A ih lli

'A· Pd ti·

LIST IZLAZI TJ EDNO. - GODišNJA REDOVIT PRET­

PLATA DIN 30, DOBROTVORNA DIN 50. - ZA I 0 -

ZEMSTVO DIN 60. - OGLASI PO NAROCIT OJ TARIFI.

GODINA Xl. BROJ 16.

Sibenik, 18. travnja 1940.

ADRESA UREDNišTVA I UPRAVE: šiBENIK pp. 11

RUKOPISI SE NE VRAćAJU.

Domovinsl<a ljuba v Nema zapovi jedi vrnu one o lju­

bavi. Ljubi Bog i bll ~njega. S t me je

sve obuhvaćeno i sve rečeno.

Ljubi Boga! - Tu zapovijed shva­

ćamo. A zapovijed: Ljubi b liinjegat

Ko le na~ bližnji! Zar samo roditelji, že­

na i djeca, priJatelji l SU$jedi! - Ne

samo tl, nego svi sinovi i kteri Hrvat­

ske Domovine, pa l čitav svijet.

Riječ Je o ljubavi prema domovi­

nl, a s obzirom na naše čitatelJe: o lju­

bavi prema Hrvatskoj Domovini.

Hrvati smo. Zato bi bio l griJeh,

kadĐ ne bismo ljubili Domovinu, koja

se zove: Hrvatska. Jer - kako pjeva

veliki Hrvat Mato~ - ona nas Je pr­

ve trudno, rodila, za ručicu nas sla­

bu prva vodila; prva nas na ovom

svijetu volila, prva se za nas Bogu

mollla .. 1

Sve Je to jasno kao pljesak na

dnu bistroga potoka. Poteškoća na­

staje tek onda, kad treba odgovoriti

na pitanja: Kako se l jubi domovina!

Jednima je ljubav prema domo­

vini Isto što l čuvstvo, što i žar srca.

Drugi se smatraju velikim Hrvatima,

dok, zanosno pjevajući narodne da­

vorije, stupaju pod hrvatskim barja­

kom, prisustvuju političkim skupština­

ma i glasuju - - - - - - - -

---. Nije nl to na odmet, a kamo li

za sprdnju. All to još nije prava do­

movinska ljubĐvl - Ko Iskreno ljubi

-svoju domovinu, taj je u pvom redu:

~cvjek, ponenjak, značajnik.

Dok si pošten, dok pravedno ži­

-viš, najbolje i najočitije pokazuješ lju­

bav prema svojem narodu i domovini.

Poštenje je Iznad svega. Tu Je l du­

bina l snaga one narodne: Sve za o­

braz:, a obraz nl za što! Da budeš pravi Hrvat, nije do­

voljno biti progonjen od narodnih ne­

prijatelja, globljen, batinan, suđen i

.xatvaran. Bez poštenja, ništa nam to

ne koristi! Jer nepoštenjacf, makar oni

l bili batinani l zatvarani po tamnica­

ma radi svojih urodoljubnih izjava<<,

. najgori su grobari svoga naroda. Zato je pravi rodoljub, Iskreni

"Hrvat onaj naš malJ čovjek, koji, do­

dule, spava na slami l hrani se fu­

Jom kukuruznom kašom, all kad je ne­

ustrašivo Išao na izbore, nije pomlš­

ljao nl na novac, nl na visoke polo­

Jaje; koji svojim siromaštvom hrani l

:uzgaja llfavu letu zdrave djece; ko­

:fl niJe nikad nikoga prevario, nl olte­

tlo, nl pokrao; koJI, kad su u pitanJu

.bitna J prirodna narodna prava, nl ko­

t1'aka ne uzmite pred nepriJateljem, a

'kamo ll da bl se zadovolJio s mrvl­

.cama Ispod gavanova stola!

l lupefl, l pijanci, l lafiJivcl, l

Naše smjernice

Opasno ti suvremenih zabluda (liovor preucv. d ra Stepi nca aRademskoj omladini)

Kod oo. Isusovaca u Zugrebu obaviJe­

ne su trodnevne uskrsne konlcrcncijc, .r.u­

scbno za katoltčkc akademi arc, a za eh­

no zu kat. akudemičrkc. 14. t. mj. ujutr't\ bio

je svečani zaključak, pri čemu su uče ni

ci i učesnice konferencija, njih oko 400,

pristupili zajedničkoj sv. Priče ti, koju im

je podijelio zagrebački nadbiskup i hr­

vat ki metropolita prcuzv. g. dr Alojzije

lcpinnc. On im je ovom prilikom održao

ovu 7načnjn u propovijed: »Katolički akadcmičnri i akadcmičar-

ke! U Vama, vjernoj akademskoj omladi­

ni . gledam u ovim danima ncizvje no ti

najsolidniji zalog retne budućnosti hrvat-

koga naroda. Vi ste kroz bure i oluje

sada njice sačuvali u sebi neoštećene mo­

ralne i v j ~r<>kc vred note, koje su u krva­

vo j i slavnoj prošlosti našoj sačin i avnle

životnu snagu i ne lomljivu otpornost na­'egn naroda. Vi ste pozvani, dn tc vred­

note razvijate i produblj ujcte, tc ih kao tajne vječne mladosti i bc mrtnosti pre­

date kn nijim pokoljenjima. pravo zato rado dolazim kao nadpa­

stir svake godine medu Vas. Sretno sam,

da Vas u dane, kad opća raskalašenost i

nemoral izjedaju narode, nalazim gdje sr­

cem i u tima govorite: »Poći u k oltaru

Božjem - k Bof,!u koji je radost mlado ti

moje!« (Ps. 42, 4) retan sam. kad Vas

mogu nahraniti Kruhom, iz kojega niču

čisti i neoka ljani lji ljani. reta n sam, što

Vam za velike i teške zadatke bud 1ćno ti

mogu pruži t i hranu jakih i nesavladivi h.

retan sam, da V am pred katastrofom,

koja prijet i svima, mogu staviti u srce

kl icu uskrsn uća i besm rtnosti. A li osobito

se vc elim, što u tamnoj noći opa nih za­blu da, kad O tac naš nebeski svojim sve­

moćnim prs tom piše po zemlji ozbiljnu

opomenu: "Jao si ga vama, što velite do­

bru zlo, a zlu dob ro!« (Jz. 5, 20), i kad

Istinu neprestan o pra ti zabluda kao sjena,

ne bi li sc »prevarili , knd bi b ilo moguće,

i izabrani« (M k. 13, 22), što mogu opet

jedn arn u V aše mlade d uše pu nom pre­

gršti ubnciti s jajne zrake neb eskog svi­

jetl a Kris tove nauke. Između dva sc ekstrema talasa život

današnjice: izmed u in ternacionalnog ko­

munizma i poganskog nacionalizm a. I o

Vaše mlade duše zapiju ku ju t i valovi i

tj eraj u ih sad prema jednom sa d opet

prema drugom ekstremu .

preljubočincl, i suložnicl, J rasko~nlcl

- sve mogu biti, ali ne čestiti lJudi,

pravi rodoljubi, korenltl Hrvati! Kad smo s time na čistu, onda

te nam biti lako prepoznati original

od patvorine, pravoga rodoljuba od

vikača J korlta~a. - Držite tata! Drfite tata! - Ta­

ko lesto znadu vikati najgori lupefl l­

za leđa poštenih · lJudi. A viču zato,

da bl samima sebi zamell trag. Nije

onda ludo, ako po koJI talmi-Hr­

vat, nazovi-rodoljub,' vile za ls­

pravnim Hrvatima l hstltlm rodoljubi-

Prije dviJe godmc u malo drukčiJim,

nepovoljniJim prilikama, otvoreno sam

a1n propovijedao evanđelje o moralnoj 'cličmi ljuba,; za narod. Za kršćanina je

domoljublje ćudoredna dužno t i krepost ,

ukorijenjena duboko u prirodnim zakoni­

ma, koji u za OJ Božji zakoni. Kao'to

vc prirodno tako je i ljubav k domovini

i narodu Krist Gospodin svojim naukom

i pnmjerom uzdigao i oplemenio. ajveći

rodoljubi u povijesti naroda odnjihati u

e u krilu jcgovc - katoličke rkvc!

li ljubav prema domovini i narodu cije

neodređeno čuv tvo. mag)oviti zano , ne­

go čin, djelo, nesebična /.rtva! Ljubiti

znači djelotvorno htjeti dobro. kadem­

ska omladina treba dn zasvjedoči svoju

ljubnv prema domovini i prema narodu ta­

ko, da briŽ'no izgrađuje svoj značaj, da

C::uv• ti i el o i dušu svoju čistu i neokalja­nu. da e vestrano i olidno obrazuje, da

snažnom rukom, netaknutim snagama u­

ma i srca, potpuno spremna i na vi ini

mo(!ne zahvatiti u narodne poslove. kad

kucne njezin ča . li, dragi akademičari i akadcmičar­

kel crna istine tako svete, nema ideala

tako uzvišena, dn ga ljudska ograničenost

ili zloba ne bi pokušala okaljati, kriviti

ili čnk znakaziti. Pače : što je is tina sve­

tija, što je ideal uzvišeniji, to je opasni­

ja i pogubnija i če·ća njezina pntvori na

- zabluda! To, nažalost, vrijedi i za do­

moljublje i za nacionalizam. Veli k dio

današnje generacije skinuo je s oltara pra­

voga Boga. U javnom i privatnom životu

da našnje generacije značenje Boga, Go­

spodina i tvoritelja, spalo je na ništa.

Ali potreba lj udske duše. da sc podvrgne

nečemu , što je veće, vrijednije i trajnije

od nje, tako je duboka ; sklonost pleme­nitog čovječjega srca dn služi i da se žrt­

vuje zu nešto. što ga nadi lazi, tako je

jaka, da današnji čovjek neprestano traži

idola, koj ef.! bi mogao postaviti na opusto­

šene i prazne svo]e oltnre. Već smo i

zaboravili imena mnogobrojnih idola, 7B

koje se oduševljavala generacija, koja od­

lazi. U naše dane u velikom dijelu čovjc­

ča'Ostva, pa i idealne omladine na ispraž­

njeno prijestolje Božanstva sjeda novi idol:

idol nqcionalizma. Nacionalizam je dnnn za mno{!e naj ­

veća vc tin in . na iidcalnija vrednota. ono

na iu7višcni i e i nnj ljepše, za što i e jedino

vri jedno žrtvovati sc. trpjeti i umirati:

ma: To su vam izdajice naroda, pla­

ćenici 1 slavohlepnl sebičnjaci!

Po plodovima njihovim poznate­

te ih! - Krist je po plodovima upo­

znao knjifevnike i farizeje, te ih je

osudio najoštrijim riječima, koje su i­

kada lza~le Iz njegovih proročanskih,

bofansklh ustiju. Držimo se J ml Kristove metode,

pa nećemo pogriJešiti. Blvll protunarodnl reflml zapo­

stavljali su u našim školama hrvatsku

knjlfevnost l povijest, kao l sve ono

Ito je moglo u đalklm dušama uzbu-

BROJ CEK. RACUNA 23.121

ono, J;to idealnom čovjdw zapravo 1 daje

srni ao 1 sadržaj Života. , 1neiju, osobito

u drža vi orgamz1rana nacija, postala je

božanstvo, pred kojim treba da pane u

prah sve, svako osobno pravo: božanstvo, pred kojim treba da zanijeme svi lični

zahtjevi i najosno•mije prirodne težnje. 1acionalizam je postao ona zadnja i vr­

hovna normu, po kojoj sc sve pro uduje

i ocjenJUJe. vc je dopušteno, vc je do­

bro. sveto i veliko, ' to makar amo i na­oko unnpredujc i uzdiže naciju. što je

kršćan tvo držalo najljepšim i naj vetij im•

kao ljubav k bližnjemu, sveopće bratstvo naroda, dobrota i milosrđe - to posta je

slabo t i zlo, ako nije u skladu s časovi­

tim narodnim aspiracijama. Vrijednost i

veličina pojedinačnog života mjeri se sa­

mo i jedino odnosom prema nacionalnim

vrednotama i jedino o tom ovisi , da li će

sc oko čije glave viti au reola svetosti , ili

ćemo joj na čelo utiSlluti žig prokletstva i

sramote. toviše: i samo kršćanstvo i Kri-tova rkva smiju računati na priznanje

samo utoliko, ukoliko su u skladu s na­cionalnim idealima. Ukratko: značenje,

što ga je nekoć za ljudski život imao

Bo!! Stvoritelj i Gospodin, jegovn stva­

ralačka misao i Njegova sveta volja, to

z načenje poprima od ele nacija . Atributi

i prava, koja su nekad pripadala samo

Bogu. pripadaju od cic naciji . n prije­

stolju veličanstva i uverena gospodstva ,

na kojem je nekada kraljevao Bog. odsa­

da toji naci jn!

Dragi akademičari i akademičarkel U

organskom se svijetu od vremena do vre­

mena pojavljuju zaraze. a ši roko znaj u

zahvatiti epidemije, kojima se samo naj­

jači organizmi mogu odup rijeti. Isto se

zbiva i u idejnom, duhovnom carstvu. T om

epidemijom stvara sc u pojedinim skupi­

nama lj udi, u pojedinim društvenim sloje­

vima pn i čitavim narodima izvjesna psi­

hozu, protiv koje sc vrlo teško, gotovo

nemoguće boriti. Pokušajte komunizmom zaražene mn e razuvjeriti. Pokuša jte naj­

očcvidnijim činjenicama dokazati, kako je

komunizam lažan i poguban. Pokušaj te

tim duhovnim slijepcima otvori ti oči, saT

će sc Vaš trud slomiti pred iracionalnim

dubljinama ljudske na ravi, koje je zahva­

tila strahovita zaraza komuni t i čkog mesi­

janizma. Ali na drugoj je st rani gotovo

jednako snažna i opasna epidemija pogan­

skog nacionalizma, ka ko smo ga netom

ocr tali . Pokušajte fa naticima nacionaliz­

ma pokazati, kako su beskrajno smiješni

'nji hovi pokušaj i postaviti na oltare, pred

koji ma se naš narod kl anjao božanskom

Učite l ju Isusu Kristu, d ruge učit elj e, koji

diti nacionalnu svijest. - Sada se na­

stoji nadoknaditi, što su prošla dva

desetljeća propustila ili srušila. Tako

je i pravoJ All vi~e nego sva povijest

l knjlfevnost, vile nego sva »stare

slave djedovina<<, uzgojlte nam ptiće

ždralovite - postojani l potpuni uz­

goj u pravdoljublju 1 poštenju.

Pošteno živi, pošteno radil U to­

me je domovlnska ljubavi To je bilo

l glavni živac ispravnoga hrvatskog

rodoljublja.

lg.

STitANA 2. ---------su tek JUČer do xli! Pokažite fnnat.1cimn nacionalizmu, kako je uprnvo zn pripndni­kc mnlih nnrodn bezumno odu;cvljnvuti se zn poganskc nacionalizme ve likih nu­roda . Poknžitc im kako je bezumno odu­ševljavati sc zu predstavnike i no iocc doktrinu, koje poznaju sa mo jt'dno bo­žan tvo : vln titi nuro u; amo jedan ;. ivot­ni cilj: veličinu vlnstltog narodu; amo jedno s red tvo Ztl tuj cilj: krutu silu i bezobzirnu borbu: samo jedno prnvo : pra­vo j o~c!!a; amo jednu metodu : gažen je svih Božjih i ljud kih p'ravu. Poku~ajte, velim, tim fanaticima dokazati, kako će

po vim zakonima logike opravo oni po­stati prve žrtve Molohn. zn kojef!a e o­duševljavaju, i Vi ćete naići u velikoj ve ini na nijemi i f! luhi otpor, ako Va naprosto ne prcgazc ili ne razapnu na križ, što tc im pokušali pred ponorom otvoriti oči . . .

Ali onaj. kojemu su povjerene besmrt­ne du"e, treba dn i u tim okolnostima govori otvorano i jasno. On je tu »i n tes­timonium VCritatis«, zato tftL govOri istinu. Za nj vrijedi rij eč sv. Pavla: »Teško mc­ni, ako ne propovi jedam cvandeljn!« (1 Kor. 9, 16). 1 e mislim doduxe, da je na'n omladina podlegla toj zabludi. li već i pred nmom pogibelji tc opasne i otrov­ne zaraze, koja želi prevariti, ako je mo­guće, i izabrane, mora i Tebi. kato l ički akademičaru i nkndemičarko, Tvoj natpa­stir u vrevi dana"njicc doviknuti: »Cuj, Izraele, - ču j, narode Božj i - jedan je Gospodin Bog naši crna drugih bogova uz jega!« (Izl. 20, 3). Jedan je Bog, vječna i svuda"nja T tina, vječna i svu­dašnja Pravda i Ljubav, koji je suvereni Go podar i pojedinaca i naroda. Svetim zakonima T tine, Pravde i Lj ubavi može ba jednako da se podvrgava i život po­jedinaca i život naroda i život drža va. T eška je pogubna zabluda, da bilo koj i čin, nije u skladu s vječnim moralnim zakonima !strne, Pravde i Lj ubuavi može trajno uniprijcditi veliči nu naroda i pri­donijeti njegovoj i tinskoj sreći, Privid­no i ča ovito može takav čin donijeti vc­lik uspjeh. ali u cjelini narodnoga života, koji traje stoljeća, on je uvijek strahoviti minus, koji se skupo plaća !

Vjerna akademska omladinol Današ­nji svijet, dallllšnja Europa i opet e na­lazi baš no tom terrainu pred sudbonos­nim raskršćem. o tom joj rask r"ću u­vereni Upravljač udesa dovikuje riječi : »Mećem danas preda te život i dobro, i opet smrt i zlo; da ljubiš Gospodina Bo­ga svojega te hodaš stazama Njegovi m i drži š zapovi jedi jcgove. . . Poziv ljem za svjedoke nebo i zem lju , da sam vam pre­dložio život i smrt, blagoslov i prokle t­stvo« (Ur. V. Mojs. 30, T. 19).

I ljudi, i narodi sc odlučuju: Jedn i skldaju Boga s prijestolja srca svoga, da posa'de na nj idol »Sebe i svoju velič i ­nu«.

I tom se idolu predaju :osvim srcem svojim i s'vom du om svo jom i svom pa­meti SVOJOm i vom snagom svojom« (Mk. 12, 30). T plodovi ne izostaju kod pojedinaca: kako staro tako i novo po­gansko božanstvo idol-država za robljuj e ga i ponizuje, li šava svega ljudskog do­stojanstva te čini od njego obični broj u zajednici, vojnika za državu . I plodovi ne izostaju kod naroda : taj Moloh bole­snoga nacionalizma guta jedan narod zn drugim, n djelo mu opravdaju zaluđeni poklonici njegovi, koj i cc sj utra biti nj e­govom žrtvo m .. .

Drugi' naprotiv govore s Psalmistom: »Altaria Tun, Domine virtutum, Rex meus et Deus meus - oltari su Tvoji samo Tebi pripadaju, Gospode si ln i, Kraiju moj

Bože moji« (Ps. 83, 4). Najveća vrijed-

Zaqrebačhi Zbor

27. IV. - 6. V. J 940.

XVII. Salon automobila "Goriva i primjena'' - Po­J'jodjelski strojevi - Vin6 -n Ljeto i kućanstvo" - Tu­rizam-Narodne rukotvorine Na želj eznicama od 22. IV. - JI. V. besplatni povratak, na jadr. paro­brodima viši razred za ci jenu ni žega·l

uKATOLIK«

no ·t i vrhovna norma nije ni krv ni rasa ni bcsklosri.i kolektiv 111 nacionalna eli­čina nego Bog na nebu, a ntl ze mlji slo­bodniL duhovna lično t, besmrtni duh po­jedin čcv! vc je osbtlo i dr/. ova, i krv i ra a, i gospodar tvo i tehnika samo radi njih l l ništa od Yega to!!a nije vrijedno, du zauzme ono prijestolje, onaj ol tar, ;to ga je vaki čovjek dobio ugrađen u svoju nutrinju od Onoga, koji ga je stvorio. I pokazuju sc plodovi života: Bog, pravi Bog, živi Bog ne ubijn djece svoje, jer

jcgovn u slava - djeca jegova: po-jedinci narodi. On je rekao : "Jn sam do ' no, da (ljudi) imaju život i dn ga imaju u izobilju« ( lv. 10, 10). Bog, pravi Bog ne proždire vojih službenika, nego obratno, cbc doje njima za hra'nu, kako tc i kusili danas po Kruhu života.

Vjerna katolička omladinol ls "nu da­na · na svakom koraku prati zlokobna je­na zablude, ne bi li e »prcvnrtli, kad bi bilo moguće, i izubrani cx ( lk. 13, 22) . r stog!l Ti Tvoj nutpa ti r dana dovikuje: Drži sc Božjega Taboru! Gospodin neka. bude uvijek i u svemu Bog Tvoj - On je j dini fstino, Prnvdn i Ljubav. 1 jcgovn stvarnlal:ka misao, J ' jcgovn sveta volja jedini daju smisao, ' 'ri jcdnost i veličinu

kako pojedincu tako i narodima. »Izaberi dakle život, da ži viš Ti i . s jeme Tvoje i dn ljubiš ospodinu Bo!fa svojega i po­koravnš se gla u jcgovu i uza 1 j prio­neš, jer je On život Tvoj i trajanje dana Tvoji h!« (V. Moj . 30, 20) . I znat ćeš Ti, kako »je dobro prianjati uz Boga« (P . 72, 28) i drža ti sc j ega. no rod na · bit će i dalje rječitim svjedokom , kako je »blažen narod, kojemu je Gospod Bo­gom njegovim« (Ps. 14 , 15). Tomu Bogu »kralju vjekova, besmrtnomu nevidljivo­mu jedinom Bogu ča t i slova u vijeke vjekova« (l Tim. 1, 17).«

ZtVOT S C~RKVOM Crkveni kalendar

edjclja, 21. l . : Cetv rta nedjelja po Uskrsu. - Sv. Anselmo, nadbiskup i uči­

telj sv. rkvc. Rodio sc u Aosti g. 1033. U mladim godinama bija"e go zanio svi­jet sa svojom taštinom i ča rom, ali za kratko. nsclmo ostavi SYijet i pode u sa­mostan. U samostanu bio je primjer i u­zor svim redovnicima, pa radi toga posta i samostanski opat. Radi vanredne učenosti i sveta života bio je izabran za nadbi­skupa u engleskom gradu Kantaberyju. Mnogo je pretrpio kao nadbiskup, pa je ~ velike pokore i apostolskoga truda shrvan preminuo na današnji dan g. 1109.

Ponedjeljak, 22. IV. : Sv. Kajo, Papa i mučć>nik. Rođen Je u Solinu kod Spli­ta od krŠćanskih rodltel ja. Godine 283. bijaše izabran za Papu. Vremena njegovo­ga vladanja bijahu teška. Baš u to vri ­jeme DiokleciJan n svim silama progo­nio je kršća n e. v. Kajo kao otac i pa-tir lhijcpio je i tješio kršća ne, dn ne

klonu, dok n ije i sam pretrpio mučeničku mrt g. 296.

Utorak, 23. IV.: Sv. 1uraj, mučenik . Bio je zapovjedn ik Dioklecijanove straže. Jeda'n od prvih, koji sc caru usprotivio ra­di proganjanja nevinih lCršćann bio je Ju­roj. »Care, što smo ti mi kršćani u či nili,

da nas tako progonis?« Rndi ovoga ne­u t rašivogJ nastupa nakon prctcških mukd otsjekošc mu glavu g. 303.

Srijeda, 24. IV. : Gospa dobroga savje­ta. - Sv. Fidel,. kapucin i mučenik. Ne­umorno je propovijedao sv. v jeru tc broj ­ne protestantc i otpadnike pov ratio na­trag sv. Crkvi . Radi togo bijahu kivni protestan ti , pa go nekoliko naručenih voj­nika umori g. J 622.

Cetvrtak. 25. TV.: Sv. Marko, cvanćl c­list. Po svoj prilici bio je n cćnk sv. Pc­tra, pn je zajedno s njime propovi iedno sv. vicru. Napisno je evanđelj e. Alcl<­sandriji pretrpio je mučeničku smrt.

Petak. 26. TV.: Sv. Klet l Morcelln, Pape i mučen ici.

Subota. 27. TV.: Blažena Osnna Ko­torska. Bila ie redovnicn sv. Domniikn. .Toš i danas u Kororu čuva se n cra~nad­nuto njezino ti"elo.

tETVRT A NEDJELJI' PO USKRSU

ClTA NJE POSLANI E blaženoga Ja­kova Apostola (1, 17- 21). - Predragi! Svaki dobnr dar i svaki srtvršcrt poklon odozgo je, s ilazeći od Ocu svjetlo ti, u kojega nema promj ene nl sje'rle m1jcnc. Dragovoljno nas porod! riječju istine dn budemo kao prvina nj egova stvoren ja Znate, ljubazna moja bmćo, neka bude

svaki čovjek brz da čuje, a spor da go­vori, i spo r '1111 srdžbu, jer srdžba čovječj a

ne Čin i pravde Božje. Zato odbacivši sva­ku nečistoću i ostatak zloće u krotkosti primite (u as) u ađcnu riječ koja može spasiti duše vaše. .

t Si. . JLDl . !;:VA DELJE po i-vanu (16, 5-14). - U ono vrijeme o'l!Če J ·us učeni~; mn svojim: Idem k onomu ko­Ji mc je posltw, i niko me od vus ne p litt: Kamo i đ eš? ego jer am vam ovo ka­zao, žaloni sc napuni srce vaše. A(i ja vnm istinu kttžcm Bolje je za vas dn ja Idem, jer oko ne otidem, tješitelj n eće

doći k vama; 11ko li pak otiđem, posla ću ga k vnr11n. ( kad on dođe, osv j edočit će svijet o grij ehu i o pravdi i o udu. O grijehu, što ne vjerava e u mene; o pravdi, što idem k Ocu, i više me nećete vidjeti; o udu. što je poglavica ovoga svijeta već osudcn. Još bih imao mnogo da vam kažem, aJi od ne možete pod ni­jeti. kad dođe on, Duh istine, naučit

će vas svu is t inu. Jer neće od sebe go­voriti , nc!(o što čuje, !!Ovori t će, i javit će vam buduće stvari. On će mc prosla­viti, jer će od mojega uzeti i objavit će

vam n.

MOLITVE KRSCANINA XX.

J EROV JE APO TOL KO V jeru jem u Boga, Oca svemogućega,

Stvoritelja neba i zemlje. I u Isusa Kri­sta, Sina njegova jedinoga, Gospodina na­šega, - koji je začet po Duhu Svetom, rođen od Marije Djevice, - mučen pod Poncijem Pilatom, raspet, umro, i poko­pan ; - sašao nad pakao, treći dan uskr­snuo od mrtvih, - uzašao nad nebesa, sjedi o desnu Boga, Oca svemogućega; o­donut će doći suditi žive i mrfve. - Vje­rujem u Duna Svetoga, - svetu Crkvu katoličku, općinstvo svetih, - oproštenje grijeha, - uskrsnuće tijela, - život vječ­ni. Amen.

Zove e >>V jerovanje Apostol ko«, jer dopire sve do njihovih vremena. 1 ulazi­mo tragova i navoda rij eči našega Vje­rovanja kod sv. Ju'stina mučenika (t 167.), sv. Tr ineja (t 202.), Tertulijona Ct 222.).

čili su »Vjerovanje« i :o i zabrani« ili :opozvani«, kako su se zvali ka tnkumeni u zadnjoj fazi svoga kotakumenota, k.nd su već blfl sigurni, da će primiti sv. kr­'tenjc. Ono je bilo slavni hvalospjev mu­čenika, kojim su qni pozdravljali smrt. Ispovjednici vjere branili su ga uz cije­nu progonstava i utamničenja. Misionari su ga okvasi ti svojim znojem, dn !fa po­nesu vakomo, eda bi se ono orilo u svim srcima. Kršćanski naraštaji ga prenesoše sve do naših dana kno drag.ocjcni doku­menat božanske istine, koja nikada n e dolazi na manje u rkvi Kristovoj, jer je u njoj njegov amjesnik, nepogrj ešivi čitel j, koji nam za. to jamči . arodi, koli­kogod razlikovali se po rasama i jeziku , ujedinjuju sc u samu jednu oblt l'j, kad u vječnom gradu pred !!robom Petrovim mole istu ispovijest vjere, ili kad pred lurdskim Gospinim svetištem, svi ujedl­hjcni kao jedno srce i jedna duša, sveča­

no pjevaju »Vjerovanje«. Apostolsko V jerovanje je zlatni vez,

koji dr:li povezane sve otkupljenike Kri­stove, razasute po zemlji.

Dijeli sc na 12 članaka , koji su kno 12 faza Božje ljubavi nnpramlt ljudima ; 1'2 zraka božanskog svijetla, koj e rasvj1etljuju našu živo tnu stazu, koja nns vodi do ne­beske Domovine.

Dok moli š »Vjerovanje«, prigni svoje čelo i ponizno se klanjaj vječnoj Mudro­sti, kojn sc dostojala, da te prosvijetli i pouči u svo jim otajstvima. Od1 srca za­hvali Gospodinu, koji t'c izm!!đ~ toliKih milijuna izabrao, dn živi š u svijetlu sve­tog Ev~nđcl ja . Mo1,1 »Vjerovanje« u duhu zadovoljštine zn tolike, koji )t,a u nnšc do­ba odbacuju, pobijaju, napadaj~ i vrijeđa ­ju, bilo svojim riječima, bllo svojim po­!!anskim živo tom. Posred tolike nevjere ponovi češće Kristu , da ti vjeruješ u Nje­ga i njegova otajstva. I napokon uv'rsti u ovu tvoju ispovijes t v jere molitvu, dn Gospodin dad e, dn se njegova istina raz­lijej!nc ll tollkim srcima, ko ja još came u tami i u sjeni ~mrtnoj . Moli za misiona­r . moli za jadn pol!nnc i knvovjcrce. No nn.dasvo budi ti sam živuće "Vicrovn­nje« prnkti cirajući svoiu vi eru uvij ek i svaf!dJc. ier: »ovo je nobjedn, Ro!n pobje­đuje sviiet. vjern vaša!« - . ~~~~~~~~~~~~~-~--

NAĐENA NOVCARKA. U blizini Vrpo l i a našla se jedna novčarka s pri lič­nom svotom novara. Tko ju je izl!ubio, neka se javi župskom ur'ed~t fo<lrtovac.

BROJ ~6.

f Df. Dionizije moradi ~~ -""'-..,;,

selu Mrzlo Polje u Z-u mberku u no-ći od subote (13. t. roj.) na nedjelju ((4. t. mj.) umro je nenadano tokom noći od izljeva $<rvi u mozak križevački grkoka.to- • li čki biskup preuz ~. g. dr Dionizije Nja­radi, dok se amo nala zio u pastirskom pobodu. Vijest o ovoj njegovoj nen'ada­noj mrti izazvala je opću žalost ne samo. nj egove pastve već i svib, koji su ga o-

, ' f sobi to cijenili i pozna vo i, jer je bio u i-s in u Božji čovj ek.

Pokojni vladiKa dr Njora.di rodio se 1874. u bačkom rusinskom selu Ruski Kr­stur, gdje je svršio i pučku školu . Gimna­zij ke nauke svršio je dijelom u VInkov­cima., a dijelom u Zngrcbu, dok je bogo­sloviju i ft1ozofiju svršio no bogoslov­skom fakuftetu hrv. sveu čili šta u Zagrebu. Već u mladosti svojoj o jećao je veliku ljubav nnprnmn vom narodu, pobožnosti, sjedinj enju i Crkvi. To su mu ideali i kroz ćitnv njegov život. Zarcden je za svećen ika 1899. i odmah imenovan nad­stoj nikom nauke u cparhijskom sjemen.i­'tu u Zagrebu, !!die je uspio da probudi' novi duh rada, pob<Ylnosti. nnuke i ljubavi prema ideji svetog jedinstva.

Halo zatim imenovan je upraviteljem župe u Si du, gdje je razvio svoje rijetke pastirske sposobnosti. 1902. postao je rav­nateljem eparhijskoga sjemeništa te ga je­podigao na takvu visinu, no kojoj sc ri ­jetko kada nalazi lo. Njegovim nastoja­njem istematizirona je katehetura za gr­kokatoličku srednjoškolsku mladež u Za­grebu i stolica za istočno bogoslovlje na bogoslovskom fakultetu u Zagrebu. On sam jec imenovan prvim grkokatoličkim kntehetom na srednjim školama (1908.-1914.) te sc u tom radu osobito istakao. ustavio je i izdao tada prvi katekizam

za malorusku mladež ua pučkim škoTama. T je bila prva takva knjigo na maJoru­kom jeziku u Bačkoj.

Izdao je i pnri molitvenik za grkoka­toličke Zumbcrčanc, jer ga dotada nijesu imali. On je značio za njih u duhovnom životu pravi preporod i novo oduševljenje za crkveni obred i crkvenu pjesmu.

Od mladOBti svoje podr.lavoo je uske. veze s !rkokatolicima u Galiciji, kamo je: muogo putovao te se upoznao so svim cr­kvenim i svjetovnim prvacima · ukrajinsKo­ga naroda. jegova nastojanja išlo su zll tim, đa i križevačka biskupija iz Zumber­ka i Bačke pošalje u galicijske samostane vasilijanaca i vasilijnnki kandidate redoT­ni čkoga života. U tome je uspio. Osnova­ne su četiri stanice vasilijank.i u Kri žev­cima, Sidu, Osijeku i Sošicamo, te ređ sestara Službenica u Kucurl i Ruskom Kr­sturu. Osnovana je i residencija vasiliJa­naca, koji su preuzeli upravu zavoda u Zagrebu.

Boraveći često u Galiciji sav je . bio zanesen idejom jedinstva. Zato i piše ži­vot sv. Jozafatu, velikoga mučenika jedin­stvo, koji je izdalo Hrv. književno društvo sv. Jeronima. Za svoje svećenstvo osno­vao je posebno Društvo sv. Jozafata sa svrhom, da pomaže siromnšne svećenike u teškim nevoljama. Ono sve do danas ak­tivno radi te drži zajednicu i ljubav me­đu svećenicima.

Kad ga Sv. Stolica 1914. godine ime­novala apostolskim ndministratorom križe· vačke biskupije te je 1915. p~'mio biskup­ski red u Rimu, no svim pol]l~a nastavio je svoj već započeti blngoslo.vljeni rad. Kao misionar neumorno obilazi župe i sela svoje biskupije. Vjernici i svećenici su ga smatrali svojim pravim ocem radi njego­vog očinskog postupka s njima. Uvijek je ostao apostol blagosti, ljubavi i trpljenja_ Nije bio strogi' sudne, nego dobnr prija­telj, savjetnik, slug,n svima i svakome.

Uvijek je stajao u prvim redovima. svakoga katoličkog rado kod nos: Bio je osobiti prijatelj naše katoličke štampe. Za svoju oiskupiju osnovao je tri lista« »Ru­ske Novine« za bjlčke Rusine, »Ridne Slovo« (Rodna Riječ) za. Ukrn.jince u Bo-ni i Slnvoniji te »2umbernčke N"ovine«

zn ŽumberaK, koji : po nj~g-ovoj ideji i ak­ciji, izdavri) gnd\šoj svo)e kalendare. Kod Sv. Stolice uživao je toliki ugled, da sc bez njcgll nije rješavalo nijedno pitiV nje opće grkokatolič)<e slavensk.e crkve­(reforma liturgijski~ . knjiga, izrnda crkve­noga zakoniku zl1 istočnu crkvu, I]lisija '! Potitarpa"tskoj UkraJini zn lčrize CR' i dr.)

Teške su' bile priliiCe u krizeva~koj bi~ skuptjl1 zn vrijeme s Jbtskogll roHe Rdtr-

vez., Hrva .Hrratsko izložbu 1

ta od nai [ožba ćt ,Dom liko galeriju•, • ,Arheo! ~!ožda če

je upozo !ariju n

društro RAD

ĐAKO Ti'ć, odbor šić, E. lll u ĐaJ

BROJ t6.

kunu biskupiju trebruo je odrluti nu oku­pu, n nakon mtn ntlstal je i pitanje pro­širenjn biskupije nn ukrujin kn naselju u Bosni u bnnjolu kom i prnjuv rskom kruju to no pet grkokutoličkih lupt\ u Juin uj

rbiji. sprko v likogn pomunjknnjn s e ćenstvu, on je vc to retno rijci;io.

1920. Pu.pin ·kom bulom imcnovun je kri.tcvočkim bi kupom.

jegovu ličnost i veliki rud ostat će

svakuko trnjn istaknuti u povij ti grko­katoličke crkv u Hrvatskoj i hrvnt kog katolicizma uop e. jegovi z mni taci prevezeni v automobilom iz Mrzi g Po­Ijo u Križevce, gdje su bili izložcni u tn­mošnjoj grkokntoličkoj katedruli. 17. t. mj. uslijedio je sprovod 11 veČllnim opi ­jelom. Tom prilikom zugrcbački nndbi kup preuzv. dr tepinnc odr.l.no je žnl bni govor. okon togn su njegovi zemni o tu­ci bili odvezeni u njegovo rodno mjesto Ruski Krstur u Bačkoj, gdje će obaviti u­kop subotički bi kup preuzv. g. dr Buda-nović.

Počiva u m i ru!

Hrvatska sveta godina (VJesnik Kancelarije za proslavu jubi­

leJa 1941.) IZL02 B RELIGIOZ E MJET-

NO TI. Prilikom proslave BOO. goJ;;qj'ce vezn Hrvatu sn v. tohcom prir.:dit • e »Hrvat ko dru"t\•o • .11:1jctnosti« u ·~:l~!n:oc~

izi<Ylbu religiozne umjetno ti kod ! lt •t­ta od najstarijih vremena do danas. lz­I<Y.lbn će zaprema ti »Umjetnički pavi! jon« »Dom likovnih umjetnosti« i »Modem~ galeriju«, n sastavne dijelove popuni t e »Arheološki muzej« i »Obrtni muzej«. Možda će trebati još koja pro torija. a­činjeno je već mnogo. Iz Dalmacije dola­ze ocJiijevci od gipsa najzna.menitijih obje­kata, koji sc ne mogu prenijeti u Zagreb; popisani su predmeti, koji dolaze na iz­ložbu. Najznamenitiji su tu pomentct stare hrvatske umjetnosti, ali ima i gotike i renesanse i baroka i modeme religioz­ne umjetnosti . Bosna je već poslnJn mno­go odlijevnkn bogumilskih i najstarijih kr­~anskib spomenika. Bit će zastupani i muslimanski spomenici. - Znamenitije cr­kve bit će prikazane u velikim fotografi­jama, kojih će biti nekoliko stotina. Ma­nji predmeti dopremit će se originalni na izložbu, a dragocjeni predmeti čuvat će se r posebnom dijelv izložbe u vitrinama i pod stražom. Izložba bi trajala nekako od listopada 1940. do listopada 1941. -

Sig'urno će se naći pored već evidentira­nib predmeta još mnogo predmeta, koji bi trebali da budu na izložbi prikazani, a za njih se ne zna. Naći će se tak.--vili stvari, osobito po crkvama. Umoljavaju se gg. župnici i upravitelji crkvi, da što pri­je upozore na takve slučajeve ili »Kance­lariju za proslavu jubifeja« ili »Hrvatsko društvo umjetn'osticr.

RAD BISKUPIJSKOG ODBORA U ĐAKOVO. Odbor (pretsj. dr Z. Marko­vic, odbornici: P. Matijević, dr P. lvani­šić, E. Gašić i R. Sverer) se snstao 28. III. u Đakovu na svoju prvu sjednicu i stvorio lijepih zaključaka. Napose podije­lio posao na referade; odredio proslave za ovu godinu (kongres u Petrovaradinu i V. Kopa nici; proštenje u n~či ·. proslava

.,..,;.r ' 1w .. godi~ji~e u. Mor~viću'; l?roslave sv. Petra na Petrovo u Đakovu Osijeku Pe­trijevcima, Topolju, tnđJJi, ' Snrengr:du i Marijanci ma); predložio opću adoraciju u cijeloj biskupiji 17. XT.; za godinu 1941.

predvidio proslave u O~ijeku, Vinkovcima, Brodu, Srijemskoj Mitrovici i Vall?ovu.

BISKUPIJA SPLITSKA. Petrovo će

se prema želji EP,iskopata proslaviti u svim crkvama sv. Petra, a ima ih u dije­

c~.zi oko d~adese~ a oso~ito na Muću za Ctjelu mućku kraJtnu, gdJe je bila zaduž­bina kneza Branimira.

DUAOVMA NAROPNA OBNOVA: Biskupija· đakovačka. Dekan preć. g. P. Matijević prikuplja podat~e o održa­nim misijama u dijecezi i ima da načini

plan za msli~. koje će se držah' Qve go­dine. Sedam sveć<mika te biskuupij~ je su­djelovalo na tečaju za sy. misije, xqji se držao n~ Jordanovcu u Zagrebu. - Sisku­pija spli\ska. Kroz prošli advenat održale su se pučke ~isije u sedam župa sinjske l&ajine. Nnstavilo se u nekim župama iza

r J J ~-

Soiića. Nedivno su održane misije na o-toku Solti (franjevci) i' u ~tiri župe 1-mot.<~ke kraj''Dc (doirunikanci). - Nadbi-t. -ITI J. f ,

uupi)a, zagre".bačka. D~kanatski sastanci svećenstva, na kojima se načinio nacrt za. duhovnu narodnu obnovu za pojedine žu­pe, održali su se za okićki dekanat 7. m.

•KATOLIK~ __________ .....:..;::..; ---------

Čitajte

sve

u

"KA TOLIKU" !

Elu.dlte apestoll svoje sre(Jrner

Ciljevi apostolata

MLAKI o cilj našeg npostolnta mora biti ne

samo obraćenje, već i usavršenje, pobolj­šanje dušn., koje se može nnzvati drugo obraćenje.

Na a dakle revnost treba da se raz­vije ne samo oko nevje mika, indiferenti­sta i grješnika, već i oko mlakih kršćana .

A to su oni, koji nepotpuno izvršuju zakon. Njihov život predstavlja sliku kr­šćanskoga života u njegovim temeljnim obrisima, ali manjkaju sve dotjernnosti. koje joj daju draž i Čine je prijatnom o-

' l ..,. "' čtma Boz]tm.

To su, na primjer, oni kršćani, koji idu na Misu u, dane svetačno, ali se ne brinu za vjersku pouku ; pristupe na sv.

u ..Samoboru; za mosl~vački dekanat 12.

m. u :K::niu . za wkups~ dekanat 29. rtr. .,;; .- 1 ..

u Pokupskom. Duhovne vjezbe ilt obnove su održane pred Uskrs za katoJičkn dru­š~vl\ u Zagrebu gptovq

1u S';im· ~urramn:

na_daljc su ~držane duhovne vježbe za društva u' Lasinji Cuntiću, Završju i Ve-

• < { l

Likoj' Gorici. Pučke rnlsije su održane u Giani (salezijapci): u Gora:Oa (domi~i­kan.d), u Podrnv~kom Kloštru ~trećorecq, u Ose1tovu (franjevct) i u Grad ecu (sv je­tovni svećenici) . - Adresa Kancelarije za pi'08lavo jubileja 1941.: Zagreb, Kaptol 31.

III.

Pri čest o Uskrsu, ali onda ostaju bez ne­beskoga kruha za čitavu gpdinu.

Tako slabn hrana ostavlja ove duše u takvom stanju iscrpljenja, da ih svaka za­raza pogađa, svaki dašak napasti uskole­ba ih i padaju.

a n omladina Katoličke Akcije, naši Križari i Križari ce u raznim mjestima razvili su, zadnji h godina, moćan i pot­pun katehetski apostolat. Bolji članovi i članice postaju kntehisti, učitelji vjere svo­ga naroda; dok svi članovi i čJanice mo­raju postati »ri bari drugova i drugarica«. S ovim se plastičnim izrazom hoće dn o­znači rad onih, koji dovode na redovitu pouku u kršćanskom nauku drugove i drugnrice iz škole ili one, s kojima sku­pa rade, a drže se daleko, ili nebrigom roditelja, ili utjecajem sredine, ili iz ko­j ih drugih razloga .

To je izvrsni način apostolata u vla­stitoj sredini, i to baš na kategoriju duša, što ih mozemo svrstati među mlake duše, koje se nalaze u pogibelji, dn so pokvare.

Ovih duša je puna svaka društvdna sredina. I ti će ih dosta susresti na tvo­joj životnoj stazi. Neka one budu pred­met tvoje lJubežljive krbi. S pomoću Bo­žjom uspjet ćeš, da ih poboljšnš.

No sjeti se dobro : Da uzvisi§ drugo­ga, trebo da se uzvisi§. Da približiš Bogu koju dušu, treba da si mu ti sam bli zu.

STRANA 3.

DOBRI

A znr neće b t ti mogu apos tolat 1 na dobre?

Moguć Je 1 obvezatan. Ouhovno sav r&enslvo zut~;ta nema gra­

ntcu, buduć je Na!i C.,ospodtn ka7UO, da moramo biti saH~c ni, kao §to je savršen na§ Otac nebeski. Odatle hjcdc dvije dužnosti : siliti sc, da uzadcš svakogn da­na jo!l vtše prema vrhuncima vetostt , tc dat i pomoćnrcu ru ku na tm dru~<Jvimn na tom pu tu. zlazi ti i pomoći uz laz d rugi ­mn.

Isus Krist, u čttc lj i uzor svakog apo­stoln ta, nuu<:;o nas je i ovom izvrsnom načinu revnosti. jegov pojedinačni npo­tolat obratio je nevjernicu, kakva je bila amar janka ( amar jam su, uistinu, bih

otpali od izraelske vjere); obratio je grje-šnika, kakav je bio Zahej: ali ga je tako­der razvio, da usav rši jednu dobru du! u, kakva je bila \ arije iz Betanije. Ova je kal...o nam pripo ijeda sv. Luka, »Sjela d~ nogu Gospodnjih i slušala njegov govor«, koj i je doveo dušu lušateljicc do vrhun­ca kontemplacije.

To je zadnja meta apostolata . dovesti duše do vrhunca savršenstva. To je ono, što postaje potreba, kad u reu plamti dvostruki plamen ljubnvi naprama Bogu i i krnjemu.

• v. Ivan Baska priznaje, u svojim Uspomenama, dn mnogo duguje svoju du­hovnu i7gradnju svom drugu u sjcmeni­~tu Vjckosla,·u omollo. »Moj odmor -njegove u riječi - bio je nerijetko pre­kidan od Comoha. Uhvatio bi me on za o­krajak haljine te govorcćl mi, dn ga pra­tim, poveo bi mc u kapelu, da obavimo pohod Presvetom akramentu za umiruće,

izmolimo Go pinu krunicu, ili Gospin o­ficij zn pokoj vj ernih duša u Cistilištu. Ovaj divan drug bio je moja sreća. U svoje doba znao me je upozoriti, opome­nuti, utje"iti, vrlo u čtivo i s tolikom lju­bavlju, da am na neki način bio zadovo­ljan, što mu daj em priliku, te osj etim užitak, da radi nje budem opomenut. Bio am mu ' 'r io blizak i povjerljiv, o jećao sam

naravnu pobudu, da e u njega ugledam ; i makar am tisuću milja zaostao za njim u krepo ti , ipak ako me nijesu pokvarili raspuštenici, te ako sam mogao napredo­vati u vom zvanju, zato sam uistinu nje­mu dužnikom.«

Ovaj dug je igurno 0\' dje uvećan

od poniznosti Svečeve. o neporecivo je, da se Bog poslužio tim drugom, da dade zadn je poteze usnvršenja duše, koja je morala postati vjetionikom. podignutim nad čitavim svijetom, tokom vjekova. -----

Iz naših krajeva PO ETA O OG ZAGREBA-

CKOG BI K PA. nedjelj u 7. L mj. na svečan način posvećen je u zagrebačkoj

katedrali za biskupa novoimenovani za­greba čki pomoćni biskup preuzv. g. dr Josip L a e h. Posvetu je obavio zagreba­čki nadbiskup i hrv. metropolita preuzv. dr Al. tepinac, n suposvetitelji su bili snrajevski nadbiskup preuzv. dr Iv. Ev. Sarić i zagreba čk i pomoćni biskup preuzv. dr F. alis" eewis. z predstaYnike civilne i vojne vlasti na čelu s podbanom drom Krbekom te predstnvnike kulturnih i pro­sv jetni b zagreba čkih ustanova kao i mno­ge druge zagrebačke ugledne ličnosti po­sveti su prišustvovali nadbisk-up preuzv. Rodić, beogrndski nadbiskup preuzv. dr

jčić te preuzv. gg. biskupi: se'njski dr Burić , hvar ki Pušić, šiben ki dr ileta i mnogobrojno svećenstvo . \ladi je biskup mnogo radio u znj:!rcbačkoj pastvi, pak ju dobro i pozna, O obitq se j takao vojim radom na kuritativnom polju . Boga to is­kustvo, što ga je ovim radom tekao, do­bro će m~ p_orlužiti na ovom novom po­ložaju. Radostt vjernika i svećenstva za-rebačkf? 'nadbiskupij~ pridruzujc e i nn­

še m:cdni tvo u;z; naj lj epše čestl,tkc !

TRAGlC S 1RT GĐE lVKE BU-DAK. 12. t. mj. je u bunaru svoga vino­grada u Rimu iza \ irogoja nađe'na mrtva gospođa Ivka Budak, supr)Jga hrvat kogn književnika dra Mile Budaka. Ovaj nalaz

' t l izazvao jo u redovima zngJ;ebnčkoga gra-đanstva duboku uć~t . Povopom ove t~a­gične smrti svoje supruj:!e puxten ~ e iz po~

licijskogn pritvora dr \il e Budnk. 14. t. mj. obavljen j oj je veličnnstve'ni provod uz učešće više tisuća ljudi među kojima ji! bila brojno znstunnnn hr.vat kn svcuči­li~a i ?Stala omladina. Na no ilima je nošeno oko 200 vijenaca . Sprovod je vo­dio i blagoslov mrtvoga tijela obnvio preč..

STRA NA 4.

2· d r Pclnr T rbuha, ~ upnik župe s v. h ·u-1111 . P . u m.l

L1REDBA O IZ MJE1 \J\\ .\ l DOP -tA/IlA Zt\KO. A O OPć i A l A i~ god .

1933. 14. t. mj. st upila j e nu snagu u bn-11 0 \'int ll n · atskoj, '\ 16. t. mj . su priop­ćene SV C btl tl ke narc ub e, potrc l:mc ZU p ro­VCUC11 JC izbom u seosk1m općmamn. Prema tome može sc očekivat i , da će u najkrn­ćem roku bin p rovedeni non op ći nski izbori , dok Ztl gradske izbore nije jo od­luka pnln . Diktatorski zakon iz god. 1933. ;· no je za t im, da či m više pogoduje v ln­d ino j većini, pn je ta ko onn izborn a li­~ ti n n, koja je do bila na izb or iJ!1U relativ­nu cći n u, nutomntski dobivnla u vij e t re­ći ne mandata , dok je sad taj propis pro­D'lij cujcn on n mo, dn nn j j ača li. tn d obiva j ednu lr 'Ći nu odborničk i h mje tn. dok sc o tule dv ije tr eći n e dijele na sve list e po D ' 1-Iontovom si s temu. Ist o tako je p ro­mij enj en pro pi · zn post avl janj e načel ni ka, koji je dosada automat ki b io nosi lac nnj­jačc knndidn tske li ste. Po novom prop i­su bi rn opći nsko 'l.nstup tvo ta j nim gln­san jem petoricu opć i n s ki h odbornika, kao općinsku upravu i n ačelni ka i podnačclni ­

ka, n o iznbrnni n ačeln i k ne mora biti ni ti člnn općinskog odbo ru ili zn~ lu p tvn.

d rul!e puk rane, ttko kva lific ira na ve-ći n a općinskog zn tupstva izglnsn iznbrn ­nom nnč !niku n epov j erenj e , onda au to­matski prestaje n jegova tužba. Kad sc k tomu d oda , dn su b ansk om naredbom svi do ndanji općinski bilježnici i b lnga jnici , došl i n ep o rcd n p od Bansku vlast, i d a b an ima ovlast dn može pregru pi rati vc općin e, ondn su jasne konture nove op ­ći nske organizaci j e, ko j a imn dobiti nove :>: a d nće i novi d jelokrug. Pro pis javn og jlla ovanja kod općinski h izbora zadrža n je.

DR ž E J E D Už. I K RE D J EG lfRVA T -T L EZA DAL lA T I t SKE

SKE. Obav j cšćuju sc sv i dužni-ci srednjeg staleža na podru čj u druženj a u p li tu, da će se 21. travnja 1940., u 9 s. prije pod­ne u pli t u, u pro to ri j nma Kin a Eden (Botićeva polj ana) od ža ti izvanredna gla vna skup tina sa li jcdeći m d nevnim rc­do u : l. l vj ešta j pred jedn ika. 2. Ci ta nj c i odobren je novih pravi la . 3. Odobrenje ra ­čuna i rnzrj ešnica privremeno j uprnvi. 4. Izbo r delegata za glavnu skupštinu Sa v eza u Zugrcbu. 5. Rezolucije. 6. Razn i prcdlozi. - Preporuča se dužnicima sred­njeg staleža Dalmatinske Hrvatske, da po mogućnosti mnogobrojno prisustvuju toj glavnoj skupštini , radi što jače manifesta­cije svoje organizacije i solidarnosti, o b­zirom na predstoj eće donošenje zaš titn ih mj era po Bansko j Vlasti u Zagrebu. -Slog m lobodi l - Uprava.

HRVA TA A VIJET U . p rema toč-

nim stat i tičkim podacima, ima 6 milij u­na i 377 hiljada, dakl e više n egoli Srba , koji se bad a va uz ru javaju i tvrde , da ih je vi še.

IM KRIVOTVOR E IH DVAD E-SETDI ARKI Zato pnzi t e , da va m ih tko ne podva li . Razaznati e m ože sam o po zveku, a po težin i i van jštin i potpuno je jednaka novoj s rcbrenoj d vad csc td innr ­lci. o kad je pus t iš na ka men ili stakl o ili cemcna t, ona prava zveči kao zvonko srebro, n O'nn krivo tvorena skoro e n ika­ko n e čuj e . Baš kno da je drvo. Z a to dvadesetdinark e nemoj n ikadn primiti, a­ko je prije ne lupiš o kam en, s taklo ili cemenat l

javna zahvala Prigo dom bolovanja, smrti i sprovoda

naše ses tre

BONA VENTURE PAUK

mnogi su nam iskaza li svoju pomoć i su­ćut. Zato im i ovim putem zahvalju jemo.

Hva1 a gosp . dru J. Machiedo, kućnom našem l ij ečniku ; preč. Kaptolu sv. Jako­va : m irskom i redovn ičkom svećenstvu;

čč. ss. mj esnih redovn ičkih ku ća ; Treće­

mu R edu ~v . D ominika; Kri ža ri cama Si­beni ka i u čenicama našega malog interna­ta, ko je su na sve na či n e , pa i v ijencem, iska:>:ale sućut i ljubav prama dobroj po­kojn ici. TTvnla sv ima j:! rnčl a nima, koji su j e pratili do zadnjc!!a počiva li š ta .

Svima naša hva la i molitva, a od Bo­ga platni

Sibenilc, 10. TV. 1940.

Sestre Dominikanke

. .. - . ·~ ,. l il • • ·~ • • ,. ..

»KATOLIK((

Uslij ed obu lave n a ~ eg teretnog ·a obraća j a prod ajemo

REMORKER Isti j e sagraden u Grabov-Slet­

linu (NJ e mač! a) ll::l Yl. g. a pregra ­den 1 obnov lJ en l 23. i l '::127 . g., ima parn u ma' mu Verli kal Com­pound d kondenzactjo m od 120 KS sa 180 okrf mitJ. , parn i pr i ti ak ~ attn, zagqev na površina 60 t11 2

,

prazan brod im a dubi nu od 1.30 m., d uga čak j e 22.37 m, a irok 4.04 m. Remorker j e u vrl o dobrom sta ­nju i može se odmah upotrebi t i. Uptlali l od uprave f~ bri k e š e će ­ra u Petrovgrad u. ~

Akcija za zimsku pomoć D E N I TOPLI OBRO l s i roma~­

niji m i potrcbnij im gra u animn i n j 1hov im obil ljima dijeli t će sc do konca travnja, k ako je to zaklj u či o uži radni odbor na vojoj s jednici od 13. t. mj .

BIR A K C IJ A . Još su d op rin i-j d i:

ln !avnici u čen 1 c1 D ržav ne rea lne gimnnzijc D in 2.001 :50 1 n tavnici i u če n i c i D rž. muške mt rod ne škol e u Gradu » 397:50 1 asta v nice i u čen i ce D rž. žen-ske narodn e škole u Gradu » 300 :75 D on ~ im e M atulin a, konsul tor » 200 -

D in 2.899:75 Prošli iskazi " 1:16.901 :­

Skupa D in 139.800 :75 Odbor naj to pli je za hvaljuj e svim gor­

nj im doprinos'nicima.

Život Šibenika SV. J R J , mučen i k, lnvi sc u uto­

rak 23 ap rila. - o v o j er k v i bi t će ujutro u 6.30 s. lekcije, a u 7 s. pj e­vana sv. l isa. - D o n j e m p o l j u u c rkvi v. Jurja b it će uju t ro u 9.3 s. lek­cij e, pj evana sv . Misu i pro povij ed. Iza

v. •l ise b it će blagoslov p olja. v. l isu i blagos lov polj a obavi t će mandalinski žup nik vl č. don D . Rod i n.

V . M RKO. evanđeli s t, slavi se u četvrtak 25. t. mj.

Z OVOGA KOMA D TA SIBE TKA postavlj en je brigadni genc­ra l g. Il ija ž u g ić, k o ji je pred godinu dan a bio premj ešten ovoga položaja k a rm iji u Mostaru .

DR TVO HRV T KIH RED N JO -KOL KIH PROF E ORA održalo je sv o j

prvi u tnnovni a ta nak 4. t. mj. na kome j e izabra lo ovu p rvu upravu : Pred j ednik Don Ante Letini ć, tajnica A . Varov.lć,

blaga jnik A. :2-ižić. as tanku su pri sus tvo­va li svi znčlanj cn i profeso ri srednjih ško­la u ibeniku.

TROD EV ICA GO PI DOBROGA SAVJETA. G ospa Dobroga Savje tu sve t­ku je sc već nekoliko godina veoma sve­ča n o u podru čnoj crkvi sv. i k o l e 26. t ravnj u. I ove god ine u petak 26. t. mj. G o pin bl agda n pros lavi t će sc na najsve­čan i j i na či n . Kao prip rava za blag dan bit će trodnevn ica, i to u uto rak 23. lV., sri­jedu 24. IV. t četvrta k 2· . IV. Počinje u 7 . uvečer. U pe tak na blug dan bit će u 5.30 s. lekcije. U 6 s. pj evana sv. Misa . U 8 s. tiha sv. Mi sa. 10 s. pj evana sv. Misa. Uveče r u 7 s. propovijed i blago­slov s Presvetim. - M arijini š tovatelji, dođ ite, d n ispros imo o d Prijes tolja Mu ­dro ti pravi savjet svim upravlja čima svi ­j e ta u današnj im tako teškim momenti­mn.

SIB E IK : U PO TAVA OBUST V ­LJE IH VLAKOVA. 15. t . mj . uspostav­ljen j e ljetni vozni red, premn kojemu su vra ćeni u promet svi vlnkovi, k o ji S .l l-ili ukinuti u poslj edn je vrijeme.

rz KRlžARSKO A BRAT TV . U prošli p c tnk na sastanku Kri žnrn-omlndi­naca g. prof P a j t l e r odr?.ao . je preda­v anj e o vri jedn osti i u čenos ti čovjeka .

Is to t ako prcdnvač sc osvrnuo i na mo­derni rat i lažni mir. pjcl o prcdnvanjc f!. profc oru pri sutni su prn t ili i saslušnli s najvećim inte resom. - Križarskoj knjiž­nici poklonio je 34 knji!!c brat Kreše Ku­lić, n 3 knjgc vlč. duhovnik don D . Ro­cli·n. Ovom prilikom molimo prijatelje o­mloclin.c, dn liicdc lijepi primjer, pn dn sc s je te omlndinskc knji7.nicc. - Krlžar-ki sastanak. P zivlju sc svi Križllri -omla­

dine, dn nefaljeno, prisustvuju snstnnku u petak u 8 s. uvečer .

f UZiJA »0 VITA « l " l[AJD :..:,\« Jzvnr. skupš tine n aših nogomctuih klubo­vn »0 vi tao: i »Hajduka« 14. t. mj . pre­tr<.s lc su i ~.Lk ! J u čil e fuziju o bih kl ubova u novi klu b, k o ji će sc zvati: ,, j l : va :J ~i

•ra d unski ! p t" t:;ki k lub« u Sibcn, k •l , .kt'a ­Ćl no » rnd hi'Ski«. [zab ra na je nov,t 11 p : :l ­

va. P reds jedn ik je g. An ton An tić, indu ­stri julnc, u potprcd jed nici sudac Košta i prof. Radu bol ja.

l RLI. Od 11.- 17. t. mj . umr li su u š ibeniku: Kov n č e v i ć Mile pk. Sta­ni Ja n iz Ka rl obagu (71 g.) , l n t o - i n

Vludo T on kin iz T ivta (3 g.) , B a t i n i­ca t ipan pk. Paške ('.12 g.) , t ip a n ­c e r J\ \ ar jan M nrkov iz Tribu nj a (7 mj .), K r i s t n n e a T eodor Roža ri ja iz Hv~ra

(13 jl.): M u n j i v r n n a J osi p pk . Ivana (31 g.) . Kr o n j a Marija ud. pk. Ma te (65 g.) i B l a će Luka pk. Krste (81 g.). - P. u m. !

PRI 'E T l SAT K LA 1 J J A K Rf-ZA R! . Pozivlj u sc sve Križnricc i la­lc K riža rice, dn u nedj elju 2 1. t. mj . u 7 s. uj utro prisus t vuj u zaj edni čkoj sv. \i ·i i v. Pri čes t i u k a t e dr a l i sv. Jn-

kova, n popodne o d 5 sati satu kl a-nj nnja u crk vi v. L u e e - Duhovnik.

Vl \ CLA f MA »Ž IVO A VI-J ETL « jnvlja m, da je nakana klanj anja za s lij edeći tj eda n (2 1.- 27. IV.): z n m ir m e d ll n a r o d i m a i d n n a s B o g p o­~ t e d i s t r n š n o ga b i č n r a t n. - 0 -Yaj put otpa da na· redovi t i mjesečni s a­s t a n n k. - Preporučam članicama dn u nedj elju 21. t. mj. u š to većem bro ju prisus tvuju s n t u k l a n j a n j n od 4-5 sat i po po dn e u crkvi sv. Luce. - Don Ante Radić.

U JMLJ U J E SE D ćA 1 za l. V . g. s modernim stalažama. Prodaje se

j eda n drvodjelski stol. Obrati ti e : P e­t r u K i t a r o v i ć u p k. J a k o v a - S i­b e n i k.

Širom svijeta MRT K RDJ N. L VEROI ERA. 9. t.

mj . umro je od poslj edice operacije pari­ški na dbiskup kardinal Verdi c r u 76. go­d ini 2ivota. Bio je istaknuta li čnost ka­toli čke Crkve i francuske te je spadao medu naj is taknutije francuske biskupe. I ticao se naroči to svojim socijalnim ra­d om . 1929., nnkO'n smrti nadbiskupa Du­boi , po ta je pa ri kim nadbiskupom i ma ­lo kasnij e kard i na lom. Kroz ove godine razvio j e znmjcrnu pastirsku djelatnost.

jcgovom in icijn tivom sagrađeno je u Parizu i njegovoj »Crvenoj« okolici 100 crkava t e j e tako priv eo k Crkvi tu o­gromnu okolicu . Mudrim vodstvom i mo ­litvamn pas io je Fra'ncusku kroz revoluci ­onarno doba vladavine pučke front e pred teškom n esrećom , koja je znd csila pa­n jolsku. živno je veliko povjerenje Sv.

ta lice, koja mu je u raznim prilikama povjcravala važne m tSIJe. jcgov je u­gled i u Francuskoj bio vanredno velik. To e nnjboljc vidjelo prilikom smrti i provoda, sprovod mu je bio uistinu vc­

li ča n tven, a svečanim zndušnicama u pn-,škoj katedrali otre Dame pri ustvao

je i pred jcdnik francuske republike Le­brun t c sva vlada. - Počivao u miru!

vD EMO TR CIJE PROTIV SA VEZ­IKA U ITALUL Sasvim neočekivano

došlo je ovih dann u raznim talijan kim gradovima do dcmonstrncija protiv En­gleske i Francuske, iako zn tc napadaje ni ­je bilo nikakvoga neposrednog povoda.

akon njemačkoga 'nnpndaja na orve-~ku talijanska je štampa počela napadno lnviti njemačke p objede, a prcšućivnti

uspjehe saveznika, ističući u isto vrijeme protivnosti između Italije i snveznika u pogledu Sredozemnoga mora . U demon­straci jama sudjelovali su studenti i radni­ci . Rad-ni štvo je u Milanu provnlilo u

ngleski g ncralni onzulnt, uništilo po-kućstvo i mnov.o spisn, napo e u odjelu zn obavješ tajnu službu. T po kinematof!ra ­fimn došlo je d o demonstracija prilikom nj emačko~a filma »Šest mjeseci rata«, gdje sc publika podijelila u dva tabora . Strani promntrači dr7.c, da e Ttnlija spre­mrt nn intervenciju u sndašniem ratu . Ta­lijanska š tampa ističe, da je TtnJiin dnnn spremna i dn može da govori odlučnije

negoli rnni i e.

VI'T.TK POBJEDA ENGLESKE MOR ARTr'E . En!!lcski ratni brodovi 14. t. mi. nroclrli 11 11 fjord Narvik i notQ­pili svih 7 nlemnčkih ra:r.arnlln. koii su sc one! ic nnln7;1i, n tri cnl!leskn rn7arnčn su oštećena. Jo§ sc ne može točno proci i e-

BROJ 16.

niti broj ljudskih žrtava, ali vjeruje IC,

da je na s vih 7 potopljenih njemačkih

razarača bilo oko 1000 ljudi . ZAOSTRE POLOž AJ BELGIJ-

SKOJ l !ZOZEM KOJ GRA ICL Po­čela je novu koncen t racija njemačkih če­

ta na gra nici Bclgtj e i izuzcmskc. Sto­ga vlada velika nape tost u Belgiji i Ni­zozemskoj, koje su iz vršile sve priprertle, pnk sc nulnzc u najvećoj pripravnosti.

.J U G OSLAVIJ I SOVJ ETSKA RU-SIJ A s tupaju u međusobne trgcvačke Te­ze. Pregovo ri će do kora počet i u Mo­sk vi. Sef jugos la ven s ke delegacije je dr M ilo rad Đorđ ev i ć .

P O R Z M O KO 1TR0Lf DUNA­V A potpisu n je izmed u Ju gos lavije, Ma­da rske, Ru munjske i Bugarsk e u cilju o­bczbj e đ enja plovi db e na Dunavu .

R AT ~A J EV ER . Sa ,•eznici su il­krcati svoje če te na više mjesta u Nor­veškoj i u postavili vezu s norveškom ar­mij om te već započeli borbu s njemačkim četam a. Z auzete su izvj esne norveške lu­ke. U 1nrvicku vode sc borbe prsa u pr­sn. ijcmcimn j e po lo za rukom pre­sj eći 1 orvešku na dvoje t ime, š to su nji­h ove čete, koj e su sc kretale u praTcu iz Trondheim u, izbile na švedsku granicu.

Naši dopisi PAG

Katolička Karitas. Križaricc s pročel­

n ico m karitativne sekcije, sestrom Dani­com Jukić, na čelu požrtvovno sabiru po gradu novčan e doprinose, i time sc uxdr­žnva kuhinja »Katoličke Karitas« u Pagu, b ez i či je ubvcncijc, ni od Banovine, ni od Općine, koja je kroz godinu dllna da­rovala samo 2 metra drva. Uoči većih

blagdana Kri ža rice idu u pro ·nju za ži­vežne namirnice : meso, mast, brašno, d 'l ručak siromasima bude što bolji. Cč. Bencd iktinkc, vclikoduušno, slijedeći nau­ku i primjer velikog njihovog Patriarbe sv. Benedikta, potpuno badava kuhaju. Dnevno sc dij eli 30 obroka, n koji dan, za vrijeme velike zime, i vi e. Dakle oko 1000 obroka mjsečno, i to najvećim bijed­nicima mjesta. Općina ne dn pripomoći,

Banovina je odbila našu molbu, pa eto mora t ćemo snizit broj obroka, da se ne padne u dug. Opet, i ovim putem, ape­liramo na sve ljude dobra srca, da i una­prijed pomognu ovu karitativnu instituci­ju u Pagu.

Komunizam nakon odstranjenja glav­nog agitatora, Mađara Andrije Barat-a, su­pirana iz ove općine, umirio se. Bano'fina je stavila sve sumnjive osobe pod pasku. a nitko ne želi, da sVTši svoje dane u koncentracionom logoru na otoku sv. An­drije. Tako je suda u Pagu potpuno mir­no, niti sc više čuje ikakvi komunistički

izazov. Par usijanih glava bili su osromo­tili naše mje tol o epilog svegn OToga je to. da sc na sudu vodi rasprava s broj­nim vj cdocima, dn sc vidi, tko je osra­motio Pag, dn li komunisti svojim vika­njem ili oni, koji su ih osuđivali .

I of e

SIREGA VOD­STVA V KB-A. U nedjelju 21. IV. drži sc u Zagrebu konferencija širega vodstva VKB-n. Ujutro u 8 s. bit će zajednička

sv. Misa u crkvi sv . Marije, a služit će je preč. g. dr M . Beluhan, generalni duhoT­nik križarske organizacije. Poslije Mise u 9 s . počinje konferencija u prostorijama Vclik01! Križarskog Bratstva.

SMRT KRIZAR - PREDSJEDNI-KA. U S o m b or u je ovih dana umro pred jcdnik Križarskog Bratstva br. Jo­sip žuljević. Preporučamo ga braći Križa­rima u molitve.

SOCIJALNI DAN. Po običaju prijall­njih godina ove će godine također Brat­stva pri redi ti proslave »Socijnlnoga dana«. Potnnjc o tome u okružnici VKB-a od mjeseca travnja.

VESTA najbolji njemački šivaći strojevi p1smena garancija 30 godina

Radio aparati TELEFUNI<EN i ORION specijalni za sela

Motocikle, Bicikle, Petr.omax lampe NOVOST - štedne svjetiljke na špirit

velika svjetlost mali trošak, pisaći strojevi, Hrvatske vunene zastave.

Cijene umjerene. Za gotovo i na otplatu. JAKOV TERZANOVIĆ - SIBENIK

VLASN~ I ODĐOVORNI UUĐNM: DON ANTE RADIO - !n'BRNIK UUC ~- RL. NR:OLE T A VILI<lA 117. · - 11SKARA •KAćJO. (O. BBI.NA.RDO BULJE VIC J

N Evr

lzvjesr.o Sira

na umo samo d sada jo gađa ja,

Kad misli l lovjek ovoga: de l s

d2na u niji 1 k1

Da pada kr jednosti

Ml nam It

fliumfa knj•ga,

K rl frlke, ~ lurnogi bale, I

1klh vl Za

dijelila s1vamo na 1 ~ Pokreti P redno Prvu u dak. e Hansf'l telj ll

k l lo l st, na, ~~

kakve O drt~ e lila ne l\"

A ltansk nuto,

1

sa at va VJero j; -dane ,