statistiČka analiza utjecaja sezonskogoliver.efri.hr/zavrsni/179.b.pdfsvrha i ciljevi istraţivanja...

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

VALENTINA VINICKI

STATISTIČKA ANALIZA UTJECAJA SEZONSKOG

ZAPOŠLJAVANJA NA SMANJENJE NEZAPOSLENOSTI

U REPUBLICI HRVATSKOJ

DIPLOMSKI RAD

RIJEKA, 2013.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

STATISTIČKA ANALIZA UTJECAJA SEZONSKOG

ZAPOŠLJAVANJA NA SMANJENJE NEZAPOSLENOSTI

U REPUBLICI HRVATSKOJ

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Statističke metode za poslovno odlučivanje

Mentor: Prof. dr. sc. Maja Biljan-August

Student: Valentina Vinicki

Studijski smjer: Poduzetništvo

JMBAG: 0081105616

RIJEKA, TRAVANJ 2013.

SADRŢAJ

Stranica

1. UVOD ........................................................................................................ 1

1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKTI ISTRAŢIVANJA ............. 1

1.2. RADNA HIPOTEZA ........................................................................ 2

1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŢIVANJA............................................ 2

1.4. ZNANSTVENE METODE .............................................................. 3

1.5. STRUKTURA RADA ...................................................................... 3

2. TRŢIŠTE RADA ..................................................................................... 4

2.1. POJAM ZAPOSLENOSTI .............................................................. 6

2.2. POJAM I VRSTE NEZAPOSLENOSTI ....................................... 9

2.3. STRUKTURA I RASPODJELA NEZAPOSLENOSTI U RH .... 11

2.3.1. NEZAPOSLENI PREMA DOBNOJ STRUKTURI ............. 11

2.3.2. NEZAPOSLENI PREMA STUPNJU OBRAZOVANJA ..... 12

2.3.3. NEZAPOSLENI PREMA DUŢINI ČEKANJA NA

POSAO .......................................................................................... 14

2.3.4. REGIONALNA RASPODJELA NEZAPOSLENIH ........... 16

3. STATISTIČKA ANALIZA NEZAPOSLENOSTI NA PODRUČJU

REBUPUKE HRVATSKE U RAZDOBLJU OD 2004.-2013.

GODINE .................................................................................................... 21

3.1. DINAMIČKA ANALIZA KRETANJA NEZAPOSLENOSTI.... 24

3.2. STANDARDNA DEKOMPOZICIJA VREMENSKOG NIZA

NEZAPOSLENIH OSOBA ............................................................... 25

4. ANALIZA SEZONSKOG ZAPOŠLJAVANJA U REPUBLICI

HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OD 2004.-2013. GODINE ................ 32

4.1. UTJECAJ TURIZMA NA NEZAPOSLENOST ......................... 36

4.2. STATISTIČKA ANALIZA SEZONSKOG ZAPOŠLJAVANJA . 40

5. PRIJEDLOG MJERA I PROVOĐENJE AKTIVNE POLITIKE

ZAPOŠLJAVANJA ................................................................................ 49

6. ZAKLJUČAK ........................................................................................... 54

LITERATURA .............................................................................................. 56

POPIS SLIKA, TABLICA I GRAFIKONA ............................................... 58

1

1. UVOD

Da rad ima veliku vaţnost u ţivotu čovjeka moguće je dokazati s više aspekata, no

dovoljna je sama činjenica da gotovo trećinu svog ţivota čovjek provede na poslu, a

cjelokupna priprema za rad počinje vrlo rano – već samim početkom školovanja. No,

koliko će netko uspjeti zaposliti se u ţeljenom zanimanju s obzirom na visoku stopu

nezaposlenosti danas je upitno i to ne samo u Hrvatskoj. U posljednjih petnaest godina

hrvatsko je gospodarstvo, a tako i hrvatsko trţište rada, suočeno sa značajnim

promjenama koje su obiljeţene velikim smanjenjem zaposlenosti, promjenama u

sektorskoj strukturi radne snage te rastućom nezaposlenošću i opadajućim stopama

aktivnosti. Opadajuće stope zaposlenosti povezane su s porastom otvorene

nezaposlenosti i ekonomske neaktivnosti, ranijim odlaskom u mirovinu, rastućim

brojem socijalnih naknada za invalide i branitelje, udjelom nesluţbenoga gospodarstva i

porastom broja obeshrabrenih radnika. Dinamika otvaranja novih radnih mjesta u

Hrvatskoj je spora zbog većeg broja čimbenika, uključujući i nefleksibilno trţište rada.

1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŢIVANJA

U izradi diplomskog rada postavljen je slijedeći problem istraţivanja: analizirati

nezaposlenost u Republici Hrvatskoj, te na temelju prikupljenih podataka donijeti

zaključke utječe li sezonsko zapošljavanje na smanjenje nezaposlenosti u Republici

Hrvatskoj.

U skladu s problemom istraţivanja, postavlja se predmet istraţivanja: istraţiti, utvrditi

i analizirati utjecaj sezonskog zapošljavanja na smanjenje nezaposlenosti u Republici

Hrvatskoj, donijeti zaključke te dati prijedlog mjera za provoĎenje aktivne politike

zapošljavanja.

Predmet istraţivanja utječe na objekte istraţivanja, a to su: sezonsko zapošljavanje i

nezaposlenost u Republici Hrvatskoj.

2

1.2. RADNA HIPOTEZA

Sukladno problemu, predmetu i objektu istraţivanja postavljena je radna hipoteza:

statističkim metodama te sustavnom analizom i sintezom prikupljenih podataka o

kretanju zaposlenosti i nezaposlenosti moguće je analizirati utjecaj sezonskog

zapošljavanja na smanjenje nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj te ponuditi moguća

poboljšanja u provoĎenju aktivne politike zapošljavanja.

1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŢIVANJA

Svrha i ciljevi istraţivanja su objasniti sve vaţnije značajke i fenomene sezonskog

zapošljavanja i njegovog utjecaja na smanjenje nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj, te

ukazati na značenje analiziranih podataka za ekonomski i gospodarski rast i razvoj

drţave.

U radu se daju odgovori na pitanja:

1. Što je trţište rada?

2. Što je radna snaga, aktivno i neaktivno stanovništvo?

3. Koja su dobne skupine najugroţenije kod zapošljavanja?

4. Koliko je nezaposlenih prema stupnju obrazovanja i prostornim jedinicama?

5. Koliko se najduţe čeka na posao?

6. Da li sezonska komponenta utječe na smanjenje nezaposlenosti u RH?

7. Kolika je traţenih osoba za sezonske poslove, a koliko je zaposlenih?

8. Koje mjere drţava provodi kod sezonskog zapošljavanja u poljoprivredi?

9. Utječe li turizam, kao jedna od glavnih djelatnosti RH, na smanjenje

nezaposlenosti?

10. Postoji li adekvatna stručna osposobljenost za traţenim kadrovima u turizmu?

3

1.4. ZNANSTVENE METODE

Pri izradi diplomskog rada korištene su slijedeće znanstvene metode: induktivna i

deduktivna metoda, metoda analize i sinteze, metoda generalizacije, metoda

dokazivanja, metoda klasifikacije i statistička metoda.

1.5. STRUKTURA RADA

Rezultati istraţivanja u diplomskom radu predstavljeni su u šest meĎusobno povezanih

dijelova.

U prvom dijelu, Uvodu, obrazloţen je problem, predmet i objekti istraţivanja,

postavljena je radna hipoteza, svrha i ciljevi istraţivanja, znanstvene metode i struktura

rada.

Drugi dio ima naslov Trţište rada s podnaslovima: Pojam zaposlenosti, pojam i vrste

nezaposlenosti te struktura i raspodjela nezaposlenosti u RH.

Treći dio ima naslov Statistička analiza nezaposlenosti na području Republike

Hrvatske u razdoblju od 2004. - 2013. godine s podnaslovima: Dinamička analiza

kretanja nezaposlenosti te standardna dekompozicija vremenskog niza nezaposlenih

osoba.

Analiza sezonskog zapošljavanja u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2004. -

2013. godine naslov je četvrtog dijela, a prikazan je u dvije cjeline: Statistička analiza

sezonskog zapošljavanja i Utjecaj turizma na nezaposlenost.

Prijedlog mjera i provoĎenje aktivne politike zapošljavanja naslov je petog dijela. U

njemu se ukazuje na moguća poboljšanja i učinkovitost drţave u donošenju mjera za

provoĎenje politike pune zaposlenosti.

U posljednjem dijelu, Zaključku, dana je sinteza rezultata istraţivanja kojima je

dokazivana postavljena hipoteza.

4

2. TRŢIŠTE RADA

Trţište rada je ono trţište na kojem se susreću poslodavci i radnici. Interakcijom ponude

rada, odnosno radne snage i potraţnje za radom odreĎuje se razina zaposlenosti, nadnice

i dohodak. Zaposlenost, nezaposlenost i plaće vaţna su socioekonomska kategorija,

zbog čega je i trţište rada predmet zanimanja cijeloga društva. Na trţištu rada generira

se najveći dio nacionalnog dohotka koji je glavni izvor prihoda većine kućanstava.

Specifičnost je trţišta rada da na njemu uvijek postoji odreĎena nezaposlenost, koju čine

radnici izmeĎu dvaju poslova ili novopridošli na trţište rada, a na tu nezaposlenost

drţava često pokušava utjecati različitim politikama.

Radna snaga je ukupnost čovjekovih fizičkih i duhovnih sposobnosti koje se mogu

koristiti za proizvodnju. U društvu se razvija hijerarhija radnika različitih profila i

različitih sposobnosti. Izraţava se uobičajenom klasifikacijom radnika na

nekvalificirane, polukvalificirane, kvalificirane i visokokvalificirane. Društvena podjela

rada uvjetuje specijalizaciju radnika za obavljanje pojedinih operacija i funkcija u

ukupnom proizvodnom procesu (Mikić i suradnici, 2011, str. 786).

Prema definiciji «radne snage» bitno je aktivno obavljanje nekog zanimanja radi

stjecanja sredstava za ţivot, pa se stanovništvo dijeli na (Valdevit, 2003, str. 761):

I Ekonomski aktivno stanovništvo.

1. Sve zaposlene osobe koje rade:

a) puno radno vrijeme

b) pola radnog vremena ili više

c) manje od polovice prosječnog radnog dana

2.Osobe koje aktivno obavljaju odreĎeno zanimanje, ali nisu u radnom odnosu

3. Nezaposlene osobe:

a) nezaposleni koji su prije bili zaposleni

b) osobe koje prvi put traţe zaposlenje.

II Ekonomski neaktivno stanovništvo čine:

1. Osobe koje imaju stalan izvor prihoda:

a) osobe koje primaju mirovinu

5

b) osobe koje se pripremaju za buduće zanimanje, koje se školuju iz

stipendije i sl.

c) ostale ekonomski neovisne osobe koje ne rade niti traţe posao

(rentijeri)

2. Ekonomski ovisne osobe (uzdrţavane osobe)

a) djeca ispod 14 godina

b) kućanice

c) osobe koje se pripremaju za obavljanje odreĎenog zanimanja u

budućnosti, koje se školuju na teret roditelja, roĎaka i sl.

d) osobe nesposobne za rad i bolesni.

Trenutačno aktivno stanovništvo ili radna snaga jesu zaposlene i nezaposlene osobe

razvrstane prema ekonomskoj aktivnosti u referentnom tjednu. Neaktivno stanovništvo

jesu osobe do navršenih 15 godina i osobe u radno sposobnom stanovništvu koje nisu

zaposlene ili nezaposlene. Prema podacima Drţavnog zavoda za statistiku najveći udio

zaposlenih je sa srednjom stručnom spremom (30%), a najmanji onih s završenom

osnovnom školom (3%), a sličan udio je i kod nezaposlenih osoba. U tablici 1.

prikazana je struktura radno sposobnog stanovništva prema aktivnosti i dobi u Republici

Hrvatskoj za razdoblje od 2009. do 2011. godine.

Tablica 1. Struktura radno sposobnog stanovništva prema aktivnosti i dobi, tis.

Izvor: Statistički ljetopis Hrvatske za 2012. godinu, str. 151.

6

Prema podacima u Tablici 1. vidljivo je da je od ukupnog radno sposobnog stanovništva

(3.777) bilo aktivnog 45,64 % ili 1.724 tisuće, dok je neaktivnog stanovništva bilo

54,36% ili 2.053 tisuće stanovnika, što je veoma loš omjer. Od ukupno aktivnog

stanovništva u 2011. godini 87% ih je bilo zaposlenih i 13% nezaposlenih osoba.

2.1. POJAM ZAPOSLENOSTI

Razina zaposlenosti u nekoj zajednici ovisi o kretanjima ponude i potraţnje za radom u

odreĎenom vremenu. Dva su značajna stanja zaposlenosti: nepotpuna i puna

zaposlenost. Nepotpuna je zaposlenost kada su ljudi iz ekonomskog razloga prisiljeni

prihvatiti posao u zanimanjima za koja su prekvalificirani te im donose niţe nadnice

nego da rade u onim zanimanjima za koja su kvalificirani. Puna zaposlenost definira

ono stanje na trţištu rada kada ne postoji stvarni višak agregatne potraţnje za radom.

Zaposleni su osobe koje su u referentnom tjednu obavljale bilo kakav posao za novac ili

plaćanje u naturi. To su svi zaposlenici, samozaposlene osobe i članovi obitelji koji

pomaţu u poslovnom subjektu u vlasništvu člana obitelji (trgovačko društvo, poduzeće,

obrt, slobodno zanimanje, poljoprivredno gospodarstvo) ili nekome drugom obliku

obiteljske privreĎivačke djelatnosti i osobe koje su radile za naknadu po ugovoru, za

neposredno plaćanje u novcu ili naturi. Zaposleni uključuju i sve zaposlenike ili

samozaposlene osobe koje su u referentnom tjednu bile trenutačno odsutne s posla, a

vratit će se na rad kod istog poslodavca ili na istu aktivnost nakon što prestane razlog za

odsutnost. Zaposlenici su osobe koje rade za poslodavca u drţavnom ili privatnom

sektoru i za svoj rad primaju naknadu u novcu ili naturi. Samozaposleni su poslodavci

koji upravljaju poslovnim subjektom i zapošljavaju jednog ili više zaposlenika te osobe

koje rade za vlastiti račun i ne zapošljavaju zaposlenike (Statistički ljetopis, 2011).

7

Tablica 2. Stanovništvo prema aktivnosti u 2010. godini

Izvor: Ţene i muškarci u Hrvatskoj, 2012., Drţavni zavod za statistiku Republike

Hrvatske, Zagreb, str. 36.

Aktivno stanovništvo je onaj dio ukupnoga stanovništva koji prima dohodak iz svoje

aktivnosti. Stanovništvo s osobnim prihodom jesu sve osobe koje imaju odreĎeni

prihod, premda ne sudjeluju u procesu rada. Ekonomski neaktivno stanovništvo u uţem

smislu ili uzdrţavano stanovništvo ne sudjeluje u procesu rada niti ima prihod.

Gledajući podatke u tablici 2. vidljivo je da kod aktivnog stanovništva u 2010. godini

dominiraju muškarci s 53,6%, dok ţene sudjeluju sa 46,1%. Kod nezaposlenih osoba

takoĎer dominiraju muškarci, a udio nezaposlenih ţena je 48,1%. Kod neaktivnog

stanovništva prema spolnoj raspodjeli udio ţena iznosi gotovo 60%.

Isto tako unatoč značajnim pozitivnim pomacima, poloţaj ţena na trţištu rada još uvijek

je lošiji od poloţaja muškaraca, i to kako u visokorazvijenim tako i u manje razvijenim

zemljama. Kada kaţemo da se ţene nalaze u podreĎenom poloţaju na trţištu rada u

Europskoj uniji, to znači sljedeće (Kerovec, 2003, str. 264):

- stopa zaposlenosti ţena još uvijek je niţa od istovjetne stope muškaraca

- stopa nezaposlenosti ţena je viša od istovjetne stope muškaraca

8

- trţište rada je još uvijek segregirano po spolu

- zarade ţena niţe su od zarada muškaraca

Iako su u Europskoj uniji razlike u pokazateljima po spolu vezanima za trţište rada

posljednjih godina sve manje, one su još uvijek prisutne. Ţene još uvijek prevladavaju u

ekonomski neaktivnom stanovništvu, manje zaraĎuju i brojnije su na sekundarnom

trţištu rada, tj. rade na neatraktivnim poslovima koje je napustila (ili u koje nikada nije

ni ulazila) muška radna snaga (Kerovec, 2003, str. 264).

Ukupna zaposlenost i nezaposlenost stanovništva (zajedno sa stopama zaposlenosti i

nezaposlenosti) vrlo su vaţni pokazatelji/indikatori ekonomske razvijenosti. Postoji

nekoliko relevantnih izvora podataka o broju zaposlenih i nezaposlenih. To su popisi

stanovništva, ankete o radnoj snazi na uzorku kućanstava, statistike sluţbi socijalnog

osiguranja te anketiranje. Svaki od tih izvora ima i svoje prednosti i nedostatke u

pogledu vjerodostojnosti i cjelovitosti podataka (Ţivić i Pokos, 2005, str. 218).

Tablica 3. Zaposleni prema poloţaju u zaposlenju i spolu, tis.

Izvor: Statistički ljetopis Hrvatske za 2012. godinu, str. 152.

Samozaposleni su poslodavci koji upravljaju poslovnim subjektom i zapošljavaju

jednog ili više zaposlenika te osobe koje rade za vlastiti račun i ne zapošljavaju

zaposlenike. Pomaţući članovi jesu osobe koje nisu zaposlenici ili samozaposleni, a

rade u poslovnom subjektu koji je u vlasništvu člana obitelji i za svoj rad ne primaju

naknadu. Iz tablice 3. vidljivo je da se broj zaposlenih kontinuirano smanjuje, te da je u

2011. u odnosu na 2010. godinu zaposlenost niţa za 3,2%. U 2011. godini (kao i u

9

ostalim godinama) dominiraju zaposlenici sa 77%, dok udio samozaposlenih čini 20%,

a ostalih 3% čine pomaţući članovi.

2.2. POJAM I VRSTE NEZAPOSLENOSTI

Nezaposlenost je stanje u kojem dio radno sposobnog stanovništva ne moţe naći posao

odnosno nema mogućnosti da se zaposli. Uzroci koji dovode do nezaposlenosti su

različiti: porast stanovništva, tehnološki razvoj, nedovoljna mobilnost traţilaca posla itd.

Nezaposleni su osobe koje zadovoljavaju sljedeća tri kriterija:

a) u referentnom tjednu nisu obavljale nikakav posao za novac ili plaćanje u

naturi

b) u posljednja 4 tjedna prije anketiranja aktivno su traţile posao

c) ponuĎeni posao mogle bi početi obavljati u iduća 2 tjedna.

Toj skupini pripadaju i osobe koje su našle posao i u skoroj budućnosti nastupit će na

posao.

S obzirom na uzrok obično se dijeli na:

1. Frikcijska nezaposlenost

2. Strukturnu nezaposlenost

3. Ciklička nezaposlenost

Frikcijska nezaposlenost uzrokovana je mijenjanjem posla radnika ili nemogućnošću

obavljanja nekog posla. Nastaje zbog napuštanja starog i traţenja novog posla, ulaska na

trţište radne snage bilo prvi put ili nakon stanovitog vremena nezaposlenosti. Ona je

posljedica normalnog „obrta“ na trţištu radne snage, jer ljudi napuštaju jedan posao

traţe drugi, ulaze na trţište rada ili ga napuštaju. U ovu vrstu spada i sezonska

nezaposlenost.

Strukturna nezaposlenost posljedica je neravnoteţe u strukturi ponude i potraţnje za

radnom snagom, prvenstveno zbog tehničkog napretka. Tehnološka nezaposlenost

10

nastaje zbog primjene novih tehnologija u proizvodnji te dotadašnji radnici postaju

nepotrebni.

Ciklička nezaposlenost uzrokovana je konjunkturom poslovnih ciklusa, odnosno

povremenim ekonomskim poremećajima kada dio radne snage postaje višak.

Uvjetovana je odstupanjem stvarne od potencijalne proizvodnje zbog cikličkih gibanja

cjelokupne narodne privrede.

Uzroci koji dovode do nezaposlenosti su različiti: porast stanovništva, tehnološki razvoj,

nedovoljna mobilnost traţilaca posla itd. Ipak najjednostavnije rečeno, glavni uzrok

nezaposlenosti je nedostatak radnih mjesta na kojima bi se pojedinci mogli zaposliti.

Nezaposlenost se pojavljuje kada je ponuda radne snage veća od potraţnje za radnom

snagom.

U većini tranzicijskih zemalja srednje i istočne Europe nezaposlenost ne uzrokuje samo

neiskorištenost proizvodnog resursa i smanjenje BDP-a. Tranzicija je donijela ukidanje

brojnih radnih mjesta te otvaranje novih u drugim gospodarskim sektorima, ali su

mnoga od tih radnih mjesta popunjavana osobama koje uopće nisu napuštale populaciju

zaposlenih, a ne nezaposlenim osobama. Zbog toga su dugotrajna nezaposlenost,

društvena isključenost (isključenost iz svijeta rada) te siromaštvo u tranzicijskim

zemljama čvrsto povezani. Dugotrajno nezaposlene osobe suočene su s povećanim

rizikom pada u neimaštinu, a deprecijacija ljudskog kapitala zbog nezaposlenosti i slaba

povezanost s trţištem rada jačaju začarani krug isključenosti i siromaštva. Zbog toga je

razumijevanje procesa na tranzicijskim trţištima rada, kao i mogućnosti utjecaja na te

procese mjerama ekonomske politike, posebno vaţna u borbi protiv siromaštva i

društvene isključenosti.

11

2.3. STRUKTURA I RASPODJELA NEZAPOSLENOSTI U RH

Godine 1990. u Hrvatskoj je započeo rat uslijed čega je došlo do prekida ekonomskih

veza s ostalim jugoslavenskim republikama, krize u ostalim socijalističkim zemljama i

financijskih problema u hrvatskom gospodarstvu. Tijekom 1991. godine u Hrvatskoj su

društvena poduzeća pretvorena u drţavno vlasništvo, a onda preko Hrvatskog fonda za

privatizaciju prodavana. Tada su brojna poduzeća dospjela u ruke ljudi koji nisu znali, a

niti imali namjeru odrţati proizvodnju, već su im kupljena poduzeća trebala posluţiti za

kratkoročno bogaćenje. To je znatno doprinijelo smanjenju nekadašnje proizvodnje i

otpuštenju otprilike 700.000 radnika (Dujšin, 1999, str. 15 ).

Proces tranzicije obiljeţen je strukturnim promjenama u gospodarstvu, koje se

odraţavaju i na strukturu zaposlenosti. Na trţištu rada posljedice procesa tranzicije

odraţavaju se smanjenjem razine zaposlenosti i porastom nezaposlenosti. Od stope niţe

od 8% u 1989. godini, stopa nezaposlenosti narednih godina u Hrvatskoj izraţena je

dvoznamenkastim brojkama, prestigavši tako razinu nezaposlenosti u većini

tranzicijskih zemalja (Biljan-August, 2000, str.452).

2.3.1. NEZPOSLENI PREMA DOBNOJ STRUKTURI

Prema dobnoj strukturi nezaposlene osobe moguće je klasificirati u deset skupina. Prvu

skupinu čine nezaposleni od 15 do 19 godina. To su osobe koje su završile osnovnu

školu te mogu i ne moraju pohaĎati srednju školu koja u Republici Hrvatskoj nije

obvezatna. Slijedećih osam skupina čini razmak u dobi od pet godina, a posljednja

skupina uključuje osobe starosti 60 i više godina.

12

Tablica 4. Nezaposleni prema dobnoj strukturi u Hrvatskoj, 2004.-2012.

Dob

15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60 i

više

Ukupno

Godina

2004 23.766 59.280 44.834 28.781 25.200 21.831 18.602 13.968 7.645 2.609 246.516

2005 23.310 59.140 44.972 27.951 23.683 20.960 17.863 13.970 7.693 2.248 241.790

2006 24.819 58.302 45.420 28.292 23.453 22.072 18.703 15.625 8.843 2.332 247.861

2007 24.877 55.343 44.656 27.625 22.581 21.830 19.382 16.563 9.558 2.714 245.129

2008 20.800 44.870 37.516 24.646 20.045 19.702 17.705 14.924 9.974 3.940 214.122

2009 18.078 45.951 41.145 26.810 20.265 18.878 16.833 14.224 11.011 6.272 219.467

2010 17.964 52.537 52.084 34.105 24.783 22.195 20.606 16.640 12.878 7.142 260.934

2011 21.641 64.360 63.474 42.492 30.714 26.512 25.130 21.140 14.900 8.032 318.395

2012 17.640 57.766 59.648 40.184 28.908 24.228 23.063 20.415 15.013 8.873 295.738

Izvor: izradio autor na temelju podataka objavljenih na stranicama:

http://statistika.hzz.hr/, 15.4.2013.

U dobnoj skupini od 15 do 19 godina najveći broj nezaposlenih osoba evidentiran je

2007. godine (24.877), dok je najmanje nezaposlenih bilo 2012. godine. U skupinama

od 20-54 godine najviše nezaposlenih osoba evidentirano je 2011. godine i to najviše u

skupini 20-24 godine (64.360), a najmanje 2008. i 2009. godine. U skupini od 55-59 i

60 i više godina najviše nezaposlenih bilo je 2012. godine, dok je najmanje

nezaposlenih dobne skupine 55-59 godina bilo 2004. godine i najmanje nezaposlenih

skupine 60 i više u 2005. godini. Gledajući ukupne podatke u tablici najviše

nezaposlenih osoba bilo je 2011. godine u dobnoj skupini 20-24 godine, dok je

najmanje nezaposlenih bilo u skupini 60 i više godina u 2005. godini. Takva kretanja su

posebno zabrinjavajuća, jer ukazuju na visoku nezaposlenost mladih osoba, koji osim

što bi trebali predstavljati najproduktivniji dio radne snaga, nemaju mogućnost osigurati

vlastitu egzistenciju ni steći potrebno radno iskustvo.

http://statistika.hzz.hr/

13

2.3.2. NEZPOSLENI PREMA STUPNJU OBRAZOVANJA

Završetak obrazovanja i ulazak na trţište rada prijelomno je razdoblje u ţivotu svake

mlade osobe. Od ulaska u obrazovni sustav do izlaska iz istoga proteklo je barem

desetak (onima koji nisu završili srednju školu), a mnogima i dvadesetak godina

školovanja. U tablici 5. prikazane su nezaposlene osobe prema stupnju obrazovanja

razvrstane u 5 kategorija:

- bez škole i nezavršena osnovna škola – 0

- završena osnovna škola – 1

- srednja škola – 2

- prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola – 3

- fakultet, akademija, magisterij i doktorat – 4

Tablica 5. Nezaposlene osobe prema stupnju obrazovanja, 2004.-2012.

Razina 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

0 8.616 6.865 7.969 8.343 7.864 8.448 9.052 9.945 9.765

1 43.704 41.927 45.280 47.290 43.079 43.768 50.000 56.008 50.773

2 169.708 167.863 167.728 162.384 139.633 142.734 170.509 208.626 191.894

3 9.029 9.724 11.110 11.386 10.252 10.725 13.239 17.394 16.734

4 15.459 15.411 15.774 15.726 13.294 13.792 18.134 26.422 26.572

Ukupno 246.516 241.790 247.861 245.129 214.122 219.467 260.934 318.395 295.738



Iz podataka u tablici moţe se zaključiti kako je najviše nezaposlenih osoba s završenom

srednjom školom i osnovnom školom, dok je najmanje nezaposlenih bez škole. U

obrazovnoj strukturi nezaposlenih najbrojnije su bile osobe sa završenom srednjom

školom za zanimanja u trajanju do 3 godine i školom za KV i VKV radnike i osobe sa

završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju od 4 i više godina i gimnazijom


14

(208.626 ili 65,52%%) u 2011. godini, osobe sa završenom osnovnom školom (56.008

ili 17,59 %) takoĎer u 2011. godini, potom slijede osobe fakultetskoga obrazovanja

(26.572 ili 8,35 %) u 2012. godini, osobe prvostupanjskoga fakultetskog obrazovanja

(17.394 ili 5,46 %) u 2011. godini i osobe bez škole i s nezavršenom osnovnom školom

(9.945 ili3,12 %) u 2011. godini. Iz svega navedenog moţe se zaključiti kako je u 2011.

godini bilo najviše nezaposlenih osoba, čak 22% više nego u 2010. godini.

Najmanje nezaposlenih evidentirano je kod skupine bez škole i nezavršene osnovne

škole u 2005. godini (6.865 ili 2,84%), što je i logično s obzirom na zakonsku obavezu

osnovnog školovanja u Hrvatskoj. Sa završenom osnovnom školom najmanje je

evidentirano nezaposlenih 2005. godine 41.927 ili 17,34%), sa srednjom školom 2008.

godine (139.633 ili 65,21%), s prvim stupnjem fakulteta, stručnim studijem i višom

školom u 2004. godine (9.029 ili 3,66%), s fakultetom, akademijom, magisterijem i

doktoratom u 2008. godini (13.294 ili 6,21%).

Ulaganjem u obrazovanje, posebice visoko obrazovanje, pridonosi se i rješavanju

nezaposlenosti, koja je u Hrvatskoj još uvijek visoka. Trajnu zapošljivost u uvjetima

globalizacije moguće je ostvariti samo kontinuiranim obrazovanjem i usavršavanjem

tijekom cijelog radnog vijeka. No, Hrvatska i tu znatno zaostaje za europskim

prosjekom; samo je 2,3% radno aktivne populacije u Hrvatskoj sudjelovalo u

programima cjeloţivotnog učenja, naspram 10,8% u EU ili pak više od 40% u SAD-u.

Radnici bez odgovarajućih kvalifikacija i vještina, osobito oni bez sposobnosti stjecanja

potrebnih kvalifikacija, neće samo povećati broj dugotrajno nezaposlenih, već će i

ograničiti mogućnosti restrukturiranja poduzeća i inovativnošću potican rast.

2.3.3. NEZPOSLENI PREMA DUŢINI ČEKANJA NA POSAO

Poznato je da se nezaposlenost duţa od godine dana smatra "dugotrajnom" a

istraţivanja pokazuju da više od 50% svih nezaposlenih u Hrvatskoj spada u kategoriju

"dugotrajno nezaposlenih". Takve osobe su više socijalno isključene, a sklonije su

psihičkim oboljenjima, anksioznosti, depresiji i psihosomatskim tegobama. Depresivna

15

simptomatologija povezana je i s niskim očekivanjima osobe da će pronaći posao,

niskim samopoštovanjem i percipiranom bespomoćnošću da promijeni situaciju.

U tablici 6. prikazan je broj nezaposlenih osoba prema duţini čekanja na posao, a

nezaposlene osobe razvrstane su u 9 kategorija.

Tablica 6. Nezaposleni prema duţini čekanja na posao

Trajanje

nezaposlenosti 0 - 3

mj.

3 - 6

mj.

6 - 9

mj.

9 - 12

mj. 1 - 2 g. 2 - 3 g. 3 - 5 g. 5 - 8 g.

8 g. i

više Ukupno

Godina

2004 87.163 44.622 28.660 15.789 26.951 15.520 14.824 8.511 4.476 246.516

2005 85.329 46.006 30.913 17.073 29.478 9.962 12.319 7.021 3.689 241.790

2006 91.415 44.575 28.287 15.706 31.488 12.458 11.516 7.940 4.476 247.861

2007 90.047 44.837 29.681 15.184 27.686 11.771 11.364 8.917 5.642 245.129

2008 82.506 38.621 24.703 12.247 23.251 8.979 10.056 7.536 6.223 214.122

2009 88.952 44.547 26.467 11.989 18.676 7.226 8.055 6.939 6.616 219.467

2010 94.708 52.551 36.784 18.874 28.559 7.053 8.045 6.670 7.690 260.934

2011 117.252 59.608 40.157 20.557 42.390 13.517 10.223 6.654 8.037 318.395

2012 109.780 60.321 39.055 19.089 34.068 12.874 10.434 4.075 6.042 295.738



Prve četiri kategorije obuhvaćaju nezaposlene osobe u trajanju do 1 godine, potom

slijede skupine po 1 do 2 godine, a nakon 8 godine razvrstane su u kategoriju 8 godina i

više. U 2012. godini najveći udio nezaposlenih prema duţini čekanja na posao pripada

onima koji čekaju na posao do tri mjeseca (37,12%). Potom slijedi kategorija od 3 do 6

mjeseci (20,40%), pa onih 6 do 9 mjeseci (13,21%). Do jedne godine čekanja na posao

otpada 77% ukupno nezaposlenih osoba. Od 1 do 2 godine 11,52% nezaposlenih čeka

na posao, dok kategorije 2 do 3 godine, 3 do 5, 5 do 8 i 8 i više godina čine zajedno

11%. Gledajući podatke u tablici od 2004. do 2012. godine najveći broj nezaposlenih

prema duţini čekanja na posao evidentiran je u 2011. i 2012. godini (od 0 do 3


16

mjeseca), dok je najmanji broj nezaposlenih prema duţini čekanja na posao u 2005.

godini kod osoba koje čekaju duţe od 8 godina na posao.

Vaţno je napomenuti da je dugotrajna nezaposlenost psihološki destruktivna jer moţe

potisnuti čovjekov rast i ţelju za zadovoljavanjem potreba. Glavni problem

nezaposlenih osoba je taj što one ne znaju koliko će nezaposlenost trajati pa je na taj

način njihovo vremensko planiranje ograničeno i izvan njihove kontrole, ali zbog

smanjenih materijalnih resursa puno stvari im je onemogućeno. Nedostatak materijalnih

resursa i financijske teškoće glavni su razlog psiholoških posljedica nezaposlenosti.

2.3.4. REGIONALNA RASPODJELA NEZAPOSLENIH

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Republici Hrvatskoj bilo je ukupno

4.284.889 stanovnika. Stanovništvo Hrvatske podijeljeno je na dvadeset ţupanija, a

svaka ţupanija je dalje podijeljena na nekoliko gradova i općina. Osim ţupanija postoji i

sluţbeni grad Zagreb, koji je zbog stanja i vaţnosti odvojen od svoje ţupanije.

Statistička podjela Hrvatske je u tri regije (Slika 1).

Slika 1. Podjela Republike Hrvatske na tri statističke regije

Izvor: http://www.obz.hr/images/panonska_500.jpg, 20.3.2013.

http://www.obz.hr/images/panonska_500.jpg

17

U Jadransku Hrvatsku ulaze sljedeće ţupanije:

- Primorsko-goranska ţupanija

- Ličko-senjska ţupanija

- Zadarska ţupanija

- Šibensko-kninska ţupanija

- Splitsko-dalmatinska ţupanija

- Istarska ţupanija

- Dubrovačko-neretvanska ţupanija

U Sjeverozapadnu Hrvatsku ulaze ţupanije:

- Zagrebačka (i grad Zagreb) ţupanija

- Krapinsko-zagorska ţupanija

- Varaţdinska ţupanija

- Koprivničko-kriţevačka ţupanija

- MeĎimurska ţupanija

U Središnju i istočnu Hrvatsku ulaze ţupanije:

- Bjelovarsko-bilogorska ţupanija

- Virovitičko-podravska ţupanija

- Poţeško-slavonska ţupanija

- Brodsko-posavska ţupanija

- Osječko-baranjska ţupanija

- Vukovarsko-srijemska ţupanija

- Karlovačka ţupanija

- Sisačko-moslavačka ţupanija

U tablici 7. prikazana je nezaposlenost prema regijama u Hrvatskoj. Prostorne jedinice

su Jadranska Hrvatska, Sjeverozapadna Hrvatska i Središnja i istočna Hrvatska.

18

Tablica 7. Nezaposleni prema prostornim jedinicama – statističkim regijama, 2004.-

2012.

Regija

Jadranska

Hrvatska udio

Sjevero-

zapadna

Hrvatska

udio

Središnja i

istočna

Hrvatska

udio Ukupno

2004 85.681 34,76 69.985 28,39 90.850 36,85 246.516

2005 83.925 34,71 69.946 28,93 87.919 36,36 241.790

2006 84.961 34,28 71.875 29,00 91.025 36,72 247.861

2007 86.452 35,27 69.009 28,15 89.668 36,58 245.129

2008 75.244 35,14 55.447 25,90 83.431 38,96 214.122

2009 76.771 34,98 60.352 27,50 82.344 37,52 219.467

2010 92.273 35,36 75.084 28,78 93.577 35,86 260.934

2011 110.405 34,68 95.107 29,87 112.883 35,45 318.395

2012 104.466 35,32 86.548 29,27 104.724 35,41 295.738



U razdoblju od 2004. do 2012. godine u Jadranskoj Hrvatskoj najveći udio nezaposlenih

bio je 2010. godine (92.273 ili 35,36%), dok je najmanje nezaposlenih bilo 2006.

godine (84.961 ili 34,28%). Udio nezaposlenih čini oko 35% ukupno nezaposlenih

osoba.

U Sjeverozapadnoj Hrvatskoj u razdoblju od 2004. do 2012. godine najviše

nezaposlenih osoba bilo je 2011. godine (95.107 ili 30%), a najmanje 2008. godine

(55.447 ili 26%). Udio nezaposlenih Sjeverozapadne Hrvatske u ukupnoj nezaposlenosti

čini prosječno oko 30%.

U Središnjoj i istočnoj Hrvatskoj najviše nezaposlenih evidentirano je 2011. godine

(112.833 ili 35%). Najmanje nezaposlenih bilo je 2009. godine (82.344 ili 38%).

Prosječan udio nezaposlenih u Središnjoj i istočnoj Hrvatskoj kreće se oko 37%.


19

Grafikon 1. Nezaposlenost prema statističkim regijama u 2012. godini

Nezaposleno prema regijama u 2012. godini

36%

29%

35%

SREDIŠNJA I ISTOČNA

HRVATSKA

JADRANSKA

HRVATSKA

SJEVEROZAPADNA

HRVATSKA



Prema dostupnim podacima za 2012. godinu od ukupno 295.738 nezaposlenih osoba

najviše nezaposlenih bilo je u Središnjoj i istočnoj Hrvatskoj (35,41%) i

Sjeverozapadnoj Hrvatskoj (35,32%), dok je najmanje nezaposlenih evidentirano u

Jadranskoj Hrvatskoj. Moţe se isto tako primijetiti da u razdoblju od 2004. do 2012.

godine Jadranska Hrvatska ima najmanji udio nezaposlenih osoba.

Tablica 8. Veriţni indeksi nezaposlenih prema statističkim regijama, 2004.-2012.

Regija Jadranska

Hrvatska

Sjeverozapadna

Hrvatska

Središnja i istočna

Hrvatska Ukupno

2004 - - - -

2005 97,95 99,94 96,77 98,08

2006 101,23 102,76 103,53 102,51

2007 101,75 96,01 98,51 98,90

2008 87,04 80,35 93,04 87,35

2009 102,03 108,85 98,70 102,50

2010 120,19 124,41 113,64 118,89

2011 119,65 126,67 120,63 122,02

2012 94,62 91,00 92,77 92,88





20

Ukupna registrirana nezaposlenost u razdoblju od 2004. do 2012. godine kretala se

neujednačeno. Najveće povećanje zabiljeţeno je 2011. godine kada je u odnosu na

2010. godinu evidentirano povećanje od 22%, dok je najveće smanjenje broja

nezaposlenih evidentirano 2008. godine kada se u odnosu na 2007. godinu broj

nezaposlenih smanjio za 13%.

U Jadranskoj Hrvatskoj najveće povećanje broja nezaposlenih u odnosu na prethodnu

godinu zabiljeţeno je 2010. godine, i broj nezaposlenih se povećao za 20%. Najveće

smanjenje broja nezaposlenih u Jadranskoj Hrvatskoj evidentirano je 2008. godine u

odnosu na 2007. godinu i to za 13%. U Sjeverozapadnoj Hrvatskoj najveće povećanje

nezaposlenih evidentirano je 2011. godine i tada je broj nezaposlenih u odnosu na 2010.

godinu porastao za 27%, dok je u 2008. godini u odnosu na 2007. godinu broj

nezaposlenih smanjen za 20%. U Središnjoj i istočnoj Hrvatskoj najveće povećanje

nezaposlenih evidentirano je 2011. godine u odnosu na 2010. godinu i tada je

nezaposlenost povećana za 21%. Smanjenje nezaposlenih evidentirano je 2012. godine i

to u odnosu na 2011. godinu za 7,23%.

21

3. STATISTIČKA ANALIZA NEZAPOSLENOSTI NA PODRUČJU

REBUPUKE HRVATSKE U RAZDOBLJU OD 2004.-2013.

GODINE

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje potkraj oţujka 2013. u evidenciji

Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) bilo je registrirano 368.558 nezaposlenih,

što je za 1,8% ili 6.842 osobe manje nego u veljači, a za 8,4% ili 28.676 osoba više

nego u oţujku prethodne godine. Tijekom oţujka u evidenciju nezaposlenih prijavljeno

je ukupno 20.655 novih, dok su iz evidencije izašle 27.497 osoba, pa se tako broj

nezaposlenih smanjio u oţujku za 6.842 osobe (odnosno za 1,8%).

Iz radnoga odnosa došlo je 12.305 osoba, 139 osoba iz drugih poslovnih aktivnosti,

1.086 osoba iz redovitoga školovanja, te 7.125 osoba iz neaktivnosti. Najviše osoba

došlo je iz preraĎivačke industrije – 2.726, trgovine na veliko i malo – 2.363 osobe,

graĎevinarstva – 1.452 osobe, pruţanja smještaja, pripreme i usluţivanja hrane – 1.190

osoba ili 9,7%, te obrazovanja 1.066 osoba ili 8,7%. Najveći broj nezaposlenih

registriran je u Splitsko-dalmatinskoj ţupaniji (50.080), Gradu Zagrebu (47.055) i

Osječko-baranjskoj ţupaniji (38.221), a najmanji u Ličko-senjskoj ţupaniji (3.871). U

usporedbi s istim mjesecom 2012. godine, nezaposlenost je 2013. godine povećana u

svim ţupanijama, a najviše u Zagrebačkoj, Koprivničko-kriţevačkoj, Istarskoj, Gradu

Zagrebu i Ličko-senjskoj ţupaniji.

Iako je na mjesečnoj razini zabiljeţeno smanjenje broja nezaposlenih osoba što je

rezultat uobičajene sezonske povećane potrebe za zapošljavanjem uslijed pribliţavanja

središnjoj turističkoj sezoni, na godišnjoj je razini zabiljeţeno povećanje broja

nezaposlenih. Snaţan rast nezaposlenosti na godišnjoj razini ukazuje na slabost

gospodarstva i nastavak nepovoljnih kretanja u realnom sektoru. Broj nezaposlenih

osoba na godišnjoj je razini porastao za 28.676 odnosno za 8,4%

(http://www.poslovnipuls.com/2013/04/11/godisnji-rast-od-84-posto-krajem-ozujka-

368-558-nezaposlenih/, 20.3.2013).

http://www.poslovnipuls.com/2013/04/11/godisnji-rast-od-84-posto-krajem-ozujka-368-558-nezaposlenih/


22

Tablica 9. Registrirana nezaposlenost u RH prema spolu, 2004.-2013.

Godina Muškarci udio Ţene udio Ukupno

2004. 129.029 41,64 180.846 58,36 309.875

2005. 127.944 41,44 180.795 58,56 308.739

2006. 116.519 39,96 175.097 60,04 291.616

2007. 102.482 38,75 161.964 61,25 264.446

2008. 89.541 37,82 147.200 62,18 236.741

2009. 107.115 40,70 156.059 59,30 263.174

2010. 136.806 45,24 165.619 54,76 302.425

2011. 141.409 46,31 163.924 53,69 305.333

2012. 152.079 46,89 172.244 53,11 324.323

2013. 177.586 47,52 196.116 52,48 373.702



U Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2004. do 2013. godine ukupna najveća

registrirana nezaposlenost evidentirana je 2013. godine (373.702), dok je najmanja

nezaposlenost evidentirana 2008. godine (236.741). Iz tablice je vidljivo da od ukupnog

broja nezaposlenih osoba prevladavaju ţene s oko 57%, dok muškaraca oko 43%.

Grafikon 2. Prosječna nezaposlenost u Republici Hrvatskoj prema spolu

Prosječna nezaposlenost muškaraca i ţena u RH,

2004.-2013.

0

50.000

100.000

150.000

200.000

250.000

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

Godina

Broj

Muškarci

Ţene





23

Najviše nezaposlenih muškaraca (47,52%) i ţena (62,18%) bilo je 2013. godine.

Najmanje nezaposlenih muškaraca (37,82%) i ţena (52,48%) evidentirano je 2008.

godine.

Prema podacima u tablici vidljivo je da registriranu nezaposlenost ne prati model

linearnog trenda (R2 = 19%), pa se u nastavku izračunao parabolički trend trećeg

stupnja.

Za izračunavanje paraboličkog trenda trećeg stupnja korišten je program Microsoft

Excel, te je na taj način izračunat trend. Na grafikonu 3. prikazan je parabolički trend

trećeg stupnja nezaposlenih osoba u Republici Hrvatskoj.

Grafikon 3. Parabolički trend trećeg stupnja i nezaposlene osobe u Republici Hrvatskoj

od 2004. do 2013. godine

P arabolič ki trend tred eg s tupnja i iz vorni podac i vremens kog

niz a

y = 94,778x 3 + 2490,6x 2 - 31977x + 349353

R 2 = 0,8631

0

50.000

100.000

150.000

200.000

250.000

300.000

350.000

400.000

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

Y t

P oli. (Y t)



Funkcija paraboličkog trenda trećeg stupnja glasi:

Y= 94,778x3 +2.490,6x

2 -31.977x + 349.353

R2 = 0,8631

R2 =0,8631 znači da je 86% veze izmeĎu varijable X (vrijeme) i varijable Y

(nezaposlene osobe) protumačeno odgovarajućim regresijskim modelom.


24

Iz grafikona 3. moţe se zaključiti da polinom trećeg stupnja za navedeni vremenski niz

prati dovoljno vrijednosti promatranog vremenskog niza.

3.1. DINAMIČKA ANALIZA KRETANJA NEZAPOSLENOSTI

Registrirana nezaposlena osoba jest osoba prijavljena kod Hrvatskog zavoda za

zapošljavanje, odnosno svaka osoba koja zadovoljava kriterije koje definiraju Zakon o

posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti i Hrvatski zavod za

zapošljavanje. U Anketi o radnoj snazi nezaposlene osobe jesu osobe koje prema

meĎunarodnoj definiciji u referentnom tjednu nisu obavljale posao za plaćanje u novcu

ili u naturi, aktivno su traţile posao u razdoblju od četiri tjedna prije anketiranja,

eventualni ponuĎeni posao mogle bi početi obavljati u sljedeća dva tjedna te osobe koje

su našle posao na kojem će početi raditi u skoroj budućnosti nakon anketiranja. Podaci o

broju registriranih nezaposlenih osoba i registriranoj stopi nezaposlenosti objavljuju se u

mjesečnoj dinamici u Priopćenju „Zaposleni po djelatnostima i po spolu”te u

Mjesečnome statističkom izvješću Drţavnog zavoda za statistiku. Priopćenje i

Statističko izvješće s rezultatima Ankete o radnoj snazi objavljuju usporedbu anketne i

registrirane stope nezaposlenosti u tromjesečnoj dinamici po spolu. Istodobno,

administrativne podatke o nezaposlenosti objavljuje i Hrvatski zavod za zapošljavanje

na niţim teritorijalnim razinama, dok su podaci Ankete raspoloţivi samo za cijelu

Republiku Hrvatsku. Podaci pokazuju da je stopa nezaposlenosti, prema podacima iz

administrativnih izvora, veća u odnosu na isti pokazatelj izračunat prema podacima

Ankete o radnoj snazi. S jedne strane to je posljedica ekonomskih aktivnosti onih

kategorija stanovništva koje su prema formalnom statusu nezaposlene ili neaktivne, a s

druge strane u podacima o nezaposlenima prema administrativnim izvorima zastupljen

je uz stvarno nezaposlene osobe i velik udio osoba koje prema odrednicama Ankete nisu

nezaposlene, ali preko tog statusa ostvaruju neka socijalna ili materijalna prava.

25

Tablica 10. Veriţni i bazni indeksi nezaposlenih, 2004.=100

Godina Ukupno

Veriţni indeksi Bazni indeksi

2004.=100

2004. 309.875 - 100

2005. 308.739 99,63 99,63

2006. 291.616 94,45 94,11

2007. 264.446 90,68 85,34

2008. 236.741 89,52 76,40

2009. 263.174 111,17 84,93

2010. 302.425 114,91 97,60

2011. 305.333 100,96 98,53

2012. 324.323 106,22 104,66

2013. 373.702 115,23 120,60



U razdoblju od 2004. do 2013. godine najveće povećanje u odnosu na prethodnu godinu

zabiljeţeno je u 2013. godini kada se u odnosu na 2012. godinu broj nezaposlenih

povećao za 15%. Najveći smanjenje nezaposlenosti u odnosu na prethodnu godinu

evidentirano je 2008. godine kada se broj nezaposlenih smanjio za 10,48%.

U odnosu na baznu 2004. godinu najveće povećanje zabiljeţeno je takoĎer 2013. godine

i to za 20,60% u odnosu na 2004. godinu, dok je najveće smanjenje od bazne godine

evidentirano 2008. godine i to za 23,60%.

3.2. STANDARDNA DEKOMPOZICIJA VREMENSKOG NIZA

NEZAPOSLENIH OSOBA

Dekompozicijom vremenskog niza komponente niza raščlanjuju se na trend, sezonsku,

cikličku i slučajnu komponentu. Sezonska komponenta pretpostavlja sistematsko

kretanje vrijednosti pojave unutar jedne godine, koje se onda ponavlja u svakoj narednoj


26

godini. Takvo kretanje je u praksi najčešće uzrokovano neekonomskim faktorima, kao

što su, na primjer klimatske prilike i drţavni praznici. Multiplikativni model

pretpostavlja da su podaci produkt različitih komponenti, a izračunava se pomoću

umnoška trend, sezonske, cikličke i rezidualne komponente. U nastavku se na primjeru

nezaposlenih osoba u Hrvatskoj raščlanjuje vremenski niza na komponente.

Tablica 11. Mjesečni podaci registrirane nezaposlenosti u RH, 2009.-2012.

2009. 2010. 2011. 2012.

siječanj 254.291 309.562 334.378 334.351

veljača 262.821 317.625 336.411 342.951

oţujak 267.244 318.658 330.130 339.882

travanj 263.785 308.675 308.869 323.722

svibanj 256.269 296.438 298.719 306.056

lipanj 247.147 285.840 287.511 294.877

srpanj 248.586 282.792 287.595 298.690

kolovoz 251.005 283.330 285.345 301.583

rujan 259.193 289.503 283.667 311.100

listopad 273.265 304.479 293.852 333.400

studeni 282.936 312.350 302.080 347.047

prosinac 291.545 319.845 315.438 358.214

UKUPNO 3.158.087 3.629.097 3.663.995 3.891.873



Tablica 12. Formiranje kvartala za prikupljeni vremenski niz

KVARTAL I II III IV

2009. 784356 767201 758784 847746

2010. 945845 890953 855625 936674

2011. 1000919 895099 856607 911370

2012. 1017184 924655 911373 1038661

Izvor: izradio autor


27

U nastavku se izračunavaju centrirani četverogodišnji pomični presjeci, kao

neparametrijska metoda za utvrĎivanje trend komponente.

Tablica 13. Izračunavanje pomičnih presjeka

Godina Kvartal

Nezaposlene

osobe

Četverogodišnji

totali

Centrirani

osmogodišnji

totali

Pomični

presjeci

M=4

2009. I 784356 - -

II 767201 - -

III 758784 3158087,0 6477663,0 809707,8750

IV 847746 3319576,0 6762904,0 845363,0000

2010. I 945845 3443328,0 6983497,0 872937,1250

II 890953 3540169,0 7169266,0 896158,2500

III 855625 3629097,0 7313268,0 914158,5000

IV 936674 3684171,0 7372488,0 921561,0000

2011. I 1000919 3688317,0 7377616,0 922202,0000

II 895099 3689299,0 7353294,0 919161,7500

III 856607 3663995,0 7344255,0 918031,8750

IV 911370 3680260,0 7390076,0 923759,5000

2012. I 1017184 3709816,0 7474398,0 934299,7500

II 924655 3764582,0 7656455,0 957056,8750

III 911373 3891873,0 - -

IV 1038661 - -


Nakon izračunatih pomičnih presjeka izračunate su prve procjene sezonskih faktora, kao

omjer odgovarajućih vrijednosti vremenskog niza i izračunanih pomičnih presjeka.

28

Tablica 14. Izračunavanje prvih procjena sezonskih faktora

Godina Kvartal

Nezaposlene

osobe

Pomični presjeci

M=4

Prve procjene

sezonskih faktora

2009. I 784356 - -

II 767201 - -

III 758784 809707,8750 0,93710834

IV 847746 845363,0000 1,00281891

2010. I 945845 872937,1250 1,08352019

II 890953 896158,2500 0,99419160

III 855625 914158,5000 0,93597008

IV 936674 921561,0000 1,01639935

2011. I 1000919 922202,0000 1,08535765

II 895099 919161,7500 0,97382098

III 856607 918031,8750 0,93309069

IV 911370 923759,5000 0,98658796

2012. I 1017184 934299,7500 1,08871270

II 924655 957056,8750 0,96614425

III 911373 - -

IV 1038661 - -


S obzirom da procjene sezonskih faktora za iste kvartale variraju izračunati su prosjeci

za iste kvartale u sljedećoj tablici.

Tablica 15. Izračunavanje sezonskih faktora i sezonskih indeksa

KVARTAL I II III IV

2009. * * 0,93710834 1,00281891

2010. 1,08352019053 0,99419159507 0,93597007521 1,01639934850

2011. 1,08535765483 0,97382098417 0,93309069470 0,98658795931

2012. 1,08871269633 0,96614425344 * *

PROSJEK 1,08586351390 0,97805227756 0,93538970222 1,00193540506


29

Nakon izračunate jednostavne aritmetičke sredine prvih procjena sezonskih faktora

potrebno je učiniti korekciju sezonskih faktora jer njihov zbroj nije iznosio 4.

Korektivni faktor= 4 / 4,00124089874 = 0,999689872

Sezonski faktor iznosi:

I kvartal - 1,08552675670

II kvartal- 0,97774895570

III kvartal – 0,93509961124

IV kvartal - 1,00162467636

Sezonski indeksi dobiju se mnoţenjem sezonskih faktora sa 100. Oni iznose:

I kvartal - 108,55267566987

II kvartal- 97,77489556991

III kvartal – 93,50996112395

IV kvartal - 100,16246763627

Kako sezonska komponenta pretpostavlja sistematsko kretanje vrijednosti pojave unutar

jedne godine, koje se onda ponavlja u svakoj narednoj godini iz izračunatih indeksa

moţe se zaključiti kako je u drugom kvartalu nezaposlenost niţa za 2,2%, dok je u

trećem kvartalu za vrijeme ljetnih mjeseci nezaposlenost niţa za 6,5%. Takvo kretanje

je i za očekivati budući da je Hrvatska turistička zemlja i od lipnja do rujna

nezaposlenost je u padu zbog sezonskog zapošljavanja u turizmu. Ta kretanja ponavljaju

se svake godine. Sezonski indeksi u prvom kvartalu govore nam da je nezaposlenost

tijekom prva tri mjeseca veća za 8,6%, odnosno da sezonska komponenta ne utječe na

zapošljavanje radnika.

Kako bi se vrijednosti očistile od sezonskih utjecaja potrebno je vremensku seriju

desezonirati dijeljenjem vrijednosti vremenskog niza sa sezonskim faktorima.

Dijeljenjem desezonirane serije s pomičnim presjecima kao procjenom trenda dobiju se

rezidualni faktori.

30

Tablica 16. Desezoniranje vremenske serije i izračun rezidualnih faktora

Kvartal

Nezaposl

ene osobe

Sezonski

faktor

Desezonirana

serija

Pomični

presjeci

M=4

Rezidualni

faktori

2009. I 784356 1,0855 722557,9611 - *

II 767201 0,9777 784660,5159 - *

III 758784 0,9351 811447,2414 809707,8750 1,0021

IV 847746 1,0016 846370,9212 845363,0000 1,0012

2010. I 945845 1,0855 871323,5249 872937,1250 0,9982

II 890953 0,9777 911228,7922 896158,2500 1,0168

III 855625 0,9351 915009,4703 914158,5000 1,0009

IV 936674 1,0016 935154,6763 921561,0000 1,0148

2011. I 1000919 1,0855 922058,3406 922202,0000 0,9998

II 895099 0,9777 915469,1445 919161,7500 0,9960

III 856607 0,9351 916059,6258 918031,8750 0,9979

IV 911370 1,0016 909891,7204 923759,5000 0,9850

2012. I 1017184 1,0855 937041,8497 934299,7500 1,0029

II 924655 0,9777 945697,7628 957056,8750 0,9881

III 911373 0,9351 974626,6484 - *

IV 1038661 1,0016 1036976,2492 - *


Indeks odstupanja u IV. kvartalu 2011. godine iznosi 0,9849 što znači da je razina

pojave u tom kvartalu bila niţa za 1,5% zbog rezidualnih utjecaja, a što je ujedno i

najniţe odstupanje. U II. kvartalu 2010. godine razina pojave iznosi 1,0168 što znači da

je razina pojave u tom kvartalu bila viša za 1,68% zbog rezidualnih utjecaja što je

ujedno i najveće povećanje u promatranom razdoblju.

31

Grafikon 4. Nezaposlene osobe u RH i desezonirana pojava

Nezaposlene osobe u RH i desezonirana pojava

0

200000

400000

600000

800000

1000000

1200000

I

KV

AR

TA

L

II

KV

AR

TA

L

III

KV

AR

TA

L

IV

KV

AR

TA

L

I

KV

AR

TA

L

II

KV

AR

TA

L

III

KV

AR

TA

L

IV

KV

AR

TA

L

I

KV

AR

TA

L

II

KV

AR

TA

L

III

KV

AR

TA

L

IV

KV

AR

TA

L

I

KV

AR

TA

L

II

KV

AR

TA

L

III

KV

AR

TA

L

IV

KV

AR

TA

L

2009. 2010. 2011. 2012.

Nezaposlene osobe Desezonirana pojava


Sezonska komponenta pretpostavlja sistematsko kretanje vrijednosti pojave unutar jedne

godine, koje se onda ponavlja u svakoj narednoj godini. Takvo kretanje je vjerojatno

uzrokovano klimatskim prilikama. Vidljivo je da se broj nezaposlenih osoba u razdoblju

od 2009. do 2012. godine u Hrvatskoj povećao te da na nezaposlenost utječe sezonska

komponenta. Turizam kao glavni pokretač gospodarskog razvoja, uz velik broj

turističkih posjetitelja i zahtjevnijom turističkom potrošnjom svakako zahtijevaju i

dodatnu radnu snagu. Stoga se tijekom turističke sezone u ljetnim mjesecima i tijekom

turističke predsezone javljaju potrebe za sezonskim zapošljavanjem. Mjesečne promjene

nezaposlenih u tim mjesecima evidentirano znače veću potraţnju za sezonskim

radnicima, što pozitivno utječe na smanjenje broja nezaposlenih u Republici Hrvatskoj.

32

4. ANALIZA SEZONSKOG ZAPOŠLJAVANJA U REPUBLICI

HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OD 2004.-2013. GODINE

Posredovanje pri sezonskom zapošljavanju jedna je od značajnijih aktivnosti Hrvatskog

zavoda za zapošljavanje. Zapošljavanje osoba s evidencije Zavoda iz godine u godinu

postiţe sve bolje rezultate, a podaci za 2013. godinu bolji su od 2011., kao i od svih

prijašnjih godina, tako je u odnosu na 2011. godinu u 2012. godini zaposleno 39.438

osoba s evidencije Zavoda na sezonskim poslovima, a što je 6,4% više. Sezonsko

zapošljavanje raste iz godine u godinu, pa upravo u 2012. godini biljeţimo najveći broj

zapošljavanja osoba s evidencije Zavoda kao i najveći broj prijavljenih potreba za

sezonskim radnicima.

S obzirom da turizam apsorbira najveći dio sezonskog zapošljavanja, toj je djelatnosti u

nastavku rada posvećeno posebno poglavlje „Utjecaj turizma na nezaposlenost“. U

nastavku se daje pregled mjera poticanja sezonskog zapošljavanja u poljoprivredi i

inozemstvu.

Zakonom o poticanju zapošljavanja (Narodne novine, 120/2012), zbog posebnih

obiljeţja sezonskog rada u poljoprivredi, ureĎuje se jednostavniji način zapošljavanja

sezonskih radnika na privremenim, odnosno povremenim poslovima u poljoprivredi.

Na taj način će se znatan dio dosadašnjeg „crnog trţišta“ rada na ovaj način

legalizirati,a poslodavcima će se olakšati zapošljavanje. Sezonski radnici u poljoprivredi

mogu biti nezaposlene osobe koji su u evidenciji HZZ-a, nezaposlene osobe koje nisu u

evidenciji HZZ-a, umirovljenici (omogućen legalan rad na sezonskim poslovima bez

prekida statusa umirovljenika) i ostali traţitelji posla koji nisu u radnom odnosu,

odnosno zaposleni na puno radno vrijeme.

Sezonski radnici u poljoprivredi mogu se zaposliti na privremenim, odnosno

povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi, a to su poslovi u području

(http://www.hzz.hr/DocSlike/letak_%20sezonsko_zaposljavanje.pdf, 15.3.2013):

• Bilinogojstva koji obuhvaćaju pripremu zemljišta, sjetvu, sadnju, cijepljenje,

uzgojne mjere, rezidbu, plijevljenje, prorjeĎivanje, pikiranje, presaĎivanje,

http://www.hzz.hr/DocSlike/letak_%20sezonsko_zaposljavanje.pdf

33

zaštitu bilja, ţetvu, berbu, sakupljanje, premještanje uroda, sortiranje, doradu,

preradu i pakiranje.

• Stočarstva koji obuhvaćaju striţenje, muţnju, janjenje, jarenje, prikupljanje i

čuvanje stada te premještanje košnica i vrcanje meda.

• Ribarstva koje obuhvaća slatkovodno ribarstvo i jesenski izlov ribe u akvakulturi,

morsko ribarstvo, odnosno lov na plivarici i izlov tramatom, sortiranje i

pakiranje ribe te skupljanje školjaka.

Najdulji rok trajanja sezonskog rada u poljoprivredi je 90 dana u jednoj kalendarskoj

godini, bez obzira na to je li radnik radio neprekidno ili uz prekide. Ugovor o

sezonskom zapošljavanju zaključuje se evidentiranjem dnevnog vaučera na početku

radnog dana upotpunjen Ugovorom o sezonskom radu u poljoprivredi/knjiţici (USP-1

obrazac). Radni dan sezonskog radnika u poljoprivredi ne smije trajati duţe od 12 sati.

Sezonski radnik u poljoprivredi ima pravo za svaki radni dan na stanku u trajanju od

najmanje 30 minuta, ako radi najmanje šest sati dnevno, a tijekom svakog vremenskog

razdoblja od 24 sata ima pravo na dnevni odmor u trajanju od najmanje 12 sati

neprekidno. Radnik zaposlen na sezonskim poslovima u poljoprivredi duţan je, radi

utvrĎivanja staţa osiguranja, najkasnije na kraju godine dostaviti Hrvatskom zavodu za

mirovinsko osiguranje podatke o sezonskom radu u poljoprivredi tijekom te godine.

Hrvatski zavod za zapošljavanje posreduje u zapošljavanju sezonskih radnika u

inozemstvu. Trenutno je zakonom i pravnim propisima odreĎen sezonski rad jedino s

Njemačkom. Sezonsko zapošljavanje u Njemačkoj ima prilično dugu tradiciju i zasniva

se na Sporazumu o postupku zapošljavanja hrvatskih drţavljana u SR Njemačkoj

sklopljenom izmeĎu Republike Hrvatske i SR Njemačke kojim su ureĎena prava

boravka i rada hrvatskih radnika u Njemačkoj. Kao sezonski radnik u SR Njemačkoj

mogu se zaposliti hrvatski drţavljani s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, a radnik ne

smije biti mlaĎi od 18 godina, a poţeljno je i da ne bude stariji od 45 godina, isto tako

radnik mora biti zdrav i sposoban za rad, a vrlo često poslodavac zahtijeva i iskustvo u

djelatnosti (najčešće u poljoprivredi i ugostiteljstvu).

34

Poslovi koji se nude sezonskim radnicima u SR Njemačkoj

(http://www.hzz.hr/default.aspx?id=6159, 20.3.2013):

Poljoprivreda

Sadnja

o Ratarstvo

o Vrtlarstvo

Vinogradarstvo

Šumsko gospodarstvo

Prerada voća i povrća

Piljenje, struganje i impregnacija drveta

Hotelijerstvo i ugostiteljstvo

Područje zabave

U kalendarskoj godini radnici mogu sezonski raditi najdulje šest mjeseci. Izuzetak su

sezonski radnici koji se zapošljavaju u zabavnoj djelatnosti i mogu raditi do devet

mjeseci. Već godinama njemački poslodavci zapošljavaju iste sezonske radnike.

Poslodavci su njima zadovoljni i radne ugovore sklapaju s istom osobom. MeĎutim, u

odreĎenim razdobljima u godini postoji potraţnja za novim radnicima. Zainteresirani

kandidati popunjavaju obrazac prijave.doc koji je potrebno dostaviti Hrvatskom zavodu

za zapošljavanje, područnom uredu/ispostavi prema mjestu prebivališta, savjetniku

zaduţenom za zapošljavanje u inozemstvu. Za sezonsko zapošljavanje ne raspisuje se

natječaj, već je postupak sljedeći: ako Hrvatskom zavodu za zapošljavanje pristigne

ponuda za zapošljavanje od Savezne agencije za rad SR Njemačke, uz pristanak

kandidata koji zadovoljava uvjete postavljene u ponudi, obrazac prijave dostavlja se

Njemačkom Središnjem uredu za zapošljavanje u inozemstvu.

U daljnjem postupku selekcije kandidata poslodavac odlučuje kome će od kandidata

ponuditi ugovor, o čemu kandidati budu obaviješteni od strane Hrvatskog zavoda za

zapošljavanje. U finalnoj fazi ugovori iz Njemačkog Središnjeg ureda za zapošljavanje

u inozemstvu pristiţu u Hrvatski zavod za zapošljavanje, te se u područnim

uredima uručuju osobno nositelju ugovora, uz obvezno predočenje putne isprave s

navedenim prebivalištem na području Republike Hrvatske. Veleposlanstvo SR

http://www.hzz.hr/default.aspx?id=6159

http://www.hzz.hr/DocSlike/Obrazac_Prijava_za_sezonsko_zaposljavanje_u_SRNJ.DOC

35

Njemačke temeljem tog ugovora izdaje ulaznu radnu vizu za SR Njemačku. Njemačko

veleposlanstvo u Zagrebu od 1.10.2012. godine uvodi sustav dodjele termina za sve

podnositelje zahtjeva za vizu. Svaki podnositelj zahtjeva morat će unaprijed rezervirati

termin putem on-line sustava za dodjelu termina te se vize više neće moći izdavati na

dan podnošenja zahtjeva, već sljedeći dan.

Hrvatski sezonski radnici koji rade na području Njemačke u razdoblju do šest mjeseci

osigurani su u sustavu njemačkoga socijalnog osiguranja (bolesničko, invalidsko, te

osiguranje od nesretnog slučaja na radu). Poslodavac je u slučaju bolesti duţan radnika

osigurati kod privatnih bolesničkih osiguranja. U suprotnom, poslodavac snosi puni

financijski rizik u slučaju bolesti ili nesreće na poslu.

Poslodavac je duţan radnicima osigurati pristojan smještaj, kao i mogućnost korištenja

sanitarne prostorije i mjesta kuhanja. Smještaj u šatorima i vozilima za stanovanje nije

dopušten, osim u izuzetnim situacijama. Smještaj u prikolicama/vozilima za stanovanje,

dopušten je samo na području sajmišne prodaje zbog neprestanog putovanja od jednoga

do drugog mjesta. Poslodavac nema pravo zadrţati sezonskog radnika na radu dulje

od šest mjeseci godišnje. Svaki takav produţeni boravak rad je bez radne dozvole i ne

podlijeţe obvezama odreĎenim meĎudrţavnim sporazumom. Sezonski i pomoćni

radnici na poljoprivrednim imanjima ne smiju obavljati druge djelatnosti na istim

imanjima poput poslova tokara, zidara, soboslikara i sl. U slučaju neizvršenja ugovorom

dogovorenih uvjeta, kao i isplate plaće, radnik se mora obvezno još za trajanja svojeg

boravka u Njemačkoj obratiti područnom uredu za rad u Njemačkoj, ili pismenim putem

područnom ili Središnjem uredu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju sloboda kretanja radnika, kao jedna od četiri

temeljne slobode jedinstvenog trţišta EU-a, omogućava graĎanima slobodno kretanje,

pa oni mogu traţiti posao i raditi u bilo kojoj drţavi članici EU-a. Drţave članice

Europske unije mogu ograničiti pristup svom trţištu rada za hrvatske graĎane na

razdoblje od dvije, pet ili najviše sedam godina. Odluku o tome donose drţave članice

samostalno i pojedinačno. Najduţe razdoblje tijekom kojeg su drţave članice mogle

ograničiti pristup svojem trţištu rada iznosilo je sedam godina. Prema iskustvu

pristupanja dosadašnjih članica, Austrija i Njemačka su odlučile zadrţati prijelazno

36

razdoblje za nove članice dok su ostale drţave članice ili u potpunosti otvorile svoje

trţište rada, ili su to napravile nakon dvije odnosno pet godina nakon ulaska tih drţava u

EU (http://www.delhrv.ec.europa.eu/files/file/articles-101_pitanje_za_web_18.1.2012-

1327071230.pdf, 25.5.2013).

Vlada SR Njemačke priopćila je kako će pristup njemačkom trţištu rada za hrvatske

graĎane biti ograničen najmanje dvije godine nakon planiranog ulaska Hrvatske u EU 1.

srpnja ove godine.

4.1. UTJECAJ TURIZMA NA NEZAPOSLENOST

Suvremeni turizam kao masovna društveno-ekonomska pojava ima značajan utjecaj na

društveni i gospodarski razvoj, posebno u receptivnim turističkim zemljama kao što je

Republika Hrvatska. Turizam je ključni gospodarski sektor Hrvatske na što ukazuje 15–

20% udjela u nacionalnom proizvodu i oko 12% udjela u ukupnom zapošljavanju.

Turizam je, usko gledano, jedan od vodećih gospodarskih sektora Hrvatske. S

ostvarenih pribliţnih 60 milijuna turističkih noćenja i 7 milijardi deviznog priljeva,

Hrvatska je na sveukupnom turističkom trţištu prepoznata kao vaţna destinacija čiji

razvojni potencijali nisu iscrpljeni. Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska će trebati

aktivirati svoje turističke potencijale te ih jače i bolje promovirati (Sabol Opačić i

Bogdan, 2010).

Turizam je jedna od glavnih grana hrvatske privrede. Sezona obuhvaća razdoblje od

proljeća do kasne jeseni, a najizraţenija je u mjesecima srpnju i kolovozu. Najveći broj

nezaposlenih kvalificiranih radnika svoje mjesto tijekom sezone nalazi na području

ugostiteljstva i turizma. Kako iz hrvatskih škola svake godine izlaze novi naraštaji

kvalificirani za ugostiteljsku struku, a i trţište rada na području turizma postaje

zahtjevnije, Zavod već dugi niz godina sudjeluje u organizaciji sezonskog

zapošljavanja, pripremi sezonskih radnika u skladu sa zahtjevima poslodavaca. Stalna je

praksa Zavoda da se početkom godine organiziraju informacijski sastanci s

poslodavcima i utvrde konkretne potrebe za radnicima, kako bi se što uspješnije obavila

37

priprema i selekcija potrebnih radnika. Područni uredi Zavoda za zapošljavanje već

godinama njeguju suradnju s poslodavcima u području turizma i ugostiteljstva.

U pripremi nastupajuće turističke sezone Hrvatski zavod za zapošljavanje ţeli takoĎer

dati svoj doprinos, a on to moţe učiniti kvalitetnim i brzim posredovanjem izmeĎu

ponude radne snage iz cijele Hrvatske i potraţnje za sezonskim djelatnicima u

priobalnim ţupanijama. Tijekom mjeseca studenog i prosinca 2012. godine započela je

priprema za nadolazeću turističku sezonu 2013., a koja se aktivno nastavlja i tijekom

siječnja i veljače 2013. godine. Organizirani su redoviti sastanci i posjeti većih hotelsko

turističkih poduzeća i područnih ureda u unutrašnjosti radi odabira sezonskih radnika

koji su spremni na privremeno preseljenje radi zaposlenja. Ukupno je organizirano 971

posjet poslodavcu, koji su iskazali potrebu za 17.205 sezonskih radnika u djelatnosti

pruţanja smještaja te pripreme i usluţivanja hrane i to u zanimanjima konobar, kuhar,

čistačica, sobarica, prodavač, kuhinjski radnik, recepcionar, turistički animator, slastičar

i dr.

Turizam kao „radno intenzivna djelatnost“ karakterističan je upravo po velikom udjelu

ţivog rada u stvaranju turističkog proizvoda, što mu daje posebne prednosti u

gospodarskom razvoju receptivnih turističkih zemalja. Stoga je temeljna ekonomska

funkcija turizma zaposlenička funkcija. O vrsnoći i kvalificiranosti djelatnika u turizmu

ovisi i visina outputa pa se zapošljavanje u turizmu pojavljuje kao stoţerna i prijeporna

tema. Turizam kao dio tercijarnog sektora pokazuje sposobnost apsorbiranja viška

zaposlenih iz sekundarnog sektora djelatnosti, naročito različitih grana industrije. U

turizmu kao sloţenom sustavu djelatnosti zaposleni su vrlo različiti profili stručnih

kadrova. Primjerice, u ugostiteljskoj djelatnosti prisutan je vrlo širok profil zanimanja:

menadţeri različitih razina, recepcionari, konobari, barmeni, somelijeri, domaćice,

kuhari, pekari, slastičari, djelatnici na odrţavanju, sigurnosti i drugo (Bartoluci i

Budimski, 2010).

Profile stručnih kadrova za turizam obrazuju specijalizirane stručne škole iz područja

ugostiteljstva, ali i opće srednje škole koje imaju neke od programa potrebnih za

edukaciju stručnih kadrova u turizmu. Stručni kadrovi za potrebe agencijskog

38

poslovanja mogu biti: komercijalni kadrovi, specijalizirani kadrovi (vodiči, zastupnici,

prodavači), pomoćni i drugi kadrovi. U Hrvatskoj djeluje 15 specijaliziranih srednjih

škola koje obrazuju učenike za različita zanimanja u turizmu. Najviše ih je u

takozvanim turističkim područjima Hrvatske, što je u skladu sa stupnjem razvoja

turizma u pojedinim regijama. Pored ovih škola, pojedini profili stručnjaka školuju se i

u općim srednjim školama, ali ne postoje precizni podaci o tome. Mreţa srednjih škola u

Hrvatskoj provela je odreĎene programske reforme koje su rezultat brojnih rasprava i

prijedloga za unaprjeĎenje ovog izuzetno vaţnog sustava obrazovanja. Projekt koji je

pokrenulo Ministarstvo turizma Republike Hrvatske rezultiralo je „Studijom za

unaprjeĎenje srednjoškolskog obrazovanja za potrebe hotelijerstva i ugostiteljstva

Hrvatske“, a njome su se utvrdile temeljne odrednice za unaprjeĎenje sustava

obrazovanja kroz (Bartoluci i Budimski, 2010):

- poboljšanje uvjeta rada te racionalizaciju škola,

- inovaciju postojećih i uvoĎenje novih planova i programa,

- poboljšanje izvoĎenja nastave u školama, osobito stručne prakse,

- unaprjeĎenje suradnje izmeĎu gospodarstva i srednjih škola.

Sustav visokoškolskog obrazovanja za potrebe turizma u Republici Hrvatskoj je slojevit

i pruţa različite mogućnosti obrazovanja i usavršavanja. Visokoškolsko obrazovanje je

preteţno usmjereno prema školovanju različitih profila menadţera, ali i ostalih

visokoobrazovanih kadrova za područja: financija, knjigovodstva, javne nabave, plana i

analize, revizije, kontrolinga, marketinga i drugo.

Visokoškolsko obrazovanje stručnih kadrova za potrebe turizma u Hrvatskoj se danas

provodi u okviru nekoliko sustava, i to (Bartoluci i Budimski, 2010):

- sustav sveučilišnog studija,

- sustav veleučilišnog stručnog studija,

- sustav visokih škola.

Kadrovi sa svojim znanjima, sposobnostima i radnim iskustvom čine najznačajniji dio

proizvodnih snaga u kvalitativnom i kvantitativnom smislu. Oni su odreĎujući faktor

razvoja organiziranosti i uspješnosti poslovanja. Osim srednjih škola, visokih škola te

sveučilišta i Hrvatska udruga hotelijera i restoratera (skraćeno HUH) više od deset

39

godina sudjeluje u obrazovanju kadrova za potrebe turizma. Značajan iskorak HUH je

učinio 2009. godine kada je osim stručnog usavršavanja, posvetio posebnu pozornost

osmišljavanju inovativnog obrazovnog programa i provoĎenju proširene palete

obrazovnih aktivnosti. Riječ je o kritičkoj evaluaciji postojećih obrazovnih programa

putem elaborata: „Oblici stručnog usavršavanja, permanentnog obrazovanja i

obrazovanja odraslih u djelatnostima turizma, ugostiteljstva i hotelijerstva“ te projekta:

„Strategija organizacije i realizacije praktične nastave učenika srednjih strukovnih škola

u turizmu i ugostiteljstvu“. TakoĎer, 2009. godine pod pokroviteljstvom i potporom

Ministarstva turizma u pet destinacija (Rovinj, Opatija, Šibenik, Mlini i Zagreb)

odrţano je ukupno 26 seminara za proizvodno–usluţno osoblje u hotelijerstvu i

restoraterstvu. Ostvareni ciljevi odrţanih seminara, kojima su obuhvaćena 582

djelatnika iz 67 hotelskih poduzeća mogu se svesti pod sljedeće:

– uvodnim teoretskim predavanjima polaznici seminara upoznati su s

dostignutom razinom kvalitete pruţanja usluga u razvijenim turističkim

zemljama, standardima poslovanja i vaţnošću unapreĎenja struke u cjelini,

– praktičnim vjeţbama kroz radionice unaprijeĎene su potrebne vještine,

specijalistička znanja i procedure proizvodno usluţnog osoblja u hotelijerstvu i

restoraterstvu za zanimanja: barmen, recepcionar, hotelska domaćica, kuhar,

slastičar, konobar,

- stvorene su pretpostavke za unapreĎenje kvalitete izvoĎenja procesnih funkcija

u cilju postizanja kvalitetnije usluge i boljeg poslovnog rezultata gospodarskih

subjekata u turizmu i hotelijerstvu te gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini.

Hrvatska, kao turistička zemlja, i dalje treba provoditi reformu obrazovnog sustava

glede obrazovanja kadrova u turizmu te ga uskladiti s potrebama turističkog

gospodarstva. Osim revidiranja obrazovnog sustava uvaţavajući mišljenje hotelijera i

restoratera, korisno je pratiti i informacije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Ta

institucija najmjerodavnije raspolaţe podacima o broju nezaposlenih i njihovoj starosnoj

dobi, o potrebama za adekvatnim kadrom u ugostiteljstvu i turizmu te ponudama

njihovih prosječnih plaća. Suradnjom svih uključenih mogu se postići potrebni pomaci i

ţeljeni učinci, a to su prije svega zapošljavanje stručnih osoba, povećanje cijene rada,

smanjenje udjela sezonskog rada u načinima zapošljavanja i uviĎanja prednosti

zapošljavanja osoba srednje dobi, naročito ţena. Posljednja istraţivanja potvrĎuju već

40

poznate činjenice da postoje potrebe za kadrom srednje stručne spreme s poznavanjem

stranih jezika, dok radno iskustvo i nije često puta istaknuti preduvjet (Sabol Opačić i

Bogdan, 2010).

4.2. STATISTIČKA ANALIZA SEZONSKOG ZAPOŠLJAVANJA

Sezonska nezaposlenost, uz frikcijsku nezaposlenost, oblik je normalne nezaposlenosti,

a javlja se kao posljedica snaţnih varijacija ekonomskih procesa u odreĎenim

djelatnostima koje su uvjetovane klimatskim, tradicionalnim ili institucionalnim

uvjetima, a koje se ne mogu premostiti proizvodnjom za zalihe ili preraspodjelom

radnog vremena. Sezonske promjene razine nezaposlenosti mogu biti uvjetovane i

znatnim promjenama ponude rada u odreĎenim razdobljima tijekom godine (Mikić i

suradnici, 2011, str. 846).

Prema Zakonu o radu (članak 12a) odreĎeno je da ako poslodavac preteţno posluje

sezonski, za obavljanje stalnih sezonskih poslova moţe se sklopiti ugovor o radu na

odreĎeno vrijeme za stalne sezonske poslove. Time je odreĎeno da se radnicima koji

rade povremeno moţe uplaćivati i produţeno osiguranje prema propisima o

mirovinskom osiguranju, a obveznik plaćanja je poslodavac.

Hrvatski zavod za zapošljavanje kontinuirano provodi istraţivanje o potrebama za

radnicima na sezonskim poslovima, kao i zapošljavanju radnika na sezonskim

poslovima. Broj prijava potreba za radnicima i zapošljavanje osoba s evidencije Zavoda

od 2006. - 2013. godine na sezonskim poslovima prikazani su u tablici 17.

Tablica 17. Traţene i zaposlene osobe na sezonskim poslovima, 2006.-2012.

Godina Traţeni radnici na

sezonskim poslovima

Zaposlene osobe s evidencije

Zavoda

2006. 21.502 25.234

2007. 23.090 25.517

2008. 24.383 24.403

2009. 22.130 25.380

41

2010. 23.668 30.281

2011. 27.125 37.073

2012. 27.334 39.438



Iz tablice je vidljivo da se broj traţenih sezonskih radnika kontinuirano povećava, te da

se u odnosu na 2006. godinu u 2012. godini povećao za 27%. Isto tako vidljivo je i

povećanje zaposlenih od 56%. Broj zaposlenih osoba s evidencije Zavoda za

zapošljavanje veći je od traţenih radnika na sezonskim poslovima u svim godinama.

Očekivano, najviše su traţeni radnici u turizmu u djelatnosti pruţanja smještaja,

pripreme i usluţivanja hrane te trgovine na veliko i na malo sveukupno 7.768 radnika, i

to uglavnom sobarice, konobari/konobarice, kuhari/kuharice, kuhinjski radnici/radnice,

pomoćni konobari/konobarice, čistačice, radnici/radnice u odrţavanju,

recepcionari/recepcionarke pomoćnih kuhara/kuharica.

U djelatnosti pruţanja smještaja, pripreme i usluţivanja hrane i trgovini na veliko i na

malo hrane zaposleno je 2.390 osoba s evidencije Zavoda, i to uglavnom

konobara/konobarica, sobarica, kuhara/kuharica, čistač/čistačica, kuhinjskih

radnika/radnica prodavača/prodavačica i dr. U ostalim djelatnostima na sezonskim

poslovima zaposlilo se 2.390 osoba, a najviše u administrativno i pomoćno usluţnoj

djelatnosti - 285, poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu – 281, te u preraĎivačkoj industriji

– 207.

Iz mjesta prebivališta na sezonskim poslovima tijekom veljače 2013. godine zaposleno

je 696 osoba, a samo u djelatnosti pruţanja smještaja te pripreme i usluţivanja hrane te

trgovine na veliko i na malo 532 osobe, što je ukupno 76,4% od ukupno zaposlenih

osoba izvan matičnog ureda i to najviše s područja kontinentalne Hrvatske iz Brodsko -

posavske, Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske ţupanije. Najviše je sezonskih

radnika po ţupanijama zaposleno u: Istarskoj, Primorsko–goranskoj, Zadarskoj i

Bjelovarsko–bilogorskoj ţupaniji.


42

Tablica 18. Traţeni radnici na sezonskim poslovima po ţupanijama, I-II.2013.

Ţupanija Ukupno Udio

(01) Zagrebačka 36 0,52

(02) Krapinsko-zagorska 55 0,79

(03) Sisačko-moslavačka 54 0,78

(04) Karlovačka 53 0,76

(05) Varaţdinska 15 0,22

(06) Koprivničko-kriţevačka 1 0,01

(07) Bjelovarsko-bilogorska 166 2,39

(08) Primorsko-goranska 632 9,09

(09) Ličko-senjska 291 4,19

(10) Virovitičko-podravska 7 0,10

(11) Poţeško-slavonska 77 1,11

(12) Brodsko-posavska 70 1,01

(13) Zadarska 825 11,87

(14) Osječko-baranjska 56 0,81

(15) Šibensko-kninska 572 8,23

(24) Vukovarsko-srijemska 416 5,99

(17) Splitsko-dalmatinska 901 12,96

(18) Istarska 1.952 28,09

(19) Dubrovačko-neretvanska 627 9,02

(20) MeĎimurska 43 0,62

(21) Grad Zagreb 101 1,45

Ukupno 6.950 100,00



Najviše traţenih osoba na sezonskim poslovima je u Istarskoj ţupaniji, potom slijedi

Splitsko-dalmatinska ţupanija, Zadarska i Primorsko-goranska, dok se najmanje traţi u

Koprivničko-kriţevačkoj i Virovitičko-podravskoj ţupaniji.


43

Tablica 19. Traţene osobe na sezonskim poslovima po djelatnostima, I.- II.2013.

Djelatnost NKD 2007 Ukupno Udio

(A) poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 13 0,19

(C) preraĎivačka industrija 33 0,47

(E) opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje

otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 45

0,65

(F) graĎevinarstvo 141 2,03

(G) trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i

motocikala 312

4,49

(H) prijevoz i skladištenje 53 0,76

(I) djelatnosti pruţanja smještaja te pripreme i usluţivanja

hrane 4.687

67,44

(L) poslovanje nekretninama 8 0,12

(M) stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 207 2,98

(N) administrativne i pomoćne usluţne djelatnosti 172 2,47

(O) javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 362 5,21

(P) obrazovanje 14 0,20

(Q) djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 92 1,32

(R) umjetnost, zabava i rekreacija 712 10,24

(S) ostale usluţne djelatnosti 99 1,42

Ukupno 6.950 100,00



Najveći broj traţenih osoba na sezonskim poslovima je iz djelatnosti pruţanja smještaja

te pripreme i usluţivanja hrane, a najmanje se traţi osoba na sezonskim poslovima iz

djelatnosti poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo i poslovanje nekretninama. Isto tako ima

i zanimanja u kojima nema traţenih osoba na sezonskim poslovima:

- (D) opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

- (B) rudarstvo i vaĎenje

- (J) informacije i komunikacije

- (K) financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja


44

- (T) djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; djelatnosti kućanstava koja

proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe

- (U) djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela

Tablica 20. Traţeni radnici na sezonskim poslovima po najbrojnijim zanimanjima, I.-

II.2013.

Zanimanje (NKZ 10) Broj Postotak

konobar/konobarica 1.073 15,4

sobar/sobarica 1.021 14,7

kuhar/kuharica 736 10,6

pomoćni konobar/pomoćna konobarica 387 5,6

kuhinjski radnik/kuhinjska radnica 373 5,4

čistač/čistačica 362 5,2

recepcionar/recepcionarka 228 3,3

pomoćni kuhar/pomoćna kuharica 219 3,2

turistički animator/turistička animatorica 213 3,1

radnik/radnica u odrţavanju 191 2,7

vrtlarski radnik/vrtlarska radnica za

jednostavne vrtlarske i hortikulturne radove 180 2,6

barmen/ barmenica 134 1,9

prodavač/prodavačica 131 1,9

pralja (tradicionalna) 118 1,7

vrtlar/vrtlarka 105 1,5

kućni majstor/kućna majstorica 99 1,4

komunalni redar/komunalna redarica 70 1,0

njegovatelj/njegovateljica starijih i

nemoćnih osoba 69 1,0

hotelijersko-turistički

sluţbenik/hotelijersko-turistička sluţbenica 66 0,9

slastičar/slastičarka 53 0,8

Ukupno 6.950 100,00




45

Najbrojnija zanimanja osoba na sezonskim poslovima su konobari, sobarice i kuhari,

dok su najmanje traţeni hotelijersko-turistički sluţbenici i slastičari.

Tablica 21. Zaposleni s evidencije na sezonskim poslovima po ţupanijama i spolu, I-II.

2013.

Ţupanija Ukupno Muškarci Udio Ţene Udio

(01) Zagrebačka 8 3 0,83 5 1,33

(02) Krapinsko-zagorska 18 11 3,03 7 1,87

(03) Sisačko-moslavačka 25 10 2,75 15 4,00

(04) Karlovačka 6 0 0,00 6 1,60

(05) Varaţdinska 3 3 0,83 0 0,00

(06) Koprivničko-kriţevačka 1 0 0,00 1 0,27

(07) Bjelovarsko-bilogorska 91 39 10,74 52 13,87

(08) Primorsko-goranska 39 9 2,48 30 8,00

(09) Ličko-senjska 0 0 0,00 0 0,00

(10) Virovitičko-podravska 22 11 3,03 11 2,93

(11) Poţeško-slavonska 6 3 0,83 3 0,80

(12) Brodsko-posavska 23 12 3,31 11 2,93

(13) Zadarska 96 42 11,57 54 14,40

(14) Osječko-baranjska 42 30 8,26 12 3,20

(15) Šibensko-kninska 35 19 5,23 16 4,27

(24) Vukovarsko-srijemska 57 21 5,79 36 9,60

(17) Splitsko-dalmatinska 53 31 8,54 22 5,87

(18) Istarska 107 61 16,80 46 12,27

(19) Dubrovačko-neretvanska 47 28 7,71 19 5,07

(20) MeĎimurska 30 13 3,58 17 4,53

(21) Grad Zagreb 29 17 4,68 12 3,20

Ukupno 738 363 100,00 375 100,00




46

Od ukupno 738 osoba zaposlenih na sezonskim poslovima najviše je zaposleno u

Istarskoj ţupaniji (107), dok je najmanje zaposlenih u Koprivničko-kriţevačkoj

ţupaniji, a isto tako u Ličko-senjskoj nema zaposlenih na sezonskim poslovima.

Tablica 22. Zaposlene osobe na sezonskim poslovima po djelatnostima I.- II.2013.

Djelatnost NKD 2007 Ukupno Udio

(A) poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 107 14,50

(C) preraĎivačka industrija 44 5,96

(E) opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje

otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 8 1,08

(F) graĎevinarstvo 15 2,03

(G) trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i

motocikala 31 4,20

(H) prijevoz i skladištenje 13 1,76

(I) djelatnosti pruţanja smještaja te pripreme i usluţivanja hrane 309 41,87

(L) poslovanje nekretninama 2 0,27

(M) stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 8 1,08

(N) administrativne i pomoćne usluţne djelatnosti 66 8,94

(O) javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 54 7,32

(P) obrazovanje 9 1,22

(Q) djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 34 4,61

(R) umjetnost, zabava i rekreacija 16 2,17

(S) ostale usluţne djelatnosti 21 2,85

(T) djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; djelatnosti

kućanstava koja proizvode različitu robu i obavljaju različite

usluge za vlastite potrebe

1 0,14

Ukupno 738 100,00




47

Najviše je zaposleno osoba u djelatnosti pruţanja smještaja te pripreme i usluţivanja

hrane, a i ima djelatnosti u kojima nema zaposlenih, kao što i nije bilo traţenih radnika

osim u djelatnosti: (T) djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; djelatnosti kućanstava

koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe.

Tablica 23. Zaposlene osobe na sezonskim poslovima po najbrojnijim zanimanjima, I-

II.2013.

Zanimanje (NKZ 10) Broj Udio

Ukupno 738

kuhar/kuharica 49 6,6

prodavač/prodavačica 44 6,0

konobar/konobarica 37 5,0

sobar/sobarica 32 4,3

kućni majstor/kućna majstorica 29 3,9

vrtlar/vrtlarka 23 3,1

čistač/čistačica 21 2,8

administrativni sluţbenik/administrativna sluţbenica 19 2,6

šumarski radnik/šumarska radnica 18 2,4

ekonomski sluţbenik/ekonomska sluţbenica 18 2,4

radnik/radnica u odrţavanju 18 2,4

vrtlarski radnik/vrtlarska radnica za jednostavne

vrtlarske i hortikulturne radove 17 2,3

ratarski radnik/ratarska radnica 16 2,2

pomoćni kuhar/pomoćna kuharica 13 1,8

kuhinjski radnik/kuhinjska radnica 13 1,8

iznajmljivač/iznajmljivačica opreme 11 1,5

medicinska sestra/medicinski tehničar 11 1,5

recepcionar/recepcionarka 10 1,4

vozač/vozačica lakog dostavnog vozila 9 1,2

vozač/vozačica teretnog vozila 9 1,2




48

UsporeĎujući podatke za traţene osobe na sezonskim poslovima po zanimanju i podatke

u tablici 23. vidljivo je da su najtraţenija zanimanja, a ujedno i zaposlene osobe sa

zanimanjem kuhar, prodavač i konobar, dok se najmanje traţi zanimanje vozač lakog

dostavnog vozila i vozač teretnog vozila.

49

5. PRIJEDLOG MJERA I PROVOĐENJE AKTIVNE POLITIKE

ZAPOŠLJAVANJA

Politika pune zaposlenosti jedan je od glavnih ciljeva ekonomske politike. U uvjetima

slobodnijeg kretanja radne snage radnici u gospodarstvima s niskim nadnicama nastojati

će se zaposliti tamo gdje su nadnice više, što moţe imati dvostruki učinak. Razlog

otvaranja malog broja radnih mjesta je postojanje prepreka ulasku novih tvrtki i

prepreka širenju zaposlenosti u postojećim tvrtkama. Riječ je o nepovoljnoj ulagačkoj

klimi, krutosti trţišta rada, visokim troškovima rada i nefleksibilnosti strukture plaća.

Osim toga, novootvorena radna mjesta po svojim se vaţnim obiljeţjima vjerojatno

razlikuju od starih zatvorenih. To moţe prijelaz sa starih na nova radna mjesta učiniti

skupim i pridonijeti strukturnoj nezaposlenosti zbog kvalifikacijske i prostorne

nepodudarnosti raspoloţivih nezaposlenih i potrebnih radnika.

Hrvatska moţe prihvatiti pravnu stečevinu koja se odnosi na slobodu kretanja radnika.

MeĎutim Hrvatska je još uvijek daleko od prosjeka EU-27 po trendovima kretanja i na

trţištu rada i obrazovanja. Očito je kako je nuţno da Vlada, odnosno drţava, pokaţe

veći interes te uloţi sredstva za usklaĎivanje postojećeg stanja i potreba na trţištu rada.

Nuţna su veća ulaganja u obrazovanje i osposobljavanje postojećih i budućih

generacija. Nuţno je sustavno pratiti postotak zapošljavanja pojedinih visokoobrazovnih

profila kako bi se mogla primjereno postići usklaĎenost ponude i potraţnje na trţištu

rada visokoobrazovanih profila te utjecati na smanjivanje udjela strukturne

nezaposlenosti. Naime, obrazovanje i osposobljavanje povećavaju produktivnost rada.

Dobro obrazovana i osposobljena radna snaga je vaţna konkurentna imovina.

Mjere aktivne politike zapošljavanja usmjerene su prema stvaranju uvjeta kod

poslodavaca za zapošljavanje skupina nezaposlenih osoba koje su u nepovoljnom

poloţaju na trţištu rada, njihovom obrazovanju i podizanju razine zapošljivosti i

motiviranosti za traţenjem stalnog zaposlenja, kao i očuvanju radnih mjesta (Nacionalni

plan za poticanje zapošljavanja 2011-2012).

50

ProvoĎenjem novih mjera, sufinanciranjem zapošljavanja zamjenskih radnika,

zapošljavanjem na dijeljenom radnom mjestu i dodjelom potpore za očuvanje radnih

mjesta, te na povećanje prilagodljivosti radnika i poduzeća i na ulaganja u ljudski

potencijal strategije su kojima Vlada pokušava smanjiti nezaposlenost u Hrvatskoj

(Regulativa – Nacionalni plan za poticanje zapošljavanja 2011-2012, 2011, str. 220).

Aktualna mjera «Stalni sezonac», koja se sastoji od sufinanciranja doprinosa za

produţeno mirovinsko je osiguranje stalnim sezonskim radnicima u najduţem trajanju

do 6 mjeseci. Mjera „Stalni sezonac“ provodit će se nakon sezone, odnosno u drugoj

polovici 2013. godine i za nju nije potrebno predati zahtjev za dodjelu potpore do

30.6.2013. Ciljna skupina ove mjere su samo radnici koji će tijekom 2013.g. biti

zaposleni temeljem Ugovora o radu za stalne sezonske poslove (sukladno odredbama

ZOR-a – čl.14.). Mjera će se provoditi na način da će poslodavci koji nakon sezone od

ukupno zaposlenih, temeljem Ugovora za stalne sezonske poslove – njih 20%

zaposlenih na neodreĎeno vrijeme, moći za ostalih 80% stalnih sezonaca zatraţiti od

HZZ sufinanciranje troška doprinosa izvan sezone, odnosno kad ne obavljaju posao, u

maksimalnom trajanju od 6 mjeseci i u mjesečnim iznosima po radniku. Na taj način

poslodavci će imati sigurnost ponovnog rada stalnih sezonaca i u 2014. godini, a stalni

sezonci sigurnost i stalni radni odnos. Ukoliko poslodavac ne ponudi posao u narednoj

sezoni sezoncima čiji će doprinosi biti sufinancirani od strane HZZ-a, mora vratiti HZZ-

u uplaćene doprinose, a ukoliko radnik ne prihvati posao u narednoj sezoni obveza je

radnika da uplaćena sredstva vrati.

Ovom mjerom poslodavcu iz djelatnosti turizma i ugostiteljstva sufinancira se trošak

doprinosa za produţeno mirovinsko osiguranje stalnim sezonskim radnicima u vremenu

kada ne obavljaju poslove kod poslodavca odnosno „izvan sezone“. Mjera je usmjerena

na radnike te radnik vraća uplaćene doprinose produţenog osiguranja u slučaju da ne

prihvati posao u narednoj sezoni. Uvjet za poslodavaca je da uz zadrţavanje broja stalno

zaposlenih, u radni odnos na neodreĎeno vrijeme primi 20% od ukupnog broja stalnih

sezonaca. Poslodavac je u razdoblju korištenja potpore duţan: radnicima redovito

isplaćivati plaću i uplaćivati obvezne doprinose prema posebnom propisu, zadrţati isti

broj radnika kojima je isplaćivao plaću na dan podnošenja zahtjeva, na zahtjev Zavoda

51

dostavljati podatke o broju zaposlenih radnika kojima isplaćuje plaće

(http://www.hup.hr/stalni-sezonac-provedba-mjere-hzz-a.aspx, 20.3.2013).

Strategijom razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine predviĎaju se izmjene

i dopune propisa i mjera s područja rada i zapošljavanja. Nositelj projekta je

Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Ministarstvo financija u suradnji s

Ministarstvom turizma, a cilj je povećanje mogućnosti zapošljavanja u okviru

jednostavnijih i neformalnih oblika zapošljavanja te mogućnosti korištenja

prilagodljivih oblika organizacije radnog vremena i odmora, a mjerama aktivne politike

zapošljavanja potiče se zapošljavanje u turizmu. Zbog sezonskog poslovanja posebna se

paţnja usmjerava na promjene reţima dnevnog i tjednog odmora te na godišnju

preraspodjelu radnog vremena, a navedena se materija ureĎuje Zakonom o radu, kao

općim propisom kojim se ureĎuju radni odnosi. Razvoj novih radno pravnih instituta

zapošljavanja radi obavljanja povremenih i privremenih poslova provest će se

donošenjem posebnog zakona o povremenim i privremenim poslovima koji se, zbog

posebnog značaja i obiljeţja, razlikuju od poslova čije je obavljanje već ureĎeno nekim

od oblika radnih ili drugih obaveznih odnosa. Mjerama aktivne politike zapošljavanja

koje se donose u godišnjim ciklusima potiče se zapošljavanje u turizmu, i to u obliku

potpora za očuvanje radnih mjesta stalnih sezonskih radnika, odnosno u obliku

sufinanciranja zapošljavanja osoba na odreĎeno ili neodreĎeno vrijeme koje su u

turizmu radile sezonski te uz posebne uvjete za provedbu ovih mjera (Strategija razvoja

turizma RH do 2020., 2013, str. 71).

Isto tako proaktivnom fiskalnom politikom u turizmu u funkciji povećanja

konkurentnosti hrvatskog turizma, kontinuirano se valoriziraju učinci postojećeg

fiskalnog/parafiskalnog opterećenja turističkih poduzetnika te sagledavaju mogućnosti

smanjenja fiskalne presije (porez na dodanu vrijednost, porez na dobit, porez na plaće i

druge dohotke, doprinosi na plaće i iz njih). Pri tome se vodi računa o specifičnostima

pojedinih turističkih aktivnosti (porezni tretman gratis usluga i dnevnog boravka,

naknada za odvojeni ţivot, troškovi reprezentacije i sl.). Posebna pozornost posvećuje

se različitim parafiskalnim davanjima te prilagoĎavanju njihova obračuna sezonskom

poslovanju i stvarnom korištenju kapaciteta (Strategija razvoja turizma RH do 2020.,

2013, str. 75).

http://www.hup.hr/stalni-sezonac-provedba-mjere-hzz-a.aspx

52

Tijekom 2013. godine provode se slijedeće mjere aktivne politike zapošljavanja

(http://www.hzz.hr/DocSlike/Mjere-aktivne-politke-zaposljavanja, 25.5.2013):

– Paket mjera za poslodavce u poteškoćama – “VAŢNO JE OČUVATI RADNO

MJESTO“

– Paket mjera za osobe romske nacionalne manjine

– Paket mjera za dugotrajno nezaposlene – “I MI SMO ZA NOVI POSAO I

UČENJE”

– Paket mjera za starije osobe – ”VAŢNO JE ISKUSTVO”

– Paket mjera za osobe s invaliditetom – “UKLJUČENI”

– Paket mjera za posebne skupine – “I POSEBNOST JE PREDNOST”

– Paket mjera za mlade – “MLADI I KREATIVNI”

U 6 paketa navedenih mjera provodi se dvadeset potpora za zapošljavanje

(http://www.hzz.hr/DocSlike/Mjere-aktivne-politke-zaposljavanja, 25.5.2013):

– “Uz pola – pola do prvog posla” – potpora za zapošljavanja mladih osoba bez

radnog staţa

– “Pola – pola” – potpora za zapošljavanje

– “Pola – pola za uključivanje” – potpora za zapošljavanja osoba s invaliditetom

– “Pola – pola i za osobe romske nacionalne manjine” – potpora za zapošljavanja

osoba romske nacionalne manjine

– “Zamjenski radnik“ – potpora za zapošljavanje za radnika na obrazovanju

– “Zajedno smo jači” – potpora za zapošljavanje upravitelja zadruge

– “Pomoć sebi i drugima“ – zapošljavanje kroz pojedinačne projekte javnih radova

– “Tvoja inicijativa – tvoje radno mjesto“ – potpora za samozapošljavanje

– “Učim uz posao“ – potpora za usavršavanje novozaposlenih osoba

– “Znanje se isplati“ – usavršavanje i obrazovanje nezaposlenih osoba

– “Dijeljeno radno mjesto” – sufinancirano zapošljavanje dviju osoba na istom

radnom mjestu

– “Rad i staţ“ – stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa

– “Radom za zajednicu i sebe“ – sufinanciranje zapošljavanja u javnim radovima

– “Komunalni javni radovi” – sufinancirano zapošljavanje u komunalnim javnim

radovima

53

– “Znanje se isplati i za zaposlene“ – sufinanciranje obrazovanja zaposlenih u

uvjetima uvoĎenja novih tehnologija i viših standarda i promjene proizvodnog

programa poslodavca

– “Stalni sezonac“ – sufinanciranje doprinosa za produţeno mirovinsko osiguranje

stalnim sezonskim radnicima

– “Neradni petak“ – potpora za očuvanje radnih mjesta

– “Ostanak u zaposlenosti“ – sufinanciranje zapošljavanja kod drugog poslodavca

– “Rad i nakon ljeta“ – omogućavanje korištenja potpora za poslodavce u turizmu

– “Mobilni timovi Zavoda za zapošljavanje” – usluge poslodavcima u

restrukturiranju ili u teškoćama

Iz navedenih mjera vidljivo je kako je Vlada donijela dovoljan broj mjera kojima bi se

ublaţila prevelika nezaposlenost u Republici Hrvatskoj, no najviše su zastupljene i

korištene mjere «Pola – pola» – potpora za zapošljavanje i stručno osposobljavanje za

rad bez zasnivanja radnog odnosa.

54

6. ZAKLJUČAK

Hrvatsko trţište rada karakterizira niska stopa aktivnosti stanovništva, visoka stopa

nezaposlenosti, ali i naglašen problem dugotrajne nezaposlenosti. Analiza stanja na

trţištu rada Hrvatske pokazuje da su još uvijek prisutni značajni strukturalni problemi

poput nefleksibilnosti, neusklaĎenosti ponude i potraţnje s obzirom na zanimanje i

obrazovanje i sl. Kreiranje novih radnih mjesta još je vrlo ograničeno, a stope

zaposlenosti muškaraca i ţena, te zaposlenosti mladih meĎu najniţima su u usporedbi s

EU-27.

Najveći broj nezaposlenih evidentiran je u dobnoj skupini od 20 do 29 godina, prema

stupnju obrazovanja to su osobe srednje stručne spreme, a najviše je onih koji na posao

čekaju do 3 mjeseca. Najviše nezaposlenih osoba je u Središnjoj i istočnoj Hrvatskoj,

potom slijedi Sjeverozapadna Hrvatska, dok je najmanje nezaposlenih evidentirano u

Jadranskoj Hrvatskoj.

U diplomskom radu je u razdoblju od 2004. do 2013. godine analiziran utjecaj sezonske

komponente na smanjenje broja nezaposlenih, te je vidljivo da se u vrijeme turističke

sezone tijekom ljetnih mjeseci i u vrijeme turističke predsezone broj nezaposlenih

smanjuje zbog sezonskog zapošljavanja. Prema podacima Drţavnog zavoda za statistiku

i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje broj nezaposlenih na godišnjoj razini je u porastu

što ukazuje na slabost gospodarstva i nastavak nepovoljnih kretanja u realnom sektoru

iako se broj nezaposlenih na mjesečnoj razini već tijekom oţujka smanjuje.

Standardnom dekompozicijom vremenskog niza dokazano je da u drugom kvartalu

nezaposlenost niţa za 2,2%, dok je u trećem kvartalu za vrijeme ljetnih mjeseci

nezaposlenost niţa za 6,5%. Sezonski indeksi u prvom kvartalu govore nam da je

nezaposlenost tijekom prva tri mjeseca veća za 8,6%, odnosno da sezonska komponenta

ne utječe na zapošljavanje radnika.

Broj traţenih sezonskih radnika kontinuirano se povećava, a najviše su traţeni radnici u

turizmu u djelatnosti pruţanja smještaja, pripreme i usluţivanja hrane te trgovine na

55

veliko i na malo. Najtraţenija zanimanja su sobarice, konobari/konobarice,

kuhari/kuharice, kuhinjski radnici/radnice, pomoćni konobari/konobarice, čistačice,

radnici/radnice u odrţavanju, recepcionari/recepcionarke, pomoćni kuhari/kuharice.

Gledajuću sezonsko zapošljavanje po regijama Hrvatske najviše traţenih osoba na

sezonskim poslovima je u Istarskoj ţupaniji, potom slijedi Splitsko-dalmatinska

ţupanija, Zadarska i Primorsko-goranska, dok se najmanje traţi u Koprivničko-

kriţevačkoj i Virovitičko-podravskoj ţupaniji.

Trenutno je 360.766 nezaposlenih osoba, odnosno 21,9% nezaposlenih. Uz sve

negativne analize na trţištu rada, rastom stope aktivnosti, visokom stopom

nezaposlenosti, stopom aktivnosti, nepovoljnim omjerom neaktivnog i aktivnog

stanovništva vidljivo je da su Hrvatskoj potrebne promjene. Za očekivati je da će se

početkom središnje turističke sezone potraţnja za sezonskim radnicima nastaviti

povećavati, što će pozitivno utjecati na kretanje broja zaposlenih i smanjenje

nezaposlenosti. No najvaţniji pokazatelj biti će indikatori na godišnjoj razini koji će

ukazati na smanjenje ili povećanje gospodarskog rasta i mogući oporavak na trţištu

rada. Izmjenama Zakona o radu i donošenjem Zakona o poticanju zapošljavanja drţava

provodi mjere aktivne politike u cilju boljeg reguliranja sezonskog zapošljavanja u

poljoprivredi. Mjerom Stalni sezonac drţava sufinancira doprinose za sezonske radnike,

kako bi se odrţala suradnja izmeĎu sezonskih zaposlenika i poslodavaca u narednoj

godini.

Najvaţnija odrednica poloţaja ljudi u društvu je svakako zaposlenost, jer se nezaposlene

osobe osjećaju socijalno ugroţene i bespomoćne. Gospodarska kriza i neuspjeh drţave u

provoĎenju reformi u gospodarstvu i danas predstavlja jedan od najvećih problemima

hrvatskog gospodarstva. Stoga se moţe očekivati da će turizam još uvijek biti glavni

pokretač sezonskog zapošljavanja u Hrvatskoj.

56

LITERATURA

1) KNJIGE

1. Biljan-August, M i suradnici : Upotreba statistike u ekonomiji, Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2007.

2. Biljan-August, M i suradnici: Statistička analiza u ekonomiji, Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2009.

3. Mikić, M. i suradnici, 2011, Ekonomski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav

Krleţa, Masmedia, Zagreb.

4. Šošić, I. i Serdar, V.: Uvod u statistiku, Školska knjiga, Zagreb, 2002.

2) ČLANCI

5. Bartoluci, M. i Budimski,V. 2010, Obrazovni sustav stručnih kadrova za potrebe

turizma u Hrvatskoj, Ekonomski fakultet Zagreb.

6. Biljan- August, M. 2000, Statistička analiza stope nezaposlenosti primjenom

piramidalnog modela, Ekonomski pregled, vol. 51,no. 5-6, str. 452-465.

7. Dujšin, U. 1999. Nezaposlenost i politika zapošljavanja u zemljama u tranziciji:

Hrvatska, Ekonomska istraţivanja, vol. 2, no. 1-2, str. 1-19.

8. Kerovec, N. 2003, Ne)jednakost ţena na trţištu rada. Revija za socijalnu politiku,

Svezak 10, br.3, p. 263-282.

9. Sabol Opačić, V. Bogdan, Lj. 2010, Problematika zapošljavanja u ugostiteljstvu i

turizmu, Zbornik MeĎimurskog veleučilišta u Čakovcu, vol.1, no.1, 2010.

10. Valdevit, M. 2003, Ekonomska aktivnost ţenskog stanovništva Hrvatske,

Ekonomski pregled, vol. 54, no. 9-10, str. 760-786.

11. Ţivić, D. i Pokos, N. 2005, Odabrani sociodemografski indikatori razvijenosti

Hrvatske i ţupanija, Revija za sociologiju, vol XXXVI., no 3–4, str. 207–224.

3) OSTALI IZVORI

12. Regulativa – Nacionalni plan za poticanje zapošljavanja 2011-2012, 2011 , Revija

za socijalnu politiku, vol. 18, no. 2, str. 217-220.

57

13. Statistički ljetopis Hrvatske za 2012. godinu, 2012, Drţavni zavod za statistiku,

Zagreb.

14. Strategija razvoja turizma RH do 2020., 2013, Vlada Republike Hrvatske, Zagreb.

15. Zakon o radu, 2009, Narodne novine, Zagreb, broj 149/09.

16. Zakonom o poticanju zapošljavanja, 2012, Narodne novine, Zagreb, broj 120/2012.

17. Ţene i muškarci u Hrvatskoj, 2012., Drţavni zavod za statistiku Republike

Hrvatske, Zagreb.

18. http://www.poslovnipuls.com/2013/04/11/godisnji-rast-od-84-posto-krajem-ozujka-

368-558-nezaposlenih/, 20.3.2013.

19. http://www.hzz.hr/DocSlike/letak_%20sezonsko_zaposljavanje.pdf, 15.3.2013.

20. http://www.obz.hr/images/panonska_500.jpg, 20.3.2013.

21. http://www.hzz.hr/default.aspx?id=6159, 20.3.2013.

22. http://www.hup.hr/stalni-sezonac-provedba-mjere-hzz-a.aspx, 20.3.2013.

23. http://statistika.hzz.hr/15.4.2013. http://www.delhrv.ec.europa.eu/files/file/articles-

101_pitanje_za_web_18.1.2012-1327071230.pdf, 25.5.2013.



http://www.hzz.hr/DocSlike/letak_%20sezonsko_zaposljavanje.pdf

http://www.obz.hr/images/panonska_500.jpg

http://www.hzz.hr/default.aspx?id=6159

http://statistika.hzz.hr/15.4.2013

58

POPIS SLIKA, TABLICA I GRAFIKONA

Slika 1. Podjela Republike Hrvatske na tri statističke regije 16

Tablica 1. Struktura radno sposobnog stanovništva prema aktivnosti i dobi, tis. 5

Tablica 2. Stanovništvo prema aktivnosti u 2010. godini 7

Tablica 3. Zaposleni prema poloţaju u zaposlenju i spolu, tis. 8

Tablica 4. Nezaposleni prema dobnoj strukturi u Hrvatskoj, 2004.-20 11

Tablica 5. Nezaposlene osobe prema stupnju obrazovanja, 2004.-2012. 13

Tablica 6. Nezaposleni prema duţini čekanja na posao 15

Tablica 7. Nezaposleni prema prostornim jedinicama – regijama, 2004.-2012. 18

Tablica 8. Veriţni indeksi nezaposlenih prema regijama, 2004.-2012. 19

Tablica 9. Registrirana nezaposlenost u RH prema spolu, 2004.-2013. 22

Tablica 10. Veriţni i bazni indeksi nezaposlenosti, 2004.=100 25

Tablica 11. Mjesečni podaci registrirane nezaposlenosti u RH, 2009.-2012. 26

Tablica 12. Formiranje kvartala za prikupljeni vremenski niz 26

Tablica 13. Izračunavanje pomičnih presjeka 27

Tablica 14. Izračunavanje prvih procjena sezonskih faktora 28

Tablica 15. Izračunavanje sezonskih faktora i sezonskih indeksa 28

Tablica 16. Izračunavanje desezonirane serije i rezidualnih faktora 30

Tablica 17. Traţene i zaposlene osobe na sezonskim poslovima, 2006.-2012 40

Tablica 18. Traţeni radnici na sezonskim poslovima po ţupanijama, I-II.2013. 42

Tablica 19. Traţene osobe na sezonskim poslovima po djelatnostima, I.-

II.2013.

43

Tablica 20. Traţeni radnici na sezonskim poslovima po najbrojnijim

zanimanjima, I.- II.2013.

44

Tablica 21. Zaposleni s evidencije na sezonskim poslovima po ţupanijama i

spolu, I-II. 2013.

45

Tablica 22. Zaposlene osobe na sezonskim poslovima po djelatnostima I.-

II.2013.

46

Tablica 23. Zaposlene osobe na sezonskim poslovima po najbrojnijim

zanimanjima, I-II.2013.

47

59

Grafikon 1. Nezaposlenost prema regijama u 2012. godini 19

Grafikon 2. Prosječna nezaposlenost u Republici Hrvatskoj prema spolu 22

Grafikon 3. Parabolički trend trećeg stupnja i nezaposlene osobe u Republici

Hrvatskoj od 2004. do 2013. godine

23

Grafikon 4. Nezaposlene osobe u RH i desezonirana pojava 31

statistiČka analiza utjecaja sezonskogoliver.efri.hr/zavrsni/179.b.pdfsvrha i ciljevi istraţivanja...

Documents