ISAO PREDPLATA ZA ŠIBENIK I AUSTRO-UGARSKU GODIŠNJE K 1 4 - , "DLUGODIŠNJE I TROMJESEČNO SURAZMJERNO. MJESEČNO

1-20. — POJEDINI BROJ 10 PARA. - OGLASI PO CIJENIKU. = PLATIVO I UTUŽIVO U ŠIBENIKU. = = = = =

I Z L A Z I S V A K I D A N TELEFON BR. 7 4 . - ĆEKOVNl RAČUN 129 .871 . :

UREDNIŠTVO I UPRAVA NALAZE SE NA TRGU SV. FRANE IZA OBĆ1N. PERIVOJA. - VLASTNIK. IZDAVATELJ I ODGOVORNI UREDNIK JOSIP DREZGA. - TISAK: HRVATSKA ZADRUŽNA = TISKARA U ŠIBENIKU, U. Z. S. 0 . J. — •

)D. III. ŠIBENIK, petak W. srpnja 1915. BR. 133. (363.)

red prijetećom provalom austrijskih teta ruske tete spremaju se na uzmak u nu-rašnjost - Car Vilim, Hindenburg i Falkenliavn na vijećanju - Njemačke eete zauzimlju

Prasnvsz - Zastoj Joffreove ofenzive i uspjesi njemački* u Francuskoj. Uzbuna engleskih rudara.

Rusko r a t i š t e . BEČ, 14. srpnja. (KB). Službeno

saopćuje: Na ruskom ratištu općenit i

•ložaj nepromijenjen. Z a m j e n i k defa g e n e r a l n o g s t o ž e r a

V o n HČFER.

J3ERLIN, 14. srpnja. (KB). Služ-no se saopćuje:

Na is točnom ratištu Nijemci u okol išu Kalvarija, jugoza -

dno od Kolna, kod P r a s z n y s z a južno od Mlave post ig l i neko­

liko mjestnih uspjeha. V r h o v n a v o j n a uprava .

BEČ, 15. srpnja (KB.) Službeno aopćuje: Na ruskom ratištu općeniti

>ložaj nije s e promijenio. Na Dnjestru niz struju Niz­

ova doš lo je na s jevernoj obali eke na v i š e mjesta do uspješ -

borba naših četa, pri čemu 11 častnika i 550 momaka ne

rijateljskih bilo zarobljeno. Zamjen ik š e f a g e n e r a l n o g s t o ž e r a

V o n HČFER.

BERLIN, 15. srpnja. (KB). Služ-se saopćuje:

Na is točnom ratištu omanji ršaji niz struju Kurschanv; 2 stnika, 425 momaka ruskih za­bijelio.

Sjeverois točno od Suvalki sovi Olszanke bili su na juriš vojeni; 300 Rusa zarobljeno, 2

puščana stroja zaplijenjena. Jugozapadno od Kolna za­

želi s m o se lo Kusca, kaoš to i prijateljske položaje južno i očno od o v o g a se la i južno od

lije Tartak-Lipniki. Pri tome je ) Rusa bilo zarobljeno, 8 puš-

nih strojeva zaplijenjeno. Borbe u okolišu P r a s z n v s z a

j su uspješno nastavljene. Više prijateljskih linija bilo je po na zauzeto , pa i sam od Rusa

ko izgradjeni grad Prasnvsz , koji s e od zadnjih dana fe-

uara vodila vruća borba, bio od nas zaposjednut.

Na južnom ratištu općeniti položaj nepromijenjen.

Vrhovna v o j n a u p r a v a .

čarkanja, na jugozapadnoj fronti nije se ništa dogodi lo .

Z a m j e n i k š e f a g e n e r a l n o g s t o ž e r a Von HČFER.

BEČ, 15. srpnja (KB). Službeno se saopćuje;

Protiv pojedinih mjesta v i s o ­ravni Doberdo Talijani podrža­vaju živahnu topovsku vatru. Oni su p o s e b i c e pokušali i nekoliko infanterijskih napadaja izmedju Sdrausine i Po lazzo , ali su. bili, kao uvijek, odbiveni uz ve l ike gubitke .

U koruškom i u t irolskom pograničnom području nije s e do­g o d i l o ništa važnoga .

Zamjenik š e f a g e n e r a l n o g s t o ž e r a Von HČFER.

R a l p r o t i t l a l i j f. BEČ, 14. srpnja. (KB). Službeno

saopćuje: Izuzev artiljerijskih borba i

Sa friiiKbr ratišta. BERLIN, 14. srpnja. (KB). Služ­

beno se saopćuje:

U Argoni njemački napadaj d o v e o je do podpunog uspjeha.

Sjevero is točno od Vienne le Chateau zauzeta je francuska li­nija u širini kojih 1.000 metara. Jedan častnik, 137 momaka za­robljeno.

Jugozapadno od Boureui l les n a š e čete o s v o j i š e na juriš ne­prijateljski v i sovni položaj u ši­rini od tri ki lometra i u dubini od j e d n o g kilometra. Visočje 285 nalazi s e u našem posjedu. Za­robljeno je 2.581 neranjenih Fran­cuza, medju njima 51 častnik; nadalje zarobljeno je 300 400 ranjenih Francuza, dva brdska topa, dva revo lverska topa, še s t puščanih strojeva, vel iko mnoštvo zal iha.

Naše čete prodrle su napred s v e do položaja francuske arti­ljerije te učinile neuporabivima o s a m topova.

V r h o v n a v o j n a uprava .

BERLIN, 15. srpnja. (KB). Služ­beno se saopćuje:

U okol išu Soucheza francuski napadaji , poduzeti djelomično jačim s i lama, posvuda su bili odbiveni .

Francuzi su ope tovano kušali jučer s v e do u kasnu noć da od nas zauzete položaje u argonskoj šumi preosvoje . Uza s v e to, š to su upotrebili ve l iko mnoš tvo mu­nicije te jake i novo privedene si le , njihovi napadaji izjalovili su

s e na v i še mjesta. Vodile s e ljute borbe ručnim granatama i prsa o prsa. Neobično velikim gubit­cima platio je protivnik svoje bezuspješne napore. Broj zaro­bljenih Francuza poskočio je na 68 častnika i 3.668 momaka. U spjeh naših četa to je znamenitiji, š to , na temelju suglasnih izjava zarobljenika, Francuzi su za 14. ov. mj., kao na svoj narodni b lagdan, spremili veliki napadaj protiv naše fronte u Argoni.

U šumi Priester francuski nasrtaj , bogat gubitcima, izjalo­vio s e je pred našim četama.

Vrhovna vojna uprava .

PROVALA U RUSIJU. MJERE RUšfcE VLADE.

P E T R O G R A D , 15. s rpn j a . (KB). M i n i s t a r unu ta rn j ih p o s a l a d a o j e n a ­l og s v i m g u v e r n e r i m a , d a , u s lučaju p r o v a l e nep r i j a t e l j a , u m i r e p u č a n s t v o . P r i i sp ražn jen ju imaju s e poni je t i s o ­b o m s v a ž i v e ž n a s r e d s t v a , a sve s t v a r i od b a k r a i mjedi t e c r k v e n a z v o n a imaju se o d s t r a n i t i .

P r a m a n a r e d b i m i n i s t r a z a n a s t a ­vu, u svim š k o l a m a n j emačk ih ko lo ­n i s t a ima s e rusk i j ez ik uves t i k a o n a s t a v n i , t e svi uči te l j i , koji ne z n a d u r u s k i , imaju s e odpus t i t i .

Veliko ratno vijeće. Sastanak Vilima, fiindenburga i fa lHayna .

POZNANJ, 16. s rpn ja . (KB). VVolf-fov dop i sn i u r ed j a v l j a :

Njemački ca r , n a p u t u z a r a t i š t e s j e v e r n o od P i l i će , p r i s p i o j e a m o te j e i m a o odul ju konferenc i ju s a H inden-b u r g o m i šefom g e n e r a l n o g s t o ž e r a F a l k e n h a v n o m .

i s l r o - l BEČ, 14. s rpn ja . (KB). Min i s t a r

van j sk ih p o s a l a b a r u n B u r i a n , p o s r e ­d o v a n j e m a m e r i č k o g p o k l i s a r a u Beču , u p r a v i o je v l ad i Sjedinjenih D r ž a v a S j e v e r n e A m e r i k e no tu , u kojoj se a p e ­l i r a n a k a b i n e t u VVashingtonu, e d a p o d v r g n e revizi j i svo je d o s a d z a s t u ­p a n o s t a n o v i š t e g l e d e n e u t r a l n o s t i , p o ko j emu se s j e d n e - s t r a n e o d o b r a v a l i fe rovan je r a t n o g m a t e r i j a l a nep r i j a ­t e l j ima A u s t r o - U g a r s k e i N jemačke , d o č i m su A u s t r o - U g a r s k a i N j e m a č k a o d s j e č e n e od s v a k o g t r g o v a č k o g s a ­o b r a ć a j a s a S jedin jenim D r ž a v a m a , a d a ne pos to j i p r a v o v a l j a n e b l o k a d e . O v a k o v o m akc i jom S jed in jene D r ž a v e n e s a m o d a će s l i jedi t i svoju uvi jek vi­s o k o d r ž a n u t r ad ic i ju i n a s t u p i t i z a

s l o b o d u l eg i t imne p o m o r s k e t r g o v i n e , n e g o će pos t i ć i i ve l iku z a s l u g u z a un i š ten je o p a k o g n a s t o j a n j a nep r i j a t e l j a A u s t r o - U g a r s k e i N jemačke , d a u p o -t rebl ju ju g l a d k a o s a v e z n i k a .

Orey o ministarskom vijeću. LONDON, 14. s rpn j a . (KB). D r ž a v n i

ta jnik Grey p r i s u s t v o v a o j e j u č e r p o prv i pu t , n a k o n s v o g o d s u t s t v a iz v a n j ­s k o g u r e d a , o p e t m i n i s t a r s k o m vijeću.

Štrajk engleskih rudara. LONDON, 15. s rpn ja . (KB). P a r l a ­

m e n t a r n i izvjes t i te l j „ T i m e s a " p i š e : V l a d a vjeruje , d a rudn ičk i r a d n i c i ne će p o k u š a t i , d a s e o p r u k r a l j ev sko j n a r e d b i , ko ja z a b r a n j u j e š t r a jk u ug l je ­n o k o p i m a j u ž n o g W a l e s a .

„Dai ly C h r o n i c l e " j av l j a iz C a r -diffa : Čini s e , da n e m a n i k a k v e v je ro ­j a t n o s t i , da bi se m o g l a spr i j eč i t i UZ' b u n a koja se p r i p r e m a z a č e t v r t a k u u g l j e n o k o p i m a W a l e s a . P o l o ž a j j e t a k o o z b i l j a n , d a će Asqu i t i L lord G e o r g e po svo j pr i l ic i poć i u južn i W a l e s .

Vodja rudn i čk ih r a d n i k a H a r t h o r n iz javio j e : Ako s e p o k u š a činit i p r i t i ­s a k n a r a d n i č t v o z a k o n o m o munici j i , p o l o ž a j će bit i d e s e t p u t a go r i .

Francuskoj. PARIZ, 14. s rpn ja . (KB). G e n e r a l

P o r r o , zamjen ik šefa t a l i j a n s k o g g e n e ­r a l n o g s t o ž e r a , s inoć j e o d p u t o v a o iz P a r i z a . On izjavl ja , d a je svoj im p u t o ­van jem u F r a n c u s k o j vr lo zadovo l j an .

napuštanje lordjave IlarSaoe, l i n -oeorgijeusko i l u a n p d a ? „Times" uvjeravaju, da se u rat­

nom vijeću, koje se prije nekoliko dana održalo u ruskom glavnom stanu, a kome je pribivao car s ministrima, razpravljano o tomu, da se ruske čete povuku od Buga, te da napuste tvr-djave na Visli Varšavu, Novogeorgi-jevsk i Ivangorod.

„Times" drži, da bi se to du­boko kosnulo ruskoga čuvstva, pa da bi Rusija mnogo izgubila na ugledu. No još će gorje biti, bude li vojska prisiljena, da se uz nepovoljne piilike upusti u odlučan boj, pošto bi to značilo za nju neuspjeh i otežčalo bi uzmak.

Golemi gubitci Strahovite gubitke Talijana na

fronti Soče potvrdjuje familija jednog talijanskog oficira, koja je u Berlin prispjela. Prema tomu izgubilo je već

samih onamo u vatru dovedenih dva­deset kumpanija-vojnički organizova-nih carinskih stražara devedeset po­stotaka svoje momčadi. Palo je dva­deset „maršala", što je strašno mno­go, kad se uzme, da svaka kumpa­nija ima samo pojedinoga „marescialla"

General, koji je ovu izvrsnu, ali za moderni rat posve neškolanu momčad natjerao u propast, osudjen je na zatvor.

Od gubitaka financijskoga kora može se zaključiti, koliki su gubitci ostalih talijanskih četa.

IcfTroua ofenziva prestala. Velika ofenziva, koju je Joffre

objavio, prestala je poslije sedam ne­djelja. Svakako je to englesko-fran-cusko poduzeće stalo mnogih žrtava, pa ipak nije moglo da prepriječi pro­gon iTusa iz Galicije i ruske Poljske. Dopisnik „Central Nevvsa" sa zapad­noga ratišta javlja, da saveznici žele sačekati navalu Nijemaca, i radi toga je nastala pauza u općoj ofenzivi.

Cijene Sitija nove žetve. Službeni bečki list od 13. t. mj.

objelodanjuje naredbu ministarstva unatrnjih posala, kojom se ustano­vljuju cijene, uz koje će ratni zavod za promet žitija kupovati ili bolje preuzimati razne vrsti žitija nove že­tve od producenata. Kako je već po­znato, Carskom naredbom bi odre-djena zapljena svih kolikoća i vrsti žitija. Država postaje vlastnikom žitija putem ratnog zavoda za žitni promet, koji će pak providiti pučanstvo po­trebitom hranom, dočim je dosad bilo sve u rukama mlinova i velikih trgo­vaca, koji su po svojoj volji povisi-vali cijene, tako da danas mora se brašno vrlo skupo plaćati. Da se stane na kraj toj špekulaciji mlinova i velikih trgovaca, država će sad pri­rod nove žetve preuzeti na se.

Cijena, uz koje će država preko ratnog zavoda kupovati žitija, ove su:

za pšenicu Kr. 34 kvintal „ raž „ 28 „ „ ječam „ 28 „ zob „ 26

Ove će cijene ostati u kreposti do žetve 1916. Za pšenicu, koju će ratni zavod kupiti do 31. tek. mj., platit će suviše još 4 Kr. po kvintalu; za pšenicu kupljenu 'do 15. avgusta platit će suviše Kr. 3, za onu ku­pljenu do 31. avgusta suviše Kr. 2, i napokon za pšenicu kupljenu do 15. rujna platit će suviše 1 Kr. po kvin­talu. Ove veće cijene odredjene su za to, eda se proizvoditelji požure uredjenjem pšenice za prodaju.

Za prodaju konsumentima poje­dina namjestništva dotično poglavar­stva odrediti će detaljne cijene uzev u obzir troškove prevoza, manipulacije i drugo.

Po tome je naravno, da će kruh morati pojeftiniti. U službenom saop­ćenju veli se, da će za stalno prestati potreba mješanog brašna za pravljenje kruha, te da će se moći staviti u pro­met čisto bijelo brašno.

Opaža se pak u istom saopćenju, da gori ustanovljene cijene nisu ko­načne, pošto se ima još riješiti i pro­vesti pitanje, koliko se ima žitija uve­sti iz Ugarske. Potom cijene vrijede samo za prirod žetve u Austriji. U tom pogledu vidi se, da nije još po­stignut sporazum sa Ugarskom, na koju smo glede žitija najviše upućeni, i da nisu izključena razna iznena-djenja te izkušenja.

Što se tiče količine potroška dozvoljene za svaku pojedinu osobu, ostaju do nove odredbe u kreposti dosadanji propisi.

Bude li dakle zdravog shvaćanja i susretljivosti sa strane Ugarske, to ć e cijene žitijama nove žetve biti ta­kove, da će zadovoljiti pučanstvo, koje bi na taj način bilo izbavljeno iz pandža ugarskih velikih špekula-nata, koji su dotjerali cijene starim žitijama do nevjerojatno6ti. Bude li pak prodrla Ugarska sa svojim zah­tjevom, da joj se u žitijama ostavi slobodna trgovina, ostat ćemo onda u pitanju brašna ondje gdje smo sada, ako ne bude još i gore. Nadati se je da će skupnost interesa i zajedničtvo cilja nadvladati svaku drugu težnju i da će Ugarska ti tom pogledu doći u susret željama austrijske vlade.

Značajni pojavi n Italiji. Milanski „Avanti" diže nove kon­

kretne obtužbe protiv ministra kolo­nija Martinia zbog nepotizma i neču­venog razsipavanja državnog novca.

U Aviglanu uapsilo je redarstvo više osoba zbog zlih namjera u po­gledu ondješnjeg spremišta dinamita. Dalje su zatvorena braća Tomasetti zbog uhodarstva.

„Secolo" piše: Tko danas imade novaca, a ne podpisuje ratni zajam, nije ništa bolji od onoga, koji voj­ničke tajne prodaje neprijatelju.

Ministarstvo mornarice povelo je iztragu poradi potopljenja broda „Amalfi".

Kriza u grčkom kabinetu. Gotovo svi listovi izim „Patrisa"

ustanovljuju, da je 64 stranačkih pri­staša Venizelosa izstupilo iz strana­čkog saveza. Disidendi se doduše nisu priključili Gunarisu, ali se ne mogu smatrati oporbenjacima, jer su njihovi vodje Theotokis i Dimitrakopulis sklo­pili s vladom kompromis te će, kako svi znaci kažu, stupiti u koalicioni kabinet.

H a t na Bresl-litovsk. „Fremdenblatt" javlja iz Krakova:

Kako listovi javljaju, pokušan je aten­tat protiv kolodvora Brest-Litovsk. Jedan o r u ž n i k opazio je sumnjive in­dividue te im doviknuo: Ruke u zrak! Sumnjivci su htjeli pobjeći. Došlo je do puškaranja. Prispjela vojnička stra­ža proganjala je sumnjivce te je jedan usmrćen.

Iznajmljuje se slan u Varošu, kraj Poljane, sa krasnim izgle­dom, 3 sobe i kuhinja, voda i svjetlost u kući. Stan je već slobodan. Obavijesti daje uprava lista. 1—2

Osiguranje potrebe brašna I kruha iz nove ieh/e.

(Svršetak).

Ratari s e sami opskrbljuju.

Kao što u carskoj naredbi 21. veljače 1915, i u zadnjoj se naredbi računa s obi­čajnim i opravdanim potrebama ratarstva, pak se za proizvodioce žita donose izvjesna posebna odregjenja.

Po tome će oni, koji se bave s ratar­stvom, snijeti da zaplijenjeno žito i brašno troše kao i doslije za prehranu svojih uku­ćana, pak i radnika i namještenika, koji u ime plaće dobivaju hrann, proizvode niliva ili žito za kruh; • a smjesti će dašto trošiti samo u mjeri, koja je odregjena uregjenjem poUošnje. Oni čak mogu da melju potrebito Žito; ali su mlinovi dužni, da vode posebne bilješke o tim količinama žita, što ih ratari melju za vlastitu opskrbu.

Ko se bavi ratarstvom, smije upotrije­biti i one količine žita, koje su mu nužne za sjetvu. Oblast će pak odrediti, koja se najveća količina žita može ostaviti za sjeme. Najposlije se otpadak žita za vršenja ili mlat-nje, koj ne valja za mlivo, smije upotrijebiti za krmljenje; koje se pak količine mogu odbiti kao otpadak, to Će se također odre­diti posebnim propisom.

Cijene. Dolično državnome značaju novoga su­

stava uregjenja prometa, biti će od strane države odredjene kako cijene za preuzimanje žita od vlasnika, tako i cijene za prodaju žita od strane ratnoga zavoda za promet žitom (cijene za veliku trgovinu). Odnosne će mjere preduzeti ministar unutrašnjih p o ­slova sporazumno s ministrima poljodjelstva, trgovine i financija. Saradnja je ministra fi­nancija potrebita s razloga, što su po srijedi veliki državno-financijski interesi, jer će dr­žava morati pokriti neke troškove za poslo­vanje ratnoga zavoda za promet žitom.

Glede prodajnih cijena carska naredba sadrži posebni propis, da se one imaju u-stanoviti na osnovu trgovačkoga proračuna troškova, koji se imaju pokriti. Odnosna se naredba može očekivati skorih dana. (Vidi naš članak: Cijenik žitija nove žetve).

Vršenje (mlatnja) spremanje i mlivo.

Posjednici su dužni da živo ovrše i omlate (da kukuruz orulje). Netom se odijeli zrnje, diže se zapljena sa slame, Za mlinove se odredjuje, da su dužni, da na nalog obla­sti spreme i samelju žito. (Prisilno mlivo). Oblast može da odredi ležarinu i pristojbinu za mlivo; ona može nadalje da uz odštetu, koja sama odredi, zapremi nužna skladišta za čuvanje žita i proizvoda mliva, kao što i prostorije za sušenje žita. Oblast [može prisiliti mlinove, da vode izvjesne bilježnice, da bi se moglo kontrolirati, koliko se žita melje i kamo idu proizvodi mliva.

Uregjenje potrošnje. Predbježno se ništa ne mijenja na p o ­

stojećim propisima za uregjenje potrošnje, pak ni na zavedenju karata za kruh. Jednako se ne mijenjaju, pak još uvijek vrijede, po ­stojeći propisi za mlivo i pečenje.

Što se tiče količina kruha i brašna, koje se dnevno smiju trošiti (obroci), ovo će se pitanje moči snova urediti, tek pošto se konačno ustanove ispaci nove žetve. Megjutim postoji namjera, da se do toga doba poviše obroci za osobe, koje rade teške poslove, biva za težeoce i za izvjesne kategorije industrijskih radnika.

Uregjenje prometa. Općenita odregjenja glede upotrebe

zaplijenjenih predmeta izdaje ministar unu­trašnjih poslova. On se pri tome za poslovnu provedbu stvari služi s ratnim zavodom za promet žitom, kome je pravilnik bio pro­mijenjen prema njegovim novim zadaćama.

U novome pravilniku predvigjeno je osnovanje podružnica ratnoga zavoda za promet žitom. Zadaće su zavoda po novome pravilniku iste kao i doslije; samo su bile proširene u smislu, da će zavod imati da preuzme i one količine žita i proii-voda mljiva, koje se imaju dobaviti iz zemalja ugarske krune, pak da će u tu svrhu morati sklapati nužna poslovna utanačenja sa po ­zvanim organima ugarske vlade.

Ministar unutrašnjih poslova imenuje Vladine povjerenike za vršenje državnog nadzora. Zavodskoj su centrali pridržana sva važnija pitanja organizatorske naravi, osobito pak ustanovljenje osnovnih načela za unutrašnje uregjenje trgovačkć službe u podružnicama. Centrala se mora starati za što bolje jedinstveno obavljanje poslova oko spremanja, mliva, čuvanja i dijeljenja zaliha, pak valja da u tu svrhu ustanovi

jedinstvene uvjete za pogodbe s komisijo-narima i mlinovima. Nadalje spada u dje­lokrug centrale politika cjenika u granicama cijena, koje je oblast odredila, zatim nabava novca i sveukupna kontrola u gospodar­stvenom i financijskom pogledu. Ona naj­poslije mora da vodi i statistiku, te da se brine koliko za pokriće potreba vojne u-prave, toliko za ustanovljenje pravog mjerila za dijeljenje zaliha megju pojedine pokrajine prema općoj osnovi za opskrbu.

Podružnice, koje se imaju osnovati, valja da budu protokolirane po trgovačkim sudovima. One valja da udese svoje nov­čano poslovanje prema propisima, koje će im izdati centrala. Poglavica zemlje ima da daje podružnici naloge u pogledu opskrbe pokrajine, a podružnica valja da izvrši nje­gove naloge. Stoga, će je nadzirati jedan vladin povjerenik koji može da obustavi, što je god podružnica raspoložila ; pored toga se komisijonar ne može imenovati bez njegove potvrde.

Nadležnost podružnice obuhvata prije svega organizovanje kupnje u zemlji i na-mještenje komisijonara, koji su nužni za taj posao ; zatim brigu za spremanje žita u skladišta i za dolično postupanje sa žitom: pak obavljanje poslova, koji su skopčani sa mlivom; najposlije dijeljenje prema os­novi opskrbe, koju je vlast izradila, te spremno izručivanje količina, koje su odre-gjene za pokriće potreba bilo vojne uprave, bilo drugih zemalja.

Podružnici je na čelu predstojnik, koga imenuje i može da svrgne predsjednik ra­tnoga zavoda za promet žitom sporazumno sa poglavicom zemaljske političke vlasti. Predstojnik se namješta kao trgovački opu­nomoćenik, te u ovom svojstvu potpisuje za podružnicu.

Pošto se pokazaše valjanima, ne bi­jahu promijenjena odredjenja glede finacij-skog poslovanja ; primanje mjenične vjere-sije ostaje pridržano centrali. Po tome je prvi posao centrale, da odredi jedinstvene mjere za organizaciju podružnica. Ona će morati da se brine za provedbu opće os ­nove za opskrbu, koju će izraditi ministar unutrašnjih pos lova; njezin će posao naj­poslije biti, da pribavlja novac i da vrši poslovnu kontrolu u najvećem opsegu.

Podružnicima je naprotiv povjereno i spremanje žita u skladišta, zatim mliva i dijeljenja po zemlji; što se tiče opskrbe zemlje, podružnice su neposredno podložne poglavici zemlje, te valja da vrše njegove naloge.

Razumije se da če se podružnice pri kupovanju služiti s postojećim organizaci­jama, biva s gospodarski"i zadrugama i nji­hovim savezima, pak i sa zakonitom trgo­vinom. Pri tome če se svakako morati zna­tno povećati broj komisijonara i podkomi-sijonara, koje je dosad namjestio ratni zavod za promet žitom, jer se pospre­manje zaliha, taj golemi i povećani zadatak, mora izvršiti s nužnom brzinom.

Ratni će zavod za promet žitom — kao što i sad radi — predavati brašno or­ganizacijama za potrošnju, a one će morati da ga prema odnosnom uregjenju dijele potrošačima.

Pošto se od strane države ili od ra­tnoga zavoda za promet žitom ustanovljuju svi glavni stupnjevi na ljestvici cijena, moći će se i od strane oblasti uspješno odrediti detaljne cijene; stoga carska naredba ob­vezuje oblasti, da ustanove cijene za raz-pačavanje na malo.

Grad i okolica. J u č e r l i s t nije iz iSao, jer su u ti­

skari bolestna dva slagara.

D a j m o vo jn i c ima z d r a v a š t i v a ! U Ljubljani su se uzdigle za ranjene vojnike u ratu sa Italijom mnoge privremene bolnice. Doznajemo da u njim imade mnogo ljudi naše krvi i jezika. Pošto onamo nemaju u dovoljnom broju knjiga pisanih na hrvatskom jeziku, a žele ih naši junaci čitati, obraća se u tu svrhu „Katolička Bukvama u Lju­bljani" na sve patriote Hrvate e bi sakupili i poslali takovih dobrih štiva da s njima može razveseliti naše. zemljake, a valjda i bliže rogjake i znance. Kada bi se slučajno našlo u Šibeniku vojnika Slavenaca u kojoj od mjestnih vojničkih bolnica, Katoiiška Bukvama pripravna je za njih poslati ba­dava takovih knjiga. Cijelu svoju dobiću godišnju, u iznosu od 8000 K uložila je u nabava dobroga štiva za slovenske vojnike.

Mislimo da nije potrebito u ovom pogledu poticati na dužnost koju svak ćuti da dodje u pomoć svojoj braći, koja osjeća potrebu moralne okrijepe, i za to

svak će znati, što mu je učiniti i na kog mu se obratiti.

Z a D r u ž b u sv . Ći r i la i M e t o d a primili srao od vlč. Don Jerka Jurina, žu­pnika u Primoštenu, K 20, i to Kr. 15— u proslavu narodnog blagdana, a K 5— da počasti uspomenu pok. Roke Čabova. Ugle­dali se i drugi u lijepi ovaj primjer!

Od m n p . o. J o s i p a T o m a S a primili smo K 33—, a da neznamo u koju svrhu, pošto popratne riječi na odrezku bile su od cenzure precrtane. Molimo dakle za opredjeljenje iznosa.

Klas i f ikac i j a kon ja . Gosp. općinski upravitelj objavljuje: Uslijed naloga vojničke vlasti imaju se dovesti dne 17. ovoga mje-SDca u Skradin, tačno u 8 sati u jutro sve životinje Grada, Gorice, Varoša i Crnice t. j . konje, kobile i mazge, koje su pri za­dnjoj klasifikaciji odredjene za naknadnu klasifikaciju i sve tovarne životinje, koje nijosu pri zapnjoj klasifikaciji bile dove­dene.

Nisu izuzeti ni oni konji i mazge koji su zabilježeni za ratnu službu u slučaju alarma niti oni, koji inače su predbilježeni za koju vojničku službu u gradu. Životinje moraju biti dovedene sa dotičnom odremom.

Upozoruju se stranke, da se svakako odazovu nalogu, jer bi inače morali dovesti životinje u dalja mjesta i proti njima bi se strogo po zakonu postupalo.

Vožn ja Š i b e n i k - T i j e s n o i n a t r a g . U priključku na prugu Zadar-Tijesno i obra­tno, prevozim mojom ladjom putnike i robu i t o : iz Tijesna utorkom, četvrtkom i subo­tom u 11 i po sati prije podne, a iz Šibe­nika za Tijesno srijedom, petkom i nedjeljom u 7 sati jutrom. T o m a H r a s t e .

2 s o b e s p o k u ć s t v o m iznamljuju se odmah. Upitati se u upravi lista.

STAN sa tri sobe i kuhinjom kao i soba sa po ­kućstvom unajmljuje se. Upitati se u Varošu

kuća br, 717. 2—2

Velika svota novaca može da se nakjoni. svakome, koji postane naručnicima. — Bezplatna izjašnjenja šalje S r e ć k o v n o z a s t u p s t v o 30. L jub l j ana .

ANJNOVIJE VIJEST, Prispjele u 4 sata po podne.

Reforme u Rusiji. P E T R O G R A D , 16. s r p n j a (KB). Sa-

v j e tn i c ima r a t n o g m i n i s t r a u pitanjima r a t n e n u ž d e i m e n o v a n i su bivši mini. s t a r t r g o v i n e T i m a š e v i ok tob r i s t Q u . č k o v .

Stroj za pranje rublja. prodaje se uz cijenu od K 150— Kupac može po dogovoru i mjesečno odplačivati. Stroj posve novi vrlo praktičan i za dana­šnje doba vrlo ekonomičan. Obavijeeti daje uprava lista.

Prijatelji, sjetite se uo$e dužnosti! P r v o p o l u g o d i š t e j e minulo,

t e j e r e d n a predbrojniclma » d a izvrSe svoju dužnos t . Izda­van j e d n e v n i k a skopčano jt s a s i ln im ž r t v a m a , pa zato m o l i m o p r i j a t e l j e , da nam

| s v o j o m n e m a r n o š ć u žrtve ne p o v e ć a j u .

Ša l j i t e p r e d p l a t u !

K O N J 3 godine star 168 cm. visok belgijske pa­smine boje žućkaste, krupan, vrlo lijepa oblika, miran, potpuno zdrav, jak, zgodan za vožnju tereta cijena za K 1500. Uzrol prodaje, jer mu je poginuo parac.

Za informacije obratiti se Uredništu lista. 3 _ j

17= VELIKA ZLATARIJA

GJ. PLANČIĆ Vis - Starigrad - Velaluka

:-: ŠIBENIK. :-: Kupuje s taro zlato i srebro

uz najpovoljnije cijene.

HRVATSKE ZADRUŽNE

TISKARE U ŠIBENIKU ::

u. z . s . o . j . (Dr . A N T E DULIBIĆ 1 D R U G ) .

UVEZUJE DUGOTRAJNO I SOLIDNO SVAKE

VRSTI UVEZA, KAO: PROTOKOLE, MISSALE,

MOLITVENIKE I SVE U TU STRUKU SPA-

:-: :-: DAJUĆE RADNJE. :-: :-:

CIENE UMJERENE. - IZRADBA BRZA

:-: :-: I SOL'DNA. :-: :-:

Jadranska Banka POPRUŽNIC* ŠIBENIK

Dionička g lavnica K 8 ,000.000. — Pričuva K 700.000.

CENTRALA U TRSTU

Via della C a s s a di Risparmio 5 (Vlastita kuča).

N a s l o v z a b r z o j a v e : „JADRANSKA". P O D R U Ž N I C E : D u b r o v n i k - K o t o r - L jub l j ana -

O p a t i j a — Šiben ik — Spl je t — Z a d a r . Metkov lč -

Kuponi založnica Zemljišno veresijskog zavoda Kraljevine Dalmacije plativi su kao i uvučene založnice unovčuju se kod JADRANSKE BANKE u TRSTU

i svili njezinih podružnica. Uložne knjižice. — Pohrana i administracija vrijednosnih papira. — Kupoprodaja tuzemnih i inozemnih vrijednosnih papira, te deviza i valuta. — Osiguravanje efekata proti gubitku na tečaju pri vučenju. — Žiro računi i tekući računi. — Unovčivanje mjenica, dokumenata, odrezaka i izvučenih vrijednosnih papira. — Kreditna pisma, čekovi, vaglia, naputnice. — Predujmovi i zajmovi na vrijednosne papire, dionice srećke, robu (Warrants), brodove itd. — Oradjevne

vjeresije. M T P r e t i n c i (Safes ) z a č u v a n j e v r i e d n o t a u če l i čno j s o b i ( T r e s o r ) sa

p o s e b n i m k l j u č e v i m a z a k l i j en te , u koj im s e p r e t i n c a m a može d r ž a t i s v a k o v r s n e v r i j e d n o s t i .