno najnovijim znanstvenim dostignućima,

2. uvoziti i prodavati životinje koje potječu iz uzgoja, iz točke 1. ovoga stavka,

3. povećavati agresivnost životinja selekcijom ili drugim metodama,

4. huškati životinje na druge životinje ili čovjeka, ili ih dresirati na agresivnost, osim pri dresuri služ-benih i lovačkih pasa pod vodstvom osposobljenih osoba,

5 Prema t 2. čl.8. Zakona o zaštiti prirode, zaštićene svojte:strogo zaštićena divlja svojta,zaštićena divlja svojta, zaštićena zavičajna udomaćena svojta. Divlje svojte koje su ugrožene u smislu Zakona o zaštiti prirode proglašava zaštićenim svojtama ili strogo zaštićenim svojtama nadležno ministarstvo pravilnikom na prijedlog Zavoda za zaštitu prirode Republike Hrvatske, na temelju procjene ugroženosti pojedinih svojti i obveza koje proizlaze iz međunarodnih ugovora kojega je Republika Hrvatska stranka i koji je na snazi. Pravilnik se donosi se na temelju crvenog popisa koji izrađuje Zavod. Zavičajne udomaćene svojte koje su ugrožene u smislu Zakona o zaštiti prirode utvrđuje i proglašava zaštićenim zavičajnim udomaćenim svojtama nadležni ministar na prijedlog Zavoda za zaštitu prirode Republike Hrvatske. Rješenjem se određuju i uzgojni ciljevi, pravila uzgoja i očuvanja čiste i zdrave genetske osnove, te načine korištenja ugroženih zavičajnih udomaćenih svojti koji nisu propisani posebnim zakonom.

5. obučavati životinje za borbe, organizirati borbe ži-votinja, osim tradicionalnih natjecanja bikova, ili su-djelovati u njima, posjećivati ih i oglašavati, te u vezi s tim organizirati klađenje i sudjelovati u klađenju,

6. davati žive životinje kao nagrade u igrama na sreću,

7. koristiti tehničke uređaje, pomoćna sredstva ili naprave, kojima se u obliku kazne utječe na ponaša-nje životinja, uključujući bodljikave ogrlice ili sred-stva za dresuru koja uključuju upotrebu električne struje ili kemijskih tvari, osim pri dresuri službenih pasa,

8. organizirati utrke pasa,

9. davati stimulanse ili druge nedopuštene tvari životinjama, kako bi se poboljšao njihov nastup na sportskim natjecanjima i na predstavama,

10. koristiti nedopuštene stimulanse i tvari u svrhu bržeg rasta i prirasta životinja,

11. koristiti životinje za cirkuske i druge predstave, ilmska i televizijska snimanja, oglašavanja, izložbe

ili natjecanja, ako ih se pri tome prisiljava na nepri-rodno ponašanje ili se kod životinja izaziva bol, pat-nja, ozljede ili strah,

12. prisiljavati životinje na ponašanje koje im izazi-va bol, patnju, ozljede ili strah,

13. izlagati životinje nepovoljnim temperaturama i vremenskim uvjetima, protivno prihvaćenim zoo-higijenskim standardima za pojedinu vrstu ili ne-dostatku kisika, čime se kod životinja uzrokuje bol, patnja, ozljede ili strah,

14. davati životinjama hranu ili tvari čije uzimanje uzrokuje bol, patnju, ozljede, strah ili smrt,

15. prisiljavati životinje na uzimanje određene hra-ne ili tvari, ukoliko to ne odredi veterinar u veteri-narsko-zdravstvene svrhe ili ako nije znanstveno opravdano,

16. zanemarivati životinje s obzirom na njihovo zdravlje, smještaj, ishranu i njegu,

17. živim životinjama odsijecati osjetljive dijelove tijela, protivno je odredbama ZZZ,

18. upotrebljavati nedopuštene zamke i nedopušte-ne stupice za hvatanje životinja,

19. hraniti životinje drugim živim životinjama, osim ako je to neizbježno,

20. upotrebljavati žive životinje kao mamce u lovu,

21. ograničavati kretanje životinjama tako da im to uzrokuje bol, patnju, ozljede ili strah, protivno je odredbama ovoga Zakona,


LOKALNA SAMOUPRAVA

22. omamljivati, klati ili ubijati životinje u ritualne svrhe,

23. uzgajati životinje u svrhu proizvodnje krzna,

24. stavljati na tržište, uvoziti i izvoziti krzno pasa ili mačaka te proizvode koji sadrže krzno pasa ili mačaka,

25. uvoziti kože i proizvode od kože mladunaca određenih vrsta tuljana u komercijalne svrhe,

26. stavljati u promet proizvode od tuljana suprot-no utvrđenim pravilima,

27. uvoziti krzna i proizvode dobivene od određe-nih divljih životinjskih vrsta, koje potječu iz divljine ulovljenih stupicama.

4.2. Zaštita kućnih ljubimaca

Prema odredbama ZZZ, kućni ljubimci su životinje koje čovjek drži zbog društva, zaštite i pomoći ili zbog zanimanja za te životinje. Zaštita kućnih lju-bimaca ostvaruje se prema sljedećim pravilima: a) kućnim ljubimcima moraju se osigurati uvjeti dr-žanja u skladu s njihovim potrebama, b) ako se kao kućnog ljubimca nabavlja strana životinjska vrsta ili životinjska vrsta zaštićena posebnim propisom o za-štiti prirode, mora se udovoljiti posebnim uvjetima držanja, c) zabranjena je prodaja kućnih ljubimaca maloljetnim osobama, d) zabranjeno je držanje i po-stupanje s kućnim ljubimcima te njihovo kretanje na način koji ugrožava zdravlje i sigurnost drugih ži-votinja i ljudi, a posebice djece, e) posjednici kućnih ljubimaca moraju osigurati kontrolu razmnožavanja životinja pod njihovim nadzorom, f) posjednici mo-raju zbrinjavati mladunčad vlastitih kućnih ljubi-maca u skladu s odredbama ovoga ZZZ, a u slučaju nekontroliranog razmnožavanja, kada ne žele sami zbrinuti mladunčad, snose troškove njihovog zbri-njavanja, g) uvjete i način držanja opasnih i moguće opasnih pasa, propisuje ministar. (čl. 48. ZZZ).

Uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s tri i više rasplodnih ženki ne mogu započeti obavlja-ti djelatnost bez rješenja o udovoljavanju uvjetima koje donosi nadležno tijelo. Nadležno tijelo vodi upi-snik uzgoja, a uvjete za uzgoj kućnih ljubimaca pro-pisuje ministar (članak 49. ZZZ).

Za zaštitu kućnih ljubimaca, koji su u najvećem broju mačke i psi, značajno je usklađenje ZZZ s odredbama Uredbe (EZ) br. 1523/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2007., kojom se zabranjuje stavljanje na tržište, uvoz u Europsku zajednicu ili izvoz iz Europske zajednice krzna mačaka i pasa, i proizvoda koji sadrže takvo krzno (SL L 343, 27. 12. 2007.).

4.3. Zaštita napuštenih i izgubljenih životinja

Kako bi se izbjeglo napuštanje i gubljenje pasa, pre-ma članku 37. Zakona o veterinarstvu (NN, br. 47/07 i Uredba 55/08) obveze vlasnika (posjednika) pasa su sljedeće: a) svi psi moraju biti označeni na propi-sani način, a svi označeni psi moraju biti upisani u upisnik pasa, a posjednik mora posjedovati propisa-nu ispravu o upisu i cijepljenju psa protiv bjesnoće, b) cijepljenje pasa, vođenje upisnika pasa te izdava-nje propisane isprave obveza je ovlaštene pravne ili izičke osobe, u skladu s odredbama ovoga ZZZ,c) središnji upisnik pasa vodi Uprava, a za troškove upisa pasa, obveznog označavanja pasa i izdavanja službenih isprava posjednik plaća naknadu u skladu s odredbama ZZZ, d) posjednik psa obvezan je pri-javiti nabavu, odnosno odjaviti psa u slučaju svakog gubitka posjeda životinje (nestanka, prodaje, daro-vanja, uginuća) u roku od 14 dana od nastalog doga-đaja pravnoj ili izičkoj osobi ovlaštenoj za upisiva-nje u središnji upisnik pasa, e) psi nad kojima nisu provedene propisane mjere smještaju se u sklonište na teret posjednika, odnosno JLS ukoliko posjednik nije poznat, a usmrćuju se u skladu s odredbama po-sebnog propisa o zaštiti životinja, d) sadržaj i oblik upisnika pasa te isprave o obveznom upisu i prove-denim mjerama, uvjete i način označavanja, kao i oblik obvezne oznake za pse propisuje ministar.

Napuštenom životinjom smatra se ona koju je po-sjednik svjesno napustio kao i ona koju je napustio zbog više sile kao što su bolest, smrt ili gubitak slo-bode, dok je izgubljena životinja ona životinja koja je odlutala od posjednika i on je traži. JLS i JPRS imaju značajne obveze u provedbi ZZZ: a) ako nije osnova-no sklonište za životinje, njegovo osnivanje i rad i-nancira jedna ili više JLS ili JPRS u skladu s njihovim potrebama, odnosno Grad Zagreb (st. 4., čl. 56. ZZZ), b) obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgu-bljenih životinja inanciraju JLS (st. 5., čl. 56. ZZZ). c) uvjete i način držanja kućnih ljubimaca, način kon-trole njihova razmnožavanja, uvjete i način držanja vezanih pasa te način postupanja s napuštenim i iz-gubljenim životinjama propisuju predstavnička tije-la općina ili gradova u skladu s općim aktima, osim za kućne ljubimce koji pripadaju zaštićenim vrsta-ma u skladu s posebnim propisima (st. 4., čl. 58. ZZZ). d) nadležna tijela državne uprave i tijela JLS ili JPRS obvezna su razvijati svijest javnosti, osobito mladih, o zaštiti životinja (st. 2., čl. 58. ZZZ), e) JLS i Grad Zagreb moraju osigurati higijeničarsku službu za sakupljanje s javnih površina životinjskih lešina radi njihovog uništavanja, osim iz objekata određe-nih zakonom. JLS koje nisu osigurale higijeničarsku


LOKALNA SAMOUPRAVA

službu na njihovom području snose troškove za pri-jevoz i uništavanje životinjskih lešina i nusproizvo-da životinjskog podrijetla, koji nisu za prehranu lju-di, osim u slučajevima koji su propisani Zakonom o veterinarstvu (čl. 52. Zakona o veterinarstvu – NN, br. 47/07 i Uredba 55/08).

ZZZ određuje i značajne obveze za posjednika izgu-bljene životinje – on je dužan njezin nestanak prija-viti skloništu za životinje u roku od 3 dana, a nesta-nak psa i osobi ovlaštenoj za vođenje upisnika pasa. Obveze su propisane i za nalaznika napuštene ili iz-gubljene životinje, koji je dužan o njezinom nalasku obavijestiti sklonište za životinje.

4.4. Sklonište za životinje

Sklonište za životinje je objekt u kojem se smještaju i zbrinjavaju napuštene i izgubljene životinje, gdje im se osigurava potrebna pomoć. Sklonište za živo-tinje može osnovati izička ili pravna osoba. Uvjete za osnivanje i rad skloništa za životinje, kao i ospo-sobljenost osoblja, koje skuplja životinje i brine se o njima u skloništu, propisuje ministar (čl. 55. ZZZ), te stoga sklonište za životinje ne može početi obavljati djelatnost bez rješenja o udovoljavanju uvjeta, koje donosi nadležno tijelo, koje vodi upisnik skloništa za životinje.

Obveza je skloništa za životinje osigurati skupljanje napuštenih i izgubljenih životinja, a ako se odmah ne može utvrditi njihov vlasnik, i njihov smještaj. Životinje se smještaju u sklonište za životinje na tro-

šak posjednika, ako je poznat ili se naknadno utvr-di. Kada je pronađena divlja životinja, ona se predaje utočištu za divlje životinje, koje osigurava njezino vraćanje u prirodu, ako je to moguće, a u protivnom se životinja nudi zoološkom vrtu koji je opremljen za njezino primanje. Ukoliko ni zoološki vrt nije u mogućnosti primiti životinju, ona se može usmrtiti. Ako je pronađena zaštićena divlja životinja, obavje-štava se tijelo državne uprave nadležno za poslove zaštite prirode, koje donosi odluku o njezinom zbri-njavanju.

Sklonište za životinje mora: a) primati prijave o napuštenim i izgubljenim životinjama, b) organizi-rati samostalno ili u suradnji s JLS ili JPRS skuplja-nje i prevoženje izgubljenih i napuštenih životinja do skloništa, c) osigurati smještaj izgubljenih i na-puštenih životinja, d) osigurati smještaj životinja, privremeno oduzetih vlasniku odnosno posjed-niku zbog stanja temeljem kojeg je zaključeno da životinja trpi bol, patnju ili veliki strah, da je ozli-jeđena ili da bi nastavak njezinog života u istim uvjetima bio povezan s neotklonivom boli, e) osi-gurati veterinarsko-zdravstvenu zaštitu životinja, f) tražiti vlasnike napuštenih i izgubljenih životi-nja, ili ih nastojati udomiti, g) voditi evidencije o pronađenim životinjama i njihovom zbrinjavanju ili usmrćivanju.

Sklonište za životinje mora provoditi mjere, koje odredi veterinarska inspekcija, i surađivati s JLS ili JPRS. Ako u roku od 15 dana od dana smještaja životinje u sklonište vlasnik životinje nije podnio zahtjev za njezino vraćanje, životinja se može daro-vati ili prodati. Životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, a koju nije moguće dalje držati ili udomiti, može se nakon 60 dana usmrtiti (članak 57. ZZZ).

U svrhu obavljanja poslova iz članka 57. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona, osnivači skloništa za živo-tinje dužni su organizirati informacijski centar o napuštenim i izgubljenim životinjama, te podatke o životinjama dati na uvid javnosti, ostalim skloni-štima za životinje na području Republike Hrvatske i nadležnom tijelu. Veterinarska inspekcija u svako doba ima pravo pristupa nastambama i prostoru u kojem se životinje drže i pravo kontrole zdravstve-nog stanja i uvjeta držanja životinja, koje se nalaze u skloništu za životinje (stavak 1. i 3. članka 58. ZZZ).

5. Odgovornost vlasnika životinjeOdgovornost vlasnika životinje za štetu koju je pro-uzročila životinja kojoj je vlasnik obuhvaća sva tri oblika odgovornosti: građansko-pravnu, prekršajnu i kaznenu.


LOKALNA SAMOUPRAVA

5.1. Šteta od životinja i šteta prema životinjama

Zakon o obveznim odnosima (NN, br. 35/05 i 41 /08 i 125/11 – u daljnjem tekstu: ZOO ) nalaže popravljanje imovinske štete. Šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprije ča va nje njezina povećanja (izma-kla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta). Štetu može prouzročiti životinja ili šteta može biti prouzročena životinji, pa tako nastaje obveza: a) naknade štete trećoj osobi (oštećeniku) zbog štete koju prouzroči životinja, te b) naknade štete vlasniku životinje, zbog štete prouzročene prema životinji.

5.2. Odgovornost za štetu koju prouzroči životinja

Odgovornost za štetu koju je uzrokovala životinje, nije posebno propisana ZOO-om, ali se prema sudskoj praksi o odgovornosti, za štetu koju je uzrokovala ži-votinja odlučuje primjenom odredbi ZOO.6 Za štetu koju prouzroči životinja odgovoran je vlasnik životi-nje, ali i osoba kojoj je vlasnik povjerio životinju7.

Za odgovornosti za štetu koju je prouzročila životi-nja odlučuje se: a) po kriteriju krivnje i b) po krite-riju odgovornosti od opasne stvari. Po kriteriju krivnje, kada vlasnik životinje odgovara za štetu koju je prouzročila životinja, osim ako dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Krivnja postoji, kad je štetnik (vlasnik životinje) prouzročio štetu namjerno ili nepažnjom (čl. 1049. ZOO). Kada se radi o životinjama koje se, s obzirom na narav ili navi-ke, mogu smatrati opasnima, odgovornost za štetu koju je prouzročila životinja procjenjuje se po kriteriju odgovornosti od opasne stvari. Vlasnici životinja koje se mogu smatrati opasnom stvari mo-raju se nadgledati sa osobitom pozornošću.

U sudskoj praksi kriterij za ocjenjivanje stupnja opa-snosti koji životinja predstavlja za okolinu je njezi-no uobičajeno ponašanje u određenoj situaciji. Životinje se mogu smatrati opasnim stvarima, ako s obzirom na narav ili navike, pokazuju opasna svojstva. Primjerice, za pse je propisan način utvrđi-vanja njihove opasnosti - podatak da li je pas opa-san ili moguće opasan upisuje se u upisnik pasa kojeg vodi nadležna veterinarska organizacija8.

6 I. Crnić: Odgovornost za štetu od opasnih stvari ili opasne djelatnosti – „Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse“ – Godišnjak VIII, Opatija, 2001. godine. 7 t. 12. čl. 2. Zakona o veterinarstvu - 12. Posjednik životinje - svaka pravna ili izička osoba koja je kao vlasnik, korisnik ili čuvar, izravno odgovorna za zdravlje i dobrobit životinje. 8 Prema Pravilniku o opasnim psima (NN, br. 117/08).

Postupati s posebnom pozornošću moraju, pri-mjerice i vlasnici pasa, koji su prema Pravilniku o opasnim psima (NN, br. 117/08) označeni pojmom opasan pas: a) bilo koja jedinka te vrste, podrijetlom iz bilo koje pasmine koja je ničim izazvana, napala čovjeka i nanijela mu tjelesne ozljede ili ga usmrtila, ili ničim izazvana napala drugog psa i nanijela mu teške tjelesne ozljede ili uzgajana i/ili dresirana za borbe pasa ili zatečena u organiziranoj borbi s dru-gim psom; b) pas pasmine terijera tipa bull koji ne potječe iz kontroliranog uzgoja iz članka 8. stavka 1. Pravilnika (pit bull terijer) i njegovi križanci.

Činjenicu da je pas opasan, (osim za pse iz članka 8. stavka 4. Pravilnika), utvrđuje veterinarski inspek-tor po podnesenoj prijavi o ničim izazvanom napa-du na čovjeka s nanesenim tjelesnim ozljedama ili usmrćenjem, ili ničim izazvanom napadu na drugog psa s nanesenim teškim tjelesnim ozljedama. Te je kod pitanja odgovornosti za nastalu štetu ova činje-nica od bitnog značaja. Stoga, vlasnici pasa koji su u upisniku označeni kao opasni ili moguće opasni mo-raju s njima postupati s posebnom pozornošću, jer je njihova odgovornost za moguću štetu objektivna tj. procjenjuje se po kriteriju odgovornosti od opa-sne stvari.

No, činjenica opasnosti psa nije vezana isključivo za pojedinu rasu psa, već i okolnosti u kojima se pas nalazi kod prouzročenja štete, a kao jedna od bitnih okolnosti opasnosti je nedostatak nadzora vla-snika nad psom. Prema sudskoj praksi Vrhovnog suda Republike Hrvatske9 rečeno je da se pas može smatrati opasnom stvari u sljedećim uvjetima: a) pas-čuvar vučjak i pas-čuvar bernardinac, te pas ču-var križani vučjak, mogu se smatrati opasnom stva-ri, b) pas koji nije vezan i koji se slobodno, bez nad-zora kreće dvorištem u kojem se igraju djeca, c) pas bez nadzora vlasnika koji se kreće dvorištem i ispred kuće, d) pas bez nadzora koji se kreće javnim putem, e) pas koji se bez nadzora kreće gradskom ulicom predstavlja povećanu opasnost za okolinu, pa vla-snik psa odgovara po kriteriju objektivne odgovor-nosti za štetu nastalu naletom psa na automobil, f) pas koji se nekontrolirano kreće u neposrednoj blizi-ni prihvatilišta za fazane, a može potkopati žičanu ogradu, kojom je prihvatilište za fazane ograđeno (i na taj se način domoći fazanskih pilića).

Za naknadu štete koju učini životinja koja se može smatrati opasnom, odgovoran je vlasnik životinje, prema načelu predmnjeve uzročnosti (čl. 1063.

9 V. I. Crnić: Odgovornost za štetu od opasnih stvari ili opasne djelatnosti – „Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse“ – Godišnjak VIII, Opatija, 2001. godine


LOKALNA SAMOUPRAVA

ZOO) - smatra se da šteta potječe od životinje, osim ako se dokaže da ona nije bila uzrok štete.

Vlasnik životinje se oslobađa odgovornosti: a) ako dokaže da šteta potječe od nepredvidivog uzro-ka, koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti (viša sila), te b) ako do-kaže da je šteta nastala isključivo radnjom ošteće-nika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti (viša sila). Vlasnik se oslobađa odgovornosti djelomič-no, ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete.

5.3. Odgovornost za štetu koju je prouzročila napuštena životinja

Za štetu koju je prouzročila napuštena životinja odgovara JLS (grad ili općina) koja je obvezna osi-gurati postupanje prema ovim životinjama suklad-no Zakonu o zaštiti životinja – smještaj u sklonište za životinje i skrb o njima. To znači da će naknada štete oštećenom u ovom slučaju biti isplaćena iz pro-računa grada ili općine.

Tako prema presudi Vrhovnog suda Republike Hr-vatske Rev. 2745/98 od 20. lipnja 2001. godine (iz obrazloženja): „ Sudovi su obvezali tuženika Grad Z. na naknadu štete jer se radi o psu lutalici, a tuženik odgovara za štetu uzrokovanu po psu (ili mački) lu-talici u smislu odredbe članka 25. stavka 3. Zakona o zdravstvenoj zaštiti životinja i veterinarskoj djelat-nosti (NN, br. 52/91) i članku 22. stavku 2. Odluke o držanju pasa i postupanju sa psima i mačkama lutali-cama (Službeni glasnik Grada Z. br. 9/92). Nije u pravu tuženik kada u reviziji osporava svoju odgovornost za štetu uzrokovanu po psu lutalici. Grad je odgovoran za štetu počinjenu po životinji koja luta, a čiji vlasnik je nepoznat, jer je u smislu citirane odluke obvezan hva-tati, te čuvati ili usmrtiti odnosno obavijestiti o tome (kad nije utvrđen vlasnik) Društvo za zaštitu životinja. Pas lutalica pasmine pit bull (to su – kako je opće po-znato – vrlo opasni psi koji napadaju ljude), predstav-lja opasnu stvar, te za štetu koju počini (a nije utvrđen vlasnik) odgovara grad koji je dužan brinuti se o psima lutalicama u smislu citiranih odredaba Zakona i Odlu-ke, a po odredbi članka 374. ZOO.“

5.4. Odgovornost za štetu prouzročenu prema životinji

Kada se utvrdi da je šteta životinji prouzročena rad-njom počinitelja, počinitelj štete odgovara vlasni-ku životinje, osim ako dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Krivnja postoji kad je štetnik prouzročio štetu namjerno ili nepažnjom (čl. 1049.

ZOO). To znači da će za štetu nanesenu životinji od-govarati počinitelj štete za koga vlasnik dokaže da je štetu prema životinji prouzročio njegovom krivnjom (namjerno ili nepažnjom). To je često vrlo teško, a u pojedinim slučajevima nemoguće, jer će počinitelja štete prema životinji vrlo često biti nemoguće utvr-diti. Naime, počinitelji štete na životinjama najčešće ostaju nepoznati.

Naknada štete može obuhvatiti imovinsku štetu koju je pretrpio vlasnik u svezi nastale štete na ži-votinji (troškove liječenja životinje, ili vrijednost životinje ako ista ugine, pri čemu će se vrijednost životinje teško utvrditi naročito kada se radi o kuć-nim ljubimcima bez rodovnika). No, moguće je i po-traživanje štete zbog povrede osobnosti vlasnika, koja može nastati zbog narušenja zdravlja vlasnika životinje (čl. 1095. ZOO).

Nije isključeno da zbog štete prouzročene životinji (smrti ili bolesti kućnog ljubimca – životinje za druš-tvo) vlasniku bude narušeno zdravlje (tuga, depre-sija, anksioznost, i sl.), te da je počinitelj štete tada obvezan nadoknaditi i štetu nanesenu narušava-njem zdravlja vlasnika životinje (troškovi liječenja, i drugi potrebni troškovi s tim u vezi, a i zarada izgu-bljena radi nesposobnosti za rad u vrijeme liječenja).

5.5. Prekršajna odgovornost za prekršaje prema životinjama

Za prekršaj odredbi ZZZ pravna osoba može biti kaž-njena novčanom kaznom od 50.000,00 do 100.000,00


LOKALNA SAMOUPRAVA

kuna, te odgovorna osoba u pravnoj osobi novča-nom kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 kuna, a i-zička osoba novčanom kaznom od 10,000,00 kn do 15.000,00 kn. S time da, ako prekršaj ubijanja živo-tinje, ili nanošenja boli, patnji ili ozljeda ili namjerno izlaganju strahu bude ponovljeno prema životinji, može se izreći izičkoj osobi, uz novčanu kaznu i mjera oduzimanja životinje i zabrana nabavka dru-ge životinje (čl. 55., st. 3. ZZZ).

5.6. Kaznena odgovornost za kazneno djelo prema životinji

Kazneni zakon (NN, br. 125/11, 144/12) propisuje kazneno djelo i kazne za mučenje životinje kao jed-nog od kaznenih djela protiv okoliša (čl. 205.):

(1) Tko usmrti životinju bez opravdanog razloga ili je teško zlostavlja, nanosi joj nepotrebne boli ili je izlaže nepotrebnim patnjama, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počini iz koristoljublja, kaznit će se kaznom za-tvora do dvije godine kaznit će se kaznom zatvo-ra do šest mjeseci.

(3) Tko iz nehaja uskratom hrane ili vode ili na drugi način izloži životinju tegobnom stanju kroz dulje vrijeme, kaznit će se kaznom zatvora do šest mjeseci.

(4) Životinja iz ovoga članka oduzet će se.

Iako je kazneno djelo mučenja životinje propisa-no još 1997. godine, kazna za ovo kazneno djelo po prvi put je u Republici Hrvatskoj izrečena u siječnju 2006. godine pred Općinskim sudom u Vrbovcu, te je taj događaj izazvao veliku medijsku pozornost. Ka-zna trajanju od 5 mjeseci zatvora bezuvjetno je izre-čena zbog počinjenog kaznenog djela zlostavljanja psa, a kazneni je postupak pokrenut temeljem prija-ve Udruge za zaštitu životinja Prijatelji životinja.

6. Uloga udruga građana u zaštiti životinja

Značajan je doprinos udruga građana u dobrobiti životinja, a naročito skrbi za napuštene i izgubljene kućne ljubimce. Građani mogu, sukladno Zakonu o udrugama (NN, br. 88/01 i 11/02), osnovati udruge za zaštitu životinja te vlastitim doprinosom, sred-stvima donacija i volonterskim radom unaprijediti dobrobit i zaštitu životinja, naročito onih napušte-nih. U svom radu udruge surađuju s građanima,

pravnim osobama, jedinicom lokalne samouprave, na čijem su području osnovane, tijelima državne uprave, mjesnim odborima i svim ljudima dobre vo-lje, kojima je značajna dobrobit životinja.

No, odgovarajuća skrb o napuštenim i izgubljenim životinja zakonska je obveza JLS, odnosno JPRS (općine, odnosno grada), a udruge građana svojim radom u tome mogu značajno pomoći, no ne mogu u cijelosti riješiti to pitanje. U Republici Hrvatskoj udruge za zaštitu životinja osnovane su gotovo u svim većim gradovima (Zagreb, Dubrovnik, Split, Karlovac, Osijek, Pula, Rijeka Sisak, Varaždin, Viro-vitica, Umag, Slavonski Brod, Lovran), a o dobrobiti životinja skrbi niz udruga za zaštitu životinja u Eu-ropskim zemljama.

7. ZaključakGrađani i javnost su sve više svjesni potrebe osigu-ranja dobrobiti životinja i skrbi o napuštenim i izgu-bljenim životinjama, i osuđuju okrutno postupanje prema životinjama, a radi unaprjeđenja skrbi o nji-ma, osnovali su brojne udruge za zaštitu životinja. Mnoge su primjedbe javnosti na Zakon o zaštiti ži-votinja – od toga da se radi o prepisanom dijelu nje-mačkog zakona, uz istodobno napuštanje osnovnih načela njemačkog zakona koja zahtijevaju zaštitu svih životinja kao vrijednosti po sebi (princip uni-verzalnosti i biocentričnosti); pa do primjedbi da je zakon odbio priznati pravnu zaštitu svih životinja (izuzeti su beskralješnjaci kao najveći dio životinj-skog carstva, pa čak i neki kralješnjaci!).

Udruge za zaštitu životinja zahtijevaju da se propiše zabrana držanja životinja zlostavljačima, te zabrana držanja pasa na lancu, i druge mjere kojima bi se ri-goroznije i sveobuhvatnije kažnjavalo brutalno pona-šanje prema životinjama, no taj zakon ipak čini temelj pravnog sustava zaštite prava životinja u Republici Hrvatskoj, koji je potrebno usavršavati i dograđivati.

No, osiguranje zaštite životinja, naročito kućnih ljubimaca u urbanim sredinama, pretpostavlja su-stavan pristup tom problemu od strane jedinica lokalne samouprave i to osiguravanjem inancij-skih sredstava za izgradnju skloništa za napušte-ne i izgubljene životinje, te za sterilizaciju životinja radi sprječavanja neželjenih legla. Sredstva za ove namjene potrebno je osigurati u proračunu JLS, od-nosno JPRS, a donacije i volonterski rad građana u udrugama značajan su doprinos u osiguravanju hu-manijeg pristupa skrbi o životinjama.


TIM4PIN INFO

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

Tablica 1. Pregled neoporezivih iznosa naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otprem-nina

R.br.

Vrsta isplate Dopuštena isplata

I. NAKNADE

1. Prijevozni troškovi na službenom putovanju

u visini stvarnih izdataka

2. Troškovi noćenja na službenom putovanju

u visini stvarnih izdataka

3. Troškovi prijevoza na posao i s posla (mjesni i međumjesni)

u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne

odnosno pojedinačne prijevozne karte

4. Uporaba privatnog automobila u poslovne svrhe

2,00 kn po prijeđenom kilometru

II. DNEVNICE, TERENSKI DODATAK I NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT

1. Dnevnice u zemlji (do 8 sati se ne isplaćuje, 8–12 sati 1/2 dnevnice, preko 12 sati puna dnevnica, za udaljenosti najmanje 30 km)

170,00 kn dnevno

2. Terenski dodatak u zemlji (mjesto rada mora biti udaljeno najmanje 30 kilometara od sjedišta poslodavca i boravišta zaposlenika)

170,00 kn dnevno

3. Terenski dodatak u inozemstvu 250,00 kn dnevno

4. Pomorski dodatak 250,00 kn dnevno

5. Naknada za odvojeni život 1.600,00 kn mjesečno

6. Dnevnice u inozemstvu do propisanog iznosa za korisnike

državnog proračuna, prema Odluci Vlade RH (NN, br. 08/06,

primjena od 18. siječnja 2006. -

pregled objavljen u Časopisu br. 5.)

III. OTPREMNINE I DAROVI

1. Otpremnina (pri odlasku u mirovinu) 8.000,00 kn

2. Otpremnine za poslovno i osobno uvjetovani otkaz

6.400,00 kn za svaku navršenu godinu rada

kod tog poslodavca

3. Otpremnine radi ozljede na radu i profesionalne bolesti

8.000,00 kn za svaku navršenu godinu rada

kod tog poslodavca

4. Dar djetetu do 15 godina starosti 600,00 kn godišnje

5. Dar posloprimcu samo u naravi (do 400,00 kn godišnje)

4. Prigodne nagrade (božićnica, naknade za godišnji odmor i sl.)

sveukupno 2.500,00 kn godišnje

IV. POTPORE

1. Zbog invalidnosti zaposlenika 2.500,00 kn godišnje

2. U slučaju smrti zaposlenika 7.500,00 kn

3. U slučaju smrti člana uže obitelji zaposlenika

3.000,00 kn

4. Zbog bolovanja zaposlenika duljeg od 90 dana

2.500,00 kn godišnje

5. Potpora za novorođeno dijete do visine proračunske osnovice1

3.326,00 kn

6. Zbog otklanjanja elementarnih nepogoda2

7.. Djeci poginulih boraca Domovinskog rata3

8. Darovanje za zdravstvene potrebe4

9. Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja5

V. NAGRADE ZAPOSLENICIMA

1. Za navršenih:– 10 godina radnog staža– 15 godina radnog staža– 20 godina radnog staža– 25 godina radnog staža– 30 godina radnog staža– 35 godina radnog staža– 40 godina radnog staža i svakih narednih 5 godina

1.500,00 kn2.000,00 kn2.500,00 kn3.000,00 kn3.500,00 kn4.000,00 kn5.000,00 kn

VI. STIPENDIJE

1. Stipendije (učenicima srednjih škola i redovnim studentima)

1.600,00 kn mjesečno

2. Stipendija koja se dodjeljuje studentima za izvrsna postignuća


3. Stipendije iz proračuna EU u ukupnom iznosu isplate

4. Stipendije na javnim natječajima koje isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i druge institucije, koje djeluju u skladu s posebnim propisima i osnovane su s namjenom stipendiranja

u ukupnom iznosu isplate

1 Sukladno čl. 19. Zakona o izvršenju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu (NN, br. 139/12).2 Sukladno čl. 9., st. 2., t. 2.1.5. Zakona o porezu na dohodak bez ograničenja nezaposlenicima, a zaposlenicima dohodak od nesamo-stalnog rada (čl. 6., st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak).3 Sukladno čl. 9., st. 2., t. 2.1.1. Zakona o porezu na dohodak, samo na temelju posebnih propisa.4 Sukladno čl. 9., st. 1., t. 9. Zakona o porezu na dohodak svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije od 1. 7. 2010. Prije toga samo nezaposlenicima.5 Sukladno čl. 9., t. 17. Zakona o porezu na dohodak poslodavac može uplatiti u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neopore-zivo do 500,00 kuna mjesečno.


TIM4PIN INFO

VII. STIPENDIJE, NAGRADE I NAKNADE SPORTAŠIMA1. Sportske stipendije, koje se prema

posebnim propisima isplaćuju sportašima za njihovo sportsko usavršavanje


2. Naknade sportašima amaterima, prema posebnim propisima


3. Nagrade za sportska ostvarenja 20.000,00 kn godišnje

VIII. PRIMICI UČENIKA I STUDENATA

1. Primici učenika i studenata za rad preko ovlaštenih posrednika

50.000,00 kn godišnje

2. Nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada


Napomene: Iako se radi o neoporezivim iznosima, stipendije, sportske stipendije, nagrade za sportska ostvarenja obvezno se isplaćuju na žiro-račun pri-matelja. Izuzete su nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada, koje se mogu isplatiti u gotovini.

Ako isplatitelj isplaćuje na ime naknada, potpora i nagrada veće iznose zaposlenicima, razlika se pri-braja plaći u tom mjesecu, obračunavaju se dopri-nosi te porez na dohodak i prirez (čl. 14. Zakona o porezu na dohodak).

Ako se prethodno navedeni iznosi isplaćuju osoba-ma koje nisu u radnom odnosu, ukupno isplaćeni iznos smatra se drugim dohotkom, prema članku 44. stavku 16. Pravilnika o porezu na dohodak.

IZNIMKA SU NEPROFITNE ORGANIZACIJE I PRO-RAČUNSKI KORISNICI koji osobama koje nisu u radnom odnosu mogu neoporezivo isplaćivati:

• Naknade troškova službenog putovanja (troškovi prijevoza, noćenja i dnevnica) i troškove ko-rištenja osobnog automobila u službene svrhe, ako obavljaju poslove za potrebe tih organizacija i ako ne ostvaruju naknadu za rad (dohodak po osnovi nesamostalnog rada ili drugi dohodak, prema članku 10., točki 11. Zakona o porezu na dohodak i članku 5., stavku 5. Pravilnika o porezu na dohodak).

• Troškove noćenja i prijevoza na službenom pu-tovanju osobama, koje primaju naknadu, ali pod uvjetom da račun za noćenje i prijevoz glase na ne-pro itnu organizaciju ili proračunskog korisnika

2. Naknade korisnika državnog proračuna

2.1. Osnovica za obračun naknada, potpora i otpremnina za mirovinu za korisnike državnog proračuna

Temeljem članka 20. Zakona o izvršavanju Držav-nog proračuna RH za 2013. godinu (NN, br. 139/12.)

osnovica za obračun naknada i drugih primanja na temelju posebnih propisa (tzv. proračunska osno-vica) ostala je nepromijenjena i iznosi 3.326,00 kn.

Prema Dodatku I. Temeljnom kolektivnom ugovo-ru za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12.) i Dodatku I. Kolektivnom ugovo-ru za državne službenike i namještenike (NN, br. 89/12.) ugovorne strane su utvrdile privremeno ograničenje nekih materijalnih prava ugovore-nih Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama, odnosno Kolek-tivnim ugovorom za državne službenike i namješte-nike u 2013. godini.

Tablica 2. Pregled materijalnih prava u 2013. godini, prema dodacima kolektivnih ugovora

Materijalno pravoDržavni

službenici i namještenici

Službenici i namještenici u

javnim službamaDnevnica za službeni put u zemlji

150,00 kn 150,00 kn

Terenski dodatak 150,00 kn 150,00 knRegres za godišnji odmor

Neće se isplatiti Neće se isplatiti

Božićnica Neće se isplatiti Neće se isplatitiOsnovica za isplatu jubilarne nagrade

900,00 kn 500,00 kn

2.2. Jubilarna nagrada

Prema članku 69, Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12.) o visini osnovice za isplatu jubilarnih nagrada Vlada Republike i sindikati javnih službi će pregovarati svake godine, u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna s time da, ako se dogovor ne postigne, osnovica za jubilarnu nagradu iznosi najmanje 1.800,00 kuna.

Dodatkom I. Temeljnom kolektivnom ugovoru za služ-benike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12.), utvrđena je osnovica za isplatu jubilarne na-grade u 2013. godini u iznosu od 500,00 kuna.

Kod državnih službenika i namještenika (Dodat-kom I. Kolektivnom ugovoru u čl. 5., NN, br. 89/12.) osim smanjenja osnovice za isplatu jubilarnih nagra-da s 1.800,00 kuna na 900,00 kuna, de inirano je da se službenicima i namještenicima, koji će u 2013. go-dini navršiti 5, 15, 25 i 35 godina neprekidne službe neće isplatiti jubilarna nagrada.

2.3. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosni-


TIM4PIN INFO

ke te ostale zaposlene, koji se inanciraju iz sredsta-va državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorima (NN, br. 117/12), proračun-skim korisnicima i izvanproračunskim fondovima, isplaćuju se slijedeći iznosi naknada:

Tablica 3. Visina naknada za državne dužnos-nike, suce i ostale zaposlene, koji se i-nanciraju iz sredstava državnog pro-računa

Vrsta naknade IznosDnevnice za službeni put u zemlji

150,00 kn dnevno

Troškovi noćenja prema priloženom računuNaknada troškova za korištenje privatnog automobila u službene svrhe

2,00 kn po prijeđenom kilometru

Terenski dodatak 150,00 kn dnevno

3. Plaće

3.1. Obvezni doprinosi

3.1.1. Doprinosi iz plaće

Tablica 4. Doprinosi iz plaće

Doprinosi iz plaće• za mirovinsko osiguranje 20%• I. stup 15%• II. stup 5%

3.1.2. Doprinosi na plaću

Tablica 5. Doprinosi na plaću

Doprinosi na plaću• za zdravstveno osiguranje 13%• za zaštitu zdravlja na radu 0,5%• za zapošljavanje i doprinos

za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom

1,7%(ili 1,6 + 0,1%)*

(ili 1,6 + 0,2%)*

* čl. 10 Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom.

Poslodavci koji zapošljavaju do 19 radnika, plaćaju doprinos za zapošljavanje po stopi 1,7%, dok oni koji zapošljavaju 20 i više radnika imaju obvezu plaćanja posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom, pa doprinos za zapošljavanje obraču-navaju po stopi 1,6%, a pritom primjenjuju stopu od 0,1% za izračun doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom. Poslodavac koji podliježe obve-zi zapošljavanja invalida, a nije zaposlio odgovarajući broj osoba s invaliditetom, poseban doprinos za za-pošljavanje invalida plaća po stopi 0,2%.

Poslodavac je obvezan uplatiti povećani doprinos (pored mirovinskog doprinosa 20%) za mirovinsko osiguranje na osnovicu na plaće radnika kojima se staž računa s povećanim trajanjem prema stopa-ma prikazanim u tablici 8.

Tablica 6. Staž osiguranja s povećanim trajanjem

Za 12 mj. staža priznaje

se

Ukupna stopa

doprinosa

Stope doprinosa za radnike u I.

stupu

Stope doprinosa za radnike u II.

stupu14 mjeseci 4,86% 3,61% 1,25%15 mjeseci 7,84% 5,83% 2,01%16 mjeseci 11,28% 8,39% 2,89%18 mjeseci 17,58% 13,07% 4,51%

3.1.3. Dodatni doprinos za zdravstvenu zaštitu osoba na službenom putu u inozemstvu u 2013. godini

Dodatni doprinos za zdravstvenu zaštitu u inozem-stvu plaćaju poslodavci za osobe koje se upućuju na službeni put u inozemstvo u sve zemlje, neovisno o tome ima li Hrvatska s njima sklopljen ugovor ili ne. Sukladno članku 188. Zakona o doprinosima (NN, br. 84/08. - 22/12.), ovaj doprinos se obračunava prema stopi od 20% na osnovicu od 2.753,42 kn mjesečno, za put obavljen nakon 1. siječnja 2013. godine. Ako se doprinos plaća za razdoblje kraće od mjesec dana, tada se za svaki dan proveden na službenom putu plaća iznos razmjerno broju dana u mjesecu.

Tablica 7. Dnevne osnovice i obveze za različit broj kalendarskih dana u mjesecu za uplatu dodatnog doprinosa za zdrav-stvenu zaštitu osoba na službenom putu u inozemstvu

Broj dana u mjesecu28 30 31

Dnevna osnovica u kn 98,34 91,78 88,82Dnevna obveza u kn 19,67 18,36 17,76

Dodatni doprinos za zdravstvenu zaštitu osoba na službenom putu u inozemstvu se plaća do 15. dana u tekućem mjesec, za obavljena službena putovanja u prethodnom mjesecu.

Taj doprinos uplaćuje se na račun Državnog prora-čuna Republike Hrvatske

1001005-1863000160

HR1210010051863000160*

poziv na broj 68 8443 – OIB pravne osobe

*IBAN konstrukcija računa


TIM4PIN INFO

Uplaćeni iznos doprinosa za zaposlenike evidentira se na obrascu ID, a za ostale (nezaposlenike, vanjske suradnike) na obrascu IDD.

3.1.4. Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću

Prema Zakonu o doprinosima (NN, br. 85/08.- 144/12), poslodavci koji zaposle radnika kojemu je to prvo zaposlenje oslobođeni su godinu dana pla-ćanja doprinosa na plaću (čl. 20., st 2. Zakona o do-prinosima)

Prema Zakonu o poticanju zapošljavanja (NN, br. 57/12. i 120/12), poslodavci koji zaposle:

a) nezaposlenu osobu koja ima više od jedne godine evidentiranog staža u zvanju za koje se obrazovala, a u evidenciji nezaposlenih osoba se vodi duže od 30 dana, ako se zapošljava na temelju ugovora o radu,

b) dugotrajno nezaposlenu osobu, koja se kao neza-poslena osoba vodi neprekidno duže od dvije godi-ne i zapošljava se temeljem ugovora o radu, imaju pravo na oslobođenje od obveze plaćanja doprinosa na osnovicu u trajanju od dvije godine (doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za zaštitu na radu te doprinos za zapošljavanje i doprinos za zapošlja-vanje osoba s invaliditetom).

3.2. Osobni odbici

Tablica 8. Pregled osobnih odbitaka

Osobni odbitakFaktor

osobnog odbitka

Svota osobnog odbitka

Mjesečno od 1.3.Osnovni osobni odbitak 1,00 2.200Uzdržavani član (supružnici, roditelji, roditelji supružnika, unuci, bake i djedovi)

0,50 1.100

Prvo dijete 0,50 1.100Drugo dijete 0,70 1.540Treće dijete 1,00 2.200Četvrto dijete 1,40 3.080Peto dijete 1,90 4.180Šesto dijete 2,50 5.500Sedmo dijete 3,20 7.040

Za svako daljnje dijete faktor se povećava za 0,8; 0,9 itd.Za djelomičnu invalidnost (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana)

0,30 660

Za 100% invalidnost (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana)

1,00 2.200

Umirovljenici područja posebne državne skrbi

- Visina mirovine, a najviše 3.400

(najmanja 2.200)

Područje posebne državne skrbi

I. skupina 3.840II.

skupina3.200

III. skupina

2.400

Brdsko-planinska područja 2.400

3.3. Stope poreza na dohodak

Tablica 9. Pregled stopa poreza na dohodak

StopaVisina porezne osnovice

Mjesečno Godišnje12% do 2.200 kn do 26.400 kn

25% 6.600 kn (razlika od 2.200 do 8.800)

79.200 kn (razlika od 26.400 do 105.600)

40% Iznad 8.800 kn Iznad 105.600 kn

Tablica 10. Pregled obveza plaćanja poreza, te stopa doprinosa iz i na plaće i nak-nade plaće

R. br.

Vrste do-hotka

Porez i

prirez

Doprinosi iz plaće za

Doprinosi na plaću zaUkupno dopr. na

plaću

Posebni doprinos

za zdr. osig.

Mirovin. osigura-

nje

Osn. zdr. osig.

Zaštitu na

radu

Zapo-šlj.

1 2 3 4 5 6 7 8=5+6+7 9

1.

Plaće za redovni i prekovre-meni rad

da 20% 13% 0,50% 1,70%¹ 15,20% _

2. Plaće HRVI² da 20% 13% O,50% 1,70% 15,20% -

3.Plaća upuće-nih na rad u inozemstvo

da 20% 13% 0,50% 1,70% 15.20% 10%³

4.Plaće – prvo zapošljava-nje⁴

da 20% - - - - -

5.

Plaće u str. međun. org. i ustan. (s i bez dipl. imuniteta)

da 20% 13% 0,50% 1,70% 15,20% -

6.

Naknada plaće za vri-jeme bolova-nja na teret poslodavca

da 20% 13% 0,50% 1,70% 15,20% -

7.

Naknade plaće za bolovanja na teret HZZO-a

ne - - - - - -

8.

Naknade, nagrade i potpore iznad propi-sanih iznosa radnicima

da 20% 13% 0,50% 1,70% 15,20% -


TIM4PIN INFO

9.Neplaćeni dopust

ne - - - - - -

10.

Naknade, potpore i nagrade do propisanih iznosa (čl. 13., Pravil-nika)

ne - - - - - -

11.

Stručno osposoblja-vanje bez zasnivanje radnog odnosa (bez staža osigu-ranja)

ne20% na

osnovicu⁵- - - - -

12.

Stručno osposoblja-vanje bez zasnivanja radnog odnosa (s evidentira-nim stažom osiguranja)

ne20% na

osnovicu⁵13% 0,5% -

13,50% na

osnovi-cu⁵

-

_________________________________________________

¹Obveza uplate i visina doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom detaljnije je opisana u poglavlju 3.1.2.

²Obračunati porez i prirez umanjuje se za postotak utvrđene invalidnosti.

³ Obveza uplate i visina doprinosa za zdravstveno osiguranje na službenom putu u inozemstvu opisana je u poglavlju 3.1.3.

⁴Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću kod prvog zapo-šljavanja pojašnjeno je u poglavlju 3.1.4.

⁵Osnovica za obračun doprinosa za osobe na stručnom osposo-bljavanju bez zasnivanja radnog odnosa za 2013. godinu iznosi 2.753,45 kn.

3.4. Preračunavanje neto iznosa plaće u bruto plaću

Preračunavanje neto plaće u bruto iznos može se izvršiti primjenom jedne od formula, koje su prika-zane u nastavku. Pri tome treba voditi računa da se odabere odgovarajuća formula, ovisno o:

• neto iznosu plaće,• iznosu osobnog odbitka (osnovni osobni odbitak

uvećan za uzdržavane članove),• stopi prireza te• najvišoj osnovici za obračun doprinosa za miro-

vinsko osiguranje.

3.4.1. Formule za preračunavanje

• bez poreza

Kriterij za izbor formule:NTO=<Oo

Formula:

100 x NTOBT = --------------- 100 - Dop

• porez 12%

Kriterij za izbor formule:

NTO>Oo

NTO =<Oo + 1936 – 2,64 x Pr

Formula:

10000 x NTO –Oo x 12 x (100 +Pr)BTO = ------------------------------------------- 7040 – 9,6 x Pr

• Porez 12% i 25%


NTO>Oo + 1936 -2,64 x PrNTO =<Oo + 6886 – 19,14 x Pr

Formula:

2000 x NTO – (100 +Pr) x (5720 + 5 x Oo)BTO = ------------------------------------------------------ 4 x (300 – Pr)

• porez 12%, 25% i 40%


NTO>Oo +6886 -19,4 x Pr 37761,6 x (6000 – 40 x Pr) + (100 + Pr) x x (160600 + 40 x Oo)NTO < -------------------------------------------------------- 10000Formula:

10000 x NTO – (100 + Pr) x (160600 +40 x Oo)BTO = -------------------------------------------------------- 4800 – 32 x Pr

• porez 12%, 25% i 40% (ograničenje doprinosa – najviša mjesečna osnovica 47.202,00 kn)


NTO < Oo + 6886 – 19,14 x Pr 37761,6 x (6000 – 40 x Pr) + (100 + Pr) x x (160600 + 40 x Oo)NTO > -------------------------------------------------------- 10000Formula:

10000 x NTO – (100 + Pr) x x (160600 +40 x Oo)BTO = 9440,4 + ----------------------------------------------- 40 x (150 – Pr)


TIM4PIN INFO

3.4.2. Značenje simbola:

BTO – bruto plaća (neto + mirovinski doprinos + po-rez na dohodak)

NTO – neto plaća

Dop – stopa doprinosa iz plaće (20% mirovinski I. i II. stup)

Pr - stopa prireza

Oo – iznos osobnog odbitka

3.5. Koe icijenti za preračunavanje neto u bruto dohodak od nesamostalnog rada (plaće) bez utjecaja osobnog odbitka

Tablica 11. Pregled koe icijenata za preračun-avanje neto plaće u bruto bez utje-caja osobnog odbitka

Stopa prireza

Doprinos za mirovinsko osiguranje = 20%Stopa poreza

12 % 25% 40%0,00 1,420455 1,666667 2,0833331,00 1,422394 1,672241 2,0973152,00 1,424339 1,677852 2,1114863,00 1,426289 1,683502 2,1258504,00 1,428245 1,689189 2,1404115,00 1,430206 1,694915 2,1551726,00 1,432172 1,700680 2,1701396,25 1,432665 1,702128 2,1739136,50 1,433158 1,703578 2,1777007,00 1,434144 1,706485 2,1853157,50 1,435132 1,709402 2,1929828,00 1,436121 1,712329 2,2007049,00 1,438104 1,718213 2,21631210,00 1,440092 1.724138 2,23214312,00 1,444085 1,736111 2,26449313,00 1,446090 1,742160 2,28102215,00 1,450116 1,754386 2,31481518,00 1,456198 1,773050 2,367424

3.6. Pregled uplatnih računa za doprinose iz i na plaće, poreza i prireza na dohodak od nesamo-stalnog rada zaposlenika – za pravne osobe (iz Naredbe o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za inanciranje dru-gih javnih potreba u 2013. godini; NN, br. 2/2013.).

Od 1. lipnja 2013. obvezno je korištenje IBAN kon-trukcije računa za platne transakcije pa tako i pri uplati poreza, obveznih doprinosa te ostalih javnih davanja.

Tablica 12. Uplatni računi za doprinose i porez od nesamostalnog rada za pravne osobe

Naziv doprinosa/poreza

Broj i naziv uplatnog računa/IBAN

konstrukcija računaPoziv na broj

Doprinos za zdravstveno osiguranja

1001005-1863000160 HR1210010051863000160Državni proračun RH

688400-OIB-oznaka R-Sm (može i ne mora-4 znamenke)

Doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu

1001005-1863000160 HR1210010051863000160 Državni proračun RH

688559-OIB- oznaka R-Sm (može i ne mora-4 znamenke)

Doprinos za mirovinsko osiguranje (I. stup)


688109-OIB-oznaka R-Sm (4 znamenke)

Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje - za osiguranike kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem



Doprinos za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane štednje – za osiguranike po osnovi rada, za poslodavca pravnu osobu (II stup)

1001005-1700036001 HR7610010051700036001Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje


Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje temeljem kapitalizirane štednje – za osiguranike kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem



Doprinos za zapošljavanje



Poseban doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom




TIM4PIN INFO

Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada

Račun grada/općine prema prebivalištu posloprimca, npr. za Zagreb:1001005-1713312009 HR1110010051713312009


3.7. Osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 2013. godinu

Tablica 13. Pregled osnovica za obračun plaća u državnim i javnim službama

Bruto osnovica Propis

Državni službenici i namještenici

5.108,84 kn Odluka o visini osnovice za obračun plaće za državne službenike i namještenike (NN, br. 40/09.)

Javne službe 5.108,84 kn Odluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama (NN, br. 40/09.)

Državni dužnosnici

4.491,236 kn Odluka o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika (NN, br. 25/13.), primjenjuje se od 1. ožujka 2013. godine

Suci i drugi nositelji pravosudnih dužnosti

4.727,615 kn Odluka o visini osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (NN, br. 25/13.), primjenjuje se od 1. ožujka 2013. godine

3.8. Minimalna plaća

Minimalna plaća je najniža plaća za rad radnika u punom radnom vremenu, a određena je Zakonom o minimalnoj plaći. Do 31. svibnja 2013. godine mi-nimalna plaća utvrđivala se prema Zakonu o mini-malnoj plaći objavljenim u Narodnim novinama, br. 67/08. Novi Zakon o minimalnoj plaći objavljen je u Narodnim novinama, br. 39/13.

Tablica 14. Iznos minimalne plaće

Bruto iznos za puno radno vrijeme

za razdobljeod 1.6.2011.

do 31.5.2012.od 1.6.2012.

do 31.5.2013.od 1.6.2013.

do31.12.2013.Iznos minimalne plaće

2.814,00 2.814,00 2.984,78

Objavljeno u NN, br. 58/11. 60/12. 51/13.

3.9. Naknada plaće zbog bolovanja

3.9.1. Naknada plaće na teret poslodavca

Naknada plaće zbog bolovanja isplaćuje se na teret poslodavca za:

a) prvih 42 dana bolovanjab) prvih 7 dana bolovanja u slučaju bolovanja ra-

dnika, koji je invalid rada

Visina naknade utvrđuje se prema kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu ili ugovoru o radu, a ne može biti niža od 70% utvrđene osnovice za nakna-du (sukladno čl. 42. Zakona o obveznom zdravstve-nom osiguranju, NN, br. 150/08. - 123/12.).

Naknada koju isplaćuje poslodavac na teret svojih sredstava podliježe obvezi obračuna doprinosa iz i na plaću te poreza i prireza.

3.9.2. Naknada plaće na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje

3.9.2.1. Naknade plaće, koje isplaćuje poslodavac i HZZO-u podnosi zahtjev za povrat

Poslodavac obračunava i isplaćuje naknadu za bolo-vanje, a isplaćeni iznos refundira od HZZO-a za bo-lovanje:

a) od 43. dana bolovanjab) od osmog dana bolovanja za invalida radac) od prvog dana bolovanja za njegu djeteta ili

supružnikad) od prvog dana bolovanja, koje je posljedica

ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti

Osnovica za obračun naknade (u slučajevima pod a, b i c):

• prosječni iznos plaće koja je osiguraniku splaćena u posljednjih šest mjeseci, prije mjeseca u kojem je bolovanje započelo,

• ako je osiguranik u poslednjih 6 mjeseci bio za-poslen kod dva ili više poslodavaca, osnovica za naknadu plaće određuje se od plaće koja je osigu-raniku isplaćena u svih šest mjeseci,

• kod neprekidnog bolovanja u trajanju dužem od tri mjeseca osnovica za naknadu plaće valorizira se, ako je porast prosječne plaće u Republici Hrvatskoj u tom tromjesečnom razdoblju bio veći od 5%,

• ako u prethodnih šest mjeseci prije početka bolo-vanja zaposleniku nije isplaćena niti jedna plaća, odnosno ako je isplaćena samo jedna plaća, kao osnovica se uzima isplaćena plaća do dana na-sanka osiguranog slučaja, odnosno plaća prema ugovoru o radu, ali tako utvrđena osnovica ne može biti viša od propasane najniže osnovice za obračun doprinosa za obvezno zdravstveno osi-guranje za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem je započelo bolovanje, umanjene za doprinose iz osnovice, porez i prirez.


TIM4PIN INFO

Visina naknade (u slučajevima pod a, b i c):

a. 70% za prvih šest kalendarskih mjeseci nepre-kidnog bolovanja,

b. 80% nakon šest mjeseci,c. 50% zadnje isplaćene naknade plaće nakon 18

mjeseci neprekidnog bolovanja zbog iste dijagno-ze, osim u slučaju kada je zaposlenik na bolovanju zbog liječenja zloćudnih bolesti, koji je na hemo-dijalizi ili na bolovanju zbog uzimanja ili presađi-vanja dijelova tijela,

100% od osnovice za:

• njegu oboljelog djeteta mlađeg od tri godine života,• bolovanje zbog transplatacije živog tkiva i organa

u korist druge osobe,• osiguranika koji je izoliran kao kliconoša ili zbog

pojave zaraze u njegovoj okolini.

NAJNIŽI IZNOS naknade plaće za navedene sluča-jeve bolovanja iznosi 831,50 kn (25% proračunske osnovice, odnosno 25% od 3.326,00 kn).

NAJVIŠI IZNOS naknade plaće za navedene slučaje-ve bolovanja iznosi 4.257,28 kn (proračunska osno-vica uvećana za 28%, odnosno 3.326,00 kn x 1,28).

Naknada plaće u navedenoj svoti priprada zapo-sleniku, koji je ispunio uvjet prethodnog staža osiguranja najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije go-dine. Ako osiguranik ne ispunjava uvjete pret-hodnog osiguranja pripada mu naknada plaće u iznosu od 831,50 kn.

Osnovica za obračun naknade plaće za bolovanje koje je posljedica ozljede na radu, odnosno profesio-nalne bolesti (d):

• prosječni iznos plaće, koja je osiguraniku isplaćena u posljednih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je započeto bolovanje,

• ako u prethodnih šest mjeseci nije isplaćena niti jedna plaća, odnosno ako je isplaćena samo jedna plaća osnovica je isplaćena plaća, odnosno plaća prema ugovoru o radu, ali ne više od propisane najniže osnovice za obračun doprinosa utvrđene za mjesec, koji prethodi mjesecu u kojemu je za-počelo bolovanje, umanjenje za doprinos iz osno-vice, porez i prirez.

Visina naknade za bolovanje koje je posljedica ozlje-de na radu, odnosno profesionalne bolesti (d):

• 100% osnovice za naknadu

Kod bolovanja koje je posljedica ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti nije propisan uvjet prethodnog staža osiguranja i nema ogra-ničenja u visini najviše naknade plaće.

3.9.2.2. Naknade plaće koje HZZO isplaćuje izravno

Od prvog dana bolovanja HZZO isplaćuje naknadu plaće prema osnovici koja se utvrđuje kao prosječni iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljed-njih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je započelo bolovanje, odnosno korištenje prava za:

a) komplikacije u trudnoći

• 100% od osnovice,• propisan je uvjet prethodnog staža osiguranja (12

odnosno 18 mjeseci),• najniža naknada iznosi 831,50 kn,• najviša naknada iznosi 4.247,28 kn;

b) korištenje rodiljnog dopusta (do navršenih šest mjeseci djetetovog života)

• 100% od osnovice bez ograničenja u visini nakna-de plaće, a najmanje 1.663,00 kn,

• od 1. siječnja 2009. godine propisan je uvjet prethodnog staža osiguranja u trajanju od 12 mje-seci neprekidno. Ako nije ispunjen uvjet pretho-dnog staža osiguranja naknada plaće iznosi 50% proračunske osnovice, odnosno 1.663,00 kn;

c) roditeljski dopust nakon šest mjeseci života djeteta (za prvih šest mjeseci korištenja)

• najmanje 1.663,00 kn, a najviše 2.660,00 kn (80% proračunske osnovice);

d) roditeljski dopust od jedne do tri godine dje-tetova života za blizance, treće i svako slijedeće dijete (za preostala 24 mjeseca)

• 1.663,00 kn;

e) stanku za dojenje djeteta

• od proračunske osnovice (3.326,00 kn), ovisno o broju sati korištenja stanke.

Osim navedenih naknada plaće HZZO izravno isplaćuje i novčanu naknadu za vrijeme korište-nja rodiljnog dopusta majke izvan sustava rada, u iznosu od 1.663,00 kn.

3.9.3. Naknada plaće na teret Državnog proračuna

Na teret Državnog proračuna isplaćuje se nakna-da plaće zbog bolovanja, koje je posjedica rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu. Ovu naknadu isplaćuje HZZO izravno od prvog dana bolovanja.

Osnovica je prosječni iznos plaće koja je osigurani-ku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je započeto bolovanje.


TIM4PIN INFO

Visina naknade je 100% osnovice za naknadu.

Propisan je uvjet prethodnog staža osiguranja (12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidi-ma u posljednje dvije godine), nema ograničenja u visini najviše naknade plaće.

4. Drugi dohodakDruge dohotke možemo podijeliti u nekoliko skupi-na:

1. Primitke na koje se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja.

2. Autorske honorare, uključujući honorare umjet-nika.

3. Primitke sportaša i novinara.4. Ostale primitke na koje se NE plaćaju doprinosi za

obvezna osiguranja.5. Primitke koje ostvaruju učenici i studenti putem

studentskih i učeničkih udruga.

Isplatitelj drugog dohotka sastavlja i predaje Pore-znoj upravi slijedeća izvješća o obračunatom i upla-ćenom porezu na dohodak i prirezu te o doprinosi-ma za obvezna osiguranja:

• Obrazac IDD mjesečno izvješće do 15. u mjesecu za protekli mjesec

• Obrazac ID-1 do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu

4.1. Koe icijenti za preračunavanje neto iznosa na bruto iznos drugog dohotka

Tablica 15. Pregled koe icijenata za preračun-avanje neto iznosa na bruto iznos drugog dohotka

Stopa prireza

Drugi dohodak*Doprinos za MIO-

20%Stopa

poreza 25%

Drugi dohodak za

koji ne postoji obveza

doprinosa**Paušalni izdaci-ne

Doprinos za MIO-ne

Stopa poreza 25%

Autorski honorarPaušalni

izdaci-30%Stopa

poreza-25%

Umjetnički autorski honorar

uz potvrdu ovlaštene udruge***

Neoporezivi dio-25%

Paušalni izdaci-30%

Stopa poreza-25%

1 2 3 4 50,00 1,666667 1,333333 1,212121 1,1267611,00 1,672241 1,337793 1,214698 1,1281912,00 1,677852 1,342282 1,217285 1,1296243,00 1,683502 1,346801 1,219884 1,1310624,00 1,689189 1,351351 1,222494 1,1325035,00 1,694915 1,355932 1,225115 1,1339486,00 1,700680 1,360544 1,227747 1,1353966,25 1,706485 1,361702 1,228407 1,135759

6,50 1,703578 1,362862 1,229067 1,1361227,00 1,706485 1,365188 1,230391 1,1368487,50 1,709422 1,367521 1,231717 1,1375768,00 1,712329 1,369863 1,233046 1,1383049,00 1,718213 1,374570 1,235712 1,139763

10,00 1,724138 1,379310 1,238390 1,14122712,00 1,736111 1,388889 1,243781 1,14416513,00 1,742160 1,393728 1,246494 1,14563915,00 1,754386 1,403509 1,251956 1,14860018,00 1,773050 1,418440 1,260239 1,153070

* za drugi dohodak za koji se plaćaju doprinosi za obvezna osi-guranja (stupac 2.) isplatitelj obračunava i plaća doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje po stopi od 13%.

** drugi dohodak umirovljenika, potpora obitelji za slučaj smr-ti radnika, stipendije iznad neoporezivih iznosa i dr.

***Popis ovlaštenih strukovnih umjetničkih udruga i ovlašte-nih agencija objavljen je u našem Časopisu br. 5.

4.2. Uplatni računi za doprinose, porez i prirez na drugi dohodak

Tablica 16. Pregled uplatnih računa za doprino-se, porez i prirez na drugi dohodak

DoprinosiBroj i naziv uplatnog

računa/IBAN konstrukcija računa

Poziv na broj*

Doprinos za zdravstveno osiguranja


68 8664-OIB -oznaka R-Sm (može i ne mora-4 znamenke)

Doprinos za mirovinsko osiguranje (I. stup)

1001005-1863000160 HR1210010051863000160 Državni proračun RH

68 8290-OIB -oznaka R-Sm (4 znamenke)

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II stup)


68 2194-OIB -oznaka R-Sm (4 znamenke)

Porez i prirezRačun grada/općine prema

prebivalištu primatelja dohotka

Poziv na broj**

Članovi skupština, nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih vijeća, povjerenstava i komisija

68 1457 – OIB

Suci porotnici 68 1457 – OIBČlanovi predstavničkih i izvršnih tijela državne i lokalne vlasti koji tu dužnost ne obavljaju profesionalno

68 1813 – OIB

Autorske naknade 68 1465 – OIBUmjetničke autorske naknade 68 1830 – OIBPrimici sportaša koji po toj osnovi nisu osigurani (amateri)

68 1813 – OIB


TIM4PIN INFO

Primici sportaša koji su osigurani po toj osnovi 68 1848 – OIBNagrade sportskim sucima i delegatima prema posebnim kriterijima

68 1813 – OIB

Primici akvizitera, trgovačkih putnika i agenata 68 1813 – OIBPrimici sudskih vještaka, tumača, prevoditelja (osim za umjetničko djelo), turističkih radnika, konzultanata

68 1813 – OIB

Primici novinara koji nisu osigurani po toj osnovi (osim autorskih naknada)

68 1813 – OIB

Primici novinara koji su osigurani po toj osnovi (osim autoskih naknada)

68 1848 – OIB

Naknade za rad učenika i studenata preko ovlaštenih posrednika iznad 50.000,00 kuna godišnje

68 1821 – OIB

Naknade za praktični rad studenata i učenika 68 1821 – OIBStipendije iznad 1.600,00 kuna 68 1821 – OIBPrimici u naravi za osobe koje nisu u radnom odnosu

68 1821 – OIB

* upisuje se OIB isplatitelja

** upisuje se OIB primatelja

5. Ostale obavijestiTablica 17. Prosječne plaće po zaposlenom u pra-

v nim osobama Republike Hrvatske

RazdobljeProsječna plaćabruto neto

siječanj – kolovoz 2012. (NN, br. 128/12.)

7.867,00 5.464,00

siječanj – prosinac 2012. (NN, br. 32/13.)

7.875,00 5.478,00

Tablica 18. Pregled sati rada po mjesecima u 2013. godini

siječanj 184 srpanj 184veljača 160 kolovoz 176ožujak 168 rujan 168travanj 176 listopad 184svibanj 184 studeni 168lipanj 160 prosinac 176

Ukupan broj sati rada u 2013. godini iznosi 2088. Ovaj pregled sati vrijedi za 40 satni radni tjedan u kojem je radno vrijeme raspoređeno u pet radnih dana.

Tablica 19. Blagdani u lipnju 2013.

22. lipnja Dan antifašističke borbe25. lipnja Dan državnosti

Tablica 20. Stope zateznih kamata i eskontna stopa

Kamate i razdoblje primjene stopa objavaESKONTNA STOPAod 11.04.2000. do 22.10.2002. 5,9% NN, br. 39/00.od 23.10.2002. do 30.12.2007. 4,5% NN, br. 12/02.od 31.12.2007. do 22.06.2011. 9,0% NN, br. 132/07.,

75/08., 01/09., 76/09., 01/10., 82/10. i 01/11.

od 23.06.2011. 7,0% NN, br. 66/11, 01/12., 73/12. I 1/13.

ZATEZNA KAMATAod 01.07.2002. do 02.11.2004. 15% NN, br. 72/02.0d 03.11.2004. do 31.12.2007. 15% NN, br.153/04.Zatezna kamata na odnose iz trgovačkih ugovora i na odnose iz ugovora između trgovaca i osoba javnog prava*

čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (NN, br. 35/05. i 41/08.)

od 01.01.2008. do 30.06.2011. 17%od 01.07.2011. 15%Zatezne kamate u ostalim odnosima

čl. 29. Zakona o obveznim odnosima

od 01.01.2008. do 30.06.2011. 14%od 01.07.2011. 12%

* Prema članku 26. stavak 6. Zakona o obveznim odnosima, osobama javnog prava smatraju se osobe koje su obvezne po-stupati po propisima o javnoj nabavi, osim trgovačkih dru-štava.


[email protected]

Časopis Radno PRAVO obrađuje teme iz radnih odnosa - Zakon o radu, posebni zakoni, sudski po-stupak, ovrhe, zdravstveno osiguranje, zapošljava-nje, presude Europskog suda, mišljenja ministar-stava, sudsku praksu, tumačenja kolektivnih ugo-vora, itd.

Radno PRAVO – jedini specijalizirani stručni časopis za radne odnose

Urednik: Krešimir Rožman (raniji državni tajnik za rad)

Savjet časopisa: prof.dr.sc. Željko Potočnjak, Pravni fakultet, Ilija Tadić, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Darko Milković, Županijski sud Zagreb, Iris Go-vić, Županijski sud Zagreb, dr.sc. Viktor Gotovac, Pravni fakultet Zagreb, Željko Petrišić, odvjetnik, Ivica Crnić, odvjetnik, prof.dr.sc. Marinko Đ. Učur, Pravni fakultet Rijeka.

Više na www.radno-pravo.hr.

Časopis TIM4PIN MAGAZIN obrađuje aktualne inan-cijske, ekonomske, računovodstvene, porezne i pravne teme posebno iz područja poslovanja javnog i nepro-itnog sektora. Obrađuju se i teme vezane uz Europsku

uniju i korištenje EU fondova, te speci ične teme po dje-latnostima proračuna, proračunskih i izvanproračun-skih korisnika te nepro itnih organizacija. TIM4PIN MAGAZIN – specijalizirani časopis Centra za ra-zvoj javnog i nepro itnog sektora

Urednik: prof.dr.sc. Davor Vašiček

Uredništvo: prof.dr.sc. Anto Bajo, doc.dr.sc. Saša Drez-gić, mr.sc. Ivana Maletić, mr.sc. Ivana Jakir-Bajo, Ante Loboja, mr.sc. Mirjana Mahović Komljenović, mr.sc. Ne-diljka Rogošić, mr.sc. Gorana Roje, Bernardica Rubčić, Ana Zorić, Danijela Stepić mag.oec., Desanka Sarvan, Ve-sna Orlandini, prof.dr.sc. Vesna Vašiček, mr.sc. Marijana Vuraić Kudeljan

Više na www.tim4pin.hr.

Na temelju uspostavljene poslovne suradnje nakladnika nudimo vam zajedničku pretplatu na dva stručna specijalizirana časopisa:

Radno PRAVO i TIM4PIN MAGAZIN

Pojedinačna cijena svakog časopisa iznosi:

Radno PRAVO - 984,50 kuna godišnje (12 brojeva), TIM4PIN MAGAZIN – 1.100 kuna godišnje (12 brojeva),a sada ih zajedno možete dobiti za samo 1.500 kuna godišnje (za 12 mjeseci, počevši od mjeseca pretplate)

PRETPLATA UKLJUČUJE:

- besplatne savjete putem telefona ili e-mail adrese - jedan besplatan seminar iz radnih odnosa

Jedinstveno rješenje za najvažnija i najčešća pitanja iz rada računovodstva/ inancijske službe, pravnika/taj-nika i zakonskih predstavnika ( inancije, poreze, javnu nabavu, računovodstvo, plaće te radne odnose).

Pretplata: − putem internetskih stranica www.tim4pin.hr i www.radno-pravo.hr, − navođenjem podataka (naziv/ime, adresa, oib, osoba koja prima časopis), na sljedeće e-mail adrese: centar@tim4pin.

hr; [email protected], − pozivom na dolje navedene telefonske brojeve, − narudžbenicom u nastavku (faks: 01/5531-335, 01/4829-842)

Upit za sve dodatne detalja možete dostaviti putem e-maila ili telefonom (TIM4PIN: 01/5531-755, 01/5531-335; RADNO PRAVO: 01/4829-841)

Datum:

R. br. Opis Cijena/kom Komada Ukupna cijena

1. Fiskalna odgovornost - popunjavanje upitnika 235,00 kuna

NAPOMENA: Za naručenih 5 i više komada knjige ostvaruje se popust od 20%.


Model:


00

Žiro račun: 2340009-1110546815

IBAN: HR33 2340 0091 1105 4681 5

Svrha uplate: Kupnja knjige Fiskalna odgovornost

kontakt broj:

tel:



FISKALNA ODGOVORNOST - popunjavanje upitnika, sastavljanje planova i izvješća -

Ivana Maletić, Ivana Jakir Bajo, Ana Zorić, Danijela Stepić i Davor Vašiček

Osigurajte primjerak izdanja koje vam je neophodno za popunjavanje upitnika o iskalnoj odgovornosti!

FISKALNA ODGOVORNOST – popunjavanje upitnika, sastavljanje

planova i izvješća

Autori: Ivana Maletić, Ivana Jakir-Bajo, Ana Zorić, Danijela Stepić i Davor Vašiček

U ovoj knjizi autori koji su izravno radili na harmo nizaciji hrvatske inancijske regulative s europskim načelima i pra-ksom detaljno opisuju sadržaj i značenje svakog od pitanja u Upitniku o iskalnoj odgovornosti, dokaze koji se mogu kori-stiti za odgovore na pitanja, daju primjere planova otklanja-nja slabosti i nepravilnosti te primjere izvješća o otklonjenim slabostima i nepravilnostima. Daju se i upute unutarnjim re-vizorima za sastavljanje Mišljenja uz Izjavu.

Uz knjigu dobivate i CD s uputama Ministarstva inancija, procedurama, primjerima planova i izvješ ća, obrascima testiranja za pojedina pitanja i Predmetom.

Cijena izdanja s CD-om: 235,00 kuna (uključen PDV)

Narudžbe možete slati na mail adresu [email protected] ili naručiti pozivom na neki od telefona Centra: 01/5531755, 01/5531335, 099/3037677, 099/3037678.

Naziv: ________________________________________


Adresa: _______________________________________

OIB: __________________________________________

Žiro-račun: ___________________________________

E-mail: _______________________________________


tel: 01/553 1755, fax: 01/553 1335 mob: 099/303 7677, 099/303 7678

[email protected]





Cilj programa: Stjecanje znanja, vještina i sposobnosti sudionika uključenih u sustav javne nabave, radi učinkovite provedbe postupaka javne nabave na svim razinama. Redovito usavršavanje kroz jed-nodnevne (8 sati) i dvodnevne (16 sati) programe. Pohađanjem Programa usavršavanja stječu se uvjeti za obnavljanje certi ikata u području javne nabave. Po završetku Programa sudionici do-bivaju Potvrde o pohađanju Programa usavršavanja.

Naziv programa Trajanje Datum održavanja

1. Javna nabava za ponuditelje 8 sati 03. srpanj 2013.

2.Praksa javne nabave: Model nabave putem središnjeg tijela za javnu nabavu i zajednička nabava

8 sati 04. srpanj 2013.

3. Upravljanje nabavom do 70.000 kuna 8 sati 05. srpanj 2013.4. Javna nabava za revizore 16 sati 08. i 09. srpanj 2013.

5. Postupak nabave građevinskih radova (jamstva, izvršenje ugovora, nabava dodatnih radova) 8 sati 10. srpanj 2013.

6. Nabava prehrambenih proizvoda 8 sati 11. srpanj 2013.

Nastavni materijal: materijal s prezentacijama predavača.

Naknada za sudjelovanje po sudioniku za jednodnevno usavršavanje iznosi 900,00 kuna (uključen PDV), za dvodnevno usavršavanje 1.800,00 (uključen PDV).

Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje, IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-38, model 00.



PROGRRAAM

TIM

4P

IN M

AG

AZ

IN •

lip

anj • 2

013.

www.spi.hr

...Zakon o proračunu svojim odredbama još od 2003. godine postavlja zahtjev da se na razini jedinica

lokalne i područne (regionalne) samouprave razvijaju sustavi riznica uspostavljanjem jedinstvenog računa

riznice te uvođenjem mehanizama praćenja i upravljanja prihodima i rashodima na razini općine, grada,

županije i njihovih proračunskih korisnika. Tako je člankom 60. utvrđeno da proračunski korisnici imaju

samo jedan račun koji je sastavni dio jedinstvenog računa riznice. Isto tako bi se u skladu sa člankom 48. i

51. svi prihodi proračunskih korisnika trebali uplaćivati na račun riznice...

SPI/LOKALNA RIZNICA

SPI/Lokalna riznica je jedinstveni informacijski sustav koji povezuje korisnika s nadležnim proračunom te omogućava što jednostavniju, bržu i kvalitetniju suradnju, što potvrđuju i naši zadovoljni korisnici među kojima je 5 županija, 24 grada te preko 380 proračunskih korisnika.

Informatičko rješenje u skladu sa Zakonom o proračunu je

ZNAČAJKE SPI/LOKALNE RIZNICE:

SPI

spi/lokalna riznica...marija rajakovi ć važnost razvoja klastera za postizanje gospodarskog...

Documents