Starohrvatska baština

- buđene narodne svijesti u 19.st. Ivan Kukuljević prikuplja građu iz hrvatske

povijesti

- 1871. don Jerko Granić vrši iskop za crkvu sv. Petra u Muću Gornjem,

pronalazi Branimirov natpis (ulomak grede sa crkvene pregrade dekorirane

pleterom) s vremenskom oznakom 888. godine

- prilikom pribijanja pruge od Severića do Knina na Kapitulu uz rijeku Krku

otkrivena je trobrodna bazilika, nekoliko starohrvatskih grobova i tragovi

samostana

- uobičajena je pojava da novodoseljeno stanovništvo odabere svoje ukopište na

ruševinama koje po predaji imaju sakralni značaj seljaci Potkonja odabiru

svoje ukopište na ruševinama Kapitula

- prilikom izvođenja radova to recentno groblje je uklonjeno pronađen grob

na koji su bile ugrađene dvije ploče s propovjedaonice starije crkve

- na objema pločama je polje ukrašeno pleternom plastikom povrh koje teče

natpis ploče su povezane

- ostao nam je natpis ''SLAV, vojvoda Hrvata'' i ''Držislav'', koji se spominje kao

veliki vojvoda važno je da se na ploči spominje oznaka hrvatskog etnosa

(DUX HROATORUM) tada su vlasti već stoljećima nijekale postojanje

hrvatskog etnosa i starohrvatske povijesti

- Biskupija na Kosovu polju kod Knina crkva sv. Luke iz turskog vremena,

preuzela srednji brod starije crkve sv. Marije, spominje se nepoznati knez (DUX

GLO(riosus))

- Uzdolje na Kosovu polju natpis s imenom kneza Mucimira iz 895. godine

- Bašćanska ploča plutej, bila dio crkvene pregrade, poslije služila kao dio

pločnika u crkvi sv. Lucije kraj Jurandvora kod Baške na Krku (iz 1100. god.)

isprava kralja Zvonimira o darivanju ledina na kojoj je sagrađena crkva,

napisao opat Držiha važna jer je to prvi natpis na hrvatskom jeziku i

glagoljičnom pismu

- krstionica vojvode Višeslava iz 830., Nin

- sv. Križ u Ninu ime župana Godečaja na nadvratniku crkve

- pleter nije izvorno hrvatski, preuzet je zajedno s kršćanstvom, ali Hrvati

razvijaju svoje originalne oblike i varijante i pretvorili ga u nacionalni simbol

- u početku strogi geometrijski oblici u raznim kombinacijama,dojam ukočenosti

kasnije oblik omekšava, javljaju se petlje, zavoji, praznine se ispunjavaju

pticama i dr. životinjama, savijucima, rozetama, ljuljanima, palmetama,

križevima stavljaju se na crkvene pregrade, ambole, oltarske pregrade,

pultove...

- otkriće nekoliko grobova hrvatskih dostojanstvenika mač uz bedro, ostruge

do nogu, ostaci posuda za jelo i piće, zlatnik cara Konstantina Kopronima,

datirano između 741. i 755. dokaz da Hrvati nisu preuzeli kršćanstvo

krajem 8.st.

- na istom groblju pronađena i 2 sarkofaga u jednom pronađene zlatne

ostruge i zlatnik cara Vasilija I. (880.-886.), te privjesak od dragog kamena,

uokviren zlatnim pločicama, filigranskom zlatnom žicom i kuglicama

- vlastima se nije sviđalo iskapanje hrvatske povijesti i nisu ih financirali

- spomenik s imenom kneza Trpimira Klis kod Solina, 9.st.

- preuzimanjem kršćanstva počinju se graditi kamene crkve zbog trajnosti

novo za Hrvate, prije nisu gradili u kamenu, u početku ne tesaju kamen nego

ga uzimaju sa starijih zdanja i ruševina, koriste puno žbuke

Tipovi starohrvatskih crkava

a) centralni tip oko upisanog kruga se gradi 6 apsida

b) longitudinalni tip jednobrodne i trobrodne crkve – težina zida se prenosi na

bočne zidove tako da se izvana podupiru poluoblim potpornjima, ugl. imaju

zvonik sprijeda, najstariji takav tip je sv. Spas u Vrlici (gotovo cijela sačuvana)

c) miješani tip kombinacija ova dva

Crkvena pregrada

- glavni dio unutrašnjosti, dijeli vjernike i svetište, sastoji se od 3 dijela koji se

sastoje od pilastra, pluteja, koloneta, kapitela, greda i zabata

a) donji dio zatvoren, dekorirane kamene ploče povezane sustavom utora i

rebara; uži okomiti su pilastri, vodoravni su pluteji, ispunjeni pleterom

b) srednji dio rastvoren kolonama i kapitelima

c) gornji dio kamena greda koja teče od jednog zida do drugog, dijeli se

uzdužno na dva-tri polja međusobno rastavljena rebrom ili plošnim poljem;

ima zabat

Greda

- donje polje najčešće ispunjeno natpisom, može imati i pleter ili ostati

prazno

- gornje polje s obje strane zabata na gredi teče niz kuka, prelaze na zabat

Zabat

- na sredini pregrade, može biti šiljati ili obli

- obli potječu iz crkava centralnog tipa, nemaju dekorativno polje

- šiljati imaju veću površinu, na donjem dijelu je luk, a u sredini dekorativno

polje – usred polja križ, ispod vodoravnog kraka križa ptice koje kljuju grozd

okrenute jedna prema drugoj, iznad kraka ruže

- natpise i dekoracije nalazimo i na krstionicama, propovjedaonicama,

prozorskim kamenim rešetkama, dijelovima oltara, ciborija...

- pleter plitkoreljefna plastika, od 9.st. do 12.st. (gubitak neovisnosti)

- Hrvati kršćanstvo preuzimaju ekspanzijom Karla Velikog iz političkih razloga; s

novom religijom preuzimaju i sve što je ona nosila (između ostalog i pleter,

nove obrede, svećenstvno, hram, tamjan, crkveni namještaj...)

- pod utjecajem Franaka s kršćanstvom dolazi i smisao za organizaciju,

pismenost, preuređenje organizacije vlasti...

- kao građevni materijal za natpise koristi se ugl. bijeli sitnozrnati vapnenac s

Brača, Korčule i iz Segeta kraj Trogira (:D), u njegovom nedostatku koristi se

kamen koji je dostupan (npr. kamen sa već postojećih antičkih spomenika,

glina...) dokaz da su se ti spomenici radili kod nas, nisu se uvozili

Ciboriji

- ciborij iz Biskupije na lokalitetu pronađen i model ciborija, što znači da se

gradio na mjestu pronalaska, a ne da je uvezen odnekud

- ciborij u većim crkvama, sastoji se od donjeg dijela (kolone s bazama i

kapitelima), srednjeg dijela (košara s vijencem na gornjim krajevima), te

dekorativnog polja, na vrhu ima piramidalni krov

- oltarni ciborij iz crkve sv. Marte u Bijačima

- oltarni ciborij iz crkve sv. Marije u Biskupiji

- baptisterijalni ciborij iz crkve sv. Marije u Biskupiji

- od 11. st. uz pleternu dekoraciju nalazimo i ljudsku i životinjsku figuru, u

početku ne naročito dobro prikazanu

- Madona na zabatu crkve sv. Marije u Biskupiji primjer ranih pokušaja

prikaza ljudskog lika

- hrvatski kralj u splitskoj krstionici na tronu u poziciji vrhovnog suca,

- hrvatski dostojanstvenici ili ratnici iz Biskupije iz tih prikaza vidimo nošnju,

nakit, oblik hrvatske krune

- s bliženjem 12. st. pleternu plastiku polako zamjenjuju vegetabilni motivi , kuke

se rastvaraju u 3 stapke i nestaju

- natpis na ploči sarkofaga Petra Crnog u Krilu Jesenicama natpis dolazi kao

dopuna Supetarskom kartularu – uzajamno potvrđuju povijesnu istinu

- povelja kneza Trpimira iz 852. iz Bijaća spominje crkvu sv. Jurja u Putalju,

spominje ju i Muncimir, kasnije su njeni ostaci pronađeni u Kaštel Sućurcu

- povelja govori i o dvoru knezova Trpimira i Mislava na Klisu, te o crkvi i

samostanu sv. Petra koje je dao izgraditi Trpimir nađeni ostaci i zabat sa

Trpimirovim imenom

- Mucimir oko 890. izdaje u Bijaćima ispravu o crkvi sv. Marte , čiji su ostaci

pronađeni, kao i ulomak natpisa s imenom sv. Marte

- svjedočanstvo Tome Arhiđakona da je kraljica Jelena dala sagraditi crkvu sv.

Marije i sv. Stjepana u Solinu u crkvi sv. Marije pronađen sarkofag kraljice

Jelene na kojem se nalazi natpis s njenim imenom i imenom njenog muža

(Mihajla) i sina Stjepana (Držislava)

- pitanje smrti kralja Zvonimira povijest kaže da je zborovao na Kosovom

polju u mjestu Pet crkava i da ga je narod tamo pogubio danas se to mjesto

(Pet crkava) zove Biskupija, pronađena crkva ispred koje je održan zbog (crkva

sv. Cecilije)

- DUX HROATORUM i DUX CRUATORUM, DUX MAGNUS vojvoda Hrvata,

veliki vojvoda indicija o uređenju države kao vojne demokracije

- Hrvati primanjem kršćanstva nisu odbacili narodna slavenska imena, nosili su i

kršćansko i narodno ime (Petar Krešimir, Dmitar Zvonimir)

- tipični grobni nalazi nakit, lonci, kresivo, ponekad dijelovi odjeće, ostruge,

dugački mačevi...

- ostruge karolinškog tipa nosila ih elita, pozlaćene

- par pozlaćenih ostruga ukrašenih ružama iz Biskupije, u sredinu umetnuto

zrnce niella franačkog podrijetla, ali takvog primjera nema u Francuskoj

- izvan grobova željezne sulice i strijelice, bojne sjekire, ali nemamo nikakav

kontekst

- štitovi poznati samo sa reljefa iz Pridrage

- tipičan nakit naušnice, prstenje, ogrlice, aplike, dijademe, privjesci od

zlata, srebra, bakra i bronce

- naušnice najčešće jagodne (jedno-, dvo-, tro- ili četverojagodne), često

ukrašene filigranom, lunetama i privjescima, često ono što zovemo

naušnicama nisu naušnice nego sljepoočničarke ili ukosnice

- Ljubo Karaman teza da se naušnice i konjska oprema proizvode u Hrvatskoj i

da je proizvodni centar bio oko Knina dokaz su nedovršeni i neuspjeli

primjerci koje je obično pronalazi samo na mjestu proizvodnje

- starohrvatske naušnice djelomično preuzimaju oblik i ukras naušnica kakve je

koristilo starosjedilačko stanovništvo npr. jednojagodna naušnica s gradine

Rudeč (prapovijesna, a u sr.vij. i dalje se nastavljaju jagodne naušnice)

- keramika najčešći lonci, trbušasti sa širokim otvorom, rađeni na kolu i na

ruke, na gornjoj polovici urezani ukras

- novac ugl. srebrni u grobovima kod leđa, tamo dospije nakon što istrune

kesica koja stoji na prsima

- u grobove se stavlja sve što je pokojnik koristio za života oružje, oruđe,

novac, nožići, nakit, kresiva i kremeni i sl.

- car Konstantin Porfirogenet govori o vojnom potencijalu Hrvatske u 10.st.