ZOOLOGIJA

Kolonijalna teorija - Ernest Haeckel iz 1874. g. -višestanični organizmi su se razvili iz kolonijalnih bičaša, kod kojih je postojala podjela rada, npr. volvoks.- kolonijalna teorijaPlazmodijalna teorija - Jovan Hadži iz 1953. g.Višestanični organizam se razvio iz protoktista čije su se jezgre više puta podjelile, ali je tijelo ili citoplazma ostalo nepodjeljeno – mnogojezgrani trepetljikaši- plazmodijalna

-nespolno razmnožavanje: dvojna dioba, vegetativno, pupanje, diploidne spore

Embrionalni razvoj organizma - razvoj od oplodnje, preko zigote do organizma

1. Oplodnja - spajanjem ženske gamete ili jajne stanice i muške gamete ili spermija nastaje zigota ili oplođena jajna stanica 2. Dijeljenje - mitotičkim diobama iz zigote nastaje morula 3. Brazdanje - procesom brazdanja iz zigote preko morule nastaje blastula, koja je građena od: – blastocel – primarna tjelesna šupljina – blastoderma –vanjski sloj stanica, koji okružuje blastocel 4. Gastrulacija - invaginacija (uvlačenje) blastoderma u blastocel nastaje gastrula, koja ima tri zametna listića – ektoderm- vanjski sloj stanica ili vanjski zametni listić – mezoderm – središnji sloj stanica ili središnji zametni listić – endoderm – unutrašnji sloj stanica ili unutrašnji zametni listić

5. Diferencijacija –diobom stanica tri zametna listića nastaju građevno i funkcionalno različite stanice , tkiva , organi i organski sustavi Ektoderm – koža, živčani sustav, osjetila Mezoderm- mišići, kostur, krvne žile,bubrezi, spolne žlijezde Endoderm-probavni sustav, dišni sustav

-plan građe tijela životinja opisuje se simetrijom , posjedovanjem tjelesnih šupljina i unutrašnjom organizacijom

S obzirom na tjelesne šupljine životinje dijelimo na: 1. Acoelomata –organizmi koji nemaju tjelesne šupljine (žarnjaci,plošnjaci) 2. Pseudocoelomata –imaju šupljinu koja se naziva pseudocel ili primarna tj. šupljina (oblići) 3. Coelomata –imaju sekundarnu tjelesnu šupljinu ili celom

S obzirom na simetriju: a) bilateralno ili dvobočno simetrične životinje - imaju dvije slične strane tijela b) asimetrične životinje – ne pokazuju simetriju c) zrakasto ili radijalno simetrične životinje –djelovi tijela u krugu oko tjelesne osi

SPUŽVE (Spongia ili Porifera)

-spužve su najjednostavnije višestanične životinje koje su na stupnju stanične organiziranosti, jer nemaju tkiva i organe-asimetričnog oblika-žive isključivo u moru kao sesilni oblici

Građa spužve

-oskulum – veliki izlazni otvor, najčešće na vrhu spužve -hoanocita-bičaste stanice koje oblažu spongocel i sudjeluju u unutarstaničnoj probavi -iglica ili spikula -spongocel – unutrašnja šupljina tijela -porocit – ulazni otvor -amebocit-stanica sposobne za preoblikovanje u druge stanice -pinakocit-pločasta pokrovna stanica -pora -ulazni otvor – ostija

-u spongocel ulazi voda sa algama, bakterijama i sitnim životinjicama-spongocel ima hranidbene komorice, koje su obložene hoanocitama ili bičastim stanicama koje uzimaju i probavljaju hranu

Slojevi tijela spužve -Epiderm - vanjski sloj građen od pločastih pokrovnih stanica (pinakocit) i cjevastih stanica (porociti) -Endoderm - unutrašnji sloj, čine ga bičaste stanice ili hoanocite -Mezenhim - središnji sloj proteinski sloj sa iglicama ili spikulama

Skelet spužve-nastaje u središnjem bjelančevinastom sloju u kojem su iglice ili spikule (od CaCO3 ili SiO2) -iglice ili spikule nastaju iz stanica skleroblasta-nake spužve imaju proteinsku organsku tvar spongin

-spužve su većinom hermafroditi ili dvospolci, iako ima i razdvojenog spola

Razmnožavanje:-nespolno – pupanjem- stvaraju pupove ili gemule u kojima su arheociste koje u jesen obnavljaju spužvu-spolno- unutar spužve nastaju jajna stanica i spermij, koje oplodnjom daju ličinku sa bičevima – parenhimulu, koja napušta majku spužvu, slobodno pliva, prihvati se za podlogu i izraste u spužvu

-spužve imaju sposobnost regeneracije mogu obnavljati otkinute djelove tijela-djele na vapnjenjače, kremenorožnjače i staklače

promjenjiva sumporača ljubičasta spužva morska naranča ružičasta spužva

BESKOLUTIĆAVCI (Ameria)

ŽARNJACI (Cnidaria)

-žarnjaci su životinje koje žive većinom u moru (11 000 vrsta) i mali broj slatkovodnih (50 vrsta) -žive pojedinačno ili u zadrugama -tijelo im je zrakasto ili radijalno simetrično-u žarnjake se ubrajaju hidra, meduze, moruzgve i koralji

*Hidra -živi isključivo u slatkim vodama -veličine od 1-4 cm, prozirnobijele, smeđe ili zelene boje-oko usnog otvora hidre nalazi se 5 – 8 lovki, koje rabi za hranjenje i obranu

Građa hidre:

-slojeve tijela žarnjaka:Ektoderm – vanjski sloj stanica služi za zaštitu, disanje i izlučivanjeMezogleja – unutrašnji želatinozni sloj – potpora tijelaEndoderm ili gastroderm – unutrašnji sloj, uloga u probavi

-u lovkama se nalaze žarne stanice ili nematocite-nematocite -okruglog ili ovalnog oblika unutar njih se nalazi modificirana trepetljika (knidocil), a u unutrašnjosti stanice je žarnica ili knida -unutrašnjost žarnice je ispunjena otrovnom tekućinom-u dodiru knidocila sa plijenom ili pri obrani dolazi do izbacivanja žarnice

Probava: -nakon omamljivanja plijena, lovkama plijen uvuku u usta-plijen dospjeva u gastrovaskularnu šupljinu unutar koje žlijezde gastroderma izlučuju enzime i započinju probavu hrane – to je izvanstanična ili ekstracelularna probava -u gastrodermu postoje i stanice sa pseudopodijima koje završavaju enzimatsku razgradnju hrane – to je unutarstanična ili intracelularna probava

Disanja i izlučivanja:-difuzijom preko cijele površine tijela

Živčani sustav: -mrežast ili difuzan-podražaji se prenose sporo, a na njih reagira cijeli organizam

-hidra po građi svog tijela pripada u polip

-kod žarnjaka razlikujemo dva oblika tijela polip i meduza-polip -ima oblik valjka , usta se nalaze sa gornje strane i okružena su lovkma -na donjoj strani tijela je stopalo,drže se za podlogu – sesilni oblici -žive u kolonijama i razmnožavaju se pupanjem-meduza -ima oblik zvona ili kišobrana, usta su sa unutrašnje strane ili unutar zvona, a lovke vise sa rubova klobuka -slobodno pokretna je i razmnožava se izmjenom generacija

-Polipi (hidra) se razmnožava i spolno i nespolno, ovisno o uvjetima okolinea) NESPOLNO – u povoljnim prilikama, pupanjemb) SPOLNO – u nepovoljnim prilikama – oplodnja je vanjska, kao i embrionalni razvoj, polip ugiba, zigota prezimi, u proljeće se razvija u trepetljikavu ličinku planulu, koja će izrasti u novi polip

- razmnožavanje meduze -izmjena spolne i nespolne generacije ili metageneza - odrasla meduza stvara jajnu stanicu i spermij, koji oplodnjom stvaraju zigotu iz koje nastaje trepetljikava ličinka planula-planula se prihvati za podlogu i izraste u polip-polip poprečnim djeljenjem stvara nove mlade meduze

Podjela žarnjaka:-djele se na obrubnjake , režnjake i koralje1) KORALJI - žive u toplim morima kao polipi u zadrugama ili pojedinačno -nemaju generaciju meduze i izgrađuju vanjski i unutrašnji kostur od CaCO3. -ima ih oko 6 000 vrsta -zadružni koralji tvore koraljne otoke ili atole -pojedinačni koralji -crvena moruzgva, smeđa vlasulja

2) REŽNJACI - pretežno žive kao meduze, promjera od 2cm – 2 m -sadrže različite pigmente, razdvojenog spola su -razmnožavaju se metagenezom -opisano je oko 200 vrsta -uhati klobuk

3) OBRUBNJACI - najčešće žive kao polipi, a mogu i kao meduze -opisano oko 3 700 vrsta -modri loptaš

hidra crvena moruzgva uhati klobuk

modri loptaš smeđa vlasulja

zadružni koralji

PLOŠNJACI (Platodes)

-plošnjaci su životinje beskolutićavog, bilateralno simetričnog, plosnatog tijela-imaju primarnu tjelesnu šupljinu-tijelo im je ispunjeno parenhimom-svi su dvospolci ili hermafroditi-djele se na tri razreda: virnjaci, metilji i trakavice

VIRNJACI (Turbellaria)

-žive u morskim i slatkim vodama , rjeđe u vlažnim šumama-tijelo im je plosnato, sive do tamno smeđe boje-dužine od 0,5 – 2,5 cm-na prednjem djelu tijela imaju ticala i oči-tijelo je prekriveno jednoslojnim trepetljikavim epitelom (epiderma)-ispod epiderme je sloj uzdužnih i poprečnih mišića-tijelo je ispunjeno vezivnim tkivom ili parenhimom-imaju sposobnost regeneracije Probavni sustav:-probavilo je neprohodno (s trbušne strane su usta ždrijelo crijevo koje slijepo završava) -probava je unutarstanična i izvanstaničnaŽivčani sustav:-kod nižih virnjaka mrežast ili difuzan, kod razvijenijih je ljestvičast sa moždanim ganglijem (nakupine živčanih stanica)Disanje :-odvija se procesom difuzije, preko cijele površine tijelaIzlučivanje:-parne protonefridije, sustav cjevčica koje završavaju vršnom stanicom, a na površini tijela se otvaraju otvorom ili porom Razmnožavanje :-dvospolci ili hermafroditi-razmnožavaju se spolno –unakrsna oplodnja ili nespolno udvajanjem tijela

Predstavnici virnjaka: * Mnogooka puzavica *Planinski virnjak

METILJI ( Trematoda )

*

*Jetreni ili ovčji metilj (Fasciola hepatica)

-metilji žive kao unutrašnji nametnici (endoparaziti) pluća, jetre, gušterače, crijeva, mjehura žuči kod čovjeka, mačke, psa, ovce, goveda i svinje-mogu biti i vanjski nametnici (ektoparaziti) na koži i škrgama riba

-tijelo im je plosnato dužine 0,5 – 1,5 cm-na površini tijela imaju enzimatski otpornu kutikulu-prijanjalke (usna i trbušna), kukice za pričvršćivanje-ispod kutikule su mišići, tijelo im je ispunjeno parenhimom-dvospolci su i anaerobi

Živčani sustav - je mrežast ili ljestvičast, osjetila su reducirana Probavilo -neprohodno (usta, ždrijelo, jednjak, dva slijepa crijeva) Izlučivanje - koriste protonefridije -organa za disanje nemaju, jer su anaerobi -dvospolci ili hermafroditi

Podjela metilja:I. podrazred- jednorodni metilji ili Monogenea – ektoparaziti na koži i škrgama riba *Čudnovati dvoživac (Diplozoon paradoxum)II. podrazred- dvorodni metilji ili Digenea – endoparaziti unutrašnjih organa sisavaca

Razvojni ciklus ovčjeg ili jetrenog metilja

-odrasli metilj živi u jetri ili žučovodu odrasle ovce -oplođena jajna stanica izmetom izlazi van-razvijaju se u trepetljikavu ličinku miracidij, miracidij mora dospjeti u vodu u roku 24 sata, gdje ulazi u puža barnjaka (međudomadar ili prijelazni domadar)-u pužu se razvija u vrećastu sporocistu u kojoj pupanjem nastaju redije -iz redija u probavnim žlijezdama ili u gonadama nastaju ličinke sa repićima ili cerkarije, -cerkarije izlaze iz puža prihvate se za obalno bilje i začahure u metacerkariju -samo ako se proguta metacerkarija u organizmu će se razviti odrasli metilj-ličinke u razvoju metilja: miracidij, redije i cerkarije

-bolest uzrokovana metiljem se naziva metiljavost ili fascioloza -simptomi su umor, potištenost, povećana i bolna jetra, oticanje trbuha

-prilagodbe metilja na parazitski način života: usna i trbušna prijanjalka, otporna kutikula, anaerobi, veliki broj oplođenih jajnih stanica

TRAKAVICE (Cestoda)

-paraziti u probavnom sustavu kralježnjaka-anaerobi su-dvospolci ili hermafroditi-na površini otporna kutikula, tijelo ispunjeno parenhimom-organe za probavu, disanje i krvotok nemaju-mogu narasti i do 25 metara

Građa trakavice:-prednji dio tijela je skoleks (glava sa vjencem kukica), na nju se nastavlja nepodjeljen vrat -strobila (grade ju članci ili proglotide)-rast trakavice se odvija u vratnom djelu pupanjem ili strobilacijom-najtanji i najmlađi članci su uz vrat, a najveći i najstariji na kraju tijela

Pokrov tijela - enzimatski otporna kutikulaSpolni sustav:-dvospolac, u svakom članku su parni muški i ženski rasplodni organi, koji imaju zajednički spolni otvor-oplodnja se događa u jednom članku ili između susjednih članaka-u oplođenom članku može biti od 80 000 – 120 000 zigotaprilagodbe trakavice na parazitski način života: kukice na glavi, otporna kutikula, anaerobi, veliki broj oplođenih jajnih stanica

Razmnožavanje trakavice:-zreli članci sa oplođenim jajnim stanicama otkidaju se od tijela i izmetom izlaze van -za daljni razvoj potreban je prijelazni domadar –preživač, čovjek-u prijelaznom domadaru iz zigota se razvija ličinka onkosfera koja ima tri para kukica, kojima probija stijenku crijeva i odlazi krvotokom u jetru, mišiće, pluća, srce.... -u tim organima (najčešće u mišićima) razvija se začahureni oblik cisticerkus (ikrica ili bobica) u kojoj se nalazi mlada glava sa vratom

-ako se cisticerkus proguta termički neobrađenim mesom u konačnom domadaru razviti će se trakavica

Vrste trakavica: *Riblja trakavica (Diphillobotrium latum) – 9m *Goveđa trakavica (Taenia saginata) – 4-12m *Svinjska trakavica (Taenia solium) – 2-3m *Pasja trakavica (Echinococcus granulosus) – 5mm

OBLENJACI

-izduženo, nekolutićavo tijelo, dužine od 1 mm do 120 cm-žive u slatkim vodama, moru ili tlu, ili kao nametnici na biljkama, životinjama ili čovjeku-opisano oko 20000 vrsta-tijelo im je na presjeku okruglo, sprijeda i straga se sužava-razdvojenog spola

*dječja glista (Ascaris lumbricoides)-nametnik u crijevima kralježnjaka- anaerobiont - živi bez kisika i on je za nju otrovan-ženke veće od mužjaka(50 cm)-pokrov: višeslojna bjelančevinasta kutikula ispod kojeg se nalaze epiderm i mišići-živčani sustav: ljestvičast, okoždrijelni ganglij, leđna i trbušna živčana vrpca-probavilo: prohodno-usta, mišićno ždrijelo, crijeva, nečisnica ili kloaka kod mužjaka i crijevni otvor kod ženki-probava: izvanstanična-disanje: kod aeroba- kožom-izlučivanje: sustav cjevčica sa bočnih strana tijela, koje se otvaraju porom u središnjem dijelu-spolni sustav: razdvojenog spola

-ženke: 2 jajnika, 2 jajovoda, 2 plodnice, 1 spolnica, otvor gonopor u prednjem dijelu tijela-muški: sjemenik, sjemenovod, sjemeno spremište, nečisnica sa čekinjama za parenje-muške gamete su nepokretne-oplodnja je unutrašnja

-razvoj: ako se neopranim voćem, povrćem ili rukama u organizam unese oplođeno jaje ili ličinka dječje gliste dolazi do infekcija

-u crijevima se razvijaju mladi koji krvotokom putuju preko pluća, jednjaka, nazad u crijeva oko 2.5 mjeseca

-u crijevima spolno sazrijevaju i nakon kopulacije razvijaju se uz kisik pa izmetom izlaze van

*bijela glistica-ženka dužine 1,5 cm, mužnjak upola manji-živi na granici tankog i debelog crijeva-ženka polaže jaja u blizini analnog otvora što izaziva nesnosan svrabež-autoinfekcija

*zavojita trihina-uvjetuje trihinelozu-ženka je veličine od 2,5 do 5 mm, a mužjak 1.5 mm-živi u crijevima čovjeka mesojednih sisavaca-nakon kopulacije i oplodnje ženka rađa žive mlade, ženke ugibaju, a mladi idu u limfotok, pa u srce i pluća, pa u mišiće(ošit, jezik, zračne i prsne mišiće)-domadar oko mladih stvara vezivnu čahuru u kojoj mogu ostati do 30 godina-čovjek se zarazi nedovoljnim kuhanjem ili pečenjem mesa

MEKUŠCI (Molusca)

-predstavnici: puževi, školjkaši, glavonošci-žive u moru, slatkim vodama i na kopnu - 140000 vrsta-dvobočno simetrično ili asimetrično tijelo-mekano nekolutićavo tijelo, koje se sastoji od: glave, mišićnog stopala kojim se pokreću, kože koje obavija tijelo i naziva se plašt(plaštena šupljina)-plašt izlučuje čvrstu ljuštutu(od bjelančevine konhiolina i CaCO3), koja štiti mekano tijelo-kod puževa ljušturica je jednodijelna - kućica, a kod školjkaša dvodijelna - školjka-pokrov: plašt, jednodijelni epitel, koji izlučuje tanku kutikulu i sadrži žlijezde(sluzne, pigmente i vapnene)-probava: -usta, ždrijelo, jednjak, želudac, crijeva, izmetni otvor-prohodno probavilo -izvanstanična probava -u ustima jezik prekriven hrapavom hitinskom strukturom i služi za usitnjavanje hrane - trenica ili radula-disanje: morski dišu škrgama(ktenidije) - između plašta i tijela, a kopneni dišu plućima - kožni nabori prokrvljeni žilama-živčani sustav: 4 ili 5 živčanih ganglija - u glavi, stopalu, utrobi, plaštu i škrgama

- gangliji su povezani živčanim vrpcama-osjetila: -na glavi oči i ticala

-osjetilo za njuh - osfradiji - uz škrge -u stopalu - osjetilo za ravnotežu ili statociste

-optjecajni sustav: -otvoren, osim kod glavonožaca -žile nisu povezane, izlijevaju se u međustanične prostore

-krvni pigment je hemocijan (Cu)-sustav za izlučivanje: parne cjevčice metanefridije (trepetljikavi lijevak na vrhu)-spolni sustav i razmnožavanje: - većinom razdvojenog spola(školjkaši i glavonošci), dvospolci(puževi)

- plodila su parna, oplodnja je ili u plaštenoj šupljini ili u okolnoj vodi - iz oplođenih jaja razvija se:

- ličinka trohofora (kod jednostavnih morskih)- glohidija (kod jednostavnih kopnenih)- veliger (kod složenijih mekušaca)

Puževi-žive u moru, slatkim vodama i na kopnu-kopneni puževi(veliki vinogradnjak, živičnjak, prpolj)-slatkovodni puževi(barnjak, živorodni ogrc, plošnjak)-morski puževi(bodljikavi i kvrgavi volak, priljepak, ogrc)-imaju kućicu, tijekom evolucije nastupilo je zakretanje ili torzija tijela, pa su im svi organi iznad glave-stopalo im je plosnato-dijele se na prednješkržnjake, stražnjoškržnjake i plošnjake