POVIJEST HRV. KNJI. DO PREPORODASREDNJI VIJEK 8-9.st. 16.st. Missale antiquissimum - kodeks koji je stigao u Hrv. maarskim posredovanjem - sadri fragmente igara Quem Quaeritis i Tractus stellae (uskrsni i boini trop) - ti zagrebaki obredni odlomci iz 11.st. mjesto su na kojem je zapoela povijest hrvatskog srednjovjekovnog teatra

Knjievnopovijesni pregled hrvatske srednjovjekovne proze Dvije velike grupe: 1. pripovjedna proza i roman 2. refleksivna proza (moralnodidaktina, retorika, propovjedna i pouna djela) PRIPOVJEDNA (fabularna) PROZA (crkvena i svjetovna) I ROMAN 1) Pripovjedna proza starijeg tipa - u hrvatskoglagoljskoj prozi ve u 13. i 14. st. nailazimo na fragmentarno sauvane tekstove koji po svojoj anrovskoj pripadnosti pripadaju ranoj crkveno-pripovjednoj prozi, prvenstveno legendariju i apokrifima Legenda o sv. Makariju - najstariji sauvan tekst iz 12.st. - pria o tome kako izlazi pravedna, a kako grena dua iz tijela, kako aneli stavljaju njezina djela na mjerila i u koje dane poslije smrti treba moliti za pokojnika i zato

O 40 sebastenskih muenika O svetom Jurju Legenda o Ivanu apostolu na Patmosu Slovo o blagovijesti - u obliku dijaloga izmeu Marije i Gabrijela, o navjetenju roenja Isusova - od neliturgijskih tekstova sauvano je 10 pergamentnih folija nazivaju se Pazinski fragmenti: Legenda o Evstahiju Uspenje Bogorodice - odlomak Nikodemovo evanelje - odlomak O drvetu krsnom - odlomak Apokrifi spisi koji zabavno i naivno priaju o biblijskim licima i dogaajima o kojima u Starom i Novom zavjetu nema dovoljno spomena a) starozavjetni: tenije od Abrahama (pripovijetka o Abrahamu) Pria o Melhisedeku O prekrasnom Josipu u Oxfordskom zborniku b) novozavjetni: O drvetu krsnom u Oxfordskom zborniku Protoevanelje Jakovljevo Nikodemovo evanelje 1

Uspenje Bogorodice Djela Pavla i Tekle jedan od najstarijih hrv. apokrifa Djela Ivana apokrifna djela Djela Andrije i Mateja meu ljudoderima apostolska Djela Petra i Andrije meu barbarima tenije svetoga Tome (Djela apostola Tome) Apokalipse (vienja) to su bila proricanja o posljednjim stvarima ili opisi neba i pakla u obliku vienja ili puta; krani su ovaj knj. rod preuzeli iz hebrejske knjievnosti pria o Abrahamovoj smrti Otkrivenje Varuhovo (Varuhovo vienje) u Petrisovu zborniku Hoenje Bogorodice po mukama Vienje svetoga Pavla (Pavlova apokalipsa) Legende iz ivota svetaca Legenda o Agapiju Legenda o sv. Aleksiju Legenda o sv. Nikoli Legenda o sv. Veeslavu 2) Pripovjedna proza mlaeg tipa Apokrifi: ivot Adama i Eve Abrahamova oporuka O roenju Isusovu Dundulovo vienje istilite svetog Patricija

Vienja: Legende:

Muka svetog Andrije prevedena s lat. u 14.st. Legenda o svetom Mavru ivot sv. Pavla pustinjaka prijevodi iz ekog Pasionala, koji je nastao u 14.st. legenda o Ivanu Zlatoustom prevedena s talijanskog - lijep je broj legenda preraen u ist narodni jezik: ivot sv. Katarine 14.st. Tranzit sv. Jeronima prijevod s tal, tiskan glagoljicom u Senju 1508.g., opirno se pripovijedaju posljednji trenuci sv. Jerolima i neobina vienja i udesa poslije njegove smrti ivot sv. Dujma - veina hrvatskih svetakih legendi glavninu je svoje grae pronala u lat. zborniku Legenda aurea autora Jacopa Voraginea Jacopo Voragine Zlatna legenda - zbornik je sastavljen 1255.g. i sadravao je 182 legende o ivotima svetaca - u Hrvatsku je dolao ve u 14.st. - za razliku od ve navedenih svetakih legendi, postoje legende koje predstavljaju svojevrsan prijelaz na svjetovne pripovijetke ili roman: ivot Marije Magdalene Legenda o Ivanu Zlatoustom

2

- motiv isposnikog ivota i lik pustinjaka esto sreemo u srednjovjekovnim pripovijetkama, jer taj motiv vrlo dobro izraava ideal srednjovjekovnog ivota: odricanje od ovozemaljskog i rtvovanje za vjeru - motiv pustinjakog ivota, lik pustinjaka-asketa i ideja asketskog ivota povezuje sve legende to se nalaze u latinikom zborniku Dubrovake legende (ivot Barlaama i Josafata, ivot blaene Rosane, ivot Abrama remete, Od svete Eufrosine, Od svete Pelagije, ivot svete Marije Egipatske) Romani: Rumunac trojski - preveden od nepoznata glagoljaa negdje u sjevernom (Rumanac) hrvatskom primorju - u hrv. knjievnost uao je vjerojatno oko 1300g. - nalazi se u Vinodolskom zborniku i Petrisovu zborniku Aleksandar Velik (Aleksandrida) - pripovijeda itav izvanredni ivot Aleksandra Velikog - sauvan je u 2 rukopisa pisana bosanicom: u jednom akavskom iz prve polovice 16.st. (Roudniki rukopis) i drugom kajkavskom i mlaem (Derekajev latiniki rukopis) - preveden je s novijeg grkog Roman o Barlaamu i Josafatu - pria o Josafatu zapravo je pria o Budi - hrvatski roman o B. i J. zapravo je kristijanizirana legenda o Budi Pripovijetke: sauvana je samo jedna Pria o premudrom Akiru (to je znaajna starosemitska pripovijetka s mnogo moralnodidaktikih elemenata) - nalazi se u Petrisovu zborniku, u Libru od mnozijeh razloga te u Derekajevu zborniku ia svetih otaca - na latinici i istom narodnom jeziku - napisana oko 1400 na zadarskom podruju - to je zbirka anegdota o pustinjacima i monasima i njihovih kratkih moralnih pouka (tzv. apoftegmata)

- itave zbirke latinskih pria nastale su o liku Bogorodice - prve zbirke Marijinih mirakula zapisivane se u glagoljskim zbornicima ve od 14.st. - zbirka je tiskana 1507.g. u Senju, po predloku talijanske knjige iz 1475.g. pod nazivom Il libro del Cavaliere - k nama su dole kasno iz talijanske knjievnosti, a ima ih u glagoljskim rukopisima 15.st., u jednom latinicom pisanom zborniku dubrovakih legenda, u iima svetih otaca, te u Mirakulima slavne dive Marije 3) Povijesna proza Zapis pisca Jurja u I. novljanskom brevijaru Zapis akna Broza Kolunia u Kolunievu zborniku Zapis popa Martinca iz 1493.g. II. novljanski brevijar Knjiice od itja rimskih arhijereov i cesarov - izdao imun Koii u Rijeci 1531.g.

3

Ljetopis popa Dukljanina

- nastao u Duklji - napisao ga je neki katoliki sveenik - na latinskom - po svom sadraju je vrsto povezana genealogija slavenskih vladara - nastao je sredinom 12.st. - anr je gotovo nemogue odrediti; najee je krivo oznaivana ljetopisom, ali nikako ne zadovoljava takav anrovski opis; rije je ponajprije o zbirci legenda - u 14.st. preveden je na ist hrvatski narodni jezik, ali je preveden samo prvi dio (od tri)

Hrvatska kronika

- ima na kraju dvije glave kojih nema u popa Dukljanina - u tom je produenju Dukljaninova ljetopisa opisana sretna vladavina kralja Zvonimira i pogibija Zvonimira kod Knina - sadri legendu o kralju Zvonimiru - pronaao ju je na po. 16.st. splitski vlastelin Dmine Papali, te ju je donio Maruliu koji ju je 1510.g. preveo pod nazivom Regum Dalmatiae et Croatiae gesta

4) Prenja (kontrasti) - bit ovog knjievnog djela zasnovan je na kontrastu i suprotstavljanju dvaju meusobno oprenih i suprotnih elemenata, naela, motiva i ideja Prenje Isusa s avlom Razgovor metra Polikarpa sa smru - najpopularnije je bilo prepiranje due s tijelom u asu smrti napisano na latinskom, a zove se: Visio Philiberti - to prenje preveo je na hrvatski nepoznati glagolja oko 1400.g. pod nazivom Viden'je svetago Brnarda kako vidi karan'je due s telom - glagoljica se rano pojavila (oko 1100.g. Baanska ploa) te se i dalje upotrebljava u natpisima, javnim ispravama, zakonima (Vinodolski zakon, 1288.) - irilica val irilice zahvatio je dosta rano i jedan dio hrv. podruja; bio je to poseban oblik irilice bosanica - od sredine 14.st. pojavljuje se i tree pismo, latinica, koja na kraju prevlada i postane jedinim hrvatskim pismom REFLEKSIVNA (moralnodidaktina, retorika, propovjedna i pouna) PROZA 1) Refleksivna proza starijeg tipa Kloev glagolja iz 11.st. Traktat o sedam smrtnih grijeha Fiziolog pouna knjiga o ivotinjama Pitanja i odgovori o stvaranju svijeta, o Adamu i drugim osobama i dogaajima iz Starog i Novog zavjeta: Besjeda triju svetitelja to su Ivan Zlatousti, Grgur i Vasilije

4

2) Refleksivna proza mlaeg tipa Knjige Kata Mudroga (Disticha Catonis) - najstarija zbirka aforizama i mudrih izreka - nalazi se u Petrisovu zborniku

Nauk sinu Viradovu Korizmenjak Senj, 1508.g., prevedena s latinskog Zrcalo ovjeanskog spasenja - prozni prijevod srednjovjekovne latinske pjesme Speculum humanae salvations Raj due glavni dio je prijevod iz latinskog djela Alberta Velikog Paradisus animae Spovid opena tiskana u Senju 1496.g., prevedena s talijanskog Narunik plebanuev Senj, 1507.g.,prevedena s latinskog Cvet vsake mudrosti (Fiore di virtu) - moralnodidaktiko djelo u kojem se raspravlja o razliitim vrlinama i njima protivnim manama u obliku navoda kranskih mislioca i starih filozofa i s umetnutim anegdotama kao primjerima - kasnije je dobilo i tonije ime Cvijet od krjeposti Lucidar - enciklopedija srednjovjekovnog znanja o vjeri i svijetu u obliku razgovora izmeu uenika i uitelja - napisana je latinskim krajem 12.st. u Njemakoj, iz ekog prijevoda prevedena je na hrvatski - sadri: pitanja o trojstvu, stvaranju svijeta, raju, paklu, Adamu i Evi, pitanja iz zemljopisa, iz astronomije, a zavrava pitanjima o sudnjem danu i drugom svijetu - prvi se put na narodnom jeziku pojavila rasprava o umjetnosti - imamo razliite zbirke propovijedi, npr. Kvadriga Antonin Knjige disipula Blagdanar Kvarezimal (korizmene propovijedi) - pripravljanja na smrt: Metrija dobra umrtija - nalazi se na prvom mjestu u jednom glagoljskom obredniku tiskanom u Senju oko 1507.g O svrenoj ljubavi i o svrenom uboastvi O mlanju - dvije glave iz traktata sv. Bonaventure

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------Vinodolski zakonik (1288) - 16.st. glagoljiki rukopis - u njemu su se formirali pravni odnosi do tada slobodnih opina koje su u trenutku kada je nastajao zakonik ule u feudalnu ovisnost krkih knezova - u njemu se susreu 2 pravna i sadrajna sloja, jedan iz starodrevnih nepisanih i pisanih obiaja i onaj drugi, preuzet iz feudalnog pisanog prava razvijenih sredina Red i zakon sestara dominikanki u Zadru - najstariji, latinicom pisani i datirani spomenik - iz 1345.g. - najstariji smisaono povezan hrv. text ispisan latinicom

5

- kroniarski radovi: Historia Salonitana - napisao ju je splitski arhiakon Toma u 13.st. - okosnicu toga djela sainjavaju kronoloki poredani ivoti i djela nadbiskupa solinsko-splitske crkve, ali je Toma oko ivotopisa crkvenih glavara nanizao toliko zgoda iz prolosti Splita i srednjovjekovne Hrvatske, da njegovo djelo sadrava vie nego istu crkvenu povijest - drugi dio djela, gdje se opisuju suvremeni dogaaji, ima donekle autobiografski znaaj De gestis Romanorum imperatorum et Summorum Pontificum - napisao ga Miha Madijev iz porodice de Barbazanis - pobiljeio je znatnije dogaaje s kraja 13. i iz prve polovine 14.st. Obsidionis Jadrensis - neka vrsta memoara o opsadi Zadra 1345-1346 - opis rata izmeu Ludovika Anuvinca i Mleana Memoriale Pauli de Paulo, patricii Jadrensis - napisao ga Paulus de Paulo u Zadru - pobiljeio je znatnije zgode izmeu 1371. i 1408. - zabiljeio je svakodnevicu na nain koji prije nije bio poznat u hrv. knjievnosti Milecijeva kronika - iz 14.st. - sastavio ju Miletius Hystoria Ragusii prva povijest Du; napisao ju Ivan Conversini (Ravenjanin) iz Ravenne prvi znatniji humanist iz Italije - u sjevernoj Hrvatskoj javio se u 14.st. Ivan arhiakon goriki; njegov se ljetopis izgubio POEZIJA - javlja se u drugoj polovici 14.st., zlatno doba je 15.st. - u najstarijoj hrv. knjievnosti, koja je potekla iz crkvenoslavenskih vrela, nije bilo stihova - u doba prodiranja ivog narodnog jezika u knjievnost nastaju i prvi poeci hrv. umjetnikog pjesnitva po zapadnoeuropskom uzoru (u stihovima graenim na naglasku i sa rimom na kraju) - prvi hrv. stihotvorci bili su sveenici - svoje su stihove slagali u svrhu da ih puk pjeva pri razliitim crkvenim sveanostima - prve takve pjesme bile su prijevodi latinskih crkvenih pjesama U se vrime godia (Va se vrime godia) - za nju se zna ve od 14.st. - parafrazira se latinska pjesma In hoc anni circulo ibenska molitva - puka litanija - ili bolje reeno Gospina pohvala - iz 14.st; pisana je latinicom i akavski - sauvan je 91 latinski heksametar o najstarijoj povijesti Du, ali to je samo odlomak

6

- nastala vjerojatno u 2. polovici 14.st - to je srednjovjekovna lauda - laude su rimovani uzdasi - u njima su hrv. pjesnici nabrajali itav ivi i mrtvi svijet, svu floru i faunu, sve kreposti i sve vrline sa eljom da u to kraem textu iskau sukus evaneoske ljubavi - cilj lauda bio je da se u sluatelja i itatelja pobudi zahvalnost i ganutost zbog svega to je ovjeku darovano na svijetu Bog se rodi u Vitlomi - nalazi se u Code Slave 11, najstarijoj glagoljskoj pjesmarici, prvi zbornik starije hrv. lirike s kraja 14.st. - nadahnuta opisom Isusova roenja u Lukinu evanelju - omiljeni motivi: boini, razmatranja o muci Isusovoj, unoenje u rane Isusove, slavljenje Bogorodice, Marijina tuba pod kriem - ima i pogrebnih pjesama s asketskim isticanjem nitavosti svijeta i svemoi smrti - pjesme pjevane u bratovtinama veinom su u osmercima - dalmatinske su bratovtine u svojim matrikulama sebi stavile zadau da pored toga to e promicati slavu boju njeguju prije svega bratsku ljubav prema lanovima - npr. pjesma Tu mislimo, bratja, a smo Pjesan svetago Jurja - najstarije sauvano stihom pisano narativno djelo hrv. srednjovjekovlja - nalazi se u Parikoj pjesmarici - opjevava borbu sv. Jurja protiv zmaja, u nejednakim stihovima, od 7 do 17 slogova, a radnja je lokalizirana u Solin - jedina legenda u stihovima sauvana u rukopisima 14.st. - 70 stihova - sastavljena je u rimovanim distisima, slogovi su u stihovima slobodni, rima je prenesena - najistaknutija stilska osobina poeme proizlazi iz uestale upotrebe imperfekta - kod Novaka je nazvana Pisan od svetago Jurja - pjesma je sauvana kao jedna od 10 pjesama zapisanih u najstarijoj hrv. pjesnikoj zbirci u Prvoj hrvatskoj pjesmarici, koja je dio glagoljskog Parikog kodeksa (Code slave no. 11.) iz 1380.g. - prouavali su je brojni hrv. medievisti: F. Fancev, P. Grgec, I. Slamnig, Vj. tefani, D. Mali i E. Hercigonja - prvi problem pjesme je u stihu: to je anizometrini dui stih, koji varira od sedmerca do sedamnaesterca, te je jedina potvrda stiha tog tipa u hrv. srednjovjekovnoj poeziji - Fancev je vidio u pjesmi dvanaesterake distihe, Grgec stih bugartice, a Hercigonja vidi folklorno porijeklo stiha pjesme - drugi problem je problem provenijencije, tipoloke odreenosti i kulturoloke pripadnosti pjesme neki misle da je prepjevao s talijanskog neki na nepoznati zainjavac, drugi smatraju da pripada pukom duhovnom pjesmitvu jer ima slinu kompoziciju s bugarticom o vojvodi Radoslavu i Vlatku Siverincu, Postoji i hipoteza da su je benediktinci donijeli sa sobom u ovaj kraj

7

- pjesma se mnogim svojim karakteristikama razlikuje od svekolike hrv. srednjovjekovne poezije: 1. razlikuje se stihom 2. razlikuje se temom koju obrauje: strukturirana dvotematski, s jedne strane kao pjesma o ivotu sv. Jurja koji je u ranoj mladosti postao vitez i borio se na vitekim turnirima, a poslije se odluio za sveti ivot, a s druge strane kao pjesma o zmaju kojemu treba biti rtvovana kraljeva ki, no sveti je Juraj u posljednji as spaava - zrcalei tako religiozne i viteke ideale kriarskoga srednjega vijeka, ideal borbe protiv demonskog, protiv sotonskog, kao i trubadurski ideal viteza-zatitnika slabog i krhkog enskog bia, Pisan svetago Jurja jedno je od rijetkih svjedoanstava postojanja takvih ideala u hrv. srednjovjekovnoj kulturi - po temi koju obrauje, po glavnom liku pripada srednjovjekovnoj hagiografskoj poeziji - no, strukturom fabule se uvelike razlikuje od drugih hrv. hagiografskih tekstova - u pjesmi je posve izostalo bilo kakvo eksplicitno iskazivanje religiozne pouke - elementi svjetovnog, dvorskog ivota u velikoj mjeri preplavljuju one sadraje po kojima bismo pjesmu mogli svrstati u anr srednjovjekovne hagiografske poezije tako da bismo je prije mogli nazvati viteko-trubadurskom pjesmom negoli pjesmom o ivotu jednog sveca - struktura reenice, odn. stiha: gotovo svi stihovi imaju glagolski oblik na kraju retka, najee su to imperfekti ili infinitivi, koji su na taj nain ne samo nositelji rime, nego i specifinog zvukovnog i melodijskog ustrojstva - pjesma sadri i dijaloge - funkcija dijaloga u pjesmi je stilske, odn. retorike naravi: dijalozi su morali poveati napetost, zorno predoiti strahote rtvovanja drakunu, djelovati na sluateljstvo kao iznoenje same istine, istinite prie - s druge strane, moda su dijalozi u pjesmi svjedoanstvo da se pjesma ipak na neki nain izvodila, i to upravo na dan svetkovine svetog Jurja 24. travnja Svit se kona - satirika pjesma o pokvarenosti svijeta - govori o pokvarenosti sveenstva, vieg i nieg, u duhu tadanjih tenja za reformama u crkvi - dvanaesterci - bila je namijenjena sveenicima, osobito franjevcima - iz 14.st. - kasnijih latinikih pjesmarica bilo je u svim hrv. krajevima - u 15.st. nalazimo u njima svetake legende u stihovima - uz osmerac se pojavljuje i dvostruko rimovani dvanaesterac - dominantan je parno rimovani 8-erac (aabb), kasnije se javlja i osmerac uenog pjesnitva - legende u stihovima (legenda o sv. Jerolimu, o sv. Lovrijencu, o Ivanu Zlatoustom, o sv. Alekseju i dr.) u dvanaesterakim stihovima, predstavljaju duhovno pjesnitvo naih zainjavaca - Marko Maruli ih naziva bezimeni zainjavci oni e stvoriti prve metrike kalupe

8

- svjetovno puko pjesnitvo - motivi tog pjesnitva su: ljubav i junatvo, poasnice feudalnom gospodaru, uivanje u vitekoj igri npr. Aj ti, devojko egljiva Drazi mi goru projdoe - u ovo doba cvatu i bugartice - to su pripovjedne pjesme dugoga stiha i baladinog ugoaja - Hektorovi je sauvao jedan od najljepih primjera te poezije u pjesmi o svai Kraljevia Marka i brata mu Andrijaa, te u pjesmi o Radosavu Siverincu - treu bugarticu o majci Margariti zapisao je Juraj Barakovi i uvrstio ju u svoje djelo Vila Slovinka - pravim je poetkom hrvatske zainjevake poezije pojava Prve hrvatske pjesmarice, zapisane u Parikom kodeksu iz 1380.g. Prva hrvatska pjesmarica - sadri 9, po nekima 10 ili 11 pjesama - pjesme: Pisan svetago Jurja prva pjesma Svit se kona Poj eljno - ostale pjesme su tipine puke bratovtinske pjesme pisane u osmerakim distisima: Pisan ot muki Hristovi Marijina pisan Bog se rodi v Vitlomi - sadri i dvije sprovodne pjesme: Bratja, brata sprovodimo Tu mislimo, bratja, a smo PRIKAZANJA - zlatno doba je 15.st. - nai su pisci poeli s dramatizacijama Isusove muke, uskrsnua i roenja, zatim su preli na druge biblijske teme, a konano i na dramatiziranje svetakih legenda - kod nas su najprije nastajale dijaloke pjesme, npr razgovor Bogorodice s kriem (Vele slatko i bogoljubno prigovaranje meju kriem i gospom divicom Marijom) - jedna od najomiljenijih tema bio je pla Marijin (Pla Gospoje) - prvi pla Marijin sauvan je u Petrisovom zborniku, te je postao sredinji dio narativne Pesni ot muke Hristovi iz 1380; to je najstariji pla Marijin koji se ima smatrati jezgrom svih novijih nezavisnih plaeva Cantilena pro sabatho - od pravih prikazanja najprije su najstajala manja i kraa, s jednom zaokruenom i ogranienom temom, kao npr u Muci i Uskrsnuu Tkonskog zbornika, sloenog na poetku 16.st. -manja prikazanja spajala su se kasnije u velike predstave Muka spasitelja naega prikazivala se dva dana, sauvala se u prijepisu iz 1556. - Prikazanje ot muke spasitelja naeg - sauvalo se u mlaem glagoljskom zborniku, a imalo je u toj verziji 3658 stihova

9

ivot sv. Margarite

prikazivana u Zadru 1500., svetaka legenda, (Muka sv. Margarite) - najbolji dramski text ovoga razdoblja - ne zna se je li Maruli autor ili je samo prepisiva Prikazanje ivota sv. Lovrinca muenika - osmerci, puki ton - s talijanskog prevedena splitska prikazanja s eshatolokim motivima: Govorenje sv. Bernarda od due osujene Skazanje od nevoljnoga dne od suda ognjenoga drama o posljednjem sudu - za ova dva prikazanja Novak kae da ih je napisao Maruli, a dodaje mu i tree: Prikazanje historije svetoga Panuncija dramatizirana svetaka legenda - liturgijska drama pojavljuje se u 12 / 13.st., izvodila se u crkvi kao dio obreda - crkvena prikazanja izvode se do kraja prve polovice 19.st. - drama koja e se javljati nakon 1500.g. imati e manje pukog tona, bit e pisana u kompliciranijim dvanaestercima i knjievnijom dikcijom novih pjesnika, s neto svjetovonog elementa - pojavit e se osmerake strofe od 4 stiha, safika strofa u kojoj se prvi puta pojavljuje jedanaesterac (jedan od najobinijih stihova naeg novijeg pjesnitva) Sada sam ostavljen srid morske puine valovi mono b'jen, da dojde s visine, kad dojdoh na kopno, mnih da sam () - najstariji poznati dvostruko rimovani 12-erci - napisao ih je mladi carinik Junije Kalievi, u drugom desetljeu 15.st.

- sjajna epoha glagoljakog humanizma bilo je 15.st. - prve hrvatskim jezikom tiskane crkvene knjige pojavile su se samo nekoliko desetljea nakon Gutenbergova izuma Lekcionar fra Bernardina Splianina - Bernardin je djelo izradio u hvarskom franjevakom samostanu - najpoznatija hrv. knjiga tijekom cijelog 16.st. - obuhvaao je itanja na sve nedjelje i blagdane tijekom godine, a sadravao je i itanja na blagdane svetaca te za votivne mise - pisan je istom pukom akavtinom, koji pisac naziva volgarizacio dalmatica Hrvojev misal - zavren 1403.g. - jedan od najljepih iluminiranih onovremenih kodeksa - ima 94 minijature i oko 400 inicijala - danas se uva u Carigradu - ispisao ga je pisar Butko Novakov misal - napisao ga Novak Diislavi, krbavski knez 1368.g. - posluio je kao predloak za izdanje misala iz 1483.g. Petrisov zbornik - 1468.g. - 700 stranica; ispisan glagoljskom minuskulom - prvi na zbornik pjesama, nalazi se u Code Slave 11, najstarijoj glagoljskoj pjesmarici HUMANIZAM I RENESANSA (15. i 16.st.)

10

- hrv. knjievnost nakon srednjeg vijeka mora proi jo jednu kolu kolu humanistikog klasicizma i utjecaja visoko razvijene talijanske renesansne knjievnosti - kulturni utjecaj Italije pojaao se pogotovo od prve polovice 15.st. - doba humanizma bilo je tipino doba literata i literature, a zbog toga i doba knjige, strastvenog otkrivanja i sakupljanja starih zbornika rukopisa i stvaranja knjinica - karakteristike humanizma: udaljavanje od gledanja na svijet srednjeg vijeka oduevljenje za antiku i poganistike sklonosti zanimanje za pov. dogaaje, za rasprostranjenost i porijeklo naroda iko Meneti Dore Dri

- nai prvi spjevaoci

- Dinko Ranjina ih naziva prva svitlos naega jezika - u 16.st. Hrvatska se dijeli na Bansku Hrvatsku,na Hrvatsku pod turskom vlau, zatim pod mletakom vlau i na slobodni Dubrovnik - hrv. knjievnost 16.st. u prvom je redu knjievnost dubrovakih i mletakih Hrvata - u drugoj polovici 16.st. pridruuju im se i Hrvati iz sjeverne Hrvatske - humanisti su prvi vjesnici preporodnih tenja i predstavnici novog ideala obrazovanosti - neophodno svojstvo knjievnika tada bilo je pisati elegantno latinski, tj. jezikom rimskih klasika, za razliku od srednjovjekovne latintine - ljubavno pjesnitvo kod nas se pojavljuje krajem 15.st. po talijanskim utjecajem - karakteristike petrarkizma: slavljenje gospojine ljepote, uzdisanje zbog njezine nemilosti, odvraanje od ljubavi kao grena i tata posla - kariteanski petrarkizam - gl. predstavnici: Serafino, Tebaldeo i Cariteo - slijedili su Petrarku - njihova lirika se pretvorila u oblik dvorske zabave, igre - njihova poezija budila je u sluatelja osjeaj ugode zbog otkria navodno novog jezika i novih emocija taj su osjeaj nazvali MERAVIGLIA ili udo - zagovarali su strambotto strofa osmoretka, osam 11-eraca - bembizam - predstavnik je Pietro Bembo = akademski petrarkizam - proveo reformu petrarkizma u prim desetljeima 16.st. - traio je povratak na izvornog Petrarku i na sonet - opjevavali su izvanjske rituale zavoenja, vanjske znakove zaljubljenosti i brojne aluzije na obljub tu im je izmaklo ono to je Petrarka opjevavao, a to su stanja ljubavi i ekstaze, zanesenosti i boli, patnje i sree - u doba humanizma pojavljuju se i neki novi anrovi: elegija, oda, epigram, panegiria, ep

Juraj igori

(1420-1509) - I11

- javlja se u drugoj polovini 15.st. s prvom tiskanom zbirkom latinskih pjesama u Hrvata Elegiarum et carminum libri tres (Mleci, 1477) - u toj se zbirci nalazi list M. Marulia koji ga s potovanjem pozdravlja - to je najstarija tiskana hrv. pjesnika zbirka - Elegia de duorum obitu fratrum elegija De Sibenicensis agri vastatione opis napada Turaka na ibensku okolicu De situ Illyriae et civitate Sebenici spis u kojem slavi i opisuje ibenik - s Nauplejem je preveo na latinski hrvatske poslovice, ali su se izgubile

Ivan esmiki ili Janus Pannonius

(1434 Slavonija-1472 Medvedgrad)

- Slavonac - pisao je satirike latinske epigrame u Marcialovu duhu, te pjesme u slavu znamenitih suvremenika - najuspjeliji dio njegova pjesnikog rada su elegije (elegija u smrt majke In morte Barbara - Ad animam suam) - Poemata ili Heroica pjesme u daktilskom heksametru - Elegiae elegije u elegijskom distihu - Epigrammata epigrami u razliitim metrima - u prvim desetljeima 16.st. najznamenitija je bila Sannazzarova ARCADIA

Marko Maruli (1450-1524) ST- rodio se u uglednoj vlastelinskoj porodici - njegovu biografiju napisao je Franjo Boievi-Natalis: Vita Marci Maruli In epigrammata priscorum commentarius povijesni spis Psychologia de ratione animae humanae nije sauvano djelo - 2 glavna i najopsenija djela su: De institutione bene vivendi per exempla sanctorum - Venecija, 1506; podijeljena u 6 libara, 71 poglavlje - najvie objavljivana hrv. knjiga u inozemstvu - prevedena na nekoliko svj. jezika - Venecija, 1516; podijeljena u 3 dijela u kojima se raspravlja o pojmovima kranskog morala, vjeri, ufanju i ljubavi; 194 poglavlja; 9 izdanja na vie svj. jezika

Evangelistarium

- na latinski je preveo poznatu hrvatsku kroniku Regnum Dalmatiae et Croatiae gesta - na lat. je prepjevao Petrarcinu pjesmu Vergine bella pod nazivom Ad Virginem beatam - u njegovim pjesmama prevladavaju pobona razmatranja (npr. Hymnus ad Deum) - Epistola Domini Marci Maruli Spalatensis ad Adrianum VI Rim, 1522.g., poslanica papi Hadrijanu VI - Quinqaginta parabolae zbirka od 50 pria po uzoru na Isusove parabole, tiskana 1510, posvetio je Tomi Nigeru - De humilitate et gloria Christi doktrinarni spis u kojem polemizira s naelima idovske vjere, iz 1519. - u pjesmi In somnium diurnum opisao je mediteranski obiaj popodnevni odmor - prevodio Dantea (prvo poglavlje Pakla) na latinski i Petrarku na hrv. i lat. - preveo De imitatione Christi Tome Kempenskog pod nazivom Naslidovanje Isukrsta 12

- preveo Dictich moralia Catonis pod nazivom Stumaenje Kata dvostrukorim. 12-erci - preveo Philomenu sv. Bonaventure pod nazivom Slavi 62 oktave Davidijada (Davidias) - POSTHUMNO - biblijsko - vergilijanski ep - nastala 1517.g. - 14 pjevanja, 6765 daktilskih heksametara - posveena kardinalu Grimaniju - sadraj je u cijelosti prema biblijskoj kronici o kralju Davidu - lik Davidiov je alegorizacija Krista - glavni izvori su mu Biblija (Prva knjiga Samuelova i Prva knjiga o kraljevima) i Vergilijev ep o Eneji - tiskan tek 1954.; do 1901. mislilo se da je izgubljen - djela na hrvatskom: Molitva suprotiva Turkom - najdomoljubnija pjesma hrv. renesanse - dvostrukorim. 12-erci - Luko Paljetak iitava akrostih pjesme koji izrie latinsku poruku SOLUS DEUS POTEST NOS LIBERARE DE TRIBULATIONE INIMICORUM TURCORUM, SUA POTENTIA INFINITA (Sam Bog moe nas spasiti od nevolje neprijatelja naih, Turaka.) Tuenje grada Hjeruzolima - dvostrukorim. 12-erci - boanski grad postaje Split Judita (Historija svete udovice Judit u versih hrvatski sloena) - ep; 6 pjevanja; dvostrukorim. 12-erci - biblijsko vergilijanski ep - napisan 1501., tiskan u Veneciji 1521.g. - uzor mu je i ovdje Vergilijev ep o Eneji, te bibl. pria o Juditi - sadri proznu posvetu Dujmu Balistriliu - 3 izdanja u dvije god.: Petar Srii (1521), Jacomo di Negri (1522), Jerolim Mirkovi (1523) - opjevava temu iz Biblije na vergilijanski nain: po uzoru na Vergilija, Maruli slae priu o Juditi u sie, opisuje likove, mjesta i vremenske odrednice radnje, razvija dinamine motive prie, nie razvedene poredbe, kataloge i pjesnike slike - po uzoru na zainjavce obrauje priu o bogobojaznoj eni koja je svojom svetou, ali i odvanou pobijedila oholog silnika - esto se razumijeva i kao nacionalni ep - u uvodu kae da je ovo djelo pisao po obiaju naih zainjavac, tj. starih hrv. duhovnih stihotvoraca, i po zakonu onih starih poet, tj. starih klasinih pjesnika; utjecaj ove druge kole vidljiv je na svakom koraku u spjevu - za razliku od srednjovjekone svete Margarite, Judita se slui enstvom; u njoj u isti as ive i Eva i Mandaljena pokornica - Marulieva konkretnost je i povijesno usidrena i odreena: Judita je dranjem i odijevanjem onovremena renesansna ljepotica; vojske su orujem i simbolima

13

(zastavama) sasvim nalik srednjovjekovnim vitezovima; nasilni Asirci mnogim naznakama podsjeaju na nadasve stvarne i aktualne Turke - esto Marulievu Juditu usporeuju s Danteovom Boanstvenom komedijom po ulozi i zadai za nacionalne poezije Suzana kraa poema, isto prema bibl. predloku, pisana je dr. 12-ercem s prijenosnom rimom1 Anka Satira komina poema u petnaesterakim distisima Spovid Koludrica od sedam grijeha poema u osmercima Poklad i Korizma - burleska, 150 sauvanih stihova Dobri nauci Urehe duhovne - propovijedi u stihovima - njegova zbirka latinskih epigrama i kraih stvari (133 pjesnike cjeline) uva se u Sveuilinoj knjinici u Glasgowu Ranjinin zbornik - Nika Ranjina Andreti je poeo unositi pjesme sa svojih 14 god 20. listopada 1507.g. u DU - zbornik sadri 820 pjesama - autori tih pjesama su iko Meneti (500 pjesama), Dore Dri (100 pjesama), Marin Kristievi, te ostali anonimni

iko Meneti Vlahovi

(1457 - 1527) DU

- umro od kuge - iz vlastelinske porodice - od Petrarke se razlikuje po tome to je ljubav za njega vie dodir dva tijela nego slatka enja za idealnim i nedostinim - njegovi stihovi ne djeluju kao lirski pjev, ve kao uvjeravanja, izjave, usklici i rezoniranja mjesta izravna individualna prikazivanja - za svoja uzbuenja ne zna nai drugog izraza do literarno-konvencionalnog - pisao strambotta - napisao ljubavni kanconijer od 366 pjesama koliko ima i Petrarkin kanconijer te ljubavne pjesme sauvane su u Zborniku Nike Ranjine - Prvi pogled, Blaeni as i hip, Slavi svak iz glasa ovu vil gizdavu, Prikrasna diklice, Makar svit da stane, Pravi mi, cvite moj , Povazdan ja plaem, Reci mi, ruice

Karlo Puci

(1458 - 1522) - DU

- napisao Elegiarum libellus de laudibus Gnesae puellae (objavljeno 1499.) - 4 elegije - ljubavna pria u gotovo 200 stihova po uzoru na rimske elegiare - pisao na lat.

Ludovik Crijevi (1459 - 1527) DU- na najpoznatiji povjesniar toga vremena1

1

-----A // -----B -----A // -----B -----B // -----C -----B // -----C

14

- nadimak mu je Tubero - Commentarii de rebus suo tempore in Pannonia et finitimis regionibus gestis De Turcarum origine, moribus et rebus gestis - pisao na lat.

Dore Dri

(1461 - 1501) DU

- iz ugledne Du. graanske porodice - jo se vie od Menetia pribliio naem narodnom pjesnitvu - latinski stihovi nisu sauvani - autor je nae najstarije maskerate - Odiljam se pjesma, podsjea na bugartice, 16-erci Vila je moma tri vjenca pjesma na narodnu udni san pjesma, sadri monolog zarobljene vile, zaetak je dramskog izraza - Radmio i Ljubmir pastirska ekloga, prva ekloga na hrv. jeziku - pjesme iz ljubavnog kanconijera sauvane su u Ranjininom zborniku: Ka se je jur vila ajli jo gospoja, Leute moj mili, Da bi mi srdace, Lovac lovei, diklice... - on je zaetnik hrv. petrarkizma i pastirskog pjesnitva - pisao na lat. i hrv. IKO VS. DORE - Dorini stihovi su oblikovani prema istim obrascima kao i ikovi no ipak se poneto razlikuju - kod Dore je vei utjecaj narodnog pjesnitva i folklornih sastojaka, bukolikih sadraja i ima vei metriki izbor (ima i nekoliko 11-erakih pjesama, osamljenih u Zborniku), ak je i ugoaj njegove lirike neto razliita posebna sjeta ga pribliuje Petrarci, no od njega ga udaljuje - nasuprot ikove odreene stravstvenosti i ponekad bunih ljubavnih izljeva, Dorine su pjesme proete smirenijim akcentima, uglavnom opjevavanjem tuge zbog gospojine nemilosti, neharnosti - ta posebna sjeta ga pribliuje Petrarci, no od njega ga udaljuje jaa nazonost trubadurizama i folklorizama - njegovo je petrarkiziranje manje ueno, nekako jezino i metaforiki naivnije, iz ega moemo, budui da je Driev pjesniki put ranije okonan od Menetieva, izvui zakljuke o razvojnom kretanju te lirske konvencije u nas MIRKO TOMASOVI

Ilija Crijevi

(1463 - 1520) DU

- na najznaajniji humanistiki lirski pjesnik - u Rimu je ovjenan lovorovim vijencem kao poeta laureatus - pisao je ljubavne pjesme povezane s boravkom u Rimu i s ljubavi prema rimskoj djevojci Flaviji Flavijin ciklus - prvi je pjesnik koji je opjevao ljepotu nae obale (ivot na otoku Lopudu, ljetne ege, svjeinu Rijeke Dubrovake i Jadran) to je opisao u poslanici novom papi Alessandru Farneseu - pisao na latinskom - napisao: elegiju In autumnum odu In Ragusam ep De Epidauro opisno narativni spjev, nedovren, 572 sauvana stiha - pisao je i pobono pjesnitvo: De summo bono et amore divino molitva 15

Precatio ad Deum pro patria pjesma u katulijanskim glikonejama

Jakov Buni- De raptu Cerberi

(1469 - 1534) DU- mitoloko alegorijski ep izdan 1500.g. - prikazuje silaenje Herkulovo u podzemlje i zarobljivanje psa Cerbera - Herkul je alegorizacija Krista - 3 pjevanja (Aglaia, Thalia, Euphorsyna) i 1006 heksametara - 1513. to djelo pod drugim nazivom Sub figura Herculis Christi praeludium posveuje novom papi Leonu X

PRVA HRVATSKA POLEMIKA O EPU: DE RAPTU CERBERI JAKOVA BUNIA I DIALOGUS DE LAUDIBUS HERCULIS MARKA MARULIA - Otmica Kerbera J. Bunia, objavljena prvi puta oko 1500.g. u Rimu ili Bologni prvi je na humanistiki ep i jedini ep s mitolokom tematikom koji se u hrv. humanistikoj knjievnosti sauvao - sva ostala epska djela hrv. humanizma pripadaju biblijskoj epici - hrv. srednjovjekovna knjievnost lik Herkula nije poznavala - sa sigurnou se moe tvrditi kako je Buni na ideju da Herkula uzme za glavnog junaka svojega spjeva i za dominantni konstitutivni element epske strukture doao pod utjecajem novog, modernog prouavanje antike knjievnosti - u izboru leksika, stila i stiha, uzor mu je bio prvenstveno Vergilije dok su mu ostali uzori i izvori bili: Homer, Lukrecije, Hesiod, Higinov mitoloki prirunik i Biblija - De raptu Cerberi humanistiki je i mitoloki ep u tri pjevanja, ima 1006 heksametara, a obrauje priu o Herkulovu svladavanju Kerbera - ep je i alegorijski koncipiran: Buni pod silaskom Herkulovim u podzemlje podrazumijeva Kristov silazak u limb - svako od tri pjevanja nosi ime jedne Harite: Aglaja, Talija i Eufrosina - prvo izdanje razlikuje se od drugoga god. 1526. po naslovu: prvo izdanje nosi natpis: Jacobi Boni Epidaurii Dalmate de raptu Cerberi, a drugo: Jacobi Boni Racusaei sub figura Herculis Christi praeludium dedicatum Leoni X. Pont. Max. - isto tako tek se u drugom izdanju alegorijsko tumaenje izrijekom spominje ve u posveti i u predgovoru itaocu - alegorijsko tumaenje namee pitanje znaenja alegorije u humanistikom epu, pitanje o alegorikom znaenju svakog pojedinog motiva i o nunosti protenosti alegorikog smisla na cijelo djelo, u svakom njegovu segmentu - alegorijski smisao u epu koncentriran je jedino oko motiva Herkulova silaska u podzemlje: jedino taj motiv moe izdrati usporedbu s Kristovim silaskom u limb - druge fabularne linije i motivi epa teko se mogu podvri alegorikom tumaenju - u tom je smislu ep, budui da joj se alegoriki smisao upire i oslanja na usporedbu Herkul Krist, prvenstveno alegorija lika, manje alegorija cjelokupnog fabularnog tijeka epa

16

- tematika je u cijelosti preuzeta iz antike mitologije, osim povelike epizode o Hili, koja se protee dijelom prvog i drugog pjevanja i za koju . Krbler i B. Glavii smatraju da ju pjesnik ili sam izmislio ili naao u kojega drugog humanistikog pjesnika - Marulievo djelo Dialogus de laudibus Herculis izalo je 1524.g. u Mlecima - niz razloga navodi nas na pomisao da je Marulievo djelo svojevrstan odgovor i polemika s Bunievom Otmicom - u tom Marulievu dijalogu Pjesnik i Bogoslov raspravljaju o znaenju Heraklova lika pripovijedajui o svim njegovim djelima, te pjesnik prvo iznosi svoje vienje i shvaanje Heraklova lika pripovijedajui o svim njegovim djelima i uznosei ga kao pravog epskog junaka u antikom smislu - Herkul je u doba humanizma postao olienjem idealnog epskog junaka, da je dobio poseban i iznimno visok poloaj u humanistikoj epici - dok Pjesnik u dijelogu istie Herkula kao najveeg meu junacima, Bogoslom mu se suprotstavlja nizom argumenata, od kojih su neki karakteristini za Marulievo shvaanje knjievnosti - kao prvo, Bogoslov sumnja u istinitost svih pria o Herkulu, one mu se ine udesnima - drugo, Bogoslov priznaje da je Herkul bio iznimno velik i hrabar junak, ali tvrdi da su se u to vrijeme radila i izvravala djela koja su od svih tih hrabrija, uzvienija i veliajnija, uvodi, dakle, kategoriju povijesnosti u shvaanje knjievnog teksta - Bogoslov izraava sumnju i u Heraklovo junatvo i hrabrost: po njemu su Heraklovi podvizi samo dokazi fizike snage, dok su za njega jedine prave vrijednosti moralna snaga duha, odricanje od ovozemaljske slave, od grijeha i nemorala - na kraju dijaloga Pjesnik izjavljuje da ga je Bogoslov uvjerio svojim argumentima u pravu istinu , u to da literatura mora biti religiozno-pouna u kranskom smislu i prenositi tu kransku istinu, a ne prie drevnih pjesnika o Herkulu - nijeui dakle humanistiku koncepciju obnove epa u duhu antike, Maruli se zalae za drugaije konstituiranje epa, s drugaijim epskim junacima negoli su to bili antiki - suprotstavljajui se aktivnom, djelatnom epskom junaku u borbi protiv zla, zalaui se za kranski moral i trpeljivog junaka, Maruli iznosi svoja, od Bunia razliita, shvaanja epa, epskog junaka i epskog svijeta - iz ove perspektive sagledano, Marulievo bi se djelo moglo smatrati prvom knjievnom polemikom u HK - koncipirajui i odreujui Herkulu ulogu praslike Kristove, Buni u drugom izdanju svoj izrazito mitoloki-junaki ep mijenja u religiozno-kranski i alegorijski ep moda upravo pod utjecajem argumentacije i negativnih sudova o Herkulu koje iznosi Maruliev Bogoslov - De vita et gestis Christi - biblijsko vergilijanski ep - 16 pjevanja, vie od 10000 heksametara - kronolokim redom pripovijeda Isusov ivot prema sva 4 evanelja

Ivan Polikarp Severitan

(1472 oko 1526) I

- najvei dio svoga ivota proveo u Italiji, gdje je kao i Ilija Crijevi ovjenan kao poeta laureatus

17

Solimaidos libri tres - biblijsko - vergilijanski ep u 3 dijela o stvaranju svijeta, istonom grijehu i ovjekovu otkupljenju - Rim, 1509 Feretreis ep; Venecija, 1522 Historia Dalmatiae (De laudibus Illyriae) povijest Dalmacije koja nije pronaena

Damjan Benea (1477 - 1539) DUPoemata sadri 120 epigrama i 11 ekloga - napisao je i 11 satira, te 2 knjige lirskih pjesama De morte Christi biblijsko vergilijanski ep

Mavro Vetranovi

(1482 - 1576) DU

- pravo ime mu je Nikola - pisao religioznu poeziju: Na no od Bojega poroda Pjesanca Jezusu na kriu Tuba djevice Marije - pjesme subjektivna tona: Pjesanca smrti dvostr.rim. 12-erci Pjesanca suda nepokonjega vizija propasti svijeta Pjesanca Fenici usporeuje se s pticom Feniks

- pie i satirine pjesme po uzoru na Talijane s temama iz toga doba (ogorenje protiv nalija civilizacije); u njima slavi i zlatno doba, kada je ovjek ivio u nevinoj prirodi: Pjesanca jaganjcu Pjesanca kouti ranjenoj - u nekoliko pjesama moralna satira prelazi u politiku; omiljena tema tadanje politike satire bilo je napredovanje Turaka zbog nesloge kranskih vladara Tuba grada Budima - dvostrukorim. 12-erci - pjesma s politikom tendencijom - pisao je i pokladne pjesme u osmercima po talijanskim uzorcima, s mjestimino naglaenim dubrovakim rodoljubljem - 5 maskerata: Dvije robinjice Remeta Trgovci Armeni i Indijani Lanci Alemani, trumbetari i piflari Pastiri - prikazanja: Suzana ista - dvostr.rim. 12-erci Posvetilite Abramovo - dvostr.rim. 12-erci - ima 5 varijanti, pisanih za 5 razliitih predstava - dramatizira se 10-ak reenica Starog zavjeta u kojima se pripovijeda kako je Bog zahtijevao od Abrahama poslunost i kako mu je naredio da rtvuje prvoroenca Izaka - izvedeno 1546 - Abram, Izak, Sara 18

Kako bratja prodae Jozefa - dvostr.rim. 12-erci Prikazanje od poroda Jezusova - pobono prikazanje - izvedena 1537. u franjevakom samostanu - prikazuje dogaaje nakon vijesti da se u Betlehemu rodio Isus Prikazanje od uskrsnutja Isukrstova - pobono prikazanje - 1539. napisao poslanicu P. Hektoroviu - na pustom otoiu Sv. Andrija napisao je poemu Remeta - tamo je napisao i novu poemu istog naslova Remeta koja svjedoi o pievu sudaru sa stvarnou - kad su Marina Dria optuili za plagijat Vetranovi ga je branio pjesmom Pjesanca Marinu Driu upomo - opjevao je Drievu smrt pjesmom: Na priminutje Marina Dria, Dubrovanina, tuba - Piligrin - prikazuje put kroz grena stanja do oienja i blaenstva - alegorijsko-peregrinacijski ep - 17 uvodnih pjesama; dvostr.rim. 12-erci - napisan oko 1576.g. - ostao je nedovren (4374 dvanaesteraca) - opisuje hodoasnikovo putovanje po fantastinim predjelima, s grotesknim likovima, putovanje na kojem se putniku dogaaju neobini i fantastini dogaaji,a njegov se lik preobraava u razliite ivotinjske oblike - on je znaajno i smislom bogato epsko djelo dubrovake renesanse, puno neprozirne i iz srednjovjekovlja tradirane simbolike i emblematike, spjev koji alegorijom putovanja slijedi medievalne peregrinacijske vizije i dantesknu temu o ienju due i moguem spasu - nije tiskan za autorova ivota i nije dovren,a smisao njegova sadraja nije ni do danas jednoznano protumaen - Milorad Medini isticao je da je rije o originalnom djelu, o djelu koje se ne oslanja na talijanske uzore

- zaetnik je pastirske drame u HK; napisao je 2 pastirska dramska prizora u kojima se pojavljuju vile i satiri: Historija od Dijane dvostr.rim. 12-erci Pastirsko prikazanje o vili i lovcu - svijet vila i satira nadahnut je knjiicom Francesca Colonne Hipnerotomachia Poliphili - najvaniji njegov dramski rad je Orfeo - dramatizacija poznate prie o mitskom pjevau - dvostr.rim. 12-erci - mitoloko-ljubavna drama sa poetka 16.st. Galiun opisno-narativni spjev

Hanibal Luci

(1485 - 1553) HVAR

- napisao himnu U pohvalu grada Dubrovnika u kojoj oduevljeno slavi Dubrovnik; dv.rim. 12-erci - djela mu je izdao posthumno Antun Luci pod nazivom Skladanja izvarsnih pisan razlicih u Veneciji 1556.g.; sadri kanconijer (22 pjesme u dvostr.rim 12-ercima), Robinju i prigodnice

19

- preveo je Ovidijevu heroidu Pari Eleni to je prvi prijevod Ovidija u HK - ljubav je glavna tema cijelog njegova pjesnikog stvaralatva (Vilo ka ima mo) - jedan je od najvjernijih europskih sljedbenika bembizma - prepjevao je neke Petrarkine sonete: Misal se zabude mislei u sebi Jur nijedna na svit vila - 10 strofa sa po 8 stihova; osmerci; rima u prva etiri stiha je abab, a u druga etiri stiha abba - nizanje pojedinih enskih drai - divljenje idealnoj ljepoti pred kojom se raa elja da ne bude krhka i prolazna kao sve ljudske strasti - ovu pjesmu nalazimo u maloj zbirci petrarkistike lirike Pisni ljuvene - ovo je pjesma koja opjevava ljepotu drage po uzoru na Petrarcinu liriku i neoplatonizam, shvaajui ljepotu kao neto boansko - svaka strofa opisuje jedan detalj gospojine ljepote, svaki detalj zatvoren je u jednu strofu, koja osim opisa donosi i iskaz djelovanja gospojine ljepote na druge; no ona nije samo to, ona je i opis vlastite strukture, vlastite poetike - naime, cijela pjesma, nainom eksponiranja teme, analogijom motiva i oblika strofe, paralelizmom motivskih i stilskih elemenata eksponira i temu svojeg poetikog ustrojstva, odnosno temu poetike renesansne lirske pjesme - kao to je ljepota drage zbir jednakovrijednih lijepih i u sebe zatvorenih cjelina (strofa), tako je i lijepa renesansna pjesma zbroj jednakovrijednih lijepih dijelova, simetrino i harmonino rasporeenih u jednu veu cjelinu - na taj nain tema ove Lucieve pjesme nije samo ljepote drage, nego je njezina tema i tema pjesme, pjesme koja pred nama stoji, ali i svake renesansne pjesme sa zahtijevom da bude skladna, simetrina, harmonina DUNJA FALIEVAC Robinja - domoljubna drama u 3 ina (+ prolog) iz prve polovice 16.st. - drama vjerne i viteke ljubavi - dv. rim. 12-erci - karakteristike su: borba za ljubav i oboavanje ljepote - likovi: vitez Derenin i ker bana Vlaska (Robinja) otkupio ju je, preobuen u trgovca, sa 3000 zlatnih dukata - radnja se odigrava u DU - to je prvi dramski tekst u kojemu se radnja zbiva na pozornici - prva izvorna hrv. drama s temom iz nacionalne povijesti - jedna od hrvatskih dramskih robinja

Petar Hektorovi (1487 - 1572) HVAR- nije sauvano njegovo mladenako pjesnitvo na latinskom Knjige Ovidijeve od lika ljubenoga - prijevod iz prvog dijela Ovidijevih Remedia amoris (144 stiha) - sadri i posvetu Miki Pelegrinoviu iz 1528.g. to je prvi njegov poznati datirani tekst - poslanica Mavri Vetranoviu 1556.g. Ribanje i ribarsko prigovaranje - napisano 1556.g; izdano 1568.g. u Veneciji

20

- putopisni ep; ribarska ekloga koja opisuje trodnevnu plovidbu od Starigrada na Hvaru do olte - gl. likovi su ribari Paskoj Debelja i Nikola Zet, gospodin Petar i Mali - prvo stihovano djelo u hrv. knjievnosti koje opisuje realno, a ne alegorijsko putovanje - pisana dvostrukorim. 12-ercima - sastoji se od 3 pjevanja i 1684 stiha - karakteristike: realistini opisi, slavljenje ljepote batine - upueno Jeronimu Bartueviu - sadri bugartice o kraljeviu Marku i bratu mu Andrijau, te o Radosavu Siverincu i Vlatku Udinskome - u djelu Hektorovi slavi Marulia - sadri narodnu pjesmu: Na gospodar poljem jizdi - epsko, narativno djelo koje se anrovski ne moe jednoznano odrediti - to je djelo realistian stihovani putopis u dvanaestercima,o kojem izvjeuje pripovjeda eksponiran u naraciju kao sam pisac, kao hvarski plemi Petar Hektorovi -putovanje koje opisuje glavni lik i iskazni subjekt spjeva prvo je putovanje u hrv. knjievnoj kulturi koje ima moderno, a ne alegorijsko znaenje: njime se ne eli oistiti dua od grijeha i zasluiti Boja milost, ve se njime eli pokazati da dodir s prirodom oslobaa ovjeka od svakodnevnih briga - realistian opis, tono navoena topografija puta, vjerno opisani pejsai

Franjo Trankvil Andreis

(1490 - 1571) TROGIR

- potpisivao se Parthenius Andronicus Dalmata - Ad optimates Polones admonitio - stihovi, govori i spisi De laudibus eloquentiae (1518) - dijalozi: De vita privata Dialogus philosophandumne sit

Ludovik Paschale- okuao se u talijanskom pjesnitvu - bio je petrakist Rime volgari - kanconijer - Ve, 1549 Carmina Ve, 1551

(1500-1551)Kotoranin

Mika Pelegrinovi

(oko 1500 - 1562) HVAR

- napisao poslanicu Sabu Bobaljeviu 1557.g. Razboj i tuba kralja ugarskoga - pjesma o Mohakoj bitci - dvostrukorim. 12-erci - kralj Ljudevit planim tonom opisuje svoju propast Jeupka - POSTHUMNO - prva sauvana maskerata nastala 20-ih godina 16. st; napisana na Hvaru - osmerci, rima abba - 1599.g. tiskana u Veneciji pod imenom Andrije ubranovia za kojega Novak kae da je izmiljen pjesnik - izvedena u DU 1527.g. - sauvana je u 20 srea, dok ih je u izdanju iz 1599.g. objavljeno 6 21

- ima i uvod, a 20 srea govori pjesnik maskiran u Ciganku - tradicija cingareske - udara u oi kompozicija Jeupke; nenametljivo, ali oprezno Ciganka rauna na razne tipove susreta, dobro pazi to e i kao e u odnosnom sluaju rei - raznovrsnou gospoa i srea i izborom lica i problema Ciganka otkriva itavu galeriju likova jednog drutva, itavu lepezu branih odnosa i sluajeva, a pogotovo itav zbir ena i djevojaka iz bogatijih plemikih i graanskih slojeva - Ciganka je u prvnom redu i najbolje prikazala sebe, a ne izgubivi pri tom nimalo od svoje ivotne svjeine i duha, ona se kao iva spojnica kree od jedne gospoe do druge, pria, filozofira, savjetuje i uvjerava - u tom smislu njeni i autentini ljubavni izljevi u estoj gospoi krae verzije ubrajaju autora Jeupke meu najbolje lirike shk RAFO BOGII ESTA GOSPOA - pjesnik otkriva da se pod maskom Ciganke skrivao on i da je zaljubljen u odreenu gospou; time je iskoristio prigodu i rekao sve to mu je na srcu - pri kraju pjesme, pjesnika su njegove emocije toliko ponijele da smo i mi na Ciganku potpuno zaboravili - ljubavna izjava izreena je nenametljivo i postupno; Ciganka je prvo pristupila hvalei gu i laskajui joj; zatim je, u prvi as glumei nezainteresiranost, upozoravala na jedini gospoine nedostatak: ne uzvraa ljubav onome koji za njom uzdie; nakon toga se otkriva pjesnik

Matija Grabac Antun Vrani

(1503 Istra 1559 Tubingen) (1504 - 1573) I

- Djela i dani (Heziodov spjev)

- u Poljskoj je izdao latinske pjesme Otia i Elegiae - na hrv. jez Molitva, koju sloi i govori svaki dan Epistolae oko 400 pisama Iter Buda Hadrianopolim putovanje iz Budima u Drinopolje, putopisni tekst - pastirska igra i ostala pastirska knjievnost nastala je u renesansi

Marin Dri

(1508 1567 Venecija) - DU

- nadimak Vidra - pastorale i komedije, te tragedija Hekuba, nastale su i izvedene u Dubrovniku u razdoblju od 1548-1559, dakle u periodu od svega 11 godina. - izgubljeni Pomet izveden je 1548. godine - jedina njegova tiskana knjiga je Pjesni Marina Dria ujedno stavljene s mnozim druzim lijepim stvarmi (1551.g.), a sadri mali kanconijer petrarkistikih pjesama, nekoliko prigodnica, Tirenu, Veneru i Adona i Novelu od Stanca Tirena - izvedena je 1549. prid Dvorom, te opet 1551. na piru Vlaha Dria (zajedno sa komedijom Venere i Adon) - zbog te je drame Dri optuen da je plagirao Vetranovia - njegova najstarija sauvana drama - dvostrukorim. 12-erci - pastorala

22

- neki likovi: Vueta, Obrad, Ljubenko, Radmio, Ljubmir, vila Tirena, satir, Miljenko, Stojna, Radat, Dragi - zanimljivo je da se i Radat i Dragi zaljubljuju u vilu, a kominost situacije proizlazi iz toga to je Radat starac,a Dragi djeak Venere i Adon - izvedena 1551.g. na piru Vlaha Dria - zanimljivost je teatar u teatru - dvostrukorim. 12-erci - mitoloko-pastoralna igra - likovi: Venera, Adon, Vukodlak, Kojak, Grubia, Grubiina mati Vlade Novela od Stanca - prikazana je 1551. godine na piru Martolice Damanjia - dvostrukorim. 12-erci - komedija, farsa - likovi: Miho, Divo Peica, Stanac, Vlaho - u liku Diva Peice se skriva Marin Dri Dundo Maroje - eruditna komedija u pet inova izvedena 1551.g. - u prozi - najstarija poznata hrvatska prozna drama - preseljenje scene iz DU u Rim; opis putovanja u Velike Indije - likovi: Negromant Dugi Nos, sluge Pomet i Popiva, Petrunjela i Bokilo, student Tripe, Dundo, Maro Dundov sin, njegova zarunica Pera, kurtizana Laura Pjerin - fragmentarno sauvana komedija izvedena 1552.g. - imamo samo neke rijei koje je zapisao uro Matijaevi - motiv o dvojici brae blizanaca (taj nam je motiv poznat iz Plautove komedije Menaechmi) Skup - izveden 1555.g. na piru Saba Gajina - vrelo je Plautova komedija Aulularija - u prozi - likovi: Stari krtac, njegova ker Adrijana, Kamilo, Zlatikuma, Divo, Dobra, Niko, Pjeri Griula / Plakir - izvedena je 1556.g. na piru Vlaha Sorkoevia - pastirska igra u prozi i stihovima - likovi: Plakir, Kupido, Dijana, vile mitoloki svijet; Dragi, Gruba, Rade, Miona, Omakala, Griula, Stania, Vukosava Tripe de Utole / Mande - komedija prevarenog mua, izvedena 1553.g. - bez prvog ina - radnja se odigrava u Kotoru, Tripeva ena Mande nou kradom izlazi iz kue i zabavlja se

23

Arkulin - izvedena 1553.g. - likovi: udovica Anica Lopuanka, Arkulin, Viculin, Tripe - radi se o enidbi na silu; stari i krti Arkulin ne eli uzeti djevojku Anicu za enu, pa ga natjeraju na enidbu tako, da jedan arobnjak u njegovu liku potpie enidbeni ugovor, dok Arkulina uini nevidljivim Duho Kerpeta - fragmentarno sauvana komedija izvedena 1553.g. Hekuba - nakon dviju zabrana 1558. godine, prikazana je 1559. godine. - prijevod Ecube Lodovica Dolcea - dvostrukorim. 12-erci - od knjievnog znaenja su nam i urotnika pisma upuena Cosimu Mediciju 1556.g. - to je polemika proza na talijanskom - njegove komedije igrale su dubrovake glumake druine: druina od Bizara (igrala Hekubu), Pomet-druina (igrala je Pometa i Dunda Maroja), Garzarija (izvela Pjerina), Njarnjasi (igrala Skupa i komediju Tripe de Urole)

Petar Zorani

(1508 Nin 1569 Zadar)

Planine - sline Sannazzarovoj Arcadiji - 1536. dovreno; 1569. tiskano - posveene ninskom kanoniku Matiji Matijeviu - njegova dva dotadanja djela Ljubveni lov i Vilenica su izgubljena, a spominje ih u Planinama - pastirski roman u stihu i prozi - prvi hrv. roman u prozi s umetnutim stihovima - sadri prijevod Petrarkina soneta Pace non trovo (Mira ne nahodim) - umetnute su i dvije pripovijetke: pripovijest o Draniku i Novaku pripovijest o Ljubidragu i Ljubici - jedan od likova govori stihove iz Molitve suprotive Turkom - radnja se odvija kroz sedam dana to ih pastir Zoran provodi na putu - likovi: Zoran, vila Zoranica, vilenica Dejanira, vila Miloa, biskup Juraj Divini, sv. Jeronim - poglavlja npr. Otkude bura ishodi i za se zove, Za se grad Nin zove i gdo ga najprvi sazida, Perivoj od Slave i u njem vile: Latinka, Grkinja, Kaldejka i Hrvatica - uzori: Sannazaro, Dante, Ovidije, Vergijije, Petrarca - stvarni povijesni likovi: biskup Juraj Divini, sv. Jeronim

Nikola Naljekovi

(oko 1510 - 1587)

DU

- bavio se knjievnou, matematikom i astronomijom - djelo Dialogo sopra la sfera del mondo (Ve, 1579.g.) je posvetio dubrovakom senatu - ostavio nam je kanconijer od 178 pjesama, ljubavnih, nabonih i pokladnih - pisao je poslanice preko 30 njih - Pjesni bogoljubne nabone pjesme - Pjesni od maskerate pokladne pjesme 24

- dramska djela: Komedija I. - pastirska igra - proirena ekloga u kojoj zaljubljena i oajna pastira Radata tjei i urazumljuje trijezni prijatelj Ljubmir - motiv samoubojstva (po Ovidijevoj Piramu i Tizbi) - Starica parodira pastoralni svijet Komedija II. - mitoloka igra - dramatizacija antike mitoloke prie o Parisovu sudu - tri boice se natjeu oko zlatne jabuke i naklonosti Parisove koji je u djelu Sudac - politiki sloj se odnosi na lik suca i njegovu pravednost Komedija III. - dramska robinja; vrsta moreke - motiv borbe satira i mladia - motiv zarobljene djevojke - lik starca Komedija IV. - moreka - prikazuje umski bijeg pred gusarima - stotinjak stihova Komedija V. - farsa - izvedena je na piru Mara Klania 1542. godine - prikazuje dubrovaku kuu - u sreditu je gospoa koju vara mu, susjedi ogovaraju, a slukinje (Marua i Milica) potkradaju Komedija VI. - farsa - isto govori o dubrovakom braku - gazdarica doznaje da su u isto vrijeme tri ene trudne s njezinim muem (Tovjernarica, Godinjica i Baba) Komedija VII. - prava komedija u anrovskom smislu - 3 ina - likovi: mladi Maro i njegov prijatelj Frano sve su komedije u dvostrukorim. 12-ercima i nastale su u 4. i 5. desetljeu 16.stoljea

Nikola Dimitrovi

(oko 1510 - 1587) Du25

- Naljekoviev prijatelj - umro na Kreti 1553.g. - Sedam psalama pokornijeh kralja Davida izdao ih 1549.g. u Ve zajedno sa nizom duhovnih pjesama - Priice niz mudrih reenica pretoenih u stihove - napisao i dvije uspjele poslanice Nikoli Naljekoviu 1. iz Stolnog Biograda 1546.g. 2. iz Aleksandrije 1553.g. posljednja - lirska poezija nije sauvana Petar Divini (oko 1520-1597) I - slabo poznate nabone pjesme ostale su u rukopisu - jednu je Petar Luci unio u svoj Vrtal U pohvalu grada ibenika

Brne Karnaruti (1520 - 1572)

ZADAR

- pisao istom hrvatskom akavtinom - jedan od navjestitelja katolike obnove - sa M. Driem bio je rodoelnik hrv. knjievnog manirizma Vazetje Sigeta grada - "Zrinijada" - POSTHUMNO - Venecija, 1584. - posveeno Jurju Zrinskom - izvor mu je kronika sudionika bitke, Ferenca rnka - povijesni ep u 4 dijela pisan dvostrukorim. 12-ercima - predmet je borba oko Sigeta i junaka smrt hrv. bana Nikole ubia Zrinskoga 1566.godine - plemi Petar Fodroci ga je ponovo izdao 1661.g. u sjevernoj Hrvatskoj i posvetio ga praunuku sigetskog junaka Nikoli Zrinskomu - opjevan je na vergilijanski nain, s detaljnim opisima glavnih junaka, s brojnim katalozima vojske, razvedenim opisima mjesta i vremenom i s linearno komponiranom priom - to je u hrv. knjievnosti prvi ep koji je obavio vanu drutveno-povijesnu funkciju nacionalnog epa prvi hrvatski junaki ep s temom iz suvremene povijesti Ljubav i smrt Pirama i Tibe - POSTHUMNO - romantina pria u stihu - pravi naslov je Izvarsite ljubavi i napokon nemile i nesrine smrti Pirama i Tibe - Venecija, 1585. i 1627.g. - posveeno Antunu Vraniu - to je povijest nesretnih babilonskih ljubavnika - spjev odnosno pria u stihovima - 5 libara - prema Ovidijevim Metamorfozama

26

- Krnarutievo Vazetje Sigeta grada nastaje u doba manirizma, Opsida sigecka (Adrijanskoga mora sirena) Petra Zrinskog u razdoblju zrelog baroka, te Vitezovievo Odiljenje sigecko u doba kasnog baroka, klasicizma i prvih najava prosvjetiteljstva - dakle u stogodinjem rasponu od 1584. do 1684. objavljena su tri po obujmu velika djela o sigetskoj bitki, ne raunajui manje sastavke usmene narodne knjievnosti i krai spjev Trublja slovinska Vladislava Menetia - ep na narodnom jeziku se ugleda na antike autore - u lirici su aktualne poslanice i prigodnice - ravnopravno religioznoj tematici se pojavljuje i svjetovna - 2 vrste stiha: 8-erac i dr. 12-erac - na poetku 17.st. poinje dominacija 8-erca: 4 + 4 simetrini 5 + 3 asimetrini - dvije vrste dr. 12 erca: 1. dubrovaki (juni, lirski) ---/--- // ---/-----/--- // ---/--- ima granicu i u sredini 2. dalmatinski (sjeverni, epski, narativni, marulievski) -----A // -----B -----A // -----B -----C // -----D -----C // -----D Na latinskom su pisali: Karlo Puci Ludovik Crijevi Dore Dri Ilija Crijevi Jakov Buni Ivan Polikarp Severitan Damjan Benea Franjo T. Andreis Antun Vrani . Meneti M. Vetranovi H. Luci P. Hektorovi M. Pelegrinovi M. Dri P. Zorani B. Karnaruti Ludovik Paschale tragedija (Dri) komedija (Dri) pastorala (Dri, Naljekovi) prikazanja (Vetranovi)

Samo na hrvatskom su pisali:

Na talijanskom je pisao:

- dramski anrovi u renesansi:

27

mitoloka drama (Vetranovi) Renesansna komedija - razvila se pod utjecajem talijanske novele i latinske komedije (Plaut, Terencije) - zadrala je tipine likove i situacije iz latinskih komedija (smijeni starac, krt, zaljubljen u mladu enu, hvalisavi vojnik, kurtizana, sluge i sluavke koji zapliu i raspliu radnju) - zamrena intriga, ponekad se rjeava pomou prepoznavanja - omiljeno sredstvo komike je presvlaenje, osobito u odijela drugog spola - po uzoru na klasine drame i ovdje vlada jedinstvo mjesta i vremena - pozornica obino prikazuje trg s kuama glavnih likova Ep - epska knjievnost u stihu, a prvenstveno ep, nastaje u HK u razdoblju humanizma, u drugoj polovici 15., a bit e produktivan tijekom cijelog 16.st. - pod utjecajem antike, a zatim latinistike humanistike knjievnosti i suvremene talijanske knjievnosti oblikuje se hrv. knjievnost renesanse - u tom razdoblju nastaje i stihovana epika na hrv. jeziku, razvijajui se pod utjecajem antike knjievnosti (Vergilije) ep knjievna vrsta koja u stihu pripovijeda o vanim dogaajima u drutvenom ivotu zajednice, bilo religioznog bilo povijesnog karaktera - u hrv. knjievnosti humanizma i renesanse oblikovale su se ove epske podvrste: a) mitoloki ep b) biblijsko-religiozni ep c) alegorijski ep d) povijesni ep - mitoloki ep zastupljen je samo jednim djelom: latinskim humanistikim epom Jakova Bunia De raptu Cerberi - biblijsko-religiozni ep bio je produktivan i u latinskoj i u hrv. pisanoj epici latinska: Buni De vita et gestis Christi Maruli Davidias I. P. Severitan Solimaida D. Benei De morte Christi hrvatska: Maruli Judita prvi klasini ep HK - ta podvrsta epa je dominantni anr hrv. humanizma i renesanse - tematika: biblijska, kransko-religiozna - knjievni postupci u naraciji preuzeti su iz vergilijanskog epa - fabula najee ima dvostruki smisao: doslovni i alegorijski, koji se uvijek kranski pravovjeran - povijesni ep teme su iz hrvatske povijesti; anr e najee obraivati antitursku tematiku i u hrv. e epici biti plodan do kraja 19. pa i u 20.st. - krae narativne vrste: M. Maruli Istorija od Suzane stihovane pripovijetke u kojima se obrauje ljubavna tematika: to su Ljubav i smrt Pirama i Tizbe (prijevod i preradba Ovidijevih Metamorfoza) B. Karnaruti i D. Zlatari

28

- hrv. knji. u ovom razdoblju nije ostvarila ni jedno djelo viteke epike - renesansna epika je u nasljee ostavila 2 dominantna anra (povijesni ep i biblijskoreligiozni ep) i dva tipa epskih junaka (lik Judite, koji je primjer kranske skromnosti, hrabrosti i junatva, i lik Nikole ubia Zrinskog, hrabrog i traginog borca protiv Turaka koji postaje simbolom antiturske pobune kao i olienje tragine nacionalne povijesti) FIGURA U EPU (na primjeru Marulieve Judite) - Marulievu Juditu moemo svrstati u skupinu knjievnih tekstova, odn. onakvih narativnih djela u stihu koja nastaju u slijedu antike knjievne tradicije te se nazivaju ep, epos ili spjev, a karakteriziraju ih sljed. obiljeja: 1. pria koja je od bitne vanosti za ivot zajednice u kojoj djelo nastaje 2. distanca, tj. pripovjeda koji onome to se pripovijeda stoji nasuprot, ne ulazei u radnju 3. pripovijedanje je sjeanje i miljenje o prolom 4. oslovljavanje sluateljstva ili itateljstva 5. jezik epskog djela mora biti iv i jasan, a izlaganje pregledno 6. radnja mora biti napeta, da recipijenta navede na sudjelovanje u pripovjedaevu iskazu 7. opirno prikazivanje svih dogaaja, koje vodi odreenom cilju 8. odreena vrsta stiha - lirska, epska i dramska djela starijih razdoblja europske pa tako i hrv. knjievnosti stilsku dimenziju svojih tekstova oblikuju raznolikim figurama i tropima, gradei ih prema pravilima antike retorike i drei se uputa o uporabi ornatusa2 - antika retorika razlikovala je prema sadraju odn. predmetu nekoliko vrsta naracije, te je umjetniko pripovijedanje klasificirala ovako: 1. pripovijedanje o dogaajima a) historia pripovijedanje o istinitom b) fabula pripovijedanje o vjerojatnom 2. pripovijedanje o osobama SPECIFINO RETORIKO, ODN. ELOKUCIJSKO3 USTROJSTVO KLASINOG EPA - Ilijada, Odiseja, Eneida u tim su epovima uspostavljene nedvojbene retorike osobine svakog epskog teksta, profiliran je odreeni repertoar tropa i figura koje e se obvezatno pojavljivati u svakom epu i koje e se stoljeima vrlo malo mijenjati, pokazujui u tom pogledu izrazitu konzervativnost Ustrojstvo: a) na poetku odreenje epske teme b) invokacija4 kojom pripovjeda uspostavlja izravnu komunikaciju s recipijentom c) opis glavnog lika, epskog junaka lik e se predoiti itatelju prvo u svojem vanjskom obliju (bit e nabrojani dijelovi njegove odjee, s mnogo epiteta, metaforasimbola, a njegovo junatvo ili neke druge karakterne osobine bit e recipijentu2 3

ornatus = ukras elokucija = okretnost u govoru, rjeitost 4 invokacija = uvoenje u pjesmu, obraanje muzama

29

ocrtane nabrajanjima i usporedbama s drugim slavnim i poznatim junacima ili likovima slinih osobina bilo antike bilo biblijske povijesti). Ako je pak rije o enskom liku, itatelju se prvo nudi opis ljepotice i junakinje; opis koji poiva na usporedbama i metaforici koja vlada i u istodobnoj lirici, a zatim slijedi katalog u kojem pripovjeda nabraja poznate svjetske ljepotice, dok pritom usporedbom i figurom nadmaivanja nastoji itatelja uvjeriti u to da je njegova junakinja ljepa i bolja od svih nanizanih i pobrojenih d) zapoinjui novo pjevanje, pripovjeda e mjesto i vrijeme radnje odrediti ne doslovnim oznakama za mjesto i vrijeme, nego kompliciranim perifrazama, personifikacijama, antonomazijama5, sinegdohama i metonimijama u kojima e pokrenuti sva svoja znanja iz grke i rimske mitologije, ponavljajui pritom neke stalne epitete i rabei esto neke iste ili sline formule - u epu s vanom povijesnom temom u kojem se opisuje bitka sukobljenih strana pripovjeda e itatelju epitetima, metaforama-emblemima, nabrajanjem i poredbama omoguiti ivu, vizualno posve jasnu predodbu svih vojnikih redova sukobljenih vojski, njihovu odjeu, obiljeja vlasti, moi i vojnike hijerarhije, kao i vrste oruja s kojim su u bitku krenuli - samu bitku pripovjeda e nastojati opisati to ivlje, inzistirajui na nabrajanju i nizanju dinaminih glagola, glagola zbivanja, a elei doarati zveket oruja, nerijetko e se posluiti i nizanjem brojnih zvukovnih figura - figura ili trop se u epskom djelu moe oekivati na sljed. mjestima: a) poetak ili kraj epa b) poetak i zavretak svakog pjevanja c) dijelovi u kojima se naracija prekida opisom d) dijelovi u kojima naraciju prati ili posve prekida refleksivni komenatr pripovjedaa ili nekog od likova epa e) opisi epskih junaka ili junakinja f) opisi mjesta i vremena radnje g) opisi bitaka, dvoboja ili sukoba h) opisi predmeta kao npr. krune vladara ili sl., koji imaju posebno, simboliko ili emblematsko znaenje u epu i) pripovjedaeve refleksije u kojima recipijentu iznosi svoje stavove o pripovijedanom dogaaju, o epskom junaku ili junakinji - na tim mjestima figure nisu samo ornatus nego su odgovorne i za oblikovanje epskog teksta kao narativnog djela - tovie, moemo ak rei da su figure u epu esto odgovorne i za oblikovanje cjelokupne slike predoenog epskog svijeta JUDITA - poetiku klasinog antikog epa prvi je u hrv. ep unio Marko Maruli epom Judita - u Juditi se epske figure javljaju na tono predvidivim mjestima, retoriki sastav figura slian je figuraciji u Homera i Vergilija, a figure imaju identine ili sline funkcije kao i u drugim klasinim epskim djelima europske knjievnosti - Maruli je Juditom u nacionalnoj kulturi zapoeo novu knjievnu vrstu, koju je elio oblikovati na tradiciji antikog klasinog epa5

Antonomazija = postupak kojim se ime ovjeka iri kao opi pojam (Mecena = dobrotvor, Job = onaj koji je strpljiv...)

30

- repertoar figura u Marulievu epu podudara se s ornamentacijom klasinih epova europske knjievnosti - stilske osobine, kao i sastav figura u Juditi precizno i detaljno je opisao Petar Skok u studiji O stilu Marulieve Judite - on analizira razne vrste poredaba, metafore i njihovo porijeklo, epiteta ornatia 6, hiperbole, ponavljanja i antiteze, samostalne perifraze i kataloge - Judita zapoinje kratkim odreenjem epske teme - nakon toga slijedi invokacija, ali ne Apolona i muza, nego kranskog Boga - invokacija u Juditi ima nekoliko funkcija: osim to je signal o generikoj pripadnosti djela klasinoj epskoj knjievnosti, ona sudjeluje i u izraavanju pripovjedaevih idejnih koncepcija - opisujui svoje likove, Maruli se koristi razvedenim homerovskim poredbama - prikaz Nabukodonosorova nemira i nesanice i usporedna asirskog kralja s bijesnim psom obavio je u epu nekoliko funkcija: itatelju je vrlo zorno predoio Nabukodonosorov lik, omoguio mu mentalnu vizualizaciju epskog junaka kao i ivo razumijevanje njegova psiholokog stanja, to je bila novina u hrv. knjievnosti - opis Nabukodonosora Maruliev pripovjeda zakljuuje izravnim upletanjem pripovjedaa u priu milju o pohlepi koja se nikada ne moe nasititi, a koja je uobliena u figuru sententia - na taj nain Maruli omiljenu figuru antikih retora i pjesnika rabi i kao ornatus i kao savjet, preporuku koja je bliska sudu, presudi - razvedeni opis zore, koji se temelji na brojnim figurama, od kojih je najea personifikacija, obavio je u epu nekoliko poslova: osim ornamentalne funkcije, Maruliev opis zore ima stanovitu ulogu u organizaciji grae: opis s vremenskim podatkom omoguio je prii da preskoi jedno razdoblje, osposobio je fabulu da prebrodi problem diskontinuiteta prie, njezinih vremenskih odrednica, odn. obavio je vanu ulogu u kompoziciji epa - u 5. pjevanju nalazi se i katalog u kojem se Juditina ljepota usporeuje s ljepotom mnogih ena biblijske i antike povijesti i mitologije - kategorija pikturalnosti kao dominantan osobina svih klasinih europskih epova temeljila se najee na katalozima epskih junakinja - katalog je jedan od znakova, signala epskog anra - Maruli je inzistirao na tom epskom postupku , iji je sastav figura odreen i kanoniziran (usporedba, hiperbola, nabrajanje, nizanje, paralelizmi, itd) - u 5. pjevanju nailazimo i na opis pijanca koji Maruli oblikuje nizanjem niskih, grotesknih pjesnikih slika - normirane uzviene teme i visok stil upotrebljava banalan, nizak leksik kao i figure i postupke koji bi prije pristajali u komediji (groteska, ironija, sarkazam, ismijavanje, izrugivanja) - karikaturalnom slikom i grotesknim opisom pripovjeda pijance eli uniziti, prikazati kao neto demonsko i izvri smijehu i poruzi - Maruli je pomou figuracije ostvario dijalog ne samo s klasinom antikom epikom, nego je u Juditu inkodirao i one smislove koje je imala srednjovjekovna alegorijska epika prikazivanjem demonskog kao smijenog i komiog - djelo je opskrbio i raznovrsnim marginalnim biljekama, a najee onima koje itatelja upuuju na uporabu neke figure u tekstu - tako pri svakoj razvedenoj poredbi Maruli u biljeci navodi termin prilika, kod uporabe svake sentencije navodi u biljeci njezinu glavnu misao, pri invokaciji biljei i objanjava tko6

ukrasni pridjev

31

su bili Apolon i muze, pri uvoenju opisa s vremenskim podatkom navodi koji dio dana ili noi navedeni opis opisuje - usporeujui Juditu s antikim i biblijskim lijepim enama, objanjava tko je bila pojedina ena i navodi ukratko priu po kojoj je navedena ena ostala zapamena RETORIKE FIGURE U JUDITI PREMA FUNKCIJAMA KOJE U EPU IMAJU: 1. poetika funkcija 2. generika funkcija razne figure apelativnosti, izravnog obraanja itatelju, figure koje sudjeluju u invokaciji, figure kataloga, figure u opisima vremena, mjesta, lika 3. persuazivna funkcija uvjeravaju u istinitost prie, u istinitost pripovjedaeva iskaza 4. aksioloka funkcija funkcija vrednovanja epskih junaka, radnje epa, epskog svijeta u cijelosti; figure koje uvjeravaju o podjeli likova na dobre i zle, koje vrednuju pojedine osobe ili dogaaje u epu kao moralne ili nemoralne, pozitivne ili negativne za ivot zajednice 5. prikazivaka funkcija figure u epu koje oblikuju opisno perspektuirane segmente i djeluju ivo na recipijentova osjetila omoguujui vizualizaciju opisanog 6. intertekstualna funkcija brojne figure svakog obrazovanijeg recipijenta navode na usporedbu tog epa sa svim prethodnim epovima europske knjievne batine; epske figure uvjetuju sa ep uspostavlja otvoreni dijalog s cjelokupnom europskom tradicijom 7. metatekstualna funkcija to su figure koje eksplicitno govore o poetikoj, anrovskoj, ideolokoj sainjenosti djela; njihovo je mjesto pojavljivanja i sam tekst epa, a jo ee marginalne biljeke 8. diskurzivna funkcija 9. svjetonazorska funkcija 10. rodovsko-knjievnosna funkcija MJESTO EPIKE U HRVATSKOJ RENESANSNOJ KNJIEVNOSTI U DUBROVNIKU - epska djela koja opjevavaju neki za drutvenu zajednicu vaan dogaaj, relativno opsena i u normiranu stihu, javljaju se u HK tek u drugoj polovini 15.st. , u doba nastajanja latinske knjievnosti humanizma, koji je zahvatio dalmatinske gradove i Du - katalog cjelokupne hrv. epike renesansnog razdoblja ine sljedee narativne vrste. 1. biblijsko-vergilijanski ep (Maruli Judita) 2. povijesno-vergilijanski ep (Karnaruti Vazetje Sigeta grada) 3. povijesno-kroniki spjev (Sasin Razboji od Turaka) 4. alegorijsko-peregrinacijski ep (Vetranovi Piligrin) 5. stihovana ljubavna pripovijetka (Krnaruti, Zlatari) 6. putopisni spjev (Hektorovi Ribanje) 7. epilij (Maruli Susana) 8. opisno-narativne pjesme (Vetranovi Galiun, D. Dri, Sasin Mrnarica) 9. pastoralno-idilini roman (Zorani Planine) 10. krae epske pjesme (Maruli, Vetranovi) 11. kronika (rnko Podsjedanje i osvojenje Sigeta, Vramec Kronika, Barakovi Jarula) - jedino epsko djelo koje u dubrovakoj knjievnoj regiji obrauje povijesnu temu su Sasinovi Razboji od Turaka - povijesnog epa nema:

32

a) bilo zato to slobodna drava u doba gospodarskog i kulturnog prosperiteta nije bila zainteresirana za aktualnu politiku stvarnost jer je ivjela u relativnoj zatienosti i sigurnosti b) bilo zato to je tema kransko-turskih sukoba za dravu koja je politiki bila ovisna o Porti bila tabuirana i potencijalno kompromitirana c) bilo zato to povijesni ep, kao knjievna vrsta, u sredini obuzetoj u to doba prvenstveno ludikim, igralakim shvaanjima knjievnosti nije naao znatnijeg odjeka - jedini politiki tekstovi koji nastaju u dubrovakoj renesansnoj sredini su satire i narativnorefleksivne pjesme M. Vetranovia - od manjih epskih vrsta u Du u doba renesanse postoje: o ljubavna pripovijetka u stihu o opisno-narativna pohvalnika pjesma - bile su proirene i krae epske pjesme - epilij dubrovaka renesansa nije proizvela - ni romana u Du nema - izostala su i pastoralna narativna djela - takoer nema ni proznih ni religioznih kronika - lirika u doba renesanse: 1. Ljubavna lirika a) trubadursko-petrarkistika (Zbornik N. Ranjine, prva generacija petrarkista) b) petrarkistika (druga i trea generacija petrarkista) c) anakreontika (D. Ranjina, S. Bobaljevi) d) pjesme stilizirane na narodnu (Ranjina, Bobaljevi) e) pastoralno-idilina (Zbornik N. Ranjine, Ranjina, Bobaljevi) f) ljubavna lirika na talijanskom (L. Paschale, Bobaljevi, Miho Monaldi) 2. Pokladna lirika (maskerate) - brojne Jeupke; autori: Pelegrinovi, Vetranovi, Bobaljevi, H. Maibradi, Naljekovi, Sasin, S. urevi 3. Poslanice 4. Epigrami 5. Satirina poezija - Maruli, Vetranovi, D. Ranjina, Bobaljevi 6. Religiozno-refleksivna lirika - Vetranovi Remeta 7. religiozno-duhovna lirika a) crkvene pjesme (Zbornik N. Ranjine, Vetranovi-tridesetak pjesama, Dimitrovi-pjesni duhovne, Naljekovi-pjesni bogoljubne; teme: temeljne kranske dogme, izrazito emocionalni stav lirskog subjekta prema pitanjima vjere) b) tumaenja psalama i molitve (Dimitrovi-sedam psalama, Vetranovi 5 psalama, Dimitrovi Tumaenje od oenaa)

33

c) d) e) f)

lamenti (Tuenje grada Hjerozolima, Tuenje grada Budima) religiozni epigrami Gospini plaevi kontrasti, prenja (Maruli Lipo prigovaranje razuma i lovika, Poklad i Korizma)

8. moralno-didaktina lirika - Maruli, Vetranovi, Dimitrovi, Naljekovi 9. religiozni i moralistiki epigrami - Dimitrovi Priice izete iz Svetog pisma i filozofa, M. Maruli - lirika je u poecima ranog novovjekovlja u hrv. zemljama bila vrlo produktivna, njezin generiki sastav je mnogo razvedeniji od onog epike - izvan Du znaajniji su lirici jedino H. Luci i M. Maruli - lirika je prvenstveno svjetovna u doba renesanse u hrv. knjievnosti Dubrovnika bila izuzetno omiljen, popularan i proiren knjievni rod, a po brojnosti njezinih vrsta i podvrsta moemo zakljuiti da je dubrovaka renesansna sredina posjedovala visokorazvijenu literarnu i estetsku svijest - rod lirskog obavio je u hrv. renesansnoj kulturi niz znaajnih i vanih zadaa koje su hrv. knjievnost uvele u suvremene poetoloke i estetike tijekove zapadnoeuropske kulture, a nacionalni prostor u prostor zapadne Europe - renesansne dramske vrste: 1. Komedija a) eruditna (Drieve komedije, na neki nain i Naljekovieva Komedija VII., Benetovi) b) seljaka komedija (Komedija od Raskota) 2. Dramska robinja - D. Dri udni san, Vetranovi Dvije robinjice, Naljekovi Komedija III. 3. Drama - Luci Robinja 4. Farsa - Naljekovi Komedija V. i Komedija VI. 5. Tragedija - Maruli Hekuba, Gueti-Bendevievi Dalida, Buni Babulinov Jokasta, Lukarevi Burina Atamante, Zlatari Elektra 6. Prikazanje - Vetranovi 7. Biblijska drama - Vetranovi Suzana ista 8. Mitoloka drama

34

- Vetranovi Orfeo, Dijana, Naljekovi Komedija II., Pirna drama iz Zbornika N. Ranjine 9. Pastoralno-idilina drama a) pastoralna ekloga (Radmio i Ljubmir) b) pastoralna drama, pastirska igra (Vetranovi Prikazanje od poroda Jezusova, Naljekovi Komedija I., Zlatari Ljubmir, S. Gueti Raklica, Dri Tirena, Venera i Adon, Plakir, Sasin Filide, Flora) c) prikazanja s pastoralnim elementima (Vetranovi) 10. Komedijica, seljaka lakrdija, pokladna, pirna igra - Dri Novela od Stanca, Sasin Malahna komedija od pira - i anrovska slika hrvatske renesansne drame jasno pokazuje da je i u ovom knjievnom rodu Du uvelike prednjaio pred ostalim hrv. regijama - s iznimkom hvarske sredine, svjetovne drame nigdje izvan Du u renesansnom razdoblju nije bilo, a u Du su bili zastupljeni gotovo svi onodobni dramski modeli - hrv. narativna knjievnost u Du niti nastavlja tradiciju humanistike latinske epike, niti uvodi nove teme i sadraje, osobito viteko-ljubavne, kakvi su u susjednoj Italiji bili tada moderni i aktualni, nego u dvije svoje epske vrste s veim pretenzijama konzervira neke srednjovjekovne postupke i neke medijevalne anrove: kroniarski nain izlaganja grae (Razboji od Turaka), alegoriju, linearnu kompoziciju, oblikovanje lika kao neindividualizirane ljudske sudbine (Piligrin)

35

MANIRIZAM druga pol. 16.st. poetak 17.st.

Maroje Maibradi

(1520-1591)DU

- sauvano je samo desetak pjesama, od kojih je najpoznatija Zatravi,zatravi - strofe te pjesme se sastoje od dva dvostruko rim. 12-erca + dva 6-erca - D. Zlatari ga u nadgrobnici zove nadimkom uljaga

Sabo Bobaljevi Mieti

(1530-1585)DU

- ogluio je pa mu je nadimak bio Gluac - pisao je talijanske i hrv. pjesme namijenjene Vetranoviu, M. Driu, Pelegrinoviu, Rime amorose, pastorali e satire - POSTHUMNO - izale 4 god. nakon njegove smrti - Ve, 1589 - po tim se stihovima ubraja u petrarkiste - u nizu soneta opjevao je ivu i mrtvu enu

- pisao je i satire na lat. - od hrv. stihova doao je do nas nevelik dio: kratka Jeupka saet pla ostavljene Arijadne za Tezejem prijevod Tassova Amor fuggitivo (iz Aminte) 2 poslanice i neto ljubavnih pjesama - najdosljedniji je manirist u hrv. knjievnosti onoga doba Knjiga Maroju Maibradiu - govori o ovjeku koji eli smrt i pakao sebi, ali i propast itavom svijetu - 2 dvanaesterca + 2 esterca O slavni na Bako - 6-erci - pjesmica Bakhu

- u svom talijanskom kanconijeru bio je prvi glasnik baroknog petrarkizma

Dinko Ranjina

(1536-1607)DU

- u talijanskoj antologiji tiskano je 30-ak tal. soneta Pjesni razlike - glavno njegovo djelo, prvi tiskani kanconijer u hrv. knji. nastaloj u Du - velika zbirka hrv. pjesama - donio ju je iz Mesine - Firenza, 1563 - sadri ljubavne pjesme, duhovne, satirine, bukolike pjesme, te prepjeve grkih i rimskih pjesnika Jednome, ki nito ne uini, a tue sve huli - polemina pjesma isticao je razliku izmeu pjesnikog jezika razliitih epoha

36

- imitirao je stare pjesnike - bio je revan sljedbenik poezije poljubaca - te je pjesme pisao u dvostrukorim. 12-ercima Pastirske pjesni - erotiko-idilino pjesnitvo

(Gizdava ma vilo, rad koje na sviti; U veselje radosti ljuvene)

- uspio je nadmaiti prvu generaciju hrv. petrarkista - ide tragom kariteanskog petrarkizma i strambotista - nedostatak je samo to je poznate petrarkistike motive imitirao - prvi je u jednom dijelu svojih pjesama oslobodio tradicionalne 12-erac od unutarnje rime - prevodio je vie no ijedan na pjesnik - prijevod male Tibulove pjesme Spovijeda njeki glas - imitacija Katulove pjesme Lezbiji - prijevod Teokrita Zgodi se na svit saj, da ljubav vesela - prijevod Petrarkina soneta Ne per sereno ciel ir vaghe stelle Nina nebu goru svitle zvizde zriti Pjesni od kola - znaajan je narodni ton

Miho Monaldi

(1540-1592)DU

- isto je pisao talijanske stihove Rime - POSTHUMNO - Ve, 1599. - sastoje se od: - imitacija opih mjesta tadanje tal. ljubavne lirike - jednog kratkog spjeva o Linu i Ipermestri (Hypermnestra Lynaeo Ovidijevih Heroida) - jedne kancone u slavu pobjede kod Lepanta - neto pobonih stihova - opjevao je smrt M.Dria i Annibala Cara Irene ili o ljepoti - POSTHUMNO - na talijanskom - 1599 - u obliku dijaloga izmeu pisca i Nikole Vitova Guetia AKADEMIJA SLONIH ili ACADEMIA DEI CONCORDI - lanovi su bili S.Bobaljevi, M.Dri, M. Monaldi, i dr - postojala je u Du u 16.st.

Dominko Zlatari

(1558-1613)DU

- izabran vitezom reda Sv. Marka - mletaki tiskar Paolo Meieto posveuje mu 1579.g. zbirku medicinskih rasprava - pjesnik Cesare Simonetti mu te iste godine povjerava izdanje svojih pjesama koje je Zlatari posvetio Cvijeti Zuzori - 1580.g. u Veneciji izdaje svoj prijevod Tassova Aminte pod nazivom Ljubmir - preveo Sofoklovu Elektru, te Ovidijev tekst Ljubav i smrt Pirama i Tizbe koji je posvetio isto C. Zuzori romantina pria u stihu - napisao je zbirku pjesama u dvostruko rim. 12-ercima - ide tragom Pietra Bemba

37

- 1579.g. tiskao je knjigu Pjesni razlike u koju je sabrao sve iz svoga opusa to je smatrao vrijednim sauvati za potomstvo - ta se knjiga sastoji od 137 pjesama i 26 nadgrobnica, a nakon njegove smrti redigirao ju je sin Niko, a prepisao unuk Frano - neke pjesme: U drugoj im strani prosvjetlja sad druge Nenavidost noi U hvalu pokoja i mirne pameti - pjesme ispjevane prigodom smrti sjedinio je pod nazivom Pjesni u smrt od razlicijeh - posao je i osmerake pjesme: Hitro tajim i pokrivam - prvi prijevodi gr. tragiara u hrv. knjievnosti Euripidove tragedije: Hekuba (M.Dri) i Fenianke (Miho Buni Babulinov)

Miho Buni Babulinov (1541-1617)DU- napisao tragediju Jokastu - tema robinje, tema izdaje, govori se o nepostojanju pravog prijateljstva - vjerojatno je imao pred sobom Fenianke kad je pisao tu tragediju - pisao je i lirske pjesme, ali ih imamo jako malo Dokle dragi tvoj bjeh, vilo - razgovor izmeu ljubavnika i vile - samo je blijed odraz Horacijeve pjesme Donec gratus eram tibi

Frano Lukarevi (Burina)- pisac tragedije Atamanta

(1541-1598) DU

- izraena je na osnovi talijanskog izvornika autora Girolama Zoppija - likovi su Nefele i Atamante - ima 3000 stihova - preveo je Guarinijevu dramu Pastor fido pod nazivom Pastir vjerni (1592) u drugoj polovoci 16.st. talijanska pastirska drama se razvija do svog definitivnog oblika modeli su Tassov Aminta i Guarinijev Pastor fido

Martin Benetovi (1550-1607)HVAR- napisao komediju Hvarkinja - sauvana je u jednom splitskom prijepisu - gl. likovi su: dva smijena starca; Nikola (Hvaranin, advokat, ljubomoran na svoju mladu enu Izabelu) i Mikleta (Dubrovanin, zaljubljen u udovicu Poloniju) - prva hrvatska smijenica (tal. ridiculosa) - u 5 inova - napisao je i Komediju od Raskota u kojoj upotrebljava itave prizore iz 2 komedija mletakog pisca Angela Beolca (Ruzzantea) La Fiorina i La Moschetta - to je dramski prizor - sadri i uvrtene bugartice Prigovaranje pod Kriiem pripisuje mu se i to dramsko djelo. ali vjerojatno nije njegovo

38

Antun Sasin

(oko 1520-oko1595)

DU

Malahna komedija od pira - odigrava se u Stonu - u stihovima - mariazzo - ide u vrstu seljakih lakrdija u kojima su se ismijavale seljake enidbe Razboji od Turaka - osmerci, dvostrukorim. 12-erci; 9 dijelova - povijesni ep - potaknut je bio austrijsko-turskim ratom (1592-1606), no opisuje samo bojeve od 1593 do poetka 1595.g. - o bojevima ga izvjeuje vila - ep je komponiran kao niz nepovezanih epizoda tog rata i s Vilom kao pripovjedaem - bez jedinstvene fabule, pridrava se kronologije ratnih dogaaja - prepustivi naraciju o pojedinim ratnim epizodama vili, narativnom elementu preuzetom iz folklorne knjievnosti, Sasin je cijelom djelu dao pomalo i puki karakter - vie je nalik srednjovjekovnim kronikama, a udio vergilijanskih elemenata vrlo je neznatan - stoga to djelo moemo odrediti kao stihovanu povijesnu kroniku - radi se o turskom porazu pod Siskom - posvetio ih je Ivanu Buniu, ali poto je ovaj umro prije nego je spjev dovren, posveuje ga i Marku Bassegliju Filide - nepotpuno sauvana pastirska igra, parafraza Tirene Flora - pastirska igra - u posljednjem prizoru pastir Milat pjeva pjesmu u narodnu tonu i ritmu Budi, svijetla zoro, budi slavja od gore - jedan je od posljednjih koji je pisao pokladne pjesme, tj maskerate: Muika od crevljara, Vrtari Robinjica Mrnarica - osmerci; pjesma s motivom djevojke koju je zarobio gusar - opisno-narativni spjev, 252 stiha, osmerci; njegova najivlja pjesma, pohvalnica dubrovakoj mornarici

- katkada ga nazivaju Gundulievim prethodnikom Na talijanskom su pisali: Sabo Bobaljevi Mieti Dinko Ranjina Miho Monaldi

39

KNJIEVNOST REFORMACIJE sredina 16.st. radi se o knjievnosti razvijenoj oko tiskare u Urachu kraj Tubingena - u nekim manjim knjievnostima, koje nisu bile toliko pod utjecajem renesanse, kulturnu ulogu u stvaranju narodne proze odigrala je protestantska reformacija - u hrv. krajevima bilo je pristaa protestantizma, ali nije bilo protestantskog pokreta - najozbiljniji pokuaj da se misli reformacije proire tiskom po hrv. tlu uinjen je iz Wrttenmberga, gdje su 50-ih i 60-ih godina 16.st. nali pristae reformacije (bjegunci iz hrv. i slovenskih krajeva) pod zatitom vojvode Kritofa

Petar Pavao Vergerije Mlai (1498-1565)- bivi koparski biskup; u ono doba savjetnik vojvode Kritofa Razgovaranje meju papistu i jednim luteranom - hrv. propagandistika knjiica tiskana 1555g. - moda je to djelo Matije Vlaia - Vergerije je htio da se propaganda proiri na Hrvate, a ta misao je dobila konkretan oblik u hrv. tiskari u Urachu kraj Tubingena - iz te i nekih drugih tiskara u Njemakoj putan je u svijet hrvatski prijevod Biblije - to je bila PROTESTANTSKA BIBLIJA - tekstovi te biblije tiskani su na glagoljici, irilici i latinici - glavni radnici oko ovih prijevoda bili su hrv glagoljai: Stjepan Konzul Istranin i Antun Dalmatin - protestantizam je imao odjeka samo u Primorju i Istri, gdje se je u crkvi upotrebljavao staroslavenski jezik

Matija Vlai Ilirik* Flacius Illyricus - glavni na protestant Katalog svjedoka istine

(1520-1575) Labin- na latinskom - Basel, 1556. - spominje 650 svjedoka istine; pregled slobodoumnih kranskih mislilaca

Povijest crkve - na latinskom - u Kombolu se zove Magdeburki centuriji - Basel, 1559-1574 - 13 svezaka Klju Svetoga pisma - na latinskom - Basel, 1567 - to je njegovo ivotno djelo, a ujedno je i temeljno djelo protestantizma i prvi enciklopedijski i hermeneutiki rjenik Biblije - u njoj da je klju za itanje Sv. pisma - smatraju ga i utemeljiteljem baroknog enciklopedizma jer je Magdeburkim centurijama udario temelje dokumentarnoj crkvenoj povijesti, te je nametnuo novu razinu za voenje teolokih raspravama

40

Stjepan Konzul (1521-nakon1568)Prvi del Novoga tetamenta i Drugi del Novoga tetamenta - prijevod Biblije na hrvatski s A. Dalmatinom - poeli 1557, dovrili 1562. i 1563.

Antun Dalmatin (po.16.st.-1579)Govorenje vele prudno - na latinskom - Urach - s Konzulom Postile - poto se tiskara u Urachu zatvorila, to je djelo tiskao u Regensburgu, 1568.g - s Konzulom POECI KNJIEVNOG RADA NA SJEVERU - do 16.st. hrvatski Sjever se nije javljao u narodnoj knjievnosti - u 16.st. javljaju se prvi jasniji poeci narodne pismenosti, u obliku religioznih stihova i proze - veliki utjecaj na sjevernu Hrv. imat e juni dio banske Hrvatske, to e biti osobito vidljivo u 17.st. - anonimni poeci najstarije kajkavske pismenosti pripadaju pjesnitvu - uskoro na kajkavskom narjeju nastaje i samostalno stihotvorstvo, sauvano u rukopisnim pjesmaricama od kojih je najstarija Prekomurska pjesmarica iz 1593.g. - ona sadrava veinom nabono pjesnitvo, ali ima i svjetovnih, didaktinih i ljubavnih pjesama, te jedna epska u 4 pjevanja o padu Sigeta - prvi pisci pored ovih anonimnih javljaju se u drugoj polovici 16.st.

Nikola DeiRaj due -1560 - izgubljen - zapravo je prijevod prirunika Hortus animae

Ivan PergoiDecretum tripartitum

(? - 1592) Varadin- prva kajkavska tiskana knjiga - Nedelie, 1574 - posvetio ju Jurju Zrinskom - to je u biti prijevod djela maarskog pravnika Istvana Verbzya Tripartitum opus iuris (1517) - sastoji se od tri dijela: u prvom se raspravlja o civilnom pravu plemstva, u drugom o sudskom postupku i njegovoj praksi, a trei je dio usredotoen na zemaljsko, gradsko i seosko pravo

Antun VramecKronika

(1538-1587) Varadin

- Ljubljana, 1578. - posveena Jurju Drakoviu - nizanje dogaaja od stvaranja svijeta do 1578.g. - po obiaju srdnjovjekovnih ljetopisa podijeljena je na 6 vjekova Postila - 1586.g - posveena biskupu Petru Hereincu - sastoji se od 2 dijela: prvi sadri homilije o nedjeljenim evaneljima, a drugi o propovijedima ostalih svetaca u godini

41

Bla krinjari- nije pisano na hrvatskom - Vramec mu pomae dotjerati latinski spis De agno paschali (1587) - u to se doba u Trogiru javlja Petar Luci - pisao je pobone pjesme i antiturske molitve - tvorac je zbornika Vartal, iji je puni naslov Cvitja vartlu punom slasti duhovne - prvi tekstovi su u njega upisani oko 1593., a posljednji 1595.g. - napisao je i zbornik povijesnih izvora Codex Lucianus - znaajan je bio i Dubrovanin Tomo Nadal Budislavi - potaknuo je tiskanje Jeupke Andrije ubranovia, koji nikada nije postojao - to izdanje (Pelegrinovie Jeupke) stvorilo je poslije velike nevolje jer se dugo i neuspjeno istraivao tko je uope ubranovi - Budislavi ga je izmislio da bi uz pomo te mistifikacije lake deklarirao neke svoje roake veze koje su mu bile potrebne iz nama nepoznata razloga

42

BAROK kraj 16.st. sredina 18.st. - osmerac istiskuje 12-erac - veliki utjecaj katolike obnove - 17.st. je doba pojaanog utjecaja crkve i obnove religioznog ivota - itanje klasika, osobito latinskih, upoznavanje klasinogpjesnitva i govornitva - isusovci su njegovali KOLSKU DRAMU (teme iz stare i novije povijesti, iz ivota svetih, rodoljubne teme) - bogata je nabono-pouna knjievnost - razvila se od posljednjih desetljea 16. do u drugu pol. 17.st. u svim hrv. krajevima - u njoj se ogleda tadanja hrv. proza - svjesno je nastojanje oko izgradnje jedinstvenog hrv. knjievnog jezika - pisci katolike obnove s mnogo vie uspjeha od protestantskih su postavili pitanje hrv. knji.jezika - narodni