starcevic m razvoj sustava zastite od nesreca i akcidenata s opasnim tvarima str 25 31

25

Stanje zatite od nesrea s opasnim tvarima u Republi-ci Hrvatskoj potrebno je unaprijediti u pogledu poveanja sposobnosti interventnih slubi i sanacije nesrea. Poet-ni korak u tom pogledu je analiza postojee zakonske re-gulative s obzirom na primjenu u praksi te opis sadanje uloge mjerodavnih slubi, ustanova i tvrtki u sluaju ne-srea s opasnim tvarima. Ukljuivanjem u meunarodni sustav zatite od nesrea s opasnim tvarima (International Chemical Environmet), koji na europskoj razini integrira industrijske i gospodarske resurse, predlae se njegova pri-mjena u Republici Hrvatskoj.

Kljune rijei: opasne tvari, gospodarski resursi, nesree

State protection from accidents with hazardous substan-ces in the Republic of Croatia is to be improved in terms of enhancing the ability of emergency services and accident re-pair. The initial step in this regard is the analysis of the appli-cable legal regulations relating to the application in practice, and a description of the current roles of relevant agencies, institutions and companies in the event of an accident invol-ving hazardous substances. By participating in the interna-tional system of protection from accidents with hazardous substances (International Chemical enviroment), which in-tegrates the European level of industrial and economic re-sources, proposes its application in the Republic of Croatia.

Keywords: dangerous goods, economic resources, acci-dents

U okviru sadanjih propisa iscrpljene su mogunosti oznaavanja i dostupnih informacija o opasnoj tvari kod vozaa i na vozilima. Prvenstveno treba traiti naine i rjeenja kako bi upute na hrvatskome jeziku bile u krat-kom roku dostupne interventnim slubama. Upravo u tom smjeru idu i opetovane inicijative Hrvatske vatrogasne za-

Razvoj sustava zatite od nesrea i akcidenata s opasnim tvarima

Development of the system of protection from accidents and accidents involving hazardous substances

mr. Mario Starevi, dipl. ing.

mr. Mario Starevi, dipl. ing., tajnik Nacionalnog odbora za preventivnu zatitu i gaenje poara, [email protected]

SAETAK

Summary

UVOD

Introduction

26

VATROGASTVO I UPRAVLJANJE POARIMA, br. 2/2013., vol. III, Zagreb

jednice prema Hrvatskoj agenciji za potu i elektronike komunikacije, koja redovito raspisuje javne natjeaje za softverska rjeenja, da se razvije javno dostupna baza po-dataka o opasnim tvarima koja e pokrivati potrebe opeg graanstva (kao to su npr. osnovni propisi za graanstvo), potrebe prijevoznika, javnih slubi, ali i interventnih po-strojbi. Ta baza podataka o opasnim tvarima treba se ra-zvijati u suradnji s Ministarstvom zdravlja, Ministarstvom zatite okolia i prirode te Sredinjom agencijom za finan-ciranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije. Treba razmotriti mogunosti objedinjavanja informacija o praenju vozila s opasnim tvarima primjenom geo-in-formacijskih tehnologija (praenje vozila-tracking). To podrazumijeva i odgovarajuu zakonsku regulativu stoga ova rjeenja treba razmatrati dugorono i interdiscipli-narno. Kako je i podruje propisa s opasnim tvarima veli-kim dijelom omeeno meunardnom regulativom koja se vrlo esto mijenja, potrebno je na korisnikoj strani ustrojiti fleksibilni sustav ija rjeenja trebaju dopunjava-ti meunarodnu regulativu. Prvenstveno se to odnosi na odgovarajue osposobljavanje, opremanje i reguliranje nadlenosti, a budui da se kod nesrea s opasnim tvarima radi o relativno rijetkim dogaajima, namee se potreba i bliske suradnje spasilakih organizacija s industrijom (proizvoaima) i prijevoznicima (dobavljaima). Upravo tu mogunost nudi Europsko udruenje kemijske indu-strije CEFIC putem europskog sustava zatite od nesrea i akcidenata od opasnih tvari ICE koja je u nastavku detalj-nije opisana.

HARMONIZACIJA ZAKONA I PROPISA - Harmonization of laws and regulations

Polazei od injenice da svaka zemlja potpisnica meu-narodnih sporazuma o prijevozu opasnih tvari kao to su ADR, RID, SOLAS, IMCO, ADN, IACO (to je i Repu-blika Hrvatska), ima razliitu zakonsku regulativu proved-be, i budui da se ti prijevozni propisi esto mijenjaju u velikom obimu, nadlene dravne institucije i prijevoznici, ali i interventne postrojbe, susreu se s kompleksnim pro-blemima koje treba rjeavati koordinirano, struno i od-govorno. Ukratko, treba izvriti harmonizaciju. Njemaki savez kemijske industrije (Verband der Chemischen In-dustrie-VCI) pokrenuo je poetkom osamdesetih godina prolog stoljea inicijativu usklaivanja organizacija zati-te od nesrea u Saveznoj Republici Njemakoj. to je bila

27

sr tih promjena? Po-lo se od pretpostavke da svaki koncept za-tite mora biti kro-jen po mjeri da bi se postigli optimalni rezultati, tj. da sigur-nosni koncepti kemij-ske industrije moraju biti cjeloviti, odno-sno da, uz pogonsku, uvaavaju i sigurnost u prijevozu. Pod kra-ticom Responsible C are /Odgovorno djelovanje/ pokrenuta

je svjetska inicijativa kemijske industrije s temeljnom filo-zofijom da se postrojenja, proizvodi i transportni procesi neprekidno ine sve sigurnijim za suradnike, naruitelje, korisnike i okolinu. Meutim, nesree i akcidenti se ipak ne mogu izbjei. Relativna rijetkost takvih dogaaja stvara deficit iskustva interventnih postrojbi kao to su policija, vatrogasci, prva pomo itd. Najvanija pomo, tj. pomo temeljem iskustvene procjene, ovdje ne postoji ili se vre-menom izgubi. Dodatno je oteavajua okolnost da takva vrsta intervencije zahtijeva struna znanja, poznavanje tvari/proizvoda i posjedovanje specijalne opreme. Upra-vo time raspolau kemijska industrija i vei prijevoznici, stoga se ustrojio sustav prema kojem se javne interventne postrojbe konzultiraju i trae pomo od gospodarskih or-ganizacija.

NJEMAKI TUIS SUSTAV DAVANJA PODATAKA I PRUANJA POMOI - German TUIS-system providing

data and assistance

Tako je ve 1982. godine Njemaki savez kemijske in-dustrije osnovao specijalizirani sustav davanja podataka i pruanja pomoi prilikom nesrea i akcidenata s opasnim tvarima (njemaki: Transport-Unfall-Informations - und Hilfeleistungs- System, kratica TUIS), koji je ubrzo za-tim Europski savez kemijske industrije (CEFIC) prihva-tio i utemeljio sustav za meunarodnu zatitu okolia od kemijskih nesrea (International Chemical Environment - ICE), ime su objedinjeni sustavi zatite po pojedinim lanicama Europske unije. Statistiki podaci o njihovom

Starevi, M.: Razvoj sustava zatite od nesrea i akcidenata s opasnim tvarima, str.: 25 - 31

Slika 1.ICE predvia povezivanje tvrtki s operativnim centrima

Figure 1. ICE anticipates con-necting companies with operational centers

28


angamanu idu svakako u prilog ovoj tvrdnji. Tako je sustav TUIS tijekom 2012. godine ukupno bio angairan 940 puta. Pritom su tvrtke 791 puta dale besplatni telefonski savjet. Najvie telefonskih savjeta je dano za upite kod istjecanja kemikalija u skladitima i na cestama. 37 puta su kemijske tvrtke savjetovale vatrogasce na licu mjesta, a 112 puta je ke-mijska industrija angairala ljude, tehniku i opremu za sana-ciju nesrea s opasnim tvarima.

RAZVOJ SUSTAVA ICE - The development of ICE

Do 1982. godine vei kemijski koncerni su sa-moinicijativno, u direk-tnom okruenju podru-ja proizvodnje, pruali pomo interventnim po-strojbama kod nezgoda i nesrea s opasnim tvari-ma. Ta ve razraena teh-nologija pruanja pomo-i prvo je koordinirana i uvezana od strane Saveza kemijske industrije na podruju cijele Savezne Republike Njemake.

Preduvjet za to bio je:

dogovor izmeu Ministarstva unutarnjih poslova, Jav-nih eljeznica i Saveza kemijske industrije i

ureivanje i utvrivanje temeljnih naela odgovornosti, osiguranja i naknada.

Danas u sklopu Saveza kemijske industrije vie od 130 njemakih (kemijskih) tvrtki prua usluge ili informacije kod nesrea u prijevozu ili skladitenja opasnih tvari. Te us-luge ralanjene su u 3 stupnja:

1. stupanj: struni savjet telefonom/faksom,2. stupanj: savjetovanje na mjestu nesree,3. stupanj: savjetovanje i aktivna pomo s ljudstvom i

tehnikom opremom na mjestu nesree.

Trokovi za pruanje pomoi nastaju i obraunavaju se samo u 2. i 3. stupnju djelovanja. Do traenih podataka /po-moi/ dolazi se telefonskim pozivom u popisu TUIS-lanica koje su stacionirane u blizini nesree ili u tvrkama koje kao posrednici pomau za pronalaenje strune pomoi. TUIS-

Slika 2.ICE predlae dogovor izmeu tvrtki i javnih institucija

Figure 2. ICE proposed agreement between companies and public institutions

29

sustav prua neprekidno deurstvo i daje u paketu pomo u pogledu:

strunih znanja uz ukljuivanje toksikologa, ekologa i strunjaka iz proizvodnje,

podataka o proizvodima, njihovom prijevozu i raia-vanju,

iskustava iz proizvodne i vatrogasno-tehnike prakse, uklanjanje ili ograniavanje posljedinih teta uz po-

mo specijalne opreme.

Shema pozivanja pomonih snaga i posrednika sadrana je u bazi podataka koja stoji na raspolaganju lanicama i dravnoj upravi. Navedene su:

1. TUIS-lanice (broj lanice, telefon i faks, dostupnost, pruanje pomoi u odreenoj fazi intervencije, popis tvari i proizvoda o posebnim iskustvima),

2. pregledna karta sjedita TUIS-lanica,3. shema pozivanja, odnosno nain pozivanja sjedita

za pruanje posredne pomoi.

Vaan element TUIS-sustava je i odreivanje odgovor-nosti na mjestu intervencije. Takoer u okviru TUIS-susta-va odgovornost za otklanjanje posljedica nesree ostaje kod voditelja intervencije (vatrogasci). Prozivanje TUIS-lanica i njihovog voditelja intervencije mogua je samo kod na-mjerno izazvanih teta, dok je kod nehata iskljuena njiho-va odgovornost.

ORGANIZACIJA KEMIJSKIH KONCERANA ZA ZATITU OD NESREA NA RAZINI EUROPE (ICE) Organization of chemical concerns for the protection of the

accident at the European level (ICE)

Godine 1991. Europski savez kemijskih koncerana osno-vao je projektne grupe kako bi se harmonizirali postojei europski sustavi zatite od nesrea i akcidenata s opasnim tvarima. Taj sustav je nazvan ICE (International Chemical Environment). Usklaeni su postojei sustavi u Njemakoj, Velikoj Britaniji, vicarskoj, Francuskoj i Italiji, te je prihva-en grubi model njemakog TUIS-sustava koji je, uz najdu-e iskustvo, pruio najvie u razvoju novog europskog susta-va pod nazivom ICE. Tako su svi postojei sustavi zadrani, ali su umreeni pod kapom jedinstvenog sustava ICE. Za integraciju istonoeuropskih i neukljuenih zemalja tako-er je osnovan ICE-integracijski odbor. On je zaduen za utvrivanje sposobnosti i razradu kriterija privatnih tvrtki


30


i njihovih centralnih operativnih centa-ra u pogledu instalacije, radne sposob-nosti i optimalizacije sustava zatite od nesrea. U tu svrhu su npr. razraeni sustavi obuke i osposobljavanja za oso-blje ICE-lanica, a redovito se provode vjebe, kojima se procjenjuje i kontroli-ra sposobnost i interventna sposobnost ICE -lanica. Najvanije je zapravo da svaka zemlja ICE-lanica ima centralni operativni centar koji neprekidno radi

i u kojem osoblje mora vladati najmanje engleskim jezi-kom, tako da bi se mogle prenijeti ili proslijediti poruke na meunarodnoj razini. Tako su integrirani ve ustrojeni Nacionalni operativni centri (National Response Center) u vicarskoj (CIBA-Geigy), Njemakoj (BASF AG), Au-striji, Italiji (Enichem), vedskoj (Giftcenter Stockholm), Finskoj, Engleskoj, Francuskoj, panjolskoj, ekoj i Ma-arskoj (MOL), Slovakoj, ekoj i Poljskoj. Oni redovito odravaju meusobno veze. ICE-sustav djeluje identino kao TUIS u 3 stupnja:

1. stupanj: struni savjet telefonom/faksom,2. stupanj: savjetovanje na mjestu nesree,3. stupanj: savjetovanje i aktivna pomo s ljudstvom i

tehnikom opremom na mjestu nesree.

ISKUSTVA - Experiences

Tridesetjednogodinja primjena TUIS-sustava i dvade-setdvogodinja primjena ICE-sustava pokazale su da pri-vatne usluge imaju vrsto uporite u djelovanju interven-tnih postrojbi na nesreama s opasnim tvarima, temeljena na uskom partnerstvu izmeu industrije, policije i vatro-gasaca. Taj koncept je jasno unaprijedio cjelokupni sustav zatite. Naravno da su mogua daljnja poboljanja i da se neprekidno prati rad sustava. Takoer se dolo do zanimlji-vog zakljuka da je struna telefonska informacija u veini sluajeva dovoljna za poduzimanje daljnjih koraka.

UKLJUIVANJA REPUBLIKE HRVATSKE U MEUNARODNI ICE SUSTAV - Involvement the Republic

of Croatia in International ICE-system

Na europskoj razini ICE-sustav je faktor koji se vreme-nom iskristalizirao kao nezaobilazni faktor u zatiti od nesrea i akcidenata s opasnim tvarima. Sustav se godi-nje provjerava takozvanim ispitnim pozivima-testcall.

Slika 3.Pruanje usluga kemijskih tvrtki organizirano je u 3 razine

Figure 3. Providing chemical company is organized into three levels

31

Zapadna Europa je ustrojila sigurnosni sustav za zatitu od nesrea s opasnim tvarima, sa znaajnom potporom od strane Europskog saveza kemijskih koncerana CEFIC, s planovima proirenja na cijelu Europu. Europska unija daje znaajne inicijative za proirenjem tog sustava jer su svjesni da nesree ne prestaju na bivim granicama Isto-ne Europe i zemljama u tranziciji. Osobno smatramo da se Hrvatska treba integrirati u europski sustav ICE, to potvr-uje i istraivanje EU IPA 2007 KEMIJSKA SIGURNOST: TEHNIKA POMO ZA JAANJE PRAVNOG OKVI-RA I INSTITUCIONALNE INFRASTRUKTURE ZA ZA-TITU OD OPASNIH TVARI.

Republika Hrvatska treba trajno teiti unapreenju su-stava zatite od ekolokih nesrea, u to treba ukljuiti indu-strijske resurse putem statusnog ustolienja infrastrukture ustanova sposobnih za intervenciju u sluaju nesrea s opa-snim tvarima u sklopu jedinstvenog sustava zatite, spaa-vanja i uzbunjivanja. To e se najlake ostvariti primjenom rjeenja koja su se pokazala dobrima u zapadnoeuropskim zemljama u pogledu ureivanja i utvrivanja temeljnih na-ela odgovornosti, osiguranja i naknada prilikom nesrea i akcidenata izmeu odgovornih i zainteresiranih strana, kao i primjenom i usklaivanjem specijaliziranih baza podata-ka o opasnim tvarima kao to je ERIC (Emergency Respon-se Intervention Cards), koji je ve u primjeni u vatrogasnoj organizaciji. Svakako bi trebalo biti u interesu proizvoaa i dobavljaa opasnih tvari, da svojim aktivnim sudjelova-njem u zatiti okolia javnosti daju signale da vode brigu u sluaju moguih nepoeljnih posljedica uzrokovanih nji-hovom aktivnou, te da imaju odgovoran pristup prema okoliu!

Imajmo na pameti da je krajnji cilj unapreenje ukupne zatite graana i poveanje razine sigurnosti u Republici Hrvatskoj.

ZAKLJUAK Conclusion

1. Domitran, M. (1998.): Prijevoz opasnih tvari u cestovnom pro-metu, INA, Zagreb.

2. rnjar, M. (1997): Ekonomija i zatita okolia, kolska knjiga, Zagreb.

3. Starevi, M. (2004): Prirunik za opasne tvari, Gandalf d.o.o., Zagreb.

4. Haselhorst, R. i suradnici: Hinweise fr den Einsatz mit gefhrlichen Stoffen, Wrzburg: Staatliche Feuerwehrschule Wrzburg, 2000.

LITERATURA References


starcevic m razvoj sustava zastite od nesreca i akcidenata s opasnim tvarima str 25 31

Documents