Donorska mrea u Bosni i Hercegovini (DMBH)DMBH je nevladina neprofitabilna organizacija osnovana zajednikim sporazumom osnivaa 2002. godine.Glavni Cilj DMBHje edukacija stanovnitva Bosne i Hercegovine o potrebi darivanja organa i tkiva u svrhulijeenja presaivanjem.09. 05. 2003. godine DMBH je upisana u Registar Udruenja kod Ministarstva pravde Vijea ministara Bosne iHercegovine.Presaivanjem organa i tkiva danas se irom svijeta uspjeno lijee mnogi teki bolesnici.U Bosni i Hercegovini se, zasada, radi samo presaivanje bubrega od ivih davalaca ime se nikako ne moguzadovoljiti potrebe brojnih osoba iji ivot ovisi o darovanom bubregu, srcu, jetri, pluima...Darivanje organa i tkiva u svrhu lijeenja oboljelih u Bosni i Hercegovini je zakonski regulirano:- Zakon o uslovima za uzimanje i presaivanje dijelova ljudskog tijela (SI. list BiH 2/02 i 13/94)- Pravilnik o uslovima za rad zdravstvenih organizacija koje obavljaju poslove uzimanja, presaivanja, obrade,tipizacije i uvanja dijelova ljudskog tijela (SI. list BiH 2/92 i 13/94)- Pravilnik o pobliim medicinskim kriterijima, nainu i postupku utvrivanja smrti osobe kojoj se dijelovi tijelamogu uzimati radi presaivanja (SI. list BiH 2/92 i 13/94)Mi moemo pruiti novu nadu naim oboljelim sugraanima!-Potpisujui i nosei donorsku karticu izraavamo svoju volju i elju da budemo davalac organa nakon smrti.-Poklanjajui jedan ili vie organa nakon smrti moemo spasiti najmanje jedan ljudski ivot.RAZGOVARAJTE S PORODICOM I PRIJATELJIMA O DARIVANJU ORGANA!Kad odluite da potpiete donorsku karticu saopite to svojim najbliim. Oni treba da znaju za vau volju da je nebi osporavali u trenucima bola zbog gubitka bliske osobe.Mnogo je vea vjerovatnoa da e vama zatrebati darovani organ nego da ete vi postati davalac organa.Spremni ste na presaivanje za sebe ili svoje najblie?DA?Tada reciteDAi darivanju organa. Potpiite donorsku karticu. Obavijestite o tome rodbinu iprijatelje.Odgovori na vaa pitanja1. ta je donacija organa?Donacija organa je darovanje organa nakon smrti osobama ciji ivot ovisi opresadivanju.2. Kad je bila prva transplatacija?Ronjaca je prvi put presadena 1905. godine, a transfuzija krvi se primjenjujeod 1918. godine. Prva uspjena transplantacija bubrega uradena je 1954.godine, a srca 1967. godine.3. Koji organi i tkiva se mogu presaivati?Presaivati se mogu: bibrezi, srce, jetra, plua, guteraa, tanko crijevo,ronjaa, srani zalisci, kost, tetive, koa.Reproduktivni organi i tkiva se NE uzimaju od mrtvih osoba.4. Kako se moe biti siguran da je osoba zaista mrtva?Organi i tkiva se uzimaju u svrhu lijecenja presadivanjem samo od umrleosobe. Smrt utvrduje tim doktora koji su potpuno odvojeniod tima doktora koji rade transplantacije.Vecina davalaca organa su osobe umrle zbog teke povrede glave ili modanogkrvarenja.Tada se utvrdujeMO DANASMRT.5. Mogu li aparati odravati takvu osobu u ivotu?NE. Osoba s utvrdenom modanom smrti je mrtva. Aparatima se samoomogucava protok krvi kroz tijelo cime se cuvaju organi i tkiva od o tecenjakako bi se mogli presaditi.da je ta osoba moguci davalac organa?6. Da li e doktori pustiti nekoga da umre ako znaju da je ta osoba mogui davalac organa?NE. Doktori moraju uciniti sve da sacuvaju ivot i zdravlje bolesnika. To jenjihova prva i najvanija dunost. Ako, uprkos tome, bolesnik umre, tek tadase razmatra darivanje organa.7. Mogu li se darivati organi i tkiva za ivota?DA, ukoliko se time ni najmanje ne naruava zdravlje davaoca. Najcee se zaivota daruje bubreg jer se moe normalno ivjeti i s jednim zdravimbubregom. BiH zakon dozvoljava darivanje organa za ivota samo lanovimaporodice. Rijetko se dogada da se od ivog davaoca uzima dio jetre, plua ilicrijeva.9. Da li se davalac organa testira na zarazne bolesti?DA. Krv mogueg davaoca se testira na viruse kao to su HIV ili hepatitis.10. Moe li se biti davaoc organa ako osoba nije potpuno zdrava?Da, izuzev ako darujete organ za ivota. Odluku o tome donosi doktor nakonuvida u vau istoriju bolesti.11. Moe li davalac biti mlai od 16 godina?DA, ako je izrazio/la takvu elju za ivota i ako se roditelji ili staratelji slau stim.12. Mogu li stariji ljudi biti davaoci?DA. U sluajevima darivanja ronjace i nekih drugih tkiva, godine nisu vane.Za druge organe to zavisi od fizikog stanja, a ne od godina.13. Da li se religija protivi darivanju organa?NE. Sve velike svjetske religije podravaju darivanje organa. Ako imateikakvih sumnji u to, razgovarajte s vaim vjerskim voama.14. Moe li se darovati samo jedan organ ili tkivo?DA. Vi moete napisati na donorskoj kartici koji organ ili tkivo elite darovati.15. Mogu li davaoci organa odluivati o tome ko e dobiti njegove organe ili tkiva?Ne. Darivanje organa se ne prihvata ako je uvjetovano time ko treba da dobijeorgan.16. Da li darivanje organa mijenja izgled tijela davaoca?NE. Organe i tkiva uzimaju s najveom panjom i potovanjem iskusni hirurzi.Porodica moe vidjeti tijelo poslije takve operacije, ako eli.17. Da li darivanje organa odgada sahranu?NE. Kada rodbina prihvati darivanje organa, operacija se uini to je mogueprije i cijeli proces se zavri za oko 12 sati.18. Da li porodica davaoca treba da plati trokove darivanja organa?NE. Sve trokove oko darivanja organa plaaju fondovi osiguranja.19. Neko od mojih blinjih eli da bude davalac. ta da radim ako on(a) umre?U takvom sluaju treba obavijestiti bilo kojeg doktora ili sestru o eljipreminulog da daruje organe i tkiva. Bolniki koordinatori za transplantacijue se brinuti o daljem postupku.20. Da li organ koji je darovan za transplantaciju moe da se koristi za medicinska istraivanja?NE. Ako se darovani organ ne moe presaditi iz bilo kojih razloga, mora sedobiti posebna dozvola za njegovo iskoritavanje u svrhu istraivanja.Darovanje tijela poslije smrti u svrhu istraivanja podlijee drugim zakonima.21. Da li porodica davaoca zna ko je bio primalac organa ili tkiva?NE. Takve informacije se ne daju ukoliko to nije posebna elja porodicedavaoca i primaoca organa.22. Zato treba raspravljati o darivanju organa i tkiva s lanovima porodice i prijateljima??lanovi porodice se uvijek pitaju za darivanje organa. Zato vai najblii trebada znaju da je to bila vaa vrsta volja i elja i da nimalo ne sumnjaju u to.Potpisana donorska kartica omoguava da svi potuju vau elju da budetedavalac organa i tkiva nakon smrti.23. Treba li napisati odluku o darivanju organa ili tkiva u testament?NE. U vrijeme kad se testament ita kasno je za darivanje.24. Da li se neko ko je potpisao donorsku karticu ili nadrugi nain izjasnio da eli biti davalac organa, moe predomislili?DA. Takva osoba moe promijeniti svoju odluku bilo kada. Tada treba unititidonorsku karticu i to saopciti rodbini i prijateljima.